GLASILO UDRUŽENJA UGOSTITELJA
ZAGREB [ Br. 4 - studeni 2013. ]
200 GODINA
PRVE KUHARICE
NA HRVATSKOM
JEZIKU
T
UGOSTITELJI
NISU
FORUM
ZAGREBAČKIH
UGOSTITELJA
2013.
UGOSTITELJI
GLASNO
UPOZORILI
NA SVOJE
PROBLEME
KOLUMNA
GDJE SU
NESTALE
GOSTIONICE?
BESPLATNI PRIMJERAK | TISKANICA | POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000
ZAGREB | UDRUŽENJE UGOSTITELJA ZAGREB, RADAUŠEVA 3, 10000 ZAGREB
GUSKE
U MAGLI
INTERVJUI:
- DARKO LORENCIN
- GORDAN MARAS
- DRAGUTIN
RANOGAJEC
- NENAD ŠEPAK
naslovna_studeni.indd 1
11/22/13 11:27 AM
16
SADRŽAJ
10
studeni 2013. // br. 4
04 skupština
udruženja
ugostitelja
zagreb
Deset godina odricanja
se isplatilo
06 forum
zagrebačkih
ugostitelja
Ugostitelji nisu guske u
magli
10 intervju
Darko Lorencin,
ministar turizma
12 aktivnosti
studeni 2013.
24
Sastanci u Gradskoj
skupštini Grada
Zagreba te Gradskom
uredu za gospodarstvo,
rad i poduzetništvo
14 intervju
Gordan Maras, ministar
poduzetništva i obrta
16 intervju
2
Dragutin Ranogajec,
predsjednik Hrvatske
obrtničke komore
18 intervju
Nenad Šepak,
predsjednik Udruženja
ugostitelja Zagreb
22 majstorski ispiti
Dodjela diploma novim
majstorima-obrtnicima
14
24 gastro
200 godina prve
kuharice na hrvatskom
jeziku
28 harissa
Začini i čajevi iz svih
krajeva svijeta
30 aktivnosti
Martina Dumančić
postala nova
potpredsjednica
Udruženja
32 kolumna
Gdje su nestale
gostionice?
6
2-3_uvodnik_sadrzaj.indd 2
34 na pivi s...
Domagojem
JakopovićemRibafishem
11/22/13 11:54 AM
[ uvodnik ]
Poštovane kolegice i kolege,
3
ženja. Ovom bih se prilikom još jednom osvrnuo
na važnost obrazovanja za ugostiteljska zanimanja,
odnosno uvođenja modela “tjedan prakse – tjedan
nastave”, kako bi mladi ugostitelji stekli dovoljno
praktičnih znanja s kojima će jednog dana moći
konkurirati na tržištu rada te na potrebu da se poveća broj licenciranih ugostiteljskih objekata u kojima se može odvijati praktična nastava.
Naposlijetku, donosimo vam i gastro-reportažu
snimljenu u restoranu našeg kolege Zlatka Puntijara, koji nam je prezentirao jela iz takozvane “Birlingove kuharice” – prve kuharice na hrvatskom jeziku koja ove godine slavi svoju dvjestotu obljetnicu.
Umirovljeni profesor Ugostiteljsko-turističke škole
Tadija Bago dao je svoj doprinos kroz kolumnu
“Gdje su nestale gostionice”.
Do sljedećeg čitanja, srdačno vas pozdravljam i pozivam da se javite u naše Udruženje.
Vaš predsjednik
Nenad Šepak
u sljedećoj
nam je
godini cilj
da se kao
institucija
strukovno
organiziramo i
jače povežemo sa
svim ugostiteljima
iz cijele Hrvatske
studeni 2013.
Iza Udruženja ugostitelja Zagreb još je jedna godina puna rada i postignuća. Nakon deset godina
postali smo stopostotni vlasnici 1400 četvornih
metara poslovnog prostora u Radauševoj 3. Ovo
najviše služi na čast vama, ugostiteljima, koji ste
kroz desetljeće izdvajanja sredstava sebi, ali i novim
generacijama, osigurali mjesto na kojemu možete
rješavati svoje probleme, družiti se te svojim znanjem i iskustvima pridonijeti da naša ugostiteljska
struka još više napreduje. Hvala vam na tome!
Svakodnevno se u naše Udruženje javljaju ugostitelji – ne samo iz Zagreba, već iz čitave Hrvatske,
pa čak i susjednih zemalja – s pitanjima kako voditi
svoj ugostiteljski obrt, smanjiti administrativne zapreke i kako otvoriti ugostiteljski objekt. Udruženje trenutno broji oko tri tisuće članova, što nas
čini najvećom stručnom asocijacijom u Hrvatskoj,
a u sljedećoj nam je godini cilj da se kao institucija
strukovno organiziramo i jače povežemo sa svim
ugostiteljima iz cijele Hrvatske.
U ovom broju Gosta, između ostalog, donosimo
vam izvještaj s upravo održanog Foruma zagrebačkih ugostitelja, na kojemu smo okupili predstavnike brojnih institucija čiji je djelokrug vezan uz ugostiteljstvo. Drago mi je što mogu reći da su i Grad
Zagreb i naše resorno Ministarstvo turizma uvažili
neke naše zahtjeve. Isto tako, nadam se da će Ministarstvo turizma u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta uspjeti izboriti da stopa PDV-a na
ugostiteljstvo ostane na trenutnih 10 posto kako bi
se nama ugostiteljima osigurao opstanak.
Ovih bi dana na snagu trebao stupiti novi Zakon o obrtu, oko čega su se proteklih mjeseci vodile žestoke rasprave. O novom Zakonu stoga smo
porazgovarali s ministrom poduzetništva i obrta
Gordanom Marasom, ali i predsjednikom Hrvatske obrtničke komore Dragutinom Ranogajcem. U
ovom broju možete pročitati i intervju s ministrom
turizma Darkom Lorencinom, koji je za drugi
kvartal 2014. godine najavio cjelokupne izmjene
Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, obećavši kako
će u javnu raspravu uključiti i ugostitelje. Obećanje
da ćemo biti uključeni u rad nadležnih institucija
dobili smo jesenas na sastancima u Gradskom uredu za gospodarstvo, rad i poduzetništvo te u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, što je pokazatelj
napretka u našim odnosima s gradskom upravom.
Proljetos smo prisustvovali dodjeli majstorskih diploma, a čak 11 njih primili su članovi našeg UdruIMPRESSUM
Nakladnik
Udruženje ugostitelja Zagreb, Radauševa 3, Zagreb
tel/fax: 01/236 02 02; 01/236 02 03
e-mail: [email protected]
web: www.zg-ugostitelj.hr
grafička priprema, marketing i distribucija
Park Avenia d.o.o., Radnička 40-5, Zagreb
tel: 01/377 52 30; fax: 01/377 25 07
e-mail: [email protected], web: www.parkavenia.hr
2-3_uvodnik_sadrzaj.indd 3
GLAVNA UREDNICA
Maja Profuntar
Fotografije Mateja Vrčković, Mario Mikulić, Igor Šoban,
Vedran Metelko, Fotolia, Pixsell, Vlada RH, arhiva GOSTA
GRAFIČKA
UREDNICA
Dijana Kasavica
Tisak
Vjesnik d.d., Slavonska avenija 4, 10000 Zagreb
UREDNICA
Fotografije
Mateja Vrčković
NASLOVNICA Fotolia
Časopis GOST službeno je glasilo Udruženja ugostitelja Zagreb i besplatno
se distribuira na adrese njegovih članova.
11/22/13 11:32 AM
aktivnosti [ sjednica skupštine ]
Deset godina ulaganja
i odricanja se isplatilo
studeni 2013.
skupštinom
su predsjedali
Nenad Šepak,
Martina
Dumančić,
Zlatko Puntijar
i Mario Mikulić
4
na sjednici skupštine
udruženja ugostitelja
zagreb objavljeni su
rezultati iz 2013. godine, a
najvažnije je postignuće
otplata kredita za dom
ugostitelja
U
tekst
maja profuntar
foto
mateja vrčković
i igor šoban
4-5_prostor_skupstina.indd 4
zagrebačkom hotelu Esplanade u
četvrtak, 21. studenoga održana
je sjednica Skupštine Udruženja
ugostitelja Zagreb, nakon koje je
uslijedio Forum zagrebačkih ugostitelja 2013. Skupštinom su predsjedali predsjednik Udruženja Nenad Šepak, potpredsjednici Martina Dumančić i Zlatko Puntijar te tajnik
Mario Mikulić. Nakon pozdravnih riječi, predsjednik Nenad Šepak najavio je svečanu skupštinu koja će se održati krajem ove godine, a
na koju će biti pozvani svi kolege skupštinari iz
razdoblja od 2000. godine do danas.
“S ponosom ističem da smo ove godine postali
stopostotni vlasnici prostora Doma ugostitelja
površine 1400 četvornih metara u Radauševoj
3. Kolege ugostitelji svojim su sredstvima sudjelovali u kupnji ove nekretnine. To je početak
onoga o čemu svi sanjamo – da mi ugostitelji, bez obzira na koji način bili registrirani, kao
obrtnici ili trgovačka društva, imamo svoj Dom
ugostitelja”, rekao je predsjednik Udruženja
ugostitelja Zagreb Nenad Šepak.
Nakon jednoglasnog usvajanja dnevnog reda,
prešlo se na njegovu prvu točku – verifikaciju
zapisnika s 9. izvanredne te 10. redovne sjednice Skupštine. Uslijedio je izvještaj o radu
Udruženja od zadnje sjednice Skupštine. Tajnik Udruženja ugostitelja Zagreb Mario Mikulić
kratko se osvrnuo na novi Zakon o obrtu, izvijestio kako je sudjelovao na kolegiju tajnika u Hrvatskoj obrtničkoj komori te kako su posljednjih
mjeseci održane dvije sjednice Uprave i nekoliko sjednica odbora i sekcija Udruženja. Jedan
dio vremena Udruženje je posvetilo novim ugovorima o zakupu – jedan dio prostora Udruženja iznajmljen je novom zakupoprimcu, udruzi
za borilačke sportove, a u planu je i iznajmljivanje dodatnih 500 četvornih metara prostora. Cilj
je postići financijsku neovisnost od institucija
kako bi Udruženje moglo nesmetano funkcionirati zahvaljujući vlastitim prihodima. Također,
naglasio je Mario Mikulić, djelatnici Udruženja
čitavo su vrijeme servisirali kolege ugostitelje
po pravnim pitanjima te pri rješavanju različitih
terenskih situacija.
Uslijedilo je predstavljanje programa rada Udruženja ugostitelja Zagreb za
2014. godinu, koji je već prošao Odbor za financije, Predsjedništvo i Upravni odbor. Odbor za financije dao je prijedlog da se smanji
budžet koji je za 2013. godinu iznosio 2,2 milijuna kuna, no, istaknuto je, ostavljena je rezerva za prijenos u 2014. godinu u iznosu 300
do 400 tisuća kuna. Tako bi za 2014. godinu
budžet trebao iznositi oko 800 tisuća kuna što
je, kazao je predsjednik Šepak, minimalni iznos
s kojim stručne službe Udruženja mogu funkcionirati što se tiče radnih aktivnosti i ostalih
troškova. Sve su stavke, dodao je, svedene na
minimum, a moguć je i rebalans u svoti koja se
prenosi u 2014. godinu.
“Pet smo se godina pripremali na ovaj trenutak.
Novi Zakon o obrtu mogao bi značiti kraj za 50
do 60 posto komora i udruženja, stoga nam je
bilo bitno steći financijsku neovisnost od institucija, u čemu smo i uspjeli. Još nam preostaje
izboriti se za neke javne ovlasti te poboljšati sustav obrazovanja, jer su kvalitetni mladi kadrovi
i nedostatak licenciranih objekata i dalje naš velik problem”, rekao je Nenad Šepak.
Za kraj, skupštinari su se osvrnuli na odluku
koja je donesena u lipnju, a kojom je propisano
da se do 31. prosinca ove godine raspišu izbori
za dva nova člana Upravnog odbora za općine Centar i Medveščak. Odlučeno je kako će
se spomenuti izbori prolongirati do kraja ožujka
2014. godine. �
11/22/13 11:32 AM
ove smo godine postali
stopostotni vlasnici
prostora doma ugostitelja površine
1400 četvornih metara
studeni 2013.
5
4-5_prostor_skupstina.indd 5
11/22/13 11:33 AM
F
orum zagrebačkih ugostitelja 2013.
studeni 2013.
studeni
2013.
1
6
Ugostitelji nisu guske u
od uvođenja zakona o fiskalizaciji promet je
povećan za 13 milijardi kuna, no samo 1,1 milijarda
otpada na ugostiteljstvo i turizam. tko je u ovih
preostalih 11,9 milijardi? zašto se stvara percepcija
da je u ugostiteljstvu najveći porast prometa?
P
tekst
maja profuntar
foto
mateja vrčković
i igor šoban
6-7_forum zg ugostitelja.indd 6
od geslom “Ugostitelji nisu guske u magli!” u četvrtak, 21. studenog u hotelu
Esplanade u Zagrebu održan je Forum
zagrebačkih ugostitelja 2013. Forum je
započet radnim sastankom u Smaragdnoj dvorani na kojemu je sudjelovao velik broj
zagrebačkih ugostitelja. “Udruženje ugostitelja
Zagreb broji oko 3000 članova, od kojih je preko
2000 ugostitelja-obrtnika, a ostalo su ugostitelji-trgovačka društva. Već se godinama iščuđavamo zašto jedni i drugi nemaju iste uvjete za
rad. Poanta ovog javnog okupljanja je da svim
nadležnim institucijama poručimo što, kako, zašto i kada očekujemo te da na forumu za godinu
dana vidimo što je od toga riješeno na lokalnom
i državnom nivou. Još otkako je najavljena, a potom i uvedena fiskalizacija, o nama ugostiteljima
se piše da smo lopovi. Tomu napokon želimo
stati na kraj”, poručio je predsjednik Udruženja
ugostitelja Zagreb Nenad Šepak i pozvao mlade
ugostitelje da se uključe u rad Udruženja.
Tajnik Mario Mikulić izvijestio je okupljene kako
bi najavljeno povećanje stope PDV-a na ugostiteljstvo s 10 na 13 posto moglo ugroziti opstanak brojnih ugostitelja. Objasnio je kako porez
na potrošnju, kojeg plaćaju samo ugostitelji, treba ukinuti te kako bi brojnim ugostiteljima spas
bio uvođenje paušalnog oporezivanja.
Uslijedila su pitanja i prijedlozi prisutnih ugostitelja. Mladi ugostitelj Ante Ilić ispričao je s kojim
se sve preprekama susreo pri otvaranju lokala
te kako je zbog nejasnih tumačenja zakona lo-
kal morao zatvoriti. Dorotea Kozarić iz restorana
“Pri Zvoncu” osvrnula se na pitanje stope PDV-a
od 10, odnosno 25 posto ovisno o tome konzumira ili se hrana u lokalu ili van njega, dok se
Ivica Mamić iz izletišta “Zelengaj” pozabavio pitanjem nelojalne konkurencije.
Nakon radnog dijela, održana je konferencija za medije, na kojoj su predstavnicima
nadležnih institucija preneseni zaključci ovogodišnjeg Foruma. Posebni gosti bili su gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić te zamjenik ministra turizma Ratomir Ivičić. “Ako ikad
dočekam mirovinu, otvoriti ću najbolju pivnicu
u ovom dijelu Europe”, rekao je Milan Bandić i
nastavio: “Služiti građanima znači biti zaljubljenik u svoju profesiju i u ljude. Vaš se posao ne
može raditi bez ljubavi i osmijeha. No, za to trebate imati i našu podršku. Više nitko u Zagrebu
neće trpjeti zbog lošeg odnosa gradonačelnika
i Gradske skupštine kao što je to bilo u protekle
4 godine. Što se tiče mogućeg povećanja PDV-a
na ugostiteljstvo, predložit ću da se to kompenzira kroz cijenu javnih površina, kako bi se našim
zagrebačkim ugostiteljima barem malo olakšao
rad u ovo recesijsko vrijeme”, poručio je gradonačelnik Bandić.
Zamjenik ministra turizma Ratomir Ivičić poručio je zagrebačkim ugostiteljima i Udruženju
kako podržava njihov rad. “Početkom iduće
godine započet ćemo s cjelovitim izmjenama
Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, u što plani-
11/22/13 11:33 AM
radna atmosfera
2
ramo uključiti i ugostitelje. Na Danima hrvatskog
turizma u Zadru osobno sam uručio Gradu Zagrebu nagradu za najveći porast broja dolazaka
od 25 posto. Iza tog rezultata stoji višegodišnji
rad i trud, a velik dio zahvalnosti pripada upravo vana. Vide se pomaci, vide se novi trendovi.
Poručujem vam da budete i dalje hrabri, iako je
situacija teška, jer ste upravo vi ugostitelji zaslužni za dobar doživljaj kojeg će turisti ponijeti
iz Zagreba”, poručio je Ratomir Ivičić.
Uz navedene predstavnike javnih institucija,
konferenciji su prisustvovali su i Darinko Kosor,
predsjednik Gradske skupština Grada Zagreba,
Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo, Katica Majić,
voditeljica Službe županijske sanitarne inspekcije te brojni predstavnici medija.
�
3
7
studeni
studeni 2013.
e u magli!
(1) Na konferenciji za medije
podršku Udruženju izrazili su
gradonačelnik Milan Bandić,
zamjenik ministra turizma Ratomir
Ivičići predsjednik Gradske
skupštine Grada Zagreba Darinko
Kosor (2) Ugođaj u Smaragdnoj
dvorani hotela Esplanade
(3) Program je vodila Mila Horvat
(4) Forumu je nazočila i Mirka
Jozić, nova pročelnica Gradskog
ureda za gospodartvo, rad i
poduzetništvo (5) Ugostitelji su
na radnom dijelu postavljali
pitanja (6) Srdačan razgovor uoči
konferencije za medije
4
5
Zaključci foruma za
2014. godinu:
1. Tražimo da se uključimo i da se, s
obzirom na novonastalu gospodarsku
situaciju u Gradu Zagrebu, preispitaju
sve odluke, pravilnici, cjenici i cijene
koje direktno utječu na poslovanje
ugostitelja, a koje se nisu bitno
mijenjale od 2009. godine.
2. Jedino ugostitelji plaćaju porez na
potrošnju pa stoga tražimo njegovo
ukidanje.
3. Tražimo da naši predstavnici
budu prisutni u radnim odborima i
povjerenstvima Gradske uprave koji
odlučuju o potporama i poticajima,
kao i subvencioniranju ugostitelja.
4. Tražimo da se troškovi reprezentacije
priznaju u stopostotnom iznosu
5. Tražimo da se za ugostitelje uvede
paušalno oporezivanje
6-7_forum zg ugostitelja.indd 7
6
11/22/13 11:33 AM
FSlavljenički ugođaj uz dodje
orum zagrebačkih ugostitelja 2013.
studeni 2013.
studeni
2013.
NAKON RADNOG DIJELA I KONFERENCIJE ZA MEDIJE
ZASLUŽNI SU UGOSTITELJI PRIMILI PRIZNANJA ZA
SVOJ RAD, A POTOM JE PREDSTAVLJENA BOGATA
ZAGREBAČKA GASTRONOMSKA PONUDA
8
PLAKETE ZA IZVRSNOST
primili su Hemingway bar,
slastičarnice Vincek i M&M te
restorani Kapuciner, Janje i Trnjanka
Z
TEKST
MAJA PROFUNTAR
FOTO
MATEJA VRČKOVIĆ
I IGOR ŠOBAN
8-9_forum zg ugostitelja_dodjela.indd 8
avršetak redovitog godišnjeg Foruma zagrebačkih ugostitelja protekao je u svečanom ozračju. Naime,
šestero zagrebačkih ugostitelja primilo je plakete za izvrsnost i kvalitetu čime uspješno promiču zagrebačku tradiciju i autohtonost te doprinose sveukupnom
poboljšanju turističke ponude Zagreba i Hrvatske.
Predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Darinko Kosor uručio je plaketu za više od
deset godina uspješnog rada ugostiteljskom
objektu Hemingway vlasnika Marija Kovačevića te slastičarnici M&M za više od 20 godina
izvrsnosti i kvalitete.
Ratomir Ivičić, zamjenik ministra turizma Darka Lorencina, predao je plakete restoranu Kapuciner te slastičarnici Vincek, koji uspješno
posluju preko tri desetljeća.
Veteranima zagrebačkog ugostiteljstva plakete
izvrsnosti uručio je gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić. Priznanja su primili ugostiteljski obrt Janje koji posluje više od 40 godina te
ugostiteljski objekt Trnjanka s tradicijom dugom
pola stoljeća. Gradonačelnik je apelirao da se
sljedeće godine plaketa dodijeli i Zlatku Puntijaru, vlasniku restorana Stari Puntijar, poznatom
po čuvanju tradicije zagrebačke kuhinje.
Nakon svečane dodjele uslijedila je gastro
izložba na kojoj su svoje delicije izložili zagre-
bački restorani, barovi i slastičari te proizvođači pića. Slatko iznenađenje bila je torta s grbom
grada Zagreba namijenjena gradonačelniku
Milanu Bandiću, čiji je rođendan dan nakon Foruma. Hemingway bar okupljenima je ponudio
maštovite finger food kreacije, dok su svoju ponudu predjela i glavnih jela prezentirali restorani Trnjanka, Vega, Kapuciner, Puntijar, Stari
Puntijar i Stari Fijaker. Za slatke zalogaje bile
su zadužene slastičarnice Vincek, M&M, Martina kolači, a za dobru kapljicu pobrinuli su se
Podrumi Hrešić, Rakije Patrik, Kutjevo i Aperol.
Dobroj atmosferi pridonijela je i pjevačica Martina Vrbos, a zagrebački ugostitelji još su jednom pokazali kako kvalitetom i maštom nimalo
ne zaostaju za svojim europskim kolegama.
Za kraj, Udruženje ugostitelja Zagreb je pozvalo građane da posjete Festival ljubavi prema
hrani “Ljubav, vino & hrana - 10 dana” koji se
održava od petka, 22.studenog do nedjelje, 1.
prosinca. Kultni zagrebački restorani Okrugljak,
Boban, Vinodol, Korčula, Baltazar, Šestinski lagvić, Kaptolska klet, Stari Puntijar, Stari fijaker i
Il Secondo te slastičarnice Vincek, Šime, M&M,
Grabar, Martina i Princess osmislili su posebne
festivalske menije po cijeni od 99 kn po osobi ili
slasne torte po istoj toj cijeni. Cilj manifestacije
je poticanje kulture zagrebačke kuhinje i stola
u povodu 200. godišnjice objave prve kuharice
na hrvatskom jeziku – Birlingove kuharice.
11/22/13 11:34 AM
djelu plaketa i gastro izložbu
ROĐENDANSKA TORTA
za gradonačelnika
Milana Bandića; na
gastro izložbi zagrebački
su ugostitelji pokazali
najbolje iz svoje ponude
studeni
studeni 2013.
9
8-9_forum zg ugostitelja_dodjela.indd 9
11/22/13 11:34 AM
intervju [ darko lorencin ]
Uključit ćemo ugostitelj
raspravu oko novog Zak
s ministrom turizma darkom
lorencinom razgovarali
smo o izmjenama zakona o
ugostiteljskoj djelatnosti,
najavljenom povećanju
pdv-a i pečaćenju lokala
S
studeni 2013.
gotovo stotinu tisuća izravno zaposlenih, turizam i ugostiteljstvo spadaju
među najbitnije gospodarske grane u
Hrvatskoj. S ministrom turizma Darkom
Lorencinom razgovarali smo o budućim
izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti,
planovima o povećanju stope PDV-a za ugostiteljstvo s 10 na 13 posto, pečaćenju ugostiteljskih lokala usred turističke sezone i brojnim
drugim temama.
10
tekst
maja
profuntar
foto vlada rh
10-11_Lorencin.indd 10
[Gost] Gospodine ministre, o izmjenama
Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti već
se dugo piše i govori. Planira li Ministarstvo turizma u idućoj godini novi Zakon,
ili samo izmjene i dopune postojećeg?
Zbog čega?
Darko Lorencin: Ministarstvo turizma i ove
je godine donijelo izmjene i dopune Zakona o
ugostiteljskoj djelatnosti u smjeru da smo omogućili legalno obavljanje ugostiteljske djelatnosti u onim objektima koji su podnijeli zahtjev
za legalizacijom. Time smo smanjili crne rupe
u poslovanju te onemogućili nelojalnu konkurenciju. U planu naših normativnih aktivnosti za
2014. godinu su cjelokupne izmjene ovog zakona, planirane za drugi kvartal. No, vjerujemo
da ćemo i ranije izaći u javnost s tezama za cjelovitu izmjenu zakona, jer ćemo neke odredbe
značajnije izmijeniti, prije svega zbog lakšeg i
jednostavnijeg poslovanja. Tako ćemo primjerice, prenijeti nadležnost za određivanje radnog
vremena na lokalnu razinu.
[Gost] Ugostitelji apeliraju da se u Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti ubaci
struka, odnosno, da i trgovačka društva koja se bave ugostiteljstvom (a ne
samo ugostitelji-obrtnici) moraju imati
zaposlenu stručnu osobu ili osobu s majstorskim ispitom kako bi mogli otvoriti
lokal i licencirati ga za ugostiteljsko obrazovanje. Naime, po postojećim zakonskim odredbama ugostitelji-obrtnici nisu
ravnopravni s ugostiteljima-trgovačkim
društvima. Hoće li novi Zakon ili izmjene
postojećeg zakona ispuniti taj zahtjev?
Darko Lorencin: Prema sadašnjim odredbama zakona propisuje se da, ako se usluga pruža
na neindustrijski način, kao što je riječ o ugostiteljstvu, onda se odredbe Zakona o obrtu tiču
i trgovačkih društava vezano uz potrebne kvalifikacije zaposlenih osoba. Tako da se ne bih
složio s time da se ugostitelji-obrtnici nalaze u
neravnopravnom položaju.
[Gost] Da li ćete, kao koalicijski partner
koji je ulaskom u vladu inzistirao na smanjenju stope PDV-a za ugostiteljstvo, popustiti pritiscima i pristati na povećanje
PDV-a?
Darko Lorencin: Izmjene Zakona o PDV-u
usvojene na sjednici Vlade RH, a koje se tiču
korekcije međustope PDV-a te podizanja sa 10
na 13 posto, odnose se, između ostalog, i na
usluge smještaja i ugostiteljstva. S kolegama iz
Ministarstva financija obavili smo niz razgovora i simulacija drukčijih rješenja, ali moramo biti
svjesni gospodarske situacije i stanja proračuna
te činjenice da, unatoč podizanju stope PDV-a,
turistička djelatnost ostaje u povoljnijem položaju u odnosu na neke druge djelatnosti. Napominjem kako i dalje zadržavamo međustopu
koja se primjenjuje na najširi spektar usluga u
turizmu, za što se sektor zalagao proteklih 14
godina, a koja je u primjeni od početka godine.
[Gost] Podaci kažu kako u turizmu i ugostiteljstvu izravno radi skoro 100 tisuća
ljudi. U slučaju povećanja PDV-a, hrvatski turizam i ugostiteljstvo mogli bi postati manje konkurentni od drugih europskih i mediteranskih destinacija. Koje su
mjere koje Ministarstvo turizma planira
poduzeti kako bi se spriječio ili ublažio
ovaj scenarij?
Darko Lorencin: Ova Vlada je već napravila
niz poteza i mjera za rasterećenje gospodarstva.
Tako je smanjenje doprinosa za zdravstveni sustav za 2 posto u gospodarstvu ostavilo 2,5 milijarde kuna godišnje, za 50 posto su smanjeni
doprinosi za šume i vode, a privremeno ukinuta
spomenička renta što je rasterećenje od 300
milijuna kuna. Ukidanjem poreza na reinvestiranu dobit gospodarstvo je rasterećeno za još
oko 2 milijarde kuna. Ići ćemo dalje s rasterećenjem doprinosa na plaće i za četiri godine ono
bi trebalo biti osam posto manje. Povećali smo
prag ulaska u sustav PDV-a na 230 tisuća kuna.
Prema Zakonu o poticanju investicija u kojem je
turizam po prvi puta poticana djelatnost za investicije u visini protuvrijednosti kuna do 1 milijun eura, nositelju poticajnih mjera stopa poreza
na dobit umanjuje se za 50 posto od propisane
stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina
od godine početka investicije uz uvjet otvaranja
najmanje pet novih radnih mjesta povezanih s
11/22/13 11:36 AM
elje u javnu
akona
naravno da nisam
sretan što su se
ugostiteljski objekti
zatvarali usred
turističke sezone,
prvenstveno zbog
gostiju, ali i imidža
koji se time stvara
o našoj zemlji
10-11_Lorencin.indd 11
Darko Lorencin: Pogledajte koliki broj nadzora je obavljen, a koliki broj objekata nije zatvoren. Imamo veliku većinu od 85 posto koja radi
po propisima, i manjinu 15 posto koja to ne radi.
Naravno da je netko koga zatvorite najbučniji.
Naravno da nisam sretan da se to činilo u vrijeme turističke sezone, prvenstveno zbog gostiju,
a i imidža koji se time stvara o našoj zemlji.
[Gost] Postoji li mogućnost da se stručni
uvjeti za kadrove u ugostiteljstvu zakonski reguliraju samo Zakonom u ugostiteljskoj djelatnosti, a ne dodatno i Zakonom
o obrtu, što ugostitelje – obrtnike stavlja
u neravnopravan položaj prema drugim
ugostiteljima (j.d.o.o., d.o.o., d.d., udruge, ustanove i sl.)?
Darko Lorencin: Prilikom cjelovitih izmjena
Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti vodit ćemo
računa i o tom pitanju, odnosno, u odredbama
našeg zakona pozvat ćemo se na odredbe Zakona o obrtu te ću o tome razgovarati s kolegom
Marasom u čijoj se nadležnosti nalazi taj zakon.
[Gost] S obzirom da ugostiteljskih subjekata u Hrvatskoj ima oko 50 tisuća, koji
je vaš stav o inicijativi da se isti izdvoje i
osnuju svoju komoru po uzoru na Poljoprivrednu, Odvjetničku, Liječničku komoru?
Darko Lorencin: Svako takvo udruživanje podrazumijeva i financiranje takvog udruženja, što
bi, smatram, u ovom trenutku predstavljalo dodatan financijski teret. No, najvažnije je pitanje
da li postoji interes kod samih ugostitelja da se
dobrovoljno udruže te prije svega treba napraviti
dobro istraživanje o broju zainteresiranih i koristi
�
od takvog udruživanja. studeni 2013.
investicijom. Zajedno s Ministarstvom financija
te DUDDI-jem u dovršetku smo procesa predstečajnih nagodbi za 11 tvrtki iz turističkog portfelja, koje su u većinskom državnom vlasništvu,
čime ćemo ne samo sačuvati radna mjesta, već
i pokrenuti novi investicijski ciklus. S HBOR-om
nastavljamo povoljnu kreditnu liniju za turističke
projekte, pri čemu su od ove godine po prvi puta
uključeni i mali i srednji poduzetnici u turizmu.
Osim toga, nastavljamo s programima bespovratnih potpora ministarstva, koji će sljedeće
godine biti fokusiraniji nego ikad prije.
[Gost] Planira li Ministarstvo turizma u
novom Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (ili izmjenama postojećeg) dopustiti
da se udruge, ustanove, ministarstva,
bolnice, i dr., koji nisu primarno registrirani za ugostiteljstvo, i dalje bave ugostiteljskom djelatnošću? Ugostitelji smatraju da im se na taj način stvara nelojalna
konkurencija, koji je vaš stav?
Darko Lorencin: Ministarstvo turizma će provesti javnu raspravu prilikom izrade cjelovitih izmjena zakona u koju će svakako biti uključeni
ugostitelji. Imamo pritisak različitih udruga koje
bi se bavile ugostiteljskom djelatnošću te ćemo
morati pronaći mjeru kako bismo zaštitili one koji
se primarno bave ugostiteljskom djelatnošću. U
svakom slučaju, posebno ćemo voditi računa
da se za sve one koji će obavljati iste djelatnosti
osiguraju isti uvjeti poslovanja.
[Gost] Koje je vaše mišljenje o praksi da
se ugostiteljski lokali pečate i nakon otklanjanja nepravilnosti u poslovanju, osobito usred turističke sezone?
11
“cjelokupne
izmjene
Zakona o
ugostiteljskoj
djelatnosti
planirane su za
drugi kvartal
2014. godine”,
najavio je
ministar turizma
11/22/13 11:36 AM
sastanak [ gradska skupština grada zagreba ]
Proaktivno djelovanje
i suradnja u rješavanju
problema i poteškoća
tekst maja profuntar
foto mario mikulić
studeni 2013.
N
12
čelnici udruženja
ugostitelja Zagreb, Nenad Šepak i
Martina Dumančić, s predsjednikom
Gradske skupštine Darinkom Kosorom
predsjednik Gradske
skupštine Grada Zagreba
Darinko Kosor zauzet
će se za sudjelovanje
predstavnika Udruženja
ugostitelja Zagreb
u radu radnih tijela
(odbora) Gradske
Skupštine
12-13_aktivnosti.indd 12
astavljajući praksu
bliske suradnje s
nadležnim instuticijama u cilju poboljšanja
radnih
uvjeta zagrebačkih ugostitelja,
čelnici Udruženja ugostitelja Zagreb dana 4. listopada 2013.
godine sudjelovali su na radnom sastanku u Skupštini grada
Zagreba. Predsjednik Gradske
skupštine Grada Zagreba Darinko Kosor primio je predsjednika
Udruženja ugostitelja Zagreb Nenada Šepaka, potpredsjednicu
Udruženja Martinu Dumančić te
tajnika Udruženja Marija Mikulića i sa zanimanjem poslušao
probleme i prepreke s kojima se
svakodnevno susreću zagrebački
ugostitelji, kao i prijedloge za njihovo rješavanje.
Na prijedlog predsjednika
Udruženja Nenada Šepaka, predsjednik Gradske skupštine Grada
Zagreba će se zauzeti za sudjelovanje predstavnika Udruženja
ugostitelja Zagreb u radu radnih
tijela (odbora) Gradske Skupštine
kada je na dnevnom redu tema
koja se tiče turizma i ugostiteljstva
odnosno ugostiteljske djelatnosti.
Također, dogovoreno je i proaktivno djelovanje i suradnja u
rješavanju problema i poteškoća. Usvojene su
preventivne mjere i aktivnosti na suzbijanju konzumacije alkohola maloljetnika po parkovima
i drugim javnim površinama, a dogovoreno je i
sudjelovanje Gradske skupštine Grada Zagreba
na Forumu zagrebačkih ugostitelja koji se održava 21. studenog 2013. godine.
Na sastavku je posebno naglašeno kako će svi
dobri prijedlozi Udruženja ugostitelja Zagreb
dobiti podršku, čime se očekuje poboljšanje suradnje između Udruženja i Gradske skupštine.
“Sigurni smo kako će uključivanje članova našeg Udruženja u rad radnih tijela Gradske skupštine pridonijeti tome da se napokon čuje i glas
struke”, istaknuo je predsjednik Nenad Šepak. �
11/22/13 11:38 AM
[ gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo ]
sastanak
novoizabrana
pročelnica
Mirka Jozić
(u sredini) u društvu
predsjednika i
potpredsjednice
Udruženja
ugostitelja
Zagreb
Održan prvi sastanak
s novom pročelnicom
Mirkom Jozić
studeni 2013.
13
Dogovoreno je stvaranje radne
grupe koja će u 2014. godini napraviti
kompletnu reviziju svih odluka
lokalne samouprave koje se odnose
na ugostiteljstvo – prije svega, to se
odnosi na pravilnike, odluke i cjenike
N
akon imenovanja Mirke Jozić za
novu pročelnicu Gradskog ureda
za gospodarstvo, rad i poduzetništvo, čelnici Udruženja ugostitelja Zagreb dana 7. listopada
2013. godine nazočili su sastanku na kojemu
su upoznali pročelnicu s planovima i aktivnostima Udruženja, ali i prijedlozima za poboljšanje
suradnje ovih dvaju institucija. Pročelnica Mirka Jozić i njene zamjenice Davorka Pejnović i
mr. Nela Jurić razgovarale su s predsjednikom
Udruženja ugostitelja Zagreb Nenadom Šepakom, potpredsjednicom Martinom Dumančić i
tajnikom Marijem Mikulićem.
Prije svega, dogovoreno je stvaranje radne grupe koja će u 2014. godini napraviti kompletnu
reviziju svih odluka lokalne samouprave koje se
odnose na ugostiteljstvo – prije svega, to se odnosi na pravilnike, odluke i cjenike. Dogovorena
12-13_aktivnosti.indd 13
je i promjena odluke o radnom vremenu i to u dijelu proširenja turističke zone te u dijelu ukidanja
zabrane točenja alkohola u vremenu od 6 do 8
sati. Na sastanku se spominjala i tema suzbijanja konzumiranja alkohola na javnim površinama, na koju zagrebački ugostitelji već dugo upozoravaju, te su dogovorene provedbene mjere.
Govorilo se i o smanjenju najamnina za prostore
u vlasništvu Grada Zagreba, što bi mnogim ugostiteljima znatno olakšalo poslovanje.
Dogovoreno je uvrštavanje ugostiteljskih obrta u tradicijske i proizvodne, kao i
uvrštavanje ugostiteljskih obrta u programe poticaja i potpora. Predstavnici Udruženja ugostitelja Zagreb izrazili su zadovoljstvo rezultatima
sastanka te izrazili nadu da će njihovi prijedlozi
biti prihvaćeni u budućem radu Gradskog ureda
�
za gospodarstvo, rad i poduzetništvo. tekst
maja
profuntar
foto
mario mikulić
11/22/13 11:37 AM
intervju [ gordan maras ]
studeni 2013.
u 2014. godini će
na ime smanjenog i
ukinutog komorskog
doprinosa hrvatskim
obrtnicima u džepu
ostati više od
50 milijuna kuna
u odnosu na ovu
godinu
14
Teško je očekivati
da će svi biti zadovoljni
ministar poduzetništva i obrta gordan maras
govori o kritikama HOk-a na novi zakon o obrtu
i otkriva zašto su se odlučili na uvođenje
jedinstvene stope komorskog doprinosa
V
išemjesečni proces donošenja novog Zakona o obrtu polako se, izgleda, bliži svome kraju. U razgovoru s
ministrom poduzetništva i obrta Gordanom Marasom saznali smo što u
nadležnom ministarstvu misle o kritikama Zakona
koje im je uputila Hrvatska obrtnička komora, zbog
čega su se odlučili na ukidanje obveznog članstva
u Hrvatskoj obrtničkoj komori ili smanjenje komorskog doprinosa za 50 posto te što planiraju poduzeti kako bi se ugostitelji-obrtnici izjednačili s
ugostiteljima-trgovačkim društvima.
tekst
maja
profuntar
foto vlada rh
14_15_Maras.indd 14
[Gost] Gospodine ministre, uskoro nas
očekuje donošenje novog Zakona o obrtu,
koji je potaknuo brojne kritike od strane
Hrvatske obrtničke komore. Smatrate li ih
opravdanima? U kojoj su mjeri obrtnici doista sudjelovali u kreiranju novog Zakona?
Gordan Maras: Zakon o obrtu u postupku je
donošenja, Vlada je Zakon uputila u drugo čitanje u Hrvatski sabor. Zakon će olakšati poslovanje obrtnicima, a riješit će niz pitanja i donijeti
brojna dobra rješenja kad govorimo o odgovornosti obrtnika imovinom, o pomaganju u obrtu
od strane članova domaćinstva i bez prisutnosti
obrtnika, prijenosu obrtnika za života obrtnika,
pojednostavljenju obavljanja domaće radinosti
i sporednog zanimanja ukidanjem dosadašnjih
lista te, na kraju, i smanjenju i ukidanju iznosa
komorskog doprinosa. Predlagatelj zakona je
Ministarstvo poduzetništva i teško je očekivati
da će svi biti zadovoljni predloženim rješenjima.
Novi Zakon će zasigurno potaknuti Hrvatsku
obrtničku komoru na brojne promjene, kako u
samom organiziranju, tako i u poslovanju. Rješenja koja su definirana novim zakonom su na
neki način prijelazni period koji daje vremena
11/22/13 11:38 AM
14_15_Maras.indd 15
jedan od ciljeva donošenja novog
Zakona o obrtu je i izjednačavanje
s poduzetnicima kad govorimo
o uvjetima koje obrt mora
zadovoljavati
jednake obveze za sve
Gordan Maras: Slušajući prijedloge obrtnika
duž cijele Hrvatske koju sam obišao u sklopu
javne rasprave koja je provedena uoči prvog čitanja Zakona o obrtu u Hrvatskom saboru i njihova razmišljanja o djelovanju Hrvatske obrtničke
komore, te nakon provedene ankete među obrtnicima, odlučili smo se u konačnici za značajno
smanjenje komorskog doprinosa (fiksnog) kao
i na potpuno ukidanje onog dijela komorskog
doprinosa koji su obrtnici plaćali po stopi 0,40
posto od dohotka odnosno dobiti (varijabilnog).
U sklopu Reforme i smanjivanja parafiskalnih
nameta gospodarstvu, Vlada Republike Hrvatske pokrenula je izmjenu niza zakona s ciljem
rasterećivanja gospodarstva pa se na ovaj način i Ministarstvo poduzetništva i obrta uključilo u Reformu interveniranjem u zakon iz svojeg
djelokruga nadležnosti te predložilo uvođenje
jedinstvene stope obveznog komorskog doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori te mogućnost
plaćanja dodatnog dobrovoljnog komorskog
doprinosa za one koji to žele.
Uvođenjem jedinstvene stope komorskog doprinosa bitno se rasterećuje obrtnika kao obveznika plaćanja obveznog komorskog doprinosa,
koji sukladno ovom prijedlogu Zakona ne može
biti viši od 2 posto osnovnog osobnog odbitka
iz dohotka, sukladno Zakonu o porezu na dohodak.
Odredbe novog Zakona koje definiraju jedinstvenu stopu komorskog doprinosa kao i odredbe
o dobrovoljnom komorskom doprinosu stupaju
na snagu 1. siječnja 2014. Konkretno, umjesto
dosadašnjeg mjesečnog iznosa doprinosa koji
je u prosjeku iznosio više od 100 kuna, obrtnici
će od 1. siječnja 2014. plaćati doprinos 44 kune
mjesečno. Jednako tako, u 2014. godini će na
ime smanjenog i ukinutog komorskog doprinosa
hrvatskim obrtnicima u džepu ostati više od 50
milijuna kuna u odnosu na ovu godinu. Ponosan
sam na činjenicu da će se upravo na prijedlog
Ministarstva poduzetništva i obrta dogoditi prvo
veliko smanjenje parafiskanih nameta koji nepotrebno opterećuju naše gospodarstvo.
[Gost] S obzirom da ugostiteljskih subjekata u Hrvatskoj ima oko 50 tisuća, koji
je vaš stav o inicijativi da se isti izdvoje
i osnuju svoju komoru po uzoru na Poljoprivrednu, Odvjetničku, Liječničku komoru?
Gordan Maras: Komorski sustav će upravo u
vremenu pred nama doživjeti brojne transformacije, o nužnosti čega govorim već dulje vrijeme,
a to potvrđuju i brojne rasprave na tu temu kojima smo svakodnevno svjedoci. Ugostiteljski
subjekti kao i svi drugi, slobodni su i u ovom
trenutku se udružiti i izvan Hrvatske obrtničke
komore, u asocijacije za koje smatraju da će
�
najbolje zastupati njihove interese. 15
studeni 2013.
Hrvatskoj obrtničkoj komori da se reorganizira,
ponudi nove usluge prije svega obrtnicima te
osigura veće prihode od usluga na tržištu. Naime, dobrovoljno članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj
komori nema alternativu i rješenja iz ovog Zakona su put prema tome.
[Gost] Prema nekim informacijama, u
protekle dvije godine broj obrta smanjio
se za oko četiri tisuće, broj insolventnih
obrtnika povećan je za tri tisuće, a iznos
njihovih potraživanja za 1,6 milijardi
kuna. Je li to rezultat gospodarske krize
ili se obrtništvo općenito napušta?
Gordan Maras: Obrti se zatvaraju, ali se svakodnevno i registriraju novi. Trend smanjenja
broja obrta traje unatrag šest godina. Jednim dijelom to je rezultat trenutne gospodarske situacije, a drugi dio je činjenica da svaka osoba koja
ulazi u poduzetništvo izabire pravni oblik u kojem će poslovati, bilo to obrt, trgovačko društvo,
jednostavno trgovačko društvo ili nešto drugo.
Vjerujem da će odredbe novog Zakona o obrtu, kojima se olakšava poslovanje i koje donose
određene prednosti poslovanju u obrtu u odnosu na trgovačka društva, doprinijeti tome da pad
broja obrta bude manji. Treba razmotriti i smanjenje broja vezanih obrta, što bi sigurno imalo
pozitivan učinak na trend koji spominjemo.
Podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a na
230 tisuća kuna, podizanje praga za paušalno
oporezivanje i drugo mjere su Vlade koje su sigurno imale utjecaj na zaustavljanje pada broja
obrta, koji bi u slučaju da nisu donijete bio zasigurno veći. I „Poduzetnički impuls“ – program
potpora za malo i srednje poduzetništvo koje
provodi Ministarstvo poduzetništva i obrta doprinosi istom cilju.
[Gost] Ugostitelji bi željeli da se iz novog Zakona o obrtu izbaci uvjet o struci,
kojim se diktira da ugostitelji-obrtnici za
otvaranje ugostiteljskog objekta moraju
imati odgovarajuću stručnu spremu ili
zaposlenika koji ima odgovarajuću stručnu spremu. Zbog čega ugostitelji-obrtnici
opet nisu izjedačeni s ugostiteljima-trgovačkim društvima, koji taj uvjet ne trebaju ispunjavati?
Gordan Maras: Stručna sprema za otvaranje
obrta ne definira se Zakonom o obrtu, već je
predmet Pravilnika o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica čija izmjena ili
donošenje novog će uslijediti po donošenju novog Zakona o obrtu. I u slučaju donošenja novog
Pravilnika, jednako kako smo to činili i prilikom
definiranja Konačnog prijedloga Zakona o obrtu,
konzultirat ćemo se s obrtnicima, u ovom slučaju ugostiteljima, i siguran sam da ćemo pronaći kvalitetno rješenje. Podsjećam da je ugostiteljska djelatnost dodatno uređena posebnim
zakonom, odnosno Zakonom o ugostiteljstvu
koji je u nadležnosti Ministarstva turizma. Jedan
od ciljeva donošenja novog Zakona o obrtu je i
izjednačavanje s poduzetnicima kad govorimo o
uvjetima koje obrt mora zadovoljavati.
[Gost] Najavili ste ukidanje obveznog
članstva u Hrvatskoj obrtničkoj komori
ili smanjenje komorskog doprinosa za 50
posto. Koji je cilj takvog poteza i jeste li
sigurni da će ta mjera pozitivno utjecati
na ugostitelje?
11/22/13 11:38 AM
intervju [ dragutin ranogajec ]
Novi Zakon o obrtu potiče
nelojalnu konkurenciju
predsjednik hrvatske obrtničke komore dragutin
ranogajec objašnjava zašto nisu zadovoljni
novim zakonom te govori o reorganizaciji
komorskog sustava
tekst maja profuntar foto pixsell
studeni 2013.
N
16
ovi Zakon o obrtu već je mjesecima goruća
tema u Hrvatskoj obrtničkoj komori, koja sa
svojih gotovo 90 tisuća članova čini jedno od
najmnogobrojnijih udruženja u Hrvatskoj. U interrvjuu za Gost predsjednik Hrvatske obrtničke
komore Dragutin Ranogajec iznio je svoje mišljenje o novom
Zakonu o obrtu, osvrnuo se na problem obrazovanja za ugostiteljska zanimanja kao i na problem nepriznavanja troškova
reprezentacije te pojasnio što će sve obuhvatiti skorašnja reorganizacija komorskog sustava.
[Gost] Ovih je dana izašao Konačan prijedlog novog
Zakona o obrtu. Hrvatska obrtnička komora proteklih je mjeseci upozoravala na brojne odredbe koje
ugrožavaju hrvatsko obrtništvo. Koje su vaše sugestije u Konačnom prijedlogu uvažene, a koje nisu?
Dragutin Ranogajec: Konačnim prijedlogom Zakona o
obrtu nisu riješeni glavni ciljevi zbog kojih se krenulo u izmjene zakona, a to je izjednačavanje prava obrtnika s drugim
poduzetnicima u ovo krizno vrijeme te poboljšavanje uvjeta
poslovanja obrtnika. U kakvom se ozračju donosi zakon najbolje govori podatak da je HOK posljednji među institucijama,
nakon upornog inzistiranja, dobio konačni prijedlog Zakona o
obrtu na očitovanje. Nažalost, konačan prijedlog umnogome
se razlikuje od prijedloga koji je bio na javnoj raspravi uoči
prvog čitanja u Hrvatskom saboru. U Konačnom prijedlogu
ima pozitivnih odredbi, poput odredbe o mogućnosti prijenosa obrta na nasljednike za vrijeme života vlasnika obrta. Djelomično je riješeno pitanje odgovornosti cjelokupnom imovinom, kao i zahtjev da se omogući pravo na pomaganje u radu
obrta članova obitelji bez obveze zasnivanja radnog odnosa.
Ono s čime nismo nikako zadovoljni je činjenica da pravne
osobe koje obavljaju djelatnosti vezanih obrta ne moraju, za
razliku od obrtnika, imati stručno osposobljenu osobu. Ovime
su obrtnička struka i strukovno obrazovanje direktno ugroženi, a njihovo stručno znanje obezvrijeđeno. U zakonu se
potiče stvaranje nelojalne konkurencije obrtnicima kroz izjednačavanje sporednih zanimanja i domaće radinosti s obrtima.
Također, zakon regulira provedbu i organizaciju pomoćničkog
ispita na način kojim se dovodi u pitanje mogućnost istinskog
vanjskog vrednovanja. Uputili smo u saborsku proceduru 16
amandmana na Konačni prijedlog Zakona o obrtu i nadamo
se da će barem dio naših primjedbi biti uvažen u postupku
donošenja Zakona. Smatramo velikim uspjehom samu činjenicu da smo uspjeli obraniti obvezno članstvo i djelomično
naše javne ovlasti, iako uz veliku borbu. Na žalost, nismo
naišli na razumijevanje resornog Ministarstva poduzetništva
i obrta o korisnosti ovakvog modela financiranja za cjelokupno članstvo i opstanak obrtništva u cjelini. Pitanje daljnjeg
financiranja, u slučaju da bude prihvaćen prijedlog o propisanoj visini komorskog doprinosa u mjesečnom iznosu do 2%
16-17_Ranogajec.indd 16
osnovnog osobnog odbitka iz dohotka, što iznosi 44 kune,
dovest će do nemogućnosti financiranja provedbe javnih
ovlasti Komore propisanih Zakonom o obrtu, a da ne govorimo i svih drugih redovitih aktivnosti Komore i cjelokupnog
komorskog sustava. Dakle, bit će napravljena velika šteta, ne
samo za komorski sustav, nego i sve hrvatske obrtnike.
[Gost] S obzirom na prošlogodišnje izlaganje predsjednika Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika
Obrtničke komore Zagreb na Kongresu ugostitelja i
turističkih djelatnik HOK-a, kakva je situacija s licenciranjem ugostiteljskih objekata po županijama?
Što je učinjeno po pitanju provođenja prakse po modelu „tjedan za tjedan“?
Dragutin Ranogajec: U skladu sa zaključkom prošlogodišnjeg Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a, bilo
je nužno poduzeti veću aktivnost na lokalnoj razini kako bi se
osigurao dovoljan broj mjesta za provedbu praktičnog dijela
naukovanja. Prema našim podacima o broju licenci u području
ugostiteljstva, ako promatramo stanje u studenome prošle i
ove godine, ukupan broj licenci u Hrvatskoj za zanimanja konobar, kuhar i slastičar povećao se za 4 posto. Međutim, treba
imati na umu da je u istom razdoblju došlo do pada ukupnog
broja obrta za oko 4 posto, što znači da je dio licenciranih
obrta zatvorio svoja vrata, čime su licence postale neaktivne,
dakle, stvarno povećanje broja licenci je zapravo veće od navedenih 4 posto. Nažalost, ove godine ponovno, zahvaljujući
inicijativi Zajednice ugostiteljskih škola, još jedan dio ugostiteljskih škola iz jedinstvenog modela obrazovanja prešao je
na klasični, tako da je u ovu školsku godinu upisano 17 posto
manje učenika u prvi razred obrazovanja za ugostiteljska zanimanja po JMO nego lani. U klasičnom modelu učenici ne
moraju biti u licenciranim ugostiteljskim objektima, a na praksi
provode svega jedan dan u tjednu. Smatramo da je to nedovoljno da bi učenici nakon završene srednje škole bili osposobljeni za samostalan rad. Unatoč brojnim pokazateljima da je
upravo učenje na radnom mjestu, odnosno naukovanje – za
koje se sve ove godine zalagala Hrvatska obrtnička komora –
najbolji put prema boljoj zapošljivosti mladih, te smjernicama
Europske unije koje pozivaju zemlje članice da uvedu modele
obrazovanja koji uključuju naukovanje, izgleda da je institucijama koje su nadležne za obrazovanje u Republici Hrvatskoj
ne samo potpuno svejedno što naše strukovno obrazovanje
ide u suprotnom smjeru, već i podržavaju taj put.
[Gost] Je li Hrvatska obrtnička komora, na osnovi
zaključaka prošlogodišnjeg Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a, zatražila ukidanje poreza
na potrošnju, koji je propisan samo za ugostiteljstvo?
Dragutin Ranogajec: Zahtjev za ukidanjem poreza na potrošnju dostavljen je Ministarstvu financija, Poreznoj upravi,
ali i Ministarstvu uprave koje je nadležno za spomenuti zakon.
Nažalost, do danas nismo zaprimili očitovanje o našoj inicija-
11/22/13 11:39 AM
16-17_Ranogajec.indd 17
“HOK JE POSLJEDNJI
među institucijama,
nakon upornog
inzistiranja, dobio
konačni prijedlog
Zakona o obrtu na
očitovanje”, istaknuo
je Dragutin Ranogajec
17
[GOST] Kad kreće reorganizacija komorskog sustava
i što će ona obuhvatiti?
Dragutin Ranogajec: Nakon donošenja Zakona o obrtu
očekuje nas usklađivanje Statuta i ostalih akata HOK-a i cijelog komorskog sustava, za što imamo rok od 6 mjeseci. Sam
ustroj komorskog sustava uvelike će ovisiti o izvorima financiranja, a evidentno je da ćemo, uz ovakvo drastično smanjenje
propisane visine komorskog sustava, biti primorani tražiti dodatne izvore financiranja kako bismo nastavili s radom na sve
tri razine komorskog sustava. U pripremi je i Strategija razvoja
Hrvatske obrtničke komore od 2014. do 2020. godine, koja
ima za cilj povećanje te ujednačenost kvalitete usluga prema
svakom članu i na svakoj razini komorskog sustava. Jedan od
prioriteta u tom pogledu bit će rad na unaprjeđenju ljudskih
resursa kroz specijalizaciju stručnih zaposlenika. Također, cilj
nam je približiti se ukupnom članstvu i povećati participaciju
članstva u strukovnom radu. S obzirom na tešku situaciju u
kojoj se obrtništvo nalazi, kao jedan od mogućih izvora financiranja računamo na sredstva iz europskih fondova.
[GOST] S obzirom da ugostiteljskih subjekata u Hrvatskoj ima oko 50 tisuća, koji je vaš stav o inicijativi
da se isti izdvoje i osnuju svoju komoru po uzoru na
Poljoprivrednu, Odvjetničku, Liječničku komoru?
Dragutin Ranogajec: Za razliku od komora koje ste naveli, Hrvatska obrtnička komora okuplja ne jednu, već veliki
broj različitih djelatnosti koje imaju i nešto zajedničko, a to je
da su registrirane kao obrt. To znači da zahtijevaju posebna
znanja i vještine koje su specifične za obrtništvo. Smatram
da i ugostiteljske djelatnosti, posebno djelatnosti kuharstva
ili primjerice slastičarstva, zahtijevaju posebna znanja i vještine i da je ugostiteljstvu svakako mjesto unutar strukovne
obrtničke asocijacije. Nema zapreke za osnivanjem raznih
specijaliziranih interesnih udruga, ima već takvih primjera, ali
one zasigurno nemaju takav legitimitet i snagu u zastupanju
interesa struke kao Hrvatska obrtnička komora.
studeni 2013.
tivi te ćemo svojim daljnjim aktivnostima nedvojbeno ukazivati na ovaj problem te tražiti njegovo rješavanje. Također, Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave definirano je da stopu poreza na potrošnju propisuje grad, odnosno općina, te da ona ne može biti veća od
3% od osnovice na koju se plaća porez na potrošnju. Dakle,
zagrebački ugostitelji također mogu, ako već nisu, iskoristiti
svoje statutarne mogućnosti te u dogovoru s gradom Zagrebom istu umanjiti ili u potpunosti ukinuti.
[GOST] Trošak reprezentacije i dalje se ne priznaje
u stopostotnom iznosu, iako ugostitelji i poduzetnici
već godinama inzistiraju na tome. Što HOK poduzima po tom pitanju?
Dragutin Ranogajec: Hrvatska obrtnička komora inicirala
je i organizirala tematsku sjednicu Odbora za turizam Sabora
RH na temu „Realizacija zaključaka 23. Kongresa ugostitelja
i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore“, na kojoj
je ovaj problem bio jedan od najznačajnijih. Nažalost, trošak
reprezentacije koji je do sada bio priznat u iznosu od 30%,
novim Zakonom o porezu na dodanu vrijednost koji je stupio
na snagu 1. srpnja 2013. godine, u potpunosti je ukinut. I dalje
smo uvjereni i ustrajat ćemo na priznavanju troška reprezentacije u stopostotnom iznosu kojim bi se potaknula vanpansionska potrošnja u ugostiteljskim objektima, posebice u dijelu
poslovnih objeda i sličnih prigoda, što bi pridonijelo većem
prometu, povećanju materijalnog poslovanja, u konačnici
i većoj naplati poreza, prireza te PDV-a. Prvi sljedeći korak
bit će upućivanje zahtjeva za priznavanje 100 posto iznosa
sukladno Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Nacrtom konačnog
prijedloga zakona, koji je usvojen na 124. sjednici Vlade.
[GOST] Zbog čega ugostitelj-obrtnik mora imati majstorski ispit da otvori restoran, a ugostitelj-trgovačko društvo ne mora? Što se može učiniti da se ugostitelji-obrtinici učine ravnopravnima u odnosu na
ugostitelje-trgovačka društva?
Dragutin Ranogajec: Govorite o prijedlogu novog Zakona
o obrtu, prema kojem pravne osobe koje obavljaju djelatnosti
vezanih obrta ne moraju, za razliku od obrtnika, imati stručno osposobljenu osobu, čime su direktno ugroženi obrtnička
struka i strukovno obrazovanje, a stručno znanje i kvalifikacije su obezvrijeđeni. Zbog toga se dovodi u pitanje kvaliteta
pruženih usluga i zaštita potrošača, čime se ugrožava život i
zdravlje građana. Ako Europa želi zadržati poziciju najjačeg
izvoznika industrijskih proizvoda u svijetu, onda mora imati
prvoklasno strukovno obrazovanje i osposobljavanje. A majstorski ispit je kruna obrtničkog obrazovanja. U Njemačkoj su
istraživanja pokazala da obrti i trgovačka društva koje obavljaju djelatnost za koju postoji uvjet položenoga majstorskoga
ispita, puno duže i uspješnije opstaju na tržištu, nego oni koji
se mogu otvoriti bez ikakvih uvjeta kvalifikacija. Obrtnici ugostitelji stoga s ponosom trebaju isticati svoju majstorsku titulu, raditi na kvaliteti svojih proizvoda i usluga i sigurni smo da
će ta kvaliteta biti prepoznata na tržištu, ne samo Hrvatske,
već i Europske unije.
[GOST] Podaci kažu kako u turizmu i ugostiteljstvu
radi skoro 100 tisuća ljudi. U slučaju povećanja PDVa s 10 na 13 posto, hrvatski turizam i ugostiteljstvo
mogli bi postati manje konkurentni od drugih europskih i mediteranskih destinacija. Koje mjere može
poduzeti HOK kako bi se ova situacija spriječila?
Dragutin Ranogajec: Hrvatska obrtnička komora poduzet će iste one mjere koje je poduzimala prilikom realizacije našeg cilja, smanjenje stope PDV-a na 10 posto, a to su
isključivo argumenti i upornost. Mišljenja smo da je u ovom
slučaju podizanje stope PDV-a u gospodarskoj grani čiji udio
izravnog bruto domaćeg proizvoda u ukupno ostvarenom
bruto domaćem proizvodu iznosi oko 9 posto iznimno loše te
nedvojbeno pruža financijsku nestabilnost, nepredvidljivost i
odvlači financijska ulaganja, stvarajući neinvesticijsku klimu.
11/22/13 11:39 AM
intervju [ nenad šepak ]
studeni 2013.
Ugostitelji, izborimo se
zajedno za svoja prava!
S predsjednikom
Udruženja ugostitelja
Zagreb Nenadom Šepakom
razgovarali smo o
aktivnostima Udruženja
tijekom 2013. godine, novom
Zakonu o obrtu, troškovima
reprezentacije i brojnim
drugim aktualnim temama
I
za Udruženja ugostitelja Zagreb još je jedna godina tijekom koje se učinilo zaista
mnogo za zagrebačke ugostitelje. Nakon
deset godina ulaganja, prostor Udruženja
ugostitelja Zagreb u Radauševoj 3 napokon je postao vlasništvo svih članova udruženja. Tu je i svakodnevan rad na uklanjaju brojnih
administrativnih barijera kroz blisku suradnju s
nadležnim institucijama, ali i redovit kontakt sa
samim ugostiteljima-obrtnicima koji, obraćajući se Udruženju, mogu brže i efikasnije riješiti
probleme i prepreke na koje nailaze u svom poslovanju. S predsjednikom Udruženja ugostitelja Zagreb Nenadom Šepakom razgovarali smo
o tome što za ugostitelje znači ulazak Hrvatske
u Europsku uniju, koje je aktivnosti Udruženje
provodilo tijekom 2013. godine, koji je stav
Udruženja o novom Zakonu o obrtu, zašto se
troškovima reprezentacije još uvijek ne priznaju
u stopostotni trošak te o brojnim drugim aktualnim temama.
18
tekst
maja profuntar
foto
mateja vrčković
i fotolia
18-21_intervju Sepak.indd 18
[Gost] Gospodine Šepak, 2013. godinu
obilježio je ulazak Hrvatske u Europsku
uniju, o čemu su se mogli čuti različiti
oprečni stavovi. Kako Udruženje ugostitelja Zagreb gleda na taj događaj – kao
na priliku za razvoj ili kao na nešto što
će se negativno odraziti na njihovo poslovanje?
Nenad Šepak: S obzirom na iskustva mojih
kolega i informacije koje imam s terena, bit ću
vrlo jasan: znajući da ulazimo u EU većina se
ugostitelja za to već vrlo dobro već educirala i
pripremila prateći trendove u Europi i svijetu, ali
i razmatrajući na koji način se trebaju prilagoditi
kako bi opstali. Nadam se da će se ukidanjem
graničnih barijera povećati broj turističkih dolazaka, a time i potrošnja, što se vidjelo već i ove
sezone. Također, mi kao ugostitelji se nadamo
da će uz našu sveukupnu ponudu biti kvalitet-
nija i publika. Naime, kroz strategiju razvoja hrvatskog turizma koju provodi Ministarstvo turizma, ali i lokalne samoprave, hrvatska turistička
i ugostiteljska ponuda trebala bi se usmjeriti i
prilagoditi publici bolje platežne moći. Jedan od
vodećih problema, što se vidjelo i u ovoj sezoni, bio je što jako puno turista koji dolaze iz EU
imaju naviku da svoje račune plaćaju u eurima,
a to u Hrvatskoj ne mogu. Mislim da se ta prepreka čim hitnije treba ukloniti.
[Gost] Ove godine došlo je do izmjena
Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Postignuta je stopa PDV-a od 10 posto, za
što se zalagalo i samo Udruženje ugostitelja Zagreb. Padanje stope PDV-a s 25
na 10 posto velika je olakotna okolnost,
no što bi se dogodilo s ugostiteljskim
sektorom da se ta stopa opet poveća?
Nenad Šepak: Udruženje ugostitelja Zagreb
već godinama inzistira na tome da se PDV spusti
kako bismo bili konkurentniji u okruženju u kojem funkcioniramo, jer mi ugostitelji imamo jako
velike porezne i parafiskalne namete. To što su
ministar turizma i njegovo ministarstvo uspjeli
izboriti sniženu stopu PDV-a od 1. siječnja je
stvarno bio spas u zadnji trenutak, posebno za
onaj dio ugostitelja koji se bave smještajem i
prehranom. Smatram da bi bilo jako loše kada
bi se sad ta stopa pronovo povećala i nadam
se da će koalicijski partner IDS biti principijelan kao i do sada te se i dalje zalagati da stopa
PDV-a ostane 10 posto. Još moram napomenuti da mi ugostitelji imamo i dodatan namet za
financiranje lokalne samouprave u iznosu od 1
do 3 posto poreza na potrošnju. Smatramo da
taj namet treba ukinuti - zbog čega ga ugostitelji
uopće imaju, a nitko drugi nema?
[Gost] Udruženje nastoji i uspijeva olakšati poslovanje ugostiteljima uklanjanjem administrativnih barijera. Koje još
inicijative trenutno provodi kako bi pomoglo svojim članovima?
Nenad Šepak: Budimo vrlo jasni: osnovna
uloga Udruženja ugostitelja Zagreb jest da s lokalnom samoupravom ima partnerski odnos koji
je u interesu ugostitelja, ali isto tako i građana
te turista koji dolaze u grad Zagreb. Udruženje
ugostitelja se kroz protekle godine izborilo za
aktivno sudjelovanje u radu gradskih ureda kada
je u pitanju ugostiteljstvo. Međutim, u protekle
četiri godine imali smo jednu situaciju koja nije
bila normalna, a to je da sve prijedloge koji su
išli iz Ureda gradonačelnika Skupština grada
zbog politikanstva jednostavno nije propuštala.
Sada se to promijenilo i mi se nadamo, vidimo
i sigurni smo da ćemo u nadolazećem periodu
ponovno moći proanalizirati sve one odluke koje
11/22/13 11:43 AM
18-21_intervju Sepak.indd 19
19
đu Hrvatske obrtničke komore i Ministarstva poduzetništva i obrta. Hrvatska
obrtnička komora nije u potpunosti zadovoljna Prijedlogom zakona, koji je stav
Udruženja ugostitelja Zagreb?
Nenad Šepak: U trenutku kada se krenulo u
jedan odnos koji nije bio na nivou ni MINPOa niti HOK-a, a koji se razrješavao na nekom
osobnom nivou, mi smo se kao udruženje od
toga ogradili. Kao ugostiteljska struka smatramo da bismo trebali biti ujedinjeni, bez obzira
jesmo li obrti, trgovačka društva ili obiteljska
gospodarstva. Sada imamo situaciju da pola
ugostitelja radi kao trgovačka društva, a pola
kao obrtnici. Kada bi se nas pitalo, mi bismo
iz temelja promijenili cjelokupnu organizaciju
sustava i na koji se način djeluje unutar Ministarstva gospodarstva, turizma, poduzetništva,
financija. Ovaj zakon se krenuo raditi kozmetički i on opet ne donosi nikakvo rješenje, bilo
da je riječ o komorskom doprinosu, popisu
deficitarnih zanimanja ili pak strukovnom obrazovanju. Poanta svega je: Zakon o obrtu opet
stvara ugostiteljima neke administrativne prepreke, dok Zakon o trgovačkim društvima to ne
radi. Nama kao ugostiteljima je važno da nam
i ministarstva, i vlada, i država, i komora stvaraju pretpostavke da se možemo baviti svojim
poslom, što jednostavnije prelaziti razne administrativne barijere, pošteno plaćati svoje djelatnike, kredite i poreze - a to možemo riješiti
samo ako svi shvate da je poanta struka.
studeni 2013.
smo zadnji puta promijenili u periodu
od 2005. do 2008. godine. To se odnosi na sve što se tiče ugostiteljstva
– od odluka, preko pravilnika, do cjenika na lokalnom nivou, odnosno na
nivou grada Zagreba. Isto tako, kao
najveće udruženje u Hrvatskoj involvirani smo i u Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore
Zagreb kao i Hrvatske obrtničke komore, gdje smo među inicijatorima i
pokretačima akcija koje se sprovode
u interesu ugostitelja čitave Hrvatske.
Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika
HOK-a, sa začetnikom akcije u Udruženju ugostitelja Zagreb, pokrenuo je
promjene zakona o zabrani uporabe
duhanskih proizvoda u ugostiteljskim
objektima. Hrvatska je jedina zemlja
u Europi koja je prvo donijela apsolutnu zabranu, a potom taj zakon
promijenila. Ništa nije slučajno.
Kada se gleda iz perspektive ugostitelja-poduzetnika, naravno da mnogi
misle da Udruženje ništa ne radi, a s
druge strane, kad se gleda s pozicije
ljudi koji volontiraju u Udruženju i koji
ulažu svoje slobodno vrijeme kako bi
pomogli sebi i kolegama ugostiteljima, postiglo se zaista puno. Svi oni
koji misle da može još i više, neka
dođu u Udruženje i neka nam se pridruže, jer smo zajedno jači. Uz to što
imamo obveze kao ugostitelji, imamo
i neka prava za koja se možemo izboriti samo ako smo ujedinjeni.
[GOST] Legalizacija građevinskih objekata također je jedna od aktualnih tema u Hrvatskoj posljednjih mjeseci.
Jednom dijelu ugostitelja olakšano je dobivanje minimalnih tehničkih uvjeta ako
su podnijeli zahtjev za legalizaciju. Odnosi li se to na sve ili samo na iznajmljivače?
Nenad Šepak: Na trenutak bih se vratio na
prijašnje pitanje o tome da li Udruženje što poduzima i radi. Svi moraju znati da isto tako nije
slučajno da smo nakon određenog niza godina,
tijekom kojih su minimalno tehnički uvjeti nakaradno bili vezani uz trgovačka društva ili fizičke
osobe, prošle godine hitnim izmjenama zakona
i to uspjeli promijeniti, jer je opet Udruženje kao
perjanica vodilo tu akciju cijelo vrijeme.
Sada se vratimo na problem koji ste spomenuli.
Kad je netko ministar turizma, a pritom dolazi
iz struke – što smo imali kod bivšeg ministra
turizma, gospodina Veljka Ostojića – onda zna
da je jako puno ugostiteljskih objekata bilo zatvoreno zbog nenormalnog zakona zbog kojeg
nisu mogli dobiti privremeno rješenje da bi mogli napraviti minimalno tehničke uvjete. Zajedničkom akcijom došli smo do toga da, ako ste
vlasnik-ugostitelj i ako ste podnijeli zahtjev za
legalizaciju, i vi sada možete dobiti minimalno
tehničke uvjete. Za sada to vrijedi samo za jednostavne građevine, a mi nastojimo da Ministarstvo prihvati da i složene građevine budu u
istom rangu.
[GOST] U tijeku je procedura donošenja
novog Zakona o obrtu, oko čega su se
u medijima vodile oštre rasprave izme-
›
“ZAKON O
OBRTU
se krenuo raditi
kozmetički i on
opet ne donosi
nikakvo rješenje,
bilo da je riječ
o komorskom
doprinosu, popisu
deficitarnih
zanimanja ili
pak strukovnom
obrazovanju”,
smatra Nenad
Šepak
11/22/13 11:43 AM
intervju [ nenad šepak ]
studeni 2013.
›
20
“bez naših
ugostitelja
grad Zagreb
sigurno ne bi
napravio skok
od 25 posto u
posljednjih godinu
dana, za što smo
dobili i nagradu na
Danima hrvatskog
turizma”, ističe
Nenad Šepak
18-21_intervju Sepak.indd 20
[Gost] Zašto Udruženje ugostitelja Zagreb odlukom Skupštine nije željelo sudjelovati u HOK-ovoj anketi koja je provođena u travnju, a koje se ticala novog
Zakona o obrtu?
Nenad Šepak: Ocijenjeno je da se objektivna
anketa ne provodi na takav način. Naime, uklanjanje administrativnih prepreka, u što svakako
ubrajamo i troškove koje imaju ugostitelji, je
u interesu Udruženja ugostitelja. U tom dijelu
može se iščitati odluka Skupštine da je htjelo
osloboditi Hrvatsku obrtničku komoru troška
provođenja ankete, kojeg na kraju plaćaju (i)
ugostitelji.
[Gost] Prema novom Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, olakšano je bavljenje iznajmljivanjem apartmana. Sada to
mogu raditi i obrtnici, a do sada su mogla
samo fizičke osobe koje nisu registrirane
kao obrtnici te trgovci-pojedinci. Zbog
čega je trebalo toliko dugo da se izmijeni
ova stavka zakona?
Nenad Šepak: To je klasičan primjer neslušanja struke! Radi se nešto što u praksi nije normalno, kao da radimo na dva suprotna kolosijeka, kao da se uvijek politika boji struke!
[Gost] Što donosi novi Zakon o hrani,
koji je stupio na snagu 1.7.?
Nenad Šepak: Donosi nam bolju regulaciju
stavaka u prometu hranom, no povećava obveze ugostitelja što se tiče zdravstvene ispravnosti
hrane i osobito sljedljivosti. Ipak, mi taj zakon pozdravljamo, kao i sve zakone koji su u cilju zaštite
potrošača i gostiju. Kada jednog dana Zakon o
zaštiti potrošača i građansko pravo budu imali
svoju snagu, ovaj i slični zakoni uopće nam neće
trebati, jer će najbolja kontrola biti naš gost. Danas imamo situaciju da se čitav niz zakona isprepliće i pobija, pa se ugostitelji više bave proučavanjem zakona nego svojim poslom.
[Gost] Ove turističke sezone Zagreb se
nametnuo kao transferna točka, ali sa
sve većim brojem turista koji ostaju i po
nekoliko dana i koji su sve zadovoljniji
turističkom i ugostiteljskom ponudom
grada Zagreba. Koje se prilike pružaju
ugostiteljima kod ovakvog tipa turizma?
Nenad Šepak: Prvo bih rekao da bez naših
ugostitelja grad Zagreb sigurno ne bi napravio
ovaj skok of 25 posto u posljednjih godinu dana,
za što smo dobili i nagradu na Danima hrvatskog
turizma. Grad Zagreb je stvarno postao metropola, sve više se živi na ulici i mi to podržavamo.
Mi, mali ugostitelji, živimo upravo od onih turista
koji dolaze u Zagreb na dan ili dva i koji sada
imaju što vidjeti – od ugostiteljstva do kulture.
Meni je samo žao što je to svima vidljivo i jasno,
samo Zagrepčanima i Hrvatima nije. Kad mi
netko kaže da u Zagrebu nema noćnog života,
meni je to smiješno. Pa koncentracija klubova i
noćnog života je tolika da prelazi granicu ukusa,
i lako se može dogoditi da će svi ti privatni klubovi doći u negativni trend! Kad mi netko kaže
u Zagrebu nema što pojesti, i to mi je smiješno,
jer u Zagrebu ima svega, od autohtone do internacionalne kuhinje. Grad Zagreb nema samo
jednu stvar, a to su građani koji imaju novaca i
mogu potrošiti koju kunu na našu ugostiteljsku
ponudu. Turisti bolje platežne moći koji dođu
u Zagreb još uvijek se čude kako je u Zagrebu
sve jeftino. Hrvatska još uvijek ima male cijene
u odnosu na ono što nudi - u Europi su cijene u
noćnim klubovima, restoranima i kafićima puno
više. S druge strane, godina je dugačka, ne živimo samo od 3-4 mjeseca sezone, a na tome
trebamo poraditi svi zajedno.
[Gost] Unatoč svim naporima Udruženja
ugostitelja Zagreb, trošak reprezentacije
još se uvijek ne priznaje kao stopostotni
trošak…
Nenad Šepak: Zbog čega se reprezentacija
više ne priznaje sto posto u trošak? Zašto ja,
kao poduzetnik, ne mogu počastiti svoje poslovne partnere? Pa, krug je zatvoren – račun
je izdan, usluga također, a vlasnik koji pokriva
trošak sigurno zna je li račun fiktivan ili se doista platio trošak poboljšanja poslovanja. Tu su
jako ugroženi restorani, osobito oni ugledni i s
dugom tradicijom.
[Gost] Koliko vidimo, Državni inspektorat proteklih je mjeseci pojačao kontrole i preventivne akcije u cilju suzbijanja
sive ekonomije. Kakva su iskustva zagrebačkih ugostitelja?
11/22/13 11:43 AM
represivnom politikom porezne uprave kroz
zatvaranje lokala ništa se ne rješava. žElimo vodič
po uzoru na vodič državnog inspektorata
prijedlog
18-21_intervju Sepak.indd 21
svega 1,1 milijarda se odnosi na ugostiteljstvo. Znači, naš udio u povećanju prometa iznosi oko 8,46 posto, ali se taj se
broj odnosi na čak 45 tisuća subjekata.
Zbog čega smo mi toliko iskriminalizirani
kao struka i priča se samo o nama? Što se
tiče pojedinih ugostiteljskih objekata kod kojih
se uvođenjem fiskalizacije promet povećao za
300, 400 ili 500 posto, postavljam pitanje – što
se radilo do sada? Kako je moguće da je netko
imao 300 kuna dnevnog prometa, imao zaposlenih 4 do 5 ljudi i bio blokiran 5 godina, a ipak
radio? To je pravo pitanje, to je siva ekonomija
i nelojalna konkurencija onima koji sve plaćaju.
[Gost] Koje su najvažnije aktivnosti
Udruženja ugostitelja Zagreb u 2013. godini? S kojim ste se problemima najčešće susretali, a u kojim ste područjima
postizali najbolje rezultate?
Nenad Šepak: Najvažnija aktivnost je pomoć
članovima udruženja. Kroz cijelu godinu se ovdje zaprimaju pitanja, a naše se stručne službe brinu da u svakom smislu zadovolje kolegu
ugostitelja što se tiče odgovora. Osim postojećih ugostitelja, javljaju nam se i svi oni koji idu
u otvaranje novih lokala kako bi od nas dobili
potrebne informacije i preporuke. Aktivno sudjelujemo u praćenju i promjenama zakonskih
regulativa, ali isto tako i provodimo i proaktivne
mjere na osnovu kojih želimo svima onima koji
donose zakone unaprijed dati do znanja da su
ured i teren (teorija i praksa) dva različita pojma. S obzirom da kao udruženje imamo korektne odnose s većinom institucija, ugostitelj koji
iznese svoj problem Udruženju rješavajući svoj
problem, riješit će i problem kolega. Svi moji
kolege koji ovdje rade, rade i za sebe, i za sve
kolege ugostitelje. Pozivam, kao i uvijek, ako
ste ugostitelj u pravom smislu riječi, dođite u
�
Udruženje, jer to je i vaša institucija! 21
studeni 2013.
Nenad Šepak: Što se tiče Državnog inspektorata, mi smo prije dvije godine, a nakon puno
rada i lobiranja, uspjeli dobiti vodič na osnovi
kojeg su vrlo jasno definirani kriteriji što ugostitelj mora posjedovati i ispuniti kada mu državni
inspektor dođe u lokal. Mi ovdje u udruženju
već dugo nismo dobili nikakve pritužbe na rad
Državnog inspektorata upravo zbog tih jasnih
kriterija - svi oni koji su se pridržavali vodiča
nisu imali nikakvih problema. Međutim, Državni inspektorat se sad rasformirava i vidjet ćemo
kako će se preustrojiti. S druge strane, represivnom politikom Porezne uprave koja rezultira
zatvaranjem lokala ništa se ne rješava. Sad kad
imamo dobro iskustvo s Državnim inspektoratom, zašto i Porezna uprava ne napravi vodič
u skladu sa zakonom po kojemu bismo se mi
ugostitelji ravnali, umjesto da svatko tumači zakone na svoj način? Nije normalno da je podzakonski akt (pravilnik), a kamoli mišljenje glavne porezne inspektorice, iznad zakona. Ako se
brzo ne reagira doći će do zatvaranja još većeg
broja ugostiteljskih objekata, a to želimo izbjeći.
[Gost] Ugostitelji su početkom godine
prvi postali obveznicima fiskalizacije.
Zapravo, stavljeni su u rang velikih poduzetnika i morali su platiti najvišu cijenu
prilagodbe. Koji je stav ugostitelja o fiskalizaciji, gotovo godinu dana od njenog
uvođenja?
Nenad Šepak: Stav je isti kao i prošle godine u
trenutku kad smo saznali da se uvodi fiskalizacija - zbog čega su ugostitelji ti koji moraju platiti? No, kad smo shvatili da nam se to priznaje
u trošak, prihvatili smo tu odluku. Međutim, idemo se sad vratiti: mi smo s fiskalizacijom
krenuli 1.1., a imamo statistički podatak
da je do 1. 6. kroz fiskalizaciju u odnosu
na prošlu godinu promet povećan za oko
13 milijardi kuna. No, od tih 13 milijardi
“gostima iz
inozemstva
treba omogućiti
da ugostiteljske
usluge mogu
plaćati i
eurima”, smatra
predsjednik
Udruženja
ugostitelja Zagreb
11/22/13 11:43 AM
obrazovanje [ promocija ]
studeni 2013.
NOVOPEČENE MAJSTORICE-SLASTIČARKE
Tamara Železnik i Kristina Kalčićek sa svojim
majstorskim diplomama (desno)
22
Majstorske diplome za 11
Udruženja ugostitelja Zag
na svečanosti koja je održana 20. ožujka u
velikoj dvorani hrvatske obrtničke komore u
status majstora-obrtnika promoviran je ukupno
241 obrtnik iz čitave hrvatske
Č
tekst
Maja Profuntar
foto
Mateja Vrčković
22-23_majstorski ispiti.indd 22
ak 241 obrtnik, od toga 11 članova
i članica Udruženja ugostitelja Zagreb, promovirano je u status majstora-obrtnika na svečanosti koja je
održana 20. ožujka u Velikoj dvorani
Hrvatske obrtničke komore. Riječ je o obrtnicima iz područja cijele Hrvatske, većinom iz Zagreba i Zagrebačke županije, koji su nakon godina predanog rada te položenog majstorskog
ispita u jesenskom roku 2012. godine stekli stupanj kojim su potvrdili visoku razinu svog znanja
i umijeća. Inače, broj obrtnika s titulom majstor
Gradu Zagrebu iz godine u godinu sve je veći: u
posljednjih 15 godina majstorski ispit položilo je
3 066 osoba.
Predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb Nenad
Šepak uručio je majstorsku diplomu sljedećim
obrtnicima iz ugostiteljske djelatnosti: kuharici
Ljiljani Banović, kuharima Marku Franeliću, Marku Gretiću, Vedranu Petranoviću, Igoru Rusmiru
te Hrvoju Šibistu, natkonobarima Davorinu Katiću i Danijelu Kneževiću, slastičarima Robertu
Bašiću i Miroslavu Lisici te slastičarki Tamari
Železnik. Šefica Odjela za obrazovanje Hrvatske
obrtničke komore, mr.sc. Mirela Lekić te profesorica Rozalija Filipović Baljak, rukovoditeljica
Ureda za obrazovanje Obrtničke komore Zagreb
koja vodi majstorske ispite u Hrvatskoj obrtničkoj komori nisu krile zadovoljstvo brojem novih
majstora obrtnika. “Iznimno je bitno da ljudi koji
11/22/13 11:45 AM
a 11 članova
Zagreb
rade u ugostiteljstvu steknu petu razinu obrazovanja, odnosno da steknu majstorsku titulu. Profesionalac je ipak profesionalac i to se prepoznaje, a Hrvatska kao turistička zemlja i Zagreb
kao rastuća turistička destinacija tome moraju
težiti”, izjavila je Rozalija Filipović Baljak. Inače,
majstorski ispit sastoji se od četiri dijela: praktičnog uratka na zadanu temu, stručno-teorijskog
dijela, prava i gospodarstva u sklopu kojeg se
budući majstori upoznaju sa zakonima i poslovanjem te radne pedagogije zahvaljujući kojoj
svi majstori ujedno dobivaju i titulu stručnog učitelja pa i sami mogu nastaviti s obrazovanjem
novih stručnih kadrova.
O tome što za njih osobno znači stručni
ispit razgovarali smo s dvije novopečene majstorice-slastičarke, Tamarom Železnik iz Zagreba i Kristinom Kalčićek iz Zaprešića. “Iako sam
po struci geodetski tehničar i u slastičarstvu
sam se okušala slučajno, mogu reći da sam
se potpuno pronašla u tom zanimanju”, kaže
Tamara Železnik koja već 15 godina radi u slastičarnici “Meli”. “Nikad nisam požalila što sam
22-23_majstorski ispiti.indd 23
23
studeni 2013.
prof.
rozalija
filipović
baljak,
rukovoditeljica
Ureda za
obrazovanje
Obrtničke
komore
Zagreb (lijevo);
predsjednik
Udruženja
ugostitelja
Zagreb Nenad
Šepak uručio
je diplome
kolegama (gore)
se prekvalificirala, a budući da sam u slastičarnici gotovo od početka njenog rada mogu reći
da smo zajedno rasle i ona i ja. Jednog bih se
dana voljela okušati i u vlastitom obrtu. Još uvijek ima područja u kojima bih se trebala usavršiti, ali mislim da je majstorska diploma dobar
početak”, kaže Tamara Železnik. Njena kolegica
Kristina Kalčićek iz “Domaćih kolača Topolovec”
u Kupljenovom za majstorski se ispit ponajviše
odlučila zbog svojih praktikanata. “Budući da je
za mene slastičarstvo obiteljska tradicija, najviše praktičnih znanja stekla sam na praksi kod
svog oca. U sklopu pripreme za majstorski ispit
nadopunila sam svoja teorijska znanja iz pedagogije, gospodarstva i prava i vjerujem da sad
mogu bolje voditi svoje praktikante”, ispričala je
�
Kristina Kalčićek. 11/22/13 11:45 AM
gastro [ birlingova kuharica ]
Bavarski odrezak s rižom na mlijeku
studeni 2013.
i štruklji s bademima
24
slasni
bavarski
odresci
nazivaju se još
i “Birlingovim
odrescima”,
a posebnu im
aromu daju
klekove bobe
24-27_gastro puntijar.indd 24
11/22/13 11:46 AM
200 godina hrvatske
kulinarske Biblije
u svom restoranu
“stari puntijar”
zagrebački
ugostitelj zlatko
puntijar priprema
specijalitete iz
najstarije kuharice
na hrvatskom
jeziku - takozvane
birlingove kuharice
tekst Maja Profuntar foto Mateja Vrčković
25
24-27_gastro puntijar.indd 25
studeni 2013.
O
ve godine obilježava se punih dva
stoljeća od izlaska prve kuharice
na hrvatskom jeziku, “Nove zajedno složene zagrebačke kuharske knjige” koju je 1813. godine
u Zagrebu objavio kanonik Ivan Krstitelj Birling,
župnik crkve sv. Marka i križevački sudac. Da
njegov trud ne bi pao u zaborav pobrinuo se poznati zagrebački ugostitelj Zlatko Puntijar, vlasnik restorana “Stari Puntijar” koji je još 2006.
godine, povodom obilježavanja 230. godišnjice
autorova rođenja, objavio ovu knjigu kao faksimilni pretisak originalnih stranica koje prati prijevod na suvremeni hrvatski i engleski jezik. Uz
pomoć glavne kuharice Josipe Tenšek, Zlatko
Puntijar je za čitatelje Gosta priredio niz jela koja
su se prije dvije stotine godina servirala na stolovima zagrebačkog pučanstva i plemstva.
“U restoranu “Stari Puntijar” već dugo pripremamo jela po Birlingovoj, ali i po drugim povijesnim hrvatskim kuharicama”, počinje priču
Zlatko Puntijar, inače vlasnik najveće privatne
zbirke kuharica u Europi s više od 2000 primjeraka skupljenih tijekom 25 godina. “Birlingovu
kuharicu smatram Biblijom hrvatske gastronomije jer je to prva kuharica tiskana na hrvatskom
jeziku. Ona nema samo gastronomski, već i kulturološki značaj jer je nastala u vrijeme ilirizma,
kad su druge knjige bile pisane na njemačkom,
budući da je Hrvatska tada bila u sklopu AustroUgarske”, pojašnjava. Dodaje i kako puno ime
Birlingove kuharice glasi “Nova zkup szlosena
zagrebechka szokachka kniga” – sokači su na
mađarskom jeziku kuhari – te kako autor ističe
da je dio od ukupno 554 recepata skupio, a dio
preveo iz znamenite bečke kuharice koja je u to
vrijeme doživjela svoje trideseto izdanje. Znako-
josipa
tenšek,
glavna kuharica
restorana
“Stari Puntijar”,
aranžira
omiljeni desert jabukove knedle
vito je spomenuti kako se samozatajni Ivan Krstitelj Birling na naslovnici knjige nije potpisao,
već je naveo kako je knjiga “s njemačkog na hrvatski prevedena od jednog domovine prijatelja
za kućnu upotrebu”. Već u predgovoru Birling
pojašnjava da kuharicu nije radio za učene kuhare, profesionalce, nego za domaćice, za kćeri
koje žele biti doma na pomoći.
“Birlingova je kuharica ujedno i jedan
pokazatelj zagrebačke kulture stola, koja je mješavina raznih kuhinja. Sam grad Zagreb – pogotovo Gornji grad – bio je grad četiriju naroda: Hrvata, Mađara, Talijana i Nijemaca i normalno je da
je svatko od njih donio dio svoje gastronomske
kulture. Zagreb je ujedno bio i križanje trgovačkih
›
11/22/13 11:46 AM
gastro [ birlingova kuharica ]
›
puteva pa su putnici sa sobom donosili nove, ali
i u svijet odnosili naše recepte. Ako govorimo o
autohtonom, moramo reći da jela koja se kod nas
pripremaju 100, 200 ili 500 godina jesu naša autohtona jela, bez obzira na to odakle su došla. Ta
su se jela prilagodila našim okusima”, ističe Zlatko Puntijar. “Ima jedan krasan primjer u kuharici
čakovečkog dvora grofa Nikole Zrinskog: kuhar
nabraja namirnice koje ide u jelo i na kraju kaže
da treba dodati jabuke, ali da je bolje bez tih jabuka. Znači, zapisao je recept u originalu, ali i dao
svoj komentar kako jelo bolje prilagoditi našem
podneblju”, naglašava Zlatko Puntijar.
Teletina u limunovom
soku s kukuruznim
kroketima
studeni 2013.
Iz same kuharice odabrao je jela koja se
nalaze u redovnom jelovniku njegovog restorana “Stari Puntijar”. Teletina u limunovom soku,
bavarski odresci, sarmice od slatkog zelja,
štruklji s bademima i knedle od jabuka njegov
su osobni favorit, ali i favorit brojnih domaćih i
autor prve hrvatske kuharice dio
recepata je skupio, a dio preveo iz
znamenite bečke kuharice koja je
dotad doživjela 30 izdanja
gastro miks
26
24-27_gastro puntijar.indd 26
inozemnih gostiju restorana. No, nisu sva jela u
Birlingovoj kuharici klasična: ima tu recepata od
divljači, riječne i morske ribe te plodova mora,
pa i neobičnih sastojaka poput kornjače ili vidre.
Inače, divljač je u to doba bila isključivo privilegija plemstva jer su jedino oni posjetovali lovišta u koja običan puk nije imao pristupa. A da je
gastronomska razmjena bila itekako živa i prije
Birlingovog vremena svjedoči i zapis u kuharici
čakovečkog dvora grofa Nikole Zrinskog gdje se
bilježi kako su 1610. godine iz Primorja za potrebe dvorske kuhinje naručili svježu morsku ribu,
kamenice, hobotnicu i malvaziju.
Posebno mjesto u Birlingovoj kuharici zauzimaju
začini, koji su u to vrijeme bili privilegija bogatijih slojeva društva. “Pod pojmom domaća jela u
Hrvatskoj se u pravilu baziramo na kuhinji sela,
a građanstvo i plemstvo također su imali itekako
bogatu kuhinju koja je imala jedan sasvim drugi
nivo. To se najviše vidi po bogatstvu začina – od
đumbira do cimeta – koji su od 15. i 16. stoljeća
već pristizali u naše krajeve. Pa i puran je, kratko
vrijeme nakon što ga je Kolumbo donio iz Amerike, već bio na stolu zagrebačkog biskupa za
Malu Gospu. To bogatstvo začina bilo je uglavnom prisutno kod plemstva i građanstva koje je
imalo dovoljno novaca da si takvo što priušti, ali
nisu oni sami kuhali. Imali su služavke i pomoćno osoblje koje je kuhalo za njih, a normalno je
da bi si tu i tamo malo začina odnijeli i kući i tako
su začini polako ušli u seosku kuhinju”, objašnjava Zlatko Puntijar.
Na kraju, Zlatko Puntijar zaključuje: “Mislim da
je 200. obljetnica izdavanja Birlingove kuharice
jako velika i bitna, ne samo za Zagreb nego i za
cijelu Hrvatsku. Mislim da bi se tome trebalo posvetiti puno pažnje, kako gastronomski, tako i
turistički. Vjerujem da ćemo od druge polovice
godine krenuti s jednom jačom akcijom u čast
Birlingu i prvoj kuharici na hrvatskom jeziku”. �
Kako s
Bavarski odrezak s rižom
na mlijeku
za 4 osobe
1 kg teletine
10 dkg krušnih mrvica
2 klekove bobe
15 žumanjaka
20 dkg riže
4 dl mlijeka
10 dkg šampinjona
10 dkg tvrdog sira
10 dkg maslaca
sol, papar
Teletinu narežite na odreske, posolite i
uvaljajte u krušne mrvice. Žumanjke posolite
i dodajte im klekove bobe. Odreske uvaljajte
u žumanjke i pecite na žaru.
Rižu pirjajte na maslacu sa šampinjonima.
Zalijte mlijekom, posolite i lagano kuhajte.
Kuhanoj riži dodajte naribani sir i popaprite.
Teletina u limunovom
soku s kukuruznim
kroketima
za 4 osobe
80 dkg teletine
20 dkg špeka
11/22/13 11:46 AM
SLASNE
SARMICE
od slatkog
zelja punjene
su teletinom i
špekom
Sarmice od
slatkog zelja
o su kuhali naši stari...
Teletinu narežite na odreske, na njih položite kriške špeka
i lagano potucite. Odreske sa špekom uvaljajte u mrvice
i prepržite na maslacu. Prepržene odreske stavite u drugu
posudu, prelijte vrhnjem za kuhanje, dodajte limunov
dok, sol, papar i muškatni oraščić i pustite 10
minuta da zakipi. Poslužite s
kukuruznim kroketima.
SARMICE OD
SLATKOG ZELJA
za 4 osobe
50 dkg teletine
10 dkg špeka
1 žemlja
2 jaja
1 glavica slatkog zelja
5 dl goveđe juhe
2 dl kiselog vrhnja
10 dkg maslaca
mažuran
muškatni oraščić
sol, papar
24-27_gastro puntijar.indd 27
studeni 2013.
10 dkg krušnih mrvica
10 dkg maslaca
sok 1 limuna
5 dl vrhnja za kuhanje
muškatni oraščić
sol, papar
27
Zelje skuhajte u slanoj vodi i pustite da se ohladi.
Izdvojite 8 lijepih listova koje punite nadjevom. Teletinu
sitno iskosajte, dodajte kosani špek, a zelje narežite na
rezance. Sve zajedno pirjajte na maslacu podlijevajući
goveđom juhom. U ohlađenu smjesu dodajte jaja, začine
i žemlju. Smjesu dobro izmiješajte i punite listove zelja.
ŠTRUKLJI S
BADEMIMA
BIRLINGOVA
KUHARICA
u originalu
i pretisku iz
2006.
godine
tijesto:
50 dkg glatkog brašna
10 dkg maslaca
2 jaja
nadjev:
30 dkg mljevenih badema
15 dkg šećera
3 bjelanjka
mlijeko po potrebi
Umijesite tijesto i razvucite.
Premažite nadjevom od
prethodno izmiješanih
badema, šećera, bjelanjka
i mlijeka. Zarolajte i
izrežite pomoću tanjurića.
U namašćen pleh stavite
štruklje, premažite maslacem,
zalijte vrućim mlijekom i
pecite.
11/22/13 11:46 AM
TRGOVAČKI OBRT [ HARISSA ]
Put oko svijeta kroz
egzotične začine i čajeve
studeni 2013.
TEKST
MAJA
PROFUNTAR
FOTO
MATEJA
VRČKOVIĆ
28
OSIM ZAČINA I
ČAJEVA,
u “Harissi” se
mogu pronaći i
vrhunski mlinci,
mužari te šalice
i pribor za čaj
O
tkako su krajem prošle godine u
samom centru Zagreba otvorili
prvi hrvatski spice store “Harissa”,
bračni par Ana-Marija Petrić i Matija Paskaš nailaze na mnoštvo pozitivnih reakcija. U njihovom šarmantnom dućanu
smještenom u Masarykovoj 3 može se nabaviti
oko 180 vrsta začina i začinskih mješavina, ali i
stotinjak vrsta čajeva po koje rado dolaze i kuhari-amateri, ali i profesionalni kuhari iz čitave
Hrvatske koji su konačno dobili priliku da svojim
jelima podare okuse i mirise dalekih zemalja.
Trgovački obrt “Harissa” ime je dobio prema poznatom sjevernoafričkom dodatku jelima, a iza
njega stoji gotovo godinu dana pažljivih priprema i istraživanja tržišta. “Ideja za trgovinu začinima rezultat je naših brojnih zajedničkih putovanja u Egipat, Libiju, Tursku, Meksiko, Jamajku
i Dominikansku Republiku, gdje smo se uvijek
trudili kušati neko novo, egzotično jelo”, pričaju
Ana-Marija Petrić i Matija Paskaš. Na policama
“Harisse” kupci stoga mogu pronaći vrhunsku
tahićansku ili burbon vaniliju, kvalitetan šafran,
zrna tonke, ali i rijetke začine poput chakalake i
nasi gorenga koji u Hrvatsku stižu iz Azije, Afrike, Južne Amerike…
“Šafran je bez sumnje najskuplji začin: cijena
mu se kreće oko 8 tisuća eura po kilogramu, a
razkog tome je što je potrebno od 80 do 120 tisuća cvjetova šafrana kako bi se dobio samo kilogram začina. S druge strane, zrna tonke – koja
se često koriste i u parfemskoj industriji - dosta
je teško nabaviti jer sadrže sastojak kumarin koji
je u SAD-u zabranjen. No, neki ugledni restorani
s Michelinovim zvjezdicama svjesno krše to pravilo i koiste zrna tonke u svojim jelima”, objašnjava Matija Paskaš, inače kuhar po struci. Njegova
supruga, ekonomistica Ana-Marija Petrić ipak
naglašava kako svi začini u “Harissi” posjeduju
certifikat kojim dokazuju kako zadovoljavaju europske standarde, a neki od njih imaju i bio-certifikat. Naručuju se samo male količine, a pomno
se pazi i da se začine drže u odgovarajućim uvjetima. Među stotinjak vrsta čajeva u “Harissinoj”
ponudi nalaze se bijeli, zeleni, crni i voćni čajevi,
ali i oolong, rooibos čaj te čajevi pripravljeni po
načelima tradicionalne indijske medicine ayurvede. Osim šalica i ostalog pribora za čaj, “Harissa” uvozi i vrhunske mlince Liderwa i Galica koji
mogu imati i do 25 godina garancije.
IAKO SU OTVORENI tek godinu dana, vlasnike
“Harisse” raduje kad se kupci vraćaju u njihov
dućan. “Mislimo da će trend kuhanja koji je buknuo u proteklih nekoliko godina biti sve izraženiji i da neće tako brzo proći. Čovjek bi se iznenadio koliko ima mladih hobista, a zanimljivo je
da je među njima sve više mladih muškaraca”,
kažu Ana-Marija Petrić i Matija Paskaš. U njihov
dućan rado svraćaju i neki poznati hrvatski chefovi, o kojima Matija Paskaš kaže: “Neki od njih
vrlo dobro poznaju paletu začina i mnoge od njih
koriste u svojim jelima. A pravi profesionalci često i sami rade svoje začinske mješavine”. Kako
bi “Harissini” začini i čajevi bili dostupni i onima
van Zagreba, nedavno su na svojoj stranici pokrenuli web-shop, a otvorili su i svoju Facebook
stranicu.
NA MU SE KREĆE OK
JE
CI
N:
ČI
ZA
JI
PL
KU
JS
NA
E
ŠAFRAN JE BEZ SUMNJ
ZABRANJEN, NO NE
U
DSA
U
JE
JI
KO
IN
AR
M
NABAVITI JER SADRŽE KU
28-29_Harissa.indd 28
11/22/13 11:47 AM
BRAČNI PAR
ANA-MARIJA
PETRIĆ I MATIJA
PASKAŠ
u svojoj trgovini
nude oko 180
vrsta začina i
stotinjak vrsta
čajeva
NA TONKE NAJTEŽE
ZR
JE
K
DO
U,
AM
GR
LO
KI
ĆE OKO 6 TISUĆA EURA PO
O KRŠE TO PRAVILO
SN
JE
SV
I
AN
OR
ST
RE
KI
NS
NO NEKI VRHU
28-29_Harissa.indd 29
11/22/13 11:47 AM
aktivnosti [ sjednice ]
Martina Dumančić postala
nova potpredsjednica
Udruženja ugostitelja Zagreb
studeni 2013.
U petak, 7. lipnja 2013. godine u zagrebačkom
restoranu “Obrtnički dom” održane su sjednice
Upravnog odbora te Skupštine Udruženja
ugostitelja Zagreb na kojima je dan pregled
aktivnosti Udruženja u prvoj polovici godine
tekst
Maja Profuntar
foto
mateja vrčković
30
“U
proteklom periodu trudili
smo se raditi najviše i najbolje što možemo”, riječi
su kojima je sjednicu Skupštine otvorio predsjednik
Udruženja ugostitelja Zagreb Nenad Šepak.
Sjednica je održana u petak, 7. lipnja u zagrebačkom restoranu “Obrtnički dom”.
Na prvoj točki dnevnog reda našla se verifikacija
zapisnika s prethodno održanih 8. i 9. sjednice
Skupštine. Predsjednik Šepak istaknuo je kako
su u proteklim mjesecima održani sastanci sa
Sanitarnom inspekcijom, Državnim inspektoratom kao i posjet tadašnjem predsjedniku Skupštine Grada Zagreba Davoru Bernardiću. “Jedna od tema koje smo zatražili jest da u odbore
svih škola koje školuju učenike za ugostiteljska
zanimanja budu uključeni i članovi našeg udruženja. Nama je cilj uvesti sistem “tjedan za tjedan”, odnosno da se izmjenjuju tjedan školske
i tjedan praktične nastave, jer se to pokazalo
najboljim načinom za edukaciju novih kadrova”,
rekao je Nenad Šepak.
Na sjednici je spomenuto i kako je Hrvatske obrtnička komora (HOK) na svojoj 20. sjednici zatražila da se po područnim obrtničkim
komorama izvrši anketa kojom se tražilo mišljenje obrtnika o dosadašnjem radu resornog
Ministarstva poduzetništva i obrta. “Skupština
Udruženja ugostitelja Zagreb nije prihvatila prijedlog HOK-a za provođenjem ankete i u anketi
nije sudjelovala”, naglasio je Nenad Šepak.
Godišnje izvješće o radu Udruženja ugostitelja
Zagreb za 2012. godinu jednoglasno je prihvaćeno: naveden je broj sjednica po svim tijelima,
sekcijama, odborima i komisijama, a taj je broj u
odnosu na 2011. godinu povećan.
Jednoglasno je prihvaćeno i godišnje financijsko izvješće za 2012. godinu, a tajnik Udruženja Mario Mikulić izvijestio je članove Skupštine o iznajmljivanju dijela prostorija Udruženja.
“Udruženje je upisano u gruntovnicu kao vlasnik prostora u Radauševoj ulici 3, ali prostor
30-31_skupstina UUZ.indd 30
nema uporabnu dozvolu, što je potrebno riješiti
do 30. lipnja kroz postupak legalizacije”, kazao
je Mario Mikulić i naglasio kako je legalizacija
prostora, odnosno dobivanje uporabne dozvole, od presudne važnosti za daljnji rad Udruženja. U sljedećoj točki dnevnog reda prihvaćen
je prijedlog Upravnog odbora za razrješenjem
članica Skupštine Davorke Andrijević – ujedno
i potpredsjednice Udruženja – te Marije Lalić
zbog odjave obrta.
11/22/13 11:50 AM
ZLATNe PLAKETe za dosadašnji
rad u Udruženju uručene su
Davorki Andrijević i Mariji Lalić;
Davorka Andrijević s novom
potpredsjednicom Martinom
Dumančić (dolje)
studeni 2013.
31
legalizacija prostora u Radauševoj,
odnosno dobivanje uporabne dozvole,
prioritet je za Udruženje
Za novu potpredsjednicu u mandatnom razdoblju do 2014. godine izabrana je Martina Dumančić, a bivšim članicama Udruženje
se za dosadašnju suradnju zahvalilo zlatnim
plaketama i prigodnim darovima.
Usto, najavljeno je kako će nakon ljeta biti
raspisani izbori i za dva nova člana Upravnog
odbora za općine Centar i Maksimir, koji će
zamijeniti dosadašnje članove Petra Pančića i
Ivanku Matić.
�
30-31_skupstina UUZ.indd 31
11/22/13 11:50 AM
studeni 2013.
kolumna [ tadija bago ]
32
Gdje su nestale
gostionice?
najveći je uspjeh
gostioničara kad
i nezadovoljnoga
gosta vidi ponovo u
svojoj gostionici.
No, hoće li se taj
gost uskoro imati
gdje vratiti?
N
tekst
Tadija Bago,
stručni učitelj
ugostiteljstva
u mirovini
foto
MATEJA VRČKOVIĆ
32-33_kolumna gostionice.indd 32
ije moguće ni zamisliti što bi se
trebalo dogoditi da u Engleskoj
nestanu pubovi, u Francuskoj bistroi ili u Italiji trattorije, dok u Hrvatskoj gostionice nestadoše bez
traga. Je li to pomodarstvo da nam je fast food
ili bistro prihvatljiviji od gostionice?
Gostionice, kako lijepo i znakovito nazivlje, čiju
osnovicu čini riječ GOST, koja tvori i mnoge druge pojmove. U GOSTionici se GOSTiraju GOSTi
koje je uGOSTitelj, GOSTioničar, uGOSTio iskazujući im svoje GOSToprimstvo i GOSToljubivost.
Neopravdano je mišljenje da su gostionice manje vrijedne, nižerazredne, arhaične ugostiteljske
radnje čije je vrijeme prošlo. Naprotiv, gostionice su vrlo važan dio naše ugostiteljske tradicije
i kulture i to je dovoljan razlog da se pokrene
proces revitalizacije gostionica kao autohtonog
hrvatskog branda. Odgovornost je na nadležnim
institucijama, Obrtničkoj komori i turističkim zajednicama, da stimuliraju otvaranje gostionica
umjesto bistroa, fast-foodova, buffeta, snackbarova, cateringa, cafe-barova kako bi se time
ispravila učinjena pogreška. Gostionica je ugostiteljska radnja manjeg prostornog kapaciteta.
Ima tridesetak sjedećih mjesta, s jednostavnom,
ali funkcionalnom ugositeljskom opremom i namještajem. Namještaj dobro usklađen s blagovaonskim prostorom pruža vrlo ugodan osjećaj
topline i gostoprimstva.Svi ostali prostori koji se
vežu na blagovaonicu, kuhinju i točionicu povezani su u jednu funkcionalnu cjelinu.
Sanitarne prostorije smještene su na
izdvojenom, ali lako dostupnome mjestu.
Gostionice u ruralnim sredinama nešto su skromnije prostornim rasporedom i namještajem,
kao i ponudom jela i pića; sve je prilagođeno
sredinama u kojima gostionice rade.
Gostionice, umjesto fast-fooda i self-servicea,
nude slow food, fast service i healhty nutrition.
Gostionica nudi prigodu da, dok opušteno jedete, uživate u zdravoj prehrani koje vam je u
skladu s vašim željama pripremio majstor kuhar,
a poslužio ljubazni ugostitelj koji je uvijek dobre
volje. Jela koja se nude i na koja vas poziva gostioničar popularna su, jednostavna i cijenom
11/22/13 11:51 AM
Gostioničar je u pravilu i vlasnik gostionice, s čijim se imenom gostionica poistovjećuje, pa često gosti idu u gostionicu zbog
gostioničara, ne spominjući ime gostionice već
ono gostioničarevo.
On je ugostitelj s iskustvom kojeg je stekao radeći u kvalitetnim restoranima te koji posjeduje
osobine dobrog upravitelja. Osim stručnog znanja, gostioničar mora imati i osobine dobroga
sugovornika.
Njegova neverbalna i verbalna komunikacija
obilježit će ga kao osobu.
Jedna od vrlo važnih osobina je pojavnost, što
podrazumijeva besprijekornu higijenu tijela te čistoću i urednost odjeće.
Neverbalna komunikacija uvod je u verbalnu
koja započinje pozdravom. Ako gostioničar
poznaje gosta, oslovit će ga s “gospodine” i
njegovim prezimenom. Ne treba inzistirati na
rukovanju, ali će ispruženu ruku gosti srdačno
prihvatiti. Daljnja poslovna komunikacija sadrži
u sebi riječi: izvolite, hvala lijepa, molim lijepo.
Za uspješnu govornu komunikaciju gostioničar
prvenstveno sluša i odgovara na pitanja. odgovor na pitanje mora biti izrečen jasno, točno,
rečko biranim riječima i gramatički ispravno.
Govorna vještina traži poštivanje triju osnovnih
postulata: prvo treba znati što reći, drugo kada
reći, treće kako reći. Što reći zapravo određuje
ulogu gostioničara – dakle, reći ono što je za goste interesantno, a to su prvenstveno odgovori
na njihova pitanja. Gosta će gostioničar pozdraviti onda kada je gost spreman prihvatiti pozdrav
i nikada neće upadati gostu u riječ.
Gostioničar s iskustvom svladao je osnove
govornih vještina i pravila. On se ne upušta u
32-33_kolumna gostionice.indd 33
korekcije sadržaja gostova govora. Negiranje
gostinske tvrdnje i nametanje svoje ne može
biti stil verbalnom komuniciranja gostioničara.
Nevještom govorniku rečenica s pozitivnim značenjem, ako je pogrešno intonirana i nepravilno
akcentirana, može imati negativno i uvredljivo značenje. Poželjno bi bilo da gostioničarski
govorni nastup bude tolerantan, produhovljen,
izgovoren biranim riječima. Gostioničar bi trebao biti spreman prihvatiti primjedbe, prigovore,
sugestije gostiju. Najveći je uspjeh gostioničara
trenutak kad i nezadovoljnoga gosta vidi ponovo
u svojoj gostionici. Pogreške se mogu dogoditi, ali se ne smiju ponoviti; ponovljene pogreške
gosti ne opraštaju.
Gostioničar se mora truditi da ostavi dojam
kompletne osobe koja predstavlja svoju gostionicu. Svi gosti u gostionici jednako su važni i svi
jednako uživaju njegovu naklonost.
Na kraju, još se jedanput nameće pitanje – gdje
su nestali ovakvi gostioničari i ima li nade za njihov povratak u hrvatsku ugostiteljsku ponudu? �
O AUTORU
Tadija Bago
bez
autentičnih
gostionica
hrvatska bi
ugostiteljska
ponuda
bila znatno
osiromašena,
smatra autor
kolumne
Tadija Bago
[!]
Iza autora kolumne “Gdje su nestale gostionice?” Tadije Bago stoji
višedesetljetno ugostiteljsko iskustvo. Karijeru je započeo radeći kao
konobar u restoranima Hotela Jadran u Tučepima, Hotela Park u
Splitu i Hotela Slavija u Opatiji, potom kao šef sale u hotelu Medena,
Trogir i kao barmen u Hotelu Lav, Split. “Posebno vrijedno iskustvo
stekao sam u restoranu Hotela Savoy u Londonu radeći kao asistent
(commis), samostalni konobar (chef de rang) i sommelier. Većinu
svoga radnoga vijeka proveo sam radeći kao nastavnik Ugostiteljskog
posluživanja u Ugostiteljskoj i Hotelijersko-turističkoj školi u Zagrebu”, ispričao je o sebi Tadija Bago, dodavši kako je “po vokaciji visokokvalificirani ugostitelj, a po školskoj naobrazbi nastavnik engleskog jezika”. Uz kolumnu koju ste imali prilike pročitati, Tadija Bago
autor je i knjige “U restoranu – nešto novo na stari način”, koja bi
– bude li sluha međui izdavačima – mogla biti od velike koristi svima
koji se na ovaj ili ovaj način bave ugostiteljskom djelatnošću. “Knjiga
je namijenjena restoraterima i onima koji
to žele postati, a može
poslužiti kao dopunska stručna literatura
studentima ugostiteljskog i turističkog menadžmenta. Svojim je
sadržajem orijentirana
na restoran kao najvažniji segment ugostiteljske djelatnosti
i opisuje sve radnje u
jednom vrhunskom
restoranu, a nastala je kao plod moga
stručnog praktičnog
iskustva i teoretskog
saznanja dobivenog
iz stručne literature
koja je potvrdila moja
postojeća saznanja i
ponudila neka nova”,
kaže Tadija Bago.
33
studeni 2013.
?
prihvatljiva, pripremljena od zdravih i svježih
sezonskih namirnica. Tražena jela su: špek.fileki, pržena jetrica s pire-krumpirom, gulaš od
govedine s tjesteninom, paprikaš od teletine s
njokima, grah s kobasicom, grah sa suhim rebrima, punjena paprika s pire-krumpirom, sarma
s kiselim kupusom, mesne okruglice u umaku
od rajčice s rižom, kuhana šunka s pireom od
špinata, kuhane suhe svinjske nogice s kiselim
kupusom, pileći ujušak sa svježim povrćem, pirjana ili pečena teleća koljenica s prženim krumpirom, pržene girice, gavuni ili srdele, pržene
lignje s tartar umakom, musaka od krumpira ili
patlidžana, zagorski štrukli i druga gotova jela.
Kao početno jelo dovoljne su dvije juhe: kuha od
povrća i govedska juha s domaćim rezancima te
dva predjela: pršut i francuska salata. Svaki se
dan nudi neko jelo kao dnevni specijalitet gostionice. Za završno jelo dovoljne su dvije slastice:
zapečene palačinke i savijača od jabuka.
Ponuda pića je standardna, bez inzistiranja na
prevelikom asortimanu. Potrebno je naglasiti da
stolna vina moraju biti prvorazredne kvalitete,
no isto tako, gostionica mora – između ostalog - nuditi i točeno pivo. Točeno pivo te stolno
crveno i bijelo vino čine glavnu ponudu pića u
gostionici.
Prostor, inventar, namještaj, oprema, jelo i piće
dobivaju svoj smisao i značenje pojavom gostioničara koji će sve ovo staviti gostu na uživanje
i tek tada gostionica postaje ono što ona uistinu
jest - ugodan ambijent, kvalitetno jelo i profesionalna posluga.
11/22/13 11:51 AM
Foto Vedran Metelko
[ na pivi s... ] DOMAGOJEM JAKOPOVIĆEM RIBAFISHEM
Jednog ću
dana imati
svoju pivnicu
studeni 2013.
N
34
ovinar, kolumnist, profesor geografije te vrsni poznavatelj piva i ćevapa Domagoj Jakopović Ribafish za sebe još kaže da je hedonist i svjetski putnik koji voli isprobavati
nove okuse, ali ipak najviše od svega cijeni
– domaću kuhinju. U intervjuu za Gost otkrio nam je kako
se nijedna pivnica u Zagrebu ponudom ne može mjeriti
sa samoborskim Scoutom, gdje se može pojesti najbolji
gablec i kojoj slastici ne može odoljeti. Za kraj, otkrio nam
je kako bi jednog dana volio otvoriti vlastitu pivnicu, gdje
bi sam kuhao svoja piva i imao, kako kaže “najbolju roštiljčinu u regiji”.
[G] Kao dokazani ljubitelj i poznavatelj piva, možete li nam otkriti u kojim zagrebačkim kafićima
ispijate omiljeni napitak i koji imaju najbolji izbor?
Kada nisam s rastavljenim Juniorom, četvrtke provodim
u Češkoj Besedi na uglu Šubićeve i Zvonimirove ulice, jer
se tu održavaju sastanci Društva prijatelja piva (DPP), pa
imamo izbor od kojih pedesetak vrsta. Volim svratiti i u
Medvedgrad u Adžijinoj ulici zbog najkvalitetnijeg piva iz
domaće radinosti, Sheridan’s pub radi irske atmosfere i
Zlatnog Medu radi nostalgije. Iako postoji solidan izbor
piva u The Beertiji, još se nisam pelcao, a jedino mi je žao
što jedan Samobor ima Scout, meku svakog pivopije sa
250 vrsta piva, live svirkom i nagradnim igrama, a jedan
Zagreb još uvijek nema.
[G] Nedavno ste radili testiranje zagrebačkih zalogajnica. Gdje se, po Vama, može pojesti najbolji
gablec?
Za kvalitetnije bi se ispitivanje trebalo u jednu zalogajnicu
ići cijeli tjedan, tako da sam nažalost tek ovlaš dotaknuo
tu scenu. A da se može svega naći, može. I dalje sam
u potrazi za ultimativnim zagrebačkim filekima, sarma je
sjajna u pajzlu To-Mi, buncek u Lepoj Vasi, uništio sam
se pečenim štruklama u podrumu Mimare, oduševio se
gulašima u bugarskom restoranu Mehana... Nažalost, ima
više razočarenja nego oduševljenja, kad dobiješ obrok
koji nije sunca ni prirode vidio, ali za pedesetak kuna se,
meni osobno, najdraže nagablati u Magazinskoj kleti.
[G] Jeste li skloniji domaćoj ili inozemnoj kuhinji?
U koje restorane najradije odlazite?
Kao hedonist i svjetski putnik više cijenim domaću kuhinju, ali neki crvuljak u meni me stalno tjera na isprobavanje novih stvari. Više od restorana cijenim kad se netko
potrudi i sam složi neki bućkuriš, koji češće ispadne dobar nego razvikani sterilni restorani. Ne jedem puno po
restoranima zato jer nemam dovoljno novaca, jedino kad
je neka posebna prilika, otvorenje, ili nešto sasvim drugačije. Nećete me vidjeti u Mc, KFC i sličnim objektima loše
prehrane, ali nekad ne odolim pizzi. Ne, Karijola nije pizza,
to su skoreni mlinci, zakon je ona s rukolom i pršutom u
34_ribafish.indd 34
i dalje sam u potrazi za
ultimativnim zagrebačkim
filekima, a znam i gdje se
mogu pojesti najbolje
štrukle, sarma i gulaš
ljubitelj domaće kuhinje
Capricciju na Vrbiku. Lak sam na ćevape i bureke, ali o
tom drugom prilikom... Nemate toliko mjesta!
[G] U koje biste zagrebačke restorane, kafiće i
barove odveli prijatelje iz inozemstva? Koji od
njih najbolje dočaravaju zagrebački štih?
Kod Srbina! (smijeh) Više povjerenja imam u sebe nego u
domaće restorane, a one koji jesu kvalitetni poput recimo
Vinodola su daleko preskupi za moj budžet, tako da bih
im doma sam skuhao neki ajngemahtec, sarmu, a onda
ispekao odojka ili hobotnicu ispod peke. Za barove nisam
nešto siguran, odveo bih ih na Jarun da vide kako je Zagreb lijep, ali i kakvu odvratnu glazbu slušaju mladi, ali
mislim da bi neka od pivnica odigrala ulogu. Osim ako ne
tule tamburaši...
[G] Imate li omiljenu slasticu? Kamo odlazite kad
Vas uhvati želja za nečim slatkim?
Imam, i to dvije. Kesten pire sa šlagom i sladoled od jagoda kod Volarića na Džamiji, danas je to Vincek. Ne, ne
miješam ih, to su zimski i ljetni specijalitet!
[G] Kad biste se sami okušavali u ugostiteljstvu,
kakav biste lokal najradije otvorili (restoran, kafić
ili slastičarnu)? Kako bi se zvao, što biste nudili?
Da se besramno obogatim, otvorio bih über pivnicu pod
Banom, kuhao svoja piva, imao dva stejdža i najbolju roštiljčinu u regiji. Kuhali bi mi Tom Gretić i Kosta iz Leskovca,
a meso nosili Čučkovići iz Viškova. Zvao bi se U Ribe, Seljobeer, ili Kod Žnidaršića 2, ali kad vam ja nisam te sreće...
[G] Po Vašem mišljenju, čega nedostaje u zagrebačkoj ugostiteljskoj ponudi?
Ljubavi, pažnje, ukusa, kulture, kvalitetnog osoblja, osmijeha, specijaliteta, upečatljivih mjesta, originalnosti... Kao
i većini drugih gradova. Znam da sam picajzlast, ali ovo je
moj rodni grad koji obožavam i stvarno želim da bude na
�
najvišem nivou. 11/22/13 11:52 AM
foto 1
Ugostitelji obrtnici,
postali smo vlasnici prostora
doma ugostitelja
zahvaljujući vašem
trudu i odricanju
u proteklih 10 godina.
dođite i koristite ga!
Udruženje ugostitelja Zagreb, Radauševa 3, 10000 Zagreb
tel/fax: 01/ 236 02 02, 01/ 236 02 03
e-mail: [email protected], web: www.zg-ugostitelj.hr
k3_oglas UUZ.indd 3
11/22/13 11:26 AM
Untitled-1
letak.indd 31
11/22/13
11/19/13 11:28
12:03 AM
PM

Čestit Božić i sretna nova 2013. godina!

Gost studeni 2014. - Udruženje ugostitelja

9. 4. 2010. nema pušenja!

Letak - Energetski dani 2013

BiH - BHRF

Zašto Hrvatska nije trebala pristupiti Europskoj Uniji

KODEKS PONAŠANJA ZAPOSLENIH U

PČELARSKI

ovdje - Župa Sv. Marka Križevčanina

STIL & ljepota