close

Enter

Log in using OpenID

BIOMEDICINSKA ISTRAŽIVANJA Procjena uticaja promocije

embedDownload
BIOMEDICINSKA
ISTRAŽIVANJA
2011; 2(1):11-19
UDK: 616.314-084-053.2(497.6RS)
DOI: 10.7251/BII1101016D
Originalni rad
Procjena uticaja promocije oralnog zdravlja u djece
istočnog dijela Republike Srpske
Bojana Davidović1, Svjetlana Janković1, Dragan Ivanović1, Tanja
Ivanović1, Zoran Vulićević3, Mirjana Ivanović3, Dejan Bokonjić2
Medicinski fakultet, Studijski program stomatologija, Univerzitet u
Istočnom Sarajevu, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
2
Medicinski fakultet Foča, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Foča, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
3
Stomatološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, Srbija
1
Kratak sadržaj
Uvod. Oralno zdravlje je neraskidivi dio cjelokupnog zdravlja. Stanje u
poslijeratnom periodu, neadekvatna ishrana i zanemarena briga o oralnom
zdravlju, odrazila se na zdravlje usta i zuba djece na ovim područjima. Cilj
istraživanja je da se procijeni uticaj promocije oralnog zdravlja primjenom
preventivnih mjera i zdravstvenim prosvjećivanjem na smanjenje pojave
oralnih oboljenja kod djece.
Metode. Tokom ispitivanja pregledano je 599 djece, od 6 i 12 godina iz Foče,
Čajniča, Kalinovika, Višegrada i Novog Goražda. Osnovne aktivnosti u toku
istraživanja bile su: zdravstveno prosvjećivanje djece, pregled usta i zuba,
evidencija u stomatološke kartone, grupni zdravstveni razgovor sa djecom,
individualni zdravstveni razgovor sa roditeljima i nastavnicima o načinu
održavanja oralne higijene, savjetovanje roditelja o pravilnom načinu ishrane.
Adresa autora:
Asist. dr Bojana Davidović
Katedra za preventivnu i
dječiju stomatologiju
Studentska 5, 73 300 Foča
[email protected]
11
Rezultati. Kod 599 pregledanih dječaka i djevojčica odabranih uzrasta utvrđen
je veoma visok karijes indeks osoba (KIo) od 99,8%, a bio je najmanji kod
djece iz škola u Foči. Vrijednost karijes indeksa zuba (KIz) za svu djecu
iznosila je 59,4 % i bila je najviša kod šestogodišnjaka Novog Goražda 69,8 %,
a najniža kod dvanaestogodišnjaka u Foči 42,8%. Karijes indeks prosjek
(KIp) za svu pregledanu djecu iznosi 4,1, odnosno za šestogodišnjake je 2,6,
a za dvanaestogodišnjake je 5,5. Cirkularni karijes je prisutan kod 21,3 %
šestogodišnjaka iz Foče, dok je u ostalim mjestima dvostruko češći. Procjena
stanje zdravlja gingive je pokazala da samo 9,0% učenika ima potpuno zdravu
gingvu, blagu inflamaciju 89,2 %, dok je umjerena inflamacija konstatovana
kod 1,8 %. Vrijednost plak indeksa od 1,1-2,0 imalo je 90,7 %, a od 2,1-3,0 2,8%
djece. Ortodontska nepravilnost otkrivena je kod 55,4% dvanaestogodišnjaka.
Zaključak. Uspješnim provođenjem preventivnih i profilaktičkih mjera sigurno
se doprinosi daljem unapređenju oralnog, a samim tim i opšteg zdravlja djece,
ali i cjelokupne populacije.
Ključne riječi: karijes, oralna oboljenja, zdravstveno prosvjećivanje
Promocija oralnog zdravlja djece R. Srpske
Uvod
Oboljenja usta i zuba imaju važno mjesto u
humanoj patologiji, a samim tim i veliki zdravstveni, socijalni i ekonomski značaj. Karijes i
parodontopatije su najrasprostranjenije humane
bolesti današnjeg doba. Problem karijesa je
utoliko veći što najčešće obolijevaju djeca u
najranijem djetinjstvu. Komplikacije karijesa,
kao što su bol i infekcija okolnih tkiva, ometaju
kvalitet života, umanjuju radnu sposobnost,
otežavaju komunikaciju i socijalizaciju čovjeka
uopšte [1].
Karijes zuba je najčešće oboljenje kod djece,
počevši od druge ili treće godine života, intezivira se u periodu smjene zuba i dostiže
vrhunac u pubertetu. U poslijeratnom periodu
evidentiran je veliki postotak karijesa zuba kod
djece što se vezuje za insuficijentnu ishranu, nedovoljnu obavještenost o nicanju prvog stalnog
zuba, nedovoljnu ili nikakvu oralnu higijenu.
Zbog toga se svi napori i ciljevi preventivne
stomatologije usmjeravaju ka prevenciji ovih
oboljenja. Samo najefikasnijim preventivnim
sredstvima i mjerama može se spriječiti pojava ili ublažiti posljedice nekog oboljenja. U
mnogim razvijenim zemljama, gdje je stepen
zdravstvene kulture na zavidnom nivou, u prevenciji karijesa i njegovih komplikacija postignuti su značajni rezultati. Da bi se postigli takvi
rezultati treba podstaći odgovornost roditelja za
ukupno zdravlje djece, a samim tim i za oralno
zdravlje. Neophodno je ukazati na važnost redovnih kontrola kod stomatologa, zbog ranog
uočavanja promjena bitnih za oralno zdravlje
(karijes, gingivitis, parodontopatije, ortodontske anomalije). Djeca i roditelji treba da shvate
značaj pravilne ishrane za zdravlje usta i zuba,
kao i štetnost pojedinih namirnica.
U brojnim zemljama Evrope i svijeta danas
se redovno sprovode epidemiološke studije
o rasprostranjenosti oralnih oboljenja. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) posebno
preporučuje da se redovni nacionalni pregledi stanovništva sprovode svakih pet godina
da bi se pratile promjene u oralnom zdravlju
stanovništva.
Epidemiološko praćenje promjena u oralnom
zdravlju je značajno sredstvo za predviđanje
broja, vrste i distribucije potrebnog stručnog
kadra, kao i za predviđanje zadataka sa kojima će biti suočen sistem stomatološke zaštite
u budućnosti. Bez validnih epidemioloških
podataka nemoguće je formirati nacionalne i
regionalne strategije i ciljeve vezane za oralno
zdravlje [2]. Epidemiološkim istraživanjem
omogućava se uvid u rasprostranjenost,
učestalost i utvrđivanje karakteristika oboljenja,
te određivanje etioloških faktora koji dovode do
nastanka oboljenja [3]. Dobijeni rezultati ovih
istraživanja bili bi značajan osnov za izradu
najefikasnijeg modela preventivnog programa,
koji će biti primjenljiv za našu populaciju, i koji
će istovremeno obezbijediti najveću efikasnost
i trajne rezultate.
Iz tih razloga ciljevi ove studije bili su:
–– Evidencija karijes indeksa (KEP, KIo,
KIz, KIp, struktura KEP-a) kod izabrane
populacije (6 i 12 godina),
–– Evidencija cirkularnog karijesa,
održavanja oralne higijene, gingivalnog indeksa i ortodontskih anomalija,
–– Izrada edukativnih brošura koje su
namijenjene djeci i roditeljima,
–– Prikazivanje i obuka djece o pravilnom
održavaju oralne higijene,
–– Informisanje djece i roditelja o važnosti
i značaju fluor profilakse uz posebno
istacanje koliku dozu pomenutog
profilaktičkog stredstva treba primijeniti s obzirom na uzrast djeteta,
–– Isticanje važnosti kontrolnih pregleda
i zalivanja fisura zdravih zuba transkaninog sektora,
–– Primjena odgovarajućih mjera fluorizacije,
–– Ukazivanje na posljedice loših navika
koje mogu doprinijeti promjenama
na orofacijalnom sistemu (grickanja
olovke, stranih predmeta, disanja na
usta, tiskanja jezika, sisanja prsta), kao
i loše navike koje utiču na cjelokupan
organizam (alkohol, cigarete, droga).
Metode rada
Ova studija je urađena kao deskriptivna studija
presjeka kojom je obuhvaćeno 599 djece iz Foče,
Čajniča, Kalinovika, Višegrada i Novog Goražda.
Ciljne grupe istraživanja su bila djeca od 6 i 12
godina (prvi i šesti razred). Izabrana godišta
su relevantna za istraživanje i upoređivanje jer
nastupa period smjene zuba u 6-oj, a u 12-oj
godini se završava. Istraživanje je izvršeno u
2010. godini.
12
Biomedicinska istraživanja 2011;2(1):11-19
Pregledi djece u školama su pogodni zbog
toga što je cjelokupna populacija istog uzrasta obuhvaćena na jednom mjestu, tako da je
moguće evidentirati postojeće stanje oralnog
zdravlja. Gradovi, koji su uključeni u ovo ispitivanje, nemaju školsku ambulantu koja je u
funkciji.
Istraživanje su sproveli asistenti sa Katedre
za dječiju i preventivnu stomatologiju Medicinskog fakulteta u Foči zajedno sa rukovodiocem
projekta. Prije početka istraživanja pripremljen
je zdravstveno promotivni materijal (izrada
edukativnog materijala za populaciju djece
predviđenih ovim programom, karton za sistematski pregled, brošure sa uputstvima za
oralno zdravlje).
Prije svakog pregleda održana su predavanja grupi djece o važnosti zdravih zuba za
zdravlje uopšte, procesu nastanka karijesa, procesu nastanka plaka, dejstvu mikoroorganizama
iz plaka na zube, važnosti pravilne ishrane
za zdravlje zuba, načinu održavanja pravilne
oralne higijene, povezanosti zdravlja zuba i
higijene usne šupljine, važnosti i značaj fluor
profilakse, značaju zalivanja fisura, dejstvu
drugih preparata fluora (vodice za ispiranje,
tablete), vrsti pribora koji je neophodan za
održavanje oralne higijene, kao i značaju kontrolnih pregleda za oralno zdravlje. Svakom
predavanju prisustvovalo je i nastavno osoblje
ovih škola. Pored tema vezanih za zdravlje zuba,
pomenuto je i štetno dejstvo drugih faktora koji
mogu doprinijeti narušavanju opšteg zdravlja
(alkohol, cigarete, narkotici). Učenicima je grupno, a po potrebi i individualno demonstrirano
na modelu pravilan način četkanja zuba.
Štampana je edukativna brošura „Svaki dan
sa osmijehom“ namijenjena djeci i roditeljima,
koju smo dijelili prilikom pregleda. Brošure su
sastavljene od četiri odvojena poglavalja. Svako
poglavlje je sastavljeno od kratkih i važnih napomena na datu temu, koje su informativnog
karaktera i dijela koje je označeno kao „VAŽNO“
u kome su jasno data uputstva roditeljima kako
zube očuvati zdravim.
Pregledi su obavljeni u učionicama škola,
pri dnevnom osvjetljenju uz korišćenje
stomatološke sonde i ogledalca. Za procjenu
rasprostranjenosti karijesa korišćen je KleinPalmerov sistem (KEP) i odgovarajući indeksi:
karijes indeks osoba (KIo), karijes indeks zuba (KIz), karijes indeks prosjek (KIp). Ocjen13
jivanje je izvršeno u skladu sa „kriterijumima
za dijagnozu i karijes“, koji je ustanovljen
1997. godine u Ženevi [4]. Za učenike prvih
razreda izračunavana je vrijednost za stalne
zube. Nakon utvrđenog stanja tvrdih zubnih
tkiva, izabranoj populaciji, primijenjene su
odgovarajuće mjere fluorizacije.
Procjena stanja zdravlja gingive analizirana je pomoću Löe-Silness-a, dok je procjena
stanja oralne higijene urađena po GreeneVermillionovom indeksu mekih naslaga („debris indeks“). Kod svakog djeteta utvrđeno je
prisustvo ili odsustvo ortodontskih anomalija.
Kod dijagnostikovanih anomalija izvršena je
kategorizacija istih po Angle-u.
Rezultati
Kliničkim pregledom kod ispitanika dobijeni
su podaci o stanju zdravlja zuba (statusu zuba) i mekih tkiva usne duplje, stanju gingive,
prisustvu mekih i čvrstih naslaga na zubima,
međusobnom odnosu zubnih nizova.
Za 599 pregledanih dječaka i djevojčica
odabranih uzrasta u ovom posmatranju, karijes
indeks osoba (KIo) je veoma visok i iznosi 99,8%.
Posmatrano po školama i razredima, vrijednost
karijes indeksa osoba najmanji je kod djece iz
škola u Foči (Grafikon 1).
Grafikon 1. Prikaz raspodjele karijes indeks osoba
(KIo) prema razredima i gradovima
Analizom podataka dobijena je vrijednost
karijes indeks zuba (KIz) koja je za svu djecu
iznosila 59,4 %. Posmatrano po gradovima i razredima, najviša vrijednost KIz-a zabilježena je
kod šestogodišnjaka Novog Goražda 69,8 %, dok
je najniža vrijednost kod dvanaestogodišnjaka
u Foči 42,8 % (Grafikon 2).
Promocija oralnog zdravlja djece R. Srpske
Grafikon 2. Prikaz raspodjele karijes indeksa zuba
(KIz) prema razredima i gradovima
Slika 1. Karijes zuba
Karijes indeks prosjek (KIp) pokazuje nam
koliko u prosjeku svaka pregledana osoba ima
oboljelih zuba. Analizom podataka utvrđeno
je da KIp za svu djecu uključenu u istraživanje
iznosi 4,07, odnosno za šestogodišnjake je 2,61,
a za dvanaestogodišnjake je 5,53. Analizom
dobijenih podataka uočava se da je najniža vrijednost KIp zabilježena kod šestogodišnjaka u
Foči 2,30, dok je ta vrijednost najveća kod djece
iz Novog Goražda 3,00 (Grafikon 3).
Stanje zdravlja gingive procjenjivano je
pomoću gingivalnog indeksa po Löe-Silness-u.
Obradom podataka utvrđeno je da mali procenat djece (9,0%) ima potpuno zdravu gingvu.
Blaga inflamacija je prisutna kod 89,2 % učenika,
dok je umjerena inflamacija konstatovana kod
1,8 % ispitanika (Tabela 1). Posmatrano po
gradovima najbolje stanje desni je primijećeno
kod djece u Foči (Grafikon 5).
Grafikon 3. Raspodjela karijes indeks prosjeka (KIp)
prema razredima i gradovima
Slika 2. Cirkularni karijes
Posmatrajući međusobni odnos strukture
KEP zapaženo je da generalno ima više zuba
koji su sanirani. Procenat prisutnih karijesnih
lezija je 43,5% (Slika 1), ali nije ni zanemarljiv
broj ekstrahovanih zuba 11,14%. Postotak zuba
sa ispunima je 45,4%.
Istraživanjem je otkriven veliki procenat
djece kod kojih postoji cirkularni karijes (Slika 2).
Najniža vrijednost 21,3 % je kod šestogodišnjaka
iz Foče, dok u ostalim mjestima ta vrijednost Grafikon 4. Raspodjela cirkularnog karijesa među
je dvostruko veća (Grafikon 4).
učenicima prvog razreda
14
Biomedicinska istraživanja 2011;2(1):11-19
Tabela 1. Stanje zdravlja gingive kod sve ispitivane
djece
Gingivalni indeks po Löe-Silness-u
%
0- Odsustvo inflamacije
9,0
1- Blaga inflamacija, oskudne promjene u
boji i teksturi gingive, nema krvarenja na 89,2
sondiranje
2- Umjerena inflamacija, crvenilo, edem i
1,8
krvarenje na pritisak i sondiranje
3- Teška inflamacija, znatno crvenilo, edem,
0
ulceracije i spontano krvarenje
10,0 % prvog i 48,4 % šestog razreda u Kalinoviku; 14,7 % prvog i 58,9 % šestog razreda u
Višegradu i 13,9 % prvog i 56,8 % šestog razreda
u Novom Goraždu.
Najčešća nepravilnost vilica klasifikovana
po Angle-u, kod djece u svim opštinama, je I
klasa (Tabela 2).
Jedna od čestih nepravilnosti pojedinih
zuba je ektopija (Slika 3). Na slici je prikazana
ektopija zuba 13 i 23, a nastaje kao posljedica
prijevremene ekstrakcije mliječnih zuba. Kao
posljedica toga, nedostaje dovoljno prostora
Grafikon 5. Stanje zdravlja desni djece po gradovima mjerenih pomoću gingivalnog indeksa Löe Grafikon 6. Prikaz prisustva mekih naslaga mjerenih
pomoću Green Vermilion-ovog indeksa u odnosu
Silness
na razrede i gradove
Stanje oralne higijene najčešće se procjenjuje plak indeksom po Green-Vermillion-u.
Od ukupnog broja pregledanih učenika, samo
6,5% nema prisutnog dentalnog plaka na zubima. Vrijednost plak indeksa u intervalu od
1,1-2,0 ima 90,7 %, dok vrijednost od 2,1-3,0
ima 2,8% ispitanika. Treba napomenuti da se
stanje znatno razlikuje u pojedinim gradovima
(Grafikon 6).
Analizom podataka utvrđeno je da svaki
drugi dvanaestogodišnjak izabrane populacije
ima neku ortodontsku nepravilnost, 55,4%.
Rezultati istraživanja pokazuju da ortodontsku
nepravilnost ima 12,4% učenika prvog razreda
i 57,5 % učenika šestog razreda u Foči; 12,0 %
učenika prvog i 55,5 % šestog razreda u Čajniču; Slika 3. Sekundarna tjeskoba
Tabela 2. Učestalost normalne okluzije i malokluzije klasifikovane po Angle-u (%)
Klasa po Angle-u Foča
Čajniče
Kalinovik
Višegrad
Novo Goražde
I
39,7
50,5
45,1
37,3
49,2
II/1
35,2
22,0
30,5
29,7
32,5
II/2
17,0
15,1
17,1
19,8
12,1
III
8,1
12,4
7,4
13,2
6,23
15
Promocija oralnog zdravlja djece R. Srpske
za pravilan smještaj stalnih zuba.
Na slikama 4 i 5 je prikazan pacijent sa
malokluzijom II/1 klase (druga klasa prvo
odjeljenje). Karakteristika ove malokluzije je
veliki horizontalni preklop i protruzija gornjih
imalo neko od obilježja karijesa. Godine 2004.
vrijednost indeksa KIp za dvanaestogodišnjake
u Bosni i Hercegovini je iznosila 4,16 na osnovu
studije Muratbegović i saradnika [9]. Studija
koja je rađena 1999. godine u Sarajevu [10]
Slika 4. Malokluzija II/1 klase po Angle-u
Slika 5. Malokluzija II/1 klase po Angle-u
prednjih zuba.Iz prethodnih rezultata se vidi
da su najbolji pokazatelji stanja usta i zuba,
oralne higijene, kao i ortodontskih anomalija
zabilježeni u Opštini Foča. Mada, ovakvi podaci
nisu nimalo ohrabrujući i daleko su od ciljeva
koje je postavila SZO.
pokazala je da KIo kod šestogodišnjaka iznosi
89%, a za dvanaestogodišnjake 96,98%.
Na osnovu nacionalnih studija zemalja Evrope upoređivana je vrijednost KIp kroz različite
vremenske periode i ona za sedmogodišnjake
u posljednjoj deceniji 20. vijeka u Njemačkoj
iznosila je 0,14, u Turskoj 0,35, u Poljskoj 0,42
[11]. Dvanaestogodišnjaci su u istom periodu
imali nešto veće vrijednosti: Njemačka 1,26,
Turska 2,23, Poljska 2,83.
Vrijednosti KIp su mnogo niže kad je riječ
o vršnjacima iz Hildaga u Meksiku (regiona
gdje je sprovedena fluorizacija) [12]. KIp
dvanaestogodišnjaka je iznosio 0,90. Iako
prosječne vrijednosti karijesa po osobi su niske,
zastupljenost K komponenta (KEP) je znatno
izražena u odnosu na ostale komponenete.
Nacionalna studija u Brazilu je pokazala da
područja kod kojih je sprovedena fluorizacija
imaju niže vrijednosti KIp. Područja u kojima
nije sprovedena fluorizacija imale su vrijednosti
KIp 3,36, u odnosu na područja gdje je ona
izvršena i gdje je vrijednost KIp bila 2,38 [13].
Kod australijske djece u toku 2002. godine
KIp iznosi 1,89, a u grupi djece 11-12 godina
KIp je 0,87[14].
U ovoj studiji najveći broj ispitanika, 90,7 %
ima zadovoljavajuću oralnu higijenu, dok 2,8 %
ispitanika ima lošu oralnu higijenu. Ovi podaci slažu se sa nedavno urađenom studijom
Diskusija
U ovoj studiji nađena je visoka prevalenca
karijesa kod obje grupe ispitivanih učenika.
Na osnovu pregleda literature dokazano je da
životno okruženje, dostupnost stomatološke
službe, intelektualna svijest roditelja, kao i socio-ekonomski uslovi imaju uticaj na cjelokupno
zdravlje čovjeka. Postojeći rezultati su u skladu
sa ranijim istraživanjima, gdje su takođe nađene
veće vrijednosti KIp kod ispitanika u ruralnim
područjima u odnosu na urbana [5,6]. Djeca
ruralnih i subruralnih dijelova Hrvatske [7],
a posebno iz ratnih područja, pokazuju vrlo
visoke vrijednosti kip/KIp. KIp indeks iznosio
je 6,67, a kip 7,7.
Ivanković i saradnici [8] su izračunali vrijednosti KIp u poslijeratnoj Bosni u četiri regiona
u toku 1997. godine. Pronašli su da vrijednost
KIp za šestogodišnjake iznosi 4,9 i 86% djece
je zahvaćeno karijesom, kao i 6,2 je vrijednost
KIp za dvanaestogodišnjake i 94 % djece je
16
Biomedicinska istraživanja 2011;2(1):11-19
na ovom području[6]. Zbog toga je veoma
važno uključiti i edukovati roditelje kako bi
brigu za oralno zdravlje usmjerili na razvijanje
osjećaja lične i porodične odgovornosti. Zdravstveno vaspitanje predstavlja početnu mjeru
za očuvanje kako oralnog, tako i cjelokupnog
zdravlja. Što se oralnog zdravlja tiče, ono treba
da rezultuje promjenama u ponašanju koje će
imati za cilj smanjenje akumulacije dentalnog
plaka, a samim tim i smanjenjem različitih sojeva mokroorganizama koji su glavni uzročnici
nastanka svih oralnih oboljenja.
Ustanovljeno je da mali procenat djece
(9,0%) ima zdravu gingivu. Prema podacima
iz literature uočeno je da sa povećanjem godina
raste procenat osoba oboljelih od gingivitisa
[15], a posebno su česti u periodu smjene zuba
i puberteta [16]. Može se reći da nema osobe
koja u toku života ne oboli od gingivitisa. Treba
napomenuti da se stanje znatno razlikuje u
pojedinim gradovima. Najlošiji rezultati su
u opštini Kalinovik, a najbolji u Foči. Takva
činjenica nije iznenađujuća s obzirom da u toj
opštini ne radi niti jedan stomatolog, dok u ostalim gradovima, izuzev Foče, nema specijaliste
dječije i preventivne stomatologije.
Slična studija urađena je u Latviji u dva vremenska perioda i to na petnaestogodišnjacima.
Zdrave desni u studiji iz 1993. godine je imalo
9,3% ispitanika, dok je u 2001. godini taj procenat bio znatno veći i iznosio je 39,2% [17].
U nedavno rađenoj studiji u ovom regionu
ortodontske anomalije su bile zastupljene kod
34,4% [6].
Jankulovski i saradnici [17] su našli
malokluziju kod 83,59% djece uzrasta 7-9
godina. Najveći broj djece ima nepravilnost
I klase (42,56 %), što je slično sa rezultatima naše
studije. Rezultati studije su pokazali najmanji
procenat djece sa III klasom (2,56 %), što je u
skladu sa rezultatima naše studije.
Jugović i saradnici [18] su našli ortodontske anomalije kod 53,54 % djece uzrasta 1114 godina iz Čačka, što je slično rezultatima
naše studije kod djece iz šestog razreda u svim
opštinama.
Za razliku od rezultata koje smo dobili u
ovom istarživanju, u Hrvatskoj su pronašli
sljedeće vrijednosti: procenat ortodontskih
anomalija u starijoj populaciji (11-14 godina)
je iznosio 68,72% i 39,19% u mlađoj ispitnoj
grupi (3-6 godine ) [7].
Zaključak
Imajući u vidu da je znatno niža rasprostranjenost oralnih oboljenja utvrđena na području
sa intenzivnijom i organizovanijom promocijom oralnog zdravlja u djece školskog uzrasta
može se zaključiti da preventivno zdravstveno
prosvjećivanje djece u osnovnoj školi, njihovih
roditelja i učitelja-nastavnika, obezbjeđuje zdravu populaciju od najranijeg uzrasta. Preko
pisanog materijala povećava se svijest i saznanje
da se na vrlo jednostavan način mogu uočiti
promjene i započeti terapija čime se društvena
zajednica oslobađa materijalnih troškova. Sama
činjenica da su obuhvaćena djeca od 6 i 12 godina sa ovog područja i edukovana u prevenciji
karijesa, stvara preduslove za obezbjeđenje
zdravlja ove populacije. Slične akcije većeg ili
manjeg obima treba da se sprovode periodično
(po preporukama SZO), i zato je potrebno da
škole budu obavezne da dozvole sistematske
preglede svojih đaka. Uspješnim provođenjem
preventivnih i profilaktičkih mjera sigurno se
pomaže daljem unapređenju oralnog, a samim
tim i opšteg zdravlja djece, ali i cjelokupne
populacije. Da bi postigli visok nivo zdravlja,
potrebno je da i država da svoj doprinos.
Napomena
Istraživanja prikazana u ovom radu finansirana
su sredstvima naučno­istraživačkog projekta broj
19/6-020/961-198/09 Ministrastva nauke i tehnologije Republike Srpske
Literatura
1. Janković S. Epidemiološka ispitivanja raspros2003. Caries Ras 2004;38:173-181.
tranjenosti hipomineralizacije na prvim stalnim 3. Reich E.Trends in caries and periodontal
molarima i incizivima. Magistarska teza. Unihealth epidemiology in Europe. Inter Dent J
verzitet u Istočno Sarajevo, 2008.
2001;15:392-398.
2. Marthaler TM. Changes in Dental Caries 1953- 4. Global Oral Health-CAPP. Dentition status and
17
Promocija oralnog zdravlja djece R. Srpske
Criteria for diagnosis and coding (Caries) 39-44
Extracts for th Fourth edition of „Oral Helth
Surveys – Basic Metods“ Geneva 1997.
5. Obradović M, Dolić O. Prevalencija karijesa i
faktori rizika za njegov nastanak u urbanoj i
ruralnoj sredini. Stom Glas Srb 2008;55:34-43.
6. Smrekić B. Procjena oralnog zdravlja usta i zuba
kod dvanaestogodišnjaka i petnaestogodišnjaka.
Magistarska teza. Univerzitet Istočno Sarajevo,
2009.
7. Jurić H, Klarić T, Lulić-Dukić O. Pojavnost karijesa u djece s obzirom na oralno-higijenske
navike i prijašnje karijes iskustvo. Acta Stomatol
Croat 2003;37 (3):340 -341.
8. Ivanković A, Lukić IK, Ivanković Z, Rodić A,
Vukić I, Šimić A. Dental caries in postwar Bosnia
and Herzegovina. Community Dent Oral Epidemiol 2003;31:100-104.
9. Muratbegović A, Marković N, Kobašlija
S, Zukanović A. Indeksi oralnog zdravlja i
hipomineralizacija kutnjaka i sjekutića kod
bosanske djece u dobi od 12 godina. Acta Stomatol Croat 2008;42(2):155-163.
10. Kobašlija S, Maglajić N, Huseinbegović-Čengić
A, Tahmiščija H. Prevalencija karijesa u djece u
Sarajevu. Acta Stomatol Croat 2000;34(1):83-85.
11. Dohnke-Hohrmann A, Zimmer S. Change in
Caries Prevalence after Implementation of a
Fluorrde Varnish Program. J Publ Health Dent
2004;84:96-100.
12. Pontigo-Loyola QP, Medina-Solis CE, BorgesYañez SA, Patiño-Marín N, Islas-Márquez A,
Maupome G. Prevalence and Severity of Dental
Caries in Adolescents Aged 12 and 15 Living in
Communities with Various Fluoride Concentrations. J Publ Health Dent 2007;67;8-13.
13. Saliba NA, Moimaz SAS, Casotti CA, Pagliari AV. Dental Caries of Lifetime Residents in
Baixo Guandu, Brazil, Fluoridated since 1953
– A Brief Communication. J Publ Health Dent
2008;68:119-21.
14. Armfield JM, Spencer AJ, Slade GD. Changing Inequalities in the Distribution of Caries
Associated with Improving Child Oral Health
in Australia. J Public Health Dent. 2009
Spring;69(2):125-34.
15. Ivanović M, Vulović M, Cekič D, Lekić P. Uticaj
fluora iz pijačih voda na rasprostranjenost karijesa i gingivitisa u dvanaestogodišnjaka, Stom
Glas Srb 1988;35:195-203.
16. Vojinović J, Tatić E, Anđelić P, Pintarić J. Preventivni program u stomatologiji. Beograd: Naučna
knjiga; 1990.
17. Berzina S. Prevalence of Dental Caries and Periodontal status in Children and Adolescents in
Latvia. Promotion work for Scientic Degree of
Dr med, Riga Stradina University, Riga, 2004.
18. Jankulovski S, Filipović G. Učestalost ortodontskih nepravilnosti kod učenika drugog razreda
u Knjaževcu. Glasnik Antropološkog društva
Srbije 2008;43:177-81.
19. Jugović Z, Pantović V, Ranđelović N. Učestalost
ortodontskih anomalija kod školske djece starost
od 11 do 14 godina u Čačku. Ortodontski žurnal
Srbije i Crne Gore 2004;2:29-34.
Influence estimation of oral health promotion in children from the eastern part of
Republic of Srpska
Bojana Davidović1, Svjetlana Janković1, Dragan Ivanović1, Tanja Ivanović1, Zoran Vulićević3, Mirjana
Ivanović3, Dejan Bokonjić2
Faculty of Medicine, Dentistry study programme, University of East Sarajevo, Foča, The Republic of
Srpska, Bosnia and Herzegovina
2
Faculty of Medicine, Dentistry study programme, University of East Sarajevo, Foča, The Republic of
Srpska, Bosnia and Herzegovina
3
Faculty of Dentistry, University of Belgrade, Serbia
1
Introduction. Oral health is an essential part of the health in general. Post-war period, inadequate diet
and neglected oral health care affected the health of the mouth and teeth in this region. The aim of this
investigation is to estimate the influence of oral health promotion by application of preventive measures
and health education on the decrease in incidence of oral diseases in children.
Methods. During the investigation 599 children, aged 6-12, from Foča, Čajniče, Kalinovik, Višegrad
and Novo Goražde were examined. Main activities during the investigation were: health education of
children, examination of the mouth and teeth, dental records, group health discussions with children,
18
Biomedicinska istraživanja 2011;2(1):11-19
individual health conversations with parents and teachers regarding maintenance of oral hygiene, advising parents about proper diet.
Results. In 599 examined boys and girls of the chosen age, a very high caries index of persons (CIP)
was determined, 99.8 % of children were affected, and the least number was found in the children from
Foča. The value of dental caries index (DCI) in all patients was 59.4%; it was the highest in six-year-old
children from Novo Goražde- 69.8%, and the lowest in twelve-year-old children from Foča- 42.8%. Caries index average (CIA) in all examined children was 4.1, being 2.6 in six-year old children, and 5.5 in
twelve-year old ones. Circular caries was found in 21.3% of six-year old children from Foča, whereas
in other places it was doubly common. The estimation of gingival health showed that only 9.0% of
students had completely healthy gingiva, 89.2% had mild inflammation, and moderate inflammation
was found in 1.8% of the patients. In 90.7% of the patiens the plaque index value ranged from 1.1 - 2.0,
whereas in 2.8% of the children it ranged from 2.1 - 3. Orthodontic irregularities were found in 55.4% of
the twelve-year-old children.
Conclusion. Successful implementation of preventive and prophylactic methods certainly contributes
to the improvement of both oral and general health of children as well as of the whole population.
Keywords: caries, oral disease, health education
19
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
2
File Size
855 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content