close

Enter

Log in using OpenID

Bosna i Hercegovina

embedDownload
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Sarajevo
Minstarstvo obrazovanja i nauke
OBAVEZNI PROGRAM
ZA DJECU U GODINI PRED POLAZAK U ŠKOLU
Sarajevo, 2010.
KONCEPCIJA PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA
Definicija predškolskog odgoja i obrazovanja i njegove osnovne odlike
Predškolski odgoj i obrazovanje obuhvata njegu, odgoj i obrazovanje djece u dobi od 6
mjeseci do polaska u školu i na specifiĉan naĉin doprinosi ostvarivanju jedinstvenog cilja
odgoja i obrazovanja: optimalan razvoj liĉnosti, njeno osposobljavanje za kreativan odnos
prema stvarnosti i slobodno ispoljavanje individualnosti.
Predškolski odgoj i obtrazovanje je integralni dio jedinstvenog odgojno-obrazovnog sistema,
na koji se programski nadovezuje osnovni odgoj i obrazovanje.
S obzirom na to da je predškolski odgoj i obrazovanje prvi i osnovni segment sistema odgoja i
obrazovanja, u prvom planu je njegova pedagoška funkcija, koja se sastoji u tome da se
podstiĉu svi aspekti razvoja djece u skladu s njihovim uzrastom i individualnim
mogućnostima. Osnovna i dominanta aktivnost na kojoj se zasniva cjelokupni odgojnoobrazovni rad s djecom je igra, što osigurava autentiĉnost ovoga segmenta odgojnoobrazovnog sistema i onemogućava prisutnu tendenciju didaktiziranja i školarizacije.
Predškolski odgoj i obrazovanje treba da bude nauĉno zasnovan, na najnovijim teorijskim
saznanjima relevantnih nauka u razvijenom svijetu. On osigurava podjednake uvjete za njegu,
razvoj i odgoj sve djece predškolskog uzrasta i jedinstvo odgojnih uticaja na djecu, na relaciji:
predškolaska ustanova – porodica – društvena sredina. Odvija se u predškolskim ustanovama,
koje mogu biti u drţavnoj ili privatnoj svojini, u okviru ogojno-obrazovnih grupa formiranih u
skladu s predškolskim i zdravstveno-higijenskim standardima.
Cilj predškolskog odgoja i obrazovanja
Polazeći od općeg opredjeljenja odgoja u našoj drţavi, cilj je predškolskog odgoja i
obrazovanja da se, u skladu s nauĉnim dostignućima, najmlaĊoj generaciji osiguraju svi uvjeti
za optimalan tjelesni, intelektualni, emocionalni i socijalni razvoj i uspješan dalji odgoj i
obrazovanje.
Opći zadaci predškolskog odgoja i obrazovanja
Zadaci predškolskog odgoja i obrazovanja su:
a) obezbjeĊivanje uvjeta i podrške za optimalan fiziĉki rast i razvoj:
1) razvoj fiziĉkih sposobnosti;
2) formiranje osnovnih zdravstveno-higijenskih navika;
3) promovisanje zdravog naĉina ţivota;
4) oĉuvanje zdrave ţivotne okoline;
b) razvoj intelektualnih i drugih sposobnosti u skladu sa individualnim potrebama i
interesovanjima djece,
c) razvijanje kulturnih navika i pripremanje za dalji odgoj i obrazovanje,
d) razvijanje patriotizma i svijesti o drţavnoj i nacionalnoj pripadnosti,
e) upoznavanje kulturno-religijske tradicije i kulture, njegovanje tolerancije i uvaţavanje
razliĉitosti,
f) poštivanje prava djece, ljudskih i graĊanskih prava i sloboda,
g) razvijanje svijesti o jednakosti i ravnopravnosti spolova,
h) sticanje elementarnih znanja o ţivotu i radu ljudi, obogaćivanje djeĉijeg iskustva,
1
i) razvijanje i jaĉanje sposobnosti izraţavanja govorom, pokretom, likovnim i muziĉkim
izrazom u igri i drugim aktivnostima,
j) razumijevanje, razvoj i usvajanje osnovnih socijalnih i moralnih vrijednosti,
zadovoljenje potreba djece za igrom i zajedniĉkim ţivotom, te pozitivan uticaj na
emocionalni i socijalni razvoj djeteta,
k) razvijanje i njegovanje drugarstva i podsticanje i zadovoljenje potrebe djece za
samoafirmacijom.
Struktura odgojno-obrazovnog rada
Dijete se razvija u onoj mjeri u kojoj je aktivno, i zato djeĉije aktivnosti predstavljaju srţ
odgojno-obrazovnog rada u predškolskoj ustanovi.
Struktura odgojno-obrazovnog rada u predškolskoj ustanovi treba da se zasniva na djeĉijim
aktivnostima. One moraju biti prilagoĊene mogućnostima djece i izvode se na najvišem
mogućem nivou za koji je sposobno svako pojedinaĉno dijete.
Isticanjem djeĉijih aktivnosti u odgojno-obrazovnom radu koji se odvija u predškolskoj
ustanovi, u prvi plan se istiĉu procesi u djeĉijem razvoju i uĉešće djece.
Samo u djeĉijim aktivnostima programski sadrţaji imaju svoju funkciju i opravdavaju
prisustvo u programu. Naglasak odgojno-obrazovnog rada nije na usvajanju sadrţaja, nego na
sistematskom podsticanju djeĉijih aktivnosti, koje će unaprijediti djeĉije kognitivne
mogućnosti i pozitivno utjecati na razvoj liĉnosti u cjelini. Djeĉije aktivnosti se klasificiraju
na:
1. Fiziĉko saznanje
Djelovanje na fiziĉku stvarnost
a) Perceptivno-motorne aktivnosti
b) Otkrivalaĉke aktivnosti
2. Socijalno saznanje
Aktivnosti komplementarne djelovanju odgajatelja
a) Posmatraĉke i receptivne aktivnosti
b) Zdravstveno-higijenske aktivnosti
Uĉestvovanje u okolnom ţivotu i društvenoj stvarnosti
a) Praktiĉne ţivorne i radne aktivnosti
b) Društvene aktivnosti
3. Logiĉko saznanje
PreraĊivanje, prevladavanje i razlikovanje elemenata pojavnog i datog
a) Aktivnosti rezoniranja, uviĊanja i izumijevanja
b) Aktivnosti predstavljanja, izraţavanja i stvaranja
U navedene aktivnosti su utkane igre i igrolike aktivnosti, koje pod odreĊenim okolnostima
mogu u sebi sadrţavati svaku od navedenih djeĉijih aktivnosti. Igra je aktivnost od posebnog
razvojnog znaĉaja u predškolskom periodu. Sve igre dijelimo u 4 skupine, koje se mogu
ostvariti na svim uzrastima, a izbor i primjena zavise od stupnja razvijenosti djece i
materijalnih, kadrovskih i drugih potencijala predškolske ustanove:
I. Funkcionalne igre
II. Igre mašte ili igre uloga
III. Igre s gotovim pravilima
IV. Konstruktivne igre
2
Igrovne aktivnosti, za razliku od igara, podrazumijevaju veću dominaciju odgajatelja u
njihovom izboru, odreĊivanju pravila igre, voĊenja i sl. Sliĉne su igrama s pravilima i
didaktiĉkim igrama.
Odgojno-obrazovni rad sa djecom u godini pred polazak u školu realizira se sljedećim
organizacijskim fazama rada:
-
Samostalnim aktivnostima po djeĉijem izboru
Usmjerenim aktivnostima (zajedniĉke aktivnosti)
Kombiniranim aktivnostima
Samostalne aktivnosti po djeĉijem izboru: naglasak je na djeĉijem samostalnm izboru
aktivnosti, igre, prostora i sredstava za igru, samostalnom opredjeljenju za individualnu ili
grupnu igru. Odgajatelj na indirektan naĉin uĉestvuje u ovim aktivnostima dajući poĉetne
podsticaje i podsticaje u toku aktivnosti.
Usmjerene aktivnosti (zajedniĉke aktivnosti): predstavljaju poseban vid uĉenja djece u
predškolskoj ustanovi. Uticaj odgajatelja u ovim aktivnostima je direktni i ogleda se u
okupljanju sve djece jedne grupe oko unaprijed planirane teme, s unaprijed definiranim
zadacima, planiranim sredstvima i metodama odgojno-obrazovnog rada, uz aktivno uĉešće
djece.
Kombinirane aktivnosti: sastoje se od samostalnih aktivnosti po izboru djece i usmjerenih
grupnih i individualnih aktivnosti.
Oblasti odgojno-obrazovnog rada
Za uzrast djece u godini pred polazak u školu program obuhvata i sistematizira sljedeće
oblasti odgojno-obrazovnog rada:
- Tjelesni i zdravstveni odgoj
- Zaštita od NUS-a
- Razvoj govora
- Upoznavanje okoline i njena zaštita
- Poĉetni matematski pojmovi
- Likovni odgoj
- Muziĉki odgoj
- Upoznavanje kulturno-religijske tradicije
Ovom podjelom ne treba da doĊe do prekidanja prirodne povezanosti ovih sadrţaja i da se
smatraju manje vaţnim oni sadrţaji rada koji nisu obuhvaćeni ovim oblastima, kao ni da se
zanemari djelovanje na djeĉiju liĉnost kao cjelinu isticanjem jednih, a zanemarivanjem drugih
oblasti. Tematskim programiranjem i planiranjem izbjeći će se raniji racionalno-analitiĉki
pristup pojavama i staviti naglasak na povezanost koja postoji ĉak i izmeĊu, naizgled
udaljenih aspekata stvarnosti, teţeći obuhvatanju svih aspekata djeĉijeg razvoja prilikom
razraĊivanja mreţe pojmova koji ulaze u okvir svake od tema.
Artikulacija dnevnih aktivnosti
Artikulacijom dnevnih aktivnosti odreĊuju se struktura i ritam aktivnosti djece i odgajatelja.
Njome se uspostavlja dobra organizacija vremena i aktivnosti prema programu koji se
ostvaruje u predškolskoj ustanovi. Zavisno od duţine vremena koje dijete provodi u
predškolskoj ustanovi i uzrasta djece, odreĊuje se artikulacija dnevnih aktivnosti kako bi se
3
realizirala potrebna njega i ishrana djece, zadovoljile njihove potrebe i uspješno provodio
organizirani, sistematski odgojno-obrazovni rad.
Elementi artikulacije dnevnih aktivnosti u obaveznom programu za djecu u godini pred
polazak u školu su:
- zadovoljenje higijenskih i fizioloških potreba
- slobodne aktivnosti po djeĉijem izboru
- usmjerene aktivnosti (zajedniĉke aktivnosti)
- kombinirane aktivnosti na otvorenom prostoru
- rekreativne pauze (tjelesne vjeţbe)
- obrok
Zaštita i unapreĎenje zdravlja djece
Zaštita i unapreĊenje zdravlja djece ovog uzrasta bili bi u nadleţnosti odgovarajućih
institucija, ali bi s obzirom na izuzetnu osjetljivost ovog perioda razvoja i prijemĉivost za
štetne uticaje po zdravlje i fiziĉki integritet, neophodno bilo osigurati stalno praćenje,
kontrolu i unapreĊenje zdravlja djece. To bi uz stalnu saradnju i koordinaciju s porodiĉnim
ljekarom i roditeljima, predstavljalo cjelinu sistema zaštite i unapreĊenja zdravlja djece ovog
uzrasta.
Saradnja s porodicom
Reafirmiranje i intenziviranje saradnje predškolske ustanove s porodicom predstavljaju jedno
od najaktuelnijih i kljuĉnih pitanja odgojno-obrazovne prakse i uopće promjena u ovoj oblasti.
Uvjet za to je stvaranje kvalitetnih programa koji će u sebi objedinjavati informativni,
instruktivni i konsultativni aspekt saradnje. U kreiranju programa saradnje moţe uĉestvovati
širok krug zainteresiranih. Izrada i realizacija programa saradnje sa porodicom i adekvatno
osposobljavanje odgajatelja i drugih struĉnjaka za njihovu realizaciju najvaţnije su
pretpostavke za integraciju roditelja u tokove odgojno-obrazovnog rada u predškolskoj
ustanovi i podizanje toga rada na kvalitativno viši nivo.
Saradnja sa školom
Predškolska ustanova aktivno uĉestvuje u aktuelnim zbivanjima u lokalnoj zajednici. Saradnja
sa društvenom sredinom, a na prvom mjestu sa školom, od posebnog je znaĉaja. Kreativni
programi saradnje predškolske ustanove i osnovne škole osiguravaju bolju povezanost
segmenata i lakšu adaptaciju djece u školskom ambijentu.
4
OBAVEZNI PROGRAM
ZA DJECU U GODINI PRED POLAZAK U ŠKOLU
STRUKTURA OBAVEZNOG PROGRAMA
Obavezni program za djecu u godini pred polazak u školu sadrţi oblasti odgojno-obrazovnog
rada, definirane zadatke i sadrţaje.
Polazeći od spontane djeĉije igre, kao osnovne aktivnosti djeteta, sadrţaji opravdavaju svoje
prisustvo u programu samo ako su u funkciji razvoja.
Program treba shvatiti orijentacijski, što podrazumijeva izbor sadrţaja koji odgovaraju nivou
psihofiziĉkog razvoja grupe, kao i svakog djeteta pojedinaĉno. Odgajatelj je duţan da u
svojim postupcima osigura individualni pristup svakom pojedinom djetetu, skladno njegovim
mogućnostima.
Tjelesni i zdravstveni odgoj
Z a d a c i:
- da se razvija i uĉvršćuje organizam i jaĉa njegova otpornost prema oboljenjima i
deformitetima;
- da se razvijaju, uĉvršćuju i kultiviraju navike za odrţavanje liĉne higijene i higijene
prostora u kome se djeca igraju, rade i borave;
- da se prati tjelesni razvoj, drţanje tijela, razvoj motriĉke i funkcionalne sposobnosti;
- da se razvijaju, uĉvršćuju i kultiviraju navike humanog odnosa u prirodnoj i društvenoj
sredini;
- da se kod djece razvijaju odgovarajuće moralne radno-karakterne i druge sposobnosti, kao
pozitivne osobine liĉnosti;
- da se razvija takmiĉarski duh kod djece;
- da se cjelokupnim radom na tjelesnom i zdravstvenom odgoju stvore zdrave osnove za
svakodnevno bavljenje tjelesnom kulturom i djeca pripreme za nastavak tjelesnog i
zdravstvenog odgoja u školi.
S obzirom na uzrast, prirodne mogućnosti i stepen psihofiziĉkog razvoja djece u godini pred
polazak u školu, tjelesni i zdravstveni odgoj se odvija u dva osnovna smjera: odbrana djeĉijeg
organizma od štetnih spoljnih utjecaja i primjena aktivnih sredstava tjelesne kulture. U toku
godine djecu treba uĉiti i navikavati:
- da samostalno odrţavaju osnovnu liĉnu higijenu (da samostalno peru ruke, zube, ĉiste
nokte, da se pravilno sluţe ĉešljem, ĉetkom, maramicom i drugim liĉnim priborom, da se
samostalno svlaĉe i oblaĉe i da sve ove radnje obavljaju uredno, prema potrebi i na
vrijeme);
- da prema svojim mogućnostima odrţavaju ĉistoću i urednost prostora u kojem borave i
igraju se, da ĉiste i ureĊuju igraĉke i druge materijale kojima se sluţe u igrama i ostalim
dnevnim aktivnostima;
- da samostalno i pravilno jedu, sluţeći se kašikom, viljuškom i noţem, da pravilno
upotrebljavaju peškire i drugi pribor, da se kulturno ponašaju za vrijeme jela, da steknu
osnovne navike kulturnog ponašanja.
Pravilno korištenje prirodnih faktora (sunce, voda i zrak), pravilna ishrana i pravilna smjena
aktivnosti i odmora su primarni uvjeti za jaĉanje i uĉvršćivanje djeĉijeg organizma. Boravak
5
djece na svjeţem zraku treba da bude svakodnevan. Stalno i pravovremeno provjetravanje
prostorija u hladne dane i otvaranje prozora u toplim danima treba da budu pravila bez
izuzetka.
Osiguranje pozitivnog djelovanja sunca na djeĉije tijelo je takoĊer jedan od programskih
zahtjeva tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Sunĉanje djece treba da se provodi postepeno uz
promjene poloţaja tijela uz pridrţavanje uputstva zdravstvene sluţbe (ljekara).
Ishrana treba zadovoljiti potrebe djeteta za ugljiĉnim hidratima, bjelanĉevinama, masnoćama,
mineralnim materijama, vitaminima i vodi. Djeca treba da jedu uvijek u odreĊeno vrijeme.
TakoĊer treba osigurati pravilnu smjenu aktivnosti.
Djeci treba osigurati stalnu ljekarsku kontrolu i redovno u odreĊenim vremenskim intervalima
pratiti i vrednovati tjelesni razvoj. Odgajatelj je duţan da roditelju ĉije dijete ima razvojne ili
druge probleme, pruţi sve iformacije i pomoć vezano za ukljuĉenje u odgovarajuće
specijalne i druge ustanove.
Ostvarivanju zadataka tjelesnog i zdravstvenog odgoja znaĉajno doprinosi pravilno
organizirano tjelesno vjeţbanje.
Sadrţaji
Vjeţbanje elastičnog grudnog koša i oblikovanja mišića ruku i ramenog pojasa: disanje,
spuštanje, širenje, sklapanje ruku i kruţenje rukama. Djeca mogu pokretima imitirati let ptica,
veslanje i plivanje, savijati ruke nad glavom, natezati gumenu vrpcu, pokretima ruku imitirati
krila vjetrenjaĉe, kazaljke na satu, kretanje lokomotive i sl.
Vjeţbe oblikovanja leđnih mišića i za gipkost kičme: naginjanje trupa naprijed, nazad, s obje
strane, kruţenje trupom. Pri ovim vjeţbama djeca treba da su u raskoraĉenom stavu, a vjeţbe
se mogu izvoditi u stojećem, sjedećem i leţećem poloţaju, mogu se izvoditi imitiranjem
njihanja grana na vjetru, dodavanjem nekih predmeta, provlaĉenjem i puzanjem, guranjem
glavom lopte ili drugih predmeta na podu. Djeca mogu hodati s vrećicom na glavi i
istovremeno sakupljati spuţvice, šišarike ili kamenĉiće s poda, mogu se igrati: diva i patuljka,
pokazati kako se maca šunja i sl.
Vjeţbe za oblikovanje trbušnih mišića i nogu: su sve one vjeţbe kojima se nogama pomiĉe
trup. Djeca mogu imitirati voţnju bicikla, kako pada kiša, cijepanje drva, hodanje roda,
zvonjenje nogama itd. Sve ove vjeţbe mogu se izvoditi loptama, vijaĉama, obruĉima,
vrećicama i sl.
Vjeţbe za oblikovanje mišića stopala: provode se svakodnevno. Djeca trĉe na prstima, hodaju
na petama, podiţu s nogom s poda razne sitne predmete (spuţvice, kamenĉiće, ţir), guţvaju
papir, hodaju po policama ili uţetu, poigravaju noţnim prstima u zraku, hodaju po pijesku i
neravnom terenu.
Formiranje kretnih navika i oblikovanje kretanja
Raznim vjeţbama treba razvijati spretnost na primjer iz kleĉećeg, sjedećeg i leţećeg poloţaja
ustati ne oslanjajući se na ruke, bez predmeta u rukama i s njima, u leţećem poloţaju valjati
se na jednu i drugu stranu s raznim poloţajem ruku: kotrljanje niz blagu kosinu, kolut
naprijed, ljuljanje na leĊima (dijete legne, zgrĉi noge na stomak i uhvati ih rukama, u tom
poloţaju se njiše s plećke na bokove). Zatim, mogu se koristiti razne hvatalice, vijaĉe, igra
lastike, preskakanje, poligon spretnosti i drugo.
6
Vjeţbe na spravama
Hodanje na razne naĉine po klupi, niskoj gredi, ljestvama postavljenim na tlo, penjanje i
klizanje niz tobogan, prelazak preko klackalice, mostića i savladavanje drugih prepreka.
Prirodni oblici kretanja
Hodanje
Djeca treba da hodaju sigurno, da hodaju krupnim i sitnim koracima, na prstima i na petama,
promjenjivim tempom uz promjenu pravca, da hodaju do 30 minuta bez odmora.
Ravnoteţa
Djeca hodaju po uskoj dasci ili brvnu, hodaju noseći na glavi neki predmet, hodaju ispruţenih
ruku, vjeţbanje voţnje romobila ili bicikla.
Trĉanje
Djeca trĉe s lahkoćom, ritmiĉno hvataju jedno drugo u igrama u kojima se trĉi, trĉe s
kotrljajućim obruĉem, trĉe dugim koracima, zatim u krugu uţeta u pokretu, trĉe pojedinaĉno,
udvoje, utroje, zaustavljaju se brzo na neoĉekivani znak, trĉe da izvrše neki zadatak i da
nastave trĉanje, u trku se postroje udvoje, trĉe s visokim podizanjem koljena, ustrĉavaju po
koso poloţenoj dasci ili breţuljku, trĉe do 35 sekundi bez prestanka.
Skakanje
Djeca skaĉu u dubinu, u daljinu, u vis, skaĉu s mjesta, sa zaletom, skaĉu na jednoj nozi, skaĉu
uz okretanje kratkog uţeta, poskakujući uvis da bi dohvatila neki viseći predmet (balon, obruĉ
i sl.).
Penjanje, puzanje, provlačenje
Djeca treba da se penju sigurno, brzo i ritmiĉno po ljestvicama. Kad uvjeti dopuštaju,
primjenjuje se penjanje na prikladne predmete u prirodi. Djeca se provlaĉe ispod predmeta i
kroz razne predmete i prepreke, ispod uţeta koje je zategnuto u visini od 50cm, prelaze preko
brvna na visini do 60cm, provlaĉe se kroz tri ili ĉetiri obruĉa.
Bacanje, kretanje, gađanje
Djeca bacaju razliĉite predmete udalj, lijevom i desnom rukom, bacaju loptu uvis i hvataju je
s dvije ruke i jednom rukom, udaraju loptu o pod i hvataju je s dvije ruke i jednom rukom i
bacaju loptu jedno drugom, prebacuju loptu preko nisko razapete mreţe, bacaju loptu jedno
drugom uz brojanje ili uz muziku, gaĊaju vrećicama od 100 ili 200g sa udaljenosti od 4 do 8m
u štit, desnom ili lijevom rukom gaĊaju grudama snijega u stabla, bacaju kotrljanjem i
pogaĊaju drvenom kuglom ćunjeve poredane u razmak od 15 do 20cm, udaraju loptu
(šutiranje).
Dizanje i nošenje
Dizanje i nošenje raznih predmeta odgovarajuće teţine.
Guranje, vučenje i potiskivanje
Guranje i vuĉenje razliĉitih predmeta, guranje druga na sankama; pojedinaĉno i u parovima.
Radi svestranijeg i potpunijeg razvijanja osnovnih pokreta i osjećaja za ravnotreţu treba kad
god je to moguće, provoditi sankanje i klizanje kao i voţnju bicikla.
7
Sankanje
Djeca se mnogu spuštati na sankama niz breţuljak visok 1 do 1,5m. Djeca treba da nauĉe da
upravljaju sankama, treba da nauĉe da zaobiĊu u snijegu zabodene granĉice, te da proĊu „kroz
vrata“ oznaĉena zabodenim stupcima u snijegu.
Klizanje
Djeca kliţu po utabanom snijegu, po ledu, gurajući pred sobom neki predmet, ili se kliţu uz
pomoć odraslog i samostalno.
Vjeţbe organiziranog postavljanja i kretanja
Djeca se samostalnije i brţe postavljaju u organiziranu formaciju; u red, u kolonu, u vrstu, po
parovima u više kolona, iz jednog kruga u nekoliko krugova, kretanje u koloni po jedan, u
parovima, okretanje na lijevu ili desnu stranu.
Za vrijeme realizacije zadataka iz oblasti tjelesnog odgoja djeca imaju adekvatnu odjeću i
obuću.
Upoznavanje okoline i njena zaštita
Zadaci
-
djecu osposobiti da se samostalno sluţe namjernom paţnjom pri posmatranju;
formiranje osnovnih pojmova o vremenu i vremenskim odnosima te razvijanje
sposobnosti za uspješno procjenjivanje dimenzije vremena;
individualni prilaz djeci, kako bi djeca koja nisu zadovoljavajuće pripremljena za
samostalan rad dobila posebne zadatke u kojima bi neposredno i vlastitom aktivnošću
dolazila do rješenja zadataka;
razvijanje i njegovanje radoznalosti djece za prirodne i društvene pojave i promjene;
uvoĊenje osnovnih karakteristika društvenog ţivota i zbivanja u neposrednoj okolini;
razvijanje i njegovanje radoznalosti i navika stalnog zanimanja za narodne obiĉaje i
zaviĉajnu kulturnu baštinu;
podsticanje djece da prema svojim mogućnostima budu sve spretnija, snalaţljivija i
konstruktivnija u korištenju razliĉitog materijala, pribora i pomagala;
podsticanje djece da putem praktiĉnih postupaka, posmatranja, eksperimentisanja,
provjeravanja i dokazivanja izgraĊuju osnove nauĉnog mišljenja;
stavljanje djece u odgojno-obrazovne situacije sliĉne osnovnoškolskim zahtjevima; da se
kod djece oblikuje potrebna kultura ponašanja i smanje uvjeti za pojavu stresa u novim
odgojno-obrazovnim situacijama;
razvijanje sposobnosti njegovanja i uvaţavanja vrijednosti odbrane dobra u agresiji na
našu zemlju, izgraĊujući mehanizme spoznaje vrijednosti autentiĉnog i potrebnog
multikulturalnog odgoja.
Sadrţaji
Predškolska ustanova je mjesto igre i zajedničkog ţivota
Šta odrasli rade u predškolskoj ustanovi – upoznavanje svih zaposlenih (obilazak,
posmatranje procesa rada, direktni razgovori, sredstva za rad, s kim suraĊuje i sl.). Ljudi koji
povremeno dolaze u predškolsku ustanovu i pomaţu djeci i osoblju (ljekar, majstor,
stomatolog, poštar...).
8
Unutrašnji i vanjski prostor predškolske ustanove. Naziv naselja i ulica kojim dijete dolazi u
predškolsku ustanovu. Samostalnost pri jelu, oblaĉenju, svlaĉenju, obuvanju, izuvanju,
odrţavanju liĉne i higijene okoline.
Briga za zelene površine i ĉiste vode da bi ţivot bio kvalitetniji (direktan uticaj na zdravlje
ljudi). Osamostaljivanje u umivanju, ĉešljanju, odrţavanju higijene usta i zuba i sl. Ko se
brine za zdravlje djeteta (roditelji, ljekar, stomatolog). Kako kvalitetno vodimo brigu o svom
zdravlju?
Humani odnosi u predškolskoj ustanovi ili odgojnoj grupi - podsticati sloţenije oblike
saradnje meĊu djecom.
Grupno rješavanje problema, zadataka i poslova. Uzajamno prihvatanje i razumijevanje.
Pomoć mlaĊoj djeci.
Organizirati sloţenije oblike djeĉijeg rada – deţurstva u trpezariji, sanitarijama, centru ţive
prirode i sl.
Moja porodica
Ko čini moju širu porodicu (amidţa/stric, dajdţa/ujak, tetka, tetak i dr.). Razumijevanje i
prihvatanje porodičnih odnosa i širih obiteljskih veza.
Gdje i šta rade pojedini članovi uţe porodice? Zanimanje roditelja, gdje rade i dr.
Uključivanjem porodice u ţivot i rad predškolske ustanove (odgojne grupe) omogućiti djeci
da upoznaju različita zanimanja roditelja i radne organizacije (susreti, posjete).
Šta je zanimljivo u našoj okolini?
Šetnjama i posjetama djeca upoznaju svoju društvenu zajednicu, kulturne i javne ustanove,
znaĉajne objekte – škola, bolnica, pozorište, umjetniĉka galerija, muzej, kasarna, policijska
stanica, ţeljezniĉka stanica, aerodrom, općina, mjesna zajednica, spomenik, mostovi i dr.
Znaĉajna mjesta i liĉnosti iz vremena odbrane opsjednutog grada (linije odbrane, tunel,
šehitluci, spomen-groblja).
Kulturna baština – graditeljska, knjiţevna, duhovna. Narodni obiĉaji – narodna nošnja,
rukotvorine, zanatske umjetnine, narodna muzika, folklor. Njegovanje osjećaja za ljepotu
narodnog blaga i svog zaviĉaja, osjećaja pripadnosti i ponosa.
Ljudi u mjestu ţivljenja – borci Armije Bosne i Hercegovine, umjetnici, nauĉnici i druge
ugledne liĉnosti grada (gradonĉelnik, naĉelnik općine i sl.).
Historijska svjedoĉenja o dogaĊajima iz zaviĉaja.
Na ulici smo oprezni – pravilno kretanje i ponašanje djece na ulici, pješaĉkom prelazu, na
raskrsnicama. Uloga i znaĉaj signalizacije i saobraćajnog policajca. Saobraćajni znakovi i
njihova funkcija. Saobraćajni znakovi u našem naselju.
Vrsta saobraćajnih sredstava – drumski, ţeljezniĉki, avionski, rijeĉni i pomorski. Grupiranja
prema sliĉnostima i razlikama. Funkcija vozila. Namjena specijalnih vozila – policija,
vatrogasci, kola hitne pomoći. Ponašanje u sredstvima javnog saobraćaja.
Radujemo se proslavama i praznicima
Prigodno obiljeţavanje dogaĊaja: Dana drţavnosti, Dana Armije Bosne i Hercegovine,
znaĉajnih meĊunarodnih i lokalnih praznika. Pripremanje internih sveĉanosti u ustanovi na
poĉetku i na kraju školske godine. Susreti i razgovori sa znaĉajnim liĉnostima radi
pribliţavanja prošlosti naše zemlje i aktuelnih zbivanja.
Ţiva priroda
Priroda se mijenja i obnavlja. Zapaţanje promjena u biljnom svijetu. Zapaţanje promjena u
ţivotinjskom svijetu. Zapaţanje promjena u prirodnim pojavama (dani vedri, tmurni,
9
magloviti, hladni, smrzavanje vode, proljetna kiša, bujanje rijeke, grmljavina, sijevanje,
nastajanje suša i dr.).
Upoznavanje ţitarica (pšenica, kukuruz), povrća (krompir, grah, kupus, luk, paradajz, paprika,
špinat, salata, mrkva idr.), voća (jabuka, šljiva, trešnja, dunja, groţĊe, kupina, malina, juţno
voće), cvijeće (ruţa, ljiljan/zambak, karanfil, maslaĉak...) i drveća (listopadno i zimzeleno).
GraĊa biljaka-korijen, stablo, grane, list, cvijet, kora drveta, pupoljak i plod.
Razmnoţavanje, rastenje, umiranje biljaka (svjetlost, toplota, zrak i tlo). IzvoĊenje
jednostavnih eksperimenata. Klasifikacija biljaka po boji, veliĉini, mirisu, po mjestu gdje
rastu, po vremenu kada se javljaju.
Upoznavanje ţivotinjskog svijeta. Upoznavanje domaćih ţivotinja,šumskih ţivotinja, ptica,
gmizavaca, vodozemaca i insekata. Imenovanje i razlikovanje ţivotinja po osnovnim spoljnim
oznakama, naĉinu ishrane, mjestu ţivljenja, korist i štetnost pojedinih ţivotinja, briga o
mladima i sl. Klasifikacija ţivotinja po pripadnosti vrsti, po spoljnim karakteristikama, prema
naĉinu kretanja, prema vrsti ishrane, prema koristi za ĉovjeka. Pravilan odnos djece i odraslih
prema biljnom i ţivotinjskom svijetu.
Upoznajemo svoje tijelo. Organi i njihova funkcija, raĊanje, razlike meĊu spolovima.
Neţiva priroda i prirodne pojave
Predmeti, njihova svojstva i odnosi. Eksperimentirati predmetima i materijalima da bi se
došlo do njihovih svojstava i meĊusobnih odnosa (topljivost, zaustavljivost, privlaĉenje na
bazi magnetizma i elektriciteta i dr.). Klasifikacija na osnovu izvedenih svojstava (predmeti
koji se mijenjaju u vodi i oni koji se ne mijenjaju, koje privlaĉi magnet i koje ne privlaĉi, koji
imaju zvuk i koji ga nemaju i dr.)
Vještina upotrebe i rukovanje raznim sredstvima, spravama, aparatima (makaze, ĉekić,
kliješta, lupa, vaga, pegla, TV, CD, DVD, raĉunar, mobitel, drvo, plastika i dr.)
Prirodne pojave - u okviru svakodnevnih aktivnosti, omogućiti djeci da sama otkrivaju neke
prirodne zakonitosti (magnetizam, elektricitet, ravnoteţa i dr.).Mehaniĉke pojave-kretanje,
brzina, sila (ako jaĉe gurnemo ili bacimo predmet dalje će pasti, kretanje predmeta na
vodoravnoj i kosoj plohi, ravnoteţa na vagi, klackalice i sl.). Meteorološke pojaveeksperimentima na pogodan naĉin upoznati djecu s nastajanjem kiše, rose, leda i drugih
atmosferskih pojava. Svjetlosne i zvuĉne pojave – izvori svjetlosti (sunce, sijalice, baterijska
lampa i sl.). Svjetlost i sjenke. Koristiti prigodne situacije u prirodi – sjenka drveta, zgrade,
ĉovjeka. Nastajanje zvuka - zvuci koje proizvode razni predmeti. Razlikovati buku, šum, zvuk
i ton. Prostiranje zvuka kroz zrak, vodu i ĉvrsta tijela.
Razvoj govora
Zadaci
- njegovanje logiĉki povezanog i pravilnog izraţavanja o svemu što djeca opaţaju, rade, misle
i osjećaju da im se tako pomogne da stuĉu emocionalnu i socijalnu sigurnost;
- da se govorom utiĉe na saznajni razvoj i mišljenje djeteta;
- da se djeca navikavaju da govore u prisustvu drugih i da paţljivo slušaju govor drugih;
- da se kod djece razvije osjećaj i smisao za lijepo govorno izraţavanje;
- da se i dalje podstiĉe radoznalost za ljude, stvari, pojave i procese u djeĉijoj okolini, a
vezano s tim da se aktivira govor djece i bogati njihov rjeĉnik;
- da se podstiĉu na djeĉije stvaralaštvo ;
- da se i dalje radi na razvijanju pravilne diskriminacije i artikulacije, na bogaćenju rjeĉnika i
bogaćenju i razvoju reĉenice, na razvijanju pravilnog i izraţajnog govora;
- da se djeci omogući doţivljavanje najljepših djela djeĉije knjiţevnosti te da se tako utiĉe na
njihov estetski i moralni razvoj;
10
- omogućiti djeci da doţive ljepotu i vrijednost prigodnih knjiţevnih i drugih tekstova iz
bogate riznice zaviĉajne kulturne baštine;
- da se kod djece razvija ljubav i zanimanje za knjigu;
- slušanje, prepriĉavanje, pripovijedanje i govorenje stihova i dramatizacija doţivljaja, priĉa,
bajki, basni i drugo;
- podsticanje stvaralaĉkih scenskih igara.
Sadrţaji
Diskriminacija i artikulacija glasova
Zastupljeno je slušanje, diskriminacija glasova, rijeĉi i znaĉenja reĉenice. Treba stvarati
odgovarajuće uvjete za razlikovanje pojedinih sliĉnih glasova i razlikovanje rijeĉi s razliĉitim
akcentom; razlikovati melodiju, ritam, trajanje, visinu i jaĉinu govora.U igrama slušanja
diskriminacije treba razlikovati pravo i preneseno znaĉenje rijeĉi.Više paţnje treba obratiti na
one rijeĉi ĉije znaĉenje odreĊuju srodni afrikati (ĉ-ć,Ċ-dţ,ć-Ċ,ĉ-dţ). Proširuje se mogućnost
korištenja prikladnih govornih igara (zagonetke, brzalice, brojalice, stihovi i dr.). Prilikom
rada na razvoju artikulacije treba se pridrţavati odreĊenih metodiĉkih zahtjeva. Razvoj
artikulacije u godini pred polazak u školu se postepeno privodi kraju, tako da će biti više
zastupljene individualne i grupne artrikulacije. Pomoću teksta artikulacije treba izvršiti
ispitivanje artikulacije i na osnovu dobivenih rezultata izraditi plan rada. Kao mogući „teţi“
glasovi na ovom uzrastu mogu se pojaviti: LJ,K,NJ,C,Ĉ,Đ,DŢ.
Razvitak i bogaćenje rječnika
Treba raditi na proširivanju rjeĉnika u vezi s proširivanjem znanja o predmetima i pojavama
iz okoline. Djeca treba da usvoje taĉne nazive i izraze o onome šta vide, ĉuju, posmatraju,
odnosno da usvoje taĉne nazive predmeta, pojava, osobina, radnji, zanimanja, alata, oruĊa,
oblika, veliĉina, vremena itd. Treba bogatiti fond pasivnog i aktivnog rjeĉnika i pretvarati
pasivni u aktivni rjeĉnik. Potrebno je vjeţbati korištenje relacionih rijeĉi (prilozi, prijedlozi,
veznici, uzvici i brojevi), u korelaciji s drugim odgojno-obrazovnim oblastima. Rjeĉnik treba
bogatiti i razvijati u svakodnevnim situacijama ţivota i rada u predškolskoj ustanovi. Treba
organizirati igre koje imaju naglašen zadatak bogaćenja rjeĉnika (grupiranje rijeĉi, kaţi
suprotno, kaţi obrnuto, kakvo je šta, kaţi nešto šta je umanjeno ili uvećano, stvaranje novih
imena za predmete i pojave, šta sve gori, leti, trĉi, pliva, dodajmo ono što nedostaje,
izmislimo novu rijeĉ, kako se kaţe drukĉije, itd). Neke od navedenih igara koriste se i za
razvoj govornog stvaralaštva. Mnoge raznovrsne i lijepe igre za vjeţbanje i razvoj rjeĉnika
nalaze se u odgovarajućoj literaturi.
Razvitak i bogaćenje rečenice
Na ovom uzrastu se koriste sve reĉenice po znaĉenju i obliku. Treba navikavati djecu da se
izraţavaju jasno i u pravilno sastavljenim reĉenicama (slaganje u rodu, broju, padeţu),
vjeţbati ih da kratko i s razumijevanjem opišu ono što rade, da opišu sliku, da priĉaju o
doţivljajima iz neposredne i šire okoline, o pozorišnoj i TV predstavi, o sveĉanostima, da
prepriĉaju priĉu, bajku, basnu i sl.
Potrebno je, raznim podsticajnim igrama, vjeţbati intonaciju reĉenica i sve drugo što je
vezano za osobinu dobrog govorenja, te vjeţbati korištenje reĉenica – uĉtivih fraza u raznim
ţivotnim situacijama (telefonski razgovori, posjete, razne sveĉanosti, u prodavnici, u
autobusu, u ambulanti i dr.).
Treba stvarati situacije za razvoj djeĉijeg stvaralaštva, npr. igre: kaţi nešto na tri zadane rijeĉi,
na dvije zadane rijeĉi, na jednu zadanu rijeĉ; opiši..., kaţi suprotno, kaţi naopaĉke; rimovanje
rijeĉi; izmisli kraj, itd.
11
I dalje treba njegovati igre dramatizacije (dramatizirati situacije iz svakodnevnog ţivota i
dramatizirati stihove i tekstove), što doprinosi razvoju govora u cjelini i razvoju djeĉijeg
govornog stvaralaštva.
Knjiţevnost za djecu
Koriste se sve vrste tekstova knjiţevnosti za djecu, s ciljem da se djeca navikavaju na paţljivo
slušanje i da osjete ljepotu slikovitog izraţavanja u prozi i poeziji, te da doţivljeno izraze
rijeĉima i pokretima. Treba obratiti paţnju na izbor tekstova za ĉitanje i priĉanje i na izbor
stihova za uĉenje napamet i stihova za obradu radi umjetniĉkog doţivljaja, a sve s ciljem
afirmacije ambijentalnih knjiţevnih vrijednosti koje su dio širokog spektra kulturnog
naslijeĊa.
Za upoznavanje sadrţaja teksta, pored ĉitanja i kazivanja odgajatelja, treba koristiti i scensko
prikazivanje sadrţaja, TV i dr.
Sadrţaj tekstova treba koristiti za podsticanje govornog stvaralaštva, za podsticanje na
priĉanje, prepriĉavanje, opisivanje i razgovor, za izmišljanje novih sadrţaja i improviziranje
raznih sadrţaja iz ţivota djece, za podsticanje na graĊenje novih stihova i dr.
Pomoću sadrţaja istog teksta treba stvarati unutrašnju (u okviru maternjeg jezika) i vanjsku
korelaciju (s drugim odgojno-obrazovnim oblastima).
Djeca treba da usvoje i neka imena naših pisaca za djecu, da prepoznaju neka njihova djela i
da u svom rjeĉniku usvoje lijepe izraze iz tih djela.
Razvoj početnih matematskih pojmova
Zadaci
- da se postepeno proširuje i produbljuje elementarno matematsko znanje;
- da se pozitivno utjeĉe na opći saznajni razvoj djece oslobaĊajući ih zavisnosti od opaţanja
datog i doprinoseći shvatanju suštinskog iz okoline u kojoj djeca ţive;
- da se kod djece formira sposobnost uoĉavanja problema koji poĉivaju na kvantitativnim
odnosima, pomogne im se da shvate funkciju i prirodu matematskih sredstava u rješavanju tih
problema i da primjenjuju neke poĉetne matematske postupke kao uvod u poĉetnu
matematiku;
- da se i dalje doprinosi formiranju općih osobina liĉnosti, kao što su radoznalost,
samostalnost, inicijativnost, taĉnost, itd.
Sadrţaji
Logičke operacije s konkretnim predmetima
Klasifikacija – praktiĉno grupiranje prema poznatim i novootkrivenim svojstvima predmeta,
na osnovu dva svojstva istovremeno. Imenovanje i opisivanje osobina prema kojima se vrši
grupiranje. Zapaţanje predmeta koji ne pripada odreĊenoj skupini. Serijacija u ureĊivanju
predmeta u rastuće i opadajuće nizove na osnovu razlika meĊu tim predmetima.
Skupovi i brojevi
UreĊivanje skupova na osnovu pridruţivanja u situaciji kada postoji optiĉka korespondencija i
kada se remeti optiĉka korespondencija. Formiranje pojmova: jednako, nejednako, više,
manje. Nizanje konkretnih skupova u rastuće nizove na osnovu broja elemenata u skupu.
UporeĊivanje konkretnih skupova pridruţivanjem i brojanjem (do 10) i zakljuĉivanje o
koliĉinskim odnosima. Uoĉavanje strukture broja. Praktiĉno sastavljanje i rastavljanje
skupova. Korištenje rednih brojeva u igri i svakodnevnim aktivnostima. Prepoznavanje
brojeva.
12
Veličine, mjerenje i mjere
Imenovanje i razlikovanje veliĉina. Ocjenjivanje veliĉina na osnovu vizuelne percepcije i
uoĉavanje odnosa meĊu predmetima. Višestruko uporeĊivanje veliĉina i nizanje više
predmeta u rastuće i opadajuće nizove na osnovu manje uoĉljive razlike jedne osobine: dugoduţe-najduţe; teško-teţe-najteţe i sl. Mjerenja pomoću nekih priruĉnih mjera: korak, štap,
posuĊe raznih veliĉina, predmeti razliĉite teţine i dr. Mjere: duţina, masa, zapremina, teĉnost,
novac. Korištenje naziva nekih mjera koje se koriste u svakodnevnom ţivotu: litar, kilogram,
metar i dr.
Oblik
Zapaţanje, praktiĉno uporeĊivanje i imenovanje nekih geometrijskih tijela i oblika koje dijete
susreće u svojoj okolini: kugla, piramida, valjak, krug, kvadrat, trokut – bez obzira na
veliĉinu, boju i materijal. Linija, otvorena i zatvorena.
Orijentacija u prostoru
Zapaţanja, praktiĉno uporeĊivanje i imenovanje osobina meĊu predmetima i pojavama:
lijevo-desno (na sebi), naprijed-nazad, unutra-spolja, brzo-sporo i dr. Grafiĉko predstavljanje
orijentacije u prostoru.
Likovni odgoj
Zadaci
- dalji rad na njegovanju prirodnih sklonosti za likovni jezik i njegovo postepeno
obogaćivanje;
- da se razvija vizuelno i taktilno opaţanje;
- da se dalje njeguje i razvija slobodni djeĉiji likovni izraz i likovno stvaralaštvo djece na
savremenim nauĉnim i umjetniĉkim osnovama, da se dalje obogaćuju i proširuju prostorne
predstave djece novim opaţanjima i saznanjima o prostornim odnosima, materijalnim
svojstvima i likovno-estetskom obiljeţavanju prostora, ţivih bića i predmeta u njihovoj
okolini; da se i dalje razvija njihov uroĊeni i steĉeni likovno-estetski senzibilitet, sposobnost
opaţanja i uporeĊivanja, stvaralaĉka mašta, likovno-estetsko mišljenje, pamćenje i
produbljivanje likovno-estetske izraţajne i oblikovne sposobnosti djece;
- da se omogući djeci da upoznaju likovni pribor, podloge i materijale, te da se njima spretno
i slobodno sluţe u likovno-estetskim stvaralaĉkim aktivnostima; da se i dalje podstiĉe i jaĉa
njihova ţelja i potreba za slobodnim i samostalnim likovnim izraţavanjem i oblikovanjem
pomoću linija, oblika i boja, u raznim, njima pristupaĉnim i pogodnim likovnim tehnikama i
materijalima i u razliĉitim varijacijama, te da se uĉvršćuju i dalje razvijaju steĉena radna i
stvaralaĉka iskustva, vještine i radne navike djece u likovnom stvaralaĉkom radu;
- da se kod djece njeguje spsobnost likovnog zamišljanja i prikazivanja prostora i prostornih
odnosa, ţivih bića i predmeta, njihovog poloţaja, rasporeda i kretanja u prostoru, da se
njeguje djeĉija sklonost za ilustrativno prikazivanje i doţivljavanje te za dekorativnu obradu
predmeta i površina; da se pobuĊuje njihova likovno-estetska radoznalost i razvija likovni
ukus i kriterij, te da se podtiĉe i razvija inicijativnost, motiviranost i zainteresiranost djece za
likovno-estetsko ureĊivanje njihovog ţivotnog i radnog ambijenta;
- da se u procesu likovnog oblikovanja i dalje uĉvršćuju kulturne, higijenske i radne navike;
- da se stvaraju navike uvaţavanja i njegovanja karakteristiĉnih likovnih motiva kulturnog
miljea i ĉuvanja tekovina materijalne i duhovne kulture.
Sadrţaji
Crtanje
13
Dalje razvijanje pokretljivosti ruke i prstiju, osposobljavanje djece da sigurnije vladaju
pokretima ruku radi boljeg grafiĉkog izraţavanja.
Upoznavanje razliĉitih mogućnosti primjene tanke i debele linije.
Razvijanje razliĉitih mogućnosti primjene tanke i debele linije.
Razvijanje osjećaja za liniju i potez.
Jasnoća konture i izraţavanje misli crteţom.
Obogaćivanje sadrţaja prikazivanja objekata iz neposredne okoline sa što više neposrednih
detalja.
Realni odnos proporcija i rasporeda elemenata na plohi.
Ilustracija teksta.
Prijedlog tema:
Ljudi sijeku grane, Klizanje na ledu, Vojnici su nas posjetili, Idemo uz stepenice, Vozovi,
Ptice se sele, Kod pekare, Ilustracije, Konji vuku kola, Traktor ore, Dizalica prenosi
materijale, Gradilište, Paukova mreţa, Igramo se kockama, Stado ovaca, Most, U ZOO-vrtu,
Ĉistimo dvorište, Moja igraĉka, Ptiĉije pero, Metla, Ograda, Pahuljice, Mraz po staklu šara,
Selo, Igramo kolo, Vozimo bicikl, Ribe u mreţi, Stolnjak od ĉipke, Nana plete, Pletivo.
Slikanje
Obogaćivanje djeĉije mašte putem likovnog izraza na sadrţajima koji su emotivno
izdiferencirani (radost, oduševljenje, tuga).
Razvijanje osjećaja za ravnoteţu i dekorativnost tehnikama kolaţa i mozaika, pokrivanje veće
površine aplikacijom.
Razvijanje umješnosti u tehniĉkim radnjama.
Dosljednije pokrivanje bojama svih površina formata papira.
Za bogaćenje vizuelne percepcije treba koristiti slike, filmove, fotografije, predmete,
umjetniĉke slike i slikovnice.
Prijedlog tema:
Šarene lopte, Suncobrani, Vojnici, Lutke na pozornici, Ljiljani brane Bosnu, Voće, Moja
maska, Poštar, Narodne nošnje, Ilustracije, Slikanje na slušanje muzike, Pijetao, Cvijet kakav
ţelim, Neobiĉna ptica, Zastava u gradu, Šareni ćilim, Dimnjaĉar, Brod, Sankamo se.
Prostorno i plastično oblikovanje
Razvijanje osjećaja za oblik i prostor, kao teţnju da se stvori cjelovitost i proporcionalnost.
Zadavanje motiva s više figura u prostoru, u odreĊenom meĊusobnom odnosu.
Njegovanje i razvijanje osjećaja za ulogu i raspored pojedinih materijala i likovnih elemenata
u graĊenju, konstituiranju i oblikovanju predmeta bliskih djeĉijem zanimanju.
Samostalno oblikovanje datim materijalom na zadanu temu.
UvoĊenje u realizaciju grupnog rada.
Pokušaj formiranja glavne mase iz jednog komada, s dodavanjem detalja.
Proporcija, odnos, sigurnija plastiĉna obrada portreta, razvijanje tehniĉkih i higijenskih
navika.
Prijedlog tema:
Voće, Povrće, Kolaĉi, Maĉka, Ledena figura (iz igre), Stepenice, Sanke, Bicikl, Puţ, Jeţ,
Medo, Prijevozno sredstvo, Kuće, Ulica, Grad, Cvijet, Pahuljica od papira, Vjetrenjaĉa, Vaza,
Šablon za štampanje, Ribica, Ĉamac, Kapa.
Osnovi grafike
Upoznavanje djece sa elementarnim principima grafiĉkog izraţavanja crno-bijelim
površinama i linijama u gipsorezu i rad s više šablona za otiskivanje u razliĉitim tonovima i
bojama.
14
Otiskivanje šablonima koje sama djeca izraĊuju.
Prijedlog tema:
Dezen za haljinu, Ćilim, Dekor za pozorište lutaka, Bubamara sa šarenom haljinom,
Saobraćajna sredstva na cesti, Šareni baloni, Kućice za ptice, Poštansko sanduĉe, Kolica za
bebe, Cvijet, Semafor i pješak, Korice za slikovnice.
Analiza dječijeg likovnog rada
Njegovanje kritiĉnosti i samokritiĉnosti razgovorom o sopstvenim radovima.
Proširivanje interesa i sposobnosti procjenjivanja likovno-estetskih pojava i ostvarenja – u
razgovorima o izgledu stvari, o skladu boja, oblika, površina, masa i materijala.
Uoĉavanje skladnosti ambijenta i upotrebnih predmeta. Elementarno upoznavanje likovnih
vrijednosti umjetniĉkih djela (motiv, boja, kompozicija, obrada detalja).
Analiza primijenjene umjetnosti obuhvata upotrebne i ukrasne predmete, unikate i
reprodukcije (plastika, tekstil, kostim, keramika, bakar, porcelan).
Djeca trebaju da upoznaju umjetnost zaviĉaja i naviknu se na uvaţavanje njenih vrijednosti.
Muzički odgoj
Zadaci
- da se dalje njeguje i kultivira djeĉiji glas (pravilno disanje, jasan izgovor rijeĉi, intonantivno
taĉno pjevanje pri individualnom i zajedniĉkom pjevanju);
- da se dalje razvija muzikalnost djeteta sa specifiĉnim sposobnostima (muziĉko pamćenje,
osjećaj za ritam, za visinu).
- da se kod djece podstiĉe razvoj trajnih interesa i ljubav prema muzici, kako bi ona
vremenom postala njihova trajna potreba;
- da se razvija emocionalna i estetska osjetljivost djeteta;
- da se djeca podstiĉu na razne oblike stvaralaštva (pokret, likovno, literarno);
- upoznavanjem i njegovanjem sevdalinke razvijati ljubav prema domovini;
- njegovanjem patriotske pjesme iz rata razvijati naviku njegovanja i pamćenja vrijednosti
odbrambenog rata i sposobnosti opstanka u dostojanstvu.
Sadrţaji
Pjevanje
Djeca tokom godine treba da uz ponavljanje ranije nauĉenih pjesama nauĉe 8-10 novih.
Odgajatelj odabira pjesme s nešto sloţenijim melodijskim i ritmiĉkim kombinacijama, s
tekstom koji ima odgovarajuće literarne vrijednosti.
Pjesme navedenog kvaliteta trebaju biti primjerene djeci predškolskog uzrasta. Pri pjevanju
treba utjecati da djeca usvoje vještinu i naviku pravilnog pjevanja, da sluhom prepoznaju da li
se pjeva taĉno i lijepo, da se trude da postignu vještinu lijepog pjevanja. Djeca moraju steći
naviku da se pri pjevanju drţe pravo u sjedećem i stojećem stavu, da pjevaju intonativno ĉisto,
uz odgovarajući tempo i dinamiku, precizno i ujednaĉeno, zajedno od poĉetka do kraja.
Djeca treba da pjevaju patriotske pjesme, uz razumijevanje poruke i njegovanje ljubavi prema
domovini.
Slušanje muzike
U toku godine djeca ovog uzrasta slušanjem muzike upoznaju 8-10 kompozicija. U
kompoziciji koju djeca slušaju i upoznaju treba da zapaţaju i prepoznaju karakter kompozicije
(vesela, dinamiĉna, mirna, njeţna, sjetna), a to, naravno, mogu da izraze opisno; tempo
izvoĊenja kompozicije (glasno, tiho, umjereno glasno, koja postaje sve glasnija ili tiša); formu
kompozicije (koraĉnica, uspavanka, okretna igra ili kolo); izvoĊaĉe i sastave (djeĉiji glas,
klavir, harmonika, tambura, truba, vojna muzika).
15
Kompozicije koje djeca upoznaju mogu biti neke vokalne, narodne pjesme iz naših krajeva,
neke popularne kompozicije poznatih kompozitora.
Dječije muzičke igre
Igre s pjevanjem treba da sadrţe, i da djeca podraţavaju, razne radove, ţivot u prirodi i
narodne obiĉaje. Osnovni zadatak ovih igara je da se pravilno izvodi melodija, da se
usavršava skladno, izraţajno i slobodno ritmiĉki povezano kretanje uz muziku. Pokretne igre
uz muziku odabiru se s ciljem da djeca kretnjama izraze muziku, njen karakter, ritam, tempo,
dinamiku, i da se uporedo s tim razvijaju i usavršavaju pokreti djece, da se postigne
preciznost, lahkoća, skladnost i izraţajnost pokreta. Igre i narodna kola sastoje se od osnovnih
pokreta: hodanje, poskakivanje, s plesnim elementima (razne kretnje ruku, pljeskanje,
trupkanje, okreti i sl.). Okretne igre i narodna kola mogu imati utvrĊene figure i kretnje,
odnosno unaprijed fiksiran koreogram, a mogu biti i slobodne ritmiĉke igre u kojima dolaze
do izraţaja djeĉije improvizacije i kretnje, i to na muziku koju su djeca prethodno dobro
upoznala.
Rad na razvijanju osjećaja za ritam
U radu na razvijanju osjećaja za ritam treba postići da djeca nauĉe da razlikuju i zapaţaju
trajanje razliĉite duţine. Ovome najbolje doprinosi korištenje brojalica.
Upoznavanje kulturno-religijske tradicije
Zadaci
- pribliţiti djeci vrijednosti kulturno-religijske baštine;
- razvijati navike ĉuvanja materijalnih tekovina i njegovanje duhovnih vrijednosti;
- razvijati sposobnosti humanog ţivljenja u prirodnoj sredini i društvenoj zajednici, njegujući
suţivot i multikulturalnost;
- razvijati sposobnost uvaţavanja kulturnih tekovina u svim njihovim osobenostima i sticanje
navika bitisanja na ovim prostorima.
Sadrţaji
- Primjerene priĉe i legende o nastanku velikih spomenika u gradu.
- Prigodno obiljeţavanje vjerskih praznika: Ramazanski bajram, Kurban-Bajram, katoliĉki
Boţić, pravoslavni Boţić, Nova godina, muslimanska Nova godina, Uskrs, Vaskrs, Pesah.
- Obiljeţavanje znaĉajnih datuma i dogaĊaja u lokalnoj zajednici.
- Posjete kulturnim znamenitostima grada: muzeji, biblioteke, Begova dţamija, Careva
dţamija, Ali-pašina dţamija, Katedrala Sveti Josip, Crkva Sveti Nikola, Sinagoga, Gazi
Husrev-begova medresa, Kuršumli medresa, Svrzina kuća, mostovi, ĉesme i dr.
- Svete knjige – elementarno upoznavanje djece s Kur'anom, Biblijom, Hagadom.
- Ajvatovica – od legende do dovišta.
Zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava
Programski sadrţaji odgojno-obrazovnog podruĉja Zaštita od neeksplodiranih ubojnih
sredstava, koje je sastavni dio programa grupe u godini pred polazak u školu u potpunosti se
preuzimaju iz Nastavnog plana i programa o zaštiti od neeksplodiranih ubojnih sredstava i
vatrenog oruţja u predškolskim ustanovama i osnovnim školama, Ministarstvo obrazovanja,
nauke, kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1996.
16
PROFIL I STRUČNA SPREMA
Obavezni program za djecu u godini pred polazak u školu mogu realizirati:
1. Odgajatelji sa visokom struĉnom spremom, odnosno steĉenom diplomom profesor
predškolskog odgoja i obrazovanja
2. Odgajatelji koji imaju višu ili srednju struĉnu spremu, a na dan stupanja na snagu Zakona
o predškolskom odgoju i obrazovanju su zateĉeni na poslovima odgajatelja i imaju
najmanje 20 godina staţa (ĉlan 69. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u
Kantonu Sarajevo)
3. Lica sa završenim obrazovanjem za odgajatelja u skladu sa ĉl. 33. i 69. Zakona o
predškolskom odgoju i obrazovanju u Kantonu Sarajevo, i lica sa završenim I (prvim)
ciklusom odgovarajućeg studija visokog obrazovanja (dodiplomski studij) u trajanju od
naj,anje tri, odnosno ĉetiri studijske godine, sa akademskom titulom i struĉnim zvanjem
Bakaleaurat/Bachelor za oblast predškolskog odgoja i obrazovanja, odnosno sa završenim
II (Drugim) ciklusom odgovarajućeg studija visokog obrazovanja (postdiplomski studij),
sa akademskom titulom i steĉenim struĉnim zvanjem Mgistra za oblast predškolskog
odgoja i obrazovanja, odnosno završenim trećim ciklusom studija i nauĉnim zvanjem
Doktor nauka iz oblasti predškolskog odgoja i obrazovanja.
Ukoliko lice iz prethodne alineje u toku studija nije polagalo ispit iz pedagoško- psihološkometodiĉke grupe predmeta, duţno je ove ispite poloţiti u roku od godinu dana od dana
stupanja na posao.
NAPOMENA:
Odgajatelji koji imaju višu ili srednju struĉnu spremu a na dan stupanja na snagu
Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u Kantonu Sarajevo su zateĉeni na poslovima
odgajatelja i imaju manje od 20 godina staţa mogu nastaviti rad na poslovima odgajaetlja u
periodu ne duţem od 4 godine od dana stupanja na snagu Zakona. Period od 4 godine je
predviĊen za sticanje odgovarajuće struĉne spreme VII stepena sloţenosti.
17
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
267 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content