close

Enter

Log in using OpenID

Čestit Božić i sretna nova 2013. godina!

embedDownload
FISKALIZACIJA
STAV POREZNE
UPRAVE
GLASILO UDRUŽENJA UGOSTITELJA ZAGREB
[ Br. 3 - prosinac 2012. ]
T
BLAGDANSKI
SPECIJALITETI
TRADICIJA NA
SVEČANOM STOLU
TEMA
BROJA:
EDUKACIJA
Obrazovanje
i struka
nemaju
alternativu
Čestit Božić
i sretna
nova 2013.
godina!
BESPLATNI PRIMJERAK
naslovna_prosinac.indd 1
|
TISKANICA
|
POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB
|
UDRUŽENJE UGOSTITELJA ZAGREB, RADAUŠEVA 3, 10000 ZAGREB
12/18/12 1:28 PM
naslovna_prosinac.indd 2
12/18/12 1:24 PM
[ uvodnik ]
prosinac 2012. / / br. 3
04 DOGAĐANJA
Poštovane kolegice i kolege,
25. kongres ugostitelja
i turističkih djelatnika
HOK-a
prije svega, koristim priliku da vam zaželim
čestit Božić i svako dobro u novoj 2013. godini, koja će već na samom početku nama ugostiteljima donijeti niz promjena kroz početak
primjene Zakona o fiskalizaciji te smanjenje
stope PDV-a. Kako će se one odraziti na naše
poslovanje i hoće li doista doći do zatvaranja
brojnih ugostiteljskih objekata i gubitka nekoliko tisuća radnih mjesta preostaje nam vidjeti kroz narednih nekoliko mjeseci.
8. sjednica Skupštine i
13. sjednica Upravnog
odbora Udruženja
ugostitelja Zagreb
12 aktualno
Porezna uprava:
ugostitelji sami trebaju
snositi troškove
fiskalizacije
14 tema broja
20 gastro
Najbolja hrvatska
blagdanska jela
24 intervju
Božena Vrbanić,
glavna inspektorica
Državnog inspektorata
28 kolumna
Sanitarna inspekcija:
70% ugostitelja
započelo primjenu
HACCP sustava
30 događanja
Izvješće s 5. skupštine
Obrtničke komore
Zagreb
SADRŽAJ
Obrazovanje
za ugostiteljska
zanimanja: manje
teorije, više prakse!
Možemo zasigurno reći kako ćemo se u
2013. godini baviti pokretanjem dviju ustavnih tužbi jedne po pitanju troškova reprezentacije i druge koja će
tražiti izjednačavanje svih obveznika fiskalizacije na način da primjena ovog zakona za sve započne 1. srpnja.
Budući da su u Hrvatskom saboru trenutno na čitanju dva
nova zakona kojima će se propisivati da će ugostitelji svakodnevno morati pripremati izvještaje koje je dosad pripremala Porezna uprava, postavljamo i pitanje - što će onda
raditi sama Porezna uprava?
godina
promjene
Na samom
početku 2013.
godine očekuje
nas početak
primjene Zakona
o fiskalizaciji,
koji bi mogao
rezultirati
zatvaranjem
brojnih
ugostiteljskih
objekata i
gubitkom radnih
mjesta
U novom broju Gosta donosimo vam izvještaj s 25. kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske gospodarske komore, na kojemu je Udruženje ugostitelja Zagreb
još jednom upozorilo na probleme strukovnog obrazovanja ugostiteljskih kadrova - kuhara, konobara i slastičara.
Naš je prijedlog, uz uvođenje modela “tjedan za tjedan” u
kojemu bi se izmjenjivale teoretska i praktična nastava, da
se ugostiteljima poticajima, poreznim olakšicama i drugim
mjerama dodatno olakša licenciranje njihovih objekata za
obavljanje praktične nastave. Probleme obrazovanja na koje
Udruženje ugostitelja Zagreb već godinama upozorava detaljno smo obradili i kompilirali u temi broja, za koju se nadamo da će napokon pokrenuti nadležne institucije. Jer, kao
što smo već mnogo puta ustvrdili - obrazovanje i struka nemaju alternative!
32 info-blok
3
prosinac 2012.
08 aktivnosti
Vaš predsjednik
Nenad Šepak
fotolia
Najnovije zakonske
izmjene, informacije i
savjeti za ugostitelje
34 na kavi s...
Barbarom Radulović
IMPRESSUM
Nakladnik
Udruženje ugostitelja Zagreb, Radauševa 3, Zagreb
tel/fax: 01/236 02 02; 01/236 02 03
e-mail: [email protected]
web: www.zg-ugostitelj.hr
grafička priprema, marketing i distribucija
Park Avenia d.o.o., Radnička 40-5, Zagreb
tel: 01/377 52 30; fax: 01/377 25 07
e-mail: [email protected], web: www.parkavenia.hr
3_uvodnik_sadrzaj.indd 3
GLAVNA UREDNICA
Maja Profuntar
Fotografije
Mateja Vrčković, Fotolia, Pixsell, HOK i TZ Zagreb
GRAFIČKA UREDNICA
Dijana Kasavica
Tisak
Vjesnik d.d., Slavonska avenija 4, 10000 Zagreb
UREDNICA Fotografije
Mateja Vrčković
NASLOVNICA Fotolia
MARKETING
Martina Pasarić
Časopis GOST službeno je glasilo Udruženja ugostitelja Zagreb i
besplatno se distribuira na adrese njegovih članova.
12/18/12 1:33 PM
prosinac 2012.
događanja [ jubilarni kongres hok-a ]
Fiskalizacija i školstvo
pixsell
4
zaključke kongresa
iznijeli su šefica Odjela za odnose s javnošću HOK-a Snježana Tomić, predsjednik Ceha ugostitelja
i turističkih djelatnika HOK-a Ante Mihić, potpredsjednik HOK-a Stjepan Knežević, predsjednik
Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije Davor Pleško i predsjednik Ceha ugostitelja i
turističkih djelatnika Krapinsko-zagorske županije Branko Greblički (gore); u sklopu Kongresa svoju
je ponudu predstavio i program Obrtnik&partner (desno)
božena vrbanić, glavna inspektorica
Državnog inspektorata uz predsjednika Skupštine Grada Zagreba
Davora Bernardića (gore); pozdravne govore okupljenima su uputili
čelnici HOK-a Dragutin Ranogajec i Ante Mihić (desno)
u organizaciji domaćina,
Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije, u predvorju kongresne
dvorane hotela Well održana je izložba tradicijskih i umjetničkih obrta s
područja Krapinsko-zagorske županije (lijevo i gore)
4-7_tuhelj.indd 4
12/18/12 1:40 PM
25. kongres
ugostitelja
i turističkih
djelatnika
u tuhelju
obilježila
je rekordna
posjećenost,
kako samih
ugostitelja,
tako i političara
koji ugostitelje
smatraju
partnerima
u razvoju
hrvatske
nenad šepak,
predsjednik
Udruženja
ugostitelja Zagreb,
u svom se govoru
ponajviše pozabavio
problemom
obrazovanja
o glavni su problemi
J
prosinac 2012.
5
tekst maja profuntar foto mateja vrčković, pixsell i hok
ubilarni 25. kongres ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore,
koji se održao 19. i 20. studenoga 2012.
godine u hotelu Well u Tuheljskim Toplicama, ostat će zapamćen po rekordnoj
posjećenosti – kako samih ugostitelja, tako i
ministara nadležnih ministarstava, predstavnika gradskih vlasti i drugih državnih dužnosnika.
Nakon pozdravnih riječi domaćina i organizatora, okupljenima se obratio predsjednik Ceha
ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a Ante
Mihić, koji je istaknuo kako je dolazak ministara
priznanje od strane vlade da će problemi ugostitelja i turističkih djelatnika biti saslušani, uvaženi, a možda i riješeni. Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec poručio je kako obrtnici još uvijek
za poslovanje odgovaraju svojom osobnom
imovinom, za razliku od trgovačkih društava te
pozvao Ministarstvo financija i poreznu upravu
na razumijevanja pri provođenju Zakona o fiskalizaciji. Ministar rada Mirando Mrsić naglasio je
kako 330 tisuća nezaposlenih osoba u Hrvatskoj
treba posao i kako ugostitelje vidi kao partnere
u rješavanju problema nezaposlenosti kroz aktivne mjere politike zapošljavanja, osobito kroz
potpore za zapošljavanje u turizmu i potpore za
očuvanje radnih mjesta koje je najavio u 2013.
godini.
ministri rada i turizma
Mirando Mrsić i Veljko Ostojić
govorili su o poticajnim mjerama za
ugostiteljstvo i turizam
4-7_tuhelj.indd 5
pixsell
brojni političari
i predstavnici državne uprave posjetili
su kongres i govorili pred okupljenim
ugostiteljima i turističkim djelatnicima
Ministar turizma Veljko Ostojić zahvalio je
ugostiteljima i turističkim djelatnicima na tome
što su pridonijeli da 2012. bude najbolja godina
u povijesti hrvatskog turizma te istaknuo kako
›
12/18/12 1:40 PM
događanja [ jubilarni kongres hok-a ]
prosinac 2012.
›
6
se nada da će im smanjenje stope PDV-a, koje
su tražili punih 14 godina, pomoći da privuku
strane investicije i postanu konkurentniji. Glavna inspektorica Državnog inspektorata Božena
Vrbanić naglasila je kako kroz rad Inspektorata
želi zaštititi ugostitelje od nelojalne konkurencije, osobito kroz otvaranje dvaju specijaliziranih
novih odjela. Okupljenima su se obratili predsjednik Skupštine Grada Zagreba Davor Bernardić i predsjednik Odbora za turizam Hrvatskog
sabora Goran Beus Richemberg, a mnogo negodovanja očekivano je izazvalo izlaganje Jasne
Krolo iz Porezne uprave na temu fiskalizacije.
Mirela Lekić, šefica Odjela za obrazovanje HOK-a govorila je o novinama na području
strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj,
a među temama sljedećih govornika našle su se
teme o higijenskom minimumu, Zakonu o buci,
aktivnostima Državnog inspektorata u sprečavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti,
strategija razvoja hrvatskog turizma i EU fondovi. Na raspravi koja je uslijedila, stavove Udruženja ugostitelja Zagreb iznio je predsjednik
Nenad Šepak, koji se ponajviše posvetio temi
obrazovanja za ugostiteljska zanimanja. U ime
2 tisuće članova Udruženja istaknuo je problem
nedostatka kvalitetne radne snage te upozorio
kako sve više srednjih škola napušta jedinstveni model obrazovanja, takozvani JMO, u korist
klasičnog modela. „To znači da se praktična
nastava može odvijati i u objektima koji nisu
prošli postupak licenciranja od strane HOK-a.
Već godinama ističemo kako zakonska regulativa u određenoj mjeri potiče škole na napuštanje JMO-a, što šteti i ugostiteljima, i učenicima.
Također, zalažemo se da se nastava u ugostiteljskim školama održava po modelu „tjedan za
tjedan“ ili „mjesec za mjesec“ u kojima bi se izmjenjivale teorijska i praktična nastava. Držimo
kako bi takva nastava bila efikasnija i za obrtnike i za same učenike“, kazao je Nenad Šepak
te iznio prijedloge Udruženja ugostitelja Zagreb:
promjene zakonskih regulativa i uvođenje poticajnih mjera za majstore ugostitelje – izvođače praktične nastave te provođenje konkretnih
poticajnih mjera kako bi se povećao interes za
licenciranje ugostiteljskih objekata.
Drugog dana Kongresa održana je
konferencija za medije, na kojoj su predstavljeni
zaključci. Između ostalog, ceh ugostitelja traži
odgodu primjene Zakona o fiskalizaciji za sve
obveznike do 1. srpnja 2013. godine te subvencioniranje fiskalnih blagajni. Što se tiče problema obrazovanja, zatražila se izrada novih programa obrazovanja za ugostiteljska zanimanja
te poticanje licenciranja za ugostiteljske objekte. Ceh ugostitelja zatražio je ukidanje poreza
na potrošnju i priznavanje troškova reprezentacije u 100-postotnom iznosu. Nakon najave da
će se idući kongres održati u Istarskoj županiji,
uslijedila je bogata gastro-izložba na kojoj su
svoje specijalitete predstavili najbolji obrtniciugostitelji te vinari Krapinsko-zagorske županije, a čitavo vrijeme Kongresa u predvorju hotela
Well svoje su djelatnosti predstavljali i obrtnici
Krapinsko-zagorske županije koji se bave tradicionalnim obrtima ili onima vezanim za ugosti�
teljstvo.
4-7_tuhelj.indd 6
za dobru atmosferu
na gastro-izložbi drugog
dana Kongresa pobrinuli
su se tamburaši
užitak koji se
ne propušta
Većina od
500-tinjak
uzvanika Kongresa
uživalo je na
gastro-izložbi
(gore)
mlade snage
Mladi kuhari,
konobari i
slastičari
Krapinskozagorske županije
s ponosom
su predstavili
stečena znanja
(lijevo i gore)
12/18/12 1:40 PM
tradicionalnim
slasticama,
jelima i vinima
predstavio se
ukupno 21
ugostiteljski objekt
te 9 vinara
pravi
zagorski štih
Na gastro-izložbi
sudjelovali
su ponajbolji
ugostitelji i
vinari Krapinskozagorske
županije
4-7_tuhelj.indd 7
prosinac 2012.
7
nešto
staro,
nešto novo
Kombinacija
starinskih
i modernih
specijaliteta
oduševila je
posjetitelje
gastro-izložbe
12/18/12 1:40 PM
prosinac 2012.
aktivnosti [ udruženje ugostitelja zagreb ]
8
U 2013. ugostitelji se m
U
tekst maja
profuntar
foto mateja
vrčković
8-10_uuz skupstina.indd 8
druženje ugostitelja Zagreb 13.
prosinca 2012. godine u zagrebačkom restoranu Trnjanka održalo je
18. sjednicu Upravnog odbora te
8. sjednicu Skupštine Udruženja.
Početak sjednice Upravnog odbora obilježilo je
formiranje Kluba umirovljenika Udruženja ugostitelja Zagreb, za čijeg je pročelnika izabran
Željko Dumančić, dok je njegov zamjenik postao
Dražen Jakšić. “Vjerujem da mi iskusniji ugostitelji unatoč tome što smo u mirovini još imamo
mnogo toga za reći i doprinijeti. Trudit ćemo se
sastajati bar nekoliko puta godišnje, no najbitnije
je da radimo timski”, rekao je Željko Dumančić.
Nakon verifikacije zapisnika s prethodne sjednice Upravnog odbora, uslijedila je rasprava o
Zakonu o fiskalizaciji. Nenad Šepak najavio je
pokretanje dviju ustavnih tužbi - prvu zbog činjenice da ugostitelji s 1. siječnjem 2013. prvi
postaju obveznicima fiskalizacije, što ih stavlja
u nepovoljan položaj u odnosu na ostale obveznike te drugu koja će se odnositi na nepriznavanje troškova reprezentacije u 100-postotnom
iznosu.
12/18/12 1:42 PM
program rada
te Financijski proračun
Udruženja ugostitelja Zagreb
za 2013. godinu jednoglasno
su usvojeni na sjednici
Upravnog odbora
novoosnovani
klub
umirovljenika
Udruženja
ugostitelja Zagreb
vodit će Željko
Dumančić i
Dražen Jakšić
na 18. sjednici
upravnog odbora i
8. sjednici skupštine
udruženja ugostitelja
zagreb razgovaralo
se o novim i starim
problemima zagrebačkih
ugostitelja
prosinac 2012.
9
e moraju držati zajedno
Nacrti prijedloga programa rada i financijskog
proračuna Udruženja za 2013. godinu jednoglasno su usvojeni od strane članova Upravnog
odbora, nakon čega su razmotrene ponude za
iznajmljivanje prostora Udruženja, suglasnost za
ugradnju internih vodomjera te pitanje korištenja dvorane Udruženja za sastanke suvlasnika
stambene zgrade u kojoj se Udruženje nalazi.
Jednoglasnim usvajanjem prijedloga za provođenje godišnjeg popisa i osnivanje
popisnog povjerenstva završena je 18. sjednica
8-10_uuz skupstina.indd 9
Upravnog odbora Udruženja ugostitelja Zagreb.
Uslijedila je 8. sjednica Skupštine Udruženja
ugostitelja Zagreb. Nenad Šepak posebno je
pozdravio predsjednika Obrtničke komore Zagreb Ivana Obada te pravnika OKZ-a Gorana
Čankovića koji su prisustvovali sjednici. Nakon
jednoglasne verifikacije zapisnika sa 6. i 7. izvanredne sjednice Skupštine Udruženja ugostitelja
Zagreb, Nenad Šepak osvrnuo se na djelatnosti
Udruženja u proteklim mjesecima. Osim posjeta
Ministarstvu turizma i ministru Veljku Ostojiću,
izdvojio je i sastanke s Državnim inspektoratom,
›
12/18/12 3:32 PM
aktivnosti [ udruženje ugostitelja zagreb ]
prosinac 2012.
nedopustivo
je da naši
prijedlozi
ne prolaze
zbog
političkih
razmirica,
kazao je
nenad
šepak
10
›
Sanitarnom inspekcijom i gradskim uredima koji
bi trebali pridonijeti boljoj komunikaciji između
ugostitelja i spomenutih institucija, pogotovo
kad su u pitanju izmjene zakonskih regulativa.
Iako je suradnju s instutucijama ocijenio općenito zadovoljavajućom, Nenad Šepak istaknuo je
kako najvećih problema ima sa Skupštinom Grada Zagreba, budući da je njen predsjednik Davor
Bernardić još prije nekoliko mjeseci ugostiteljima
obećao da će zvati ugostitelje na sve gradske
sjednice koje se budu ticale ugostiteljstva, što do
današnjeg dana nije ostvario. “Nedopustivo je da
naši prijedlozi, poput ukidanja turističke zone ili
zabrane konzumiranja alkohola na javnim mjestima, ne prolaze zbog političkih razmirica”, kazao
je Šepak.
Tajnik Udruženja Mario Mikulić dodao je
kako se dosad pokazalo da ugostitelji nude kvalitetna rješenja proizašla iz prakse, a ona koja su
već prihvaćena u uporabi su već nekoliko godina. “Pri donošenju novog Zakona o ugostiteljstvu
Udruženje planira odigrati važnu ulogu i progurati svoje stavove”, kazao je Mario Mikulić. Program rada i financijski proračun za 2013. godinu
jednoglasno su usvojeni, s naglaskom na činjenicu da je proračun zbog racionalizacje smanjen
za 30% u odnosu na protekle dvije godine, kao
i na to da će Udruženje uskoro isplatiti zadnju
ratu za Ugostiteljski dom. Tajnik Udruženja ugostitelja Zagreb Mario Mikulić podsjetio je i kako
se u sklopu Ugostiteljskog doma nalaze brojni
dodatni sadržaji poput ureda, wellnessa i dječjeg
vrtića te pozvao članove Udruženja da se upoznaju sa sadržajima i koriste ih. “U 2013. godini
potrebno je aktivirati i intenzivirati rad svih sekcija i komisija našeg Udruženja. Trebamo pojačati
inicijativu da nas prime u radne grupe Skupštine Grada Zagreba te trebamo i dalje predlagati
aktivnosti i mjere naknade troškova provođenja
8-10_uuz skupstina.indd 10
na sjednici
skupštine
raspravljalo se o
izmjenama zakona
i analizirao rad
Udruženja u 2012.
godini
fiskalizacije. Nastavljamo i s inicijativom za promjenu načina izvođenja praktične nastave te tražimo veću aktivnost u licenciranju ugostiteljskih
objekata u kojima se izvodi praktična nastava. I
dalje potenciramo uvođenje HACCP sustava jer
ono pridonosi zaštiti imovine naših članova, baš
kao i provođenje mjera Zaštite na radu. Za kraj,
u 2013. godini namjeravamo pomoći ugostiteljima pri implementaciji i primjeni novih zakona i
pravilnika”, kazao je Mario Mikulić.
Raspravljalo se i o problemu udruga koje toče
alkoholna pića i time stvaraju nelojalnu konkurenciju ugostiteljima. “Nekima je u interesu da se
Zakon o udrugama nimalo ne mijenja”, primijetio je predsjednik Šepak. Udruženje je predložilo
da se ugostiteljskom djelatnošću može baviti
samo pravna ili fizička osoba koja je registrirana
za ugostiteljstvo, a taj je prijedlog upućen i resornom ministarstvu kako bi ono moglo lobirati
kod Ministarstva uprave. Nenad Šepak pozvao
je članove Udruženja da svoja saznanja o obavljanju neregistriranih djelatnosti upute Udruženju, koje će potom podnijeti prijave Državnom
inspektoratu.
ZA KRAJ, prisutnima se obratio Ivan Obad iz
Obrtničke komore Zagreb, rekavši kako bi primjena Zakona o fiskalizaciji mogla dovesti do
zatvaranja 30% ugostiteljskih objekata. “Iako je
HOK učinio sve da zaustavi fiskalizaciju, velikih
promjena nema. U tijeku je lobiranje da se barem u početku ne ide s inspekcijama i oštrim kažnjavanjem ugostitelja, kako bi se imali vremena
prilagoditi”, izjavio je Ivan Obad. Naposlijetku,
osvrnuo se na skoro pristupanje Hrvatske Europskoj uniji: “Našim susjedima Slovencima EU
nije donijela puno toga dobrog. Mi već educiramo ljude za EU propise, no u ime HOK-a poručujem: gospodo, držimo se zajedno, jer zajedno
�
smo jači”, zaključio je Ivan Obad.
12/18/12 1:42 PM
prosinac 2012.
11
8-10_uuz skupstina.indd 11
12/18/12 1:42 PM
FOTOLIA
AKTUALNO [ POREZNICI VS. UGOSTITELJI ]
DONOSIMO
STAV POREZNE
UPRAVE O
FISKALIZACIJI,
PAUŠALNOM
OPOREZIVANJU I
SIVOJ EKONOMIJI
prosinac 2012.
Porezna uprava:
12
ugostitelji sami trebaju
snositi troškove fiskalizacije
TEKST MAJA
PROFUNTAR
FOTO FOTOLIA
“ONAJ TKO
POŠTENO
izdaje sve račune
nema se razloga
bojati nadzora”,
poručuju iz
Porezne uprave
12-13_porezna uprava.indd 12
U
natoč negodovanju ugostitelja koji će
s 1. siječnjem 2013. godine postati
pokusni kunići Zakona o fiskalizaciji,
niti Vlada niti Porezna uprava zasad
nisu pokazali dobru volju da se sporni zakon odgodi ili da se, bar u početku njegove
primjene, uvede prijelazno razdoblje u kojem ugostitelji neće plaćati propisane visoke kazne. Prema
podacima FINA-e, 16 dana prije početka primjene fiskalizacije certifikat je kupilo samo oko 6500
ugostitelja, što nije niti trećina njihovog ukupnog
broja u Hrvatskoj. Procjenjuje se da bi primjena
ovog Zakona mogla rezultirati gašenjem 10 do
20% ugostiteljskih objekata diljem Hrvatske, što
znači i gubitak 4000 radnih mjesta, upozoravaju iz
Hrvatske obrtničke komore. Slijedom toga, uputili
smo nekoliko pitanja Središnjem uredu Porezne
uprave, čije vam odgovore ovdje prenosimo.
[G] Koliko je ugostitelja na razini Zagreba
i čitave Hrvatske već krenulo u postupak
nabavke fiskalnih blagajni ili je već provelo taj postupak?
- Budući da je obveznik fiskalizacije dužan radi
provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa
od Financijske agencije nabaviti digitalni certifikat
koji se u postupku fiskalizacije koristi za elektroničko potpisivanje elemenata računa te za identifikaciju obveznika fiskalizacije prilikom elektroničke razmjene podataka, Financijska agencija vodi
Evidenciju obveznika fiskalizacije. Svrha Evidencije je dobivanje statističkih pokazatelja o broju
obveznika fiskalizacije.
[G] Jeste li svjesni nezadovoljstva među
ugostiteljima zbog nadolazeće fiskalizacije?
- Svjesni smo nezadovoljstva ali ne vidimo razlog
za to. Većini ugostitelja će biti potrebna samo nadogradnja hardvera i softvera uz minimalne troškove, pošto već imaju naplatne uređaje. Namjera
Porezne uprave bila je uvesti pošten Zakon, koji
će pomagati ugostiteljima u suzbijanju nelojalne
konkurencije, osiguravanju sigurnijeg poslovanja
i suzbijanju sive ekonomije. Onaj tko pošteno izdaje sve račune nema se razloga bojati nadzora
Porezne uprave.
[G] Smatrate li da bi ugostitelji sami trebali plaćati informatičku opremu (hardver
i softver) potrebnu za provođenje fiskalizacije, unatoč činjenici da se ista koristi
kako bi Porezna uprava mogla bolje provoditi nadzor i time biti učinkovitija?
- Smatramo da bi svaki ugostitelj sam trebao
plaćati informatičku opremu. Gotovo svi ugostiteljski objekti već imaju naplatne uređaje
koje obveznici fiskalizacije samo moraju prilagoditi mjerama fiskalizacije. Maksimalan trošak
u slučaju da nemate baš ni jedan dio hardvera
ili softvera je 4500 kuna. To nije mnogo uzme li
se u obzir dugoročno suzbijanje nelojalne konkurencije i uvođenje reda u promet gotovinom.
Potrebno je napomenuti da Porezna uprava ne
želi biti učinkovitija i ne provodi bolji i kvalitetniji
nadzor radi sebe i svojih interesa, već zbog svih
građana RH, odnosno zbog boljeg punjenja proračuna i ostvarivanje većih prihoda za proračun
RH te suzbijanja utaje poreza. Nadalje, nabava
informatičke opreme potrebne za provođenje fiskalizacije ne bi trebala predstavljati problem poreznim obveznicima, s obzirom na činjenicu da
postoje zakonske odredbe koje im omogućuju
12/18/12 1:46 PM
12-13_porezna uprava.indd 13
nja i razvoja novih funkcionalnosti te prilagodbe
zahtjevima EU informatičkog sustava Porezne
uprave. Dakle, sukladno gore navedenom, smatramo da odabirom tvrtke APIS IT d.o.o. iz Zagreba nije narušena tržišna utakmica, budući da
je navedena tvrtka odabrana sukladno postupku
tada važećeg Zakona o javnoj nabavi (NN 110/07
i 125/08) i nakon pomno provedenog postupka
odabira i potpisa Okvirnog sporazuma, usklađenoga sa preporukama Ministarstva gospodarstva – Uprave za sustav javne nabave i Državnog
odvjetništva RH. Kako se može vidjeti iz samog
naziva Okvirnog sporazuma za obavljanje usluga
korištenja, održavanja i razvoja novih funkcionalnosti, te prilagodbe zahtjevima EU informatičkog
sustava Porezne uprave, novac osiguran za provedbu Okvirnog sporazuma investiran je u fiskalnu provedbu.
[G] Je li u planu skoro uvođenje Zakona o
paušalnom oporezivanju?
- Prema zadnjim izmjenama i dopunama Zakona
o porezu na dohodak (Narodne novine 22/12, čl.
10.), a koje stupaju na snagu 1. siječnja 2013.
godine, stavkom 1. članka 44., propisana je
mogućnost poreznom obvezniku koji obavlja
samostalnu djelatnost iz članka 18. stavka 1. i
3. ovoga Zakona (samostalne djelatnosti obrta
i s obrtom izjednačenim djelatnostima koje su u
dalje u zakonu taksativno navedene), a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost te koji po
osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne
ostvaruje ukupni godišnji primitak veći od 65%
iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav
PDV-a prema Zakonu o PDV-u, da dohodak i
porez na dohodak može utvrđivati i u paušalnom iznosu.Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, (Narodne novine
22/12, članak 2.), a koji je na snazi i primjenjuje
se od 01. siječnja 2007. godine, propisano je
tko je i pod kojim uvjetima obveznik poreza na
dohodak kojemu se dohodak može utvrđivati u
paušalnom iznosu. U stavku 2. istoga članka,
propisano je da se dohodak i porez na dohodak
ne mogu utvrđivati u paušalnom iznosu fizičkoj
osobi koja obavlja samostalnu djelatnost ugostiteljstva i/ili trgovine i po toj osnovi obveznik je
poreza na dohodak. Nadalje, člankom 7. Pravilnika, propisano je da porezni obveznik koji porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaća
u paušalnom iznosu ne vodi poslovne knjige iz
članka 23. Zakona o porezu na dohodak,osim
evidencije o prometu, ali je obvezan u evidenciji
o prometu evidentirati sve iznose naplaćene u
gotovini i iznose naplaćene bezgotovinskim putem, te da je obvezan za svaku isporuku i obavljenu uslugu izdati račun propisanog sadržaja u
skladu s Pravilnikom o porezu na dohodak. Slijedom navedenoga, i prema Zakonu o fiskalizaciji
u prometu gotovinom Malim obveznikom fiskalizacije smatra se obveznik fiskalizacije iz članka
3. točke 1. ovoga Zakona, kojemu se dohodak i
porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu
prema Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku
o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti. Mali obveznici fiskalizacije provode postupak fiskalizacije izdavanjem računa na način
koji mora biti uvezan u posebnu knjigu računa
označenu rednim brojevima iz koje se izdaju računi koji se ovjeravaju u Ministarstvu financija,
Poreznoj upravi.
[ 150 ]
MILIJUNA
KUNA
Porezna
uprava planira
potrošiti kod
tvrtke Apis
IT, čiji su
suvlasnici
država i Grad
Zagreb
13
prosinac 2012.
da na nabavljenu dugotrajnu imovinu čiji je pojedinačni trošak nabave veći od 3.500,00 kuna i
vijek trajanja duži od godinu dana, obračunavaju
amortizaciju, odnosno da im se nabavka dugotrajne materijalne imovine priznaje kao rashod.
[G] Prema nekim informacijama, takozvana „siva ekonomija“ čini oko 20% ukupnog hrvatskog BDP-a. Je li taj podatak
točan i koliki postotak u ukupnoj vrijednosti sive ekonomije čine sami ugostitelji?
- Siva ekonomija u Hrvatskoj, prema istraživanju
Svjetske banke iz 2010., iznosi 35 posto BDPa, odnosno oko 120 milijardi kuna, a pokazatelji
Eurostata nešto su blaži i tvrde da je razina sive
ekonomije oko 15 posto. Prema statističkim izvješćima o obrađenim godišnjim prijavama poreza na dohodak od obrta i slobodnih zanimanja, djelatnosti u kojima se ostvaruju prometi u
gotovini, upućuju na vrlo nisku razinu obavljanja
djelatnosti. Tako primjerice, iz godišnjih prijava
poreza na dohodak fizičkih osoba koje obavljaju
djelatnost ugostiteljstva (restorani, barovi i ostalo)
na bazi podnijetih prijava za 2010. godinu proizlazi da je prosječno ostvareni dnevni promet (365
dana) iznosio oko 620,00 kuna iz čega proizlazi
prosječno ostvareni dnevni dohodak od 100,00
kuna. Uz navedene podatke, važno je i napomenuti da isti obveznici zapošljavaju 1,5 zaposlenih
u istom razdoblju. Iz godišnjih prijava poreza na
dohodak fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost
trgovine na malo na bazi podnijetih prijava za
2010. godinu proizlazi da je prosječno ostvareni
dnevni promet (365 dana) iznosi oko 734,00 kuna
iz čega proizlazi prosječno ostvareni dnevni dohodak od 85,00 kuna. Uz navedene podatke, ponovno ističemo da isti obveznici zapošljavaju 0,7
zaposlenih u istom razdoblju.
[G] U razdoblju između 2012. i 2015. godine Porezna uprava planira potrošiti ukupno 150 milijuna kuna kod tvrtke Apis IT,
čiji su suvlasnici država i Grad Zagreb.
Zbog čega je izabrana baš ta tvrtka? Smatrate li da je njenim odabirom narušena
tržišna utakmica i zbog čega se taj novac
nije investirao u fiskalnu provedbu?
- Ministarstvo financija – Porezna uprava je Odlukom o početku postupka od dana 04. 11. 2012.
godine započela pregovarački postupak javne
nabave sukladno čl. 16., st.2., tč.2. Zakona o
javnoj nabavi (NN 110/07 i 125/08). Obavijest o
početku pregovaračkog postupka javne nabave
(N-30-V-142948-091111) objavljena je na elektroničkom oglasniku javne nabave dana 09. 11.
2012.godine. Sukladno odredbama navedenog
Zakona, prethodno je od odabranog ponuditelja zatraženo da u ovom postupku dokaže sposobnost, što je Naručitelj utvrdio kao dokazanu
Zapisnikom o ocjeni sposobnosti gospodarskog
subjekta od dana 04. 11. 2012. godine. Temeljem provedenog pregovaračkog postupka javne
nabave bez prethodne objave (na koji tijekom
postupka nije izjavljena žalba ), Ministarstvo financija – Porezna uprava je 06. prosinca 2011.
donijela Odluku o odabiru, kojom se tvrtka APIS
IT d.o.o. iz Zagreba odabire za obavljanje usluga
korištenja, održavanja i razvoja novih funkcionalnosti, te prilagodbe zahtjevima EU informatičkog
sustava Porezne uprave. S navedenom tvrtkom
je 19. 03. 2012.godine potpisan Okvirni sporazum za obavljanje usluga korištenja, održava-
[ 35% ]
HRVATSKOG
BDP-A,
odnosno
120 milijardi
kuna, čini siva
ekonomija,
pokazuju
podaci Svjetske
banke iz
2010. godine
[ 4000 ]
RADNIH
MJESTA
u ugostiteljstvu
moglo bi biti
izgubljeno zbog
provođenja
fiskalizacije,
kažu u HOK-u
12/18/12 1:44 PM
prosinac 2012.
TEMA BROJA [ OBRAZOVANJE ]
FOTOLIA
14
14-19_edukacija.indd 14
12/18/12 1:47 PM
premALI BROJ SATI PRAKTIČNE NASTAVE, NEDOSTATAK
LICENCIRANIH ugostiteljskih objekata ZA
OBAVLJANJE PRAKSE I POSTOJANJE DVAJU PARALELNIH
OBRAZOVNIH MODELA OD KOJIH NIJEDan u potpunosti
ne ispunjava svoju svrhu još uvijek su glavni
problemi pri obrazovanju ugostiteljskih kadrova
Međutim, da bi JMO model uspio treba inzistirati na istinskom partnerstvu između HOK-a,
Ministarstva poduzetništva i obrta, Ministarstva
znanosti, obrazovanja i sporta, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, ugostitelja i samih škola“, naglašava Mirela Lekić.
Prema podacima HOK-a, u Hrvatskoj
trenutno postoji 67 obrtničkih škola, od kojih
je 35 u JMO, a 32 u klasičnom sustavu. Sve
više srednjih strukovnih škola napušta JMO u
korist klasičnog modela, što znači da se praktična nastava može odvijati i u ugostiteljskim
objektima koji nisu prošli postupak licenciranja
od strane HOK-a. Izbor modela nastave ovisi
o ravnatelju svake pojedine škole koji ga do-
mirela lekić,
šefica Odjela
za obrazovanje
HOK-a, kaže
kako postojeće
programe treba
osuvremeniti i
usavršiti
›
15
prosinac 2012.
I
ako Hrvatska njeguje imidž turističke zemlje, a grad Zagreb sve se više pozicionira kao poželjna turistička destinacija kojoj
svake godine treba sve više obrazovanih
ugostiteljskih kadrova, problem obrazovanja za ugostiteljska zanimanja – kuhara,
konobara i slastičara - već je nekoliko godina
goruća tema. „Obrazovanje i struka nemaju alternativu“, upozorio je predsjednik Udruženja
ugostitelja Zagreb Nenad Šepak na nedavno
održanom 25. kongresu ugostitelja i turističkih
djelatnika na kojemu se, po tko zna koji put, s
raznih strana upozoravalo na brojne nedostatke
s kojima se u nastavnom planu suočavaju kako
učenici ugostiteljskih škola, tako i njihovi nastavnici te ugostitelji kod kojih odrađuju praksu.
U tu svrhu razgovarali smo sa šeficom Odjela
za obrazovanje Hrvatske obrtničke komore mr.
sc. Mirelom Lekić, rukovoditeljicom Ureda za
obrazovanje Obrtničke komore Zagreb prof.
Rozalijom Filipović Baljak, pročelnicom Odbora za strukovnu izobrazbu Udruženja ugostitelja
Zagreb Martinom Dumančić te kandidatima za
polaganje majstorskih ispita pri HOK-u koji su
nam, svaki iz svoje perspektive, iznijeli probleme školstva.
tekst maja profuntar foto mateja vrčković, hok i fotolia
„Glavni je problem što trenutno u Hrvatskoj postoje dva paralelna sustava strukovnog
obrazovanja. Jedan je takozvani klasični ili školski model obrazovanja, a drugi – za kojeg je nadležna Hrvatska obrtnička komora i Ministarstvo
poduzetništva i obrta – takozvani jedinstveni
model obrazovanja ili JMO“, objašnjava šefica
Odjela za obrazovanje HOK-a Mirela Lekić. Osnovna razlika između JMO i klasičnog modela
je, kaže, u propisanom broju sati praktične nastave, no činjenica je kako u oba modela prakse nedostaje: „Do 2003. godine nastojali smo
uvesti dvojni model obrazovanja kakav postoji
u Njemačkoj i Austriji gdje je fond sati praktične nastave puno veći – čak 1080 godišnje. No,
naše škole na to jednostavno nisu mogle pristati pa smo 2004. godine izradili program JMO u
kojemu je 900 sati praktične nastave, no škole
se i dalje tome odupiru“, kaže Mirela Lekić. Iako
i JMO ima svojih nedostataka – primjerice, treba ga osuvremeniti sadržajima poput aktualnog
HACCP sustava koji trenutno nije u nastavnom
programu, odnosno kurikulumu – klasičan model uopće nije u skladu sa smjernicama razvoja
strukovnog obrazovanja u Europskoj uniji. „Prije
svega, ti programi sadrže dvostruko manje sati
praktične nastave, a veći dio praktične nastave,
odvija se u školskim praktikumima, umjesto u
ugostiteljskim objektima, što smatram nedopustivim u suvremenom strukovnom obrazovanju.
14-19_edukacija.indd 15
12/18/12 1:47 PM
TEMA BROJA [ OBRAZOVANJE ]
LJILJANA
BANOVIĆ I
IVAN BAKŠIĆ
odlučili su se
za polaganje
majstorskog
ispita nakon
20 godina
radnog staža
prosinac 2012.
ROZALIJA
FILIPOVIĆ
BALJAK,
rukovoditeljica
Ureda za
obrazovanje
Obrtničke
komore Zagreb
16
UGOSTITELJSKIH ŠKOLA U HRVATSKOJ JE
PREVIŠE, A LICENCIRANIH OBJEKATA ZA
OBAVLJANJE PRAKSE - PREMALO
STAV HOK-A
›
govara u suradnji sa županijskim uredima uz
blagoslov Ministarstva znanosti, obrazovanja i
sporta. „Škole imaju restorane ili se bave pružanjem usluga cateringa
vezano uz obrazovne
programe za kuhara,
konobara i slastičara.
U toj situaciji učenici
se vežu na praktičnu
nastavu u školi i zbog
toga ravnatelji zagovaraju klasični model, koji
u principu ne daje učeniku realan uvid u rad“,
pojašnjava profesorica
Rozalija Filipović Baljak,
rukovoditeljica Ureda za
obrazovanje Obrtničke
komore Zagreb. Još jedan od razloga mogao
bi biti i to što klasični
model obrazovanja nudi
veći broj sati teoretske
nastave, što omogućuje
ravnateljima da zadrže
Na praktičnoj nastavi u školskom
praktikumu naučio sam...
UČENICI
neodgovoreno
5,91%
nisam
naučio ništa
5,57%
osnove
koje su mi
potrebne
za rad
70,35%
više nego
u obrtničkoj
radionici
18,17%
nastavnike u školi i izbjegnu tehnološki višak.
Također, JMO od nastavnika zahtijeva znatno
veći angažman, na što neki nisu spremni.
„UGOSTITELJSKIH ŠKOLA JE PREVIŠE,
a ugostiteljskih objekata za obavljanje prakse
premalo“, napominje Mirela Lekić. „S obzirom
da je određen broj škola izašao iz JMO modela,
trenutno imamo mjesta za praksu u četiri županije – Zagreb, Karlovac, Virovitica i Čakovec.
Ukoliko bi se sve te škole vratile u JMO, mjesta
bi opet bilo premalo. Na prošlogodišnjem Kongresu u Dubrovniku upozorili smo da se naši
cehovi obrtnika moraju aktivirati s odborima za
strukovnu izobrazbu da bi se broj licenciranih
objekata povećao, a s njime i broj mjesta. No,
ne možemo to sami - moramo imati podršku
ostalog dijela gospodarstva. Na primjer, postoje
brojni veliki hoteli koji bi mogli primiti veći broj
učenika na naukovanje, i trebamo njihovu podršku. Mi smo prije dvije godine pokrenuli inicijativu prema Hrvatskoj gospodarskoj komori da
se oni aktivno uključe i potaknu velike hotelske
kuće na suradnju. Dobili smo nešto mjesta, ali
to je i dalje premalo. Mislim da svi dionici koje
Na praktičnoj nastavi kod obrtnika
naučio sam...
neodgovoreno
9,94%
nisam
naučio ništa
3,86%
manje
nego u
školskoj
radionici
20,22%
MLADI KUHARI
Kristijan Matijević i
Marko Gretić
imaju različita
iskustva s prakse
Mislim da je teorijska nastava
važnija od praktične nastave:
više nego
u školskoj
radionici
65,98%
DA 96,74%
NE 3,26%
Želiš li se nakon završetka
izobrazbe dalje obrazovati?
DA 66,92%
NE 30,68%
Izvor: istraživanje Hrvatske obrtničke komore „Povezanost kvalitete izobrazbe za obrtnička zanimanja i zapošljivosti“, 2010. g.
14-19_edukacija.indd 16
12/18/12 1:48 PM
POLAGANJE
praktičnog dijela
majstorskog ispita za
kuhara u HOK-u
UDRUŽENJE UGOSTITELJA ZAGREB ZALAŽE SE ZA MODEL
U KOJEMU BI BILO TJEDAN DANA TEORIJSKE, A POTOM
TJEDAN DANA PRAKTIČNE NASTAVE
PRIJEDLOG
Ima li prednost pri
zapošljavanju učenik koji je
kod Vas bio na naukovanju?
IAKO ZAGREBAČKI UGOSTITELJI traže
uvođenje poticajnih mjera za majstore ugostitelje – izvođače praktične nastave, Mirela Lekić
ističe kako brojne mjere već postoje, no kako
mnogi s njima nisu upoznati. Licencirani objekti
tako imaju pravo na bespovratne potpore Ministarstva poduzetništva i obrta za pokriće troškova izdavanja licenci za izvođenje praktičnog
dijela naukovanja u visini 80%, porezne olak-
Zaposlenici koji su tek završili
školu mogu raditi...
potpuno
samostalno
4,68%
DA 91,91%
NE 8,09%
samo uz
pomoć
54,04%
17
prosinac 2012.
O PROBLEMIMA IZVOĐENJA praktične nastave razgovarali smo s pročelnicom Odbora za
strukovnu izobrazbu Udruženja ugostitelja Zagreb Martinom Dumančić. Vlasnica slastičarnice M&M redovito na praksi ima učenike koji se
školuju za slastičare, no kaže kako s propisanim brojem sati prakse malo toga mogu naučiti.
„Udruženje ugostitelja Zagreb zalaže se za raspored održavanja nastave na način da se tjedan
dana održava teorijska nastava u školi, a tjedan
dana praksa u ugostiteljskim objektima, odnosno, da se ista forma provodi mjesec za mjesec.
Neki učenici sad imaju praksu svega jedan dan
u tjednu i u to vrijeme stignu malo toga naučiti. Kod nas se na praksi uči sve – od higijene,
pranja suđa, osnovnih postupaka, a oni složeniji
dolaze na red tek u drugoj godini. Mislim da bi
praksa trebala činiti 70%, a teorija 30% progra-
ma. Naime, nakon 3 ili 4 godine ugostiteljske
škole učenici gotovo da ne znaju raditi i treba
im barem još toliko da svladaju zanat, što, primjerice, nije slučaj s njihovim vršnjacima u Njemačkoj. Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje
je preko 600 slastičara, a ja moram tražiti kvalitetnog čovjeka. Isto tako, praksa se većinom
obavlja po hotelima, a mislim da učenici mogu
više naučiti u manjim obrtima. Svakako, nedostaje licenciranih objekata, kako u Zagrebu,
tako i van njega. Mi kao struka već godinama
apeliramo na sve te probleme i ne znam zbog
čega školstvo pokazuje tako malo inicijative za
promjenu. Na ovaj način upropastit će se ugostiteljstvo“, komentira Martina Dumančić.
›
REZULTATI
HOK-OVOG
ISTRAŽIVANJA
dokazuju kako
i ugostitelji i
učenici praksu
smatraju
najbitnijim dijelom
obrazovanja
Smatrate li da učenici tijekom
školovanje imaju:
Previše
prakse
0,85%
samostalno
uz minimalnu
pomoć
41,28%
Dovoljno
prakse
34,47%
OBRTNICI
sam nabrojala, uz dodatak Ministarstva turizma,
moraju raditi na senzibiliziranju tog dijela gospodarstva da se uključi u obrazovanje svojih
budućih kadrova. Umjesto da samo kritiziraju,
trebali bi preuzeti odgovornost i pokrenuti se“,
kaže.
Premalo
prakse
64,68%
Izvor: istraživanje Hrvatske obrtničke komore „Povezanost kvalitete izobrazbe za obrtnička zanimanja i zapošljivosti“, 2010. g.
14-19_edukacija.indd 17
12/18/12 1:49 PM
tEMa brojA [ OBRazovanje ]
neki od
učenika imaju
praksu samo
jedan dan u
tjednu i u to
vrijeme malo
toga stignu
naučiti.
praksa bi
trebala
činiti 70%, a
teorija 30%
programa.
prosinac 2012.
iskustvo
18
martina
dumančić
pročelnica
Odbora za
strukovnu
izobrazbu
Udruženja
ugostitelja
Zagreb
14-19_edukacija.indd 18
›
šice koje rastu s većim brojem naučnika, kao
i bespovratne potpore u iznosima od 5 do 40
tisuća kuna, o čemu se više mogu informirati
putem stranice www.hok.hr ili telefona 01/4806
611. Svaki obrtnik mora sam zatražiti licencu, a
da bi je dobio mora udovoljavati kadrovskim i
materijalnim uvjetima. Od materijalnih, mora garantirati da se u njegovom objektu može odvijati
više od 70% sadržaja propisanih u nastavnom
programu, mora imati uvjete higijensko-tehničke zaštite te dovoljan broj mjesta za naukovanje. Od kadrovskih uvjeta, tu su ljudi s položenim majstorskim ispitom ili oni koji nemaju
položen majstorski ispit, ali udovoljavaju odredbama Zakona o obrtu te koji obavezno moraju
položiti ispit o osnovnim znanjima o poučavanju
naučnika. „Želimo osigurati djeci
da budu u što je moguće kvalitetnijem okruženju, a njihovim mentorima da imaju kvalitetne alate
kako bi s njima znali raditi“, kažu
iz HOK-a.
A da hrvatski ugostitelji
sa svojim znanjima i vještinama
budu prepoznati i na europskom
tržištu rada trebao bi se pobrinuti Hrvatski kvalifikacijski okvir.
HKO je, pojašnjava Mirela Lekić,
instrument kojim će se urediti
kvalifikacije u Hrvatskoj, ali i povezivati razine naših kvalifikacija
s razinama europskog kvalifikacijskog okvira: „Dakle, da netko
tko je završio školovanje u Hrvatskoj može dokazati da ima iste
kvalifikacije kao i njegov kolega
iz bilo koje zemlje EU. Znanja,
vještine, osobnu samostalnost
i odgovornost učenik ili odrasla
osoba morat će dokazati nakon
procesa učenja, kakav god on
bio. Poslodavcima će onda biti
jednostavnije prepoznati koje sve
kompetencije potencijalni zaposlenik ima na
temelju takve svjedodžbe. Zakon o HKO mora
proći još jedno čitanje, no kako će biti proveden to još nitko ne zna. Neke stvari jako teško
prolaze u našoj državi, teoretski je izvanredno
zamišljen, no pitanje je kako će to biti u praksi“,
kaže Mirela Lekić.
O svojim iskustvima po pitanju prakse
ispričali su nam i mladi kuhari Kristijan Matijević
iz Bala, koji trenutno radi u Zaprešiću te Marko
Gretić iz Zagreba. Njih dvojica kandidati su za
polaganje majstorskog ispita kojemu su pristupili iz istog razloga – jer žele poučavati mlade
kolege. „Prije 7 godina maturirao sam u Rovinju,
a kuhar sam odlučio postati jer to volim. Jako
sam zadovoljan praksom u sklopu školovanja.
Radio sam u restoranu Viking u Limskom kanalu
gdje su nas zaista učili raditi s hranom, a i škola
se trudila da nas obrazuje, tako da mogu reći
da je komunikacija između restorana i škole bila
stalna i kvalitetna te da sam nakon mature bio
spreman za rad“, kaže Kristijan Matijević koji
danas radi u Konjičkom klubu Trajbar Team u
Zaprešiću kao kuhar. Njegov kolega Marko Gretić ima suprotno iskustvo: „Problem u Zagrebu
je taj što ima puno mjesta za praksu, a malo
onih na kojima radi stručno osoblje. Ja na praksi
uopće nisam radio kuharski posao, već samo
one pomoćne. Tek sam na trećoj godini dobio
priliku nešto skuhati, a stvarno iskustvo stekao
sam tek kad sam se zaposlio. Majstorskom ispitu odlučio sam pristupiti jer težim usavršavanju,
da postanem najbolji što mogu biti i da svoje
znanje prenesem na druge“, ispričao je Marko Gretić, danas glavni kuhar u zagrebačkom
restoranu Oliva. Istu težnju pokazalo je i dvoje
starijih kandidata na majstorskom ispitu za kuhara. Ljiljana Banović iz Zagreba ima 22 godine
radnog staža kao kuharica. Iako je pohađala
poljoprivredno-prehrambenu školu, kulinarstvo
joj se svidjelo, a danas radi kao kuharica u OŠ
Tuškanac. „Prekvalificirala sam se za zvanje kuhara – specijalista hrvatske kuhinje, a na maj-
12/18/12 1:49 PM
rastuća turistička destinacija tome
moraju težiti. Malo se ljudi odlučuje
na polaganje majstorskog ispita nakon
dvije godine staža kad za to steknu zakonsko
pravo. Ljudi su shvatili da je 5. razina obrazovanja, bivši VKV, velika stvar za Europu koja traži
određeni dokaz o razini obrazovanja. Majstorski
ispit ima pet dijelova: praktični uradak na zadanu temu, potom stručno-teorijski dio, pravo
i gospodarstvo kao mali menadžent program
gdje se upoznaju sa zakonima, propisima i poslovanjem, te radnu pedagogiju koja se polaže
pismeno i praktično. Dakle, uz titulu majstora
kandidati dobiju titulu stručnog učitelja. Ako
osjećate da ste majstor, pristupite ispitu i nosite
titulu te pomozite obrazovanju novih kadrova“,
apelira prof. Filipović Baljak i zaključuje: “Učenje ima veliku važnost za rad u ugostiteljstvu i
turizmu. Učenje i usvajanje novih znanja je posao koji treba raditi svaki dan. Obrazovani radnici garantiraju uspjeh ugostiteljskog objekta
svojim načinom rada u kojem gosti uživaju”. HRVATSKI
KVALIFIKACIJSKI
OKVIR
trebao bi osigurati
da osobe školovane
u Hrvatskoj
na temelju
kvalifikacija dobiju
jednaku šansu za
zapošljavanje u EU
19
prosinac 2012.
ROZALIJA FILIPOVIĆ BALJAK koja vodi
majstorske ispite u HOK-u kaže: „Još uvijek
nismo zadovoljni brojem ljudi koji se javljaju na
majstorski ispit, jer je naša intencija, u skladu s
dokumentom Europa 2020. da se do te godine obrazovna razina svakog čovjeka digne za
jednu razinu više. Bitno je da ljudi koji rade u
ugostiteljstvu imaju petu razinu obrazovanja,
odnosno da budu majstori. U ovom ispitnom
roku majstorskom ispitu pristupilo je 15 kuhara, 7 slastičara i 5 natkonobara. Kuhari, kao
medijski praćeno zanimanje koje je trenutno
u trendu, imaju više kandidata, a natkonobara
je malo iako za njima postoji znatna potreba u
velikim hotelima i dobrim restoranima. Profesionalac je ipak profesionalac i to se prepoznaje,
a i Hrvatska kao turistička zemlja i Zagreb kao
FOTOLIA
storski sam ispit izašla zbog same sebe, zbog
svoje struke i zbog toga što uskoro ulazimo u
Europsku uniju, pa vjerujem da će mi zvanje
majstora pomoći“, kaže. Njen kolega Ivan Bakšić iz Jastrebarskog vlasnik je restorana Sahara
koji je već 22 godine u ugostiteljskom poslu, a
iako nije završio odgovarajuću školu, majstorskom je ispitu odlučio pristupiti kako bi u svom
restoranu mogao obučavati naučnike. „Na našem tržištu ne postoji dovoljno radne snage,
pogotovo kuhara. Naučnici premalo sati provode u restoranima i smatram da ću polaganjem
majstorskog ispita i ja moći pridonijeti da se to
promijeni“, objašnjava Ivan Bakšić.
14-19_edukacija.indd 19
12/18/12 1:49 PM
gastro [ zima na tanjuru ]
dalmatinska zagora: restoran didov san
prosinac 2012.
raskoš
jednostavnosti
Božićni kruh ispod
peke, pura, kaštradina
s raštikom i dimljena
svinjska pečenica
s kiselim zeljem
najčešći su božićni
specijaliteti koji su se
u blagdansko vrijeme
jeli u Imotskoj krajini
20
20-23_advent.indd 20
12/18/12 1:51 PM
Okusi tradicije:
Najbolja hrvatska
blagdanska jela
četiri zagrebačka restorana
predstavljaju tradicionalne adventske
i božićne specijalitete istre, dalmacije,
dalmatinske zagore i sjeverne hrvatske
tekst maja profuntar
foto mateja vrčković
prosinac 2012.
21
istra: restoran laganini
S
dolaskom blagdana, hrvatska autohtona
kuhinja pokazuje svoje najljepše i najraskošnije lice, spajajući jednostavne, ali
zato najkvalitetnije sastojke s pripremom
punom ljubavi i pažnje. Okupljanje obitelji
za blagdanskim stolom u svakoj je hrvatskoj regiji
bio prilika da se na njega iznese ono najbolje što
se u kući ima, s posebnim naglaskom na hranu
koja grije, krijepi i daje snagu u hladnim zimskim
mjesecima. Kako bismo se prisjetili hrvatskih kulinarskih tradicija vezanih za vrijeme Adventa i
Božića, posjetili smo četiri zagrebačka restorana
koji su nam pripremili najbolje blagdanske specijalitete iz Istre, Dalmacije, Dalmatinske zagore i
sjeverne Hrvatske.
„Za Božić je bilo bitno da hrana bude
jaka, kripna i da je ima u izobilju“, ispričao nam
je vlasnik zagrebačke konobe Didov san na Kaj-
20-23_advent.indd 21
zerici Radoslav Topić, koji u svom restoranu nudi
specijalitete Dalmatinske zagore, poglavito Imotskog iz kojeg je rodom. „Za Božić se kod nas u
Imotskom jeo domaći kruh pečen pod pekom i
karakterističan po okruglim urezima koji su se radili pomoću čaše. Za glavno jelo bila bi poslužena kaštradina s raštikom – odnosno, sušena pa
kuhana janjetina poslužena uz samoniklu biljku
nalik blitvi - ili pak prosušena dimljena svinjska
pečenica s kiselim zeljem, koje se pirjalo na svinskoj masti“, ispričao je Radoslav Topić. Unatoč
svečanosti prigode, za Božić bi se na svečanom
stolu uvijek našlo mjesta za skromnu puru, odnosno kukuruzne žgance. „Pura je bila osnova
prehrane, a naša pura još se uvijek priprema na
starinski način – melje se na vodenom mlinu na
rijeci Vrljiki, potom se kuha minimalno 45 minuta,
a zatim miješa još bar 15 do 20. Za Božić se obično posluživala uz domaću kokoš ili kakvo drugo
›
KREPKO I FINO
Istarska
maneštra,
ombolo i
puretina punjena
kestenom miks
su tradicionalne
i nove istarske
kuhinje (gore)
12/18/12 1:51 PM
dalmacija: restoran korkyra
prosinac 2012.
DALMATINSKA
POPARA
(SASVIM DESNO)
TRADICIONALNO JE
RIBARSKO JELO U
KOJE SE STAVLJAJU
NAJBOLJI KOMADI
MIJEŠANE RIBE JASTOGA, PAUKA I
ŠKARPINE - A JEDE
SE UZ MALO KRUHA
I čašu BEVANDe
›
22
TAJNA
SAVRŠENE
PURICE
krije se u
podlijevanju
purice njenim
vlastitim sokom
tijekom pečenja
(dolje)
20-23_advent.indd 22
meso“, objašnjava. Što se slastica tiče, na stol bi
se iznosila tradicionalna imotska torta s bademima, koricom limuna i naranče, zatim pandišpanja,
odnosno najjednostavniji biskvit s malo marmelade od šljiva ili pak skromni uštipci s grožđicama.
Ponajbolje od tradicionalne dalmatinske kuhinje, s posebnim naglaskom na
korčulanske specijalitete, predstavio nam je
Aleksandar Džaja, vlasnik i glavni kuhar ribljeg
restorana Korkyra na zagrebačkoj Trešnjevci.
„Ima tu recepata iz glave, ima onih tradicionalnih, naučenih, ali svi su dorađeni – po mom“,
kaže Aleksandar Džaja dok na stol iznosi hladnu
korčulansku salatu od hobotnice i kuhanih galebovih jaja, s dodatkom malo rajčice i maslinovog
ulja. Kao alternativu predložio je riblju mliječ na
dubrovački – sasvim male ribice kuhane u slanoj vodi, ohlađene i začinjene tek solju, paprom,
limunovim sokom i maslinovim uljem. Riblji program, prikladan za post tijekom Badnjaka, Aleksandar Džaja nastavio je mirisnom mješavinom
krumpira, jadranskih liganja i maslina pečenih
na tavi uz dodatak bijelog vina, češnjaka, peršina i maslinovog ulja. Vrhunac badnjačke večere
činilo bi tradicionalno ribarsko jelo dalmatinska
popara, koja se, kaže Aleksandar Džaja, jede
žlicom, uz malo kruha i bevandu. Osnovu čine
birani komadi jastoga, pauka i škarpine, a za ovo
je jelo, odaje vlasnik, najbitnije imati dobru miješanu ribu. Kao slatko finale, torta od rogača
pravi je izbor. Naime, njen jednostavan izgled i
12/18/12 1:51 PM
NEŠTO MODERNIJU VERZIJU tradicionalne istarske kuhinje predstavio nam je restoran
Laganini koji se nalazi na Vrbiku. Vlasnik Perica
Milišić i kuharica Anđela Mikulinec započeli su
blagdansku gastro-priču istarskom maneštrom
s grahom, suhim mesom, ričetom, krumpirom,
kukuruzom i korjenastim povrćem. Nakon tradicionalnog toplog predjela uslijedio je još tradicionalniji ombolo, odnosno mesni dio svinjskog
kotleta koji se najprije dimi, a potom poprži na
tavi i podlije bijelim vinom te poslužuje s kiselim
kupusom i lešo krumpirom. Potom je došao red
na dvije modernije varijante: puretinu na istarski
punjenu kestenima i prelivenu mesnim umakom
te posluženu uz krumpir all’forno, odnosno ispod
peke. Za desert u Laganiniju predlažu specijalitet
kuće – raviole sa šljivama u umaku od šumskog
voća, ili pak one s punjenjem od smokve i oraha.
Na kraju je došao red i na tradicionalnu
kuhinju Zagorja, Prigorja i Međimurja, koju pod
jednim krovom objedinjuje restoran Pri Zvoncu
na zagrebačkom Vrbiku. Restoran vodi bračni par
Dorotea i Dražen Kozarić, a kuhar Uroš Mateljić
pripremio nam je presjek ponajboljih blagdanskih
jela sjeverne Hrvatske. Nakon tople kokošje juhe,
za Božić bi se blagovalo meso z tiblice, tradicionalni međimurski specijalitet. Riječ je o starinskom načinu konzerviranja svinjskog buta, koji bi
se najprije prodimio, skuhao, zapekao, a potom
pohranjivao u kante zaliven kuhanim mljevenim
špekom i svinjskom masti. Uz meso z tiblice išao
bi hren, domaći sir i vrhnje te, naravno, domaći
kruh koji se Pri Zvoncu svakodnevno priprema.
Purica s mlincima zaštitni je znak božićnog jelovnika sjeverne Hrvatske, a u Zvoncu kažu da je
tajna u tome da purica bude domaća, zagorska
i da se priprema u pećnici uz stalno podlijevanje
vlastitim sokom. Mlinci isto tako moraju biti domaći, napravljeni bez štednje na jajima. Klasična
orehnjača i makovnjača tipični su deserti, koji
unatoč jednostavnosti svakome od nas mogu izmamiti osmijeh na lice i vratiti nas u djetinjstvo
ponovnim proživljavanjem okusa iz kuhinje naših
mama ili baka – što je, naposlijetku, i bit blagdana
za gastronomske nostalgičare.
�
POST ZA
GURMANE
Korčulanska
salata od
hobotnice s
jajima galeba,
pečene lignje
s krumpirom
i maslinama,
dalmatinska
popara i torta od
rogača (gore)
23
prosinac 2012.
raskošan okus u savršenom su skladu s ostatkom Korkyrine ponude.
sjeverna hrvatska: restoran pri zvoncu
domaća purica S MLINCIMa, meso
z tiblice, orehnjača i makovnjača
zvijezde su blagdanskog stola u
zagorju, prigorju i međimurju
20-23_advent.indd 23
12/18/12 1:52 PM
intervju [ božena vrbanić ]
prosinac 2012.
prva žena na
čelu državnog
inspektorata
Iza Božene Vrbanić
je 30 godina radnog
iskustva, a karijeru
je počela kao
inspektorica
24
24-27_vrbanic.indd 24
12/18/12 1:54 PM
Inspekcije ne smiju
biti same sebi svrha
[G] Koji su najčešći prekršaji i nedostaci koje inspektori Državnog inspektorata
uočavaju u ugostiteljskoj djelatnosti?
- Gotovo uvijek su u pitanju nedostaci koji se
utvrđuju u ispunjenju minimalnih tehničkih uvjeta. Taj je pravilnik prilično obiman i gotovo uvijek postoji nešto što inspektori u trenutku kontrole primijete da nedostaje. To su, na primjer,
garderobni ormarići za osoblje, neki segmenti
vezani za poslovanje u kuhinji, činjenica da u
datom trenutku u kuhinji nema tople vode, zatim neisticanje cjenika, neizdavanje računa, nevođenje knjige žalbi – uglavnom, sitni svakodnevni problemi koje je lako popraviti. Kako sam
dugi niz godina radila na terenu, mogu reći da
me takvi nedostaci pomalo ljute, jer ne postoje
razlozi da te stvari ne budu u redu. Što se mjera
24-27_vrbanic.indd 25
božena vrbanić, glavna
inspektorica državnog
inspektorata govori o
nelojalnoj konkurenciji u
ugostiteljstvu, najčešćim
prekršajima i izmjenama
zakona o ugostiteljskoj
djelatnosti za koje se
inspektorat zalaže
25
tiče, kad se utvrdi nedostatak u neispunjavanju
minimalnih tehničkih uvjeta, najprije se izdaje
rješenje o roku za njegovo otklanjanje, a potom
se od ugostitelja očekuje postupi u skladu s rješenjem. Ukoliko se radi o nedostatku koji se u
određenom roku ne otkloni, onda se nažalost
mora donijeti rješenje kojim se ugostitelju zabranjuje daljnje poslovanje. To su, primjerice,
nedostaci vezani uz gabarite ili građevinske
propise – u svakom slučaju, stvari koje zadiru
u druga područja koja nisu zahvaćena Pravilnikom o minimalnim tehničkim uvjetima. Česta su
pojava i kršenje Zakona o buci te javnog reda i
mira, no ovi prekršaji su u nadležnosti Sanitarne
inspekcije ili MUP-a.
[G] Koliko je inspekcijskih nadzora nad
ugostiteljima (na razini Zagreba i čitave
Hrvatske) bilo provedeno u 2012. godini,
a koliko je bilo povreda propisa?
- U razdoblju od 1. siječnja do 30. studenoga
2012. godine, gospodarski inspektori proveli su
31.826 inspekcijskih nadzora objekata i subjekata koji su obavljali ugostiteljsku djelatnost,
odnosno pružali ugostiteljske usluge. Od toga
broja na području mjesne nadležnosti naše
Područne jedinice Zagreb obavljeno je 4.755
inspekcijskih nadzora ugostiteljskih objekata.
Kao što sam već spomenula, najčešći prekršaji
i nedostaci koje gospodarski inspektori Državnog inspektorata uočavaju u ugostiteljskoj djelatnosti odnose se na nedostatke u ispunjavanju
propisanih minimalnih uvjeta. Takvih je prekršaja u razdoblju od 1. siječnja do 30. studenog
2012. bilo 1.699 na razini cijele Hrvatske. Ostali
češći prekršaji odnose se na: nepridržavanje,
odnosno neisticanje cijena ugostiteljskih usluga
(1.345); neutvrđivanje normativa ugostiteljskih
prosinac 2012.
K
rajem siječnja navršit će se godinu dana otkako je diplomirana
inženjerka biotehnologije Božena
Vrbanić postala prva žena na čelu
Državnog inspektorata. Nekadašnja inspektorica s 30 godina iskustva u svom
je radnom vijeku prošla sve stepenice na putu
do vrha. Karijeru je započela kao inspektor u
Novom Zagrebu, gdje je do 1990. bila šefica inspekcije. Od 1990. do 1993. radila je kao gradska inspektorica, a potom je prešla u Ministarstvo gospodarstva na mjesto načelnice Odjela
za nadzor kvalitete proizvoda. Kad se 1998.
godine formirao Državni inspektorat postala je
pomoćnica glavnog inspektora za gospodarsku
inspekciju. Sljedeće je godine postala zamjenica i na toj je poziciji ostala do 26. siječnja 2012.
kad je imenovana glavnom inspektoricom Državnog inspektorata.
„Kad sam postala glavna inspektorica rekla
sam da naši nadzori ne smiju postati sami sebi
svrha, već kako naše djelovanje mora biti i preventivno, u onoj mjeri koliko će to s obzirom na
djelokrug i ovlasti inspekcije biti moguće. Osim
objave Vodiča za ugostiteljstvo, zaštitu na radu,
turizam i radne odnose - u kojemu su sadržane i
kontrolne liste s odredbama svih propisa koji se
osnose na ugostiteljstvo i turizam, a u nadležnosti su naših inspektora - aktivno, gotovo na
dnevnoj bazi surađujemo s ministarstvima kad
su u pitanju izmjene zakona, s obzirom da su
nositelji zakona ministarstva“, kaže inspektorica Vrbanić, s kojom smo porazgovarali o najčešćim prekršajima, prenormiranosti ugostiteljske
djelatnosti, statistikama vezanim uz inspekcijske nadzore i izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koje namjeravaju predložiti nadležnom Ministarstvu turizma.
tekst
maja profuntar
foto
gost i Pixsell
›
12/18/12 1:54 PM
prosinac 2012.
pixsell
intervju [ božena vrbanić ]
S NADANOM VIDOŠEVIĆEM
na konferenciji Hrvatske gospodarske komore
održanoj na temu sigurnosti proizvoda (gore)
›
26
“MI KAO
INSPEKTORAT
otvoreni smo kao
sustav i nismo se
postavili kontra
ugostitelja”,
ističe glavna
inspektorica
Božena Vrbanić
24-27_vrbanic.indd 26
usluga (1.262); nevođenje knjige žalbi (842); nepridržavanje propisanog radnog vremena (593);
neizdavanje računa (452) i drugo. U 21.395
inspekcijskih nadzora (od 31.826) nisu utvrđene povrede propisa, odnosno 67% nadziranih
objekata i subjekata poslovalo je sukladno zakonu. Kod preostalih je utvrđeno ukupno 12.158
različitih povreda propisa, na temelju kojih su
gospodarski inspektori podnijeli nadležnim prekršajnim sudovima 5.338 optužnih prijedloga
za pokretanje prekršajnih postupaka, donijeli
487 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od
1.654.006,00 kuna, te naplatili 5.355 kazni na
mjestu izvršenja prekršaja u ukupnom iznosu od
9.592.500,00 kuna. U 98 slučajeva gospodarski
su inspektori prekršajnim sudovima predložili oduzimanje protupravno stečene imovinske
koristi u iznosu od 1.449.290,57 kuna, te su u
304 slučaja prekršajnim nalogom oduzeli protupravno stečenu imovinsku korist u iznosu od
650.480,19 kuna. Nezakonito obavljanje ugostiteljske djelatnosti, odnosno pružanja ugostiteljskih usluga utvrđeno je u 941 inspekcijskom
nadzoru. U tim slučajevima su donijeta usmena
rješenja o zabrani daljnjeg obavljanja ugostiteljske djelatnosti, a 527 takvih tješenja je izvršeno mjerom pečaćenja uređaja i opreme, dijela
objekta, ili cijelog objekta, dok su ostala izvršena na drugi pogodan način, odnosno naplatom
novčanih kazni. Broj fizičkih osoba koje pružaju
ugostiteljske usluge u domaćinstvu, odnosno
koje pružaju i druge ugostiteljske usluge, a da
za pružanje istih nisu ishodili odgovarajuća rješenja nadležnih ureda države uprave, sukladno
odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti
očekivano se povećava tijekom glavne turističke sezone (ove godine bilo je 288 takvih slučajeva, od kojih je 202 rješenja o zabrani rada izvršeno pečaćenjem dijela ili cijelog objekta).
u našim su
ciljevima
legalno
poslovanje,
zaštita prava
poslodavaca
i radnika.
ukratko,
naš cilj nije
kažnjavanje,
nego
uvođenje
reda i
preventivno
djelovanje
[G] Postoje li prijedlozi kako te prekršaje
smanjiti što se tiče zakonodavstva? Postoje li neke odredbe koje su prekomplicirane za provođenje i ne funkcioniraju
u praksi?
- Ovisno s koje se strane ovaj problem gleda. Mi
– Državni inspektorat – otvoreni smo kao sustav
i nismo se postavili kontra ugostitelja. Nastojimo prepoznati odredbe u zakonu za koje nam
se čini da bi možda mogle imati drugačiji oblik i
naše prijedloge za njihovo poboljšanje prenijeti
nadležnim ministarstvima koja su nositelji propisa. Primjerice, već dugi niz godina govorimo
o problemu vrste ugostiteljskih objekata – za
svaku vrstu postoje propisane usluge i minimalni tehnički uvjeti, a u praksi imamo problema
s provedbom tih odredbi, i mi kao inspekcija,
i sami ugostitelji. Mislim da bi nam svima bilo
lakše da tih vrsta ima manje i da se unutar toga
ostavi prostor za inventivnost svakog pojedinog ugostitelja, ali i na slobodu izbora tržišta.
Ugostiteljska djelatnost je donekle prenormirana, ali je takvo stanje moguće pojednostaviti
izmjenama postojećih propisa. No, do tada, naš
je posao provoditi nadzor nad primjenom propisa koji su na snazi. Bitno je spomenuti kako
su se prošle, 2011. godine, prekršaji pojavljivali u svakom drugom ugostiteljskom objektu, a
ove ih godine bilježimo u svakom trećem, što
smatram značajnim pomakom na bolje. Ujedno,
Državni inspektorat ove je godine uoči turističke
sezone objavio kontrolne liste svih propisa kojih
se ugostitelji trebaju pridržavati kako bi obavljali
svoju djelatnost u skladu sa zakonom. Također,
objavili smo i Vodiče za ugostiteljstvo, zaštitu na
radu, turizam i radne odnose gdje smo taksativno naveli sve propise koje nadziremo, tako da
svakom ugostitelju bude jasno kojih se propisa
valja pridržavati pri zapošljavanju i poslovanju.
12/18/12 1:54 PM
[G] Može li Državni inspektorat svojim
postupanjem utvrditi nelojalnu konkurenciju i obavljanje neregistrirane djelatnosti? Na koji način i, ako može, koji su
sljedeći koraci u proceduri?
- Kad je ugostiteljstvo u pitanju, neregistrirana djelatnost kao praksa već je sankcionirana
putem Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i tu
imamo dobre rezultate, ali najveći broj prekršaja
imamo u dijelu iznajmljivanja od strane građana u domaćinstvu bez ishođenih rješenja, to je
klasičan nelegalan rad. Nelojalna konkurencija
unutar udruga problem je koji pokušavamo riješiti u suradnji s Ministarstvom turizma, jer Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti mora definirati
što točno udruge smiju, a što ne smiju.
[G] Koje se mjere poduzimaju kako bi se
smanjila spomenuta nelojalna konkurencija ugostiteljima - udruge građana
koje posluju kao ugostiteljski objekti i
toče članovima alkoholna pića, što ne bi
smjele činiti? Koliko se često takvi primjeri penaliziraju? Mogu li ugostitelji nešto učiniti sami po tom pitanju?
- Naravno, mi sankcioniramo takve primjere prema postojećem zakonskom rješenju, ali ih trebamo i uhvatiti u činjenju prekršaja. Da bismo
imali mogućnost brže reakcije na takve pojave
ustrojili smo dva odjela koji nadziru nelegalan
rad i nelegalno zapošljavanje i koji imaju drugačije, dulje radno vrijeme upravo kako bi mogli
reagirati provođenjem nadzora u vrijeme počinjenja takvih prekršaja. Primjerice, gospodarski
inspektori koji rade u ovim odjelima imaju ovlasti
i inspektora rada te stoga mogu provjeriti jesu li
zaposlenici uredno prijavljeni i slično. Postupak
inspekcijskog nadzora propisani je postupak, a
provodi se u redovitim nadzorima, u tzv. ciljanim
akcijama, ali i po prijavama. Poslovi se izvršavaju sukladno godišnjem planu rada, a u njemu
je osim planiranog obima poslova kroz redovite nadzore, rezervirano resursa (u smislu i ljudi i
vremena) upravo za postupanje po predstavkama. Dapače, otišli smo i korak dalje u uspostavljanju kvalitete rada upravo u radu po prijavama
pa je tako u Državnom inspektoratu uspostavljena procedura postupanja po predstavkama
s jasnim kriterijima i hodogramom rada, a čitav
proces rada po predstavci prati se u sustavu
eOčevidnika u kojemu se u elektronskom obliku
vode svi predmeti naših inspektora. Prijava se
može podnijeti usmeno dolaskom u bilo koju od
naših mjesno nadležnih ispostava ili područnih
jedinica, putem pošte, telefonom, a već dulje
vrijeme i u elektronskom obliku – na web stranici
www.inspektorat.hr dostupan je obrazac „Prijavi povredu propisa“. Svaka je prijava uvedena
u našu ePisarnicu, niti jedna nije zanemarena.
Od trenutka kada je prijava zaprimljena, nakon
što se procijeni njen sadržaj, ona se dodjeljuje
u rad inspektoru, ovisno o nezakonitostima na
koje se u prijavi upućuje, i provodi se inspekcij-
24-27_vrbanic.indd 27
ski nadzor. Nakon toga podnositelja predstavke
izvješćuje se o onome što je utvrđeno i poduzeto korištenjem službenih obrazaca za obavješćivanje. Ako kažemo da je u prvih 8 mjeseci ove
godine zaprimljeno 13.231 prijava, onda je razvidno da je riječ o ozbiljnom segmentu našega
rada. Po svakoj je proveden inspekcijski nadzor,
a od rečenoga ukupnog broja prijava, njih 45 %
bilo je opravdano – postupajući po njima utvrdili
smo 10.452 povrede propisa (odnosi se to na
sva područja nadležnosti Državnog inspektorata, ne samo na ugostiteljsku djelatnost). Osim na
ovaj način, potičemo ugostitelje i da koriste svoje Udruženje i Hrvatsku obrtničku komoru, koji
također mogu postupati u cilju zaštite njihovih
interesa.
[G] Jesu li ove djelatnosti u djelokrugu
novih odjela za suzbijanje sive ekonomije o kojima ste govorili na 25. Kongresu
ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore? Možete li nam
pobliže objasniti strukturu i djelovanje
tih odjela?
- Spomenuti odjeli djeluju od 1. srpnja - nakon
što sam imenovana glavnom inspektoricom,
rasporedili smo ljude i ustrojili odjele. Odjel za
nadziranje neregistriranih djelatnosti i Odjel za
nadziranje neregistriranog zapošljavanja imaju
radno vrijeme do kasnih večernjih sati, a postoje
i akcije u noćnim satima, primjerice, nadzor pridržavanja propisanog radnog vremena. Moram
spomenuti kako je nas inspektora manje nego
lani kada je 30 ljudi otišlo u mirovinu. No, uspijevamo zadržati broj nadzora na razini onog iz
prošle godine. �
dobri
rezultati
Prošle su
godine prekršaji
zabilježeni u
svakom drugom,
a ove godine tek
u svakom trećem
ugostiteljskom
objektu
27
[!]
S obzirom na najavljenu skoru izmjenu
Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti,
koje biste izmjene Vi predložili?
- Na temelju neposrednog iskustva tijekom inspekcijskih nadzora i
zapažanja koja proizlaze iz primjene propisa čiju provedbu nadziremo, u slučaju izmjena i dopuna Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti,
nadležnom Ministarstvu turizma koje je nositelj toga propisa predložit ćemo:
• smanjenje broja vrsta ugostiteljskih objekata na one koji bi isključivo pružali usluge pića i napitaka (npr. bar), te ugostiteljske objekte koji bi pružali usluge prehrane, pića i napitaka (npr. restoran)
• jasnije propisati rad udruga u cilju sprječavanja nelojalne konkurencije legalnim ugostiteljima
• radi zaštite korisnika usluga propisivanje obveze vođenja knjige
žalbi kod privatnih iznajmljivača kao i fizičkih osoba koje pružaju
ugostiteljske usluge u seljačkim domaćinstvima
• u cilju obogaćivanja ugostiteljske ponude omogućiti pružanje ugostiteljskih usluga na plovnom objektu ( npr. na starim drvenim
jedrenjacima i sl.) koji mogu biti usidreni u luci ili ploviti, a koji
nisu plovni objekti nautičkog turizma
• jasnije određivanje radnog vremena ugostiteljskih objekata, kako
bi se izbjegle prijave nezadovoljnih građana
• jasnije određivanje sudionika proslave ili manifestacije kojima je
dozvoljeno pružanje ugostiteljskih usluga samo na osnovu sanitarne suglasnosti, kao i propisivanje obveza kojih su se isti dužni
pridržavati.
prosinac 2012.
To je nekakav pomak prema onome što želimo,
jer su u našim praktičkim ciljevima legalno poslovanje, zaštita prava poslodavaca i radnika.
Ukratko, naš cilj nije kažnjavanje, nego uvođenje reda tamo gdje se utvrdi nezakonit rad i preventivno djelovanje u okviru naših mogućnosti.
12/18/12 1:54 PM
KOLUMNA [ SANITARNA INSPEKCIJA ]
FOTOLIA
70% ugostitelja započelo
primjenu HACCP sustava
TEKST MINISTARSTVO ZDRAVLJA,
UPRAVA ZA SANITARNU INSPEKCIJU
FOTO FOTOLIA
P
prosinac 2012.
rema Zakonu o hrani („Narodne novine“ broj 43/07 i 55/11) i Pravilniku
o higijeni hrane („Narodne novine“
broj 99/07) svi subjekti u poslovanju s hranom moraju provoditi postupke temeljene na načelima sustava analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka
- HACCP sustavu. Pritom taj sustav mogu
implementirati na dva načina: tako da samostalno razviju sustav samokontrole temeljen
na načelima HACCP-a ili da koriste nacionalne vodiče.
Temeljem članka 7. i 8. Pravilnika o higijeni
hrane („Narodne novine“ broj 99/07) predstavnici subjekata u poslovanju s hranom
izrađuju nacionalne vodiče za dobru higijensku praksu i primjenu načela HACCP-a.
U sektoru ugostiteljstva vodiče je izradila je
Hrvatska obrtnička komora u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. „Vodič dobre higijenske prakse za ugostitelje“ i „HACCP vodič
- praktična provedba načela HACCP sustava
za ugostitelje“ pozitivno je ocijenilo Ministarstva zdravlja, a dostupni su web stranicama
Hrvatske obrtničke komore www.hok.hr.
28
SVI SUBJEKTI U POSLOVANJU S
HRANOM HACCP SUSTAV MOGU
IMPLEMENTIRATI NA DVA NAČINA:
SAMOSTALNIM RAZVIJANJEM
SUSTAVA KONTROLE
TEMELJENIH NA NAČELIMA
HACCP-A ILI KORIŠTENJEM
NACIONALNIH VODIČA
28_sanitarna.indd 28
OSIM VODIČA ZA UGOSTITELJSTVO,
izrađeni su i vodiči za pekarstvo, trgovine i
slastičarstvo koji su također prošli procjenu
Ministarstva zdravlja i mogu se koristiti kao
pomoć u primjeni HACCP sustava. Predstavnici Ministarstva zdravlja vrlo često sudjeluju
kao predavači na edukacijama za ugostitelje.
Ministarstvo zdravlja provodi stalni nadzor
provedbe načela HACCP sustava u ugostiteljskim objektima, prema unaprijed utvrđenom planu.
U 2011. godini provedeni su nadzori ugostiteljskih objekata na području cijele Hrvatske, a podaci pokazuju da je oko 70% objekata započelo s uvođenjem sustava ili su u
potpunosti implementirali HACCP sustav. U
tijeku je provedba kontrole za ovu godinu.
Trenutno raspolažemo s podacima o nadzoru dijela slastičarske djelatnosti, po kojima
je oko 60% objekata na području Grada Zagreba započelo s implementacijom HACCP
sustava.
Konačni rezultati za sve ugostiteljske objekte
u Hrvatskoj očekuju se u prvom tromjesečju
2013. godine.
12/18/12 1:57 PM
događanja [ 5. skupština okz-a ]
prosinac 2012.
za značajan doprinos
unapređenju obrtništva
nagrađene su obrtnice Anica
Labudović i Spomenka
Krebsz
brojni ugledni gosti i zaslužni
obrtnici prisustvovali su 5.
skupštini obrtničke komore
zagreb održanoj 14. prosinca
Dodijeljena priznanja o
30
tekst maja
profuntar
foto mateja
vrčković
30-31_HOK.indd 30
U
Velikoj dvorani Matice hrvatskih
obrtnika u Zagrebu u petak, 14.
prosinca 2012. godine održana je
5. skupština Obrtničke komore Zagreb. U pozdravnom govoru predsjednik Obrtničke komore Zagreb Ivan Obad
istaknuo je kako je 2012. godina za obrtnike
bila teška, no kako su ostvareni i neki bitni rezultati - poput nastupa članova OKZ-a na sajmovima u Hrvatskoj i inozemstvu, organiziranje
niza hvalevrijednih sajmova poput Bundekfesta,
Dana Svih Svetih, Adventskog sajma te sajma
prodaje božićnih drvaca ili pak sniženje cijena
zakupa poslovnih prostora u vlasništvu Grada
Zagreba, što je provedeno u suradnji sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem.
“Ponosni smo i na ostvaren rezultat upisivanja
učenika u obrtnička zanimanja u školskoj godini
2012./2013., što je rezultat naših kontinuiranih
aktivnosti na promociji obrtništva i obrazovanja
za obrtništvo. I u ovom segmentu ostvarujemo
dobru suradnju s Gradom i Županijom, koji su
kao i do sada stipendiranjem učenika za upis u
obrtnička zanimanja pomogli odlučivanju djece
na upis u obrtničke škole”, dodao je Ivan Obad,
upozorivši još jednom kako bi uvođenje fiskalnih blagajni moglo dovesti do zatvaranja 30%
obrta i novih otpuštanja radnika, jer brojni mali
obrti nisu u mogućnosti podnijeti sve financijske i tehničke obveze koje ovaj propis nameće.
“Jedan od prvih zadataka koji nam predstoji u
novoj godini je uvjeriti vlast u Republici Hrvatskoj o potrebi provođenja efikasnih ekonomskih mjera i programa koji bi zaustavili negativni
trend u gospodarstvu. Također, nadamo se da
ćemo napokon dočekati dugo iščekivanu prodaju poslovnih prostora u vlasništvu Republike
Hrvatske i Grada Zagreba obrtnicima, koju oni
predugo očekuju”, apelirao je Ivan Obad. Potom se okupljenima obratio zamjenik Župana
Zagrebačke županije Rudolf Vujević, koji je u
kratkom govoru naglasio kako je Zagrebačka
županija jedina koja je povećala svoj proračun i
osigurala preko 20 milijuna eura za projekte EU.
Predsjednik Skupštine Grada Zagreba Davor Bernardić čestitao je predsjediku HOKa Dragutinu Ranogajcu i Mirzi Šabiću na tome što
su postali novoizabrani članovi saborskih odbora, rekavši kako će na taj način i obrtnici imati prilike sudjelovati u zakonskim procedurama. Bernardić je rekao i kako je u 2013. u planu buđenje
turističkog potencijala Grada Zagreba, kako bi
se trenutni udio noćenja od 1,96% u odnosu na
broj noćenja na razini cijene Hrvatske povećao.
Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec najavio
je skore izmjene Zakona o obrtu kojima bi se
konačno trebala riješiti činjenica da obrtnici za
poslovanje jamče svojom imovinom, te istaknuo
kako Zakon o sprečavanju i zabrani neregistrira-
12/18/12 1:59 PM
rudolf vujević,
zamjenik Župana
Zagrebačke županije
(gore); Ivan Obad,
predsjednik Obrtničke
komore Zagreb (desno)
željka plejić,
vlasnica restorana Skenderica koji
je nedavno obilježio sto godina
postojanja primila je zahvalnicu
Obrtničke komore Zagreb iz ruku
Tatjane Holjevac i Vlade Crkvenca
31
ne djelatnosti dosad nije dao osobite rezultate,
no kako se nada da će njegovim izmjenama Državni inspektorat dobiti veće ovlasti kako bismo
iduću godinu dočekali s oporavljenim gospodarstvom. Gradonačelnik Milan Bandić osvrnuo se
na dosadašnju suradnju s obrtnicima i rekao da
ono što ne može napraviti grad, zasigurno može
država te kako je najbitnije međusobno razumijevanje, pomaganje i puno rada. “Predlažem
da snizimo cijene najma poslovnih prostora u
vlasništvu Grada Zagreba i do 40%. Zasučimo
rukave i vidimo što sve možemo zajedno napraviti”, kazao je gradonačelnik. Prijedlog rebalansa
proračuna za 2012. godinu, prijedlog Programa
rada Obrtničke komore Zagreb za 2013. godinu te prijedlog financijskog proračuna OKZ za
2013. godinu jednoglasno su prihvaćeni. Uslijedila je svečana prisega Suda časti HOK-a za
Obrtničku komoru Zagreb, a potom su podijeljena priznanja i zahvalnice povodom 160 godišnjice Hrvatske obrtničke komore. Zahvalnica je
tako dodijeljena i Željki Plejić, članici Udruženja
ugostitelja Zagreb čiji je restoran “Skenderica”
nedavno obilježio stotinu godina postojanja. I
sudionici uspješno održanog Zagreb Hair Showa
primili su svoje zahvalnice, a 5. skupština OKZ-a
zaključena je svečanim potpisivanjem Sporazuma između Obrtne zbornice Krško, Zavoda za
obrtništvo i poduzetništvo Krško i Obrtničke ko�
more Zagreb te prigodnim domjenkom. 30-31_HOK.indd 31
prosinac 2012.
a obrtnicima
svečana prisega sudaca časti
Hrvatske obrtničke komore za Obrtničku komoru Zagreb (gore); gradonačelnik Milan
Bandić u društvu predsjednika Hrvatske obrtničke komore Dragutina Ranogajca te Rudolfa
Vujevića i Tatjane Holjevac (dolje)
12/18/12 3:31 PM
info blok [ važne obavijesti ]
ŠTO DONOSE IZMJENE I DOPUNE OPĆEG POREZ N
prosinac 2012.
Hrvatski sabor je dana 30. studenoga
2012. godine donio Zakon o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona (“Narodne novine”” br.: 136/12).
Ističemo odredbe o sadržaju računa
za gotovinski promet te obvezu podnošenja prijave elektroničkim putem.
Računi za gotovinski promet, isječci
vrpce ili potvrdnice iz naplatnih uređaja moraju sadržavati najmanje ove
podatke:
1. broj i nadnevak izdavanja,
2. ime (naziv), adresu i osobni
identifikacijski broj poduzetnika
koji je isporučio dobra ili obavio
usluge, te naznaku mjesta gdje
je isporuka dobara ili usluga
obavljena (broj prodajnog
mjesta, poslovnog prostora,
prodavaonice i sl.),
3. količinu i uobičajeni trgovački
32
naziv isporučenih dobara te vrstu
i količinu obavljenih usluga,
4. ukupni iznos naknade i poreza
razvrstani po poreznoj stopi.“.
Uvedena je obveza za sve obveznike
poreza na dodanu vrijednost da porezne prijave podnose elektroničkim
putem. Dakle, svi ugostitelji koji su su
sustavu PDV-a porezne prijave moraju dostaviti elektroničkim putem.
Svi obveznici poreza na dodanu vrijednost porezne prijave ili druge
podatke potrebne za oporezivanje
obvezno podnose Poreznoj upravi
elektroničkim putem.
U elektroničkom obliku porezne prijave, koju porezni obveznici podnose elektroničkim putem, obvezno se
navode podaci propisani zakonom i
posebnim propisom za poreznu prijavu kada se podnosi na propisanom
obrascu u papirnatom obliku. Ako se
porezna prijava podnosi elektroničkim putem, na istovjetan način podnose se prilozi koji se obvezno prilažu
uz poreznu prijavu i koji moraju biti
istovjetni izvornim ispravama ili dokumentima. Porezne prijave dostavljene elektroničkim putem s naprednim
elektroničkim potpisom smatrat će se
vlastoručno potpisanim.
Ministarstvo financija – Porezna uprava objavljuje na svojim web-stranicama tehničke preduvjete za potrebe
elektroničke komunikacije s Poreznom
upravom, a porezni obveznici moraju
osigurati ispunjenje objavljenih tehničkih preduvjeta potrebnih radi podnošenja poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem. Ministarstvo
financija – Porezna uprava osigurat
će potrebnu programsku podršku
Kako do certifikata za fiskalizaciju?
S
lijedom brojnih upita ugostitelja upućenih Udruženju
ugostitelja Zagreb, navodimo postupak dobivanja
certifikata za fiskalizaciju. Za registraciju ugostitelja
- obrtnika potrebno je, u bilo koju poslovnicu FINE u
Zagrebu, predati sljedeću dokumentaciju:
1. Rješenje o upisu u nadležni registar (tijelo koje ga je
osnovalo),
2. Presliku osobne iskaznice osobe ovlaštene za
zastupanje poslovnog subjekta,
3. Zahtjev za izdavanje aplikativnog certifikata za
fiskalizaciju - 1 primjerak,
4. Ugovor o obavljanju usluga certificiranja - 2 primjerka,
5. Dokaz o uplati naknade za izdavanje produkcijskih
aplikativnih certifikata za fiskalizaciju. Iznos naknade je
375,00 kn (uključen PDV).
Moguće je predati presliku navedene dokumentacije. Fina
certifikat dostavlja putem SMS-a i e-pošte u roku od nekoliko sati. Također, u prilogu dostavljamo popis (složen kronološkim redom zaprimanja ponuda) informatičkih kuća koje su
svoje ponude i obavijesti dostavile Udruženju ugostitelja Zagreb. Kako se radi o raznovrsnim ponudama, a naši članovim
imaju različite situacije i zahtijevaju različita rješenja, nismo u
mogućnosti dati ocjenu ponuda nego iste dostavljamo kao
informaciju vama na odluku i postupanje.
Udruženje ugostitelja Zagreb i dalje ustrajava na svojim dosadašnjim prijedlozima i stavovima a osobito o rokovima primjene zakona. O svim aspektima djelovanja Udruženje ugostitelja Zagreb će Vas odmah informirati.
Ako imate komentar ili prijedlog ili nas želite nešto pitati,
ljubazno Vas molimo da nam se obratite na telefon 01/236
02 02, e-mail [email protected] ili osobno.
POPIS PONUDA ZA FISKALIZACIJU ZAPRIMLJENIH U UDRUŽENJE UGOSTITELJA ZAGREB do 12. prosinca 2012. godine
Naziv
Internet stranice
E-pošta
Telefon /
Mobitel
Telefaks
01 3095 982
Adresa
Irata d.o.o.
www.irata.hr
[email protected]
01 3095 981
RI.POS d.o.o.
www.ri-pos.hr
[email protected]
091 2011 059
[email protected]
091 4363 422
01 4684 241
Rockefellerova 38, Zagreb
01 6412 971
Remetinečka cesta 106, Zagreb
Bone Software d.o.o.
Garićgradska 13, Zagreb
Mrkopaljska 17, Rijeka
Horizont grupa
www.horizont.com.hr
[email protected]
01 4444 344
Puntijar d.o.o.
www.puntijar.hr
[email protected]
01 4645 615;
098 777 748
Mag informatika d.o.o.
www.mag.hr
[email protected]
01 4640 222;
098 302 308
01 4640 227
Hrvatski telekom d.d. Služba za korisnike
www.t.ht.hr
[email protected]
0800 9100
0800 9089
Vizura d.o.o.
www.vizura.net
[email protected]
01 5496 371;
091 2086 068
01 5496 370
A.G.Matoša 8, Velika Gorica
De Cotrullis grupa d.o.o.
www.decotrullisgrupa.hr
01 3774 567;
095 4434 449
01 3750 820
Zeleni trg 3, Zagreb
32-33_vijesti_novo.indd 32
Isce 76, Zagreb
Dragutina Golika 63 (TPZ),
Zagreb
p.p. 12, Zagreb
12/18/12 2:01 PM
(aplikativni softver) radi zaprimanja
poreznih prijava i drugih podataka
elektroničkim putem u Poreznoj upravi. Porezni obveznici kod podnošenja poreznih prijava i drugih podatka
elektroničkim putem moraju koristiti
kvalificirane poslovne certifikate koje
je izdala ovlaštena pravna osoba registrirana za izdavanje certifikata i elektroničke sustave uspostavljene isključivo u svrhu prijenosa podataka. Na
zahtjev poreznog tijela, porezni obveznik mora omogućiti pristup i preuzimanje dokumenata u elektroničkom
obliku koji su pohranjeni na njegovom
računalnom sustavu.
Za postupak dobivanja elektronske
kartice odnosno digitalnih certifikata od FINA RDC (registar digitalnih certifikata) obratite se Udruženju ugostitelja Zagreb.
obrtnici više
neće odgovarati
svojom imovinom
Ministarstvo poduzetništva i obrta radi
na izradi novog Zakona o obrtu kojeg
tijekom 2. tromjesečja 2013. planira
uputiti u proceduru donošenja. Intencija novog Zakona o obrtu je da se
obrtnici dovedu u povoljniji i ravnopravniji položaj s ostalim gospodarskim subjektima.
Kroz zakonska rješenja utvrđuje se
imovina potrebna za obavljanje obrta u cilju ograničavanja odgovornosti
obrtnika za nastale obveze, odnosno
ukidanje sadašnjega rješenja po kojem obrtnik cjelokupnom svojom
imovinom, stečenom i naslijeđenom,
odgovara za obveze nastale u obavljanju obrta. U novom Zakonu planira
se uvođenje instituta prijenosa obrta
za života obrtnika, planira se proširenje djelatnosti koje se obavljaju
putem instituta domaće radinosti
te sporednog zanimanja - osobito
usmjereno prema osobama u mirovini, preciznije se definiraju uvjeti pod
kojima pravne osobe mogu obavljati
obrt i dodatno se uređuje funkcioniranje komorskog sustava Hrvatske
obrtničke komore. Osobito ističemo
i pozdravljamo pridavanje veće pažnju i značaja strukovnom obrazovanju za obavljanje vezanih obrta, što
su dugogodišnji zahtjevi Udruženja
ugostitelja Zagreb.
32-33_vijesti_novo.indd 33
Obveze ugostitelja pri fiskalizaciji
Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom objavljen je u “Narodnim novinama” br.:
133 od 3.12.2012 godine a uređuje postupak fiskalizacije u prometu gotovinom,
određuje obveznike fiskalizacije, sadržaj računa za provedbu fiskalizacije, vođenje
evidencije obveznika fiskalizacije, određuje provedbu postupka fiskalizacije, plaćanje
između obveznika fiskalizacije gotovim novcem te nadzor nad provedbom Zakona.
Za potrebe provedbe postupka fiskalizacije račun, osim podataka propisanih posebnim propisima, mora sadržavati ove podatke:
1. vrijeme izdavanja računa (sat i minuta),
2. oznaku operatera (osobe) na naplatnom uređaju,
3. oznaku načina plaćanja računa – novčanice, kartica, ček, transakcijski račun,
ostalo,
4. Jedinstveni identifikator računa i
5. zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije.
Do dana 17.12.2012. godine, Ministarstvo financija nije objavilo propisane podzakonske akte za provedbu postupaka fiskalizacije i pripadajuće upute.
Ističemo dio obveza koje je ugostitelj - obrtnik dužan provesti:
1. izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja sa svim propisanim
podacima,
2. elektronički potpisati elemente računa,
3. Poreznoj upravi dostaviti svaki račun za promet u gotovini,
4. uspostaviti elektroničku vezu s Poreznom upravom,
5. od Financijske agencije (FINE) nabaviti digitalni certifikat,
6. ovjeriti u Poreznoj upravi uvezanu knjigu računa od 20.12.2012. godine
prema pravilniku,
7. Poreznoj upravi dostaviti podatke o svim poslovnim prostorima u kojima se
obavlja djelatnost,
8. povezati oznaku operatera na naplatnom uređaju, kao oznaku osobe koja je
izvršila naplatu s OIB te osobe te OIB operatera naplatnog uređaja dostaviti
Poreznoj upravi kod provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa,
9. osigurati izdavanje brojeva računa na propisan način (numerički broj računa,
oznaka poslovnog prostora i broj naplatnog uređaja),
10. internim aktom propisati, u pisanom obliku, pravila slijednosti numeričkih
brojeva računa, popis poslovnih prostora/poslovnica te dodijeljene oznake
poslovnih prostora/poslovnica,
11. numerički broj računa mora slijediti neprekinuti numerički redoslijed,
bez praznina, po svakom poslovnom prostoru ili po naplatnom uređaju u
poslovnom prostoru. Neprekinuti numerički redoslijed svake kalendarske
godine kreće od broja 1 do broja n, po svakom poslovnom prostoru,
odnosno po naplatnom uređaju u poslovnom prostoru.
12. uspostaviti elektroničku vezu i dostaviti sve izdane račune u roku od dva
dana, računajući od dana u kojem je došlo do prekida veze,
13. uspostaviti rad naplatnog uređaja i dostaviti sve izdane račune u roku od
dva dana, računajući od dana u kojem je došlo do potpunog prestanka rada
naplatnog uređaja,
14. na preslikama ispostavljenih računa, iz ovjerene knjige računa, dopisati
podatak o dobivenom Jedinstvenom identifikatoru računa odmah po
zaprimanju,
15. prilikom storniranja računa postupiti isto kao i kod izdavanja računa.
16. u poslovnom prostoru na svakom elektroničkom naplatnom uređaju ili
drugom vidnom mjestu istaknuti obavijest o obvezi izdavanja računa te
obvezi kupca da preuzme i zadrži izdani račun,
17. internim aktom samostalno odrediti visinu blagajničkog maksimuma najviše
u iznosu od 10.000,00 kn,
18. može platiti gotovim novcem za nabavu proizvoda i usluga do iznosa od
5.000,00 po jednom računu,
19. obvezan je gotov novac, iznad visine određenog blagajničkog maksimuma,
uplatiti na svoj račun kod banke istog dana a najkasnije idućeg radnog dana,
20. u slučaju blokiranog računa odnosno ako na računima ima neplaćene
obveze za plaćanje, obvezan je primljeni gotov novac uplatiti na svoj račun
kod banke odmah, najkasnije idući radni dan, odnosno nije moguće plaćanje
proizvoda i usluga.
Ukoliko do sada niste od FINE nabavili digitalni certifikat molimo javite se u
Udruženje ugostitelja Zagreb kako bi dobili odgovarajuće obrasce i upute.
Također, predlažemo da, ako ste u sustavu PDV-a, istovremeno predate i potrebnu dokumentaciju za dobivanje kartice kako bi porezne prijave podnosili
elektroničkim putem što je obveza za sve ugostitelje u sustavu PDV-a.
33
prosinac 2012.
Z NOG ZAKONA
12/18/12 2:01 PM
tekst: maja profuntar; foto: mateja vrčković
[ na kavi s... ] barbarom radulović
Voćni sokovi za
bebe tajna su
mog imuniteta
N
prosinac 2012.
akon što je briljirala u ovosezonskom izdanju
HTV-ove emisije „Ples sa zvijezdama“, svestrana voditeljica i producentica emisije Zaba
90 sekundi, diplomirana ekonomistica Barbara Radulović, pomalo se priprema za blagdane. Za Gost
je rekla kako podjednako voli japansku kuhinju i ćevape,
ispričala kako su joj ugodan ambijent i ljubazno osoblje u
restoranu jednako važni kao i dobra hrana te, kao vrsna
plesačica, otkrila koja mjesta najradije posjećuje kad se
želi dobro provesti i isplesati.
34
[G ] Jeste li skloniji domaćoj ili inozemnoj kuhinji? U koje restorane najradije odlazite?
- Moram priznati da sam ipak malo sklonija domaćoj kuhinji, pogotovo jelima na žlicu, ali nisam izbirljiva i volim
svakakvu hranu – od slow fooda, preko stranih kuhinja
sve do kulinarskih eksperimenata. Kad su u pitanju moji
omiljeni restorani, rado odlazim u Bistro MZ poznat i kao
„Kod Srbina“ na ćevape i pljeskavice, u Sofru na bosanske specijalitete, u Takenoko na japansku kuhinju ili, kad
poželim nešto zaista posebno i fino, u restoran Apetit.
[G ] Kao vrsnoj plesačici, koji su Vam zagrebački
klubovi najdraži za dobar provod?
- Sa svojim sam društvom dosta često u Maraschinu – ljeti na terasi, a zimi u donjem, klupskom prostoru u kojemu
se zaista dobro zabavlja. Novo mi je otkriće i Mojo Bar
u blizini Trga burze – u pitanju je savršen spoj wine bara
i rakija bara, u koji možeš doći samo na jedno piće, ali i
ostati čitavu noć.
[G ] Je li vam u restoranima bitnija dobra hrana,
ugodan ambijent ili ljubaznost osoblja?
- Naravno da je hrana najbitnija, ali jednako su mi važni i
dobar ambijent i osoblje. Osoba koja te dočeka i uslužuje,
bila ona konobar ili domaćin, jako je bitna da se kao gost
osjećam ugodno. Baš zato volim ići u spomenuti Mojo
Bar.
[G ] Imate li omiljenu slasticu i kamo odlazite kad
vas ulovi želja za nečim slatkim?
- Najdraža od svih slastica za mene je mamina torta od
banana, ali i kesten-pire iz slastičarnice Vincek kojemu
doista nema premca. Čitavu jesen i dobar dio zime uživam u tom okusu.
[G ] Na kojim mjestima najradije ispijate kavu s
prijateljicama, a kamo odlazite prije večernjih
izlazaka? Gdje je, po Vama, najbolja kava u gradu?
- Prijateljice i ja najčešće se nalazimo u kafiću Leggiero,
bilo da je riječ o jutarnjoj kavi ili večernjem izlasku na piće.
Osim super kave, u tom je lokalu super i usluga i uvijek se
osjećamo dobrodošlo.
[ G ] Koje biste zagrebačke lokale preporučili pri-
34_na kavi_barbara.indd 34
trudim se zdravo hraniti,
ali tu i tamo zgriješim s
brzom hranom. od domaće
kuhinje preferiram jela na
žlicu i ćevape, a od stranih
su mi specijaliteta omiljeni
oni japanski
svestrana gurmanica
jateljima koji dolaze iz inozemstva?
- Prije svega preporučila bih im da odu na dobre ćevape,
a ako žele doživjeti pravu gradsku atmosferu preporučila
bih, ovisno o dobu godine, šetnju Tkalčom, Zrinjevac u
vrijeme Adventa ili Strossmayerovo šetalište ljeti.
[ G ] Jeste li skloniji zdravoj prehrani ili brzoj hrani? Na koji način održavate imunitet u zimskim
mjesecima?
- I jedno i drugo - trudim se zdravo hraniti, ali tu i tamo
zgriješim. Zimi održavam imunitet sokovima za bebe do 4
mjeseca, što mi je otkrila moja mama. To su sokovi od mrkve ili jabuke bez šećera i moram priznati da u posljednja
tri mjeseca njima vraćam izgubljenu energiju.
[G ] Što, po Vašem mišljenju, nedostaje u zagrebačkoj ugostiteljskoj ponudi?
- Bilo bi super kad bi u Zagrebu bilo više restorana u kojima se može pojesti nešto fino, lagano i povoljno, a potom
ostati na provodu uz živu muziku ili DJ-a. Mislim bi da
takva kombinacija kluba i restorana bila vrlo posjećena. �
12/18/12 2:01 PM
Čestit Božić
i sretna
nova 2013.
godina!
naslovna_prosinac.indd 3
12/18/12 1:24 PM
naslovna_prosinac.indd 4
12/18/12 1:24 PM
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
1
File Size
6 288 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content