Fiziološke karakteristike mladih nogometaša obzirom na igračke pozicije Prema kriteriju strukturalne složenosti nogomet spada u grupu polistrukturalnih kompleksnih sportova. Za uspješnost u nogometnoj igri odgovoran je kompleks antropoloških obilježja i specifična sposobnost igrača da upravlja igrom u smislu upravljanja sustavom i koncepcijom igre, upravljanja tempom i ritmom igre, kao i vlastitim bioenergetskim kapacitetetom i funkcionalnim stanjima u tijeku igre. U rješavanju motoričkih i realizaciji parcijalnih situacija u igri sudjeluju: informacijska, informacijsko–motorička i energetska komponenta procesa upravljanja i regulacije. Uspješnost nogometaša određena je razinom i strukturom velikog broja sposobnosti, osobina i znanja (modificirano prema Dujmović, 2000.). Nogomet je aerobno–anaerobni sport s alterirajućim fazama visokog opterećenja kao što su sprintevi, brze izmjene pravca, skokovi, nagla zaustavljanja. Tijekom utakmice igrači u prosjeku svakih 5-6 sekundi mijenjaju aktivnost, imaju kratke odmore prosječno svega 3 sekunde svake 2. minute, dok svakih devedesetak sekundi sprintaju 15 metara /1/. Današnji vrhunski nogomet zahtijeva snažne i izdržljive sportaše dobrih motoričkih i funkcionalnih sposobnosti (brzina, eksplozivna snaga, aerobni i anaerobni kapacitet, koordinacija), te smislom za improvizaciju i kolektivnu igru. Uspjeh u nogometu ovisi i otome kako se individualne karakteristike pojedinog nogometaša uklapaju u cjelinu i čine koherentnu ekipu (Matković i sur. 1999.) Funkcionalnom dijagnostikom dobivamo detaljan prikaz trenutačnog stanja pojedinca i cjelokupne momčadi, može se pratiti i kontrolirati trenažni proces, te je moguća usporedba s drugim momčadima. Cilj ovog rada je utvrditi funkcionalne karakteristike mladih nogometaša, značajne za uspjeh u nogometu, komparirati ih s obzirom na zadatke i mjesto igranja u ekipi, te ih usporediti s nekim domaćim i stranim istraživanjima METODE RADA Istraživanje je provedeno na uzorku od 20 nogometaša, članova juniorske ekipe HNK "Hajduk" 1 / 10 Fiziološke karakteristike mladih nogometaša obzirom na igračke pozicije iz Splita, prosječne dobi 18,4 godine. Uzorak ispitanika je podijeljen u 3 podgrupe: prvu grupu (N=8) čine obrambeni igrači, drugu grupe (N=5) čine napadači, a treću grupu (N=7) čine vezni igrači. Od antropometrijskih parametara mjerene su tjelesna masa i visina tijela prema preporukama Internacionalnog biološkog programa /2/. Za mjerenje spiroergometrijskih parametara korišten je višefunkcijski aparat "MetaMax 3B" tvrtke "Cortex", koji dinamički i kontinuirano mjeri respiracijsko-ventilacijske i metaboličkie parametare, uz kontinuirani grafički i numerički ispis na prijenosnom računalu pomoću odogovarajućeg softvera. Frakvencija srca je kontinuirano praćena pomoću prijemnika frekvencije, tvrtke "Polar", dok su laktati mjereni aparatom "Accutrend Lactate". Protokol opterećenja je bio progresivan uz stalni nagib pokretnog saga od 2% i početnu brzinu od 8 km/h. Brzina pokretnog saga se povećavala svake minute za jedan kilometar do postizanja maksimalnih spiroergometrijskih vrijednosti, odnosno do odustajanja ispitanika. Izmjereni su: relativni (V'O2/kg) maksimalni primitak kisika, vrijednosti relativnog primitka kisika (V'O2/kg/AT) na anaerobnom pragu, maksimalna srčana frekvencija (HR), frekvencija srca na anaerobnom pragu (HR/AT), laktati u mirovanju (L-MIR) i poslije opterećenja (L-OPT), postotak maksimalnog relativnog primitka kisika (%V’O2/kg/AT) i srčane frekvencije na anaerobnom pragu (%HR/AT), vitalni kapacitet (VC), forsirani vitalni kapacitet (FVC), i forsirani ekspiracijski volumen u prvoj sekundi (FEV1). Metode obrade rezultata uključivale su izračunavanje deskriptivnih statističkih pokazatelja, te univarijatnu analizu varijance s ciljem utvrđivanja statističke značajnosti razlika po svakoj varijabli između različitih grupa ispitanika. REZULTATI I DISKUSIJA TABLICA 1. Deskriptivni statistički parametri (AS-aritmetička sredina; SD-standardna devijacij 2 / 10 Fiziološke karakteristike mladih nogometaša obzirom na igračke pozicije a za arijance ), anali v OBRAMBENI (N = 8) NAPADAČI (N = 5) VEZNI (N = 7) AS ± SD AS ± SD AS ± SD VIS 3 / 10 Fiziološke karakteristike mladih nogometaša obzirom na igračke pozicije 182,72 ± 5,66 180,38 ± 6,25 181,74 ± 3,35 TEZ 75,44 ± 8,97 70,50 ± 6,26 75,78 ± 5,77 L-MIR 3,29 ± 0,65 3,09 ± 0,26 3,27 ± 0,34 4 / 10 Fiziološke karakteristike mladih nogometaša obzirom na igračke pozicije L-OPT 11,47 ± 1,52 12,57 ± 2,09 10,66 ± 2,07 V'O2/kg 62,31 ± 3,42 63,26 ± 0,93 ² 65,82 ± 2,54 ** V'O2/kg/AT 50,34 ± 3,87 51,58 ± 1,97 ¹ 5 / 10 Fiziološke karakteristike mladih nogometaša obzirom na igračke pozicije 55,07 ± 1,77 * %V'O2/kg/AT 80,73 ± 3,16 81,52 ± 2,56 83,77 ± 4,09 HR 176,88 ± 3,75 179,61 ± 3,57 177,10 ± 6,82 HR/AT 156,16 ± 5,71 6 / 10 Fiziološke karakteristike mladih nogometaša obzirom na igračke pozicije 158,31 ± 1,55 160,11 ± 2,85 %HR/AT 88,27 ± 2,02 88,16 ± 1,82 90,52 ± 3,96 VC 103,31 ± 9,80 95,30 ± 13,27 107,01 ± 11,34 FVC 7 / 10 Fiziološke karakteristike mladih nogometaša obzirom na igračke pozicije 105,54 ± 9,31 105,10 ± 10,96 109,71 ± 9,59 FEV1 115,50 ± 10,00 113,83 ± 11,40 117,89 ± 11,13 Analiza varijance između obrambenih i veznih igrača **: p < 0,01; *: p < 0,05 Analiza varijance između napadača i veznih igrača ²: p < 0,01; ¹: p < 0,05 8 / 10 Fiziološke karakteristike mladih nogometaša obzirom na igračke pozicije U tablici 1. prikazani su rezultati deskriptivnih statističkih procedura kao i rezultati univarijatne analize varijance. Od antropometrijskih parametara statistički značajna razlika između juniora i kadeta postoji u tjelesnoj masi. Razlog toj razlici su nešto razvijeniji mišići i skelet kod juniora, a što je posljedica biološke i kronološke dobne razlike. Razlika u visini postoji, ali nije statistički značajna. Razina laktata u krvi u stanju mirovanja je više od referentnih vrijednosti, te postoje statistički značajne razlike između juniora i kadeta. Izrazito visoke vrijednosti laktata u mirovanju kod juniora možemo objasniti činjenicom kako trener i ispitanici nisu poštovali dogovor te je vrlo vjerovatno dan prije testiranja odrađen trening visokog intenziteta. Zanimljivo je kako su juniori, iako prije testiranja "kiseliji", poslije opterećenja imali niže vrijednosti laktata u krvi. Pri nižim intenzitetima aktivnosti organizam svojim puferskim sustavima i cirkulacijom uspijeva usporiti nakupljanje mliječne liseline. U trenutku kada intenzitet poraste toliko da aerobni metabolizam ne može zadovoljiti potrebe organizma za energijom, dolazi do pojačane anaerobne razgradnje glukoze i naglog nagomilavanja mliječne kiseline. Brzina daljneg nagomilavanja ovisi o aerobnim kapacitetima koji će oksidirati mljiečnu kiselinu, te o sposobnosti neaktivne muskulature da jedan dio nastalih laktata veže na sebe. Očito je kako juniori posjeduju mogućnost bolje adaptacije organizma na opterećenje jer su duže tretirani nogometnim treningom koji ima jak utjecaj na razvoj funkcionalnih sposobnosti. Pretpostavka je kako dugotrajnije bavljenje nogometom juniora u odnosu na kadete (1.-2. godine) dovodi do povećanog broja kapilara oko mišićnih vlakana, te do povećanja broja mitohondrija u mišićnim stanicama, a samim time i do poboljšanja aktivnosti aerobnog metabolizma. Bolja tehnika izvođenja pokreta može promijeniti omjer neaktivnih i aktivnih mišićnih vlakana tako da se boljom tehnikom za istu aktivnost koristi manje mišićnih vlakana. Tada je na raspolaganju više naektivnih mišićnih vlakana koja na sebe "privlače" mliječnu kiselinu iz aktivnih vlakana i oksidiraju je. Apsolutni maksimalni primitak kisika juniora kreće se u rasponu od 3,61-5,21 l/min, a kadeta od 3,46-4,82 l/min. Vrijednosti relativnog maksimalnog primitka kisika kod juniora kreću se u rasponu od 58-70 ml/kg/min, a kod kadeta od 54-65 ml/kg/min. Postoje statistički značajne razlike između kadeta i juniora u maksimalnom primitku kisika, što je i očekivano s obzirom kako su juniori duže tretirani nogometnim tretmanom. Nogometni trening ima veliki utjecaj na razvoj funkcionalnih sposobnosti, a rezultati su progresivno bolji prema starijoj dobi pa je za očekivati kako će i kadeti dosegnuti slične vrijednosti u junirskoj dobi. Postignute vrijednosti maksimalnog apsolutnog i relativnog primitka kisika, kao i vrijednosti maksimalnog pulsa kisika i minutne ventilacije u rangu su s rezultatima drugih istraživanja vrhunskih nogometaša /2/, /3/. Dobiveni rezultati ukazuju na vrlo dobru efikasnost kardiopulmonalnog sustava mladih nogometaša. Anaerobni prag predstavlja onu razinu intenziteta aktivnosti, pri čemu energetska potreba osim aerobnih izvora energije, značajnije aktivira mehanizam anaerobne glikolize, a koncentracija mliječne kiseline u krvi iznosi oko 4 mmol/l. Pri anaerobnom pragu analiziramo razinu opterećenja, srčanu frekvenciju i primitak kisika. Što je vrijednost opterećenja pri anaerobnom pragu veća, to će sportaš moći na višoj razini obavljati dugotrajniji rad. U odnosu na maksimalni aerobni kapacitet, netrenirane osobe prelaze anaerobni prag pri 50-60%, a vrhunski sportaši pri 80-95% maksimalne potrošnje kisika. Bitno je napomenuti kako taj postotak u sportaša uvelike ovisi i o periodizaciji treninga, odnosno je li mjerenje izvršeno u pripremnom, prednatjecateljskom ili natjecateljskom periodu. Uočljivo je kako ispitivani nogometaši imaju relativno visoke vrijednosti anaerobnog praga koje se kreću u rangu s rezultatima drugih istraživanja /2/, /3/. Juniori prelaze anaerobni prag pri 82%, a kadeti pri 74% opterećenja od postignutog maksimalnog primitka kisika. Dobivena statistički značajna razlika između juniora i kadeta govori o boljem stupnju treniranosti juniora. Juniori imaju veći 9 / 10 Fiziološke karakteristike mladih nogometaša obzirom na igračke pozicije postotak mogućeg trajnog iskorištavanja aerobnog kapaciteta, odnosno mogu na višoj energetskoj razini obavljati dugotrajniji rad. Određivanje anaerobnog praga je korisno pri planiranju i programiranju trenažnog procesa, a također i za procjenu stanja treniranosti sportaša. Maksimalni primitak kisika se ne mijenja značajno tijekom sezone, ali maksimalni nivo pri kojem se može koristiti aerobni kapacitet (anaerobni prag), značajno oscilira tijekom sezone, odnosno ovisi o stupnju treniranosti i trening ga podiže. ZAKLJUČAK Na uzorku od 27 nogometaša, članova omladinskog pogona HNK "Hajduk" iz Splita provedeno je istraživanje sa primarnim ciljem utvrđivanja fizioloških karakteristika mladih nogometaša značajnih za uspjeh u nogometu. Dobiveni rezultati ukazuju na visoku efikasnost kardiopulmonalnog sustava testiranih ispitanika. Ovo istraživanje sasvim sigurno nije pokrilo sve faktore i dimenzije o kojima ovisi uspjeh u nogometu, ali može biti korisna podloga za oblikovanje i provedbu novih programa u području planiranja, programiranja te provođenja i kontrole treninga kod mladih nogometaša. LITERATURA /1/. Reilly, T. (1990). Football. U: Reilly, T. i sur. (ur) Physiology of sports. London: E & FN Spon, 371-425. /2/. Helgerud, J., Engen, L. C., Wisloff, U., Hoff, J. (2001). Aerobic endurance training improves soccer performance. Med. Sci. Sports. Exerc. Nov; 33 (11): 1925-31. /3/. Matković, R. B., Besek, D., Matković, B. (1999). Fiziološke karakteristike vrhunskih hrvatskih nogometaša. Hrvat. Športskomed. Vjesn. 14: 16-20. Autor: Marko Erceg Autor: Petra Mandić 10 / 10
© Copyright 2024 Paperzz
