Ministarstvo financija Dužnici i vjerovnici sve češće dogovaraju podmirenje duga ne ulazeći u postupke predstečajnih nagodbi Pčelari spremni za EU Država je pčelarima lani osigurala 18 milijuna kuna, a toliko je predviđeno za ovu i sljedeće dvije godine Rast ulaganja od 2,4 posto Poduzetnici su u dugotrajnu imovinu u devet mjeseci 2012. uložili čak 27,2 milijarde kuna tema tjedna Str. 5 aktualno Str. 6 svijet financija Str. 20-21 2008 2009 2010 2010 2011 2012 3 7 6 4 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 11. veljače 2013. Godina LIX / Broj 3764. www.privredni.hr 60 1953 2013 privredni vjesnik ni agrokoru nije lako / kako do posla u libiji / estetska kirurgija za dulju sezonu / svijet financija KONJUNKTURNI TEST: četvrto tromjesečje 2012. Unatoč svemu ipak optimisti Optimizam se vraća među hrvatske gospodarstvenike u prerađivačkoj industriji i trgovini, dok su oni u građevinarstvu i uslužnom sektoru i dalje prilično pesimistični >>10-11 PO P SEB EERILO AN Ni G Ent erp Što d nfo ris on e Eu o rop si eN etw ork Intervju: Mirko Mrakužić Ostvaren izvoz od 3,5 milijardi kuna >> 7 >> 21 Želimo dati svakom hrvatskom proizvođaču šansu da bude na našoj polici. Imate li proizvod, javite nam se, kaže direktor dm-a Prema podacima Fine, prehrambena industrija lani je dobro poslovala, a ponajbolje Podravka, Kraš i Viro šećerana Tjedni gospodarski TV magazin SPTV utorak 19:10 VKTV Vinkovci srijeda 22:00 četvrtak 17:00 (REPRIZA) SBTV Slavonski Brod petak 21:15 Poljoprivredna TV Požega ponedjeljak 16:35 SRCE TV Čakovec četvrtak 21:45 petak 14:45 (REPRIZA) VTV Varaždin četvrtak 12:00 srijeda 13:30 (REPRIZA) TV NOVA Pula srijeda 21:30 subota 16:00 (REPRIZA) VOX Zadar srijeda 21:30 četvrtak 15:30 (REPRIZA) GTV ZADAR četvrtak 21:30 nedjelja 22:30 (REPRIZA) ponedjeljak 12:00 (REPRIZA) ponedjeljak 21:30 (REPRIZA) Tjedni gospodarski razgovori petak, 15. veljace u 19.10 sati na gost Ante Plivelic´, vlasnik tvrtke Gomolava TV ŠIBENIK TV ŠIBENIK srijeda 21:00 nedjelja 22:30 (REPRIZA) TV JADRAN Split srijeda 00:00 ponedjeljak 23:45 (REPRIZA) DUTV Dubrovnik srijeda 20:15 subota 15:45 (REPRIZA) UVOD www.privredni.hr Broj 3764, 11. veljače 2013. Za Vas tražimo odgovore > > [email protected] PERO HRKAĆ, STEČAJNI UPRAVITELJ GREDELJA: I u stečaju ozbiljan tržišni igrač Iako je činjenica da je TŽV Gredelj od 1. listopada 2012. u stečaju, njegov rad se i u novim uvjetima itekako nastavlja pa nam je svakako cilj zadovoljiti zahtjeve kupaca te biti konkurentan i prisutan na što više tržišta. TŽV Gredelj je i u stečaju ozbiljan tržišni igrač, za čijim proizvodima i uslugama postoji potreba. Isporuka lokomotiva u Maroko dokaz je ponovne uspješnosti naših stručnjaka. TŽV Gredelj potvrdio je znanje i sposobnost svojih stručnjaka te iznimnu reputaciju i konkurentnost u gradnji novih i održavanju postojećih željezničkih kapaciteta na zahtjevnom inozemnom tržištu. IVAN VIDAKOVIĆ, DIREKTOR MICROSOFTA HRVATSKA: Meta za kradljivce Konzumerizacija IT-a i sve veći broj mobilnih uređaja i korisnika otvara nove izazove po pitanju sigurnosti i privatnosti korisnika i njihovih podataka. Tableti, pametni telefoni i razni hibridni uređaji nerijetko sadrže veliku količinu osobnih i često povjerljivih podataka, što mobilne korisnike čini ranjivom skupinom i zanimljivijom metom za kradljivce. Rezultati Microsoftovog istraživanja ukazuju na to da je sigurnost na internetu od izuzetnog značaja. Potrebno je redovno poduzimati odgovarajuće korake i iskoristiti napredne opcije tehnološke zaštite kako bi se zaštitila osobna sigurnost i privatnost. NATAŠA RAPAIĆ, ČLANICA UPRAVE HT-a: Iskorak u duhu vremena Hrvatski Telekom nesumnjivo ima najbolju mobilnu i fiksnu mrežu u Hrvatskoj. Prvi smo u Hrvatskoj uključili naprednu 4G mrežu i nudimo najveću dostupnost 4G i 3G mreže koju stalno povećavamo. Partnerstvom s Fonom otvaramo novu dimenziju korištenja fiksne mreže. Iskorak je to u duhu vremena kojim našim korisnicima ekskluzivno omogućujemo da budu dio visokotehnološke svjetske zajednice te joj pridonose kako bi u konačnici svi članovi imali koristi. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet? 3 pvinfo G(h)ost komentator: dr. Marijan Gjukić, direktor Medicalconsultants GmbH, Beč Potencijal zdravstva nije iskorišten Cijena, ili bolje rečeno razlika u cijeni, prvi je i uglavnom odlučujući razlog za migraciju u strane zemlje u potrazi za zdravstvenom uslugom G lobalno tržište medicinskih usluga veliko je, ali zahtjevno i prepuno konkurencije. Hrvatska ima kompetentne medicinske resurse, no konkurentnost tek mora izgraditi. Unatoč iskustvu i rezultatima u vrijeme sezone, potencijali zdravstva Hrvatske mogu se smatrati neiskorištenima. Dokaz da ne treba graditi nove medicinske kapacitete leži upravo u neiskorištenosti postojećih. Potrebno je razlučiti medicinske usluge od smještajnih potreba. Prodaja postelje u bolnici ne bi trebala biti osnovni izvor prihoda. Praksa bolničkih hotela treba se u Hrvatskoj tek razviti. Posljednjih se godina primjećuje trud u nalaženju prihvatljivih poreznih rješenja za poslovanje u zdravstvenom turizmu, no razvoj projekata još zapinje u različitim tumačenjima i provođenjima zakona. Pojedinačni primjeri poduzetnika, uglavnom u dentalnom turizmu, definiraju jedan od ključnih detalja uspjeha. Cijena, ili bolje rečeno razlika u cijeni, prvi je i uglavnom odlučujući razlog za migraciju u strane zemlje u potrazi za zdravstvenom uslugom. Na drugom mje- stu je kvaliteta usluge, slijedi povjerenje u agenciju i sigurnost. Potrebno je naglasiti da vrlo mali broj pacijenata plaća usluge sam. Plaćanja velikih iznosa u privatnom aranžmanu spadaju u domenu iznimaka i ne bi smjeli služiti za izradu poslovnih planova. Razlozi dolaska, točnije izostanka stranih pacijenata u hrvatskim bolnicama i lječilištima su brojni. Većina hrvatskih ustanova, bez obzira na strukturu vlasništva, orijentirana je na samo jed- U budućnost zdravstvenog turizma Hrvatska kreće sa 73 bolnice i oko 25.000 kreveta nog poslodavca – HZZO. Uz iste uvjete, s istim cijenama, suradnja sa stranim osiguranjima ne bi smjela biti problem. Kreiranje cjenika u očekivanju bogatih stranaca nije put k uspjehu. Treba proučiti ponudu na raznim tržištima, usporediti različite uvjete. Potreba za stranim pacijentima postoji. Nepostojanje izvoznih zdravstvenih proizvoda i nepojavljivanje na stranim tržištima označuju nedostatak želje zdravstvenih ustanova. Treba formirati proizvod, pronaći nišu na stranom tržištu i ostvariti kontakt. Proizvod u medicini nije skup usluga na suhoparnoj listi, izvozni medicinski proizvod je cjelina. Logičnu simbiozu medicinske ustanove i smještajnog kapaciteta mora upotpuniti niz proizvoda i usluga iz lokalne zajednice. Uspjeh u pristupu stranim klijentima ovisi i o razumijevanju različitih sustava plaćanja. Ozbiljni poslovi odvijaju se samo u suradnji s institucijama koje plaćaju usluge. Privatna osiguranja sigurno stoje na vrhu liste potencijalnih partnera hrvatskog zdravstva, Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: [email protected] Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: [email protected] Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: [email protected] PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru no određene usluge mogu se ponuditi i velikim korporacijama i specijaliziranim agencijama. Unatoč tome ne treba marginalizirati male ordinacije koje svojom kvalitetom i prilagodljivošću već sada zadovoljavaju potrebe zahtjevnih klijenata iz inozemstva. Njihov uspjeh leži u usmenoj predaji, koja - prema nekim izvorima - donosi više od 50 posto novih klijenata. Malobrojni poznavatelji situacije znaju da potencijal leži u prodaji ljekovitih pripravaka i lijekova! U budućnost zdravstvenog turizma Hrvatska kreće sa 73 bolnice i oko 25.000 kreveta. Udio privatnih postelja je 0,69 posto i nezamisliv je nastup na stranim tržištima bez koordiniranog zajedničkog rada. Kao ilustracija za ovu tvrdnju može poslužiti Austrija, koja uz dvostruko više stanovnika, vrlo sličnim pobolom i demografskom strukturom, raspolaže sa 155 bolnica u javnom i 112 bolnica u privatnom vlasništvu te s ukupno 66.000 bolničkih kreveta. Ako se tom broju doda lista od 108 lječilišta, lako se dolazi do zaključka da jedan od ključeva uspjeha hrvatskih zdravstvenih ustanova leži u suradnji sa stranim ustanovama. Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: [email protected] 4 TEMA TJEDNA Hrvatski premijer u Bruxellesu Milanović: Ne želimo upirati prstom Predsjednik Vlade Zoran Milanović sudjelovao je prošli tjedan na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu, na kojem se raspravljalo o financijskom okviru 2014.-2020. Nakon cjelonoćnih razgovora čelnici EU-a uspjeli su postići okvirni dogovor o tom sedmogodišnjem proračunu. Uoči pregovora Milanović se osvrnuo na dogovor Vesne Pusić, hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova, te Karla Erjavca, slovenskog ministra vanjskih poslova o Ljubljanskoj banci. “Ne mogu biti konkretan u interesu uspjeha procesa. Ovo priprema- mo danima. Još uvijek nismo definitivno dogovorili, ali idemo prema tome da obje strane budu umjereno zadovoljne, koliko je to moguće. Interesi su veliki, i hrvatski i slovenski. Sve države su već ratificirale ili su u postupku rješavanja ratifikacije. Dakle, obostrani je interes da se proces završi. Ne mogu ulaziti u detalje. Mogu reći da mi od početka igramo transparentno, da se držimo pravila i onoga što smo preuzeli na sebe, a ne želimo optuživati i upirati prstom u drugu stranu. Svatko od nas je preuzeo određene obveze, proces je došao u jedan zastoj i bilo bi loše za Hrvatsku, Sloveniju i za EU da se ne završi. A mene ponajprije zanima Hrvatska”, istaknuo je Milanović dodavši kako je optimist u vezi s ulaskom Hrvatske u EU 1. srpnja ove godine. (B.O.) Suradnja HGK-a i HGS-a u Mainzu Lakši pristup na njemačko tržište Hrvatska gospodarska komora potpisala je prošli tjedan u Mainzu s Hrvatskim gospodarskim savezom (HGS) Sporazum o suradnji. Mario Šušak, predsjednik Uprave HGS-a, izjavio je kako Hrvatska proteklih godina nije uvijek napravila sve kako treba, no da je svojih pogrešaka itekako svjesna. “Ova zemlja ima ogroman potencijal, ali je trenutačno još uvijek izazov koji se isplati prihvatiti”, kazao je Šušak. Potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop-Tanta napomenula je kako je potpisani Sporazum zapečatio dugogodišnju suradnju punu povjerenja sa HGS-om. “Ovim se potpisivanjem poduzećima koja žele investirati u Hrvatsku ili izvoziti iz Hrvatske omogućuje još jednostavniji način informiranja i komunikacije”, naglasila je. Veleposlanik Hrvatske u Njemačkoj Miro Kovač ukazao je na to da i nakon pristupa Hrvatske EU-u valja provoditi strukturne reforme. “Nadam se da će nakon ulaska na zajedničko tržište mnoga poduzeća srednje veličine otkriti Hrvatsku kao atraktivnu destinaciju za ulaganja”, istaknuo je. Predsjednik Industrijske i trgovinske komore za Rheinhessen (IHK) Harald Augter, ukazao je na njemačka poduzeća koja već uspješno posluju u Hrvatskoj te na vrlo dobru dugogodišnju suradnju svih prisutnih institucija. (B.O.) Privredni vjesnik Broj 3764, 11. veljače 2013. ( državno zemljište od 100.000 ha Agrokor stekao preuzimanjem kombinata Predsjednik uprave Agrokora odgovara na optužbe da je Zakon o p Ivica Todorić: S ovakvim p poslovnim rezultatima, svi Od kombinata je Agrokor napravio najbolje poljoprivredne industrije u Europi. Iako preko pet posto ukupne poljoprivredne proizvodnje, tvrdi prvi čovjek Agrokora Drago Živković [email protected] P rijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu već je u prvom čitanju podigao veliku buru u Saboru, što nije ni čudno jer bitka se vodi oko najmanje 500.000 hektara državne zemlje. Optužbe nekih zastupnika oporbe da je prijedlog pisan u Agrokoru, a ne u Ministarstvu poljoprivrede jer se odluke o dodjeli koncesija centraliziraju u posebnoj Agenciji, vidljivo su iznervirale predsjednika Uprave Agrokora Ivicu Todorića. Inače suzdržan u medijskim istupima, Todorić je nakon konferencije za medije posvećene ulasku Agrokora u globalnu mrežu inovacija Nine Sigma, oštro i opširno zanijekao bilo kakvu povezanost s novim zakonom, a sve priče o utjecaju Agrokora nazvao je nevjerojatnim konstrukcijama, lažima i izmišljotinama. “Agrokor već dvije godine ne želi nijedan kvadrat državnog zemljišta, nećemo se javiti ni na jedan natječaj za koncesiju, nemam pojma što se događa sa zakonom”, poručio je Todorić. To ne znači, dodao je, da Hrvat- ska ne bi mogla puno bolje raspolagati svojim poljoprivrednim zemljištem. Todorić bi želio da se neobrađena zemlja dodijeli uspješnim proizvođačima, kakvih već imamo na tisuće, onih kojima još samo malo treba da postanu konkurentni. “Mi ne možemo biti konkurentni s ovakvim prinosima i ovakvim poslovnim rezultatima, svi ćemo bankrotirati’’, upozorio je Todorić. Iako ne zna je li predloženi zakon dobar ili nije, zalaže se za to da se svakako donese nekakav zakon, kako bi se proizvođače potaknulo da “mijenjaju Hrvatsku i da nas čine uspješnima”. Uzeli 70 posto Ne samo da Todorić ne želi još državnog poljoprivrednog zemljišta: on tvrdi i da je 70 posto od 100.000 hektara zemljišta koje je stekao preuzimanjem Belja, Vupika te PIK-ova Vrbovec i Vinkovci već izgubio odlukama lokalne samuoprave. “Jedina naša bitka koju imamo s dijelom proizvođača i seljaka sastoji se u tome što su nam već uzeli 70.000 hektara, sada bi htjeli i preostalih 30.000, a mi to ne damo”, kaže Todorić. Primjeri- U globalnoj mreži inovacija Potpisom ugovora s Rickom Wielensom, predsjednikom uprave američke tvrtke Nine Sigma, Todorić je uveo Agrokor u globalnu mrežu inovacija u kojoj sudjeluje oko dva miljuna istraživača i znanstvenika u 140 država svijeta. Stalne inovacije nisu izbor nego nužnost, uvjeren je Todorić. Ilustrirao je tu spoznaju primjerom iz Agrokorove prakse. Prije godinu i pol Agrokor je napravio najmodernije farme svinja u Europi, izabravši krmače s najboljom genetikom, koje donose 27 prasaca. Međutim, u samo godinu i pol, konkurencija je odmaknula s krmačama koje prase 31, pa i 32 prasca. ce, Vupik je u trenutku preuzimanja obrađivao 20.000 hektara državne zemlje, a sada mu je ostalo samo 5000. “A od tih kombinata Agrokor je napravio najbolje poljoprivredne industrije u 5 www.privredni.hr Broj 3764, 11. veljače 2013. ( 30.000 ha S liste blokiranih skinuto 7149 tvrtki državno zemljište koje Agrokor sada obrađuje oljoprivrednom zemljištu pisan za njega Nagodbe smanjile nelikvidnost Ima sve više slučajeva, kažu u Ministarstvu, da su dužnici i vjerovnici počeli dogovarati podmirenje duga i ne ulazeći u službene postupke predstečajnih nagodbi Igor Vukić [email protected] prinosima i ovakvim ćemo bankrotirati obrađujemo manje od jedan posto zemljišta, proizvodimo Europi. Iako obrađujemo manje od jedan posto zemljišta, proizvodimo više od pet posto ukupne poljoprivredne proizvodnje”, tvrdi Todorić. Unatoč svim tim problemima, on je vrlo optimističan, bez obzira na loš kreditni rejting jer vjeruje da Hrvatska ima potencijal i može biti uspješna. Jako ga, međutim, smeta negativna atmosfera u javnosti: “Mi smo protiv svega, protiv rukometaša, nogometaša, investitora, stranih i domaćih, protiv energije, ne znam čega. Što god čovjek ovdje počinje, odmah se svi dižu”. Sve to unatoč visokoj nezaposlenosti i sve izraženijim socijalnim problemima. “Agrokor ima 40.000 zaposlenih, s partnerima je to nekoliko stotina tisuća ljudi za koje smo odgovorni. Ja ne mogu spavati jer svima njima treba isplatiti plaće, treba se nositi s konkurencijom, a nikakvu odluku ne možemo donijeti”, požalio se Todorić. Pozvao je novinare da mu se pridruže u obilasku poljoprivrednih zemljišta čim dođu ljepši dani: “Plakat ćete kad vidite što se u Hrvatskoj događa i koliko nam neobrađene zemlje stoji!”. U stočarstvo U radu ove Vlade Todorić vidi znake odlučnosti i želje da se gospodarstvo pokrene. Agrokor je na to spreman, prinosi pšenice na njegovim su poljima gotovo osam tona po hektaru, a u Hrvatskoj je prosjek pet tona. “Agrokor je ulaganjem u poljoprivredna imanja stvorio svjetsku konkurentnost, mi smo primjer uspješne europske poljoprivrede. Hrvatska može, mi imamo tisuće dobrih proizvođača i njima treba dati zemlju, njih treba okrupniti. Ne mogu ostati samo na kukuruzu i pšenici, moraju krenuti i u stočarstvo”, savjetuje Todorić. U ladicama Agrokor ima gotovu dokumentaciju za čak milijardu eura investicija, ali u ovoj godini Todorić predviđa dvije milijarde kuna, možda i manje. Prvi projekt su Todorić bi želio da se neobrađena zemlja dodijeli uspješnim proizvođačima kakvih već ima nekoliko tisuća mu nove proizvodne linije u svinjogojstvu vrijedne 350 milijuna eura, za koje je već našao kineske partnere. To znači nove tvornice stočne hrane, farme i klaonice, jer Hrvatska sada proizvodi 500.000 svinja, a treba dva milijuna. U taj projekt Todorić bi kao partnere uključio i sve one farmere koji već imaju po nekoliko stotina hektara zemlje i kojima bi, po njegovu mišljenju, država trebala podijeliti preostalo poljoprivredno zemljište. P rema posljednjim podacima Ministarstva financija, u blokadi je potkraj siječnja bilo 65.505 tvrtki koje nisu podmirile račune ukupno vrijedne 39,9 milijardi kuna. U odnosu na listopad prošle godine, s liste blokiranih skinuto je 7149 tvrtki, a iznos blokiranih računa smanjen je za 4,6 milijardi kuna. U Ministarstvu financija ocjenjuju da je to re- Nastavit će se predstečajne nagodbe za 365 tvrtki koje imaju obveze veće od 10 milijuna kuna zultat niza mjera koje su ponuđene tvrtkama u teškoćama za popravljanje njihove financijske situacije. Odobrena su dva reprograma poreznog duga i 7354 tvrtke sada dug plaćaju u ratama. Rate duga podmiruju se u više od 80 posto slučajeva. Odlučnost u naplati duga potaknula je mnoge poduzetnike da sami počnu redovitije plaćati obveze. Sličan efekt imalo je i uvođenje Zakona o predstečajnoj nagodbi. Ima sve više slučajeva, kažu u Ministarstvu, da su dužnici i vjerovnici počeli dogovarati podmirenje duga i ne ulazeći u službene postupke predstečajnih nagodbi. Poticaj je dao i propis o obveznom plaćanju u roku od 60 dana. U tom roku svoje obveze podmiruju i najveće tvrtke poput Ine ili Agrokora. Ministarstvo će preko HAKOM-a prisiliti i telekomunikacijske tvrtke da HT-u plaćaju veleprodajnu uslugu u zakonskom roku. Svi poduzetnici mogu se požaliti Ministarstvu financija ako njihovi partneri ne plaćaju u zakonskom roku. Može i brže od zakonskoga roka Događaju se i obrnuti slučajevi pa Ina, primjerice, naplaćuje isporučenu robu za 15 dana iako je zakonski rok 30 dana, a može se dogovoriti rok od 60 dana. Neočekivane probleme otvorila je i javnost postupaka predstečajnih nagodbi. Vjerovnici sada na internetu mogu provjeriti ukupno financijsko stanje dužnika. I opet je prozvana Ina, koja je nekim dužnicima odbila dalje isporučivati gorivo. To se ne bi smjelo događati jer sudionici predstečajnih nagodbi prema zakonu mogu normalno poslovati i računi im više nisu blokirani. Neki poduzetnici ponašaju se gore nego banke, kažu u Ministarstvu financija, pa će preko Hrvatske udruge poslodavaca tražiti da poduzetnici prekinu s takvom praksom. Stanje likvidnosti za nekoliko mjeseci trebalo bi biti još bolje. Nastavit će se predstečajne nagodbe za 365 tvrtki koje imaju obveze veće od 10 milijuna kuna i ukupno duguju 27,4 milijarde kuna. Donijet će se zakon koji će i građanima omogućiti obročnu otplatu glavnice duga, s godišnjom kamatom od 4,5 posto. Građani, među kojima je mnogo bivših obrtnika koji su zbog krize prestali raditi, duguju ukupno 14 milijardi kuna za porez i doprinose. Fiskalizacija kreće još snažnije U jadranskim županijama većina obveznika nije nabavila fiskalne blagajne, pravdajući se uglavnom da ne rade jer nije počela turistička sezona. Ministarstvo financija i Porezna uprava istodobno kreću u još snažniji nadzor provedbe fiskalizacije. Na tom će poslu stalno angažirati trećinu poreznih inspektora po svim županijama. Kreće i promotivna kampanja s nagradnom igrom. Porast prihoda od fiskalizacije još se ne primjećuje u poreznim prihodima. Prvi efekti bi trebali biti vidljivi u podacima za veljaču, kažu u Ministarstvu financija. 6 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3764, 11. veljače 2013. ( 9000 ( 500.000 registriranih pčelara u Hrvatskoj košnica u našoj zemlji PČELARSKI SAJAM 2013., BJELOVAR Hrvatski pčelari spremni za EU Država je pčelarima lani osigurala 18 milijuna kuna, dvostruko više nego u 2011. godini, a toliko je predviđeno za ovu i za sljedeće dvije godine. Najviše novca namijenjeno je zaštiti od bolesti te opremanju pčelinjaka i punionica Goran Gazdek K ada se prije devet godina skupina pčelarskih entuzijasta Bjelovarskobilogorske županije okupila na 250 do 300 četvornih metara i izložila svoje proizvode na sajamskom prostoru u Gudovcu, malo je tko vjerovao da će Pčelarski sajam prerasti u najveći sajam pčelarstva u regiji. “Tih smo godina išli u posjet pčelarskim sajmovima drugih zemalja i uvidjeli da to isto, i još bolje, možemo napraviti u Hrvatskoj. I uspjeli smo u tome”, kaže direktor Bjelovarskog sajma Zlatko Salaj. Ove godine okupilo se 120 pčelara iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Finske, Francuske i Austrije, a sajamskim prostorom u dva dana prošlo je 7000 posjetitelja. Ugostitelj Dario Mustač jedan je od najmlađih pčelara, a već je ovjenčan nagradama. Prošle godine na izložbi u Osijeku njegov bagremov med proglašen je šampionom, a nagrađeni su mu i medenjaci pripravljeni po bakinoj recepturi. Trenutačno proizvodi med od bagrema, lipe i livadni. “Početnik sam, hobist. Pčelarim tek tri godine, imam 30 košnica i proizvodim 600 kilograma meda, planiram se širiti i profesionalno baviti ovim poslom. Učio sam od mentora, starijeg i iskusnijeg pčelara, ali najviše naučim sam”, ističe Mustač. U Austriji početnicima država osigurava košnice i matice u vrijednosti od 300 eura pa svake godine imaju 300 pčelara više. Gotovo 90 posto pčelara ostaje u pčelarstvu, a neki se time poč- Da je pčelarstvo spremno za Europsku uniju kao rijetko koja poljoprivredna djelatnost, govori i potpuno usklađeni Nacionalni pčelarski program koji imamo već tri godine. Država je pčelarima lani osigurala 18 milijuna kuna, dvostruko više nego u 2011. godine, a toliki iznos predviđen je za ovu i za sljedeće dvinu baviti i profesionalno. “To je mjera koju bi mogla razmotriti i Hrvatska”, poručuje austrijski pčelar Wolfgang Messmer. Povući novac iz EU-a Austrija ima 25.000 pčelara, većinom je riječ o hobistima koji imaju po petnaestak košnica. Unatoč razgranatosti proizvodnje, ne uspiju dobiti dovoljno meda za domaće tržište pa uvoze 50 po- sto za svoje potrebe. Austrijanac godišnje potroši 1,5 kilograma meda što je iznad europskog prosjeka, a tamošnji pčelarski savez počeo je provoditi akciju za povećanje potrošnje. Messmer u tome vidi šansu hrvatskih kolega. “Hrvatski pčelari s ovakvom kvalitetom i inovacijama imaju veliku priliku u Europskoj uniji koja godišnje uvozi 200.000 tona meda”, smatra Messmer. Treba zadržati kvalitetu te poraditi na dizajnu i plasmanu meda i pčelinjih proizvoda je godine. Najviše novca namijenjeno je zaštiti od bolesti te opremanju pčelinjaka i punionica. “Prepoznali smo pčelarstvo kao izuzetno važnu granu kojoj predstoji kvalitetno udruživanje u zadru- ge i klastere. Budućnost je u školovanju i edukaciji te osmišljavanju i izradi kvalitetnih projekata radi povlačenja sredstava iz Europske unije”, naglašava ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Zbog takvog odnosa prošle je godine zabilježen blagi porast broja pčelara i pčelinjih zajednica – trenutačno 9000 registriranih pčelara raspolaže sa 500.000 košnica. “Možda je tome malo pridonijela i recesija jer ljudi traže dodatne izvore prihoda. Veseli nas da ima više mladih koji posao nisu naslijedili”, objašnjava Martin Kranjec, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza dodavši kako u godinama koje dolaze treba zadržati postojeću kvalitetu te poraditi na dizajnu i plasmanu meda i pčelinjih proizvoda. Susret hrvatskih i libijskih poduzetnika Požurite u Libiju, konkurencija je sve jača N akon Arapskog proljeća i u Libiji je zavladalo tržišno gospodarstvo. Sustav je, naravno, još u tranziciji, no tržište je otvoreno, strane kompanije slobodno posluju, a država, nakon ratnih zbivanja, vapi za obnovom. Hrvatska gospodarska komoraKomora Zagreb prošli je tjedan organizirala susret hrvatskih i libijskih poduzetnika. Iz Libije su došli ugledni vlasnici trgovačkih lanaca, proizvođači hrane, namještaja, vatrogasne opreme, patrolnih brodova... HGK-Komora Zagreb i Trgovačka komora le i objekti zdravstvenog sustava. “Ako vaše tvr- Tvrtka Adria-Mar javila se na nekoliko natječaja u Libiji, a rezultati se uskoro očekuju Bengazija potpisale su memorandum o razumijevanju koji bi trebao olakšati komunikaciju poslovnih ljudi. “Za hrvatske tvrtke ima dosta mjesta jer su poznate po kvaliteti radova. Ali treba požuriti jer su u Libiju već došle mno- ge tvrtke iz Europe i Azije i konkurencija postaje sve jača”, kaže Idris El Feghi, voditelj razvoja infrastrukture u lukama Bengazi i Misurata. Prema njegovim riječima, cijelu državu treba nanovo izgraditi, planira se nova infrastruktura, nove ško- ke ponude dobre cijene, nema razloga da ne napravimo dobar posao”, kaže El Feghi. U Libiji već rade Viadukt, Montmontaža, Geofizika, Crosco, RIZOdašiljači... Hrvatska s Libijom ima pozitivnu robnu razmjenu - godišnje tamo izvezemo za 33 milijuna dolara, a uvozimo za samo četiri milijuna. Zagrebačka kompanija Adria-Mar od 2005. u hrvatskim brodogradilištima organizira gradnju brodova za libijske naručitelje. “U Libiju vrijedi otići jer oni jako cijene osobni kontakt”, kaže Goran Paladin, voditelj projekata u Adria-Maru. Posjet više nije teško organizirati. “Imaju dobre hotele i telekomunikacijski sustav. Put nije problem ostvariti. Uvijek smo imali dobru suradnju s libijskim veleposlanstvom i vize su se dobivale u primjerenom roku. Zrakoplovne veze su također uredne”, dodaje Paladin. Tvrtka Adria-Mar javila se na nekoliko natječaja u Libiji, a rezultati se uskoro očekuju. Suradnja s libijskim partnerima donosi posao i hrvatskim škverovima. “Kao inženjering kompanija mi ugovaramo i organiziramo posao, a preuzimamo i dio rizika. Našim brodograditeljima preostaje obavljanje tehničkog dijela posla i to je dosad funkcioniralo na zadovoljstvo svih sudionika”, rekao je Paladin. (I.V.) INTERVJU www.privredni.hr Broj 3764, 11. veljače 2013. 7 ( 145 prodajnih mjesta ( oko 26% ima dm u Hrvatskoj udio dm-a na tržištu drogerijskih proizvoda Mirko Mrakužić, direktor dm-a Otvoreni smo za plasman hrvatskih proizvoda Želimo dati svakom hrvatskom proizvođaču mogućnost da se nađe na našoj polici i izlazimo im u susret da se bolje pozicioniraju, dobiju nešto bolje uvjete i bolju prezentaciju proizvoda. Prostora za suradnju apsolutno ima. Ako imate kakav proizvod, javite nam se, možemo napraviti zajednički projekt Krešimir Sočković [email protected] D rogerie markt poznat je lanac trgovina koji je širenje u ovu regiju počeo kada gotovo nitko od stranih ulagača nije imao hrabrosti za to. Zahvaljujući tome sada u svakom većem gradu u regiji ima vlastitu prodavaonicu, a zbog dobro promišljene komunikacije sa svojim djelatnicima i kupcima već niz godina su najpoželjniji poslodavac i trgovina u kojoj se voli kupovati. Zadovoljni radnici imaju najviše prosječne plaće u sektoru trgovine, a politika kartice vjernosti (loyality card) koja omogućuje vrlo povoljne cijene robe vraća kupce u prodavaonice. O poslovanju tvrtke u Hrvatskoj i regiji razgovarali smo s direktorom dm-a za regiju, koja obuhvaća Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru, Mirkom Mrakužićem. U čemu je tajna vašeg dobrog rejtinga u javnosti? - Tajne zapravo nema. Mi već dugo ulažemo u svoje djelatnike koji rade na našim prodajnim mjestima. Naša cijela filozofija poslovanja odvija se po principu - tu sam čovjek i tu kupujem - i to interno i eksterno. Ako smo mi korektni među sobom, ta suradnja se mora vidjeti i prema kupcima. To su prepoznali kupci, ali i mnogi drugi koji žele raditi u našoj tvrtki. Da se dobro radi, dokaz je i jako mala fluktuacija ljudi. Velika većina onih koji dođu u našu tvrtku, rekao bih izvode donosi sam kupac. Ono što mi želimo učiniti jest dati priliku svakom hrvatskom proizvođaču da se nađe na našoj polici i izlazimo im u susret da se bolje pozicioniraju, dobiju nešto bolje uvjete i bolju prezentaciju proizvoda. Nažalost, u nas i nema previše proizvođača nekih asortimana kao što je primjerice dekorativna kozmetika, pa takvih proizvoda domaćeg podrijetla na policama nema. Od samog početka rada dm-a jako dobro surađujemo s nekolicinom hrvatskih tvrtki i zajedno smo rasli u proteklim godinama. Konačnu odluku o tome hoće li kupiti domaće ili strane proizvode donosi sam kupac gotovo 95 posto njih, u njoj ostaju dugo. Sa svojih 18 godina u tvrtki i sam sam dobar primjer tome. Na hrvatskom tržištu radite prilično dugo. Jeste li zadovoljni svojom pozicijom na tržištu? - Naša je tvrtka u Hrvatskoj registrirana u prosincu 1994. godine. Hrvatska je tada još bila u ratu i dm je prva međunarodna kompanija trgovačkog karaktera koja se odlučila za Hrvatsku kao mjesto ekspanzije i jedna od malobrojnih koje su imale povjerenje u to tržište. U svibnju 1996. godine otvorili smo prvu filijalu, a danas imamo 145 prodajnih mjesta u Hrvatskoj. Tempo rasta je bio dobar, ni prebrz niti prelagan, nego onaj koji je omogućavao da ljudi koji rade u tvrtki s njom mogu rasti. U prvoj godini otvorili smo dva dućana, nakon toga šest, a potom smo krenuli bržim tempom. Sada otvaramo osam do 10 novih prodajnih mjesta godišnje. Želimo biti aktivni sudionik društva Kakva su vam poslovna očekivanja u Hrvatskoj i regiji u sljedećim godinama? - Mi smo rano ušli na ova tržišta i središnjica naše tvrtke nam je dala podršku za nastavak širenja. Tržište Srbije je otvoreno 2004. godine, 2006. godine prvi je dućan otvoren u Bosni i Hercegovini, a prošle je godine otvoreno i prvo prodajno mjesto u Makedoniji. Hrvatska vrlo intenzivno daje podršku za razvoj u regiji gdje ima sličnih povijesnih, kulturnih i mentalnih poveznica. Zbog toga smo sve što smo radili u Hrvatskoj mogli lako prenijeti u druge zemlje regije. U Hrvatskoj želimo zadržati lidersku poziciju i dalje rasti, a u zemljama regije želimo doći na poziciju lidera i inicijatora promjena na tim tržištima. Želimo se uključiti i u razvoj zajednice, biti aktivni sudionik društva, a ne pasivni promatrač. Kakva vam je konkurencija na tržištu i jeste li zadovoljni svojim udjelom? - Konkurencije ima kao i u svim drugim djelatnostima. To je dobro i zbog kupaca, ali i nas drži bud- nima. Što se tiče udjela na kompletnom tržištu drogerijskih proizvoda, mi držimo oko 26 posto. Udio u drogerijskim kućama je viši i iznosi 77 posto i time smo izuzetno zadovoljni. Zadovoljni smo i dinamikom razvoja ali i činjenicom da je s pojavom konkurencije na drogerijskom tržištu kupac dobio mogućnost da kupuje drogerijske proizvode u takvim dućanima po nižim cijenama. Kakva je suradnja s domaćim dobavljačima i koji su kriteriji da se njihovi proizvodi nađu na vašim policama? - Suradnja s domaćim dobavljačima je izuzetno dobra. Mi imamo 76 dobavljača i proizvođača iz Hrvatske s više od 1300 artikala što je više od 10 posto ukupnog broja artikala na našim policama. Suradnja s poznatim markama je dobra, ali konačnu odluku o tome hoće li kupiti domaće ili strane pro- Možete li pomoći hrvatskim proizvođačima da preko vas dođu do tržišta regije ali i šire? - Definitvno možemo pomoći. Mogu plasirati svoju robu pod vlastitom markom ali i pod našim brendom. Svako tržište je specifično, ali postoje neki proizvodi koji imaju potencijal, poput hrvatske morske soli, i već se nalaze na policama u Češkoj ili Slovačkoj. U regiji nema nikakvih problema i hrvatski proizvodi vrlo su dobro prihvaćeni na policama u dm-ovim prodavaonicama. Prostora za suradnju apsolutno ima. Ako imate kakav proizvod, javite nam se, možemo napraviti neki zajednički projekt. To može biti proizvodnja maslinova ulja, kozmetičkih preparata ili što slično. Učinit ćemo sve što je potrebno kako bismo to realizirali. 8 AKTUALNO ( više od 95.000 ljudi *vijesti Končar u Beču Na najznačajnijem sajmu i na konferenciji o vjetroenergiji u Europi EWEA 2013., koji su se prošli tjedan održavali u Beču, Grupa Končar predstavila je cjelovito rješenje za vjetroagregate, s naglaskom na Vjetroelektranu Pometeno brdo. Končareva vjetroelektrana na Pometenom brdu kraj Splita sastoji se od 15 vjetroagregata, u izgradnji je sudjelovalo 14 društava Grupe Končar i 15 tvrtki kooperanata iz Hrvatske, a udio domaćih komponenti u proizvodnji veći je od 80 posto. Stipendije za četiri znanstvenice Slađana Bursać, Željka Fiket, Ana Jurinjak Tušek i Helena Bilandžija predstavljene su kao četiri nove stipendistice projekta Za žene u znanosti za 2013. godinu te su nagrađene iznosom od 4000 eura. Mlade znanstvenice tako su dobile priznanje za doprinos razvoju znanosti u Hrvatskoj, ali i poticaj za daljnji rad ponajprije na doktorskim disertacijama, a potom i na raznim istraživanjima. Inače, L’Oreal Adria i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO u proteklih sedam godina nagradili su čak 26 znanstvenica. Suradnja NREC-a i Gredelja U Rijeku su prošli tjedan otpremljene prve četiri dizelske lokomotive, čime su američka tvrtka National Railway Equipment Company (NREC) i Gredelj započeli isporuku novih 20 lokomotiva za Državne željeznice Maroka (ONCF), koje će preko riječke luke biti otpremljene u Maroko. Lokomotive serije GT26CW namijenjene su za prijevoz teških teretnih vlakova na neelektrificiranim prugama u Maroku. Proglašenjem stečaja Gredelja nije došlo do raskida ovih ugovora, nego su ove dvije kompanije aneksirale ugovore i nastavile suradnju. Privredni vjesnik Broj 3764, 11. veljače 2013. radi u turizmu i ugostiteljstvu (7% ukupno zaposlenih) prihvaćena strategija razvoja hrvatskog turizma Cilj: Hrvatska u vrhu turističke konkurentnosti Do 2020. u turizam će se uložiti oko sedam milijardi eura, prihodi bi trebali skočiti za oko šest milijardi eura, a kroz osam godina svoj posao u turističkoj djelatnosti naći još 30.000 ljudi Sanja Plješa [email protected] N akon dugogodišnjih promišljanja konačno je izrađena Strategija razvoja hrvatskog turizma. Proteklog tjedna prihvatila ju je Vlada, a tim strateškim dokumentom do 2020. godine definira se turistička budućnost naše zemlje. Strategija, koju je izradio zagrebački Institut za turizam, uskoro će biti upućena na raspravu i prihvaćanje u Hrvatski sabor. U njoj se definiraju smjernice za povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma, a daje i jasne naputke za pokretanje investicija u tom sektoru. Strategija razvoja turizma je i podloga za definiranje turističkih razvojnih i prostornih planova nižih razina u našoj zemlji. Turizam treba Hrvatskoj zbog novih investicija, snažnijeg gospodarskog rasta i novih zapošljavanja, pa se zato naša zemlja želi pozicionirati kao zemlja jakog turističkog identiteta. Kako bi se to ostvarilo, ministar turizma Veljko Ostojić na predstavljanju Strategije je napomenuo da je jedan od glavnih ci- ljeva ulazak Hrvatske u 20 turistički najkonkurentnijih zemalja. Naglasio je kako bi naša zemlja do 2020., prema definiranoj viziji, trebala biti “globalno prepoznatljiva turistička destincija, konkurentna i atraktivna za investicije, koja stvara radna mjesta i na održiv način upravlja razvojem na svom prostoru. Osim toga, njeguje kul- se do 2020. godine u turizam uloži oko sedam milijardi eura te da se ukupni primici te industrije povećaju za oko šest milijardi eura. Osim toga, u turističkoj djelatnosti u sljedećih osam godina planiramo otvoriti 30.000 novih radnih mjesta. Sve to jasno iskazuje našu želju za razvojem turizma uz istodobno očuvanje prostora i Statistika pokazuje da se svako treće noćenje ostvari u privatnom smještaju turu kvalitete, a svojim gostima tijekom cijele godine pruža gostoljubivost, sigurnost i jedinstvenu raznovrsnost autentičnih sadržaja i doživljaja.” Razvoj turizma uz očuvanje prostora Ostojić je izrazio nadu kako će upravo taj dokument, jedan od najvažnijih turističkih dokumenata koji do sada Hrvatska nije imala, biti poticaj investitorima u njihovim idejama i planovima vezanim za unapređenje turizma. “Jedan od planova je da krajolika”, rekao je Ostojić. Na predstavljanju Strategije navedeni su i neki statistički podaci o stanju u turizmu. Tako je primjerice u Hrvatskoj registrirano više od 852.000 stalnih ležajeva, od čega se 13 posto nalazi u hotelima, 25 posto u kampovima, 49 posto u domaćinstvima te 13 posto u ostalim smještajnim kapacitetima. Otegotna je okolnost što samo 40 posto hotela ima kvalitetu na razini četiri i pet zvjezdica. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, više od 60,4 milijuna noćenja u 2011. godini bilo je ostvareno u registriranim komercijalnim smještajnim objektima. Svako treće noćenje ostvareno je u privatnom smještaju. Stručno vijeće za turizam U turizmu i ugostiteljstvu radi više od 95.000 ljudi što je sedam posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. Zbog proizvodne strukture, vidljiva je iznimna sezonalnost, a u razdoblju od lipnja do rujna ostvaruje se 87 posto ukupnih noćenja u Hrvatskoj. Govoreći o konkurentnosti hrvatskog turizma, Ostojić je rekao kako postoje brojni problemi, primjerice nedovoljna diferenciranost proizvoda i usluga, nedostatak inovativnih i kvalitetnih sadržaja za goste te nedovoljna investicijska aktivnost i premalo novih hotela, ali unatoč svemu tome, u doba gospodarske krize hrvatski je turizam ostvarivao bolje rezultate nego konkurentske mediteranske zemlje. Kako bi se ostvario zacrtani cilj razvoja turizma, do 2020. godine treba poboljšati strukturu i kvalitetu smještaja, tj. izgraditi no- vih 20.000 soba u hotelima, izgraditi nove sadržaje u kampovima, ulagati u 100 novih plovećih malih hotela te povećati kvalitetu obiteljskog smještaja. Osim toga, treba povećati i turističku potrošnju na 14,3 milijarde eura, a namjera je da se u Hrvatskoj ostvaruje 86 milijuna turističkih noćenja. Strategija precizno definira ključna područja na kojima je potrebno djelovati i na čemu treba biti naglasak turističke politike u sljedećih osam godina. Ponajprije je to razvitak marketinga, privatizacija i aktiviranje turističkih objekata koji su državna imovina te unapređenje smještajne, ali i ostalih oblika turističke ponude. Kao jedan od ciljeva Strategije nameće se razvoj ljudskih potencijala kroz tržišno orijentiran sustav obrazovanja u turizmu. Do 2020. treba konstituirati Međuministarsko stručno vijeće za turizam čiji je glavni zadatak rasprava i donošenje godišnjih akcijskih planova provedbe Strategije te profesionalizirati sustav turističkih zajednica u destinacijske menadžment organizacije (DMO). S MARKOVA TRGA www.privredni.hr Broj 3764, 11. veljače 2013. ceste financiraju se iznosom od 0,6 kuna od svake “ Hrvatske prodane litre naftnih derivata i tako se godišnje prikupi oko 1,4 milijarde kuna. ” Siniša Hajdaš Dončić, ministar infrastrukture Sjednica hrvatske vlade Hrvatskim cestama kredit od 53 milijuna eura Kako je objasnio ministar, održavanje lokalnih i regionalnih cesta lani je pojačano pa se uslijed toga pojavila potreba za ovim kreditom Z a pokretanje dodatnog investicijskog ciklusa na regionalnim i lokalnim cestama, poduzeće Hrvatske ceste uzet će kredit od 53 milijuna eura. Vlada je na prošlotjednoj sjednici odobrila jamstvo za kredit koji se na osam godina uzima kod Privredne i Splitske banke. Hrvatske ceste će s Ministarstvom financija morati sklopiti poseban ugovor u kojem će se detaljno propisati redovita otplata kredita. Navest će se način osiguranja povrata novca, ako banke-kreditori aktiviraju jamstvo zbog neurednog plaćanja rata. “Hrvatske ceste financiraju se iznosom od 0,6 kuna od svake prodane litre naftnih derivata i tako se godišnje prikupi oko 1,4 milijarde kuna. Budući da smo prošle godine krenuli u pojačano održavanje lokalnih i regionalnih cesta, kao dio javnih investicija, pojavila se potreba za Proširen je krug informacija koje tijela vlasti moraju dostavljati na zahtjev građana ovim kreditom”, objasnio je ministar infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. Pristup informacijama Izmijenjen je Zakon o genetski modificiranim organizmima tako da će nakon pristupanja Europskoj uniji u Hrvatskoj biti izravno primjenjivane uredbe i direktive Europske komisije i parlamenta koje se odnose na tretman proizvoda koji sadrže GMO. Jedna od europskih zadaća hrvatske vlade bila je i izrada novog zakona o pravu na pristup informa- cijama. Prema tom prijedlogu, upućenom Saboru, imenovat će se poseban povjerenik za informiranje, s pripadajućim uredom, koji će rješavati žalbe na ostvarivanje prava na pristup informacijama i nadzirati provedbu zakona. Proširen je krug informacija koje tijela vlasti moraju dostavljati na zahtjev građana i drugih zainteresiranih stranaka. “Ovdje je riječ o transparentnosti, koja je najveća prepreka korupciji. Najotvorenije vlasti su u najrazvijenijim zemljama, primjerice u Skandinaviji”, rekao je premijer Zoran Milanović. Imovina sudaca Izmjenom Zakona o Državnom sudbenom vijeću određeno je da će i imovinske kartice sudaca biti davane na uvid javnosti. No te kartice neće biti objavljene na internetu, kao u slučaju ministara i zastupnika. Zahtjevi za uvid u karticu upućivat će se Sudbenom vijeću, koje će morati odgovoriti u roku od osam dana. Pritom neće biti dostupni podaci koji bi mogli ugroziti sigurnost pojedinog suca. (I.V.) Analiza Hrvatske gospodarske komore o robnoj razmjeni 2012. Derivati, lijekovi i zlato drže hrvatski izvozni rezultat Ukupni hrvatski izvoz lani je vrijedio 72,2 milijarde kuna ili 1,4 posto više nego u 2011. U eurima je vrijednost izvoza bila 9,6 milijardi I zvoz naftnih derivata, žitarica, proizvoda farmaceutske industrije i metala dali su najznačajniji doprinos prošlogodišnjem hrvatskom izvoznom rezultatu. Naftni derivati pridonijeli su povećanjem izvoznih cijena, uočili su analitičari Hrvatske gospodarske komore u siječanjskom broju Gospodarskih kretanja. Povećani izvoz metala, dodaju, prvenstveno je posljedica povećanog izvoza nemonetarnog zlata, čija je vrijednost na godišnjoj razini povećana 4,3 puta, te je dosegla 1,3 milijarde kuna. Ukupni hrvatski izvoz vrijedio je 72,2 milijarde kuna ili 1,4 posto više nego u 2011. godini. U eurima je vrijednost izvoza bila 9,6 milijardi ili 0,3 posto više nego u 2011. godini. Izvoz i dalje otežava slab rezultat brodogradnje. Odjeljak “proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava”, u koje spadaju brodovi, zabilježio je izvozni rezultat od 5,6 milijardi kuna, a godinu prije bio je 8,4 milijarde kuna. U Hrvatskoj narodnoj banci uočavaju trend opo- ravka ostalog izvoza, kad se isključi utjecaj brodova i naftnih derivata. Pozitivni trendovi određeni su oporavkom izvoza nekih proizvoda kemijske industrije te rastom izvo- U prošlogodišnjem listopadu i studenom brodovi su pridonijeli rastu izvoza (8,4 posto iznad prosjeka ranijeg tromjesečja), no sve zajedno nije bilo dovoljno za dinamič- Dok je izvoz u EU lani blago smanjen, izvoz u Ceftu rastao je za 11 posto za uljanog sjemenja i plodova, šećera, proizvoda od šećera i meda te pogonskih strojeva i uređaja. niji rast izvoznog rezultata. Prošle je godine blago smanjen izvoz u Europsku uniju, za 1,2 posto, a izno- sio je 42,1 milijardu kuna. Izvoz u Ceftu bio je veći za 11 posto (ukupno 15,1 milijardu kuna). Rastao je i izvoz u ostale europske zemlje, čemu je najviše pridonio novi uspjeh Ericsson Nikole Tesle na ruskom tržištu. Ukupan izvoz u Rusiju dosegnuo je 2,6 milijardi kuna. I prošle godine povećan je izvoz hrane i pića, sa sedam milijardi kuna na 7,8 milijardi (10,7 posto). Ukupan izvoz prerađivačke industrije bio je podjednak kao 2011., a iznosio je 64,7 milijardi kuna. U 2012. godini ukupan je uvoz vrijedio 121,5 milijardi kuna, što je rast od 0,4 posto. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 59,4 posto, odnosno vanjskotrgovinski deficit iznosio je 49,3 milijarde kuna. (I.V.) 9 *vijesti Optimalne poduzetničke zone Analiza tvrtke Sense Consulting pokazala je kako Hrvatska ima 170 posto više poticaja za investitore od Slovenije te da su poduzetničke zone optimalna lokacija za investicije. Prema novom Zakonu o poticanju investicija, u županijama sa stopom nezaposlenosti većom od 20 posto može se ostvariti i do 50 posto veći iznos bespovratnih poticaja u odnosu na županije sa stopom nezaposlenosti između 10 i 20 posto. Potpore za brodogradnju Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je Operativni program potpora inovacijama u brodogradnji za 2013. Korisnici državne potpore u obliku subvencije mogu biti veliki, srednji i mali poduzetnici – brodogradilišta koja grade komercijalne novogradnje ili se bave remontom ili preinakama brodova i objekata pomorske tehnologije, ne manjim od 100 bruto registarskih tona. Međutim, državne potpore ne mogu se dodijeliti poduzetnicima u teškoćama, što uključuje i velika brodogradilišta u procesu restrukturiranja. Josipovićev poziv francuskim ulagačima Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović primio je prošli tjedan izaslanstvo Udruge poslodavaca MEDEF International. Izaslanstvo čine francuski poslovni ljudi, na čelu s Charlesom Paradisom, predsjednikom francusko-hrvatskog poslovnog vijeća i jednim od direktora Bouygues Constructiona, tvrtke koja je dio konzorcija za Zračnu luku Zagreb. Josipović je pozvao francuske investitore da ulažu u Hrvatsku te istaknuo kako je Hrvatska zainteresirana za ulaganja u proizvodnju usmjerenu izvozu i otvaranju novih radnih mjesta. 10 PV ANALIZA Privredni vjesnik Broj 3764, 11. veljače 2013. KONJUNKTURNI TEST: četvrto tromjesečje 2012. Unatoč svemu ipak opti Optimizam se vraća među hrvatske gospodarstvenike u prerađivačkoj industriji i trgovini, dok su oni u građevinarstvu i us pesimistični. Optimizam se vraća i u gospodarstvo Europske unije, ali se povećavaju razlike ocjena i očekivanja po pojedin tvrtke. Od toga su 153 bile iz prerađivačke industrije, 55 iz građevinarstva, 77 iz trgovine i 119 iz sektora usluga. Anketirane tvrtke ostvaruju 10,1 posto ukupnog prihoda i zapošljavaju 10,0 posto zaposlenih u na- dr. sc. Mirjana Čižmešija Ekonomski fakultet, Zagreb U konjunkturnom testu Privrednog vjesnika za četvrto tromjesečje 2012. godine sudjelovale su 404 PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima prerađivačke industrije ODJELJCI NKD-a 2007 (PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA) PKI C23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda C25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme C20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda C28 Proizvodnja strojeva i uređaja C16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta… C30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava C31 Proizvodnja namještaja C15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda C17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda C27 proizvodnja električne opreme C22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike C14 Proizvodnja odjeće C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA promjena -10,53 40,20 30,40 32,23 15,73 1,80 6,47 -24,17 14,83 26,87 -15,93 -30,07 62,90 12,80 66,3 47,0 32,6 29,0 23,9 19,4 12,3 -10,1 -13,7 -14,3 -21,5 -21,7 -27,4 11,20 vedenim područjima hrvatskog gospodarstva. Rezultati istraživanja pokazali su da se vraća optimizam među hrvatske gospodarstvenike u prerađivačkoj industriji i trgovini, dok su u oni u građevinarstvu i uslužnom sektoru još uvijek prilično pesimistični. Optimizam se vraća i u gospodarstvo Europske unije, ali se povećavaju razlike ocjena i očekivanja po pojedinim zemljama članicama. Prerađivačka industrija PKI se u četvrtom tromjesečju 2012. godine povećao za 11,23 boda i sada iznosi 12,8. Porast PKI-ja je rezultat ponovne prisutnosti optimizma među gospodarstvenicima u prerađivačkoj industriji. Ako se uvaže prediktivna svojstva ovoga pokazatelja, za očekivati je do sredine ove godine barem zaustavljanje negativnih trendova ili blago oživljavanje. Promatrano usporedno s ocjenama i očekivanjima gospodarstvenika u EU-u i eurozoni, ponovno se potvrđuje da hrvatski gospodarstvenici na gotovo isti način percipiraju stanje u nacionalnom, Do sredine godine može se očekivati zaustavljanje negativnih trendova ili blago oživljavanje a s time u vezi i regionalnom gospodarstvu. PKI se u Hrvatskoj smanjio u dru- PKU i promjene PKU-a po odjeljcima uslužnog sektora ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR USLUGA) 26,23 Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 53,83 22,97 Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti -8,93 14,43 Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 18,43 12,53 Informacije i komunikacije 6,03 6,67 Prijevoz i skladištenje Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 17,73 2,87 -21,40 -10,63 -16,77 34,20 -29,50 -35,77 -50,63 -46,80 7,43 -5,30 Obrazovanje USLUGE gom i trećem tromjesečju što je istovjetno smanjenju pokazatelja konjunkture na europskoj razini. On se također smanjivao već od veljače, dok je njegov porast zabilježen u posljednja dva mjeseca prošle godine, a u Hrvatskoj u četvrtom tromjesečju. Porast optimizma hrvatskih gospodarstvenika proizlazi iz zadovoljavajućih ocjena domaćih i inozemnih narudžbi, zaliha sirovina i gotovih proizvoda, konkurentskog položaja i sadašnjeg poslovnog položaja, općenito. Tako je 67 posto anketiranih svoj kon- TRGOVINA ponovnu stagnaciju (ako se uopće moglo govoriti o oživljavanju) i novo razdo- blje nepovoljnih kretanja u građevinskom sektoru početkom 2013. godine. PKG > Građevinarstvo Da je poslovalo s teškoćama izjavilo je 61 posto anketiranih, a među teškoćama se ističu nepovoljni vremenski uvjeti i nedostatak financijskih sredstava. Njih 25 posto je nelikvidno, a 29 posto ima povremene teškoće s plaćanjima. Više od četvrtine ih očekuje da će u prvom tromjesečju graditi manje nego u četvrtom prošle godine. Sadašnje stanje narudžbi preniskim je ocijenilo 45 posto gospodarstvenika, što je očiti signal nepovoljnog trenda u tom sektoru u prvoj polovini ove godine. U trgovini na malo i dalje se nastavlja nestabilno razdoblje i nesigurnost gospodarstvenika. PKT se prema najnovijim rezultatima istraživanja povećao za 26,62 boda do razine 49,44. Kada bi se ovaj porast promatrao neovisno o ranijim promjenama pokazatelja, uvažavajući njegova prediktivna svojstva, moglo bi se očekivati oživljavanje trgovinske djelatnosti početkom ove godine, ali ovaj je pokazatelj imao vrlo velike oscilacije tijekom cijele prošle godine što je samo potvrda izražene nesigur- nosti gospodarstvenika u ocjenama i očekivanjima kako cijena, zaliha, prometa, tako i cjelokupnog vlastitog poslovnog položaja. Nestabilnost pokazatelja i nesigurnost gospodarstvenika u trgovinskom sektoru nisu samo hrvatska specifičnost. Gotovo ista situacija je i na europskoj razini. I tamo gospodarstvenici vrlo nesigurno i s velikim oscilacijama percipiraju stvarnost i izražavaju mjesečna očekivanja. Najnoviji rezultati europskih istraživanja pokazali su značajan rast pokazate- PKI > Prerađivačka industrija 40 40 20 30 20 0 10 -20 0 -40 -10 -60 -20 -80 PKG promjena -3,00 Građevinarstvo Povećanje PKG-a u trećem tromjesečju 2012. godine bilo je protumačeno kao moguća stabilnost ili, u najboljem slučaju, oživljavanje građevinske aktivnosti krajem 2012. i početkom 2013. godine. Prema podacima službene statistike, taj porast je zaista zabilježen već u listopadu 2012. Prema najnovijim istraživanjima, PKG za četvrto tromjesečje se smanjio za 9,15 bodova i sada iznosi -41,36. Nakon prethodno zabilježenog povećanja, ova promjena najavljuje PKU Ostale uslužne djelatnosti I 2008. II III IV I 2009. II III IV I 2010. II III IV I 2011. II III IV 2012. I II III -30 IV 36,78 33,96 27,55 15,82 -51,20 -20,66 -45,54 -36,30 -55,31 -51,73 -52,87 -44,43 -54,31 -54,08 -52,71 -22,28 -22,57 -55,97 -32,21 -41,36 PKI I 2008. II III IV I 2009. II III IV I 2010. II III IV I 2011. II III IV I 2012. II III IV 24,20 23,11 11,73 -5,55 -28,00 -9,90 -8,72 -2,85 -1,24 10,93 13,56 15,99 20,83 12,36 6,94 10,17 14,69 8,45 0,86 12,8 11 www.privredni.hr Broj 3764, 11. veljače 2013. Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) imisti služnom sektoru još uvijek prilično nim zemljama članicama kurentski položaj ocijenilo zadovoljavajućim. Gotovo isto toliko anketiranih očekuje nepromijenjenu proizvodnju i opseg izvoznih poslova u prvom tromjesečju ove godine. Valja istaknuti da 45 posto anketiranih očekuje poboljšanje poslovnog položaja u sljedećih šest mjeseci, 44 posto ne očekuje promjene, dok samo 11 posto očekuje pogoršanje. Sadašnje stanje zaposlenosti i likvidnost uglavnom ocjenjuju kao zadovoljavajuće. Promatrano po odjeljcima, uočava se da je i dalje velik broj onih koji su zabilježili smanjenje pokazatelja, a time i određenu dozu pesimizma. Također valja primijetiti da su smanjenja PKI-ja po odjeljcima značajno (apsolutno proma- trano) manja od povećanja istog pokazatelja u ostalim odjeljcima. Tako je u proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda Sadašnje stanje zaposlenosti i likvidnost anketirani gospodarstvenici uglavnom ocjenjuju kao zadovoljavajuće (C23) PKI porastao za više od 66 bodova. Porast optimizma zabilježen je i u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, kemijskoj industriji, proizvodnji strojeva i uređaja, drvnoj industriji, proizvodnji namještaja i proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava. Budući da su se pokazatelji konjunkture u većem dijelu hrvatskog gospodarstva u posljednjem tromjesečju povećali, u skladu s tim je i kretanje indeksa ekonomskog raspoloženja (ESI). On je također porastao i time prekinuo niz od tri uzastopna smanjenja tijekom 2012. godine. ESI se u odnosu na treće tromjesečje 2012. godine povećao za 13,07 indeksnih bodova i sada iznosi 99,2. Smanjenje ESI-ja u prvom, drugom i trećem tromjesečju 2012. godine najavljivalo je smanjenje ili, u najboljem slučaju, stagnaciju gospodarske aktivnosti do kraja godine, a što je i nastupilo. Prema raspoloživim podacima državne statistike zabilježena je stagnacija, a u četvrtom tromjesečju i pad gospodarske aktivnosti. Smanjio se optimizam potrošača (prema podacima Ankete pouzdanja potrošača HNB-a) kao i gospodarstvenika u gotovo svim sektorima nacional- nog gospodarstva. Sudeći po tome, posljednji porast ESI-ja u skladu je s očekivanjima analitičara i ekonomista koji zaustavljanje negativnih trendova predviđaju eventualno za prvu polovinu 2013. godine. Ocjene gospodarstvenika su u skladu s očekivanjima ekonomskih analitičara. Nadamo se da će se očekivanja jednih i drugih zaista pokazati opravdanima. Prema posljednjim rezultatima konjunktur- nih istraživanja na razini Europske unije i eurozone objavljenim za siječanj 2013. godine (http://ec.europa.eu/economy_finance/), bilježi se porast optimizma krajem prošle i početkom ove godine. ESI se za eurozonu kontinuirano povećava u posljednja četiri mjeseca. U siječnju ove godine porastao je za 1,4 boda, kako na razini EU-a, tako i na razini europodručja. Iako je to (nominalno) bla- go povećanje, budući da je ono četvrto zaredom, očito je da se vraća optimizam u europsko gospodarstvo. Među sedam većih članica EU-a, značajan porast ESI-ja bilježe četiri europska gospodarstva (Njemačka, Nizozemska, Španjolska i Engleska). Bez promjene u odnosu na prethodno razdoblje je ESI u Italiji i Francuskoj, dok se isti pokazatelj smanjio u Poljskoj, i to za 1,3 boda. 130 120 110 100 90 80 70 2008. II III I ESI IV 2009. II III I IV I 2010. II III IV I 2011. II III IV I 2012. II III IV 122,59 104,83 105,52 101,99 69,39 91,56 82,34 79,19 83,95 96,40 97,05 73,51 101,90 98,99 92,23 97,05 92,13 90,31 86,13 99,2 Sektor usluga promijenjene. Optimizam se posebno očituje u očekivanjima prema kojima 87 posto gospodarstvenika očekuje porast prometa tijekom prvog tromjesečja ove godine, a 91 posto ih ne očekuje značajniju promjenu (tako povećanog prometa) tijekom cijele prve polovine ove godine. Vrlo slične su ocjene gospodarstvenika u trgovini motornim vozilima, dok su u trgovini na veliko nešto manje optimistični. Tamo oko 30 posto anketiranih očekuje slabljenje poslovne aktivnosti u narednih šest mjeseci. lja u posljednja tri mjeseca 2012. godine, kao što je to bilo i u Hrvatskoj. Svoj poslovni položaj ocijenilo je dobrim 86 posto hrvatskih gospodarstvenika. Promet je uglavnom jednak onome u prethodnom tromjesečju, zalihe zadovoljavajuće, a cijene ne- Dok su ocjene i očekivanja europskih gospodarstvenika u uslužnom sektoru optimistična, PKU za Hrvatsku bilježi drugo uzastopno smanjenje, i to ovaj put za 5,3 boda do razine 7,43. Najava je to nastavka nepovoljnih kretanja i u 2013. godini. Iako se PKU u velikom broju odjeljaka uslužnog sektora1 u Hrvatskoj povećao, ipak je u području obrazovanja, pružanju smještaja te pripreme i usluživanja hrane, u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima kao i u opskrbi vodom, PKT > Trgovina na malo uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnosti sanacije okoli60 40 40 20 20 0 0 -20 -20 -40 -40 PKT I 2008. II III IV I 2009. II III 1 Nisu analizirani rezultati za odjeljke za koje je u istraživanju sudjelovalo manje od 5 ispitanika. PKU > Sektor usluga 60 -60 ša PKU zabilježio značajno smanjenje. Budući da zbog malog broja opažanja nije provedeno desezoniranje, ove ocjene i očekivanja su u skladu sa sezonskim kretanjima u navedenim uslužnim djelatnostima. Pesimizam u ovom sektoru dijelom je posljedica smanjenja broja zaposlenih i nelikvidnosti. Da je u prethodna tri mjeseca smanjilo broj zaposlenih izjavilo je 58 posto anketiranih, gotovo 40 posto ih očekuje daljnje smanjenje, a 32 posto ih je izjavilo da imaju problem s likvidnosti. IV I 2010. II III IV I 2011. II III IV 2012. I II III -60 IV 51,33 0,25 28,76 52,51 21,99 43,89 20,31 0,50 22,95 29,41 30,88 -50,60 27,88 34,42 31,17 38,01 14,78 39,41 22,81 49,44 PKU I 2009. II III -34,63 -26,92 1,07 IV I -18,19 4,08 2010. II III 16,37 0,90 IV I 2011. II III 18,84 22,17 25,50 16,20 IV I 8,80 -1,13 2012. II III 28,10 12,73 IV 7,43 12 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3764, 11. veljače 2013. Predstečajne nagodbe Predstečajna nagodba ključno je oružje u borbi Vlade protiv nelikvidnosti. Iako se o predstečajnoj nagodbi puno govori u javnosti i dokumenti su javno dostupni, njeni detalji uglavnom ostaju nepoznati. Stoga će Privredni vjesnik u sljedećim brojevima odvojiti prostor za konkretne primjere predstečajnih nagodbi, s naglaskom na većim tvrtkama Varteks d.d. DINA-Petrokemija Industrogradnja d.d. Grupa d.d. Prijedlog podnesen: 14. prosinca 2012. Prijedlog podnesen: 30. studenog 2012. Prijedlog podnesen: 30. studenoga 2012. Postupak otvoren: 5. veljače 2013. Temeljni kapital: 637.450.000 Temeljni kapital: 452.400.000 kn Temeljni kapital: 96.040.350 Broj zaposlenih: 307 Broj zaposlenih: 140 Broj zaposlenih: 663 Ukupne obveze: 1.085.200.000 kn Ukupne obveze: 196.046.638 kn Ukupne obveze: 635.594.105 kn Ukupna potraživanja: 10.057.571,17 kn Ukupna potraživanja: 258.795.232 kn Prosječni mjesečni trošak poslovanja: 16.218.822 kn Manjak likvidnih sredstava: 139.084.441 kn Račun dobiti i gubitka: 2011. (-74.392.000 kn) 30. rujna 2011. Račun dobiti i gubitka: 2011. (-11.342.078) Ukupna potraživanja: 62.553.678 kn Prosječni mjesečni trošak poslovanja: 33.611.678 kn Račun dobiti i gubitka: 2011. (-60.081.344 kn) Vlasnička struktura na dan 30. rujna 2012 2012. (-109.062.000 kn) 30. rujna 2012. 2012. (-86.194.464 kn) do 30. rujna 2012. 9,19% Karlovačka banka 9,08% Skrbnički račun Raiffeisenbank 8,48% Skrbnički račun Splitska banka 8% Varteks Esop 7,8% Nenad Bakić 7,03% Stjepan Igrec Ponuda vjerovnicima: • otpis redovnih i zateznih kamata • dug prema državi podmiriti dokapitalizacijom, ustupanjem nekretnina, otpisom dijela duga i refinanciranjem duga dijela vjerovnika obročnom otplatom kroz pet godina • dug prema financijskim institucijama podmiriti kroz nekretnine, reprogramom • dug prema dobavljačima koji imaju ovršne isprave podmiriti u prvih 12 mjeseci, prema ostalima u pet godina uz poček od 12 mjeseci • za stabilizaciju poslovanja novo zaduženje od ukupno 92 milijuna kuna, uz zalog preostale imovine i poček od tri godine Vlasnička struktura na dan 30. rujna 2012. Jedini osnivač je Dioki d.d. Krajnja matica je Dioki Holding AG Zug, Švicarska, a krajnji vlasnik Robert Ježić. Očekivana razina namirenja tražbina vjerovnika: 90,1 posto 2012. (-82.491.917 kn) projekcija na 31. prosinca 2012. Vlasnička struktura 27,8% Ethemba Capital na dan 31. kolovoza (Nizozemska) 2012. 19,02% Industrogradnja nekretnine 7,02% Centar banka 3,75% HITA vrijednosnice Ponuda vjerovnicima: • otpis redovnih i zateznih kamata, ostalih troškova i naknada • otplata glavnice u 20 jednakih rata kroz pet godina, uz poček od dvije godine • prodaja udjela u društvu Ćuf d.o.o, čime bi se pribavilo 24,5 milijuna eura za podmirenje dugova prema Hypo Grupi kao založnom vjerovniku i radničkih potraživanja u iznosu od šest milijuna eura. Preostalim iznosom bit će plaćeni strateški dobavljači sirovina • pretvaranje tražbina vjerovnika u kapital u ukupnom iznosu od 369.789.800 kuna, i to: 100 posto potraživanja Adriaoila SpA u iznosu od 208,8 milijuna kuna, 75 posto potraživanja države u iznosu od 98,1 milijun kuna i 50 potraživanja financijskih institucija u iznosu od 63,1 milijun kuna 3,09% Marijan Filipović 2,89% Shina Menoshi 36,43% Ostali Ponuda vjerovnicima: • Porezna uprava: izmirenje obveza sukladno potpisanom sporazumu • vjerovnici s razlučno osiguranim tražbinama: izmjena roka dospjelosti na 12 mjeseci, uz fiksnu kamatu od 14 posto na vrijednost tražbine, plativo prijenosom dionica Industrogradnja Grupe po nominalnoj vrijednosti od 1000 kn • vjerovnici bez osiguranja: pretvaranje tražbina u kapital u omjeru 1:1 po nominalnoj vrijednosti dionice od 1000 kn • povezana društva: odgoda dospjelosti do objedinjavanja u Grupu Industrogradnja TOZ Penkala, Tvornica olovaka Zagreb d.d. Prijedlog podnesen: 22. siječnja 2013. Temeljni kapital: 60.000.000 kn Broj zaposlenih: 82 Ukupne obveze: 30.134.054,44 kn Ukupna potraživanja: 13.236.891 kn Manjak likvidnih sredstava: 7.517.830 kn Račun dobiti i gubitka: 2011. (+1.058.865 kn) 2012. (-709.198 kn) do 30. studenog 2012. Vlasnička struktura 25,08% TAB B.V. na dan 30. studenog 18,35% Planidal Ulaganja 2012. 7,5%Audio/Republika Hrvatska 49,07% Ostali Ponuda vjerovnicima: • otpis svih kamata • odgoda dospjelosti obveza do 31. prosinca 2014. • otplata obveza u šest jednakih jednogodišnjih rata počevši od 1. siječnja 2015. Do 31. prosinca 2020. Alternativni model: Ako banke odluče prodati nekretnine temeljem zaloga, procijenjena tržišna vrijednost na lokaciji Poljička 56 u Zagrebu nekoliko je puta veća od obveza, pa bi TOZ bio u mogućnosti podmiriti sve obveze i uložiti ostatak sredstava u preseljenje na novu lokaciju u modernizaciju proizvodnje. Operativno restrukturiranje: • grupiranjem strojeva i opreme stvoriti višak skladišnog prostora od 800 kvadrata, čijim će se iznajmljivanjem godišnje uprihoditi dodatnih 300.000 kuna • reorganizacijom proizvodnje trošak održavanja smanjiti sa 400.000 na 200.000 kuna godišnje • supstitucijom dobavljača smanjiti troškove nabave za 300.000 kuna godišnje enterprise europe info Broj 78, 11. veljače 2013. Genius Croatia Portal za inovacije Split Innovation Hub Experiment Ako želite svoj potencijal iskušati u poslovnom svijetu i razmišljate o osnivanju vlastite tvrtke ali niste sigurni što vas sve očekuje, Ured za transfer tehnologija Sveučilišta u Splitu je pripremio zanimljivu radionicu. Kako je lako osnovati jednostavni d.o.o., iz vlastitog iskustva govori Ante Matijaca koji je ovu mogućnost upravo iskoristio za osnivanje svoje tvrtke Unity. Bivši rock kritičar, zaštitnik, medijator i gurman Mladen Vukmir, koji se specijalizirao za zaštitu intelektualnog vlasništva i svoju diplomu stekao na prestižnom američkom sveučilištu Franklin Pierce Law Center, govorit će o poduzetničkom trenutku i utjecajima novih tehnologija na razvoj gospodarstva i pravnog sustava, kao i novim trendovskim prilikama za poslovne poduhvate. Radionica Split Innovation Hub Experiment održat će se uz potporu Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država i u okviru Europske poduzetničke mreže. Zbog ograničenog broja mjesta obvezna je registracija online formularom na http://goo.gl/ r7Q3h. Više informacija i program skupa može se naći na web stranici http://utt.unist.hr/hr/ novosti-i-dogadanja/ sihe. S radom je počeo prvi hrvatski specijalizirani portal za inovacije. Na web stranicama portala mogu se na jednom mjestu pokupiti sve informacije nužne za put inovacije do tržišta Specijalizirani portal za inovacije Genius Croatia (genius-croatia.com) na jednom mjestu želi objediniti sve kreativne potencijale pojedinaca iz Hrvatske. Kreator i autor ovog portala je korisnik programa predinkubacije u Znanstveno-tehnologijskom parku Sveučilišta u Rijeci Siniša Necko. Portal je namijenjen inovatorima, investitorima i tvrtkama koje trebaju kvalitetna rješenja kako bi se razvijale. Kako najavljuju, na portalu će se objavljivati informacije važne za inovacijsku zajednicu. Na ovom portalu kreativci mogu objaviti svoju ideju, izum, inovaciju, otkriće ili inovativni projekt, pokušati naći rješenje za neki od problema i zadataka koje objavljuju tvrtke u rubrici Zadaci i problemi te osvojiti vrijedne nagrade, kao i ostvariti poslovnu suradnju ili zaposlenje! Tvrtke na web stranici mogu objavom problema doći u priliku da se na rješavanje tog zadatka usmjeri veći broj kreativnih, inovativnih ljudi i timova što je gotovo nemoguće postići unutar tvrtke. Tvrtke mogu ostvariti velike uštede u vremenu i novcu. Umjesto traženja kreativnih pojedinaca unutar tvrtke ili zapošljavanja novih, rješenje se može pronaći na ovaj način. usluga - odvjetnike, patentne zastupnike, prevoditelje ili prototipne radionice koje su često potrebne kod procesa zaštite intelektualnog vlasništva, izrade i dorade prototipa te plasiranja izuma na tržište. Portal želi povezati i objediniti sve potrebne elemente za realizaciju i zaštitu projekta ili ideje, i zato pružateljima usluga nude predstavljanje na Geniusu Croatia. Moguće je pratiti što rade ostali kolege kreativci i izumitelji i povezati se s njima, uključiti u njihove projekte ili zajednički stvoriti nove. Projekti i ideje će biti promovirani ne samo na ovoj web stranici već i putem društvenih mreža i drugih medija. Na stranicama je moguće naći i informacije i resurse vezane uz zaštitu intelektualnog vlasništva, komercijalizaciju i financiranje. Angažiranjem kreativnih ljudi izvan tvrtke ona svojim zaposlenicima omogućava fokusiranje na njihove glavne zadatke i odgovornosti, a neopterećeni pogled na problem izvana često donosi najbolja rješenja. Tvrtkama portal omogućava da same odrede novčani iznos kao nagradu za traženo rješenje i same odrede način dostave rješenja, a moguće je i objavljivanje zadataka anonimno. Portal je zgodno mjesto i za davatelje Jedan od glavnih ciljeva ove platforme je i omogućiti domaćim i stranim investitorima te poslovnim anđelima upoznavanje i praćenje inovativnih hrvatskih projekata. Za sada na svojem portalu imaju registriranih desetak provjerenih investitora. U tijeku je promotivni period u kojem se simbolična naknada za objavu na web stranicama ovog portala ne naplaćuje. enterprise europe Priprema razvojnih programa Piše >> Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK-a Javni poziv za pripremu razvojnih projekata Trebamo imigracijsku politiku U proteklih se nekoliko dana, nakon dugogodišnjeg muka, čak na dva skupa, prvom u organizaciji jedne političke stranke, a drugom u organizaciji jedne građanske udruge, razgovaralo o temi imigracijske politike koju Hrvatska nema, a koja joj je očito potrebna. ... Naime, kada je prije pet godina Hrvatska gospodarska komora organizirala međunarodnu konferenciju pod nazivom Useljenička politika u funkciji razvoja, koja je na vrlo meritoran, kvalificiran, stručno i znanstveno utemeljen način otvorila pitanja demografskih kretanja i krajnje nepovoljnih demografskih trendova u Hrvatskoj te utvrdila potrebu da se, između ostaloga, uspostavi i jedna ozbiljna useljenička strategija, onda su iz različitih ideoloških busija krenuli oštri napadi i na Komoru i na njenog predsjednika, s ciljem da se rasprava zaustavi i da se proskribiraju njeni poticatelji i zagovaratelji. ... Izvjesno je, naime, da je Hrvatska država s krajnje nepovoljnim demografskim trendovima. Na djelu je opća depopulacija Hrvatske, a posebno nekih njenih dijelova, koja traje već 20 godina i sasvim je očekivan njen nastavak, i to zbog dva ključna razloga: jer nam je natalitet niži od mortaliteta i svake nam godine umre “cijela jedna Makarska” više negoli nas se rodi, te zbog znatno većeg iseljavanja iz Hrvatske od useljavanja u nju. Još su porazniji podaci vezani za strukturu stanovništva. Smanjuje se broj mladoga, a povećava broj staroga stanovništva, po čemu postajemo jedna od najstarijih država u svijetu, smanjuje se fertilni kontingent stanovništva, smanjuje se radni kontingent i iz godine u godinu povećava mu se starost. Stoga je minimalno duštveno odgovorno, ma kako to cinično zvučalo uz brojku od oko 400.000 nezaposlenih, postaviti pitanje: tko će raditi u Hrvatskoj, tko će osiguravati ekonomski prosperitet ove zemlje, njen ukupni razvitak i njenu budućnost? Tko će osiguravati egzistenciju njenih preostalih građana, naime, nas samih? Ozbiljne države odavno vode osmišljene, sustavne i obuhvatne politike kojima se osiguravaju od rizika gubitka najvažnije razvojne supstancije, a to su ljudi. I to rade na nekoliko načina. ... Izvjesno je da se naši demografski problemi ne mogu riješiti isključivo niti ponajboljom pronatalitetnom populacijskom politikom te da, htjeli mi to ili ne, samo useljavanjem novih stanovnika možemo osigurati opstanak i budućnost i zemlje i nacije. A kad je o naciji riječ, nije naodmet podsjetiti na mnoštvo velikih Hrvata, doseljenika u prvom ili drugom koljenu, od Lavoslava Ružičke, Hermana Bollea, Augusta Šenoe, gradonačelnika Heinzela, Slavoljuba Penkale, Josifa Runjanina i mnogih drugih koji su i nas i svijet trajno zadužili. Stoga Hrvatska i dalje treba otvarati svoje društvo i svoje granice, ali ne tako da stihijom i slučajem puni svoj ispražnjeni prostor, već upravo obrnuto – da kao privlačna i uspješna zemlja, u kojoj će ljudi rado htjeti živjeti, obrazovati se i raditi, sama odlučuje o tome tko će nam dolaziti. To znači i poticanje izvrsnih na useljavanje baš u Hrvatsku jer za njih se već odavno vodi bitka na globaliziranom tržištu rada. [cijeli blog moguće je pročitati na web stranici http://www.hgk.hr/blog/ kada-cemo-napokon-imati-hrvatsku-imigracijsku-politiku] Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kroz Program pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova Europske unije objavilo je javni poziv za dostavu projektnih prijedloga vrijednih od tri do 50 milijuna eura. Rok za njihovu predaju je 15. travnja Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije provodi Program pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova Europske unije te je u sklopu Potprograma Priprema regionalnih razvojnih projekata objavilo novi javni poziv za dostavu projektnih prijedloga. Rok za dostavu prijava je 15. travnja 2013. godine. Javnim se pozivom žele prikupiti regionalni razvojni projekti – projektne ideje utemeljene na regionalnim i nacionalnim strateškim dokumentima koje su prihvatljive za financiranje u okviru budućih strukturnih fondova i Kohezijskog fonda EU-a - i ujedno potaknuti razvoj cjelokupnog teritorija Hrvatske, posebice slabije razvijenih županija. Odabranim projektnim prijedlozima Ministarstvo će pružiti tehničku pomoć za prijavu projekata za fondove Europske unije. Program pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova EU-a osmišljen je kao potpora razvojnim projektima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prihvatljivih za prijavu na natječaje u okviru operativnih programa koji se već provode ili je njihova provedba planirana, a financiraju se iz fondova EU-a (za sada kroz IPA program, a uskoro iz strukturnih fondova EU-a). Potprogramom Priprema regionalnih razvojnih projekata nastoji se pridonijeti jačanju sposobnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLPS) i drugih prihvatljivih korisnika za prijavu projekata na natječaje u okviru pretpristupnog programa IPA i strukturnih fondova EU-a. Prijavitelji mogu biti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave; javna tijela te s njima izjednačena tijela (fondovi, agencije, ustanove...) koje je osnovala središnja država ili jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave uključujući ustanove za istraživanje i razvoj, ustanove za osposobljavanje i obrazovanje, lokalne i regionalne razvojne agencije, institucije za zaštitu prirodne i kulturne baštine, ustanove zdravstvene zaštite i slično; trgovačka društva u većinskom javnom vlasništvu i s neprofitnim statusom kao što su lokalne i regionalne razvojne agencije; komunalna poduzeća u vlasništvu lokalne i područne (regionalne) samouprave; turističke zajednice; gospodarske i obrtničke komore te klasteri registrirani kao neprofitne pravne osobe. Prijavitelji mogu prijaviti projektne ideje samostalno ili s partnerskim institucijama koje se također moraju uklapati u neku od navedenih kategorija. Prihvatljivi su projekti procijenjene ukupne investicijske vrijednosti između tri i 50 milijuna eura. Prikupljene projektne ideje bit će ocijenjene temeljem kriterija prihvatljivosti i ocjenjivačkih kriterija. Za one projektne ideje koje ostvare broj bodova iznad propisanog bodovnog praga bit će, prema raspoloživim financijskim sredstvima, osigurana tehnička pomoć u pripremi projekta, najavljuju u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a. www.een.hr 11. veljače 2013. 2 3 Mobile World Contest Startup 4 Barcelona by HGK Stepenice na putu do uspjeha Četiri razvojna tima dobila su priliku besplatno sudjelovati na jednom od najvažnijih sajmova za mobilne tehnologije. Jedan od njih, INU, traži svoje mjesto pod suncem u niši koja povezuje informacijske tehnologije i medicinu Na finalnom natjecanju Mobile World Contest - Startup 4 Barcelona by HGK izabrana su četiri najbolja projekta. Njihovim će predstavnicima Hrvatska gospodarska komora snositi troškove smještaja tijekom sajma GSMA Mobile World Congress 2013 (MWC) koji se od 25. do 28. veljače održava u Barceloni. Dio nagrade je i plaćanje troškova kotizacije za Brokerage event, poslovne susrete s drugim sudionicima tog događanja. Sajam i konferencija MWC (www.mobileworldcongress.com) najveći je događaj u telekomunikacijskoj branši u svijetu i prilika informatičkim tvrtkama orijentiranima na proizvode i usluge u telekomunikacijama za uspostavljanje kontakata i stvaranje poslovnih prilika s kompanijama i korporacijama na svjetskoj razini. Hrvatska gospodarska komora pozvala je tvrtke, timove i pojedince da prijave svoje projekte namijenjene tržištu mobilnih komunikacija i telekomunikacijskom tržištu putem elektroničke pošte, te tako dostave opis tvrtke, obrta ili projekta i prezentaciju aplikacije, usluge ili projekta koji će predstaviti na natjecanju. Za finale je odabrano 10 projekata koji su imali pet minuta za svoje prezentacije. “Ovo natjecanje HGK organizira po drugi put, pri čemu se istovremeno stvara poticajno institucionalno okruženje za razvoj novih malih i inovativnih tvrtki u sektoru IT tehnologija”, ističe Škevin. Stručni žiri koji su činili stručnjaci, pobjednici lanjskog natjecanja, vodeći ljudi Udruženja za informacijske tehnologije HGK-a i predstavnici medija odabrali su tri najbolja projekta, a publika je izabrala četvrtog putnika u Barcelonu. Igor Škevin, tajnik Udruženja Informatičke tehnologije, kaže kako se na natjecanje prijavilo znatno više tvrtki i pojedinaca u odnosu na prošlu godinu. Smještaj u iznajmljenoj kući za vrijeme sajma i kotizaciju zaradila je tvrtka Inteligentna kuća za svoj projekt udaljenog upravljanja električnim i plinskim sustavima kod kuće preko mobilne mreže nazvan IThome. Društvo će im praviti predstavnici tvrtke IT.inteligentne tehnologije za svoj projekt ProMDM, sustav zaštite podataka na tabletima i mobilnim telefonima koji su razvili i već upotrebljavaju u Privrednoj banci Zagreb. Barcelonu će vidjeti i projekt Squee tvrtke Squee team - mobilna aplikacija kojom se uspoređuju uređaji i usluge te profiliraju najbolji odabiri prema potrebama korisnika. Posebnu nišu na tržištu koje povezuje informacijske tehnologije i medicinu pokušava naći i četvrti putnik u Barcelonu, tvrtka INU. Njihov projekt BabyWatch, uz mnoštvo informacija vezanih uz praćenje trudnoće daje trudnicama i mogućnost da prate rast svoje bebe, što dijele ne samo sa svojim prijateljima nego na kvalitetan način mogu dati informaciju i liječnicima koji prate trudnoću. Od odlaska na ovaj sajam očekujemo mnogo, kaže Josipa Majić iz tvrtke INU. “To je svjetski summit i tamo će se naći najveći igrači i naši mogući partneri koji su presudni za budućnost naših ideja. O nama ovisi kako ćemo prezentirati svoje aplikacije i koliko ćemo tamo biti uspješni”, ističe Josipa Majić. Glavno tržište na koje ciljaju je ono američko. “Već imamo kontakte na tom tržištu, ali uglavnom u znanstvenim i istraživačkim krugovima u koje je naš projekt upućen. Većinom je riječ o medicinskim tvrtkama, ali ima i nešto telekom operatora kojima bi ovakav proizvod mogao biti zanimljiv i imali su već neke izlete u medicinski sektor”, pojašnjava Josipa Majić. Babywatch je drugi projekt tvrtke INU. Prvim projektom iDerma namijenjenim medicinskim tvrtkama već su ušli u zanimljivu i moguće vrlo unosnu nišu koja povezuje informacijske tehnologije i medicinu. “Orijentirani smo na medicinu i svjesni smo da će vjerojatno proći nekoliko pokušaja do uspjeha na tom tržištu. Još uvijek nismo doživjeli niti jedan neuspjeh. Naši drugi projekti su više B2B projekti namijenjeni tvrtkama a ne širokom tržištu i kompleksnijeg su tipa, pa je i sam proces prodaje kompleksniji, što je inače i uobičajeno u medicini. Sve je to put prema uspjehu, samo je pitanje koliko će dugo taj put trajati”, zaključuje Josipa Majić. enterprise europe Enertec i Terratec Produkteka Tehnologija i okoliš Hrvatska je bila zemlja partner na međunarodnom sajmu tehnologije i zaštite okoliša u Leipzigu u Njemačkoj. Na sajmu je nastupilo desetak hrvatskih tvrtki koje su predstavile svoje proizvode i mogućnosti Na Enertecu i Terratecu, međunarodnim sajmovima tehnologije za zaštitu okoliša, koji su se od 29. do 31. siječnja održali u Leipzigu, Hrvatska je bila zemlja partner. Sajam je održan pod pokroviteljstvom saveznog ministra gospodarstva i tehnologije Philippa Röslera i saveznog ministra okoliša, zaštite prirode i sigurnosti reaktora Petera Altmeiera, a pokrivao je područja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, vodnoga gospodarstva, gospodarenja otpadom, zaštite tla i zaštite okoliša. U organizaciji cjelokupnog nastupa na ovom sajmu iz zemlje partnera sudjelovali su Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Agencija za investicije i konkurentnost, Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija te Hrvatska gospodarska komora. U panel-diskusiji povodom otvaranja ovog međunarodnog sajma sudjelovao je i Hrvoje Dokoza, zamjenik ministra zaštite okoliša Idejo Produkteka, platforma koja povezu Prema najavama, održavat će se kv i prirode, a sajam su posjetili i veleposlanik Republike Hrvatske u Berlinu Miro Kovač i ministrica savjetnica veleposlanstva Mirjana Božić. Hrvatska gospodarska komora organizirala je nastup 11 tvrtki iz ovog sektora - Dalekovoda, Đuro Đaković holdinga, Elka kabela, Energy Plusa, HEP ESCO-a, Končar Elektroindustrije, RIZ odašiljača, Solvisa, TTK-a i Vemosa, a posjetiteljima se predstavio i Fakultet politehnike Zagreb. Prvog dana sajma Hrvatska gospodarska komora je na hrvatskom izložbenom prostoru organizirala druženje za uzvanike i organizirala poslovne razgovore hrvatskih i stranih tvrtki u okviru međunarodnog partnerskog foruma Green Ventures u suradnji s Komorom Saske. Prvog dana sajma održan je i Dan Hrvatske na kojem su tvrtke predstavile svoje proizvodne programe, izvozne potencijale te mogućnosti za suradnju sa stranim partnerima. Scuderia Zagreb u suradnji s Centrom za dizajn Hrvatske gospodarske komore okupit će dizajnere, proizvođače i distributere na prvoj Produkteci, produkt-dizajn platformi za stvaranje novih proizvoda. Produkteka je platforma koja povezuje dizajnere, proizvođače, distributere i inovatore - elementarne čimbenike realizacije dobrih ideja. Cilj joj je uspostaviti komunikaciju između svih dionika procesa stvaranja novih proizvoda - dizajnera, proizvođača i distributera. Povezivanjem ljudi i omogućivanjem razmjene ideja i kreativne atmosfere želi se NATJEČAJI Mediji i EU fondovi Prvi hrvatski portal o EU fondovima EU projekti info i Hrvatsko novinarsko društvo organiziraju poludnevno predavanje o EU fondovima pod nazivom Što mediji trebaju znati o EU fondovima? koje će se održati u utorak, 26. veljače 2013., u prostorijama HND-a, Perkovčeva 2/II. u 10 sati. Predavanjem se želi upoznati predstavnike medija s EU fondovima, objasniti im kako funkcioniraju u Hrvatskoj i Uniji te koje nas promjene očekuju nakon pristupanja. Posebnu pažnju posvetit ćemo rezultatima programa IPA, starim i novim programima Unije, strukturnim fondovima te Kohezijskom fondu, objasniti kako funkcioniraju, prikazati primjere uspješnih projekata te se osvrnuti na dosadašnje rezultate hrvatskih korisnika, a sve to u cilju boljeg razumijevanja problematike te kvalitetnijeg izvještavanja. Predavanja se održavaju u okviru projekta Questions and Answers for You koji financijski podupire Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske u RH u sklopu programa Matra KAP. Sudjelovanje je besplatno, a zbog ograničenog broja sudionika na predavanje se mogu prijaviti najviše dvije osobe iz jedne redakcije. Ljubazno molimo da ispunite prijavni obrazac te ga dostavite putem e-maila na adresu [email protected] najkasnije do 24. veljače 2013. Više informacija možete pronaći na portalu EU projekti info (www.eu-projekti.info). Natječaj za program zdravstvene sigurnosti Otvoren je natječaj za dostavu projektnih prijedloga za Program Health kojemu je cilj poboljšati zdravstvenu sigurnost građana, promovirati zdravlje te diseminirati informacije o zdravlju. Kako bi se dostigla europska dimenzija projekata, potrebno je uključiti najmanje dva europska partnera. Projekti mogu trajati do 36 mjeseci, s udjelom sufinanciranja od 60 do 80 posto. Prijaviti se mogu projekti za sljedeće teme: • Poziv 1: poboljšavanje pristupa uslugama za dijagnozu HIV-a, pravovremeno liječenje i briga za najugroženije skupine u prioritetnim regijama • Poziv 2: projekti koji se odnose na kronične bolesti i zdravo starenje • Poziv 3: projekti koji podržavaju prioritete Europskog inovacijskog partnerstva (EIP) o aktivnom i zdravom starenju • Poziv 4: pilot-mreže za suradnju u skladu s Direktivom 2011/24/EU • Poziv 5: podrška informacijskim mrežama o plućnom mezoteliomu. Rok za prijavu je 22. ožujka, a prijavitelji mogu biti tijela državne uprave izuzevši vladu i ministarstva, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, mala i srednja poduzeća, velika poduzeća, udruge, udruge poslodavaca, sindikati, zadruge, instituti, fakulteti, razvojne agencije, poduzetnički inkubatori, klasteri te ustanove. Natječajnu dokumentaciju te ostale informacije o natječaju možete pronaći na stranicama http://ec.europa.eu/eahc/health/projects.html. Potpore za nastupe na sajmovima knjiga Ministarstvo kulture dodijelit će potpore za organizaciju predstavljanja hrvatske književne i knjižne produkcije u 2013. godini na sajmovima knjiga u Bologni, Sarajevu, Frankfurtu i Beogradu kao i drugim inozemnim sajmovima od strateškog značaja za Hrvatsku prema obrazloženom prijedlogu prijavitelja. Poduprijet će se programi koji zadovoljavaju sljedeće opće kriterije: razvoj dugoročne koncepcije reprezentativnog i inovativnog predstavljanja hrvatske književne i knjižne produkcije u međunarodnom okruženju, povećanje broja prijevoda hrvatskih autora na strane jezike, te razvoj međusektorske i međunarodne suradnje u promidžbi hrvatske kulture. Pravo podnošenja prijave imaju pravne osobe koje su registrirane za obavljanje kulturno-umjetničke djelatnosti te posredovanje u kulturi u Republici Hrvat- www.een.hr 11. veljače 2013. 4 5 om preko dizajna do tržišta uje dizajnere, proizvođače, distributere i inovatore, želi uspostaviti komunikaciju između svih dionika procesa stvaranja novih proizvoda. vartalno kao jednodnevno druženje ljudi iz različitih sektora ovog procesa potaknuti suradnja s konkretnim ciljem: stvaranjem novih proizvoda i jačanjem hrvatskog gospodarstva. Ova platforma je mjesto sastanaka i povezivanja ideje i proizvodnje. Nastala je inicijativom tvrtke Scuderia Zagreb, a u suradnji s Centrom za dizajn HGKa, udrugom Boonika - platformom vizualnog dijaloga i Boonar Studijem. Scuderia Zagreb je tvrtka koja već pet godina organizira Auto(r) konferenciju o dizajnu automo- bila, najveće događanje posvećeno produkt dizajnu u Hrvatskoj. Do sada je uspješno surađivala na nizu projekata iz područja produkt dizajna kao što su Sljeme Autokoffer, Dok-ing XD, Rimac Concept One... skoj. Prijave se podnose za pojedinačne sajmove. Uz prijavu za potporu treba dostaviti: ispravno popunjenu prijavnicu, dokumentaciju kojom se dokazuje vlastita pravna i financijska sposobnost - rješenje upisa u registar udruga, rješenje trgovačkog suda ili drugi pravovaljani dokument kojim se dokazuje svojstvo pravne osobe, potvrdu nadležne porezne uprave o stanju duga na osnovi poreza, ne stariju od 30 dana od objave Poziva, potvrdu Financijske agencije ili drugi pravovaljani dokument iz kojega je vidljivo da podnositelj ponude nije bio u financijskoj blokadi u posljednjih šest mjeseci, potvrdu Financijske agencije ili drugi pravovaljani dokument o prihodima i rashodima u prethodnoj godini ili odgovarajuću vlastitu izjavu o navedenim svim izvorima financiranja u prethodnoj godini, dokaz o dosadašnjem iskustvu u organizaciji predstavljanja hrvatske književne i knjižne produkcije u inozemstvu, odnosno organizaciji drugih sličnih međunarodnih projekata, detaljan opis programa za koji se traži potpora - dugoročnu koncepciju predstavljanja hrvatske književne i knjižne produkcije, detaljnu razradbu programa (osnov- na tema, cilj, plan s rokovima, sudionici, voditelj programa), opis stručnih kadrovskih kapaciteta podnositelja za provedbu programa kao i detaljan financijski plan za provedbu programa, vlastita osigurana sredstva te sredstva iz drugih izvora. Sve u roku pristigle ponude s potpunom dokumentacijom razmotrit će posebno povjerenstvo te uputiti prijedlog ministrici kulture koja će donijeti odluku o dodjeli potpora. Ponude se mogu poslati poštom ili osobno predati u Ministarstvu kulture, Zagreb, Runjaninova 2. Nepotpune prijave neće biti razmatrane. Priložena dokumentacija neće se vraćati podnositeljima. Prijave na ovaj javni poziv primaju se do 1. ožujka. Boonika je udruga koja djeluje na načelima tolerancije, suradnje, ravnopravnosti i uzajamnog uvažavanja kroz strategijske ciljeve jačanja društvenog kapitala i promicanja vrijednosti umjetnosti i međunarodne kulturne suradnje, dok se Boonar kao CGFS (computer grafic freelance studio) sastoji isključivo od freelancera. Produkteka će se održavati kvartalno u vidu jednodnevnog druženja dizajnera, proizvođača, distributera Poduzetnički impuls 2013. Preduvjeti za podnošenje prijave odnose se na sve subjekte koji se žele uključiti u sustav potpora te trebaju zadovoljiti sljedeće opće uvjete: imati sjedište na području Republike Hrvatske, pozitivno poslovati u prethodnoj godini, imati dokaz o neovisnosti u poslovanju, imati podmirene obveze prema državi i zaposlenicima, ispunjavati propise o i inovatora kroz radionice, predavanja, prezentacije i panel-diskusije, za vrijeme kojih će se moći vidjeti uživo gotovi proizvodi nastali uspješnom suradnjom dizajnera i proizvođača. Uz potporu Centra za dizajn HGK-a prva Produkteka bit će održana već 14. veljače u izložbenom prostoru Centra za dizajn u Draškovićevoj 45, s temom o namještaju i opremanju interijera. Hrvatski dizajneri i proizvođači otkrit će nam svoju viziju razvoja hrvatskih proizvoda. Deset dizajnera, deset tvrtki i pet distributera desetminutnim prezentacijama predstavit će se jedni drugima, opisati čime se bave, koje su im mogućnosti i potrebe. Pozivu su potporama male vrijednosti (NN 45/2007), te imati opravdana odobrena sredstva potpore male vrijednosti iz prethodnih godina. Prijavu ne mogu podnijeti podnositelji nad kojima je otvoren stečajni postupak ili postupak likvidacije, podnositelji nad čijim je pojedinačnim vlasnicima otvoren stečajni postupak ili postupak likvidacije zbog poreznog duga te podnositelji koji imaju blokirani poslovni račun. Predložene mjere za ovu godinu su: Mjera A - Razvoj mikro poduzetništva i obrta A1 Mikro poduzetništvo i obrt A2 Poduzetništvo kreativnih industrija A3 Mladi i početnici u poduzetništvu A4 Zadružno poduzetništvo A5 Jačanje poslovne konkurentnosti klastera Mjera B - Jačanje poslovne konkurentnosti poduzetnika i obrtnika se već odazvale tvrtke kao što su Inkea, Kvadra, Kenda, Inker, Intera, Topomatika, Evolve, PandoPad te mnoge druge. Javnosti će svoje projekte predstaviti i hrvatski dizajneri Mario Furčić, Nikolina Jelić, Ksenija Jurinec, Ada Kezić, Ana Banić Göttlicher i Maša Vukmanović, Zoran Šunjić i Ines Pašić, Alan Tvico, Tomislav Veltruski i Carmen Mikuš. Predstavit će se i radovi nastali uspješnom suradnjom dizajnera i proizvođača i dokazati da hrvatski produkt dizajn ima mnogo toga za ponuditi. Sljedeća Produkteka održat će se u travnju, za vrijeme Auto(r) konferencije o dizajnu automobila, a tema će joj biti transport. B1 Jačanje poslovne konkurentnosti poduzetnika i obrtnika B2 Poduzetništvo u turizmu 1000 bazena za hrvatski turizam B3 Poticanje inovativnog poduzetništva Mjera C - Razvoj poduzetničke infrastrukture i poslovnog okruženja C1 Poduzetničke zone C2 Tehnološki parkovi i poduzetnički inkubatori C3 Razvojne agencije i poduzetnički centri Mjera D - Obrazovanje za poduzetništvo i obrte te očuvanje tradicijskih i umjetničkih obrta D1 Obrazovanje za poduzetništvo D2 Obrazovanje za obrte D3 Očuvanje tradicijskih i umjetničkih obrta Za uključivanje u poticajne Projekte za 2013. godinu podnosi se: prijavni obrazac, propisana dokumentacija i dodatna dokumentacija kojom se pojašnjava Projektni prijedlog ili druge informacije važne za provedbu podnesenog poduzetničkog projekta. Više podataka o natječju može se naći na web stranicama Ministarstva poduzetništva i obrta www.minpo.hr. enterprise europe EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu. Najam zrakoplova Geological Survey of Norway, Trondheim, Norveška, traži najam zrakoplova. Natječaj je otvoren do 5. ožujka, a prijave na danskom, engleskom, norveškom ili švedskom predaju se na Geological Survey of Norway (NGU), P.O. Box 6315 Sluppen, Contact point(s): Geomapping, For the attention of: Continental shelf geophysics, 7491 Trondheim, Norway, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na http://www.doffin.no//search/ Search_AuthProfile.aspx?ID=AA2152. Kamioni Hispanagua, S.A.U., Madrid, Španjolska, traži nabavu kamiona. Natječaj je otvoren do 22. veljače, a prijave na španjolskom jeziku predaju se na Hispanagua, S.A.U., Sor Ángela de la Cruz, 6 4ª pta., For the attention of: Jorge Ollero, 28020 Madrid, Spain, E-mail: [email protected]. Više podataka o nadmetanju kao i natječajna dokumentacija mogu se dobiti na istoj adresi. Sustavi za snimanje i istraživanje Eidgenössisch Technische Hochschule Zürich Institut für Agrarwissenschaften, Zürich, Švicarska, traži nabavu sustava za snimanje i istraživanje. Natječaj je otvoren do 27. veljače, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Eidgenössisch Technische Hochschule Zürich Institut für Agrarwissenschaften, Universitätsstrasse 2, LFW C58, For the attention of: Dr Norbert Kirchgessner, 8092 Zürich, Switzerland, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na www.simap. ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=760813. Konstrukcijski radovi Office fédéral des routes - infrastructure routière filiale Estavayer-le-Lac, Estavayer-le-Lac, Švicarska, traži izvođača radova na konstrukciji. Natječaj je otvoren do 22. ožujka, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Office fédéral des routes - infrastructure routière filiale Estavayer-le-Lac, place de la Gare 7, For the attention of: Gestion de projets, 1470 Estavayer-le-Lac, Switzerland, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=759373. Obnova pruge Javno poduzeće za obnovu željezničke mreže u Makedoniji traži izvođača radova na obnovi 31 kilometra pruge na relaciji Nogaevci-Negotino, europskog željezničkog koridora X. Prijave se predaju na makedonskom jeziku do 20. ožujka na Vladimir Trajkovski. PE MR Infrastructure. Zeleznicka 50 b, Skopje, Republic of Macedonia, [email protected]. mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Niskopodni autobusi Stadtwerke Aschaffenburg, Aschaffenburg, Njemačka, traži nabavu niskopodnih autobusa. Natječaj je otvoren do 25. ožujka, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Stadtwerke Aschaffenburg, Werkstraße 2, For the attention of: Wolfgang Kuhn 63739 Aschaffenburg, Germany, wolfgang. [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Cestovni prijevoz pošte S.E Correos y Telégrafos, Madrid, Španjolska, traži uslugu prijevoza pošte ce- stom. Natječaj je otvoren do 19. veljače, a prijave na španjolskom jeziku predaju se na S.E Correos y Telégrafos, S.A., Vía Dublín, 7, Contact point(s): Unidad de Contratación, 28042 Madrid, Spain, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Namještaj Landstinget i Östergötland, Linköping, Švedska, traži nabavu namještaja. Natječaj je otvoren do 18. ožujka, a prijave na švedskom jeziku predaju se na Landstinget i Östergötland, Brigadgatan 19, For the attention of: Katja Ekström, SE-581 85 Linköping, Sweden, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na https://tendsign.com/doc. aspx?ID=31208&Goto=Docs. Građevinski radovi Wiener Linien, Beč, Austrija traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 19. ožujka, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Wiener Linien GmbH & Co KG, Erdbergstraße 202, Contact point(s): B67 - Abteilung Planung, Bau und Projektmanagement, For the attention of: DI Hrunek, 1030 Wien, Austria, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Proizvodnja briketa (20121231047) Rumunjski proizvođač briketa u velikim količinama traži partnere za dugoročno partnerstvo, nudeći podugovaranje njihove proizvodnje briketa. Tvrtka inače izrađuje sve vrste stolaca i sitnog namještaja, a kao rezultat njihove proizvodnje također proizvode brikete. Proizvodi od kože (20121231023) Rumunjski proizvođač kožnatih proizvoda visoke kvalitete, koji ručno izrađuje proizvode kao što su remenje, torbe, sedla, pojasevi, kape, tobolci i drugi proizvodi na zahtjev, zainteresiran je za suradnju s distributerima koji se bave distribucijom autentičnih, jedinstvenih i visokokvalitetnih proizvoda od kože. Tvrtka također nudi podugovaranje svojih aktivnosti. Sustavi industrijske automatizacije (20121230016) Talijanska tvrtka koja se bavi sustavima industrijske automatizacije traži partnere kako bi počela proizvodnju, nudeći recipročnu proizvodnju i podugovaranje. Tvrtka s potencijalnim partnerom može podijeliti kompletnu instalaciju industrijskih postrojenja, proizvodnju, montažu i održavanje sustava industrijske automatizacije za proizvodne procese i strojeve... Organska hrana (20121224035) Srpska tvrtka specijalizirana za proizvodnju organske hrane traži trgovačke posrednike, distribucijske usluge te traži i nudi recipročnu proizvodnju. Rezervni dijelovi za poljoprivredne strojeve (20121229027) Talijanska tvrtka s dvadesetogodišnjim iskustvom u industriji rezervnih dijelova, posebno za poljoprivredne strojeve, traži distributere traktora i poljoprivrednih strojeva koji distribuiraju i rezervne dijelove te proizvođače opreme za zajedničko ulaganje ili pripajanje tvrtke. Touroperator (20121227032) Rumunjski touroperator nudi usluge posrednika (agenta) turističkim agencijama i hotelima s atraktivnim ponudama za turiste. Obrada željeza (20130103015) Španjolska tvrtka specijalizirana za inženjering i obradu komada željeza traži partnere za outsource djelatnosti proizvodnje na području lijevanja komada željeza u ciljanim zemljama Istočne Europe. Klaster iz poljoprivrednoprehrambenog sektora (20121226007) Srpski klaster iz poljoprivredno-prehrambenog sektora, osnovan 2009., traži klastere i partnera u europskim zemljama. Klaster je zainteresiran za uspostavljanje suradnje, razmjenu iskustava, zajedničko ulaganje i trgovačko-posredničke usluge (zastupnici, distributeri). 20121225008 Razvoj softvera i web aplikacija Izraelska tvrtka specijalizirana za razvoj softvera i web aplikacija traži trgovačkoporedničke usluge, prodajne zastupnike i poslovne partnere za joint venture. Rolete/zaštita od sunca (20121225005) Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju vertikalnih roleta, PVC, drvenih i aluminijskih roleta te roleta od tkanine i drugih rješenja za zaštitu od sunca traži distributere za svoje proi- zvode. Tvrtka također nudi usluge distribucije te je zainteresirana za recipročnu proizvodnju i joint venture. Proizvodi od jabuka (20121230019) Talijanski proizvođači soka od jabuke, jabučnog octa, balsamico octa od jabuka i suhih jabuka, traži distributere za svoje proizvode. Cestovni prijevoz tereta (20121224002) Slovenska tvrtka specijalizirana za cestovni teretni prijevoz nudi usluge prijevoza/logistike i podugovaranje. Prirodni proizvodi za bojenje odjeće (20121221056) Poljski R&D Institut koji se bavi prirodnim vlaknima i ljekovitim biljem traži partnera za joint venture suradnju. Institut želi surađivati s poslovnim partnerom na testiranju i razvoju prirodnih proizvoda za bojenje odjeće. Tekstilna industrija(20121221006) Srpska tvrtka s područja tekstilne industrije, proizvođač tkanina i odjeće, nudi prodaju/pripajanje cjelokupne tvrtke ili njenog dijela, a također traži/nudi suradnju u obliku joint venturea. www.een.hr 11. veljače 2013. RAPEX izvješće RAPEX izvješće RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en.cfm. sadrži previsoke razine kroma koji može izazvati alergijske reakcije. (slika 2) ve koji lako mogu otpasti i biti progutani ili inhalirani. (slika 4) Boja za tetoviranje, brend Tattoo, naziv Baby blue. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži policiklične aromatičke hidrokarbonate u previsokim količinama. Proizvod nije u skladu s Rezolucijom o zahtjevima i kriterijima za sigurnost tetovaža i trajne šminke. (slika 1) Krema za posvjetljivanje kože, brend Shaheen Cosmetic, naziv proizvoda Face Fresh Beauty Cream, oznake No 1192 - MFG 1 3 12 EXP 1 3 14, barkod: 1 41960 001908. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži merkurij koji nije u skladu s Direktivom 76/768/EEC. (slika 3) Džepna lampa na baterije, brend Finnbullet, oznake TA01-0420500, barkod: 6 438152 098103. Proizvod nije u skladu s Direktivom o proizvodima niskog napona jer izolacija između dijelova pod naponom i onih koji to nisu nije dovoljne kvalitete. (slika 5) Rukavice za vrtlarenje, brend Gardena, modeli Art. 570; 9 L; 570-20.950.02/0991. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer Igračka avion, brend Li Feng, oznake No. 136. Proizvod nije u skladu s Direktivom o sigurnosti igrački jer sadrži male dijelo- 1 2 4 7 8 6 7 čenja može puknuti i izazvati nesreću. (slika 6) 3 5 6 9 Automobil Renault, model Koleos. Proizvod može imati pogrešku zbog koje prilikom velikog pritiska prednje desne donje osovine amortizera za vrijeme ko- Jakne sa sustavom baterijskog grijanja, brend Columbia, modeli Man’s Circuit Breaker Softshell, Man’s Electro Amp Parka, Man’s Electro Amp Jacket, Woman’s Snow Hottie Parka, Woman’s Circuit Breaker Softshell, Woman’s Snow Hottie Jacket. Proizvodi s baterijama proizvedenim 2011. godine predstavljaju rizik jer su baterije sklone pregrijavanju pa mogu izazvati opekline ili zapaljenje. (slika 7) Motocikl BMW, modeli K1300S, K1300R, proizvedeni 2011. i 2012. godine. Proizvod predstavlja rizik jer prilikom dugih, brzih vožnji zrak može ući u hidraulički sustav prednje kočnice i umanjiti njenu efikasnost. (slika 8) Vlažne maramice za djecu, brend Freshmaker, proizvod: Freshmaker Baby Wet Wipes, Wet Towels With Lotion, extra P: 11.2010 E: 11.2012 ili P: 10.2010 E: 10.2012, te P: 03.2010 E: 03.2013. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži Direktivom o kozmetici zabranjen IPBC (idopropil butilkarbamat). (slika 9) Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite vezane uz potražnju tehnologije uputite na [email protected]. Tehnologije primjenjive za dječju dob koje bi se testirale i primjenjivale u inovativno edukativnom centru (Ref: 11 ES 23D1 3KCV) • Španjolska fondacija kreira inovativno edukativni centar koji će se koristiti za testiranje metodologija, procedura i novih tehnologija za dječju dob, a i kao vrtić za djecu zaposlenika tehnološkog parka. Fondacija bi htjela stupiti u kontakt s potencijalnim partnerima kako bi razvila, dovršila ili testirala nove tehnologije koje bi se kasnije koristile u centru. Poziv za PS-FP7-ENV-2013-WATER-INNO-DEMO (Ref: 12 ES 24D8 3RH3) • Španjolski tehnološki centar okuplja konzorcij za PS-FP7-ENV2013-WATER-INNO-DEMO natječaj. Cilj prijedloga je razvoj i validacija održivih tehnologija tretiranja baziranih na prirodnim procesima kako bi se obnovila energija i hranjive tvari iz otpadnih voda na demonstracijskoj skali. Tehnološki centar traži dodatne partnere sa stručnošću iz različitih područja otpadnih voda poput industrijskih bioprocesa, tretiranja otpadnih voda, eko inovacija... ako je potrebno. Tražena tehnologija bi trebala biti dokazana na terenu, a fosforni proizvod bi trebao biti koristan kao gnojivo. Obrada otpadnih voda iz proizvodnje tekućeg šećera (Ref: 11 ES 23C6 3NSE) • Španjolska tvrtka koja proizvodi zrnasti i tekući šećer, glukozu i mješavine za industriju sokova te sladoled želi unaprijediti upravljanje otpadom kako bi izbjegla potrebu za njegovim skladištenjem. Žele izgraditi postrojenje za obradu otpadnih voda od proizvodnje šećera tako da parametri budu unutar tipičnih otpadnih voda. Traže tvrtku koja bi dizajnirala i instalirala ovo postrojenje. Tehnološka potražnja za obnavljanjem fosfora iz gnojiva (Ref: 12 NL 60FI 3R4S) • Nizozemska tvrtka aktivna u razvoju i konstrukciji održivih staja traži tehnologiju za obnavljanje fosfora iz gustih dijelova gnojiva: preferira se dokazana tehnologija, no tvrtka je također zainteresirana raditi i na razvoju s partnerom Tehnologija za mjerenje snage i smjera vjetra kako bi se procijenio učinak vjetra na kretanje plovila (Ref: 12 LV 58AD 3R7W) • Latvijska tvrtka razvija rješenja za kontrolu potrošnje goriva u ribarskim plovilima. Traži jednostavan i automatski sustav za mjerenje snage i smjera vjetra radi procjene učinka vjetra na kretanje plovila. Sustav treba davati podatke koje može koristiti mikroprocesor ugrađen u kompleksni sustav za snimanje. Rješenje mora biti jeftino i testirano u morskim uvjetima. Tvrtka traži tehničku suradnju. Istodobno mjerenje bliske infracrvene radijacije i ispušnih proizvoda (Ref: 12 CH 84FB 3QJN) • Švicarska tvrtka traži rješenje za razvoj proizvoda koji kombinirano stvaraju toplinu i energiju baziranu na termo fotonaponskim uređajima (TPV). Buduće aplikacije su decentralizirana proizvodnja topline i energije koja bi zamijenila baterije u električnim biciklima i vozilima. Tražena suradnja može uključivati testiranja novih aplikacija, proizvodnu ili komercijalnu suradnju s tehničkom pomoći. Infracrvene optičke komponente (Ref: 12 GB 4103 3Q4D) • Tvrtka iz Velike Britanije traži dokazanog proizvođača visokokvalitetnih infracrvenih optičkih komponenata. Ove optičke komponente uključuju, ali nisu ograničene na silikonske i germanijske leće, infracrveni pojasni opseg, infracrvene antirefleksijske premaze. Optičke komponente će biti korištene u infracrvenim mjernim uređajima. Tvrtke traži partnere s takvim premazima za komercijalnu suradnju s tehničkom pomoći. Tehnologija za automatsko dimljenje prehrambenih proizvoda (Ref: 12 DK 202G 3QWV) • Danska prehrambena tvrtka traži partnera/dobavljača koji može ponuditi tehnologiju za automatizirano dimljenje prehrambenih proizvoda. Oni traže ili standardizirano rješenje koje može biti prilagođeno potrebama tvrtke, ili partnera za suradnju koji posjeduje potrebne sposobnosti da razvije i proizvede traženu opremu. Tehnologija za prikupljanje topline (Ref: 12 GB 44O6 3R0M) • Londonska multinacionalka traži isprobana i testirana rješenja za prikupljanje topline iz sistemskog okruženja i njeno pretvaranje u energiju. Tvrtka je zainteresirana za licenciranje tehnologije. enterprise europe 11. veljače 2013. 8 Tourism@GAST 2013 Multilateralni gospodarski susreti Tourism@GAST 2013 nastavak su gospodarskih susreta pri sajmu GAST uz sudjelovanje više od stotinu sudionika. Do sada su ostvareni mnogobrojni individualni sastanci i direktni kontakti među poduzetnicima. Zadovoljstvo sudionika izraženo je željom većine da i ove godine budu dio ovog, sada već tradicionalnog događanja u sklopu uspješnog sajma GAST. Sajam GAST je ključno mjesto susreta brojnih proizvođača i trgovaca iz djelatnosti prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme. Prepoznat je u poslovnim krugovima kao mjesto ugovaranja logistike za turističku sezonu. Manifestacija je koja bilježi godišnji trend rasta kako izlagačkog prosto- ra, broja izlagača i broja posjetitelja od 35 posto, tako i broja sklopljenih i ugovorenih poslova, što je u sajamskoj industriji Hrvatske prava rijetkost. Poduzetnicima se nudi jedinstvena prilika susreta s brojnim međunarodnim i domaćim tvrtkama na prethodno ugovorenim individualnim sastancima, prema Vašem izboru, a u sljedećim segmentima: -touroperatori i turističke agencije, -hoteli, moteli i kampovi, -zdravstveni i wellness turizam -seoski, eko i aktivni turizam -promet (autobusni, željeznički i zračni) -osiguranje i financije -turističke investicije -ugostiteljstvo, hrana i piće -gastronomska ponuda i potražnja. Kontakt osobe Europske poduzetničke mreže poduzetnicima su na raspolaganju u procesu prijave i tijekom sastanaka. Sudjelovanje je potpuno besplatno. Dodatne informacije mogu se dobiti na Nataša Bušić, +385 21 321 143, [email protected] i Goranka Košta, +385 21 321 135, [email protected]. www.hgk.hr Više informacija o sajmu www.gastfair. com. Europa 2020 - Strategija za rast Međunarodni sajam europskih malih i srednjih poduzeća hrane i pića Foodrex kako bi se postigao rast u sektorima kao što su: Culinaria 2013 -zdrava prehrana/prehrambena Europska poduzetnička mreža konzorcij Hellas poziva vas na B2B poslovni susret koji će se održati u Ateni 12. ožujka. Susret su inicirali potpredsjednik Antonio Tajani i grčko ministarstvo za razvoj, konkurentnost, infrastrukturu, promet i mrežu, uz potporu Europske poduzetničke mreže. Cilj manifestacije je promicanje poslovnih partnerstava između grčkih i industrija -napredna tehnologija -energija -informacijske i komunikacijske tehnologije -lijekovi/medicina -turizam. Rok za registraciju je 18. veljače. Svaki partner koji se želi uključiti kao suorganizator više je nego dobrodošao! Za više detalja u vezi s događanjem i procesom registracije možete posjetiti web stranicu: www.b2match.eu/ AthensB2B. Foodrex Culinaria je međunarodni sajam hrane i pića koji će se održati od 4. do 6. ožujka u Beogradu. Od ove godine ta dva sajma su spojena, pa je time omogućena zajednička organizacija te nastup izlagača na jednom mjestu i u istom terminu. Budući da je prehrambena industrija sektor od strateškog značenja u Srbiji i da je ta zemlja jedan od vodećih proizvođača hrane i pića u Jugoistočnoj Europi, namjera organizatora i svih ostalih institucija koje podržavaju organizaciju sajma hrane i pića je da Foodrex Culinaria posta- ne prepoznatljiv i jedan od najznačajnijih događaja u Jugoistočnoj Europi u sektoru agroindustrije. U pratećem programu sajma Europska poduzetnička mreža Srbije organizira poslovne susrete. Više informacija i formular za prijavu na međunarodne poslovne susrete nalazi se na web stranici www.b2match. eu/foodrex2013. Registracija je moguća do 25. veljače, a online izbor partnera za sastanke od 26. veljače do 1. ožujka. Poslovni susreti će se održavati u Hali 4 Beogradskog sajma od 9 sati. Maksimalan broj zakazanih sastanaka je 10 u trajanju od 30 minuta. CeBIT i Future Match Hrvatska gospodarska komora poziva zainteresirane tvrtke da se prijave za posjet CeBITu, najvećem svjetskom sajmu informacijskih tehnologija, te za sudjelovanje u Future Match razgovorima u organizaciji Europske poduzetničke mreže (EEN). CeBIT 2013 održava se od 5. do 9. ožujka u Hannoveru, na najvećem izložbenom prostoru na svijetu. Uz više od 3000 štandova, CeBIT nudi i bogat konferencijski sadržaj. re Matchu posjetite službene stranice na adresi www. b2match.com/futurematch. Future Match je program EEN-a koji se 15. uzastopne godine održava u sklopu CeBITa. Na 14. Future Matchu u 2012. godini sudjelovalo je 390 poduzeća i ustanova iz 39 država, koji su unaprijed dogovorili više od 1500 razgovora. Za više informacija o Futu- Hrvatska gospodarska komora pokriva troškove prijave na Future Match, koja uključuje jednu ulaznicu za svih pet dana trajanja CeBITa. Troškove prijevoza, smještaja te dodatnih ulaznica prijavljene tvrtke snose same. Više podataka na [email protected] Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 18. veljače - Sajam Ambiente, poslovni susreti na području robe široke potrošnje, Frankfurt na Majni, Njemačka 22. veljače - 3. međunarodni poslovni susreti iz sektora turizma, Beograd, Srbija 4.-6. ožujka - Sajam Foodrex Culinaria i poslovni susreti, Beograd, Srbija Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA 5.-9. ožujka - CeBIT, 15 Future Match, Hannover, Njemačka 8. ožujka - Multilateralni gospodarski susreti Tourism@GAST 2013, Split 12. ožujka - Poslovni susret Europa 2020 - Strategija za rast, Atena, Grčka Glavni urednik Darko Buković Urednik priloga Krešimir Sočković PREDSTAVLJAMO 13 www.privredni.hr Broj 3764, 11. veljače 2013. ( 20 obljetnicu ( više od 2 tone ove godine slavi restoran Duje Matijašević commerce, Split sireva proizvedeno u sirani Perić MINI SIRANA OPG PERIĆ, VIŠKOVCI Restoran u koji se gosti uvijek rado vraćaju Gotovo idealan proizvodni ciklus Što se tiče gastro ponude, mnogo dugujemo jednoj našoj radnici koja nam je ostavila recepte za Jela stare bake - naši ih gosti obožavaju, ističe vlasnik restorana Duje T vrtka Matijašević commerce splitskoj je javnosti poznata kao vlasnik restorana Duje, čuvenog po postojanoj kvaliteti usluge, hrane i vina. Taj restoran, koji početkom ove godine slavi 20 godina, nalazi se u sklopu košarkaške dvorane na Gripama i kapacitet mu je oko 110 mjesta. Duje ima vjernu publiku, tamo ne svraćaju slučajni gosti. Vlasnik tvrtke Mario Matijašević restoran je počeo razvijati od malog šanka, preko pizzerije pa sve do danas uglednog restorana, poznatog u cijeloj Hrvatskoj, koji je i omiljeno okupljalište poslovne, sportske i političke elite. Matijašević je iskustvo skupljao kao suvlasnik restorana Zelendvor i kultnog kluba Kiwi u Zagrebu te raznih ugostiteljskih objekata na bazenima zagrebačke Mladosti. U restoranu Duje održavale su se prve prezentacije hrvatskih vinara. Tako je početkom devede- setih održana prezentacija udruženja pet privatnih vinara Hrvatske, a jednu od svojih prvih prezentacija u Hrvatskoj tamo je održao i Mike Grgić. Mario Matijašević iduće sezone planira otvoriti još jedan restoran “Jednu salu sa 35 mjesta prilagodili smo poslovnim sastancima, tako da gostima koji uz ručak ili večeru nešto važno odlučuju možemo osigurati privatnost i mir”, ističe Matijašević. Hvala za recepte Matijašević commerce ima 14 zaposlenih, od kojih su svi osim jednog radnika u tvrtki više od 10 godina, a neki i od samog početka. “Što se tiče gastronomske ponude, mnogo dugujemo jednoj našoj radnici koja nam je ostavila recepte nekih tradicionalnih jela. Mi samo ih nazvali Jela stare bake, a naši ih gosti obožavaju”, ističe Matijašević. Laganim širenjem kapaciteta restoran je povećavao i ponudu, pa danas nudi bogat izbor raznih jela, ribljih i mesnih specijaliteta, školjaka i rakova. Jelovnik je uz to obogaćen i istarskim tartufima. Ponudu jela prati više od 150 vrsta vina iz cijelog svijeta. Zahvaljujući dobrom odnosu, Matijašević je postigao i to da su mu neki vinari izašli u susret povoljnijim cijenama. Prema njegovim riječima, jedan od većih uspjeha restorana Duje je i to što su ga prepoznali dobavljači svježe ribe, mesa, povrća i ostalih namirnica, tako da nemaju problema s opskrbom. Duje je postao i prepoznatljivo mjesto za organizaciju raznih proslava i svečanih večera, a Mario Matijašević iduće sezone planira otvoriti još jedan restoran u blizini obale ili unutar Dioklecijanove palače. (J.V.) U novu siranu uloženo je oko 360.000 kuna, a proizvode svježi i polutvrdi sir te više vrsta kuhanog sira U selu Viškovci, nedaleko od Đakova, obitelj Perić već se generacijama bavi ratarstvom. Na 300 hektara vlastite i zakupljene zemlje uzgajaju uglavnom ratarske kulture za prehranu svojih 250 mliječnih krava. Proizvodnjom pšenice, kukuruza, ječma i djeteline osiguravaju i do 80 posto potrebne stočne hrane. Glavninu mlijeka prodaju najvećem hrvatskom otkupljivaču i prerađivaču. Prije dvije godine otvorili su i malu siranu u kojoj, za sada, obrađuju oko 20 posto mlijeka s farme. Moderno opremljenu siranu vodi supruga Božica, a proizvode svježi sir, desetak vrsta kuhanog sira (s peršinom, maslinama, vlascem, paprom, koprom i paprikom), te polutvrdi sir. “Da imamo veće i sigurnije tržište”, kaže Božica Perić, “puno veći dio proizvedenog mlijeka preusmjerili bismo u siranu”. Međutim, kako se radi uglavnom o prodaji na sajmovima te prodaji na kućnom pragu, za sada ne planiraju povećavati kapacitet sirane. Na prvi pogled, ri- ječ je o gotovo idealnom obrascu zaokruženog proizvodnog ciklusa polje-farma-sirana kakvi se mogu vidjeti u Sloveniji ili Austriji. Daleko od idealnog “Kad bi to barem bilo tako. Naime, u organizaciji Udruge sirara Osječko-baranjske županije posjetila sam nekoliko takvih farmi u Austriji i ovo što mi radimo, nažalost, jako je daleko od toga. Za razliku od nas u Hrvatskoj, oni ne moraju ni litru mlijeka prodavati velikim otkupljivačima. Time nisu ostavljeni na milost ili nemilost otkupljivača. Mlijeko, jogurt, sireve i ostale proizvode plasiraju lokalnim školama, vrti- Otvaranjem sirane obitelj Perić gotovo je idealno zaokružila proces polje-farma-sirana ćima, bolnicama i sličnim institucijama, te lokalnim trgovinama i restoranima. Neki, udruženi u zadruge, imaju i vlastitu prodaju. Pri tome imaju i pot- poru lokalne i regionalne vlasti. Kod nas to nažalost nije slučaj”, objašnjava Božica Perić. Osim toga, problem je i u ulaganjima. Tako su Perići u svoju mini siranu uložili oko 360.000 kuna, dok bi troškovi izgradnje i tehnologije za izradu jogurta bili daleko veći. “Pregovarali smo s nekoliko privatnih prodavaonica u okolini, ali njihovi zahtjevi su neprihvatljivi jer traže da im kilogram kuhanog sira prodam za 20 kuna što je ispod razine osnovnih troškova. Svježi sir prodajem po 30 kuna za kilogram, kuhani je 50, a polutvrdi 60 kuna. Ispod te cijene ne mogu ići jer sir radim od pravog svježeg mlijeka, a za kilogram polutvrdog sira treba ga desetak litara”, kaže Božica Perić dodajući da je najveći problem veliki uvoz jeftinog i lošeg sira. Ipak, iz njihove sirane dosad je izašlo više od dvije tone različitih sireva. Božica Perić je osobito ponosna na svoje polutvrde sireve koji u zrioni moraju odstajati i po šest mjeseci, a za koje mnogi kažu da su poput paškog ili livanjskog. (S.S.) 14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Veliki posao Energoinvesta u Albaniji Prvi veliki posao u ovoj godini, vrijedan 33 milijuna eura, sarajevski Energoinvest dobio je u Albaniji. U Tirani je direktor Energoinvesta Enes Čengić potpisao ugovor s direktorom Elektroprenosa Albanije Arbrenom Ibrojom o izgradnji 230 kilometara dalekovoda od 110 kV u južnom dijelu zemlje. Najavljena je i mogućnost potpisivanja još jednog ugovora o izgradnji dalekovoda koji bi povezivao Albaniju s Makedonijom i Kosovom. Inače, lani je BiH izvezla u Albaniju roba u vrijednosti 49,4 milijuna KM, a uvezla za 4,3 milijuna. Suradnja Bosnalijeka i Abdi Ibrahima Nedžad Polić, direktor Bosnalijeka, i Candan Karbagli, direktorica vodeće turske farmaceutske kuće Abdi Ibrahim, potpisali su u Sarajevu četiri licencirana ugovora u području poslovne suradnje, proširenja proizvodnih programa i nastupa na trećim tržištima. Dogovoreno je da će se lijekovi turske tvrtke u BiH i na trećim tržištima plasirati pod brendom Bosnalijeka. Zenici vraćena imovina u Omišu Nakon 11 godina sporenja izvršnom presudom Općinskog suda Split Općini Zenica vraćeno je u posjed bivše odmaralište Duće u Općini Dugi rat kod Omiša. Oko 10.000 kvadratnih metara zemljišta iznad i ispod ceste Omiš-Split Zenica je kupila još 1962. godine i podigla objekte za odmor, bungalove, sportske terene i druge sadržaje. Odmaralište je devastirano, a prema grubim procjenama njegova sadašnja vrijednost premašuje 10 milijuna eura. Privredni vjesnik Broj 3764, 11. veljače 2013. ( 2,5 mlrd USD Rusija uložila u Srbiju od 2003. do 2012. ( taj udjel od 12% u ulaganjima Rusija kani još povećati Srpska ekonomija gleda na istok Ruski investitori u ekspanziji Srbija je glavni ekonomski partner Rusije na Balkanu, kaže ruski veleposlanik Aleksandar Čepurin, koji podsjeća da će realizacija Južnog toka kroz Srbiju omogućiti poslove velikom broju srpskih tvrtki i zaposliti oko 2000 ljudi. K tome, na proljeće će - uz pomoć ruskog kredita od 800 milijuna dolara - početi modernizacija željeznice u Srbiji Ljiljana Lukić [email protected] R usija je od 2003. do 2012. godine uložila u Srbiju 2,5 milijardi dolara ili 12 posto ukupnih investicija, ali do kraja 2020. namjerava ovaj udjel u direktnim stranim investicijama povećati na 20 posto, najavljeno je prošloga tjedna u Privrednoj komori Srbije. Na zajedničkom sastanku sekcija za Rusiju, Bjelorusiju, Kazahstan i Ukrajinu veleposlanici ovih zemalja različito su ocijenili šanse za razvoj bilateralne gospodarske suradnje sa Srbijom - ruski je najavio ekspanziju investicija u Srbiji, iz Kazahstana je stigao poziv srpskim građevinarima da sudjeluju u poslovima na pripremi Svjetske izložbe u Astani, dok je ukrajinski ambasador izrazio sumnju da bi u sadašnjoj situaciji dviju privreda moglo doći do nekog većeg skoka. Bjeloruski veleposlanik (koji Srbiju pokriva iz Budimpešte) ukazao je pak na prepreke u razvoju ekonomske suradnje i nedovoljno zalaganje obiju strana da se one brže uklone. Ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Čepurin poručio je kako je “Srbija glavni ekonomski partner Rusije na Balkanu, dok povoljna investicijska klima u Srbiji omogućuje realizaciju brojnih projekata, posebno u području energetike gdje su vrata širom otvorena preuzimanjem NIS-a”. Biznis kao uplašena djevojka Čepurin je podsjetio da predstoji izgradnja plinovoda Južni tok kroz Srbiju što će omogućiti poslove velikom broju srpskih poduzeća i zaposliti oko 2000 ljudi. Osim toga, dodao je, na proljeće će početi modernizacija željeznice u Srbiji što će se financirati ruskim kreditom od 800 milijuna dolara. Naveo je kako svaki zajednički projekt, da bi se uopće realizirao, “mora biti obostrano koristan i imati perspektivu”. Kao perspektivne privredne grane on je naveo poljoprivredu, industriju i zajedničku proizvodnju, a suradnju u vojno-industrijskom kompleksu ocijenio kao “veoma zanimljivu i perspektivnu”. Veleposlanik je poručio i da bi se Sporazum o slobodnoj trgovini između Rusije i Srbije trebao koristiti efikasnije te da bi poslovni ljudi iz Srbije trebali pronaći “kanale za izvoz robe na rusko tržište”, ističući da su za rast suradnje ruskih i srpskih poduzeća potrebni “politički temelji, priljateljski odnosi i jačanje povjerenja, jer je biznis kao uplašena djevojka - mora biti temeljito pripremljen”. Ruski biznis u Srbiji sigurno ne nalikuje na preplašenu djevojku jer mu je temelj Naftna industrija Srbije (NIS) čiji je većinski vlasnik već pet godina najveća ruska kompanija Gazprom Neft, koja je samo prošle godine u NIS uložila 600 milijuna eura. Nije zanemariv ni podatak da se samo iz NIS-a srpski proračun puni između 12 i 14 posto. Trgovinski predstavnik Ruske Federacije u Beogradu Andrej Hripunov naveo je kako je Gazprom financirao rekonstrukciju rafinerija u Pančevu i Novom Sadu te da je zainteresiran za investiranje u geološka istraživanja za moguću eksploataciju škriljevca u jugoistočnoj Srbiji. Hripunov je najavio i ruska ulaganja u gradnju plinsko-turbinskih centrala i toplana nakon dovršenja Južnog toka, koji je, prema planu, datiran za kraj 2015. godine. Hoće li biti završen u roku, nije izvjesno jer još nije počela izgradnja dijela plinovoda koji prolazi kroz Srbiju, iako je bila najavljivana za kraj prošle godine. Ipak, to ovaj megaprojekt ne dovodi u pitanje. Uskoro bi ga i srpski parlament Ruski Uralvagonzavod trebao bi do kraja mjeseca donijeti konačnu odluku o kupnji Željezare Smederevo trebao odobriti i proglasiti “projektom od nacionalne važnosti”, on je već u proceduri i pitanje je dana kada će dobiti i službenu potvrdu. Nema sumnje, međutim, da će Južni tok donijeti novi impuls bilateralnoj suradnji i novom valu ruskih investicija u Srbiji, ocjenjuju obje strane. Raste srpski izvoz Za sada je na dobrom putu realizacija još jednog velikog zajedničkog posla jer bi ruski Uralvagonzavod trebao do kraja mjeseca donijeti konačnu odluku o kupnji Željezare Smederevo. Signali su pozitivni, a srpskoj bi vladi Uralvagonzavod skinuo veliki kamen oko vrata jer i uz sve pokušaje već godinu i pol nakon odlaska USA Steela ne nalazi rješenje za ovaj veliki kompleks. Realni temelj za optimizam u rusko-srpskim ekonomskim odnosima su rezultati u robnoj razmjeni koji uz i dalje veliki deficit ukazuju na rast izvoza iz Srbije u Rusiju u 2012. godini od 9,5 posto, kao i sve veću listu srpskih tvrtki koje plasiraju svoje proizvode na ovom velikom tržištu, ocijenio je predsjednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin. On je naveo da je ukupna bilateralna robna razmjena iznosila prošle godine 2,719 milijardi dolara, u čemu izvoz iz Srbije sudjeluje sa 871,4 milijuna dolara, a da neravnotežu izazivaju energenti na uvoznoj strani jer iz Rusije u Srbiju stižu najveće količine plina i nafte. 15 www.privredni.hr Broj 3764, 11. veljače 2013. ( na 5 god zatvora *vijesti osuđen Kordež zbog nedopuštenog financiranja SLOVENIJA NASTAVLJA S PROSVJEDIMA Čišćenje menadžera Sve više na površinu izbija i bunt protiv onog dijela vlasničke i rukovodne ekipe u gospodarstvu koja je nekoć dobre tvrtke bacila na koljena Franjo Kiseljak [email protected] B ilo bi pogrešno zaključiti da nezadovoljne mase, koje se u Sloveniji i dalje okupljaju po gradskim trgovima pod egidom sveslovenskog ustanka, prosvjeduju samo protiv odnarođenih političkih elita. Sve više na površinu izbija i bunt protiv onog dijela vlasničke i rukovodne ekipe u gospodarstvu koja je nekoć dobre tvrtke u međuvremenu bacila na koljena. Razumije se, kriza je i mnogima u Sloveniji zagorčala život. Sve teškoće, međutim, ne mogu se pripisati ili opravdati samo poremećajima što dolaze iz globalnih prostranstava. Vlasnički leptiri Javnost sve upornije para stare privatizacijske jastučnice iz kojih vadi brojne, nevjerojatne doskočice kojima su se služili menadžeri u procesu preobrazbe iz direktorskih čahura u lijepe vlasničke leptire. Takvu metamorfozu prolazio je i Bine Kordež, bivši predsjednik Upra- U Sloveniji je sasvim zakazao pravni i cehovski okvir ve Merkura, kojemu nitko u Sloveniji ne osporava menadžerske sposobnosti ni zasluge za ekspanziju kranjskog trgovca metalnom i tehničkom robom. Kada se Kordež zajedno sa 250 vodećih menadžera upustio u vlasničko preuzimanje tvrtke s oko 10.000 zaposle- nih, preuzeo je rizik tako velikih razmjera da ga je zbog iskazane hrabrosti cehovsko društvo Manager svojedobno proglasilo menadžerom godine. Od zvijezda do trnja ponekad je bolno kratak put. Da je kriza došla koju godinu kasnije, možda bi Kordež uspio u svom privatizacijskom naumu. Na žalost, kriza je došla prerano i Kordež je bio prinuđen na brzopotezna kreditna “bajpasiranja”, ne bi li nekako održao aktivnu poziciju na ploči privatiza- cijskog šahiranja. Izazov je bio prevelik. Kordež je upao u klasičan “previd figure”. Prešao je granicu zakonski dopuštenog financiranja. Početkom rujna 2012. godine Okružni sud u Kranju presudio je njegov grijeh na pet godina zatvora. Popustljiva cehovska organizacijia Cehovsko udruženje Manager sada se javno proziva da objasni široj javnosti kako je bilo moguće da Bine Kordež s urednim članstvom u cehovskom društvu prolazi sva ispitivanja na policiji, kućne premetačine te da kao član prođe cijelo suđenje i ostane član Udruženja još dva mjeseca nakon presude. Prošli tjedan taj slučaj iskoristio je Goran Klemenčič, predsjednik Komisije za sprečavanje korupcije, da cijelom zboru cehovskog udruženja Manager strese u obraz grubu istinu. “Vidim da imate velike poteškoće u čišćenju loših uzora iz vlastitih redova”, odbrusio je Klemenčič zbunjenom članstvu uz dodatak da je cehovska organizacija godinama bila popustljiva prema pojavama koje su u konačnici dovele do toga da je u Sloveniji sasvim zakazao pravni i cehovski okvir. Iz udruženja Manager u posljednje dvije godine isključeni su Ivan Zidar (SCT), Igor Bavčar (Istrabenz), Boško Šrot (Pivovarna Laško) i Hilda Tovšak (Vegrad). Isključenja su uslijedila nakon što su svi ti čelnici maknuti s položaja, a njihova poduzeća pala u stečaj, prinudna poravnanja ili u poteškoće s velikim dugovima. “Crveni direktori” i menadžeri Zašto je teško otići - pravodobno? Dr. Tonči Kuzmanić, sociolog i politolog s Fakulteta za menadžment u Kopru, još je 2010. godine problematizirao razliku između “crvenih direktora” i današnjih menadžera. Nekadašnji direktori djelovali su pod snažnim utjecajem “partizanske etike, drugarstva i samoupravnog socijalizma”. Gradili su zajednicu slobodnih proizvođača u kojoj je pojedinac znao da će dobiti koliko je privredio. Primarna je bila zajednica, a ne – dobit. U postsocijalizmu poduzeća djeluju prema radikalno drukčijoj logici. Da bi zaradio, moraš biti učinkovit. Radi se doslovno o bitci za preživljavanje, na ludom terenu učinkovitosti, koji je sve natkrilio težinom svojevrsne prirodne sile (survivalizam), pisao je tada Kuzmanić. Nova generacija menadžera naučila je u tranziciji da je izlazak preko granice etičnosti sastavni, ponekad i nužni, dio preživljavanja. Zbog svega toga novoj generaciji menadžera treba uporno pokazivati što se događa onome tko sebi umišlja da je veći od zakona. Zašto nemali broj slovenskih menadžera nije u stanju priznati da je njihova priča završena i da bi bilo razumno da abdiciraju prije nego što s njima potonu i njihova poduzeća? Na to pitanje pokušala je odgovoriti Sanja Šmuc, izvršna direktorica udruženja Manager. Jednostavno je rekla da se radi o uobičajenom odzivu. Osobna nekritičnost nije svojstvena samo menadžerima. S time ima mnogo problema i u politici, što dokazuju najnoviji događaji u Sloveniji. Izvršna direktorica priznaje da se srozao ugled slovenskih menadžera, ali da to vrijedi i za druge pozive, posebno za suce, javne službenike i političare. Rekla je da je važno reagirati pravodobno i uvijek pokazivati što se događa onima koji vlastiti interes stavljaju ispred interesa društva. Obeshrabrujuća razina prodaje u prosincu Baumax je odlučio povući se iz Ljubljane, i to do kraja godine. U Mercatoru će se do ljeta prestati baviti prodajom namještaja, a nije isključeno da će zbog novonastalih okolnosti u najvećem slovenskom trgovcu biti prinuđeni odustati i od prodaje tehničke robe. Kupovne navike Slovenaca znatno su se promijenile. Sve je manje tzv. impulzivnih kupnji. U kupovinu se odlazi promišljeno i s namjerom da se za novac dobije najveća vrijednost i kvaliteta. Sve to uzrokovalo je neizbježni pad prodaje. Promet u prosincu pao je za 6,4 posto u trgovanju prehrambenim proizvodima, pićima i alkoholom. U tehničkim robama prihod od prodaje u prosincu smanjio se za 10 posto. Loša usporedba za Gorenje Whirlpool, najveći proizvođač kućanskih aparata u Americi, kojem promet pada kao i njegovoj konkurenciji, još uvijek je znatno učinkovitiji od Gorenja u Sloveniji. Whirpool ima u planu ove godine ostvariti 3,9 eura čiste dobiti na svakih 100 eura prometa. Slovenski analitičari izračunali su da istu dobit Gorenje može postići tek na 1000 eura prometa. Slatki porez na previše šećera Slovensko ministarstvo za financije ne taji da oporezivanjem lutrijskih srećaka te novim nametom na šećer i sladila u bezalkoholnim pićima želi dopuniti izvore za financiranje proračuna. S dva nova porezna zakona čiji su tekstovi upućeni na javnu raspravu, namjerava se prikupiti 31 milijun eura poreznih prihoda. Kilogram šećera u slatkim pićima opteretit će se s eurom poreza, a na maloprodajnu cijenu srećke udarit će se 10 posto poreza. 16 STIL *vijesti Putevima vina u Istri Peta regionalna manifestacija Putevima vina, na kojoj će se prezentirati 35 najboljih vina i srodnih prehrambenih proizvoda - sireva i maslinovih ulja Hrvatske, održat će se 1. ožujka u Vinariji Degrassi i hotelu Melia Koralj u Umagu. Organizatori te manifestacije su Udruga Mediterra, Vinarija Degrassi i Turistička zajednica grada Umaga. Vina će ocjenjivati regionalni žiri iz Hrvatske, Poljske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Škraping na Pašmanu Ideja za manifestaciju Škraping International Trekking Race koja će se održati od 3. do 10. ožujka na otoku Pašmanu, nastala je 2006. godine, a naziv je dobila prema škrapama - oštrom kamenju. Penjanje, skakanje, hodanje, snalaženje u prirodi i pustolovni turizam glavne su discipline te međunarodne utrke u kojoj sudjeluju aktivni sportaši. Škraping, kao avanturistička utrka, najveći je brend otoka Pašmana, a ima i oznaku Hrvatskog otočnog proizvoda. Ribolovci svome gradu U Koprivnici će se 23. i 24. ožujka održati ribička manifestacija Ribolovci svome gradu. Nakon ribolova organizira se natjecanje u spravljanju fiš-paprikaša, a do 600 litara tog tradicionalnog jela kuha se u golemim loncima. U Zagrebu izložba Pabla Picassa U zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori 23. ožujka otvara se najveća izložba reprezentativnih djela Pabla Picassa ikad postavljena u ovom dijelu Europe. Riječ je o izložbi remekdjela iz Muzeja Picasso koji se obnavlja, pa izlošci već tri godine putuju svijetom. Posjetitelji će do 7. srpnja moći razgledati 56 Picassovih slika i skulptura te četrdesetak fotografija. Privredni vjesnik Broj 3764, 11. veljače 2013. ( 4700 € estetska operacija nosa u Velikoj Britaniji ( oko 1500 € cijena istog zahvata u Hrvatskoj I estetska kirurgija može biti u službi produljenja turističke sezone Samo u Lijepoj našoj: ljepota u pola cijene Cijene rekonstrukcijskih i estetskih zahvata u Hrvatskoj i više od 50 posto niže su nego u zemljama Europske unije, a pacijenti koji se odluče za operaciju kod nas moći će je obaviti na teret svog zdravstvenog osiguranja Sanja Plješa [email protected] P lastična rekonstrukcijska i estetska kirurgija jedna je od najvažnijih grana medicinskog turizma koja itekako može produljiti turističku sezonu. Cijena je, dakako, glavni razlog zbog kojeg se mnogi ljudi odlučuju na estetski zahvat izvan matične zemlje, a portal CroMedicor proveo je istraživanje i usporedio cijene takvih zahvata u Velikoj Britaniji, Španjolskoj, Njemačkoj, Italiji i Sloveniji s cijenama u Hrvatskoj. Pritom su prikupljene cijene desetak klinika iz svake od tih zemalja te je navedena prosječna cijena za najpopularnije estetske tretmane. Prema rezultatima istraživanja vidljivo je da Slovenija, Njemačka i Španjolska imaju gotovo ujednačen raspon cijena estetskih tretmana, a Veli- ka Britanija i Italija odmiču po skupoći svih usluga. Primjera radi, prosječna cijena podizanja ženskih grudi u Italiji iznosi oko 6200 eura, a u privatnim klinikama u Hrvatskoj je ispod 3000 eura. Estetska operacija nosa u Velikoj Britaniji iznosi 4700 eura, u Italiji 4500, a u Hrvatskoj oko 1500 eura. Komentirajući te podatke Rado Žic, predsjednik Hrvatskog društva za plastičnu, re- konstrukcijsku i estetsku kirurgiju (HDPREK), istaknuo je kako su cijene istih zahvata kod nas i za više od 50 posto niže nego u EU-u, što je, kako kaže, posljedica niže cijene rada liječnika i medicinskih sestara u usporedbi s većinom zemalja EU-a. Velike razlike “Prosječne cijene raznih minimalno invazivnih zahvata i operacijskih po- stupaka razlikuju se ovisno o tome obavljaju li se u privatnim ordinacijama ili pak klinikama ili bolnicama u Hrvatskoj. Raspon cijena je različit jer se pod istim zahvatom prikazuju u stvari operativni zahvati koji se značajno razlikuju jedan od drugoga. Primjerice, kod liposukcije to može biti otklanjanje viška masnog tkiva na jednom ali i na više područja tijela, tako da ni složenost ni trajanje zahvata nisu isti”, rekao je Žic. Dodao je kako se neki zahvati rade u lokalnoj, a drugi u općoj anesteziji, što određuje i dio cijene. Liposkulptura tj. aspiracija i/ili transplantacija masnih stanica u Hrvatskoj iznosi od 10.000 do 25.000 kuna, a blefaroplastika tj. korekcija očnih kapaka od 6500 do 14.000 kuna. Otopostaza - korekcija odstojećih ušiju iznosi od 6000 do 9000 kuna, a abdominoplastika ili korekcija to- Udruživanje strukovnih udruga u turizmu Svi u jedan glas! Predsjednici vodećih strukovnih udruga u turizmu - Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske, Udruge hrvatskih putničkih agencija, Kamping udruženja Hrvatske, Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela te Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza - potpisali su prošli tjedan pismo namjere o udruživanju u jednu udrugu. Želja im je, kako je rečeno prilikom potpisivanja toga pisma, da turizam, među ostalim, bude adekvatno zastupljen i u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini. Također je istaknuto da ujedinjeni u jednu udrugu lakše mogu nastojati osigurati uvjete za dugoročno održivi rast turizma. Predsjednici tih turističkih udruga naglasili su kako buduća zajednička udruga mora postati opći glas turističkog gospodarstva prema političkom i poslovnom okruženju te biti ozbiljan, profesionalan i uvjerljiv partner hrvatskoj vladi i ostalim institucijama na provedbi turističkih projekata. Osim toga, treba stvoriti poticajno okruženje za internu preobrazbu i jaču profesionalizaciju svih subjekata hrvatskog turizma. Među ključnim mjerama buduće udruge bit će usklađivanje fiskalnog sustava u hrvatskom turizmu sa sličnim sustavima u konkurentskim zemljama, potom uklanjanje barijera i poticanje investicija u turizmu i razvoj novih turističkih proizvoda te modernizacija procesa upravljanja i rada turističkih tvrtki kao i cijelog sustava sukladno međunarodnim standardima. (S.P.) nusa i izgleda trbuha od 21.000 do 30.000 kuna. Cijena face-lifta tj. podizanja lica i vrata uz korekciju nabora je od 12.000 do 30.000 kuna. Kod povećanja dojki pak cijena ovisi o vrsti implantata, ali i vrsti operativnog postupka. Suradnja s osiguravateljima Žic kaže kako postoji velik neiskorišten prostor i za druge rekonstrukcijske zahvate koje rade licencirani plastični, rekonstrukcijski i estetski kirurzi. Sukladno EU praksi, rekonstrukcijski zahvati obavljaju se i u drugoj državi na teret zdravstvenog osiguranja zemlje iz koje pacijent dolazi, ako ta cijena nije veća od cijene u njihovoj zemlji, rekao je Žic. Stoga se, prema njegovim riječima, ulaskom Hrvatske u EU otvara prostor za ugovaranje takvih usluga s osiguravateljskim društvima iz zemalja EU-a. HRWWWATSKA 17 www.privredni.hr Broj 3764, 11. veljače 2013. ( 12 usporedbi različitih usluga trenutačno nudi Kompare.hr ( više od 10 osoba zaposleno na projektu Kompare.hr Odaberi, usporedi i uštedi Cilj portala je stvaranje zajednice koja će prvi puta moći javno ocjenjivati ponuđače usluga, upozoriti druge korisnike na loša iskustva, ali i pohvaliti onoga tko to zaslužuje Boris Odorčić [email protected] K orisnici portala Kompare.hr mogu na jednom mjestu usporediti sve pružatelje osiguravateljskih, financijskih i telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj. K tomu, portal im nudi konkretne informacije o trenutačno najpovoljnijim ponudama na tržištu te ih izravno povezuje s pružateljima usluga. Na taj način korisnici mogu provjeriti dobivaju li najviše za svoj novac te odabrati ponuđača usluge koji najbolje odgovara njihovim individualnim Investicija je u cijelosti financirana privatnim kapitalom zahtjevima i potrebama. Vrijedno je naglasiti kako je usluga besplatna. Matej Heder, voditelj marketinga portala, kaže nam kako je realizacija projekta započela prije više od godinu dana i do sada je uspješno napravljena platforma koja je temelj daljnjeg razvoja projekta. “Iza nas su mjeseci predanog rada na objedinjavanju različitih podataka svih ponuđača osiguravateljskih, financijskih i telekom usluga koje smo neovisno, objektivno i nepristrano analizirali kako bismo ih ponudili na uvid svojim korisnicima. Na projektu trenutačno radi više od 10 osoba, što stalno zaposlenih, što stručnih suradnika. Broj korisnika koji iz dana u dan raste pokazuje kako je ovakav servis logičan i nužan korak prema slobodnijem, jednostavnijem i transparentnijem načinu ugovaranja usluga”, objašnjava on dodavši kako je uvjeren u vrijednost ovog proizvoda. “A što je najbitnije, prepoznali su nas i partneri s kojima surađujemo – banke, telekomi, osiguravateljska društva i medijske kuće, te ih sve više potpisuje ugovore za suradnju s nama”, ističe. Ogromne razlike Ideja o pokretanju portala zapravo je rezultat činjenice da u Hrvatskoj, do sada, nije postojalo jedno mjesto na kojem se mogu jednostavno usporediti važne stvari kao što su financije, štednja, krediti, osiguranja ili tarife telekom operatora. “Ljudi su pod dojmom da ih netko stalno potkrada ili im skriva važne informacije. Zašto ne bismo mogli naručiti ponudu osiguranja imovine online? Ili pak usporediti različite pakete štednje i osiguranja te pritom saznati iskustva drugih korisnika. Upravo zbog toga tim Kompare.hr čine ljudi koji u području financija i osiguranja imaju dugogodišnje iskustvo kroz koje su prepoznali da je korisnicima ovih usluga sve više važno imati slobodu izbora. A nužan preduvjet za to su relevantne informacije na jednom mjestu. K tomu, cilj nam je stvoriti zajednicu koja će prvi puta moći javno ocjenjivati ponuđače usluga, upozoriti druge korisnike na loša iskustva, ali i pohvaliti onoga tko to zaslužuje. Želimo korisnicima pokazati i kako postoje ogromne razlike kao, primjerice, u osiguranju imovine. Najjeftinije nije uvijek i najbolje”, napominje Heder. Problema u odnosu s državom ekipa koja stoji iza portala načelno nema, ponajprije zbog toga što uredno podmiruju svoje obveze i što je ovdje riječ o investiciji financiranoj 100 posto privatnim kapitalom. U kontekstu administracije ovakav oblik poslovanja je relativno jednostavno pokrenuti – okupi se ekipa, kapital, osnuje tvrtka i započne s radom. Međutim, Heder ističe nekoliko primjera kako država može stvoriti probleme u poslovanju. “Naime, ona donese novi zakon o poticanju investicija. Pritom ne donese uredbu o tome kako se ta investicija može prijaviti. Stari obrasci ne vrijede, a novi nisu doneseni, bez obzira na to što je prošao zakonski rok za izdavanje uredbe. Posljedica toga je da oni koji žele investirati – čekaju”, kaže. Nebrojene mogućnosti usporedbe Konkurenciju smatra vrlo zdravom tržišnom komponentom, dobrom za opći interes, kako krajnjih potrošača jer imaju mogućnost izbora, tako i partnera portala koji će raditi s najuspješnijima. “Također, dobra je za nas jer nam neće dopustiti da se opustimo, već nas gura da uvijek budemo brži i bolji. Gdje ima konkurencije, ima i tržišta. Zanimljivo je, međutim, kako nakon pokretanja našeg servisa imamo naznaka i pokušaja ulaska barem četiri-pet igrača u sličan poslovni model, kao da nismo svi zajedno nešto naučili s iskustvima portala za grupnu kupovinu. Ne ide to baš tako lako i na vrhu nema mjesta za sve”, naglašava Heder. Kada pak Hrvatska uđe u EU te se otvori europsko tržište, strani će ponuđači moći jednostavnije nuditi svoje usluge na našem lokalnom tržištu, tvrdi on. “Nema razloga da neko strano osiguranje ne nudi, primjerice, putno osiguranje za naše klijente. Umjesto da idu u golemu investiciju otvaranja novih ureda, fizičkih lokacija te da zapošljavaju nove djelatnike, oni takvu uslugu jednostavno mogu ponuditi putem našeg prodajnog kanala. Veselimo se danu kada ćemo u naše kreditne usporedbe uvrstiti i strane banke koje su spremne nuditi povoljnije kredite građanima”, ističe. Trenutačno, Kompare.hr nudi 12 usporedbi različitih usluga te predano radi na prikupljanju i analizi podataka za nove. “Osim za korisnike, fizičke osobe, Kompare.hr će u ponudi imati nekoliko usporedbi kredita, osiguranja i telekom tarifa za mala i srednja poduzeća. U fazi evaluacije je i novi servis besplatnih pravnih savjeta u partnerstvu s nekoliko odvjetničkih ureda. Mogućnosti za usporedbe nebrojene su i postoje u gotovo svakom segmentu potrošnje i pružanja usluga”, zaključuje Heder. *vijesti Combis unaprijedio ComCloud Regionalni sistem integrator Combis u suradnji s Hrvatskim Telekomom nadogradio je ComProvis, sustav samouslužnih portala za ComCloud. Rješenje je zasnovano tako da može ponuditi bilo koju cloud uslugu na bilo kojem uređaju. “ComCloud je jedno od prvih cjelovitih cloud rješenja u regiji te je prilagođeno potrebama i specifičnostima alternativnih telekoma i telekomima koji posluju na nešto manjim ICT tržištima”, kaže Goran Car, direktor Sektora sistemske podrške i integracije u Combisu. Dan sigurnijeg interneta Desetu godinu za redom na šest kontinenata i u više od stotinu zemalja obilježava se 5. veljače, Dan sigurnijeg interneta, ove godine promičući online prava i odgovornosti uz slogan Povezivanje uz uvažavanje. Inicijativa je pokrenuta u okviru Programa za sigurniji internet Europske komisije, u organizaciji Europske mreže centara za sigurniji internet i Međunarodne zajednice online linija za pomoć, s ciljem stvaranja sigurnijeg interneta za djecu i mlade. U Hrvatskoj aktivnosti koordinira udruga Suradnici u učenju, uz podršku Microsofta Hrvatska, CARNeta i Citus Grupe. Besplatni hotspotovi Hrvatski Telekom započeo je poslovnu suradnju s Fonom, vodećom svjetskom WiFi zajednicom. Svojim privatnim korisnicima HT tako omogućava pristup besplatnim hotspotovima diljem svijeta, a ima ih više od sedam milijuna. Naime, napredna Fon tehnologija omogućava korisnicima da na siguran način podijele mali dio svoje kućne WiFi mreže, a zauzvrat im je na raspolaganju WiFi signal preko sedam milijuna ostalih članova zajednice. 18 PST! KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić Viktor Žmegač Europski duh Profil Osnovna je Žmegačeva teza da je suvremeno doba svjetske povijesti obilježeno krajnjim ekstremima. S jedne strane, tehnološka revolucija zasniva se na snažnom napretku znanosti i racionalističke filozofije, a s druge svakodnevno se suočavamo s jakim manifestacijama iracionalizma. I u ovoj knjizi povodi esejima vrlo su često vezani za zgode iz autorova svakodnevnoga života: to može biti knjiga koju autor upravo čita, neki novinski članak, društveni fenomen, popularna uzrečica, grafit... Dora Kinert Bučan ŽAL Jesenski i Turk Riječ je o zbirci putopisnih eseja u kojima autorica razmatra sudbinu grada s kojim je obiteljski i životno povezana. Turistički probitak Hvara prikazan je kao erozija urbanog bića grada, njegove kulturne baštine i pripadajućeg duhovnog identiteta. Hvar je možda i najljepša žrtva među žrtvama globalističkog trenda simulacije koja podrazumijeva brisanje stvarnosti. Izložen devastaciji i otuđenju, njegov usud postaje paradigma svijeta što je na putu da postane svijet u kojem se ne može istinski živjeti. Privredni vjesnik Broj 3764, 11. veljače 2013. PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Odjeća Sloga IMK, Požega, www.sloga-fashion.hr. Tvrtka proizvodi mušku i žensku konfekciju. Kontakt: Ivica Lokmer, [email protected], +385 34 274223. Poslovni prostor i usluge DAM, Zagreb, www.dam. hr. Tvrtka nudi uredski poslovni prostor s mogućim skladištem i servisom. Moguća i drukčija preraspodjela prema potrebi. Cijeli prostor je uredskog tipa. Tvrtka posjeduje vlastiti vozni park osobnih vozila i dostavno vozilo. Tvrtka nudi i ljudske resurse - usluge knjigovođe, komercijalista te voditelja poslova. Moguće je po potrebi angažirati i servisera elektronike, kao i druge djelatnike. Prostor je u zapadnom dijelu grada uz hotel i brzu izlaznu prometnicu. Kontakt: Dean Čortan, dean@ dam.hr, +385 91 5353739. Tomislav Zajec Pravila igre Od prve ideje do prvog dramskog teksta Natsuo Kirino Van Algoritam Žena iz tokijskog predgrađa u iracionalnom napadu bijesa ubija svojeg agresivnog supruga. Svoj će zločin priznati kolegici koja će pak angažirati još dvije suradnice te će se njih četiri pobrinuti da tijelo ubijenog nestane. Između četiri žene ubrzo se počinje formirati krhko prijateljstvo. Dijelovi raskomadanog tijela iskrsnut će na neočekivanim mjestima. Policija počinje postavljati pitanja, a jedan vrlo loš tip kojeg nedužnog optuže za ubojstvo odlučan je u namjeri da pronađe prave krivce... Beverley Stone OSTATI ILI OTIĆI Planetopija U vezi ste, ali niste baš sretni? Ne činite ništa, ali u glavi vodite beskrajne razgovore, važete za i protiv: ostati ili otići? Razlog neodlučnosti jest strah od pogreške, od toga da sve ne bude još gore, od neizvjesnosti. No neodlučnost je najslabiji izbor koji ćete zažaliti, a najveći strah ljudske psihe jest zapravo onaj od uzaludno potrošenog života. Na osnovi svog iskustva psihologinja Beverley Stone napisala je ovu knjigu s ciljem da čitateljima pomogne izaći iz tog začaranog kruga. Košulje Davco, Bukurešt, Rumunjska, www.davco.ro. Tvrtka je proizvođač košulja za muškarce, žene i djecu. Klijenti tvrtke su: Hugo Boss, Pierre Cardin, Marinelli, River Island, French Connection, Metro, Selgros, Cora. Kontakt: Angheluta Carmen, [email protected], +40 21 4136794, +40 723680310. Savjetodavne usluge u BiH Martis, Široki Brijeg, Bosna i Hercegovina, www. martis.ba. Tvrtka pruža usluge poslovnog konzaltinga za mala i srednja poduzeća, iz sektora računovodstva, poreza i carine, projektiranja organizacije poduzeća, financijskog konzaltinga i marketinga. Kontakt: Davor Bošnjak, [email protected], +387 39 703021, +387 63 822554. površinom (830 x 600cm). ZIP ima dvojaku funkciju: komunalnu i reklamnu. Kao element komunalne opreme ZIP služi za zaštitu pješaka na nogostupima i osiguranje neometanog odvijanja prometa, a istovremeno predstavlja idealno rješenje za komercijalno oglašavanje različitih gospodarskih subjekata. Može se koristiti u gradovima, naseljima i na svim važnim prometnim punktovima. Kontakt: Grazia Vianello, [email protected], +385 51 321272. Metalni proizvodi CMC Sisak, Sisak, www. cmccroatia.com. Tvrtka nudi usluge na području crne metalurgije u strojogradnji, brodogradnji, graditeljstvu, naftnoj industriji, mostogradnji, kao i u ostalim granama gospodarstva. Imaju ISO 9001 standard i API standard, licencije API 5L i API 5 CT za čelične bešavne cijevi koje se primjenjuju u naftnoj industriji. Kontakt: Dragutin Bauman, [email protected], +385 44 565450. Zaštitno-informativni pano V.B.Z. Priručnici kreativnog pisanja ponekad znaju obeshrabriti pisca početnika strogoćom kojom propisuju i mukom koju obećavaju. Zajec, međutim, pravila nudi kao priču, a kreativnost kao prostor igre i pritom je prijateljski suigrač a ne sudac. Ovo posredovanje iskustva pronalaženja onog pouzdanog i trajnog koje se opire paučinastoj naravi nadahnuća, uz svu preciznost i razbor, toliko je osobno i prisno da postaje autentično ljudskim. tinuirana isporuka. Paritet: FCO skladište Prelog. Kontakt: Željko Blažinčić, [email protected]. hr, +385 40 646088, +385 98 626834. Stolarska rezana građa GIV Mont, Prelog, www. giv-mont.hr. Tvrtka nudi stolarsku rezanu građu: kavkaski hrast, sibirski ariš, sibirsku jelu, sibirski bor, neokrajčano, kl.I/II, svježe ili suho, debljine 25-155x160< x 4,6m, veće količine, kon- AC media, Rijeka, www. acmedia.hr. Tvrtka nudi ZIP zaštitno-informativni pano. Riječ je o novom proizvodu na tržištu koji je kombinacija osnovne komunalne i reklamne funkcije. Proizveden je od cijevnih profila visokokvalitetnog inox materijala koji su međusobno povezani dvostranom reklamnom Brizganje plastike dostave ponuda je 21. veljače. Servisiranje dizalica Ekip, Opatija. Tvrtka raspolaže slobodnim kapacitetima za brizganje plastike (sila zatvaranja: 300 kN - 8500 kN, masa brizganja 5g - 4000g). Zainteresirana je za daljnje širenje poslovanja. Kontakt: Mate Babić, [email protected], +385 98 443385. IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Inzulinske pumpe KBC Zagreb nabavlja inzulinske pumpe. Rok dostave ponuda je 7. ožujka. Boje, lakovi i razrjeđivači Plovput iz Splita nabavlja boje, lakove i razrjeđivače. Rok dostave ponuda je 26. veljače. Bravarski radovi Hrvatska radiotelevizija nabavlja usluge bravarskih radova. Rok dostave ponuda je 25. veljače. Vreće OB Pula nabavlja vreće za rublje i smeće. Rok Gume za vozila i strojeve Komunalac iz Samobora nabavlja gume za vozila i strojeve. Rok dostave ponuda je 21. veljače. Regija Uredski materijal Pošte Srpske u Banjoj Luci nabavljaju uredski materijal. Rok dostave ponuda je 4. ožujka. Građevinsko-zanatski radovi Rudnici mrkog ugljena Banovići nabavljaju čeličnu užad. Rok dostave ponuda je 5. ožujka. Elektroprivreda BiH, Termoelektrana Tuzla, nabavlja usluge servisiranja 15 dizalica. Rok dostave ponuda je 20. veljače. Računalna oprema i pribor Općina Kotor nabavlja računalnu opremu i pribor. Rok dostave ponuda je 18. veljače. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 [email protected] www.briefing-nadmetanja.hr 19 www.privredni.hr Broj 3764, 11. veljače 2013. Pogled u svijet STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE U pohvalu neprilagođenih Oranica od 486 kvadrata za 702,74 kune Stan, ukupne površine 86 četvornih metara, Ludbreg, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 424.028 kuna. Dražba se održava 13. veljače u 12 sati u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, soba 231/II. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti te ju je potrebno uplatiti do 12. veljače. Sve dodatne informacije mogu se dobiti kod stečajne upraviteljice Sanje Mihalić na telefonske brojeve 042/302 243 i 042/302 244. Poslovni prostor, ukupne površine 64 četvorna metra, Vodnikova 8, Zagreb, procijenjene vrijednosti 350.000 kuna. Dražba se održava 14. veljače u 10.30 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalna služba u Sisku, soba 103/I. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 20.000 kuna. Osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu je razgledati nakon prethodnog poziva na telefonske brojeve 01/4647 218 i 01/6184 432. Zgrada, ukupne površine 317 četvornih metara, Tina Ujevića 8, Petrinja, Sisačko-moslavačka županija, početne cijene 25.000 kuna. Dražba se održava 14. veljače u 10.50 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalna služba u Sisku, soba 103-104/I. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 2000 kuna. Osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu je razgledati nakon prethodnog poziva na telefonske brojeve 01/4647 218 i 01/6184 432. Oranica, ukupne površine 486 četvornih metara, Kobasičari, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 702,74 kune. Dražba se održava 15. veljače u 11.30 sati na Općinskom sudu u Daruvaru, Stalna služba u Pakracu, soba 8. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi pet posto od procijenjene vrijednosti nekretnine. Poslovni prostor, ukupne površine 164 četvorna metra, Split, Splitskodalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 2.099.132,96 kuna. Dražba se održava 18. veljače u 11 sati pred stečajnim sucem u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, soba 91/II. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi pet posto od procijenjene vrijednosti, a potrebno ju je uplatiti najkasnije do 14. veljače. Imovina stečajnog dužnika koja je predmet prodaje može se razgledati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem uz prethodni dogovor na telefonski broj 098/202 877. Stambeno-poslovni prostor, ukupne površine 314 četvornih metara, Đurđenovac, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 199.680 kuna. Dražba se održava 19. ve- dr. Uroš Dujšin ljače u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, soba 40/II. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti, a potrebno ju je uplatiti najkasnije do 15. veljače. Dodatne obavijesti moguće dobiti nakon poziva na broj 091/5372 757. Livada, ukupne površine 1169 četvornih metara, Opatija, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 268.000 kuna. Dražba se održava 19. veljače u 9 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 26.800 kuna, a potrebno ju je uplatiti najkasnije do 15. veljače. Razgledavanje nekretnine moguće je uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefonski broj 051/274 137. Pašnjak u poslovnoj zoni, ukupne površine 10.000 četvornih metara, Poličnik, Zadarska županija, procijenjene vrijednosti 753.000 kuna. Dražba se održava 19. veljače u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zadru, sudnica 7/I. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 50.000 kuna, a potrebno ju je uplatiti najkasnije do 15. veljače. Razgledavanje nekretnine moguće je uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefonski broj 023/317 506. Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr) G odine 1956. u svom bestseleru The Organisation Man William Whyte je tvrdio da poduzeća do te mjere vole “zaokružene” rukovodioce da su pokrenule “bitku protiv genija”. Danas mnogi pate od suprotne predrasude. Softverska poduzeća se grabe za nedruštvene geekove. Hedge fondovi jednako tako skupljaju čudne osobe. Hollywood čini sve moguće da zadovolji hirove kreativaca, a političari traže poduzetnike koji krše pravila kako bi stvarali radna mjesta. Za razliku od školskog igrališta, tržište je sklono neprilagođenima. Sindrom geekova Kadrovici su primijetili da mentalne kvalitete koje čine dobrog programera sliče onima koje imaju ljudi s dijagnozom tzv. Aspergerova sindroma: opsesivnog interesa za specijalne teme; strast prema brojevima, strukturama i strojevima; ovisnost o repetitivnim poslovima; nedostatak osjetljivosti za društvena pitanja. Wired Magazine tu je pojavu nazvao “sindromom geekova”. Govoreći o internetskim tvrtkama osnovanim u proteklom desetljeću, jedan od početnih Facebookovih investitora, Peter Thiel, izjavio je za New Yorker da su “ljudi koji upravljaju tim tvrtkama nekako autistični”. Yishan Wong, nekadašnji facebookovac, napisao je da njegov osnivač, Mark Zuckerberg, ima malo Aspergerova sindroma, jer “ne pruža mnogo aktivnih znakova da vas sluša”. Craig Newmark, osnivač Što više briljantnih čudaka poduzeće zaposli, to će mu više razumnih menadžera trebati da se drži na zemlji tvrtke Craiglist, tvrdi da nalazi simptome Aspergerova sindroma “neugodno poznatim” kada sluša njihovo nabrajanje. Slične su osobine uobičajene i u gornjim slojevima financijskog svijeta. Čudaci su preuzeli vlast nad mediokritetima. Junak knjige Michaela Lewisa The Big Short je Michael Burry, menadžer jednog hedge fonda, usamljenik koji je tijekom studija medicine iz hobija napisao jedan blog za burzu. Njime je privukao toliku pažnju da je napustio medicinu i osnovao vlastiti fond, Scion Capital. Nakon što je uočio da s tržištem hipoteka nešto ne štima, dobio je glavni zgoditak predviđajući da će doći do sloma. “Jedini čovjek kojemu sam mogao vjerovati usred ove krize”, izjavio je Lewis Nacionalnom radiju, “bio je taj čovjek s Aspergerovim sindromom i jednim staklenim okom”. I poduzetnici pokazuju zapanjujući broj mentalnih devijacija. Julie Login s Poslovne škole Cass promatrala je grupu poduzetnika i ustanovila kako je 35 posto njih izjavilo da pati od disleksije, za razliku od ukupne populacije sa 10 posto i jedan posto profesionalnih menadžera. Uspješni dislektici U čuvene dislektike spadaju osnivači Forda, General Electrica, IBM-a i Ikee, kao i noviji uspješnici kao što je brokerski magnat Charles Schwab, Richard Branson (The Virgin Group) i Steve Jobs (Apple). Za to postoje mnoga objašnjenja. Dislektici su od rana naučeni delegirati zadatke (primjerice, nagovoriti druge da napišu njihove domaće zadaće). Zato oni i teže aktivnostima koje zahtijevaju malo formalnih kvalifikacija te malo čitanja i pisanja. I poremećaj deficita pažnje isto je tako sklon poduzetnicima: ljudi koji se na dulje vrijeme ne mogu koncentrirati bit će katastrofalni zaposlenici, ali i izvori novih ideja. Za ljude s tim poremećajem šest je puta vjerojatnije da će završiti kao šefovi vlastitih poduzeća. Gdje je onda mjesto staromodnih ljudi organizacije? Njima će biti sasvim dobro. Što više briljantnih čudaka poduzeće zaposli, to će mu više razumnih menadžera trebati da se drži na zemlji. Netko mora osigurati obavljanje dosadnih, ali potrebnih zadaća te šarmirati mušterije, a možda i političare. To će najbolje obaviti oni koji ne ostavljaju utisak da su normalni ljudi – glupani. 20 SVIJET FINANCIJA ( 21.859 ili 23,6% od 92.492 poduzetnika je iskazalo ulaganja Privredni vjesnik Broj 3764, 11. veljače 2013. ( 14,5 mlrd kn ulaganja kod investitora iz četiriju djelatnosti Financijska agencija U dugotrajnu imovinu uloženo 27 Najveća ulaganja ostvarili su investitori s područja djelatnosti prerađivačke industrije, građevinarstva, trgovine, opskrbe ele P oduzetnici su u dugotrajnu imovinu tijekom prvih devet mjeseci 2012. godine uložili 27,2 milijarde kuna, što je za 2,4 posto više nego u istom razdoblju 2011. godine, pokazuju podaci Financijske agencije. Valja napomenuti da veći broj poduzetnika u tom razdoblju nije ulagao u svoju dugotrajnu imovinu. Naime, od 92.492 poduzetnika, njih 21.859 ili 23,6 posto u svojim je statističkim izvješćima iskazalo ulaganja, a 70.633 poduzetnika ili 76,4 posto nije. Prednjače privatnici U razdoblju od siječnja do rujna prošle godine investicije su se, promatrano po pojedinim sektorima vlasništva, kao i dosad kretale veoma različito. Udjelom i dinamikom prednjače ulaganja u privatnom vlasništvu, koja čine 70,8 posto udjela u ukupnim ulaganjima, i veća su za 1,4 posto nego u istom razdoblju pretprošle godine. Ulaganja u dugotrajnu imovinu poduzetnika u državnom vlasništvu povećana su za četiri posto te je njihov udio u sveukupno iskazanim ulaganjima 16 posto. Istodobno, ulaganja poduzetnika iz drugih dvaju sektora vlasništva, dakle mješovitoga i zadružno- ga, čine 13,2 posto sveukupnih ulaganja. Ulaganja poduzetnika u dugotrajnu imovinu prema kriteriju veličine, kažu u Fini, pokazuju kao i prije dominaciju velikih poduzetnika sa 48,7 posto ukupnih ulaganja. Njihov je udio, u odnosu na proteklo razdoblje, nešto sma- njen, dok je povećan udio malih poduzetnika. Naime, mali su poduzetnici u ukupnim ulaganjima imali udio od 37,1 posto, a srednji od 14,2 posto. Povećana su ulaganja u dugotrajnu imovinu malih poduzetnika za 3,9 posto, dok su kod srednjih poduzetnika smanjena za 0,6 posto, a kod velikih povećana za 2,2 posto, što je rezultiralo povećanjem ukupnih ulaganja svih poduzetnika za 2,4 posto u prvih devet mjeseci protekle godine. Prema tehničkoj se strukturi ulaganja najviše ulaže u građevine, na što otpada 41,7 posto ukupnih ulaganja i opremu 44,1 posto. U ostalu dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu u istom je razdoblju uloženo 14,2 posto ukupnih ulaganja. Prema istom devetomjesečnom razdoblju 2011. godine, u prvih devet mjeseci 2012. godine ulaganja su u domaću opremu bila za devet posto veća, a manja u stranu opremu za 0,7 po- sto. U istom su razdoblju smanjena ulaganja u stambene zgrade, i to za 0,2 posto, a povećana su u ostale građevine za 3,2 posto. Razlike po županijama Najveća su ulaganja koncentrirana kod investitora iz četiriju područja djelatnosti i iznose 14,5 milijardi kuna što je 53,3 posto ukupnih ulaganja: prera- Ulaganja u privatnom vlasništvu čine 70,8 posto udjela u ukupnim ulaganjima đivačka industrija (4,7 milijardi kuna ili 17,4 posto ukupnih ulaganja), građevinarstvo (4,1 milijarda kuna ili 15,1 posto), trgovina (3,6 milijardi kuna ili 13,4 posto), i opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (dvije milijarde kuna ili 7,5 posto ukupnih ulaga- nja). Investicije poduzetnika u dugotrajnu imovinu po županijama kretala su se veoma različito. Tako je u devet županija zabilježen porast ulaganja u dugotrajnu imovinu, a u 12 smanjenje. U ukupnim ulaganjima poduzetnika Hrvatske s visokim udjelom od 54,5 posto, ili 14,8 milijardi kuna prednjačili su poduzetnici s područja Grada Zagreba. Slijede investitori s područja Splitsko-dalmatinske županije sa 1,9 milijardi kuna ili 6,8 posto udjela, investitori Istarske županije sa 1,8 milijardi kuna ili 6,8 posto udjela, Primorsko-goranske županije sa 1,5 milijardi kuna ili 5,4 posto udjela, te poduzetnici Zagrebačke županije sa 1,2 milijarde kuna ili 4,2 posto udjela. Ulaganja se prate po sjedištu investitora, ali valja pritom podsjetiti i na činjenicu da se ulaže i izvan samoga sjedišta pa teritorijalna polarizacija ulaganja nije izražena u onoj mjeri u kojoj to pokazuju podaci. Hrvatska udruga banaka Ove godine nulti rast BDP-a N ulti rast je oksimoron: ako se nešto mijenja po nultoj stopi, onda se ne mijenja. Unatoč tome, ekonomisti običavaju reći da se dogodio ili se očekuje “nulti rast”. A upravo tako izgleda prosječna očekivana promjena realnog bruto domaćeg proizvoda za 2013., izračunata kao prosjek očekivanja šest glavnih ekonomista vodećih hrvatskih banaka: vrlo blizu nule (- 0,2 posto), navodi se u analizi Kluba glavnih ekonomista hrvatskih banaka Hrvatske udruge banaka. Inflacija 3,2 posto U anketi provedenoj u siječnju najpesimističniji ekonomist predviđa pad realnog BDP-a za 1,5 posto. Još dvojica su blizu nule (-0,4 posto), jedan je točno na nuli, a dvojica u blagom plusu (0,5 posto). No bez obzira na razlike u očekivanjima BDP- a, ni jedan ekonomist ne očekuje oporavak na tržištu rada ove godine. Stoga bi najprecizniji zaključak na temelju svih očekivanja ekonomista banaka glasio: čak i ako se u 2013. ostvari rast, on neće biti dovoljan da popravi stanje na tržištu rada; stopa nezaposlenosti će dalje rasti i vjerojatno završiti godinu između 15,5 i 16,5 posto. Ako se promjene BDP-a promatraju po pojedinim komponentama, vidljivo je kako se pozitivan doprinos očekuje od izvoza (+0,5 posto) i investicija (+3,1 posto), dok će brži rast i dalje kočiti osobna potrošnja (-1,3 posto) i izdaci države (-0,6 posto). U skladu s očekivanim (realnim) padom osobne potrošnje je i očekivanje da će nominalne plaće rasti (+0,7 posto), što je sporije od stope inflacije (+3,2 posto). To znači da bi se trend smanjenja realnih plaća mogao nastaviti. Ekonomisti su i dalje skeptični kad je riječ o fiskalnoj konsolidaciji. Prosječni očekivani omjer fiskalnoga salda prema BDP-u nalazi se na pet posto, pri čemu najveći optimist očekuje četiri, a najveći pesimist šest posto. Riječ je o pesimističnijim očekivanjima od Vladinih. Prva donekle pozitivna činjenica odnosi se na vanjski sektor: svi ekonomisti prepoznaju sta- bilnost omjera vanjskog duga i BDP-a. Prosječni očekivani omjer iznosi 102,5 posto i kreće se u veoma uskom rasponu. U skladu s time je i očekivanje vrlo malog deficita na tekućem računu bilance plaćanja (-0,7 posto BDPa; najveći optimist očekuje čak i suficit). Eksterna se prilagodba očito događa u sprezi s kontrakcijom privatne potrošnje i anemičnom investicijskom aktivnošću. Obje su pogo- 21 www.privredni.hr Broj 3764, 11. veljače 2013. ( 14,8 mlrd kn ( 927 mil kn bruto dobit uložili poduzetnici s područja Grada Zagreba prehrambene industrije u 9 mjeseci 2012. Prehrambena industrija u devet mjeseci 2012. godine ,2 milijarde kuna ktričnom energijom, plinom, parom te klimatizacije Ulaganja poduzetnika u dugotrajnu imovinu - prema oblicima vlasništva Vlasništvo Iznosi (u milijunima kuna) Udjeli u % I.-IX.2011. I.-IX.2012. I.-IX.2011. I.-IX.2012. Indeksi I.-IX.2012. I.-IX.2011. Državno 4172 4340 15,7 16,0 104,0 Privatno 18.973 19.247 71,5 70,8 101,4 Zadružno 57 25 0,2 0,1 44,7 Mješovito 3343 3575 12,6 13,1 106,9 26.545 27.187 100,0 100,0 102,4 Ukupno Ulaganja poduzetnika u dugotrajnu imovinu - prema veličini poduzetnika Veličina Iznosi (u milijunima kuna) Udjeli u % I.-IX.2011. I.-IX.2012. I.-IX.2011. I.-IX.2012. Indeksi I.-IX.2012. I.-IX.2011. Mali poduzetnici 9713 10.093 36,6 37,1 103,9 Srednje veliki poduzetnici 3879 3855 14,6 14,2 99,4 Veliki poduzetnici 12.953 13.239 48,8 48,7 102,2 Ukupno 26.545 27.187 100,0 100,0 102,4 Ulaganja poduzetnika u dugotrajnu imovinu - prema tehničkoj strukturi Tehnička struktura Iznosi (u milijunima kuna) Udjeli u % I.-IX.2011. I.-IX.2012. I.-IX.2011. I.-IX.2012. Stambene zgrade Ostale građevine i zgrade 615 614 2,3 2,3 Indeksi I.-IX.2012. I.-IX.2011. 99,8 10.390 10.718 39,1 39,4 103,2 Domaća oprema 4910 5353 18,5 19,7 109,0 99,3 Uvozna oprema 6682 6638 25,2 24,4 Ostala materijalna imovina 2417 2102 9,1 7,7 87,0 Nematerijalna imovina 1531 1762 5,8 6,5 115,1 26.545 27.187 100,0 100,0 102,4 Ukupno Izvor: Fina dovale manjemu uvozu, što predstavlja glavni kanal eksterne prilagodbe tijekom krize. Stabilan tečaj kune Ekonomisti u ovoj godini uglavnom očekuju nasta- vak razdoblja relativno niskih prinosa na državne obveznice. Prosječni očekivani prinos na petogodišnju kunsku obveznicu očekuje se na razinama između 4,4 posto (lipanj 2013.) i 4,8 posto (pro- sinac 2013.), a na desetogodišnju kunsku obveznicu između 4,9 (lipanj 2013.) i 5,4 posto (prosinac 2013.). To su razine prinosa koje su bitno niže od prinosa registriranog prije rujna 2012. Pri tome treba imati na umu da je riječ o prinosima koji uključuju i valutni rizik (prinosi na euroobveznice u pravilu su niži od prinosa na kunske obveznice). Ekonomisti očekuju stabilan tečaj kune u odnosu na euro kroz čitavu godinu, i to na razinama nešto nižim (jača kuna) od trenutačnih. Ostvaren izvoz od 3,5 milijardi kuna Prema veličini izvoza prva je Podravka sa 586,7 milijuna kuna, drugi je Kraš sa 214,8 milijuna kuna, treća Viro šećerana sa 205,5 milijuna kuna Prema podacima Financijske agencije, poduzetnici iz prehrambene industrije u devet mjeseci 2012. godine dobro su poslovali jer su ostvarili bruto dobit (višak prihoda nad rashodima) od 927 milijuna kuna. Kod 1434 poduzetnika bilo je zaposleno 44.211 djelatnika, koji su ostvarili ukupan prihod od 23,6 milijardi kuna, ukupne rashode od 22,7 milijardi kuna te izdvojili za investicije 975 milijuna kuna. Prehrambena je industrija (Podravka, Kraš, Dukat, PIK Vrbovec, Ledo, Vindija i drugi proizvođači) u odnosu na druge djelatnosti zadržala svoju prisutnost na stranim tržištima i ostvarila izvoz od 3,5 milijardi kuna, odnosno povećala inozemne prihode za 5,9 posto. U odnosu na devet mjeseci 2011. godine, poduzetnici prehrambene industrije Hrvatske povećali su zaposlenost za 1,9 posto, povećani su ukupni prihodi za 3,2 posto, rashodi za 2,8 posto, bruto dobit za 11,9 posto, a investicije u dugotrajnu imovinu za 4,4 posto. Zbog relativno većeg povećanja prihoda od povećanja rashoda neznatno je povećana efikasnost poslovanja – ekonomičnost, pa je na 100 uloženih kuna ostvareno 104,08 kuna prihoda, u odnosu na 103,75 kuna iz devet mjeseci 2011. godine, što je pridonijelo povećanju bruto dobiti. Poduzetnici prehrambene industrije veoma su važan segment prerađivačke industrije pa tako i bitan segment ukupnog poduzetništva, ponajprije zbog svog doprinosa u zapošljavanju, proizvodnji i izvozu. U prvih devet mjeseci 2012. godine prehrambena industrija je u ukupnim rezultatima poslovanja poduzetnika obveznika poreza na dobit Hrvatske imala udio od 1,6 posto u broju poduzetnika, 5,2 posto u broju zaposlenih, 5,2 posto u ukupnim prihodima i rashodima, 4,6 posto u ukupnom izvozu, 3,7 posto u bruto dobiti i 3,6 posto u investicijama u dugotrajnu imovinu. Plaće niže od prosjeka Zaposleni u prehrambenoj industriji za svoj su rad dobili prosječne neto plaće od 4380 kuna, koje su nominalno povećane prema devet mjeseci 2011. godine za 0,9 posto, te su i dalje za 323 kune ili 6,9 posto niže od prosječnih plaća svih poduzetnika Hrvatske. U devet mjeseci 2012. godine šest proizvođača imalo je više od 1000 zaposlenih (najviše Podravka 3549, zatim PIK Vrbovec 1601 i Kraš 1506 zaposlenih). Prema veličini ukupnih prihoda prva tri proizvođača bili su Vindija iz Varaždina sa 2,1 milijardom kuna, Podravka iz Koprivnice sa 1,5 milijardi kuna i Dukat iz Zagreba sa 1,4 milijarde kuna. Prema veli- Prosječne neto plaće u prehrambenoj industriji bile su 4380 kuna čini bruto dobiti u devet mjeseci 2012. godine najbolji su zagrebački Ledo sa 132 milijuna kuna, županjska Sladorana sa 109 milijuna kuna i zagrebački Dukat sa 86 milijuna kuna bruto dobiti. Prema veličini izvoza prva je Podravka sa 586,7 milijuna kuna, drugi je Kraš sa 214,8 milijuna kuna, a treća Viro šećerana Virovitica sa 205,5 milijuna kuna izvoza. 22 SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik Broj 3764, 11. veljače 2013. Tržište novca Zagreb Kratkoročno zaduživanje proračuna još povoljnije Jelena Drinković Kretanje na Tržištu novca Zagreb I za nas je tjedan obilnog trgovanja sudionika na Tržištu novca Zagreb. Razlog tome je daljnji rast potražnje za kratkoročnim pozajmicama koja je i glavni poticaj trgovanju sudionika. Zahvaljujući ponudi, koja je i u ovome razdoblju nadilazila potražnju, tjedni opseg trgovanja iznosio je 1,3 milijarde kuna. Unatoč rastu potražnje, trgovanje sudionika lišeno je napetosti što najbolje pokazuje prosječna tjedna kamatna stopa koja je zabilježila blagi pad sa 0,84 na 0,66 posto, te prosječna prekonoćna stopa koja je pala sa 0,50 u mil. kn Potražnja Ponuda Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet u% 900 4.2.’13. - 8.2.’13. 28.1.’13. - 1.2.’13. 3 800 700 2 600 500 400 1 300 200 100 0 4.2.2013. 5.2.2013. 6.2.2013. na 0,37 posto na godišnjoj razini. Dobra likvidnost depozitnih institucija očituje se i u podatku o iznosu prekonoćnog depozita u središnjoj banci koji je ovih dana značajan, odnosno, viškovi likvidnosti koje depozitne institucije 7.2.2013. 0 8.2.2013. na kraju dana usmjeravaju u središnju banku kao noćni polog respektabilni su. U prošli utorak je Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima. Zanimanje sudionika bilo je ispod planiranih iznosa ponedjeljak utorak aukcije te je umjesto 250 upisano 238 milijuna trezorskih zapisa u kunama, a umjesto 25 upisano je 16,5 milijuna trezorskih zapisa u eurima. Iako novčano tržište i dalje vrvi viškovima likvidnosti, zanimljiva je činjenica da je na proš- srijeda četvrtak petak lotjednoj aukciji odaziv sudionika bio ispod očekivanog. Unatoč tome, prinosi na zapise u kunama pali su po svim rokovima dospijeća, dok je prinos na zapise u eurima s rokom dospijeća od 364 dana ostao nepromijenjen. Stoga se za- ključuje da je kratkoročno zaduživanje državnog proračuna još povoljnije. U idućem razdoblju završava razdoblje održavanja obvezne pričuve i započinje novo, te će se odnos ponude i potražnje novca promijeniti u smislu dominantnosti potražnje. Kao ni u siječnju, smjena razdoblja ni u veljači neće izazvati napetost u trgovanju niti značajniji rast kamatne stope. Hrvatsko devizno tržište Mirovinski fondovi Kuna ojačala u odnosu na euro Pad vrijednosti Mirexa Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro uvećala vrivaluta EUR Srednji tečaj za devize AUD australski dolar CAD nog sredstva od prošlog ponedjeljka do petka bila je umanjena za nešto više od 0,9 posto. USD 5.66 CHF 6.17 7.590 5.64 6.16 7.585 5.62 6.15 7.580 5.60 6.14 7.575 5.58 6.13 7.570 5.56 6.12 5,661839 JPY japanski jen (100) 6,106558 CHF švicarski franak 6,165165 GBP britanska funta 8,90202 USD američki dolar 5,64918 EUR euro 7,58007 Izvor: HNB 7.595 5,840707 kanadski dolar nom razdoblju oslabjela za 0,3 posto. U usporedbi s američkim dolarom vrijednost domaćeg plat- jednost za gotovo 0,2 posto. S druge pak strane kuna je u odnosu na švicarski franak u navede- 5.2. 6.2. 7.2. 8.2. 4.2. 5.2. 6.2. 7.2. 8.2. 4.2. 5.2. 6.2. 7.2. 8.2. Međunarodno tržište kapitala Pola u plusu, pola u minusu 6400 6360 FTSE 100 vladajuću stranku potresao je korupcijski skandal u kojem su, prema pisanju tamošnjih medija, premijer Mariano Rajoy i neki dužnosnici navodno pri- mali novac iz tajnog fonda. K tomu, prema anketama, uoči parlamentarnih izbora u Italiji raste popularnost bivšem premijeru Silviju Berlusconiju, pa 14050 3200 14000 Dow Jones 3180 6320 13950 3160 6280 13900 3140 6240 13850 3120 6200 13800 3100 4.2. 3720 3696 5.2. 6.2. 7.2. 8.2. 4.2. 7700 CAC40 7670 5.2. 6.2. 7.2. 8.2. DAX 11380 3672 7640 7610 11140 3624 7580 11020 5.2. 6.2. 7.2. 8.2. 5.2. 6.2. 7.2. 8.2. 6.2. 7.2. 8.2. NIKKEI 225 11260 7550 4.2. NASDAQ 4.2. 11500 3648 3600 MIREX - mjesečni MIREX - tjedni 185 185 180 180 175 primjena od 9. veljače 2013. 4.2. Tržište kapitala prošli tjedan obilježila je politička nesigurnost u Španjolskoj i Italiji zbog čega su burzovni ulagači bili na oprezu. Naime, španjolsku Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirexa prošlog je petka dosegnula razinu od 180,5668 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim tjednom, primjećuje se pad od gotovo 0,4 posto. 10900 4.2. 5.2. 6.2. 7.2. 8.2. 4.2. 5.2. tako i zabrinutost ulagača oko produbljivanja dužničke krize. Optimizam su na kratko vratila kvartalna izvješća nekih tvrtki. Na tjednoj razini polovini promatranih burzovnih indeksa je uvećana, a drugoj polovini umanjena vrijednost. Tako je indeks CAC40 bio manji za 0,6 posto. Zatim, DAX je izgubio na vrijednosti blagih 0,01 posto, a Nikkei oko jedan posto. S druge strane, vrijednost indeksa Dow Jones uvećana je za jedan posto, a indeksa Nasdaq za 1,9 posto. Indeks FTSE uvećan je za 0,3 posto. 175 7.1. 17.1. 28.1. 7.2. 4.2. 5.2. 6.2. 7.2. VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 7.2.2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 184,7492 186,4433 165,4721 180,5664 180,5668 194,1299 216,8875 133,8463 157,1073 158,7516 172,3047 106,8527 120,2945 208,1017 202,7994 218,7230 100,8710 158,6217 140,5142 117,5167 179,2564 123,3096 133,7760 193,4798 165,4308 135,8261 119,9461 154,5602 (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova. 23 www.privredni.hr Broj 3764, 11. veljače 2013. BURZA UKUPAN TJEDNI PROMET: 286,037 milijuna kuna Najveći promet ostvarila dionica HT-a kuna što je u odnosu na tjedan ranije pad od 13,01 posto. Crobex je u tjedan dana pao za 0,14 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.899,66 bodova. Crobex10 je tjedan završio na 1.063,88 bo- Iztok Likar www.hrportfolio.hr P roteklog tjedna redovni dionički promet na ZSE Zagrebačkoj burzi iznosio je 67,548 milijuna Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Valamar Adria Holding d.d. AD Plastik d.d. Atlantic Grupa d.d. Petrokemija d.d. Vupik d.d. Končar - dist. i spec. transformatori d.d. Ledo d.d. Đuro Đaković Holding d.d. Kraš d.d. tjedna promjena +2,58% +20,54% +1,58% -1,45% -1,30% +9,52% +4,76% +5,81% +3,75% +23,81% zadnja cijena 218,49 155,50 121,89 680,00 235,89 138,00 1.100,00 8.200,00 83,00 452,00 promet 16.972.637,56 13.626.755,57 4.335.677,49 4.255.977,56 3.896.625,44 3.608.871,58 3.416.411,12 2.806.380,48 2.594.679,28 2.409.047,92 dova što predstavlja pad od 0,35 posto. Najveći promet ostvaren je dionicom HT-a kojom je trgovano u vrijednosti od 12,928 milijuna kuna, a tjedan je završila na 213 kuna što je tjedni pad od 10 dionica s najvećim rastom cijene Koestlin d.d. Proficio d.d. Turbo certifikat DAX Short Kraš d.d. Valamar grupa d.d. Valamar Adria Holding d.d. Sunčani Hvar d.d. Solaris d.d. SN Holding d.d. Hoteli Podgora d.d. TJEDNI DIONIČKI PROMET: 117.918.859,45 kn 2,75 posto. Ukupno je pet najlikvidnijih izdanja raslo, a dobitnik je dionica Diokija koja je porasla za 16,21 posto. Trgovanje je završila na 13,26 kuna, a njome je trgova- tjedna promjena +38,23% +30,00% +27,61% +23,81% +23,64% +20,54% +15,42% +15,38% +15,33% +15,30% zadnja cijena 469,99 16,90 64,70 452,00 113,75 155,50 25,98 420,00 150,00 15,00 promet 1.409,97 114.628,77 1.047.046,60 2.409.047,92 2.046.342,19 13.626.755,57 32.441,80 85.145,24 1.017.607,39 1.305,00 INVESTICIJSKI FONDOVI Nakon pretprošlog negativnog tjedna, proteklog su tjedna kod fondova ponovno prevladavali pozitivni rezultati. S radom je počeo novi novčani fond OTP euro novčani, tako da su sada aktivna 84 fonda, a njih 50 ostvarilo je rast vrijednosti udjela. Među fondovima s rastom na vrhu ljestvice nalaze se dionički fondovi, dok su najveće minuse imali obveznički fondovi. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna, od njih 21 koliko ih je poraslo, bio je Fima Equity koji bilježi tjedni rast od 3,77 posto. Zatim, 19 dioničkih fondova je palo, a najviše KD Prvi izbor kojem je vrijednost udjela smanjena za 2,12 po- sto. Najuspješniji kod mješovitih fondova bio je C-Premium koji je porastao za 1,84 posto. U grupi mješovitih fondova osam ih bilježi pad. Najviše je pao HPB Global, za 2,57 posto. Kod obvezničkih fondova jedini koji je tjedan završio pozitivno je ZB bond porastavši za 0,09 posto, a s negativne strane slijedi OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Vrijednost udjela kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € € 13,7798 8,5610 113,4000 114,7200 128,7600 54,7367 11,7776 124,8297 48,5600 73,3036 87,5036 78,3300 91,4632 100,0800 46,6039 29,5999 21,6239 70,9809 44,8650 63,6519 72,1194 99,4615 12,0759 6,6671 39,8400 86,7411 478,3786 80,7568 85,3000 125,5872 104,6139 9,2403 107,6126 78,5249 99,5205 9,2597 87,8600 75,2012 109,0000 118,5263 3,67 -0,51 -1,21 -0,59 -0,10 3,77 -2,12 -1,16 -1,38 0,82 0,03 0,59 0,54 -0,55 0,67 -0,70 -1,31 2,37 0,52 0,57 -0,05 -1,20 0,36 -1,36 2,03 -0,93 0,75 0,17 1,78 0,66 0,68 -0,25 -0,40 0,43 1,20 -1,80 -1,59 0,81 -0,42 2,03 € kn 137,2600 97,1819 -0,56 0,47 Valuta KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity ga Capital One s padom od 0,07 posto. Među obvezničkim najveći tjedni pad bilježe HPB Obveznički i OTP euro obveznički s padovima od 2,74, odnosno 2,44 posto. Svi novčani fondovi imali su pozitivne rezultate. Najuspješniji je bio Agram Euro Cash s rastom od 0,08 posto. (I.L.) od 31. siječnja do 7. veljače 2013. godine *Tjedna promjena [%] DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond zadnja vrijednost 1.961,0700 1.086,3000 103,9805 123,0935 no u vrijednosti od 2,257 milijuna kuna. Među najlikvidnijima pad bilje10 dionica s najvećim padom cijene Elektropromet d.d. VABA d.d. OT-Optima telekom d.d. Atlas turistička agencija d.d. Magma d.d. Turbo certifikat DAX Long 2 Turbo certifikat DAX Long 1 Kutjevo d.d. Turbo certifikat USD/HRK short Slatinska banka d.d. tjedna promjena +3,23% +2,11% -0,38% -0,27% že četiri izdanja, a najveći pad imala je dionica HT-a. tjedna promjena -45,70% -26,25% -25,44% -24,66% -24,29% -19,49% -17,53% -17,09% -14,57% -13,86% zadnja cijena 10,86 14,75 7,62 6,02 0,53 49,94 79,00 19,89 3,93 60,30 promet 7.960,38 6.991,30 363.337,61 1.113,70 3.485,47 2.212.138,06 199.572,20 377.123,83 21.878,00 44.989,47 *vijesti Fondovi ponovno zeleni Naziv(fond) index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr Naziv(fond) HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART € € kn kn kn kn kn kn kn € kn € € 10,3352 122,3400 113,6663 81,9871 100,3041 7,7650 76,3787 5,0907 58,9212 9,1013 124,7981 95,4100 95,7591 *Tjedna promjena [%] -0,46 -0,71 -2,38 -2,57 0,55 -0,87 -0,41 1,84 0,09 -0,19 0,94 0,34 0,11 € € € € € kn € € 173,2000 11,9431 163,6600 112,4914 130,8800 178,4198 136,7399 124,6562 0,09 -0,20 -0,32 -0,93 -0,13 -0,07 -2,74 -2,44 kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn kn € 139,7596 171,5725 146,5122 134,0655 153,0000 146,6500 146,0893 127,6107 139,4921 129,5900 123,1416 11,5151 115,4758 80,7305 112,2600 105,1928 103,3500 103,3647 1270,3428 103,0035 100,0051 0,03 0,03 0,02 0,06 0,01 0,03 0,05 0,01 0,03 0,06 0,05 0,08 0,02 0,01 0,03 0,06 0,03 0,03 0,05 0,06 N/A Valuta Vrijednost udjela OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NFD Aureus MultiCash OTP euro novčani Rast neto dobiti HPB-a Hrvatska poštanska banka (HPB) je prema nerevidiranim financijskim podacima za 2012. ostvarila neto dobit u iznosu od 93,1 milijun kuna, čime je ostvaren rast od 5,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Operativna dobit iznosi 257,4 milijuna kuna, što predstavlja rast od 18,4 posto. Imovina banke na kraju 2012. iznosi 17 milijardi kuna uz rast od 3,6 posto u odnosu na konac 2011. godine, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Bruto krediti stanovništvu porasli su za 13,6 posto u 2012. godini, pri čemu se posebice ističe nastavak rasta stambenih kredita za visokih 27,6 posto. Suradnja S-Leasinga i HAMAG-a Erste&Steiermärkische S-Leasing za leasing vozila i strojeva potpisao je Sporazum o poslovnoj suradnji s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG Invest). Tim sporazumom SLeasing postaje sudionik jamstvenih programa za financijski leasing HAMAG Investa, namijenjenih malim i srednjim poduzetnicima. Jamstveni program namijenjen je nabavi novih strojeva, opreme i gospodarskih vozila putem leasinga. Poduzet- niku se za izdavanje jamstva ne naplaćuje dodatna naknada, a uvjeti financiranja povoljniji su od prosječnih, tržišnih uvjeta. Sberbanka je deal godine Poslovni magazin Euromoney proglasio je sekundarnu javnu ponudu Sberbanke dealom godine u CEE regiji. “U kontekstu šireg utjecaja na tržište, nijedan se deal proveden 2012. godine u zemljama CEE regije ne može usporediti sa sekundarnom javnom ponudom dionica Sberbanke vrijednom 5,2 milijarde dolara. Ovom je transakcijom Sberbank praktički sama uspjela oživjeti primarna tržišta vlasničkim vrijednosnim papirima u regiji, i time utrla put budućim transakcijama”, istaknuo je Euromoney. Veći prihodi Tele2 Poslovni prihodi Tele2 Hrvatska na godišnjoj su razini porasli 6,5 posto, sa 1,07 milijardi u 2011. na 1,14 milijardi kuna u 2012. godini. Ovaj mobilni operator je 2012. zaključio sa 754.092 korisnika, što također predstavlja rast od 6,2 posto u odnosu na 2011. godinu, kada ih je bilo 709.993. Kompanija je priopćila kako je ostvarila pozitivan operativni novčani tijek prvi put u cijeloj godini i nastavlja s radom na profitabilnosti i daljnjem rastu svoje korisničke baze.
© Copyright 2024 Paperzz
