close

Enter

Log in using OpenID

CROSKILLS - BUILD UP Skills Croatia

embedDownload
CROSKILLS ‐ BUILD UP Skills Croatia KONTINUIRANA IZOBRAZBA GRAĐEVINSKIH RADNIKA U ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI Konzultativni sastanak s fokus-grupom
GRAĐEVINSKI SEKTOR
30. travnja 2013.; Hrvatska obrtnička komora, Zagreb, Ilica 49/II (mala dvorana)
IZVJEŠTAJ STAVOVI I ISKUSTVA SEKTORA - rasprava:
•
•
•
•
•
•
•
•
Potrebno je stvoriti/ojačati motivaciju za građevinska zanimanja. Predstavnica sindikata građevinarstva smatra kako je radnicima potrebno pružiti posao i osigurati povoljne radne uvjete da bi porastao interes za građevinski sektor. Položaj radnika u Hrvatskoj je težak: plaće građevinskih radnika u Hrvatskoj oko 20% su manje od nacionalnog prosjeka, dok je recimo u Njemačkoj obrnuto. Građevinskom sektoru se ne isplaćuje plaća na vrijeme, ili uopće ne, što je demotivirajuće. Radna snaga može se promatrati sa dva aspekta: novogradnja i rekonstrukcija postojećih građevina. Kod rekonstrukcije još postoji veliko tržište i potencijal koje je potrebno potaknuti (EU fondovi i sl.). Također, prema novom Zakonu o tržištu električne energije NN22/13 planira se u slijedeće 3 godine ugradnja termoventila u 150,000 stanova, a planovi obnove zgrada govore o 5 milijuna m2 godišnje. Također, godišnje se u RH izgradi oko 4000 novih kuća / zgrada. Tako da postoji dovoljno velika potražnja za građevinskim radnicima. Prilikom prijave na natječaj od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost postoji niz birokratskih prepreka. Tako npr. za dobivanje sredstva za energetsko certificiranje zgrade potrebno je pribaviti sve suvlasničke listove što je veliki trošak. Predlaže se da se subvencioniranje preusmjeri na fizičke osobe, a ne na gradske i/ili regionalne samouprave, te da se pojednostave administrativni zahtjevi. Hrvatski zakoni su donekle razrađeni, ali upitna je njihova primjena. Postoji problem što institucije nisu umrežene, međusobno koordinirane, odnosno „svaka radi za sebe“. U Austriji postoji primjer gdje radnici imaju skraćeno radno vrijeme – s time da su taj dan kada ne rade obvezni pohađati edukaciju. Postoji plan i program koji svaki radnik prolazi. Od 2008. godine u hrvatskom građevinarstvu otpušteno je 38,000 ljudi i to većinom nekvalificirana radna snaga, no u zadnje vrijeme otpušta se i kvalitetna radna snaga. Trend u hrvatskom građevinarstvu jest propadanje velikih tvrtki, uz opstanak malog i srednjeg poduzetništva – koje je većinom i predmet projekta CROSKILLS. Potrebno je iskoristiti stručnjake iz energetskih agencija kako bi potaknule gradove da vide korist od EnU obnove i OIE. Primjerice, tvrtka Brunata angažirala je Regionalnu agenciju za Sjeverozapadnu Hrvatsku (REGEA) da izradi analizu korist za grad Samobor u slučaju zamjene starih termoventila, te je tu studiju poklonila gradu koji je uvidio korist i prijavio projekt na 1 •
•
•
•
•
•
•
natječaj Fonda, te danas tvrtka ima višestruku korist od toga – stvorila se potražnja, te su i oni angažirani na izvedbi. Obnova ovisi ponajviše o politici lokalne samouprave. Predlaže se da država usmjeri inertne samouprave da se ogledaju na pozitivne primjere EnU gradove / lokalne samouprave. Dio sudionika fokus grupe smatra da bi poticaj trebao krenuti od strane tvrtki, proizvođača. U okviru Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, Sektor za javno–privatno partnerstvo (i energetsku učinkovitost) zadužen je za identificiranje, izradu i provedbu projekata po ugovornom obliku JPP. On u suradnji s tijelima uprave izrađuje kompletnu dokumentaciju za odabir partnera u javnom nadmetanju. Primjer je Nacionalni program energetske obnove javnih zgrada Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, koji također provodi CEI ‐ zaprima projektne zadatke te na temelju njih raspisuje dokumentaciju za nadmetanje, sklapa ugovor s izvođačima i prati realizaciju energetske obnove. CEI je do sada pokrenuo 8 projekata u godini dana, iako je planirana dinamika bila 5 projekata tjedno, odnosno 300 projekata godišnje. Greška postoji i u pripremi natječaja ‐ u natječajima stoji kako projektni zadaci nisu obvezatni, odnosno kasnije projekti ne trebaju biti u skladu s projektnim zadatkom (primjer škole u Varaždinu). Prema ECSO modelima u RH, građevinske tvrtke koje bi radile izvođenje trebaju dići kredit, te tek za min. 14 godina bi im se povratila investicija, te je interes tvrtki za ovakve poslove razmjerno nizak. Prema Hrvatskoj gospodarskoj komori, hrvatsko zakonodavstvo je dobro regulirano, ali upitno je izvođenje, te ne poštivanje zakonske regulative. Do sada nije nigdje zabilježeno da je investitor kažnjen zbog neprijavljenih radnika (a kazna je 100,000 kn). Prema iskustvima male krovopokrivačke tvrtke, problem je s jedne strane zaštita na radu: radnici ne žele nositi pojas, a s druge strane treba poštivati i rokove izvedbe. Troškovi korištenja skele za fasadu prilikom sanacije krovišta vrlo su visoki. Prema statistikama, odluku o odabiru materijala donosi 40% izvođač, 20% investitor, a oko 15% arhitekti i projektanti. Tako da postoji veliki prostor/potreba za informiranosti izvođača o izvedbenim mogućnostima, kako bi on mogao informirati investitora. Financiranje i administriranje provedbe cjeloživotnog obrazovanja građevinskih
radnika u EnU
• Mogućnost financiranja provedbe programa obrazovanja postoji kroz FZOEU ‐ za projekte od nacionalnog interesa subvencioniranje iz Fonda direktno se dogovara, bez natječaja. • Hrvatska udruga poslodavaca zajedno sa sindikatima sudjeluje u projektu SODIKO financiranog iz EU fondova gdje se kroz socijalni dijalog s poslodavcima pokušava otkriti za koje područje su poslodavci najzainteresiraniji (zaštita na radu, zaštita od požara, obrazovanje i sl.). Poslodavci su pokazali interes za obrazovanjem. Sljedeći korak – mogućnost ‐ je osnivanje paritetnog fonda, koji se temelji na solidarnom doprinosu poslodavaca, radničkih sindikata i države, gdje se određeni postotak od plaće uplaćuje u navedeni fond (npr. fond za obrazovanje), a njegov se rad kontrolira od strane socijalnih partnera. • Hrvatske prilike nisu još zrele za osnivanje paritetnog fonda, ali mogućnost je osnivanje Fonda za strukovno obrazovanje, koji bi mogao administrirati i sustav obrazovanja i sustav certifikacije, a provedbeno tijelo mogao bi biti FZOEU. • Kod obrazovanja u području EnU treba predvidjeti dva programa: jedan za edukaciju postojećih radnika (za koji bi bilo nadležno MGIPU), dok bi se drugi odnosio na strukovno obrazovanje (MZOŠ ‐ strukovne škole). 2 •
•
•
Potrebno je na jednom mjestu uspostaviti bazu specijalističkih programa koja bi se trebala redovno ažurirati. Naveden programe treba integrirati i iz toga napraviti verificirani program za obrazovanje postojećih kvalificiranih, postojećih nekvalificiranih i nezaposlenih radnika. Izvori financiranja: Ministarstvo rada zajedno s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje trebalo bi financirati obrazovanje/prekvalifikaciju nezaposlenih radnika, dok bi tvrtke trebale financirati svoje radnike. Tu su još u EU fondovi, te FZOEU kao mogući izvori. Obrazovanje je radnika u području EnU trebalo bi biti definirano u sklopu Nacionalnog programa, gdje je proizvođače potrebno uključiti kao predavače. Profesionalna certifikacija/licenciranje radnika i tržišno vrednovanje educirane radne
snage
• Tržište (potražnja) za građevinskim radnicima postoji, ali nedostaju poticaji koji bi omogućili njihov veći angažman te edukaciju. Država i tržište bi trebalo dati impuls, kroz poticaje i fondove. • UNDP‐ova diploma za energetskog savjetnika je jedan od načina popularizacije područja EnU i OIE, a s druge strane ljudi dobivaju širu sliku navedenog područja. Hrvati slove kao dobri radnici: brzo nauče zanat unatoč tome što nemaju znanja za dano zanimanje. Stoga im je potrebna prekvalifikacija koja bi digla reputaciju građevinskih radnika na viši nivo. • Nazive građevinskih zanimanja trebalo bi re‐brandirati, kako bi im se dalo na važnosti i učinilo ih privlačnijima. • Nema jedinstvenog sustava kontrole kvalifikacija, za svaki natječaj potrebno je prilagati potvrde o obrazovanju radnika, tehničkoj osposobljenosti. • Certifikat bi trebalo izdavati Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. MGIPU bi tenderima trebalo poticati javljanje tvrtki koje imaju licencirane radnike, te beneficijama potaknuti da tvrtke šalju radnike na obrazovanje. • Certifikacija bi također trebala biti na dvije razine: za učenike u srednjim školama i za postojeće radnike. • Potrebno je imati registar licenciranih radnika, te započeti s licenciranjem (ovlašćivanjem) fizičkih osoba – što će dovesti do potrebe/potražnje za licenciranje tvrtki. • Potrebna je kontrola prisustva na edukaciji, te potvrđivanje kvalifikacija na godišnjoj osnovi. Vještine i kvalifikacije građevinskih radnika potrebne za postizanje ciljeva EnU u
graditeljstvu (20-20-20)
• Vještine koje će trebati ‐ u skladu s očekivanom potražnjom ‐ su one u okviru klasičnih zanimanja poput fasadera, stolara i krovopokrivača, te instalatera koji poznaju stare sustave (sustave na starim zgradama, kojih je oko 80% na tržištu). • S novim tehnologijama pojavljuje se i potreba za novim vještinama u postojećim zanimanjima, a također se pojavljuje i potreba za multidisciplinarnim zanimanjima. • Institut Hrvoje Požar od 2003. sudjelovao je u izradi kurikuluma za građevinskog tehničara za održivu gradnju koji je tek 2013. verificiran od sektorskog vijeća za graditeljstva i geodeziju, ali ne još i od strane Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta. • Prekvalifikacija postojeće radne snage je prioritet ‐ nedostaju plan i program prekvalifikacije. • Postoji nedostatak educirane radne snage na tržištu. Tvrtka Wienerberger počela je s edukacijom 2011. godine i do sada je za primjenu svojih proizvoda educirala cca. 700 tvrtki, nakon čega je uočena povećana prodaja i primjena njihovih najkvalitetnijih proizvoda. Kod edukacije krenulo se s više strana: od edukacije izvođača, do edukacije u strukovnim školama. Uočen je nedostatak zidara, fasadera,… Prilikom edukacije radnika tvrtka svakom od radnika daje njihovu 3 •
neverificiranu licencu koju su oni nazvali „Profi‐majstor“ (rad na imidžu građevinarske struke). Za dobivanje trenutačne educirane radne snage potrebni su tzv. QUICK WIN potezi. Jedna od brzih motivacija je uvođenje subvencija kao npr. slovenski Ekosklad: bespovratna sredstva u razini do 40% od ukupnih sredstva ostvaruju se kada se priloži račun kojim se dokazuje da je obavljena rekonstrukcija ili novogradnja u skladu s EnU načelima. Prva godina edukacije bi trebala biti besplatna čime bi se dobilo na njezinoj promidžbi, dok bi se kasnije trebala naplaćivati. U edukaciji bi trebali sudjelovati i proizvođači, odnosno potrebno je objediniti više brandova opreme/materijala. Prijedlozi PRIORITETNIH MJERA za uvrštenje u nacrt Nacionalnih smjernica: KRATKOROČNE MJERE (QUICK WIN) DUGOROČNE MJERE OPĆE ZAKONSKE Definiranje i uklanjanje prepreka Ciljane skupine: postojeći Pravilnik o edukaciji građevinskih radnika zaposleni građevinski radnici i nezaposleni radnici Dopuna postojeće Definiranje nadležne regulative u vidu institucije za provedbu energetske učinkovitosti komunikacijskog programa Plan za popularizaciju Poticaji – smanjenje građevinskog zanimanja poreznih stopa za (EnU) edukaciju zaposlenika Marketing plan za provedbu cijelog projekta – CROSKILLS marketing plan Ispitati mogućnosti financiranje provedbe programa (FZOEU…) Integrirati postojeće edukacijske programe u verificirani program Sustav javne nabave – Ciljana skupina: budući obveza korištenja građevinski radnici (strukovno obrazovanje) licenciranih radnika do… (kada budemo imali dovoljno licenciranih) TEHNIČKE Izrada programa Trening trenera 4 POPIS SUDIONIKA Ime Prezime Funkcija Organizacija / Institucija Adresa Telefon Faks Email 1 Jasmina Mimica General manager Brunata d.o.o. Šenoina 19, Zagreb 4839053 4839055 [email protected] 2 Damir Percel Hrvatska gospodarska komora 01/4606‐770 [email protected] 3 Snježana Turalija Voditelj odjela za graditeljstvo Izvršna direktorica 01/ 4886 296 01/4886297 [email protected] 4 Tomislav Ilica 42, 10000 Zagreb Franko Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj Product Manager SEE Wienerberger Ilovac d.d. D.Pokupje, 47000 Karlovac 091/6694115 [email protected] 5 Michael Unterhofer Direktor 01 3378 924 01 3378 925 [email protected] 6 Ivica Dijanić Kardinala Franje Kuharića 19, Zagreb Matulji, Trtni b.b. 051/554‐074 051/554‐075 [email protected] 7 Jasenka Vukšić Sindikat graditeljstva Hrvatske Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV br. 2, Zagreb 01 4655‐014 01 4655‐017 [email protected] 8 Ivana Carević Zavod za materijale Građevinski fakultet Sveučilišta Kačićeva 26, Zagreb u Zagrebu Građevinski fakultet Sveučilišta Kačićeva 26, Zagreb u Zagrebu Knauf Insulation Varaždinska 140, 42220 Novi Marof 01/4639‐422 01/4828‐051 01/4639‐298 01/4828‐051 Tel: +385 42 401343; +385 42 611 030 Mob: +385 91 611 3332
[email protected] [email protected] 9 Nina Štirmer Nosivi građevinski elementi d.o.o. komercijalno‐tehnički Saint‐Gobain građevinski predstavnik proizvodi Hrvatska d.o.o. Zavod za materijale [email protected] [email protected] 10 Krešimir Benjak Marketing manager 11 Matija Duić Hrvatska obrtnička komora Ilica 49/II, Zagreb 01/4806 626 12 Irena Brnada Odjel za organizaciju rada cehova direktorica REC Hrvatska F. Livadića 35, Zagreb 01/4810774 13 Branko Brkić Direktor Kupin d.o.o. Marulićev trg 12, Zagreb 098/410‐129 [email protected] 14 Tomislav Golubić tehnolog/prodaja Samoborka d.d.; HUPFAS 01/3322‐700 [email protected] 15 Željka Hrs Borković član Uprave Planetaris d.o.o. Zagrebačka 32a, 10430 Samobor Vlaška 58, Zagreb 16 Ivan Alpeza Građevinski fakultet Kačićeva 26, Zagreb 01 4550440; 098 302 785 01/4810844 [email protected] ; [email protected] [email protected] 5 
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
256 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content