close

Enter

Log in using OpenID

- vsmti.hr

embedDownload
VISOKA ŠKOLA ZA MENADŽMENT U TURIZMU I
INFORMATICI U VIROVITICI
OSNOVE EKONOMIJE
2. KAKO RAZMIŠLJAJU EKONOMISTI
V.pred. mr.sc. Neven Garača
1
1. EKONOMIJA KAO ZNANOST
- svako područje znanosti ima svoj jezik i svoj način
razmišljanja
- psiholozi → ego, ličnost, kognitivna disonanca…
- matematičari → integrali, vektori…
- odvjetnici → zločin,
zločin krivica
krivica, parnica…
parnica
ponuda,, potražnja,
p
j , elastičnost…
- ekonomisti → p
- NAUČITI RAZMIŠLJATI KAO EKONOMIST
2
- ekonomisti raspravljaju sa objektivnošću
znanstvenika
- prikupljaju podatke, analiziraju podatke →
osmišljavaju teorije
- znanstvena metoda → nepristran razvoj i testiranje
teorija
- ekonomisti ne mogu provoditi eksperimente u
j za razliku od fizičara,, kemičara…..
laboratoriju
- ekonomisti koji proučavaju inflaciju → ne mogu
mijenati monetarnu politiku neke zemlje kako bi došli
do podtaka
3
- ekonomisti, kao i astronomi, proučavaju one
podatke koje prikupe promatranjem događaja
Pretpostavimo da….. Zašto pretpostavljamo ?
- u fizici → slobodni pad željezne kugle sa zgrade od 5
katova → pretpostavimo da pada u vakumu, iako
pada u zraku koji usporava kuglu
- utjecaj zraka je tako mali da je zanemariv
- u ekonomiji → također pretpostavljamo da…..
- se svijet sastoji samo od dvije države
- da svaka država proizvodi samo dva proizvoda
4
- stvarni svijet se sastoji od mnogo država i od mnogo
proizvoda → ako pretpostavimo….
pretpostavimo
možemo se
usredotočiti i razumjeti pojavu
- umjetnost znanstvenog razmišljanja je u odlučivanju
KOJE PRETPOSTAVKE PRETPOSTAVITI
- u biologiji, kemiji….. koriste se plastični modeli koji
nisu prava ljudska tijela i ne sadrže mnoge detalje
- ekonomisti također koriste MODELE → dijagrame,
grafikone, jednadžbe
→ model
d l čovjeka
č j k ne sadrži
d ži sve mišiće
išić i sve kapilare,
k il
tako ni ekonomski model ne sadrži sve karakteristike
ekonomije
5
Zašto se ekonomisti ne slažu ?
Zašto ekonomisti daju oprečne savjete političarima ?
- imaju različita mišljenja o istinitosti alternativnih
teorija
- ekonomisti imaju različite stavove
Da li oporezivati domaćinstva po osnovi dohotka ili po
potrošnje
j ?
osnovi p
Da li povećati PDV ? Da li smanjiti PDV ?
U jednu ruku ovo, u drugu ruku ono .
6
Prisjetimo se :
☺resursi su oskudni
☺odabiri sa jedne strane donose koristi, ali sa druge
strane štete
- odabir između učinkovitosti (efikasnosti,
djelotvornosti) i pravednosti
Gospodarstvo proizvodi djelotvorno kada
nečiju ekonomsku situaciju ne može
učiniti
či iti b
boljom,
lj
a da
d nečiju
čij drugu
d
učini
či i
gorom.
7
2. KAKO ČITATI GRAFIKONE
Svrha grafova:
1. Vizualno p
predstavljaju
j j ideje
j koje
j ne bi bile dovoljno
j
jasne kada su predstavljene kroz jednadžbe ili riječi.
2. Grafovi omogućavaju prilikom analize podataka da
lakše shvatimo povezanost varijabli.
varijabli
8
Grafovi s jednom varijablom.
- prikazuju kako se mijenja jedna varijabla
Izvor: Mankiw, G. “Osnove ekonomije”, Mate, d.o.o. Zagreb,
2006., str. 37.
9
Grafovi sa dvije varijable: Koordinatni sustav.
- ekonomisti često žele proučavati povezanost između
varijabli
- koordinatni sustav omogućava sastavljenje grafova
sa dvije varijable
- X koordinata → određuje vodoravan položaj točke
- Y koordinata → određuje
j okomit položaj
p
j točke
- 0 → ishodište, točka s vodoravnim i okomitim
položajem
10
Dijagram raspršenosti
Izvor: ibid. str. 38.
11
- dijagram raspršenosti → jer se sastoji od raspršenih
točaka
- točke koje
j se nalaze više na desnu stranu → također
se nalaze i više
- vrijeme
ij
učenja
č j i prosjek
j k ocjena
j
kreću
k ć se u istom
i t
pravcu = varijable pozitivno povezane
- kada bi nacrtali graf povezanosti između vremena
zabavljanja i učenja → vidjeli bi da je vrijeme zabave
povezano sa nižim ocjenama = negativna korelacija
12
Krivulje u koordinatnom sustavu.
Izvor: Ibid. str. 39.
- tablica prikazuje kako broj romana koji će Emina
kupiti ovisi o njenom dohotku i cijeni romana
- tri varijable: cijena romana, dohodak i broj kupljenih
romana
13
- jednu varijablu moramo držati konstantnom,
konstantnom
dohodak je konstantan
Izvor: ibid. str. 39.
kada spojimo točke koje predstavljaju
vrijednosti iz tablice one sačinjavaju liniju D1
-
14
- linija, prethodno prikazana, je Eminina krivulja
potražnje
ž j
- govori nam koliko romana Emina kupuje ovisno o
cijenama
- nagib krivulje je padajući i pokazuje da viša cijena
smanjuje količinu
- cijena romana i količina kreću se u suprotnim
smjerovima → te dvije varijable su negativno
povezane
- D = demand, potražnja
- S = supply, ponuda
15
- pretpostavimo da Eminin dohodak naraste na
40 000 kuna godišnje → prikazano krivuljom D2
40.000
- pretpostavimo da Eminin dohodak padne na 20.000
kuba → prikazano krivuljom D3
- nove krivulje slične su staroj samo što:
PORAST DOHODKA POMIČE KRIVULJU DESNO
SMANJENJE DOHOTKA ULIJEVO
- vrlo je bitno razlikovati pomake duž iste
krivulje i pomicanje čitave krivulje
16
Pomicanje krivulje potražnje
Izvor: ibid. str. 40.
17
Nagib krivulje.
- ako je krivulja vrlo strma, kupuje se isti broj
romana neovisno o njihovoj cijeni
- ako krivulja
j nije
j jako
j
strma,, kupuje
p j se znatno
manji broj romana kada im poraste cijena
- nagib
ib vodoravne
d
krivulje
k i lj je
j nula
l → varijabla
ij bl y se ne
mijenja
- nagib okomite krivulje je beskonačan → varijabla y
može imati bilo koju
j vrijednost,
j
bez da se varijabla
j
x
promijeni
18
∆y
nagib =
∆x
- kada Emina ima dohodak 30.000 kuna, kupit će 21
roman po cijeni od 6 kuna ili 13 romana po cijeni od
8 kuna
k
6-8
=
-2
=
21 - 13
-1
=
8
4
- karakteristika ravne linije je da ima isti nagib
cijelom
ij l
svojom
j
dužinom
d ži
- to ne vrijedi za krivulje koje su na nekim mjestima
strmije
19
Izračunavanje nagiba krivulje.
20
Izvor: ibid. str. 41.
3. MODEL GOSPODARSTVA
- naredna slika predstavlja vizualni model
gospodarstva zvan dijagram kružnog toka
gospodarstva,
- u modelu su samo dva tipa donosioca odluka →
domaćinstva i poduzeća
- poduzeća
d
ć u proizvodnji
i
d ji koriste
k i t faktore
f kt
proizvodnje
i
d j
rad, zemlju i kapital (inputi) → vlasnici su im
domaćinstva
- domaćinstva troše dobra i usluge → proizvode ih
poduzeća
21
- domaćinstva i poduzeća djeluju na dva tipa tržišta
- tržište roba i usluga → domaćinstva su kupci, a
poduzeća prodavači
- tržište faktora proizvodnnje → domaćinstva
prodaju, a poduzeća kupuju
- dijagram kružnog toka je jednostavni model
g p
gospodarstva
- realističniji i kompliciraniji model uključivao bi i
ulogu države i međunarodnu trgovinu
22
23
Dijagram kružnog toka. Izvor: ibid. str 23.
Što je tržište ?
- općenito → tržišta su mjesta gdje se sreću kupci i
prodavatelji, razmjenjuju robe i usluge i određuju
cijene
- tržište prema prostornom opsegu → lokalno,
regionalno, nacionalno, međunarodno, kontinentalno,
svjetsko
- tržište p
prema p
predmetima razmjene
j
→ tekstila,,
poljoprivrednih dobara, dijamanata, rada,
vrijednosnih papira,
- u tržišnom sustavu sve ima svoju cijenu →
vrijednost dobra u novcu
24
- tri temeljna pitanja tržišnog gospodarstva:
1 Što ?
1.
2. Kako ?
3. Za koga
Što → koju robu i u kojom količinama proizvesti od
širokog niza mogućih dobara i usluga
Kako → koje tehnike i tehnologije odabrati za
proizvodnju prethodnog “što” - kako će se upotrijebiti
g
resursi
ograničeni
Za koga → kako će se raspodijeliti dobra među
članovima zajednice - tko troši i koliko
25
4. NAČIN ALOKACIJE RESURSA
1. CENTRALIZIRANA ALOKACIJA RESURSA
(Socijalistička ekonomija)
- država
d ž
((vidljiva
idlji
ruka)
k )d
donosii sve odluke
dl k o
proizvodnji i potrošnji država posjeduje većinu
sredstava za proizvodnju (zemlju i kapital)
- država odlučuje kako se ukupna proizvodnja društva
treba razdijeliti na različita dobra i usluge
- država
d ž
odgovara
d
na glavna
l
ekonomska
k
k pitanja
it j preko
k
vlasništva nad sredstvima za proizvodnju i preko svoje
moći
26
2. DECENTRALIZIRANA ALOKACIJA RESURSA
(Kapitalistička ekonomija)
- alokacija
j resursa vrši se posredstvom tržišta
(nevidljive ruke)
- pojedinci
j di i i privatna
i t
poduzeća
d
ć donose
d
glavne
l
odluke
dl k o
proizvodnji i potrošnji
- tržište određuje što, kako i za koga
- vjeruje se da ovaj sustav jače stimulira proizvodnju
nego u centralnom planiranju
- laissez-faire (lese fer) ekonomija ekstreman slučaj
tržišne ekonomije
27
3. MJEŠOVITA EKONOMIJA
- najčešći oblik ekonomije u svijetu
- kombinacije tržišne i naredbodavne ekonomija
- nikada
ik d nije
ij postojala
t j l 100% tržišna
t žiš
ekonomija
k
ij
- država donosi zakone i propise koji uređuju
ekonomski život
28
5. RAZVITAK EKONOMSKE MISLI





Adam Smith – "teorijski
j
otac kapitalizma"
p
(Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda,
1776.)
izložio je osnovna načela tržišne ekonomije
utemeljitelj mikroekonomike (grana ekonomike koja
se bavi ponašanjem pojedinačnih entiteta - tržišta,
poduzeća i kućanstva)
u Bogatstvu
B
t t naroda
d razmatra
t kako
k k se određuju
d đ j
pojedinačne cijene, cijene zemlje, rada i kapitala te
je istraživao prednosti i slabosti tržišnog mehanizma
identificirao je jedinstveno efikasno svojstvo tržišta,
"nevidljivu
nevidljivu ruku
ruku" koja dovodi do opće dobrobiti iz29
djelovanja pojedinca za vlastiti probitak
29
 porast dobara i nadnica, izazvane kapitalističkom
ekonomijom,
k
ij
nije
ij međutim
đ i za sve značila
čil porast
bogatstva i blagostanja
 D
David
id Ricardo
Ri
d (Visoka
(Vi k cijena
ij
zlatnih
l
ih poluga
l
kao
k
dokaz obezvrijeđivanja novčanica, 1810.,
Rasprava o utjecaju
j
j niske cijene
j
žita na profit
f od
kapitala, 1815., O načelima političke ekonomije i
oporezivanja, 1817. i dr.) i
 Thomas Robert Maltus (Rasprava o načelu
populacije, 1798.) su razloge postojanja niskih
nadnica vidjeli u u pretjeranom množenju
radnika ("Rad
( Rad je skup
skup, kad je rijedak
rijedak, a jeftin
jeftin,
kad ga ima obilno" Ricardo, D., Načela političke
ekonomije)
 priznali su da kapitalistička ekonomija nije u
stanju sve učiniti bogatima i zadovoljnima
30
 socijalni darvinizam (Spenser, H.)
kapitalistčku ekonomiju doživljava kao arenu u
kojoj samo najsposobniji preživljavaju →
ovakav način razmišljanja
j j "laisssez-faire“(lese
f
(
fer) smatra tržište najboljim i najefikasnijim
oblikom
blik
društvene
d š
organizacije
i
ij budući
b d ći da
d je
j
najsličnije prirodnom svijetu
 razloge isticanja vlastitog, sebičnog interesa i
ponašanja (u prirodi i u ljudskom društvu) valja
tražiti u oskudici
31
 Karl Marx (Kapital, Kritika političke ekonomije,
1867 ) izvrgao je kapitalističku ekonomiju kritici,
1867.)
kritici
 naslijedivši
j
teoriju
j radne vrijednosti
j
i tezu da samo
rad stvara bogatstvo pokušao je razotkriti zakone
kretanja ljudskog društva
 smatrao je da kapitalističku ekonomiju zbog
eksploatacije (višak vrijednosti koji radnik proizvede
prisvaja vlasnik kapitala),
kapitala) unutrašnjih razarajućih
snaga (akumulacija koja nastaje pri porastu
organskog sastava kapitala nužno obara profitnu
stopu
t
i dovodi
d
di u pitanje
it j na privatnom
i t
vlasništvu
l
išt
izgrađenu ekonomiju) te zbog ekonomskih kriza
nastalih zbog hiperprodukcije →
 treba zamijeniti drugi mehanizam alokacije koja bi
se obavljala u uvjetima društvene-državne kontrole
nad sredstvima za p
proizvodnju
j
32
 Alfred Marshall (Načela ekonomike, 1890.)
pokušava
k š
pomiriti
i i i klasičnu
kl ič
(političku
( li ičk ekonomiju)
k
ij ) i
novu ekonomiku koja nastaje
 prihvaća teoriju slobodnog poduzetništva
(slobodne konkurencije)
 analizom ravnoteže ponude i potražnje pridonosi
teoriji
j vrijednosti
j
i cijene;
j
; razrađuje
j pojam
p j
elastičnosti potražnje
 prvii upozorava da
d djelovanje
dj l
j laissez-fairea
l i
f i
(l
(lese
fer) ne može riješiti probleme siromaštva i ostvariti
blagostanje, pa se zalaže za reforme koje će očuvati
privatno
i t
vlasništvo
l
išt i individualnu
i di id l
inicijativu
i i ij ti
33

velika ekonomska kriza (1929.-1933.) ukazuje na
svu ranjivost kapitalističke ekonomije

najistaknutiji
j
j ekonomist tog
g doba bio je
j John
Maynard Keynes (Opća teorija zaposlenosti,
kamata i novca, 1936.)

u središtu njegova istraživanja je problem
nezaposlenosti kao trajna pojava u društvu (ukoliko
štednja premaši investicije smanjit će se potrošnja
pa dolazi do gomilanja zaliha i zastoja u proizvodnji,
a to traje sve dok se taj proces ne uravnoteži – na
razini
i i nepotpune
t
nezaposlenosti)
l
ti)

ovaj problem ne može riješiti mehanizam
kapitalističkog gospodarstva pa je potrebna
intervencija države koja svojim mjerama treba
povećavati sklonost potrošnji i davati poticaj
investicijama
34
snažno jje utjecao
j
na proučavanje
p
j nacionalnog
g
dohotka te na povezivanje ekonomske teorije s
politikom i praksom gospodarskog života

za Keynsovo ime vezana je suvremena
makroekonomska teorija

35
 suparnici Keynesove teorije su neoliberalni
ekonomisti: Hayek,
y , F. i Friedman,, M.
 oni, kao suvremeni zagovornici Quesnayovih i
S ith ih ideja
Smithovih
id j (laissez-faire
(l i
f i ekonomija)
k
ij )
upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na
opasnosti uključivanja države u proces alokacije
 suvremeni tumač moderne ekonomske znanosti je
Samuelson P.
Samuelson,
P (Ekonomija,
(Ekonomija više izdanja) smatra da
kapitalistička ekonomija postaje mješovito
gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva"
Smithova ruka i "vidljiva"
vidljiva Keynesova ruka (država).
(država)
36
6. GRANICA PROIZVODNIH
MOGUĆNOSTI
OG Ć OST
- GPM = granica proizvodnih mogućnosti
- PPF (engleski) = production possibility frontier
- pretpostavimo da gospodrstvo proizvodi samo dva
dobra: automobile i računala
- za proizvodnju ovih dobara koriste sve faktore
proizvodnje gospodarstva
- GPM je krivulja koja pokazuje različite kombinacije
proizvoda (automobila i računala) koje se mogu
proizvesti u gospodarstvu koristeći se dostupnim
faktorima p
proizvodnje
j i dostupnom
p
tehnologijom
gj
proizvodnje
37
Granica p
proizvodnih mogućnosti.
g
Izvor: Ibid. str. 25.
38
- kada bi se svi resursi koristili za proizvodnju
automobila → 1000 automobila
- kada bi se svi resursi koristili za proizvodnju
računala → 3000 računala
- kada bi gospodarstvo raspodijelilo resurse moglo bi
proizvesti 700 automobila i 2000 računala → točka A
- proizvodnje u točki D nije moguća jer nema
dovoljno
j
resursa za tu količinu p
proizvodnje
j → resursi
su oskudni
- točke na (ne unutar) GPM predstavljaju učinkvite
(efikasne) razine proizvodnje
39
- točka B je neučinkovit rezultat → iz nekog razloga
(povećana nezaposlenost) gospodarstvo proizvodi
manje nego što bi moglo
- kada bi se uklonili rezlozi neučinkovitosti,
gospodarstvo bi se pomaklo sa točke B na točku A
☺ načelo - društvo se suočava sa odabirima koje nose
i štete i koristi → GPM jedan od takvih odabira
- kada se dosegne
g
učinkovita točka na GPM (A)
( ) jedini
j
način kako proizvesti više jednog dobra je da
proizvedemo manje drugog dobra
40
☺načelo - vrijednost nečega mjeri se onime čega se
trebamo odreći kako bismo dobili nešto drugo
→ oportunitetni trošak
- pomak sa točke A na točku C znači da se
gospodarstvo odrtiče 100 automobila kako bi proizvelo
d d t ih 200 računala
dodatnih
č
l
- oportunitetni trošak 200 računala je 100 automobila
- GPM je ispupčena prema van → kada bi se proizvodili
samo automobili GPM teži okomitosti → kada bi se
proizvodila samo računala GPM teži vodoravnosti
41
- pretpostavimo: tehnološki napredak u industriji
računala
č
l poveća
ć broj
b j računala
č
l koje
k j pojedini
j di i radnik
d ik
moće proizvesti tijekom jednog tjedna
- GPM se jednim krakom pomiče prema van (udaljava
od ishodišta))
- zbog ekonomskog porasta gospodarstvo može
pomaknuti
k ti proizvodnju
i
d j s točke
t čk A na točku
t čk E i
proizvesti više računala i više automobila
42
Pomicanje
j GPM.
Izvor: ibid. str. 27.
43
7. KORISTI OD TRGOVINE
- savkodnevno se oslanjamo na velik broj ljudi širom
svijeta → omogućavaju nam da koristimo najrazličitija
dobra i usluge
- ljudi nam nude svoja dobra ne zbog darežljivosti ili
naredbe već zbog toga što mi proizvodimo ono što oni
žele ili trebaju
- pretpostavimo: na svijetu postoje samo meso i
krumpir i samo stočari i poljodjeljci
- oboje rade osam sati
44
45
Izvor: ibid str. 47.
- GPM ispupčena prema van jer je odabir između dvaju
dobara ovisio o proizvedenim količinama
- ovdje je gpm predstavljena ravnom linijom jer
tehnologija za proizvodnju mesa i krumpira dozvoljava
prebacivanje sa jednog dobra na drugo uz konstantnu
stopu
STOČAR (poljodjelcu): prestani proizvoditi meso i
proizvodi samo krumpir. Proizvest ćeš 3200 grama
p
1500 g
grama dajj meni,, a ja
j ću tebi zauzvrat
krumpira.
dati 500 grama mesa.
STOČAR:
Č
ja ću raditi 6 sati dnevno uzgajajući stoku, i
2 sata sijući krumpire. Tako mogu proizvesti 1800
46
grama mesa i 1200 grama krumpira.
krumpira
47
Izvor: ibid. str. 49.
Koristi od trgovine.
Izvor: ibid. str. 50.
48
APSOLUTNA PREDNOST → onaj proizvođač kojem je
potrebna najmanja količina unosa kako bi proizveo
određeno dobro ima apsolutnu prednost.
KOMPARATIVNA PREDNOST → onaj koji se mora
odreći manje količine drugih dobara kako bi proizveo
dobro X ima manji oportunitetni trošak proizvodnje
dobra X i kažemo da ima komparativnu prednost u
proizvodnji tog dobra.
Svi članovi društva imaju koristi od trgovine, jer
ona omogućava ljudima da se specijaliziraju za
aktivnosti u kojima imaju komparativnu
prednost
prednost.
49
PITANJA:
1. Zašto je ekonomija znanost ?
2. Zašto u proučavanju ekonomije pretpostavljamo ?
3. Zašto se ekonomisti ne slažu ?
4. Kada gospodarstvo proizvodi učinkovito ?
5. Što ekonomistima omogućuje koordinatni sustav ?
6 Koje su ekstremni nagibi krivulje ?
6.
7. Što je tržište ?
8. Objasnite tri temeljna pitanja tgržišnog gospodarstva ?
9. Objasnite
b
centraliziranu,
l
decentraliziranu
d
l
i mješovitu
alokaciju resursa.
50
10. U čemu se ogleda doprinos Adama Smitha u razvoju
ekonomske misli ?
11. Što označava pojam “lese fer” ?
12. Tko treba vršiti alokaciju resursa prama K. Marxu ? Zašto ?
13 Što je u središtu istraživanja J
13.
J. M
M. Keynesa ?
14. Što u ekonomiji znači rukovanje “nevidljive” i “vidljive” ruke ?
15. Što je GPM ? Grafički prikaži i objasni ?
16. Grafički
fi ki prikažite
ik i i objasnite
bj
i kako
k k se sve može pomicati
i i GPM?
17. Što je apsolutna, a što komparativna prednost ?
18. Zašto svi članovi društva imaju koristi od trgovine ?
51
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
6
File Size
2 348 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content