ISSN 1846-7024 Broj 5 • Zagreb • Siječanj 2013. RIJEČ PREDSJEDNIKA Za suradnju na principima međusobnog uvažavanja Kolegice i kolege, članice i članovi Sin dikata infrastrukture Hrvatskih željeznica, prije svega, na početku još jedne kalen darske godine svima vama i vašim obitelji ma želim puno zdravlja, sreće i zadovolj stva na privatnom i poslovnom planu. Ako je suditi prema najavama gospodarskih kretanja koja nas očekuju u vremenu pred nama, nema sumnje da će nam najpotreb nija biti upravo sreća ali i zajedništvo. No to naravno ne znači da ne trebamo poduzi mati sve što je u našoj moći da vlastitim angažmanom, znanjem i zalaganjem vla stito okruženje učinimo primjerenijim i dostojnijim. U ovoj ćemo godini, skromno ali i svečano i s ponosom, obilježavati 20 godina uspješnog rada našeg Sindikata. Godina koja je za nama, kada je riječ o Sindikatu infrastrukture Hrvatskih željeznica, bila je bremenita problemima i puna izazova. Zahvaljujući činjenici da je u našim redovima veliki broj iskusnih sindikalista, povjerenika i članova koji dobro razumiju suštinu i način funkcioniranja sindikata, uspješno smo riješili najveći broj problema koji su opterećivali naš rad, ali usprkos tomu još je pred nama puno posla koji moramo odraditi kako bismo sačuvali prava radnika i osigurali sigurnost radnih mjesta SABOR – PREKRETNICA U RADU Godina koja je za nama, kada je riječ o Sindikatu infrastrukture Hrvatskih željez nica, bila je bremenita problemima i puna izazova. Zahvaljujući činjenici da je u našim redovima veliki broj iskusnih sindikalista, povjerenika i članova koji dobro razumiju suštinu i način funkcioniranja sindikata, uspješno smo riješili jedan dio problema koji su opterećivali naš rad. Završetak godi ne obilježilo je održavanje Sabora našega Sindikata na kojemu smo izabrali novo rukovodstvo i postigli dogovor o smjernica ma daljnjeg djelovanja u vremenima koja će, više nego do sada, biti obilježena proble mima. Stanje u društvu, u Hrvatskim željez nicama i u Infrastrukturi daleko je od dobrog i zahtijeva hitne rezove i odricanja. Upravo zbog činjenice što smo odgovorni socijalni partneri i zbog toga jer smo svjesni pote škoća u kojima se nalazimo, spremni smo odgovorno sudjelovati u rješavanju svih pro blema. Da bi se to i ostvarilo nužno je da nas i druga strana, bilo da je riječ o Upravi ili nadležnom Ministarstvu, i uvažava kao istinske i iskrene partnere koji su, zajedno sa svojim članovima, najzainteresiraniji za brzi izlazak iz krize, gospodarski oporavak i očuvanje pozicije HŽ Infrastrukture koju ona u sustavu prometa treba imati. Međutim, brojni su potezi koje Uprava podu zima, a koji nam daju za pravo misliti da s njihove strane i nismo uvijek poželjni socijal ni partneri i suradnici. O nekim od tih pri mjera pišemo i u ovom broju Sindikalnih informacija, našem zajedničkom glasilu koje, kako smo vam i obećali, postaje redo vit i objektivan medij za informiranje i komu niciranje unutar našeg Sindikata. PRIJETNJE I ZASTRAŠIVANJE Iskreno i argumentirano smo reagirali na neke poteze naše Uprave, tražeći prije svega poštivanje zakona i propisa i nudeći suradnju i razgovore. Najnoviji je njihov pri mjer nepoštivanja zakona i propisa pismo koje je svim radnicima poslala Uprava HŽ Infrastrukture uz isplatne listiće za plaće, a u kojem ih upozorava na moguće poslje dice ustraju li na realizaciji naplate uve ćanja plaće za šest posto za 2009., 2010. i 2011. godinu. Primjer je to bez preseda na u sindikalnoj praksi i odnosima rada i kapitala. To priopćenje nije ništa drugo do neprimjeren oblik prijetnje i zastrašivanja zbog kojeg se u demokratskim zemljama podnosi ostavka. A kod nas nije isključeno da će autori (koji nisu imali hrabrosti niti staviti potpis na to priopćenje) biti na građeni od svojih političkih mentora i nalo godavaca i proglašeni borcima za izlazak iz krize. Mi kao sindikalisti i zastupnici eko nomskih i socijalnih interesa svojih članova takvo ponašanje nećemo tolerirati. Reagi rali smo na taj pamflet i upozorili “autore” na kršenje hrvatskih zakona i međunarod nih konvencija. Budu li ustrajali u takvoj svojoj praksi, poduzimat ćemo sve zako nom dopuštene korake kako bi zaštitili prava svojih članova. Pozitivna je okolnost i to što, za razliku od ranije prakse, imamo sve više istomišljenika i saveznika u sin dikalnim redovima, u drugim reprezentati vnim sindikatima s kojima nastojimo ostvariti što bolju suradnju. Nastavit ćemo s tom praksom i u budućnosti jer su pro blemi isti a interes nam je zajednički. Slavko Proleta, predsjednik Sindikata infrastrukture HŽ-a 2 ODRŽANA SJEDNICA SABORA SINDIKATA INFRASTRUKTURE HRVATSKIH ŽELJEZNICA Novosti Izabrano novo rukovodstvo Sindikata Za predsjednika Sindikata izabran je Slavko Proleta, a za zamjenicu predsjednika Sindikata izabrana je Mirjana Konjić koje su zastupnice i zastupnici izabrali natpolovičnom većinom glasova Redovni izborni sabor Sindikata infrastrukture Hrvatskih željeznica održan je 18. listopada 2012. godine na kojemu su zastupnice i zastupnici Sabo ra izabrali rukovodstvo Sindikata za naredno četverogodišnje razdoblje. Za predsjednika Sindikata izabran je Slavko Proleta kojega su zastupnice i zastupnici izabrali natpolovičnom veći nom glasova. Za zamjenicu predsjednika Sindikata izabrana je Mirjana Konjić koju su zastupnice i zastupnici također izabra li natpolovičnom većinom glasova. Sabor sindikata potvrdio je i dopred sjednike Sindikata zadužene za rad dje latnosti: Slavko Proleta, novoizabrani predsjednik SIHŽ-a, za vrijeme Sabora Snimak za uspomenu: dio delegata, nakon završenog Sabora • Dopredsjednik Sindikata zadužen i za rad djelatnosti ZOP-a je Mato Mišić; • Dopredsjednik Sindikata zadužen i za rad djelatnosti SIT-a je Zdravko Kučinić; • Dopredsjednik Sindikata zadužen i za rad djelatnosti ETP-a je Rade Prosenjak; • Dopredsjednik Sindikata zadužen i za rad djelatnosti OSTALI je Vilko Kubičko. U djelatnostima su izabrani sljedeći zamjenici dopredsjednika: za djelatnost ZOP-a Tomislav Špoljarević; za djelat nost SIT-a Darko Jurković; za djelatnost ETP-a Zdenko Prelac; i za djelatnost OSTALI Ivan Katić. Na sjednici su izabrani i članovi Nad zornog odbora: Tomislav Seršić, Zvonko Rumenjak, Dragan Momčilović, Željko Ferina i Dejana Marinić. Također izabra na je i Statutarna komisija u sastavu: Mirjana Konjić, Slavko Proleta, Petar Bro zović, Zdravko Kučinić i Rade Prosenjak. Na sjednici Sabora podneseno je i Izvješće o radu svih djelatnosti i sindika ta, u kojem je posebno apostrofiran dosadašnji rad na zaštiti interesa čla nova Sindikata u području očuvanja materijalnih prava iz kolektivnog ugovo ra. Poseban osvrt dat je na pitanje rješavanja pripravnosti, rješavanja sta Mirjana Konjić, zamjenica predsjednika SIHŽ-a tusa ovisnih društava, procesa restruk turiranja cijelog sustava i organizacije društava. Nazočnima je prezentirano i Izvješće nadzornog odbora sindikata o provede nom nadzoru za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2012. godine. Za provođenje Programskih osnova rada Sindikata svakako će biti bitno da se razvija odnos međusobnog povje renja i osjećaja odgovornosti svih rele vantnih čimbenika unutar Sindikata, što će voditi ka stvaranju zajedničke vizije sindikata i njezinom operativnom pro vođenju, a konačni cilj svakako će biti jačanje Sindikata. Mirjana Konjić Fotografije: Dragutin Staničić 3 Tri reprezentativna sindikata u HŽ-u Povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti u postupku utvrđivanja reprezentativnosti sindikata za kolek tivno pregovaranje na razini poslodavca HŽ Infrastrukture d.o.o., na temelju odredbe članka 20. stavka 1. Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i repre zentativnosti za kolektivno pregovaranje donijelo je Rješe nje da su Sindikat infrastrukture HŽ-a, Sindikat prometnika vlakova Hrvatske i Sindikat željezničara Hrvatske reprezen tativni za kolektivno pregovaranje radi sklapanja kolektiv nog ugovora na razini poslodavca HŽ Infrastruktura d.o.o. Reprezentativnost se utvrđuje za razdoblje od tri godi ne. Mirjana Konjić Sindikati utvrdili broj članova pregovaračkog odbora sindikata za kolektivne pregovore Sindikati s pravom na kolektivno pregovaranje o kolek tivnom ugovoru za HŽ Infrastrukturu d.o.o. 26. studenoga 2012. godine utvrdili su broj članova pregovaračkog odbora sindikata. Dogovoreno je da prema broju članova sindikata koje sindikati okupljaju u društvu HŽ Infrastruktura d.o.o. sin dikati imaju sljedeći broj pregovarača: • SIHŽ 4 pregovarača • SPVH 3 pregovarača • SŽH 2 pregovarača Sindikati su utvrdili i Poslovnik o radu Pregovaračkog odbora. Koordinator pregovaračkog odbora bit će predstav nik SIHŽ-a, a zamjenik koordinatora bit će predstavnik SPVH. Članovi pregovaračkog odbora ispred SIHŽ-a su: Tomi slav Špoljarević, Zdravko Kučinić, Rade Prosenjak, Vilko Kubičko, a zamjene su: Slavko Proleta, Mirjana Konjić, Mato Mišić i Mladen Novosel. SIHŽ Predsjednik SIHŽ-a Slavko Proleta uputio pismo predsjedniku Uprave HŽ Infrastrukture u kojemu ukazuje na nepravilnosti u postupcima izdavanja ugovora o radu Pismo prenosimo u cijelosti Zagreb, 8.1.2013. HŽ INFRASTRUKTURA D.O.O. Uprava Predsjednik Uprave PREDMET: izdavanje ugovora Poštovani, Ovim putem ukazujemo na nepravilnost u postupku izda vanja ugovora o radu radnicima društva, bez poštivanja valja ne procedure, koja je propisana našim aktima. II. aneksom Kolektivnog ugovora o radu u članku 2. utvrđeno je: „Svako izdavanje ugovora o radu, za radna mjesta popunja vanje kojih je predviđeno putem internog oglasa, a koje nije provedeno na temelju internog oglasa propisanog Prilogom 5 KU, smatra se nevažećim.“ Pravilnik o raspisivanju i provedbi internog oglasa u HŽ Infrastrukturi d.o.o. pri popunjavanju slobodnih radnih mje sta, u članku 1. između ostaloga utvrđuje: „Slobodna radna mjesta iz Pravilnika o organizaciji HŽ Infrastrukture d.o.o., popunjavaju se putem internog oglasa.“ Pod popunjavanjem slobodnog radnog mjesta podrazu mijeva se svako novo izdavanje ugovora o radu zbog popune radnog mjesta koje je prema Pravilniku o organizaciji slobod no. Na interni oglas mogu se ravnopravno prijaviti svi radnici unutar poslovnog područja.“ Kako su u tijeku postupci izdavanja ugovora o radu, koji se izdaju između ostaloga i bez ikakvih kriterija po kojim bi se utvr dila osnovanost rasporeda radnika, i kako nam se svakodnev no obraćaju radnici sa upitima i prijavama, da je kod nekih došlo i do nepovoljnih uvjeta za radnika, a s obzirom da se kod nekih predviđa i smanjenje u cijenama sata rada, ocjenjujemo da se radi o radnjama koje su svakako nedopuštene. Ovakvim postupcima radnici su dovedeni u nejednak i neravnopravan položaj i bit će prisiljeni pokretati osim zahtjeva za zaštitu prava i sudske postupke što će u konačnici dovesti do štetnih poslje dica isključivo za društvo. Posebno bismo istakli da je nedopustivo da ugovori o radu imaju uglavljenu retroaktivnu primjenu istih. Naš sindikat je pravovremeno upozorio na ovakav nevažeći postupak i zahtijevamo od Vas da hitno poduzmete radnje koje će osigurati važeće postupke izdavanja ugovora o radu sukladno odrednicama Zakona i naših akta. Ujedno zahtijevamo i da se utvrdi odgovornost svih odgo vornih osoba za nastalu situaciju. S poštovanjem, Predsjednik SIHŽ-a Slavko Proleta Na znanje: Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Novosti UTVRĐENA REPREZENTATIVNOST SINDIKATA ZA KOLEKTIVNO PREGOVARANJE ZA HŽ INFRASTRUKTURU D.O.O. 4 NAKON NEPOTPISANOG PRIOPĆENJA UPRAVE HŽ INFRASTRUKTURE d. o. o. UPUĆENOG SVIM RADNICIMA REAGIRAO JE NAŠ SINDIKAT U SURADNJI SA SINDIKATOM ŽELJEZNIČARA HRVATSKE. PROČITAJTE ŠTO SMO NAPISALI U PRIOPĆENJIMA UPUĆENIMA ČLANOVIMA SINDIKATA, RADNICIMA I MEDIJIMA Dosta je bilo! Novosti SINDIKAT INFRASTRUKTURE HŽ SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE U Zagrebu, 19. prosinca 2012. Predstavnicima medija - svima – PRIOPĆENJE Socijalni dijalog između sindikata na HŽ-u i resornog ministarstva ne postoji. Do sada nije održan niti jedan zajednički sastanak. Unatoč činjenici da je do sada upućeno niz dopisa kojim se pozivalo resornog ministra na održavanje među sobnih sastanaka, do sada nismo dobili niti pisani odgovor. Činjenica je da se određeni problemi koji zahtijevaju suradnju sindikata ne mogu riješiti na razini Uprave HŽ Infra strukture d.o.o., HŽ Carga d.o.o., HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. već trenutno stanje ukazuje na sve veću potrebu uključivanja resornog ministarstva. Štoviše, nakon gašenja HŽ Holdinga koje je imalo ulogu upravljanja cjelokupnim sustavom tu odgovornost, po nama, preuzelo je Ministarstvo pomorstva, pro meta i infrastrukture. Restrukturiranje koje je započelo u svim društvima HŽ-a, pokrenulo je niz procesa koji utječu na položaj radnika. U tijeku su izmjene Pravilnika o organiza ciji kroz koje se gase radna mjesta bez jasnih kriterija, zahtjevi za rezanjem rad ničkih prava kroz kolektivne ugovore, a sve sa ciljem smanjenja troškova. Odgo vorne osobe pa i resorni ministar očekuju razumijevanje radnika i sindikata bez jasnih odgovora na pitanja što nakon toga, kakva nam je budućnost nakon svih mjera koje ste zamislili? Ukoliko se hitno ne uspostavi kvalite tan socijalni dijalog na svim razinama odlučivanja smatramo da će doći do ve likih problema u daljnjem nastavku pro cesa restrukturiranja. Trenutno se naja vljuju daljnja smanjivanja broja radnih mjesta u svim društvima HŽ-a. Najavljuje se daljnje rezanje radničkih prava. Naja vljuju se privatizacije i stečajevi, a od nas se očekuje da mirno sve to gledamo. Primjer lošeg socijalnog dijaloga je i problem presude Županijskog suda u Zagrebu koji je proglasio ništetnim III. Aneks Kolektivnog ugovora HŽ Infra strukture d.o.o. i dao za pravo svim rad nicima HŽ Infrastrukture da individual nim tužbama dobiju razlike plaće, koje nisu male. Danas kada je činjenica da je presuda Županijskog suda pravomoćna i izvršna, odgovor Uprave HŽ Infrastruk ture d.o.o. radnicima je: zastrašivanje otkazima. Sindikat infrastrukture HŽ i Sindikat željezničara Hrvatske javno poručuju Ministarstvu mora, prometa i infrastruk ture i Upravi HŽ Infrastrukture d.o.o. da neće dozvoliti prijetnje prema svojim članovima niti protuzakonito postupanje protiv njih. Jedina „krivica“ radnika je što traže svoja zakonska prava. Svojim daljnjim postupcima prema radnicima sami ćete doprinijeti njihovoj odluci hoće li nastaviti podnositi tužbe ili ne. Ono što odluče radnici, naši članovi, mi ćemo izvršiti. SINDIKAT INFRASTRUKTURE HŽ-A SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE SINDIKAT INFRASTRUKTURE HŽ-A SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE Zagreb, 19. prosinca 2012. Članovima sindikata Svim radnicima Mediji PRIOPĆENJE TAKO TO RADI UPRAVA HŽ INFRASTRUKTURE D.O.O. Neobjašnjiv potez učinila je Uprava HŽ Infrastrukture d.o.o. kada je radnici ma društva uz isplatne listiće od plaće za mjesec studeni poslala i svoje priopćenje vezano za moguće posljedice koje će proizaći za društvo u svezi sa pokretanjem postupaka utuživanja 6% uvećanja plaća za 2009., 2010., 2011. godinu. Ono što je još začuđujuće je činjenica da se nisu udostojili svoje priopćenje čak niti potpi sati i time jasno potvrđuju način svog upravljanja sustavom. Nestručno, bez vizije i jasnih ciljeva, bez utvrđene strategije. Isključiva namjera Uprave društva je po nama da ovim “uratkom“ unese strah, nemir, ali i razdor među radnike, kako one koji su koristili mogućnost legi timnog puta da svoje pravo zatraže i ostvare na sudu, jer to svoje pravo nisu mogli ostvariti kod poslodavca, ali i one koji to nisu učinili da ih upozore i zastraše time što će se sve desiti ako to učine. Isto tako Uprava kod radnika želi stvo riti privid “dobrih” i “loših sindikata”, i time jasno pokazuje tko je za nju “podo ban” sindikat, a tko nije. Zaboravlja se pri tome da je slobodna volja radnika da se organiziraju i udruže u svoje asocijacije kako bi štitili svoje interese. To je određe no Zakonom o radu ali i međunarodnim konvencijama koje je naša država ratifici rala i iste predstavljaju izvor prava. Ovakva metodologija zastrašivanja radnika od strane Uprave podsjeća nas na davno prošla vremena, autokratizma i jednopartijskog sustava vladanja, kada svako tko je drugačije mislio i izražavao drugačije mišljenje za to bio i kažnja van. A Republika Hrvatska je demokrat ska država, koja će uskoro postati članicom EU, a u EU su ovakva ponaša nja davno zaboravljena. Europa ima usvojene standarde ponašanja, u njoj članice funkcioniraju kao pravne države, razvijen je socijalni dijalog koji je uvriježen način komunici ranja između socijalnih partnera. Socijalno partnerstvo pretpostavlja najviši stupanj suradnje, suodlučivanja i uzajamne odgovornosti poslodavca i predstavnika sindikata, važnih za pro ces donošenja i provedbe programa, svih akata vezanih uz položaj radnika. Podsjetit ćemo: Aneks III KU za HŽ Infrastrukturu koji je potpisan u veljači 2009. je presudom Županijskog suda poništen, i to zbog njegove nezakonito sti. Ništetnim Aneksom III radnicima je nezakonito uzeto pravo iz tadašnjeg KU, a to je pravo na povećanje plaće od 6% za 2009. 2010. i 2011 godinu. Sudski spor za poništenje Aneksa III pokrenuo je i uspio u sporu Sindikat infrastrukture HŽ-a. Zahvaljujemo ovim putem Upravi društva što je iskazala svoju dalekovid nost i što unaprijed zna čak i ishod postupka na Vrhovnom sudu povodom uložene revizije na drugostupanjsku pre sudu, što se “brine” da radnici ne bi potrošili dobivene novce po presuđenoj stvari, jer će ih morati vraćati. Ta ista Uprava pri tome ne ističe da je prilikom preuzimanja svojih uprav ljačkih funkcija jako dobro znala za spor i presudu o poništenju Aneksa III, a isto to su znali i novi predstavnici vlasti. Ovu Upravu ne brine da je njihova obveza da se u poslovnim planovima, osiguraju novčana sredstva za ispunjenje novča nih obveza po presudama, ali na način da se osiguraju projekti koji će donijeti prihod, da se naprave strukturne refor me i razvojni planovi. Obveza Uprave je osiguravanje pune zaposlenosti radnika i povećanje pro duktivnosti. Ne, oni se odlučuju na metodu obra čuna s radnicima, prijeteći im stečajem, svaljujući pri tome na njih krivicu samo zato što žele ostvariti svoje pravo i iznoseći kontinuirane prijetnje o sma njenju broja radnika. Naravno da je to za njih jednostavnije jer za ono pret hodno navedeno, a to je izrada razvoj nih planova, strukturne reforme ipak treba imati znanje i sposobnost. Pri tome opet zaboravljaju da po stoje i zakonske odrednice koje reguli raju razloge, način i kriterije o kojima treba voditi računa pri proglašavanju tehnološkog viška, na obvezu izrade programa zbrinjavanja tehnološkog viška, ali zaboravljaju i na KU koji utvr đuje kriterije za proglašavanje tehno loškog viška. Zanima nas što će Uprava naći kao opravdani razlog za otpuštanje radnika, da li će to možda biti ”kriterijpodnosilac sudske tužbe”. E pa da i to vidimo. Istovremeno stalno se govori i o daljnjem smanjenju radničkih prava iz KU, stalno se radnik tretira isključivo kao trošak. Proces restrukturiranja provodi se bez socijalnog dijaloga, i pri tome nije jasan niti konačni cilj istog. Prijetnje stečajem i predstečajne nagodbe kao moguće posljedice zbog podnošenja sudskih tužbi i stvaranje osjećaja krivice kod radnika za to, neće mo niti komentirati. Osim što ćemo reći da se stečajevi nisu proglašavali kada su za to postojale zakonske obveze Uprava društava, i kada su neke naše tvrtke bile u gubicima iznad temeljnog kapitala tvr tke, a ti gubici bili su posljedica loših upravljanja od strane Uprava društava. Ovu Upravu ne brine niti činjenica da je donesen Pravilnik o organizaciji dru štva, koji već mjesecima nije u provedbi, da radnici mjesecima nisu dobili ugovo re o radu, i da se pripremaju prijedlozi za izdavanje ugovora o radu prema podob nosti, a ne prema zadovoljavajućim uvje tima iz akata. Tko će za to odgovarati, pogotovo kada radnici i zbog ovih postu paka budu pokretali sudske postupke. Floskula o “savjesnosti” nekih sindi kata, čiji su članovi navodno povukli tužbe na sudu, za nas je neuvjerljiva i voljeli bismo vidjeti dokument o tome koliko je stvarno radnika izričito iskaza nom svojom voljom i povuklo svoje tužbe. Uprava je sa navedenim sindikatom sklopila i izvansudsku nagodbu kojom je naplaćen i trošak odvjetnika za povla čenje sudskih tužbi u iznosu od 483.281,25 kuna. Postavljamo pitanje za što je u stvari utrošen taj novac? Isto vremeno od te iste Uprave slušamo kako novca nema za zaštitnu odjeću i obuću, za održavanje pruga, kako se iz istog razloga ne nabavlja niti materijal za izvođenje radova..... Ovu Upravu ne brine niti činjenica što nema dovoljno investicija koje će modernizirati naše pruge, kako će poboljšati brzine na istima, osmisliti usluge koje će donositi profit društvu i osi guravati punu zaposlenost radnika u društvu. Način kojim Uprava u svom prio pćenju “hvali” navedeni sindikat, jasno dovodi do zaključka da se provodi i diskriminacija radnika i po pripadnosti sindikatima. S obzirom na način kako to Uprava isti če u svom priopćenju, kod nas se stvara sumnja na postojanje “dogovora” o zajedničkom nastupu koji ima za cilj utje rivanje straha, ali po nama ovo je provo đenje postupaka uznemiravanja radnika što svakako ima obilježja mobbinga. I za to ćemo podnijeti prijave mjero davnim institucijama. Kako smo već naprijed naveli Hrvat ska je demokratska i pravna država koja je preuzela i neke međunarodne kon vencije i dokumente koji se također tre baju poštivati. Jedan od njih koji je nama značajan, a to je Europska socijalna povelja koja u svojim odredbama o temeljnim pravi ma i obvezama između ostalog utvr đuje: − Svi zaposlenici imaju pravo na pravičnu plaću koja će njima i nji hovim obiteljima osigurati dostojan životni standard. − Svi zaposlenici imaju pravo na zaštitu svojih potraživanja u slu čaju insolventnosti njihovih poslo davaca. − Svi zaposlenici imaju pravo na dostojanstvo u radu. − Glavni ciljevi i odgovornost poslo davaca za postizanje i održavanje što je moguće više i stabilnije razi ne zaposlenosti, pri tome nastojeći ostvariti punu zaposlenost. − Djelotvornost u zaštiti prava zapo slenika da zarađuju za svoj život slobodno izabranim radom. Jasno je da sve ovo naprijed navede no zbog svojih radnji Uprave HŽ Infra strukture d.o.o., toj Upravi nije važno niti obvezujuće postupanje, i zato će se s naše strane učiniti sve da se o radnjama Uprave obavijesti i Delegacija Europske unije u RH, Međunarodna organizacija rada. DOSTA JE BILO! SINDIKAT INFRASTRUKTURE HŽ-A SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE Na znanje: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture Novosti 5 6 TEMA BROJA: AKTIVNOSTI SINDIKATA - PRIPRAVNOST PREDSJEDNIK SINDIKATA SIHŽ-a SLAVKO PROLETA UPUTIO ZAHTJEV UPRAVI HŽ INFRASTRUKTURE D.O.O. ZA ISPLATU NAKNADE PLAĆE S OSNOVA PRIPRAVNOSTI Tema broja Ne dopustite da se krši Kolektivni ugovor S obzirom da je kraj mjeseca listopa da i da se u SAP unose svi podaci u vezi s isplatom plaće i svih materijalnih prava i dodataka na plaću za navedeni mjesec, tražimo da se za sve radnike koji su ostvarili pravo na isplatu s temelja pri pravnosti, ista isplati za mjesec listopad temeljem Kolektivnog ugovora za HŽ Infrastrukturu d.o.o., napisao je predsjed nik SIHŽ-a Slavko Proleta u pismu što je u ime Sindikata uputio Upravi HŽ Infra strukture d.o.o. Proleta u zahtjevu naglašava kako će “za nas u sindikatu svaka druga isplata koja nije regulirana odredbama iz Kolek tivnog ugovora predstavljati njegovo grubo kršenje”. Isto tako svako mijenja nje evidentiranog vremena pripravnosti u vremenicima rada kao i svih dosa dašnjih hitnih intervencija smatrat ćemo grubim kršenjem prava radnika iz Kolek tivnog ugovora za društvo, stoji na kraju zahtjeva. Zajedničko sindikalno očitovanje na prijedlog odluke o pripravnosti i pozivanju radnika na rad izvan radnog vremena SINDIKAT INFRASTRUKTURE HŽ-A SINDIKAT PROMETNIKA VLAKOVA HRVATSKE SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE Zagreb, 12. listopada 2012. godine HŽ INFRASTRUKTURA D.O.O. UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA 10000 Zagreb Trg kralja Tomislava 12 PREDMET: o čitovanje na prijedlog Odluke o pripravnosti i pozivanju radnika na rad izvan radnog vremena U otvorenom roku dostavljamo oči tovanje na prijedlog Odluke o pripravno sti i pozivanju radnika na rad izvan rad nog vremena: Ustav RH, Zakon o radu, Kolektivni ugovor i Pravilnik o radu propisuju svojim odrednicama određena prava radnika kojima se reguliraju pravo na dnevni, tje dni i godišnji odmor. To su prava koja reguliraju prven stveno prava radnika na odmor zbog izloženosti organizma pojačanim psi hofizičkim naporima, a time i podredno i pravo i obveza poslodavca na brigu o zdravlju svakog radnika. Radnik se ne može odreći prava na siguran rad i zdrav život. Poslodavac ima obvezu pridržavanja i posebnih propisa koji reguliraju zdrav lje radnika i rad na siguran način. Ako se ima namjera zadirati u radni kovo slobodno vrijeme, onda se takva mogućnost može regulirati samo uz uvažavanje i primjenu propisa koji regu liraju radnopravni status radnika, uva žavaju odrednice iz kolektivnog ugovora, uputa o sigurnom tijeku odvijanja željez ničkog prometa, akata o organizaciji i opisu poslova radnih mjesta koji su sastavni dio ugovora o radu. Neprihvatljiv nam je način na koji se reguliranje prava radnika na pripravnost i pozivanje radnika na rad izvan radnog vremena nameće odlukom kao jedno stranim činom poslodavca, negirajući pri tome kolektivni ugovor, a posebice je upitan način reguliranja poziva radnika izvan radnog vremena. Uvjeti rada radnika trebaju omogu ćavati svakom radniku prije svega pravo na dostojanstveni rad, rad u sigurnim uvjetima koji ne ugrožavaju zdravlje rad nika. Ovakvim načinom reguliranja pozi vanja radnika na rad izvan radnog vre mena sigurno se zadire u slobodno rad no vrijeme radnika, bez jasnih razrada situacija kada se to smatra opravdanim i to ne možemo prihvatiti. Još je čudnija namjera poslodavca da kroz odluku o pozivanju radnika na rad izvan radnog vremena ima namjeru i kažnjavati radnika za neopravdano neodazivanje po pozivu, a da pri tome ne definira koji su to neopravdani razlozi takvog neodaziva, što nikako ne sma tramo osnovanim. Slijedom svega iznesenoga iznosimo sljedeće zaključke: - prava uređena kolektivnim ugovo rom ne mogu se jednostrano mije njati odlukama, - reguliranje pozivanja radnika na rad izvan radnog vremena može biti predmetom samo kolektivnih pre govora uz jasno definiranje takvog rada i situacija kada se to smatra opravdanim. S obzirom na sve izneseno, a sukla dno članku 149. ZOR-a tražimo da se zakaže hitno održavanje sastanka za koji će sindikati pripremiti još dodatne pojedinačne prijedloge o načinu reguli ranja prava na pripravnost. S poštovanjem, SINDIKAT INFRASTRUKTURE HŽ-a SINDIKAT PROMETNIKA VLAKOVA HRVATSKE SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE Na znanje: Uprava HŽ Infrastrukture d.o.o. 7 stanje pripravnosti i započinje ostva renje prava na plaću dotičnog radnog mjesta za sate provedene na radu uve ćava za 50 % ako se ti sati ne mogu pre raspodijeliti. Članak 166a. Radnici Elektrotehničkih poslova održavanja, Građevinskih poslova održa vanja i Prometnih poslova dužni su se odazvati na rad izvan radnog vremena radnika u slučaju istrage sukladno Pravi lniku o izvanrednom događaju u željez ničkom prometu i Uputi za rad i postu panje u slučaju izvanrednog događaja. Radnici koji budu pozvani na rad izvan radnog vremena i koji se odazovu pozivu te pristupe istrazi izvanrednog Članak 166. Radnicima Elektrotehničkih i Gra đevinskih poslova održavanja radi otk lanjanja kvarova i grešaka na postrojenji ma, a kojima je određena pripravnost kod kuće, za ostvarene sate pripravnosti pripada naknada plaće u postotku od isplaćene prosječne plaće radnika u Društvu, isplaćene u proteklom mjesecu i to 15 %. Po osnovi pripravnosti kod kuće rad niku ne pripada povećanje za rad noću, rad nedjeljom, rad na blagdane i nerad ne dana i prekovremeni rad. Kada se radnik za vrijeme pripravno sti odazove na izvršenje radnog zadatka iz stavka prvog ovog članka prekida se događaja izvan radnog vremena, osim plaćenoga rada koji se za sate provede ne na radu uvećava za 50 %, ako se ti sati ne mogu preraspodijeliti pripada i nagrada u iznosu od 140,00 kuna po pojedinom odazivu i pristupu istrazi posljedica izvanrednog događaja. Za djelatnost ETP, dopredsjednik Rade Prosenjak 1. Sektor EEP Zagreb ( Sekcija ETP Zagreb ) Dionica za održavanje ZAGREB KM 0 Broj zaposlenika u pripravnosti po procesu rada EVP DU PJS EEP 2 4 2 0 ZS 0 Ukupno radnika 8 HR. LESKOVAC 6 0 0 0 0 0 6 SISAK 6 0 0 0 4 0 10 KOPRIVNICA 6 0 0 0 6 0 12 NOVSKA 6 0 0 0 4 0 10 SLAV.BROD 6 2 0 2 0 0 10 VINKOVCI 6 2 2 2 0 0 12 OSIJEK 0 0 0 2 0 0 2 SERV.RADIONA ZA SPEV. UKUPNO : 0 36 0 6 0 6 0 8 0 14 0 0 0 70 2. Sektor EEP Rijeka ( Sekcija ETP Rijeka ) Dionica za održavanje Broj zaposlenika u pripravnosti po procesu rada EVP DU PJS EEP 0 0 4 0 ZS 0 Ukupno radnika RIJEKA KM 0 OGULIN 6 2 4 2 0 0 14 KARLOVAC 6 0 0 0 4 0 10 SV. KUZAM 0 0 0 0 0 0 0 LOKVE 0 0 0 0 0 0 0 DELNICE 6 0 0 0 0 0 6 ŠKRLJEVO 6 0 0 0 0 0 6 MATULJI 6 0 0 0 0 0 6 UKUPNO : 30 2 4 6 4 0 46 4 Tema broja Prijedlog djelatnosti za reguliranje prava na pripravnost 8 3. Sektor EEP Split ( Sekcija ETP Split ) Tema broja Dionica za održavanje Broj zaposlenika u pripravnosti po procesu rada EVP DU PJS EEP 0 0 2 0 Ukupno radnika SPLIT KM 0 ZS 0 KNIN 0 0 0 0 4 0 4 PLOČE 6 0 0 0 4 0 10 UKUPNO : 5 0 0 2 4 0 16 2 RADNA MJESTA KOJA PARTICIPIRAJU PRAVO PO ČLANKU 166. KOLEKTIVNOG UGOVORA Sektori EEP ( Sekcije ETP-a ) Redni broj Šifra RM u KIS-u Naziv radnog mjesta 254 Voditelj dionice KM 255 Voditelj dionice EVP i PS 256 Voditelj dionice PJS 258 Voditelj dionice EEP 261 Pomoćnik voditelja dionice KM 262 Pomoćnik voditelja dionice EVP i PS 263 Pomoćnik voditelja dionice DU i MU 264 Pomoćnik voditelja dionice PJS 265 Pomoćnik voditelja dionice EEP 269 Brigadir KM 270 Brigadir EVP i PS 271 Brigadir DU i MU 272 Brigadir PJS 273 Tehničar specijalist KM 274 Tehničar specijalist EVP i PS 275 Tehničar specijalist DU i MU 276 Tehničar specijalist PJS 280 Vozač TMD-a 281 Tehničar KM 283 Tehničar PJS Rade Prosenjak, dopredsjednik SIHŽ za Sektor EEP ZDRAVKO KUČINIĆ, DOPREDSJEDNIK DJELATNOSTI SS I TK UPUTIO PISMO RUKOVODITELJICI LJUDSKIH UPRAVLJANJA LJUDSKIM POTENCIJALIMA GORDANI VUKČEVIĆ S OČITOVANJEM O PRIJEDLOGU O PRIPRAVNOSTI I POZIVANJU RADNIKA IZVAN RADNOG VREMENA Poštujte Kolektivni ugovor PREDMET: O čitovanje na prijedlog o pripravnosti i pozivanju radnika izvan radnog vremena Poštovani, moramo vam izraziti nezadovoljstvo na način izrade kao i na predloženi Pra vilnik u dijelu koji se odnosi na Elektrotehničke poslove djelatnosti SS i TK (SIT) pogotovo na odluku da za mje sec listopad neće biti priznata odrađena pripravnost, za koji smo kod pregovara utvrdili da, dok se ne donese odluka o pripravnosti i pozivu na rad izvan radnog vremena, se djelatnicima isplati po važe ćem Kolektivnom ugovoru. Temeljem navedenoga, uvjet za oba vezu pripravnosti je da je ista ugovorena Kolektivnim ugovorom tj. dvostranim pravnim aktom, čime se ukazuje da se ova obveza ne može prepustiti isključivo poslodavcu već je predmet kolektivnog pregovaranja uz jasno definiranje takvog rada kada se to smatra opravdanim. S obzirom na izneseno, a sukladno članku 149. ZOR-a, tražimo da se zakaže hitno održavanje sastanka za koji će sin dikati pripremiti dodatne pojedinačne prijedloge o reguliranju prava na pripra vnost. S poštovanjem, Dopredsjednik SIHŽ, Djelatnost SS i TK Radničko vijeće Sektor Zapad Zdravko Kučinić, ing. Prilog: Prijedlog SIHŽ djelatnosti SS i TK 9 SINDIKAT INFRASTRUKTURE HŽ-a UPOZORAVA MINISTRA HAJDAŠA DONČIĆA Obraćamo se Vama kao resornom ministru sa zahtjevom da hitno poduzmete potrebne radnje koje će osigurati zaštitu željezničke infrastrukture kao javnog dobra u općoj uporabi, koja je u vlasništvu RH i osigurate provođenje Zakona o željeznici, piše u pismu što ga je u ime SIHŽ-a ministru uputio predsjednik Slavko Proleta Zagreb, 3. siječnja 2013. Broj: REPUBLIKA HRVATSKA Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture Ministar, g. Siniša Hajdaš Dončić PREDMET: Zahtjev za očuvanjem cjelovitosti djelatnosti održavanja željezničke infrastrukture Poštovani, Obraćamo se Vama kao resornom ministru sa zahtjevom da hitno poduzmete potrebne radnje koje će osigurati zaštitu željezničke infrastrukture kao javnog dobra u općoj uporabi, koja je u vlasništvu RH i osigurate provođenje Zakona o željeznici. Posljednje javno iskazane namjere predsjednika Uprave HŽ Infrastrukture d.o.o. o izdvajanju i cijepanju osnovne djelatnosti održavanja željezničke infrastrukture, za koju je HŽ Infrastruktu ra d.o.o. registrirana i za koje je dobila i Rješenje o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom, mi tretiramo kao grubo kršenje odrednica Zakona o željeznici što će se sigurno odraziti i na osiguranje sigurnog tijeka željezničkog prometa. Upravljanje i gospodarenje željezničkom infrastrukturom temelji se prvenstveno na principima i kriterijima koji proizlaze iz njezine osnovne funkcije, tj. sigurnog, urednog i nesmetanog odvijanja željezničkog prometa te njezinoga održavanja, teh nološkoga unapređenja i razvoja. Izdvajanje organizacijskog dijela Poslovnog centra odr žavanja i građenja infrastrukture, u kojem se između ostalog obavljaju poslovi temeljnog održavanja i kapitalnih remonata, gradnje pruga, ali i poslovi koji su u neophodnoj vezi sa elektrotehničkim poslovima i sa njima čine tehničko jedinstvo, po nama nema logike, da se jedni poslovi održavanja izdvajaju dok drugi ostaju u sustavu. Namjera da se nakon izdvajanja dijela poslova građevinskog održavanja isti privatiziraju, jasno pokazuje da se uprava društva ne zna nositi sa iznimno slo ženim funkcijama upravljanja društvom, kada osnovnu djelat nost građevinskog održavanja za koju je registrirana razdvaja iz društva i izdvaja u posebno, ovisno društvo, čime će se po nama ugroziti prije svega sigurnost prometa glede tehničke ispravnosti željezničke pruge i pružnih postrojenja u građe vinskom smislu te tehnološki razvoj i unapređenje željezničke infrastrukture. Izdvajanjem ovog organizacijskog dijela ostat će se bez određenog broja radnika u nadzornim središtima koji su neophodni za svakodnevni rad na sitnim popravcima, promptno rješavanje grešaka i kvarova, što će dovesti do štete na imovini, zastoja u prometu i što će sigurno povećati broj izvanrednih događaja definiranih u smislu Zakona o sigurno sti u željezničkom prometu. Podsjetit ćemo da RH ima 2700 km pruge, od kojih mnoge iziskuju kapitalni remont, remont i rekonstrukciju. Moramo upozoriti da smo se ovakve prakse izdvajanja dje latnosti u proteklim godinama već nagledali i iskustvo nam je pokazalo da je to u konačnici bilo daleko skuplje za državu, da su neka od tih društava loše poslovala, jer se nisu mogla nosi ti sa zahtjevima tržišta, a neka su na žalost završila i u stečaju, najveći teret ovakvih loših poslovnih poteza podnijeli su radni ci, jer su se u konačnici izgubila radna mjesta. Zakon o željeznici, Pravilnik o željezničkoj infrastrukturi, jasno su definirali što je željeznička infrastruktura, i nju čine, donji i gornji ustroj željezničkih pruga, objekti na pruzi, sigurno sno signalna telekomunikacija, elektrovučna, elektroenergetska i druga postrojenja i uređaji na pruzi, željezničko-cestovni prije lazi, oprema pruge, zgrade u funkciji regulacije i organiziranja željezničkog prometa, te održavanje željezničke infrastruk ture. Zakonom o sigurnosti željezničkog prometa, Pravilnicima koji su doneseni kao podzakonski akti uređuje se siguran tijek odvijanja prometa i tehničko tehnološki uvjeti neophodni za funkciju održavanja i regulacije prometa. Ponavljamo, osnovna funkcija Upravitelja željezničkom infrastrukturom je izgradnja željezničke infrastrukture, investi ranje u istu, održavanje i osuvremenjivanje željezničke infra strukture. Sramotno je da tu funkciju uprava društva donošenjem loših poslovnih odluka, koje nemaju stručne podloge, ugrožava. To će proizvesti ne samo tehničko tehnološku ugroženost sustava, nego će izazvati još dodatni gubitak radnih mjesta i ugroziti egzistenciju naših radnika, a naš sindikat koji je većin ski sindikat u društvu i to upravo u području održavanja, to sigurno neće mirno gledati. Svjesni smo neophodnosti restrukturiranja, no ne smatra mo da se ono treba provoditi na ovakav način, izdvajanjem dijela održavanja iz osnovne djelatnosti. Postavljamo pitanje, hoće li vlasnik dozvoliti da u godini najave investicija na željeznici, upravo u području održavanja i gradnje te modernizacije željezničkih pruga, loša poslovna odluka ugrozi realizaciju investicija? Socijalni dijalog uključuje sve oblike pregovora, konzulta cija, i pravovremene razmjene informacija o svim važnim pitanjima od zajedničkog interesa, a posebice onih koji utječu na gospodarsko socijalni položaj radnika. Socijalno partnerstvo pretpostavlja najviši stupanj surad nje, suodlučivanja i uzajamne odgovornosti poslodavca i pred stavnika sindikata, važnih za proces donošenja i provedbe pro grama, akata vezanih uz položaj radnika. Osnovni cilj socijalnog dijaloga i partnerstva je promovi ranje izgradnje konsenzusa i demokratskoga uključivanja socijalnih partnera u svrhu rješavanja pitanja važnih za gospo darsko socijalni status radnika. Zato od Vas, a pozivajući se na prethodno navedeno, ovim putem tražimo termin za održavanje hitnog sastanka, kako bismo Vam dodatno potkrijepili naša razmišljanja o ovoj štetnoj odluci uprave društva. Naš cilj je očuvanje cjelovitosti djelatnosti održavanja željezničke infrastrukture. S poštovanjem, Predsjednik SIHŽ-a Slavko Proleta Novosti To je grubo kršenje Zakona o željeznici 10 SINDIKAT INFRASTRUKTURE HŽ-a SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE Zagreb, 9. siječnja 2013. DELEGACIJA EUROPSKE UNIJE U RH 10000 ZAGREB TRG ŽRTAVA FAŠIZMA 6 Novosti Predmet: k ršenje Europske socijalne povelje Poštovani, Razvoj prometne infrastrukture ključan je za ekonomski i socijalni razvoj te promicanje regionalne povezanosti. Oče kivali smo da će se Nacionalnim programom ulaganja u željezničku infrastrukturu, pravovremeno, promišljeno i odgo vorno predvidjeti sve uvjete koji će definirati potrebne strateške ciljeve za ulaganja u željezničku infrastrukturu i koji će se onda kroz Operativne programe prometne politike provoditi u praksi, a posebice što će se istima definirati i projekti koje možemo prijaviti za apliciranje sredstava iz europskih fondo va. Na temelju kritičke analize dosadašnjeg razvitka i za tečenog stanja svjesni smo potrebe daljnje razrade osnovne koncepcije razvitka željezničkog infrastrukturnog sustava. Razrada strategije razvitka može imati svoj puni smisao i rezultirati korisnim učincima ako se temelji na društveno veri ficiranim ciljevima i tome odgovarajućoj društvenoj i gospo darskoj realnosti planova. Ključna orijentacija u prometu zemalja Europske unije, čijom će članicom i naša država postati, usmjerena je upravo na razvoj željezničkog prometa, gdje željeznica doživljava pre porod zbog brojnih prednosti koje pruža. Uspjehu razvojnih planova prethodi konsenzus svih uključenih, zainteresiranih strana: vlasnika-poslodavca, korisnika usluga i radnika. Ovim putem Vas obavještavamo da se u HŽ Infrastrukturi d.o.o. provodi proces restrukturiranja bez socijalnog dijaloga sa socijalnim partnerima. Mi iskazujemo našu zabrinutost jer ne vidimo jasna strateška opredjeljenja kako vlasnika tako niti Uprava društava nastalih podjelom HŽ-a. Nema jasne vizije o ciljevima restrukturiranja, nema dovoljno investicijskih projeka ta kojima će se postići konkurentnost poduzeća na tržištu. Socijalni dijalog između sindikata na HŽ-u i resornog mini starstva ne postoji. Unatoč činjenici da smo upućivali niz dopi sa kojim se pozivalo resornog ministra na održavanje među sobnih sastanaka, do danas nije održan ni jedan sastanak, a nismo dobili niti pisani odgovor. Trenutno stanje ukazuje na sve veću potrebu uključivanja resornog ministarstva jer činjenica je da se određeni problemi koji zahtijevaju suradnju sindikata ne mogu riješiti na razini Uprave HŽ Infrastrukture d.o.o., HŽ Carga d.o.o., HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. Štoviše, nakon gašenja HŽ Holdinga koji je imao ulogu upravljati i koordinirati cjelokupnim sustavom tu odgovornost, neformalno, preuzelo je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. Restrukturiranje koje je započelo u svim društvima HŽ-a, pokrenulo je niz procesa koji utječu na položaj radnika. U tijeku su izmjene Pravilnika o organizaciji kroz koje se bez jasnih kriterija gase radna mjesta i zahtjevi za rezanjem radničkih prava kroz kolektivne ugovore, a sve sa ciljem jednostranog smanjenja troškova. Svi postupci provode se stihijski bez jasne projekcije utjecaja na porast kvalitete usluge i obujma prometa ljudi i robe, a odgovorne osobe pa i resorni ministar očekuju razumijevanje radnika i sindikata. Ukoliko se hitno ne uspostavi kvalitetan socijalni dijalog na svim razinama odlučivanja smatramo da će doći do velikih problema u nastavku procesa restrukturiranja tim više što se najavljuju daljnja smanjivanja broja radnih mjesta u svim društvima HŽ-a, privatizacije i stečajevi i dodatno rezanje radničkih prava. Primjer lošeg socijalnog dijaloga je i problem presude Županijskog suda u Zagrebu kojom je proglašen ništetnim III Aneks Kolektivnog ugovora HŽ Infrastrukture d.o.o. i dano za pravo svim radnicima HŽ Infrastrukture da individualnim tužbama dobiju nemale razlike plaće. Na činjenicu da je presuda Županijskog suda pravomoćna i izvršna, Uprava HŽ Infrastrukture d.o.o. odgovara na način da radnike zastrašuje otkazima i nastoji ih spriječiti u korištenju legitimnog puta za ostvarenje njihovih prava. Odgovorna Uprava, u prvom redu ne bi se smjela kršiti zakon, a u slučaju da je zbog kršenja zakona protiv nje po krenut sudski spor, odgovorna Uprava morala bi planirati sred stva za saniranje svih eventualnih troškova koji bi mogli nastati po sudskoj presudi. Republika Hrvatska je demokratska i pravna država koja je preuzela međunarodne konvencije i dokumente koje se također trebaju poštivati. Jedan od njih je Europska socijalna povelja koja u svojim odredbama o temeljnim pravima i obvezama između ostalog utvrđuje: − Svi zaposlenici imaju pravo na pravičnu plaću koja će njima i njihovim obiteljima osigurati dostojan životni standard. −S vi zaposlenici imaju pravo na zaštitu svojih potraživanja u slučaju insolventnosti njihovih poslodavaca. −S vi zaposlenici imaju pravo na dostojanstvo u radu. −G lavni ciljevi i odgovornost poslodavaca za postizanje i održavanje što je moguće više i stabilnije razine zaposlenosti, pri tome nastojeći ostvariti punu zapo slenost. −D jelotvornost u zaštiti prava zaposlenika da zarađuju za svoj život slobodno izabranim radom. Iz dosadašnjih radnji Uprave HŽ Infrastrukture d.o.o., proizlazi da sve ovo naprijed navedeno toj Upravi nije važno niti obvezujuće postupanje i stoga ćemo učiniti sve da se o rad njama Uprave obavijesti i Delegacija Europske unije u RH i Međunarodna organizacija rada. Sindikat infrastrukture HŽ i Sindikat željezničara Hrvatske javno poručuju Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i Upravi HŽ Infrastrukture d.o.o. da neće dozvoliti prijetnje prema svojim članovima niti protuzakonito postupanje protiv njih. Jedina „krivica“ radnika je što traže svoja zakonska prava. 11 U razmišljanjima i zaključcima nas radnika, sindikalista provlači se pitanje o opravdanosti, logici i poslovnim planovima Uprave za budući održivi razvoj HŽ Infrastrukture Europa ima usvojene standarde ponašanja. U njoj članice funkcioniraju kao pravne države. Razvija se socijalni dijalog kao uvriježen način komuniciranja između socijalnih partnera. Socijalno partnerstvo pretpostavlja najviši stupanj suradnje, suodlučivanja i uzajamne odgovornosti poslodavca i sindikalnih predstavnika radnika, važnih za proces donošenja i provedbe programa i svih akata vezanih uz položaj radnika. S poštovanjem, SINDIKAT INFRASTRUKTURE HŽ-a Predsjednik: Slavko Proleta SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE Predsjednik: Zoran Maršić ŠTO JE SOCIJALNI DIJALOG Razvoj socijalnog dijaloga koji uključuje sve oblike pregovora, konzultacija i pravovremene razmjene infor macija o svim važnim pitanjima od zajedničkog intere sa, a posebice onih koji utječu na gospodarsko socijalni položaj radnika. Socijalno partnerstvo pretpostavlja najviši stupanj suradnje, suodlučivanja i uzajamne odgovornosti poslo davca i predstavnika sindikata, važnih za proces donošenja i provedbe programa, akata vezanih uz položaj radnika. Osnovni cilj socijalnog dijaloga i partnerstva je pro moviranje izgradnje konsenzusa i demokratskoga uključivanja socijalnih partnera u svrhu rješavanja pitanja važnih za gospodarsko socijalni status radnika. Donošenjem odluka koje su po nama u suprotnosti sa Zakonom o radu i kolektivnim ugovorom, jer se Odlukama Uprave o smanjivanju broja radnika, provođenju ušteda na alatu i materijalu neophodnom za sustav održavanja, osnov nim dijelovima za održavanje sigurnosti i kontinuiranosti odvijanja prometa, ukidanjem pripravnosti, a samo u svrhu ostvarivanja ušteda pod svaku cijenu, bez jasno vidljivog ostva rivog cilja, nastoje samo umanjiti određena prava radnika. Gdje su razvojni planovi, modernizacija, investicijski projekti, projek ti za kohezijske i strukturne fondove? Očito ovo sve navedeno zahtijeva puno veće sposobnosti i znanje i za to nije dovoljna samo politička podobnost. Doveli su nas u poziciju da se svakodnevno pitamo koji je razlog takvom nelogičnom ponašanju Uprave i nanose li takvi postupci u konačnici štetu sustavu. Iz takvih nelogičnosti mogu proizaći uzročno posljedične situacije koje mogu dovesti da se zbog takvog ponašanja proizvedu silni postupci zaštite prava, da će dovesti do stvaranja obveza plaćanja ne malih iznosa štete i sve to zbog lošeg upravljanja sustavom, jer se o tome nije znalo ili se nije htjelo voditi računa. Ako je to samo slijepo ispunjenje zadanih uputa i smjernica Vlade, ako se upravljanje svodi samo na zadani cilj ostvarivanja što većih ušteda na radnicima i na materijalnim pravima utvrđenim kolektivnim ugovorima, a da nema osmišljenog razvoja i načina kako da se dođe do povećanja prihoda, da nema modernizacije, pitamo se što su onda relevantni kriteriji za dobivanje propisane nagrade po Odluci Vlade RH o nagra dama predsjednicima uprava trgovačkih društava u državnom vlasništvu od 20 do 400 tisuća kuna??? Koji su to rezultati potrebni da se ocijeni kako je neka uprava bila uspješna? Nije li to SUKOB INTERESA koji je po definiciji „situacija u kojoj se sukobljavaju javni i privatni interes odnosno situacija u kojoj dužnosnik ima privatni interes koji utječe ili može utje cati na njegovu nepristranost u obnašanju javne dužnosti“. A u njega ulaze pod stavkom 41. - predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava koja su u većinskom državnom vlasništvu. Što je interes našim upravama? Pitamo se što je pravi razlog i motiv tome??? Z. R. Ja tako mislim Sukob interesa ili nešto drugo? 12 Ja tako mislim Najvrijedniji dio HŽ Infrastrukture Ljudi su najvrijedniji i bez hitnih ulaganja u taj dio najvrijedniji dio HŽ-a Infrastrukture doći će do raspada sustava i prekida prometa, a tada će biti kasno Što je najvrijedniji dio HŽ Infrastrukture? Pruga, nekretnine, strojevi, uređaji... Sve su to bitni, osnovni elementi koji čine željeznicu složenim sustavom koji funkcionira samo ako su njezine tehnološke cjeline u svakom trenutku savršeno povezane te kao takve predstavljaju i vrijednost s ljudima koji su neposredni izvršitelji zadanih poslova. Bez uzajamne povezanosti tehničko-tehnoloških cjelina s ljudima kao nepo srednim izvršiteljima, to su samo pojedinačne vrijednosti koje svaka za sebe nemaju neku svrhu. Ako ih ne povežemo u vrijednu cjelinu od koje će ukupno društvo imati korist, ne može se niti ostva riti funkcioniranje ostalih kao jedne cjeline. Taj dio sam po sebi najsloženiji a najvrijedniji zove se „ljudski resursi“. Oni su poveznica svih ostalih cjelina, te kao takvi čine središnji dio sustava koji funkcionira samo ako su svi dijelovi čvrsto na ispravan i siguran način povezani. Poslije višegodišnjeg razdoblja bez ulaganja u redovno održavanje, sustav je na koljenima i samo ga ljudski resursi drže na životu svojim znanjem i radom preko svih granica. Često radeći bez zaštitne odjeće znajući da se često prekovremeni sati, dnevnice, neće platiti, snalaze se u nabav ljanju rezervnih dijelova, samo kako bi sve funk cioniralo. A što dobivaju zauzvrat? Kao takvi su pretrpjeli vjerojatno najveću štetu zbog različitih ušteda i dovedeni su do krajnjih granica izdržljivosti. Godinama nema primanja novih, mladih ljudi kojima, zbog kompleksnosti sustava, treba bar 2-3 godine da postanu samostalni. Bez hitnih ulaganja u najvrijedniji dio HŽ-a ubrzo će doći do raspada sustava, prekida prome ta, a tada će biti kasno za pitanje „koji dio je najvrijedniji i bez kojeg se ne može“? Zvonko Rumenjak SINDIKALNA GOVORNICA GLAVNI POVJERENIK PODRUŽNICE KARLOVAC Izađite iz ureda i razgovarajte s članovima! U svom radu susrećem se sa svakojakim pitanjima i pokušavam na sva ta pitanja dati odgovor. Naravno, ponekad ti odgovori nisu po željama svih članova, ali to je slika sadašnjih događanja u našoj firmi. Ponekad si postavim pitanje radim li dobro, no kad vidim podršku članova i kolega siguran sam da idem u dobrom pravcu Čitajući naslov ovoga teksta mnogi će zaključiti: evo još jednoga koji će nam prodavati priču o „teškom i mukotrpnom“ radu za dobrobit svih rad nika. Ja nisam takav. Ne želim govoriti o teškoćama, nego o zadovoljstvu. Posao glavnog povjerenika je odgovorna funkcija, jer svojim radom, zala ganjem, ponašanjem i poštenjem predstavlja radnike koji su ga izabrali. Ti radnici imaju i svoja očekivanja, pa uspjeti opravdati njihova očekivanja u čovjeku rađa dobre vibracije i zadovoljstvo. U svom radu susrećem se sa svakojakim pitanjima i pokušavam na sva ta pitanja dati odgovor. Naravno, ponekad ti odgovori nisu po željama svih članova, ali to je slika sadašnjih događanja u našoj firmi. Ponekad si postavim pitanje radim li dobro, no kad vidim podršku članova i kolega siguran sam da idem u dobrom pravcu. Najveći problem predstavljaju mi pitanja na koja ne mogu dati odgovor, no pokušavam alarmirati one kojih se to tiče, pa tako sa središnjicom Sindikata svakodnevno izmjenjujem informacije i prosljeđujem ih u bazu. Svakodnevni problemi su već svima dobro poznati: zaštitna odjeća i obuća, plaćanje preko vremenih sati, pripravnost, terenski dodatak, službena vozila, derutno stanje objekata za boravak radnika (nedostatak sanitarnih čvorova, garderoba, grija nje prostora), rezervni dijelovi, manjak radnika. Na neke probleme sam uka zivao pismenim putem prema odgovornim osobama no do sada nije bilo odgo vora. Ma svi to znaju ali ne mare. Vjerujem da će se stanje jednog dana poboljšati. Samo je pitanje KADA? Najteže mi je kada vidim neizvjesnost na licima ljudi; ne znaju što ih čeka sutra, a ja im ne mogu dati ohrabrenje jer ni sam ne znam što će se dogoditi. Još malo o Sindikatu: Poruka svim glavnim povjerenicima: Izađite iz svojih klimatiziranih kancelarija i obiđite svoje sindikalne jedinice, slušajte što vam članstvo govori, jer to Vam je osnova za daljnji kvalitetan rad, pa naravno i uspjeh. Moj stav je da su svi članovi ravni meni i njihovo razmišljanje je i moje. Svi radimo u Infri i od svog rada živimo. A sad malo o meni: Radim u Sekciji SIT Ogulin, Dionica SS Karlovac kao teh. spec. SS. Posao obavljam na relaciji H. Leskovac – Zvečaj - Bubnjarci, radim u svim vremenskim uvjetima i dobro znam sve probleme koji muče „običnog“ čovjeka. Smatram da sam kompetentan da o njima i govorim. Također smatram da je rad u Dionici i sindikalan posao moguć i spojiv jer samo komunikacijom s radnicima podižemo kvalitetu sindikalnog rada. Znam da nisam napisao ništa posebno i senzacionalno, neki će reći „piše svašta“, ali to je činjenica i to je moj posao. Hvala na pozornosti! Ivica Krnežić, glavni povjerenik Podružnica Karlovac 13 KAKO SE GASIO HŽ HOLDING D.O.O. SIHŽ UPUTIO ZAHTJEV UPRAVI HŽ HOLDING D.O.O. ZA POSTUPANJEM PO PROPISANOJ ZAKONSKOJ PROCEDURI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU - GRUBO ZADIRANJE U RADNIČKA PRAVA Korak unazad u zaštiti radnika Uprava ne poštuje zakonsku proceduru na radu Sam postupak kako ga Vi nazivate „dobrovoljnog“ prelaska radnika u društva HŽ Putnički prijevoz d.o.o. i HŽ Cargo d.o.o. smatramo nepravovaljanim jer se tim radnicima, a riječ je o 26 radnika, nije omogućilo dobivanje podataka važnih za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na njihov položaj. Tim više što radnici koji su potpisali „suglasnost“ o prelasku u druga društva ne zadržavaju prava koja su imali u HŽ Holdingu d.o.o. – piše uz ostalo u pismo što ga je u ime SIHŽ-a potpisala zamjenica predsjednika Mirjana Konjić. Pismo objavljujemo u cijelosti PREDMET: zahtjev za postupanjem po propisanoj zakonskoj proceduri Sukladno članku 133. i 149. ZOR-a propisana je obveza poslodavca da se prije donošenja odluke važne za gospodar sko socijalni status radnika mora savjetovati s radničkim vijećem o očekivanim pravnim, gospodarskim i socijalnim posljedicama koje za radnike mogu proizaći u slučajevima prijenosa poduzeća ili dijela poduzeća na novog poslodavca. Uprava društva HŽ Holding d.o.o. već je donijela odluku o inicijativi za provođenje statusne promjene društva HŽ Holding d.o.o. broj U h-30-1-1/12 od 4. rujna 2012. kojom je pokrenu la statusne promjene društva. Skupština društva svojom odlukom broj 59/12 od 17. rujna 2012. godine dala je suglasnost na spornu odluku. Kako se o ovoj odluci Uprave HŽ Holdinga d.o.o. nije proveo pravovaljani postupak savjetovanja prije njezina donošenja, cijenimo da je došlo do grubog kršenja odrednica Zakona o radu o čemu je, prema našim saznanjima, obaviješten i Državni Inspektorat. Sam postupak kako ga Vi nazivate „dobrovoljnog“ prelaska radnika u društva HŽ Putnički prijevoz d.o.o. i HŽ Cargo d.o.o. smatramo nepravovaljanim jer se tim radnicima, a riječ je o 26 radnika, nije omogućilo dobivanje podataka važnih za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na njihov položaj. Tim više što radnici koji su potpisali „suglasnost“ o prelasku u druga društva ne zadržavaju prava koja su imali u HŽ Holdingu d.o.o. Sukladno svemu navedenom zahtijevamo postupanje po propisanoj zakonskoj proceduri i u potpunosti podržavamo i zahtjev radničkog vijeća HŽ Holdinga d.o.o. od 11. listopada 2012. Mirjana Konjić S obzirom na ovakav vrlo loš zakonski prijedlog, treba se uključiti što veći broj zainteresiranih strana i ukazati da ovo što je učinjeno nije dobro rješenje i da ne smijemo dopustiti da se pod krinkom usklađivanja propisa s direktivama EU postignuta razina prava iz zaštite na radu dodatno smanjuje Nacrt prijedloga Zakona o zaštiti na radu na javnoj je raspra vi o čijem tijeku se informacije nalaze na stranicama Ministar stva rada i mirovinskoga sustava. Pravila pravne stečevine Europske unije reguliraju da se ne mogu smanjivati već postignute razine zaštite u pojedinim državama članicama, već naprotiv treba poboljšavati uvjete na tom području i usklađivati ih istovremeno održavajući već postignuto. U slučaju ovog nacrta prijedloga to sigurno nije tako jer ponuđenim se grubo smanjuju određena prava veoma bitna za sigurnost i zdravlje radnika. Znači Hrvatska ide čak i ispod razine prava od one tre nutačno postignute temeljem postojećeg zakona iz područja zaštite na radu. Nedopustivo je da prema zakonskom prijedlogu više neće biti prekršaj poslodavca, to što: • traži od radnika da sudjeluje u troškovima zaštite na radu, • nije osposobio radnika za siguran rad, •n a uviđaj teže, smrtne i skupne ozljede ne pozove povje renika radnika za zaštitu na radu, •n ije osigurao posebnu zaštitu na radu trudnicama, maloljetnim radnicima i radnicima sa smanjenim radnim sposobnostima, • t raži od radnika da radi u građevinama koje su opasne po sigurnost i zdravlje, •n e provodi savjetovanje o pitanjima o kojima se mora savjetovati s radnicima i njihovim predstavnicima, •n ije osigurao potrebne upute za korištenje uvezenih sre dstava rada i opasnih radnih tvari na hrvatskom jeziku, •d ovodi u nepovoljniji položaj radnika koji je odbio raditi zbog opasnosti po život i zdravlje koje uzrokuju propusti poslodavca u provedbi mjera zaštite na radu. Nedopustivo je da se iz zakonskog prijedloga miču odredni ce članaka 44. do 49. koje reguliraju dužnosti poslodavca da proces rada pripremi, planira i provodi da radnicima osigura što djelotvorniju zaštitu. One se obavezno moraju unijeti u novi Zakon. One su i temelj za kaznenu odgovornost poslodavca. S obzirom na ovakav vrlo loš zakonski prijedlog, treba se uključiti što veći broj zainteresiranih strana i ukazati da ovo što je učinjeno nije dobro rješenje i da ne smijemo dopustiti da se pod krinkom usklađivanja propisa s direktivama EU postignuta razina prava iz zaštite na radu dodatno smanjuje. Mirjana Konjić 14 ZAŠTITA NA RADU Kako poboljšati uvjete rada Posebnu pozornost treba posvetiti radnicima koji obavljaju poslove na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada gdje postoji povećana opasnost i štetnost za zdravlje i sigurnost tih radnika Zaštita na radu važan je dio radnog procesa koji se veže na siguran rad iz kojega proizlazi zaštićeniji i zdraviji radnik u procesu rada. Da bi se ta razina zaštite na radu postigla potrebno je da posloda vac obvezno osigura sve potrebne mjere i zaštitna sredstva da bi se rad mogao odvijati na siguran način odnosno da bi se rizici sveli na najmanju moguću mjeru. S druge strane radnici su obvezni pridržavati se propisanih mjera zaštite na radu i da koriste zaštitna sredstva. Da bi poslodavac i radnici znali na koji način koristiti zaštitna sredstva rada potrebno ih je obrazovati za rad na sigu ran način kako bi poslodavac i radnici shvatili da imanje i pravilno korištenje zaštitnih sredstava za rad na siguran način stvara manje radnika s umanje nom radnom sposobnošću odnosno inva lida rada koji su na kraju i trošak posloda vcu, uglavnom veći od ulaganja u zaštitna sredstva rada. Treba polaziti od toga da nema radnog mjesta gdje u manjoj ili većoj mjeri ne postoji opasnost od ozljede na radu i treba preventivno djelovati da se svaka ozljeda pokuša spriječiti. Po sebnu pozornost treba posvetiti radnici ma koji obavljaju poslove na radnim mje stima s posebnim uvjetima rada gdje po stoji povećana opasnost i štetnost za zdravlje i sigurnost tih radnika. PRVI OZBILJNIJI KORACI Nažalost, moram konstatirati da naš poslodavac ne djeluje već niz godina u smislu osiguranja kvalitetnih uvjeta rada za naše radnike od uvjeta rada u kojima rade radnici, do nabavke zaštitne odjeće i obuće (LJETNU ODJEĆU I OBUĆU NISMO DOBILI 4 GODINE) to jest ne provodi svoje zakonske obveze sukladno Zako nu o radu i našim Pravilnicima koji propi suju način na koji se provodi nabavka zaštitne odjeće i obuće. Moram naglasiti da se i po pitanju nabavke nove odjeće i obuće nazire svjetlo na kraju tunela to jest da je ova Uprava počela poduzimati korake da se ozbiljnije krene u nabavku iste. Počela je isporuka cipela i bit će gotova do polovice prvog mjeseca 2013. godine, a dalje ljet na odjeća i zimska sukladno ugovorima koji će se po završetku natječaja sklapati s pojedinim proizvođačima. Nadamo se da će se konačno nakon niza godina riješiti pitanje zaštitne odjeće i obuće te da će dalje sve ići kako treba. Moram se osvrnuti i na ulogu povjere nika zaštite na radu koji je itekako važan jer od njegovog svakodnevnog angaž mana ovisi puno toga, pa i to da se neko me spasi život ako se na vrijeme upozori na neki problem ili na opasnost koja proističe iz pojedinog procesa rada. Na taj način može i mora se djelovati pre ventivno jer posljedice mogu biti ozbilj ne, nesposobnost za rad, invalidi rada ili čak smrt kao posljedice nereagiranja nas kao povjerenika ili poslodavca na problem koji postoji. UTVRĐENI ROKOVI Sve ovo na što sam do sada ukazivao sumirano je u Procjeni opasnosti, doku mentu koji regulira sve što je vezano uz zaštitu na radu i uvjete rada od prostorija koje se koriste kao sanitarni čvorovi, gar deroba, kuhinja, te treba provjeriti isprav nost strojeva i uređaja, kontrolirati oprem ljenost naših dionica i nadzorništva, kon trolirati korištenje osobnih zaštitnih sred stava. Tu su postavljeni i rokovi do kada se što mora otkloniti i tko je za koji dio odgovoran. Također je potrebno svaki puta nanovo ispitivati čimbenike u tehnološkom procesu koji bi mogli utjeca ti na sigurnost i zdravlje radnika. Mi kao povjerenici zaštite na radu trebali bi sudjelovati u promicanju uvjeta rada, biti obaviješteni o svim promjena ma od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika, primati primjedbe od radnika na primjenu propisa i provođenje mjera, prisutnost inspekcijskim pregledima i iznijeti svoja zapažanja, pozivati inspek tora kad ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, staviti prigovor na ins pekcijski nalaz i mišljenje, poticati ostale radnike na rad na siguran način te imati pristup mjestima rada radi utvrđivanja uvjeta rada. Na kraju da zaključim: potrebno je kontinuirano osposobljavati radnike za rad na siguran način kao i poslodavce, povjerenike zaštite na radu sve u smislu poboljšanja provedbe uvjeta zaštite na radu i poboljšanja uvjeta rada. Sa poštovanjem! Rade Prosenjak, dopredsjednik SIHŽ-a Aktivnosti sindikata u ovisnim društvima Cilj nam je osigurati određenu razinu radnih i materijalnih prava za radnike društva, posebice jer se u istom provodi restrukturiranje U cilju zaštite radnih i materijalnih prava radnika u ŽU d.o.o. konačno smo nakon što je, sukladno odredbama Zako na o reprezentativnosti sindikata, utvr đen sastav pregovaračkog odbora sin dikata, započeli kolektivno pregovaranje o Kolektivnom ugovoru za to društvo. Cilj nam je osigurati određenu razinu radnih i materijalnih prava za radnike društva, posebice jer se u istom provodi restrukturiranje. Uputili smo i zahtjev sa kolegama iz SŽH, kojim smo od Uprave društva za tražili da se za što veći broj radnika omo gući dobrovoljni odlazak na poticajne mjere, posebice za radnike čije će se dje latnosti gasiti, pod uvjetima koje su imali radnici društava nastalih podjelom HŽ-a. Nakon postupka utvrđivanja repre zentativnosti sindikata za kolektivno pre govaranje za društvo Remont i održava nje pruga d.o.o. doneseno je rješenje u kojem smo uz SHŽ utvrđeni reprezenta tivnim sindikatom u tom društvu. U društvu POSIT d.o.o. potpisane su Izmjene Kolektivnog ugovora za društvo kojima je utvrđena neisplata božićnice i regresa za 2012. godinu, dok ostale odrednice ostaju na snazi. Vilko Kubičko, dopredsjednik za djelatnost Ostali 15 RIJEČ STRUČNJAKA Sigurnost, ekonomičnost i brzina Smjernice za rekonstrukciju kolosiječne posteljice postojećih željezničkih pruga za brzine do 200 km/h pomoću geosintetika Kako bi se osigurala konkurentnost željezničkog prometa u RH, u narednom periodu će biti potrebno izvršiti rekon strukciju kolosiječne posteljice posto jećih željezničkih pruga za brzine do 200 km/h. Obnovu postojeće željezničke pruge za brzinu do 200 km/h, s geo tehničkog aspekta, moguće je, između ostalog, izvesti ugradnjom nosivih zaštitnih slojeva od nevezanog kamenog agregata ojačanih odgovarajućim geo sinteticima. Inženjerski zadatak: u okvi ru građevinske obnove pruge na pos tojećem trupu željezničke pruge potreb no je izgraditi kolosiječnu posteljicu koja će biti sposobna za projektirani vijek trajanja od min. 20 godina omogućiti uz što niže troškove održavanja sigurno prometovanje željezničkih vozila brzi nom do 200 km/h. Pri tome moraju biti ispunjeni zahtjevi kojima mora udovolja vati obnovljena pruga: moduli krutosti na ravniku (planumu) pruge i na ravniku posteljice (EV2 i EVd), zbijenost nosivih slojeva (Dpr) sukladno RiL 836. U radu dajem potrebnu kolosiječnu posteljicu za brzine do 200 km/h pomoću odgo varajućih geosintetika (geotekstil, geomreža, geokompozit) za određene vrste temeljne podloge. Odgovori na pitanja: zašto primijeniti tehnologiju obnove kolosiječne posteljice pomoću geosintetika, zahtjeve za fizikalnomehaničke karakteristike geosintetika, koji geosintetik i zašto odabrati, kontrolu kvalitete od proizvodnje, nabave do ugradbe. Zašto geosintetici? Zato što višestruko povećavaju vijek trajanja, smanjuju troškove održavanja, osigura vaju traženu kvalitetu, u odnosu na tra dicionalnu tehnologiju obnove, omo gućuju uštede u debljini nosivih slojeva od nevezanog kamenog materijala, omogućuju ravnomjerno slijeganje kolo siječne posteljice, omogućuju brže građenje uz jednostavnu tehnologiju, omogućuju monitoring (kontrolu) kolo siječne posteljice u eksploataciji. Zaključak: Tehnologija ojačanja kolosiječne posteljice za brzine v ≤ 200 km/h pomoću geosintetika primjenjuje se u svim zemljama EU s uspjehom više od 40 godina. Razlozi su sljedeći: omo gućava uštedu u debljini nosivog sloja, višestruko povećava vijek trajanja kolo siječne posteljice, omogućava rav nomjerno slijeganje kolosiječne postelji ce, sprječava zablaćenje nosivog sloja od tučenca, prigušuje vibracije te zbog svega prethodno navedenog je razvidno kako smanjuje potrebe za održavanjem za planirani vijek trajanja, osigurava pouzdanost te na kraju osigurava potreb nu sigurnost željezničkog prometa. Njena ekonomska isplativost iskazuje se u ukupnim troškovima za projektirani vijek trajanja koji obuhvaćaju ne samo fazu građenja već i održavanje. Sustav ugrađenog monitoringa omogućava siguran i brz nadzor debljina ugrađenih slojeva u kolosiječnu posteljicu. Nadalje, povećava pouzdanost (mogućnost kon trole) jer se eventualni nedostaci mogu brzo uočiti i na vrijeme otkloniti. Ograničenje primjene se odnosi kod nosivosti podloge EV2,sub < 5 (MN/m2). U tim slučajevima bit će vjerojatno potreb no izvršiti veće zahvate (piloti, vertikalni drenovi i sl.) kako bi se podloga osposo bila za ugradnju kolosiječne posteljice za brzine v ≤ 200 km/h. Damir Vicković, dipl. ing. građ. HŽ Infrastruktura d.o.o., Nadzorno središte Osijek Literatura [1] Mikulić, J., prof dr Stipetić, A.: Željez ničke pružne građevine – projektiranje, izgradnja i održavanje, str. 15-58, 1999. [2] Prof dr Mulabdić,M: Ojačanje nosivih slojeva prometnica geosinteticima, Projektiranje prometne infrastrukture, Dani prometnica 2011, 147-177, ožujak 2011. [3] Bishop, D.: Geosynthetics in Railway Applications, RINEX 2011. Teheran [4] DB RiL 836: Richtlinie 836 – Erdbauwerke und sonstige geotechnische bauwerke planen, bauen und instand halten, 01.08.2008. [5] UIC CODE 719, 3rd edition: Earthworks and track bed for railway lines, february 2008. [6] Vicković, D.: Prijedlog tehničkog rje šenja uporabe geosintetika pri rekonstrukciji i sanaciji postojećih nasipa na slabo nosivom tlu, listopad 2002. [7] Klompmaker, J.: Rehabilitation of Railway Tracks& Slope Repair with Geosynthetics, stručna prezentacija u HŽ Infrastruktura d.o.o, Građevinski poslo vi održavanja, svibanj 2011. 16 NAUČITE SVOJA PRAVA: NAKNADA ZA VRIJEME BOLESTI (163. ČLANAK KOLEKTIVNOG UGOVORA) Dva konkretna primjera izračuna naknade Često nam radnici postavljaju pitanja u vezi s načinom obračuna naknada za vrijeme bolesti. Uputili smo upit u nadležnu Službu za obračun plaće i dobili smo odgovor koji nastavno prenosimo: Naknada bolovanja za radnike koji ostvaruju rad noću, subotom, nedjeljom, u dane državnih blagdana i neradne dane, pripravnost, te dodatak temeljem članka 159. utvrđuje se na način da se po isteku razdoblja od šest mjeseci 1.01. - 30. 06. svakom radniku utvrdi postotno učešće isplaćenih dodataka u masi isplaćene bruto plaće za radnika u istom razdoblju. Postotna vrijednost se primjenjuje kao korekcija naknade za bolovanje, u razdoblju od 1.07. do 31.12. Poslije isteka razdoblja utvrđuje se nova vrijed nost postotnog učešća koja će se pri mjenjivati za razdoblje 1.01. - 30.06. Primjer: a) R adniku je u razdoblju 1.01. 30.06.2012. isplaćena bruto vrijed nost za dodatke: 1. D odatak za rad na terenu 25% 7.133,90 kn 2. Priprema i dežurstvo 7.086,62 kn 3. Prekovremeni 206,28 kn 4. Dodatak za rad nedjeljom 48,13 kn 5. Dodatak za rad subotom 68,76 kn Ukupno dodaci 1.01. - 30-06. 14.543,69 kn Isplaćena bruto plaća 01.01.-30.06. 51.551,13kn Postotna vrijednost dodataka 28,21% b) Radniku je nastupilo bolovanje u srp nju u trajanju od 48 sati ili 6 dana, radnikova cijena sata rada je 34,38 kn, na listiću iskazana vrijednost: Bolovanje poslodavac 90 % za 48 sati uz cijenu 30,94 iznosi - 1.485,22 kn Postotak korekcije naknade 28,21% 418,98 kn Naknada za bolovanje iznosi (cijena 39,67 kn) 1.904,20 kn Uvećana cijena sata rada za 28,21%=44,08 kn x 90%=39,67 kn. Pripremila Mirjana Konjić Obavijest članovima SKUP-a Dana 15. studenoga 2012. donesena je Odluka o izmjeni 12. članka Pravilnika o radu SKUP-a, a odnosi se na povećanje članskog uloga Na zahtjev članova SKUP-a da bi se članarina povećala, provedena je rasprava na Skupštini i 15. stude noga 2012. donesena je Odluka o izmjeni članka 12. Pravilnika o radu SKUP-a, a odnosi se na povećanje članskog uloga. Članski ulozi mogu biti od 50,00 kuna pa do 300,00 kuna. Stari članovi mogu kod svog gla vnog povjerenika uzeti izjavu o povećanju članarine, te istu potpisa ti i putem svog povjerenika poslati voditeljici SKUP-a. Novi članovi SKUP-a na pristup nici imaju mogućnost odmah kod pristupanja u Kasu opredijeliti se za visinu članarine. Voditeljica SKUP-a Ljiljana Saić NOVI OVRŠNI ZAKON Što kada je poslodavčev račun blokiran? ISSN 1846-7024 Novim Ovršnim zakonom koji je na snazi od 15. listopada 2012. godine omogućuje se izravna naplata tražbina radnika putem FINA-e, odnosno omogućena je izvansudska ovrha napla te samo temeljem izračuna poslodavca, čime je ušteđeno vrijeme koje se do sada trošilo pred sudom za dobivanje rješenja o ovrsi. No i dalje ostaje problem kada radnik unatoč ovrsi ne može doći do svojih plaća, naknada plaća ili otpremnine iz razloga što je žiro-račun poslodavca blokiran. Ostaje problematična i obveza poslo davca o izdavanju obračuna plaće, nak nade plaće, otpremnine jer je nerijetka praksa poslodavca odbijanja izvršenja te zakonske obveze. Tu se nameće potreba uključivanja Državnog inspektorata u cijeli postu pak. Ovim Zakonom učinjen je pomak u naplati radničkih potraživanja, ali će se morati iznaći zakonska rješenja za pro bleme u provođenju naplata za slučajeve blokada računa poslodavca. Mirjana Konjić Izdavač Sindikat infrastrukture Hrvatskih željeznica Za izdavača Slavko Proleta, predsjednik SI HŽ-a UredništvoSlavko Proleta, Mirjana Konjić (glavna urednica), Tomislav Špoljarević, Zvonko Rumenjak, Dragutin Staničić (fotografije) Adresa Branimirova 27/V, 10 000 Zagreb Telefon 01 378 31 78 Telefaks 01 378 31 68 E-mail [email protected], www.sihz.hr Priprema za tisak i grafičko oblikovanje TIM press, Zagreb Tisak Intergrafika, Zagreb
© Copyright 2024 Paperzz
