Monografija: Laboratorij za sudsku i kliničku

KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR SPLIT
MEDICINSKI FAKULTET
SVEUČILIŠTA U SPLITU
KLINIČKI ZAVOD ZA PATOLOGIJU,
SUDSKU MEDICINU I CITOLOGIJU
LABORATORIJ ZA
KLINIČKU I SUDSKU
GENETIKU
1993-2008
Split, 2008.
Izdavač:
Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu
Glavni urednik:
Prof.dr.sc. Šimun Anđelinović
Autori:
Prof.dr.sc. Šimun Anđelinović
Prof.dr.sc. Marija Definis-Gojanović
Pukovnik Ivan Grujić
Doc.dr.sc. Irena Drmić-Hofman
Prof.dr.sc. Matko Marušić
Prof.dr.sc. Dragan Primorac
Doc.dr.sc. Davorka Sutlović
Fotografija na koricama:
Doc.dr.sc. Davorka Sutlović, precipitirana DNA
Grafička priprema:
Prof.dr.sc. Stipan Janković, Doc.dr.sc. Davorka Sutlović
Tisak:
Redak
Naklada:
500 primjeraka
ISBN 978-953-7524-03-6
1.
UVODNA RIJEČ OSNIVAČA LABORATORIJA
ZA KLINIČKU I SUDSKU GENETIKU
Prof.dr.sc. Šimun Anđelinović i prof.dr.sc. Dragan Primorac
Laboratorij za kliničku i sudsku genetiku Kliničkog zavoda za patologiju, sudsku medicinu
i citologiju izrastao je u krilu Zavoda 1993. godine, kao izraz potrebe za usvajanjem i
primjenom novih tehnologija koje su omogućavale vizualizaciju umnažanja DNA i njihovu
primjenu u dijagnostičke i forenzičke svrhe. Kada je Jeffreys sa suradnicima po prvi put u
sudskomedicinskoj praksi 1987. godine identificirao počinitelja zločina koristeći DNA
identifikaciju, bilo je svima jasno da slijedi nova era u kojoj će biološki mikrotragovi biti
ključni u rješavanje i najtežih zločina. Pronađena je nova metoda koja poput otiska prstiju,
a nju je pak otkrio i uveo u sudsku praksu upravo naš iseljenik iz Argentine Ivan Vučetić,
može jednoznačno utvrditi identitet osobe. Postalo je jasno da su razvojem molekulskih
3
metoda znanstvenici dobili novo sredstvo za spoznaju o nasljednim bolestima, onkogenezi i
podrijetlu tumora te otkrivanju nasljednih faktora rizika za pojedine bolesti.
U to vrijeme Hrvatska je bila suočena s nasilnim osvajanjem dijela njezina teritorija i
krvavim ratom u kojem se neprijatelj gotovo trudio da unakazi i sakrije identitet poginulih
civila i branitelja. Rat s brojnim žrtvama poslije se proširo i na susjednu Bosnu i
Hercegovinu, a cjelokupni proces identifikacije i sudskomedicinske obrade žrtava rata za
Hercegovinu i Zapadnu Bosnu te za Južnu Hrvatsku pao je na teret Zavoda za patologiju,
sudsku medicinu i citologiju.
U početku skromno opremljeni i sa skromnim kadrovskim mogućnostima, djelatnici našeg
Zavoda nisu prezali od izazova koji je pred njih postavljen. Rađene su sudskomedicinske
obdukcije i druge forenzičke obrade kako na Zavodu, tako i na terenu u Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini.
Međutim, već na samom početku bilo je jasno kako neke žrtve neće biti identificirane
klasičnim metodama sudskomedicinske identifikacije te da će biti potrebna primjena
suvremene DNA identifikacije. Bilo je samo pitanje kako u tim ratnim uvjetima, kada nije
bilo dovoljno sredstava ni za kirurške konce, pokrenuti nabavku sofisticirane opreme i
kemikalija. Osnivači, prof. Šimun Anđelinović i prof. Dragan Primorac, imali su priliku u
tijeku svog stručnog usavršavanja u SAD-u upoznati, a kasnije i razviti prijateljske odnose
s vodećim forenzičarima, pionirima DNA identifikacije, profesorom Henryem Leeem,
Michaleom Badenom, Mosesom Schanfieldom i Mitchellom Hollandom, koji su se
spremno odvazvali pozivu da u Hrvatskoj provedu nužnu izobrazbu našeg neiskusnog
4
osoblja, ali ne u Americi nego u Splitu, te su na taj način maksimalno skratili vrijeme
prijenosa znanja i iskustava. U opremanju laboratorija i nabavci prvih kemikalija nužnih za
početak rada, pomogli su mnogi, od splitskih i hrvatskih gospodarstvenika, uglednih naših
znanstvenika u Domovini i inozemstvu, naših iseljenika, do vodećih američkih
biotehnoloških korporacija, i humanitarnih udruga poput AmeriCares. Na ovom mjestu
svima njima zahvaljujemo što su nam dali potporu u realizaciji ovoga pionirskog pothvata.
U to ratno vrijeme, kada se Hrvatska kao međunarodno tek priznata država borila za svoje
ime i ugled u svjetskoj zajednici, dolazak stručnjaka svjetskoga glasa imao je važnu
političku i humanitarnu dimenziju, a predavanja na sudu i Medicinskom fakultetu u Splitu
dovela su do popularizacije i primjene DNA u sudskoj praksi. Grad Split je prepoznao i
priznao ovaj pionirski rad i promicanje znanosti, te je 1995. godine, Zavodu za patologiju,
sudsku medicinu i citologiju i Laboratoriju za molekularnu i sudsku genetiku dodijelio
Nagradu grada Splita, posebno naglasivši zasluge osnivača laboratorija prof. Šimuna
Anđelinovića i prof. Dragana Primorca. Uslijedila je ubrzo široka primjena DNA
tehnologije u sudskoj praksi za utvrđivanje očinstva, tako i za otkrivanje počiniteljâ
kaznenih dijela.
Prvi sudski nalog za primjenom DNA identifikacije u Hrvatskoj izdan je od strane
istražnog suca 1994. godine, u slučaju eksplozije skladišta streljiva u vojarni pored Sesveta,
u Dubokom Jarku, gdje je poginulo šest osoba. S obzirom da su u trenutku nesreće bili u
središtu eksplozije, njihov je identitet utvrđen primjenom DNA tehnologije u našem
laboratoriju i u suradnji sa Zavodom za sudsku medicinu u Zagrebu (Slika 1).
5
Slika 1. Prva sudska naredba za DNA identifikaciju.
6
Od samog početka Laboratorij za kliničku i sudsku genetiku je uključen u projekt
identifikacije žrtava Domovinskog rata koji je pokrenula Vlada Republike Hrvatske preko
Uprave za zatočene i nestale, a koju je koordinirao pukovnik Ivan Grujić, tijekom kojega je
identificirano i sudskomedicinski obrađeno 1.200 žrtava Domovinskog rata (Slika 2 i 3).
Slika 2. Masovna grobnica.
7
Slika 3. Identifikacija.
8
Sve rezultate identifikacija žrtava Domovinskog rata smo sistematizirali i znanstveno
obradili, a naši su djelatnici objavili 50 znanstvenih radova, od kojih je 45 citirano u CC-u i
Science Citation Indexu. Na taj smo način pridonijeli prikazivanju istine o Domovinskom
ratu, a kao znanstvenici riješili smo mnoge probleme koji su se javljali u svezi s
degradiranom DNA i inhibicijom reakcije umnažanja DNA. Naši radovi su sustavno
objavljivani u prestižnim časopisima poput Journal of Forensic Sciences, International
Journal of Legal Medicine,
Forensic Science International, Electrophoresis, Croatian
Medical Journal i drugima, a o našim rezultatima pisali su najprestižniji svjetski znanstveni
časopisi poput Science, JAMA, Lancet i drugi.
Posebno smo ponosni na organizaciju jednog od najpoznatijih međunarodnih skupova iz
područja forenzičke genetike na koji sudjelovali predavači iz samog svjetskog vrha
znanosti iz ovog područja i gdje je aktivno sudjelovalo više od 1500 sudionika iz 44
države, a koji su se od 1997. godine održavali redovito svake druge godine. Od prošle
godine osnovali smo i znanstvenu udrugu pod nazivom International Society for Applied
Biological Sciences (ISABS) koja se direktno uključila u organizaciju ovoga skupa ali i sve
druge aktivnosti važne u promicanju forenzičkih znanosti.
Od 1997. pa do danas ovi su skupovi prerasli nacionalne okvire i postali svojevrstan
„svjetski brand“ za ovo područje medicinskih znanosti. Povodom svakog kongresa tiska se
tematski broj Croatian Medical Journala s radovima iz forenzičke i kliničke genetike, koji
donose najnovije spoznaje i pridonose značajnoj afirmaciji Croatian Medical Journala, kao
značajnog regionalnog časopisa. Djelatnici laboratorija i njihovi vanjski suradnici imaju
9
odobren program Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa pod naslovom „Antropološka
genetska i kemijska analiza starohrvatskih kostura“, koji se bavi izučavanjem genetskih
karakteristika starih Hrvata iz 8. stoljeća i njihovom usporedbom sa sadašnjom hrvatskom
populacijom. Istraživači će pokušati odgovoriti na važna pitanja: tko su bili i odakle su
došli stari Hrvati, kako su izgledali, čime su se bavili, kako su se hranili, ako su živjeli?
Odobren i projekt pod naslovom "Profil glikoproteina u normalnim i tumorskim
stanicama", koji također vode naši djelatnici.
Na projektnim zadacima, osim istraživača rade i tri znanstvena novaka te dva vanjska
suradnika. U našem laboratoriju je pokrenuto istraživanje iz područja forenzičke botanike u
suradnji sa znanstvenicima iz tvrtke SMS d.o.o. iz Splita, s tipizacijom DNA svih
relevantnih sorti hrvatskih maslina koje mogu biti korištene u forenzičkoj obradi.
U ovom vremenskom periodu, grupa autora pod vodstvom glavnog urednika prof. Dragana
Primorca u izdanju Nakladnog Zavoda Matice Hrvatske, napisala je i knjigu „Primjena
analize DNA u sudskoj medicini i pravosuđu“, koja je pridonijela dodatnoj popularizaciji
znanosti i njenoj primjeni u ubrzanom rješavanju dugotrajnih sudskih slučajeva. Knjiga je
prihvaćena odlično, i u tijeku su pripreme za njezino drugo izdanje.
Željeli smo da studenti dodiplomske i poslijediplomske nastave budu upoznati sa svim
metodama koje koristimo u laboratoriju, te se u njemu stoga odvija i nastava iz četiri
dodiplomska predmeta za studente medicine, nastava predmeta poslijediplomskog
doktorskog studija „Biologija novotvorina“ kojega je pokretač naš Zavod. Također se
izvodi i nastava iz triju izbornih predmeta.
10
U ovih prvih 15 godina, Laboratorij kliničke i sudske genetike imao je značajan utjecaj na
razvoj kliničkih znanosti i forenzike kako u znanstvenom i nastavnom smislu, tako i u
stručnom smislu.
Kako nastaviti dalje? Dosadašnji rezultati pokazali su da smo spremni brzo i djelotvorno
usvojiti sve nove tehnološke i znanstvene inovacije te ih ugraditi u našu kliničku i
forenzičku praksu. Na početku postavljena strategija razvoja sudske i kliničke genetike
pokazala se dobrom, jer će s vremenom zahtjev za kliničku genetiku značajno rasti.
Postalo je sasvim normalno da se u našem laboratoriju mogu napraviti pretrage u rasponu
od dijagnostike translokacije gena, mutacije gena, virusnog hepatitisa B i C, do utvrđivanja
očinstva i identifikacije osoba.
Naše odrednice za budućnost temelje se na stalnom inzistiranju na paralelnom razvoju
znanstvene, nastavne i stručne djelatnosti.
Ciljevi našega budućeg rada su sljedeći:
- kao prioritet, nastavak rada na identifikaciji žrtava Domovinskog rata;
- razvoj novih dijagnostičkih metoda, poglavito u patologiji, za dijagnostiku mutacija u
malignim tumorima te ispitivanje utjecaja mutacija na terapiju,
- razvoj i potpora transplantacijskoj medicini,
- razvoj laboratorija kao budućeg regionalnog centra za promicanje hrvatskog identiteta i
definiranje povijesnog podrijetla Hrvata,
11
- razvoj forenzičke bakteriologije i virusologije,
- razvoj forenzičke botanike autohtonih biljaka,
- razvoj forenzičke entomologije i genetike autohtonih kukaca.
12
2.
LABORATORIJ ZA SUDSKU GENETIKU
Doc.dr.sc. Davorka Sutlović
Molekula deoksiribonukleinske kiseline (DNA) naš je jedinstveni otisak, biljeg svake
pojedine stanice organizma. Očitavajući nepoznati genotip, tj. analizirajući DNA molekulu
iz raznovrsnog biološkog materijala, u mogućnosti smo jednoznačno odrediti podrijetlo
uzorka. Iz te činjenice očitava se puna vrijednost DNA metode u identifikaciji osoba, živih
ili preminulih.
S obzirom na činjenicu da svaka osoba naslijeđuje polovicu genetičkog materijala od oca, a
polovicu od majke, DNA testiranjem može se utvrditi povezanost između ispitivanih osoba.
Sljedeća važna osobina DNA jest da je stabilna i da se tijekom vremena ne mijenja, pa se
pravilno pohranjeni uzorak može usporediti s nekim drugim uzorkom uzetim i nakon
nekoliko godina.
13
Osnova analize je uspoređivanje DNA. Uspoređuje se humana DNA, izolirana iz skeletnih
uzoraka (kosti ili zuba), s DNA izoliranom iz uzoraka krvi, brisa bukalne sluznice, dlake i
sl., pretpostavljene najuže rodbine.
U vrijeme Domovinskog rata DNA laboratorij, a posebno sudska medicina, imala je
značajnu ulogu u identifikaciji žrtava rata. Prepoznavanje žrtava nastavilo se i nakon rata,
te kao kontinuirani proces traje i danas. Ukupno je, do sada, obrađeno preko 1.200 žrtava
kako iz Hrvatske, tako i iz susjedne Bosne i Hercegovine.
U ovom Laboratoriju razvijale su se i sofisticirane metode DNA identifikacije koje su po
svojim rezultatima predstavljale, u to vrijeme, sami svjetski vrh ovog znanstvenog područja
(Tablica 1).
Tablica 1. Kronološki prikaz uvođenja DNA metoda u rad Laboratorija
1993. - Prva DNA ekstrakcija i PCR umnažanje u sustavima: Polimarker (PM) (lokusi:
LDLR; GYPA; HBGG; D7S8; GC) i Amplitype DQA1 (Slika 4).
1993. - Umnažanje DNA je izvedeno uporabom Gene Amp System 9600 instrumenta
(Perkin Elmer).
1994. - Uvedeno umnažanje u sustavu D1S80.
1995. - Uvedeno umnažanje u sustavima HUM TH01; HUM FES i D17S5.
14
1999. - Uveden sustav AmpF1STR Profiler PCR Amplification Kit (Applied
Biosystems).
1999. - Obrada uzoraka radi se na ABI Prism 310 i - ABI Prism 377 (Applied Biosystems),
a obrada GeneMapper ID softverom.
2000. - Uveden sustav AmpF1STR Profiler Plus PCR Amplification Kit (Applied
Biosystems).
2001. - Uveden sustav PowerPlex PCR Amplification Kit Promega, Madison USA.
2002. - Uveden sustav AmpF1STR Identifiler PCR Amplification Kit (Applied
Biosystems) (Slika 4.).
2003. - AmpFlSTR Yfiler PCR Amplification kit (Slika 5).
2003. - Kvantifikacija DNA radi se na QRT-PCR ABI Prism 7000 Sequence Detection
System (7000 SDS), uz SDS softver v1.0, (Applied Biosystems). Koristi se
Quantifiler Human Kit istog proizvođača (Slika 6).
2004. - Umnažanje DNA je izvedeno uporabom Gene Amp System 9700 instrumenta
(Applied Biosystems).
2007. - Obrada uzoraka radi se i na ABI Prism 3130 (Applied Biosystems).
15
Slika 4. Prikaz rezultata DNA analize više uzoraka koristeći Polymarker (PM) PCR
sustav (prva dva reda), i Amplitype DQA1 sustav (zadnja dva reda).
Slika 5. Prikaz rezultata analize DNA izolirane iz bioloških uzoraka te umnožene u
Identifiler PCR sustavu (lijevo) i Yfiler PCR sustavu (desno).
16
Slika 6. Prikaz rezultata određivanja koncentracije DNA metodom Real Time PCR-a.
Laboratorij za kliničku i sudsku genetiku danas djeluje pri Kliničkom odjelu za sudsku
medicinu Kliničkog zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju Kliničkog
bolničkog centra Split.
U sastavu Laboratorija nalazi se klinički i sudski dio. U sklopu sudske genetike nalaze se
dvije zasebne cjeline, od kojih je jedna za genomsku, a druga za mitohondrijsku DNA.
Svaka od tih cjelina uključuje laboratorij za ekstrakciju i PCR laboratorij. Posebno je
izdvojen laboratorij u kojemu su samo smješteni DNA instrumenti.
17
Rad Laboratorija vezan je uz razne djelatnosti te pruža usluge različitim ministarstvima
RH i to:
1. Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti,
2. Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi,
3. Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa,
4. Ministarstvu pravosuđa,
5. Ministarstvu obrane,
6. Ministarstvu unutarnjih poslova.
U sklopu Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti još traje proces
identifikacija žrtava Domovinskog rata, u čijem radu aktivno sudjeluje i naš Laboratorij.
Od trenutka osnivanja Ureda za zatočene i nestale pri navedenom Ministarstvu pa do kraja
2007. godine, zaprimljeno je i obrađeno približno 660 uzoraka koštanih ostataka. Od toga
je DNA metodom identificirano preko 150 osoba.
U timu identifikacija žrtava Domovinskog rata sudjeluju:
Prof. dr. sc. Šimun Anđelinović
Prof. dr. sc. Marija Definis-Gojanović
Doc. dr. sc. Davorka Sutlović, voditelj u DNA laboratoriju
Boja Režić, laboratorijski tehničar
18
Silvana Grković, suradnk na projektu identifikacija
Anita Penović, suradnk na projektu identifikacija.
Također, prema sudskim nalozima laboratorij radi na utvrđivanju identiteta osoba
pronađenih u masovnim grobnicama iz II. svjetskog rata, kao i na rasvjetljavanju istine o
identitetu koštanih ostataka nepoznatih osoba koji se pronalaze na različitim lokalitetima
(more, špilje, jame) i iz i različitih su vremenskih razdoblja.
Laboratorij je radio na identifikaciji posmrtnih ostataka pronađenih u masovnoj grobnici u
Zagvozdu te uspješno identificirao tri širokobriješka fratra koji su ubijeni 1945. godine.
Identifikacija je obavljena unatoč činjenici da se radilo o osobama koje nisu imale
potomstvo, te se kao sustav za umnažanje mogao koristiti jedino sustav Y kromosoma koji
se nasljeđuje isključivo muškom linijom.
Rad u službi Ministarstva pravosuđa uključuje i utvrđivanje ili osporavanje spornog
očinstva, odnosno majčinstva. Valja također spomenuti i značajan broj analiza, davanja
mišljenja i vještačenja u sudskim postupcima za različita kaznena djela (silovanja, ubojstva,
razbojstva, itd.).
Od početka rada, analize u parničnim i kaznenim postupcima obavljaju se korištenjem
sustava genomske DNA (AmpF1STR Identifiler PCR Amplification; PowerPlex PCR
Amplification Kit; AmpFlSTR Yfiler PCR Amplification kit i analiza mitohondrijske
DNA).
19
Laboratorij je također sudjelovao i u vrednovanju biotehnoloških proizvoda, i to:
2000.-2002.
- “Beta Site study” on skeletal remains found in mass graves (Power Plex
16, AluQuant, DNA IQ, extraction kit) – Promega Corporation, Madison,
VI, USA.
2002.-2003. - “Beta Site study” on decomposed skeletal remains (Linear Array mtDNA
HVI/HVII Region-Sequence Typing Kit) – Roche Molecular Systems,
Alameda, CA, USA.
20
3.
LABORATORIJ ZA KLINIČKU GENETIKU
Doc.dr.sc. Irena Drmić-Hofman
Istovremeno s razvojem forenzičke genetike, krajem 2000. godine napravljene su i prve
pretrage iz kliničke genetike. Uz izolaciju DNA i klasičnu lančanu reakciju polimeraze
(PCR), ubrzo su uspostavljene i metode izolacije RNA te različite dodatne varijante PCR
metode.
Zbog potreba za molekularnom dijagnostikom u svakodnevnom kliničkom radu, posebice u
dijagnostici leukemija i limfoma, doc. dr. sc. Irena Drmić-Hofman najprije je započela s
molekularnim analizama translokacija u hematoloških pacijenata. Prvi napravljeni test u
novoformiranom laboratoriju, 9. siječnja 2001., bio je analiza translokacije t(9;22) s
fuzijskim genom BCR-ABL.
Te, 2001. godine napravljeno je 95 analiza. Nedugo nakon uvođenja prve metode, uvedene
se u i dodatne analize molekularnih translokacija: t (8;21) AML-ETO; t(15;17) PML-
21
RARA, te translokacije češće u djece oboljele od leukemije: t(4;11) MLL-AF4; t(12;21)
TEL-AML1 (Slika 7).
Sljedeće godine spektar testova je proširen uvođenjem metoda za analizu molekularnih
promjena povezanih s rizičnim faktorima za neke bolesti, kao što su duboka venska
tromboza, infarkt miokarda i moždani udar: mutacije u genu za Faktor V Leiden (G1691A),
Faktor II (G20210A), a 2003. uvedeni su novi testovi za gene Metilen tetra hidro folat
reduktaza (MTHFR) (C677T), insercijsko-delecijski polimorfizam u genu za Angiotenzin1- kovertirajući enzim (ACE) te genu za Plazminogen aktivator inhibitor 1 (PAI-1).
Polovicom 2003. godine Laboratorij je ekipiran s vrlo marljivom i pouzdanom Ivanom
Tomić, laboratorijskim inženjerom, što je omogućilo veću učinkovitost i povećanje broja
pretraga.
Sljedeće godine, za potrebe Odjela za patologiju uvedena je i analiza prisutnosti i
genotipizacija humanog papiloma virusa (HPV) u bioptičkom materijalu uklopljenom u
parafin, pa su te godine napravljene čak 164 molekularne analize HPV.
Zbog poboljšanja dijagnostike hematoloških bolesti, 2006. godine, prema standardima
svjetske zdravstvene organizacije (WHO), započelo se s analizom mutacije JAK2 (V617F),
novim molekularnim biljegom za klasifikaciju mijeloproliferativnih bolesti.
U svibnju 2007.godine, u suradnji s Odjelom za mikrobiologiju, uvedene su metode
molekularne analize prisutnosti virusa hepatisa B i C i genotipizacije hepatitisa C. U
uvođenju analize posebno se angažirala znanstvena novakinja mr. sc. Sendi Kuret, a zbog
22
sve većeg broja zahtjeva s različitih klinika broj se pretraga u laboratoriju tijekom 2007.
povećao na više od 600.
U tijeku je uspostavljanje metoda analize ekspresije gena (PCR u realnom vremenu) BCRABL u pacijenata s kroničnom mijeloidnom leukemijom, kao odgovor na terapiju imatinib
mezilatom (Glivec).
Nabavljena je i oprema za denaturacijsku tekućinsku kromatografiju (DHPLC) kojom će
se, uz već postojeću opremu za sekvenciranje, moći analizirati mutacije c-kit receptora i
čimbenika rasta trombocita alfa (PDGFRA) u gastrointestinalnim stromalnim tumorima
(GIST).
Do kraja godine namjeravaju se u svakodnevni rad uvesti i analize mutacija gena KRAS,
BRAF, BRCA 1 i BRCA 2 u tumorima dojke i jajnika, kao i dodatni testovi za rizične
čimbenike (APOE, NOS3, LTA).
Zahvaljujući potpori Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa nabavljena je kapitalna
oprema za Laboratorij za staničnu kulturu, u kojem će se kultivirati i analizirati tumorske
stanične kulture u svrhu individualnog pristupa liječenju malignih bolesti.
Laboratorij za kliničku genetiku (Slika 7) surađuje gotovo sa svim klinikama i odjelima
KBC Split, kao i s odjelima za hematologiju Opće bolnice Šibenik i Dubrovnik. Zbog
širenja suradnje, ali i sve većih potreba suvremene kliničke prakse za molekularnom
dijagnostikom u liječenju i terapiji različitih bolesti, očekujemo ekspanziju broja i vrsta
analiza različitih molekularnih biljega .
23
Laboratorij bi u vrlo skoro vrijeme trebao preseliti u novouređene prostore.
Kao završna faza, koja će uslijediti nakon useljenja u nove prosotre, provest će se
standardizacija i akreditacija laboratorija. Već je pokrenut postupak kod European
Molecular Genetics Quality Network (EMQN) - voditelj Laboratorija je član EuroGen
Test Network - te se u suradnji s konzorcijem planira akreditirati laboratorij i dobiti ISO
15 189 za medicinske laboratorije, što se i očekuje od laboratorija koji mora ispuniti
očekivanja pacijenata, ali i kliničara odgovornih za njihovo liječenje.
Slika 7. Rad tima za kliničku genetiku (lijevo) i slika agaroznog gela molekularne analize
translokacija metodom PCR (desno).
24
4.
ZNANSTVENA I NASTAVNA DJELATNOST
Prof.dr.sc. Marija Definis-Gojanović
ZNANSTVENA DJELATNOST
Već s prvim opremanjem Laboratorija 1993. godine i analizom prvih uzoraka u svrhu
identifikacije koštanih ostataka žrtava Domovinskog rata, započeta je i znanstvenoistraživačka djelatnost iz području forenzičke genetike. Tadašnje su mogućnosti i kapaciteti
(u ljudskom i materijalnom smislu) bili skromni. Međutim, uz svesrdnu pomoć
međunarodno priznatih stručnjaka, poput dr. Henrya C. Leea, dr. Mosesa Schanfielda, dr.
Michaela J. Badena, dr. Mitchella Hollanda i mnogih drugih, te osobni entuzijazam, učenje,
a zatim i trajno usavršavanje u domaćim (Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku,
Zagreb, HZZTM, Zagreb) i inozemnim institutima, zavodima i laboratorijima (SAD:
Connecticut State Police, FBI Laboratory, Quantico, Virginia, Armed Forces Institute of
Pathology, Rockville, MD, Miller School of Medicine, University of Miami, FL –
stipendija FAMRI; Italija: Istituto di Biologia e Genetica, Verona; Njemačka: Institute for
25
Cell Culture Technology, Bielefeld – stipendija DLR, SFB, University Clinics, Münster –
stipendija DAAD, Max Planck, Institute for Molecular Anthropology, Liepzig; Francuska:
Promega Centre, Lyon), djelatnici Laboratorija uspjeli su se razviti, a prenoseći znanje i
iskustvo i brojne mlađe kolege, u znanstvenike respektirajućeg ugleda i značenja u
znanstvenim krugovima u Republici Hrvatskoj i izvan nje (Slika 8).
Slika 8. Djelatnici Zavoda i vanjski suradnici, Split 1995.
26
Usporedo s uvođenjem i unapređenjem novih dijagnostičkih metoda forenzičke genetike
razvija se i klinička genetika, kako u stručnom, tako i znanstveno-istraživačkom dijelu.
Započinje, a potom se intenzivira nacionalna i internacionalna suradnja s laboratorijima za
genetiku u Hrvatskoj (Zagreb, Osijek), Bosni i Hercegovini (Mostar, Sarajevo, Tuzla),
Italiji, Velikoj Britaniji, Francuskoj i SAD-u. Edukaciju u laboratoriju prolaze kolege iz
naše zemlje te Bosne i Hercegovine, s Kosova i iz Iraka.
Surađuje se s drugim ustanovama (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split; Institut
za antropologiju, Zagreb; SMS-prehrambeno-razvojni centar, Split; Prirodoslovni muzej,
Split).
Radi se na stručnim i znanstvenim projektima (prilog 1.). U laboratoriju nastaju brojni
magistarski radovi i doktorske disertacije (prilog 2.), intenzivno se objavljuju radovi u
respektabilnim i visoko indeksiranim časopisima (prilog 3.). Ukupna citiranost djelatnika
iznosi 1.468 (Tablica 2.).
27
Tablica 2. Citiranost djelatnika Laboratorija
Djelatnici
Prof.dr.sc. Dragan Primorac, dr.med.
Prof.dr.sc. Šimun Anđelinović, dr.med.
Prof.dr.sc.Marija Definis-Gojanović, dr.med.
Doc.dr.sc. Irena Drmić-Hofman, dipl.ing.
Doc.dr.sc. Davorka Sutlović, dipl.ing.
Mr.sc. Sendi Kuret, dipl.ing
Mr.sc. Ante Ivkošić, dr.med.
Mr.sc. Antonio Alujević, dr.med.
Vedrana Škaro, dipl.ing.
Ivana Erceg-Ivkošić, dr.med.
Mr.sc.Ivana Šamija, dr.med.
Dijana Gugić, dr.med.
Petar Projić, prof.
Broj citata
774
299
133
93
54
40
29
12
11
9
7
6
1
Organiziraju se domaći i međunarodni skupovi, od čega posebice treba istaknuti pet, sada
već tradicionalnih, redovitih kongresa iz sudske i kliničke genetike te molekularne
antropologije, u kojima je oko 1.500 sudionika, iz 41 države svijeta (Tablica 3), izlagalo
radove visoke stručne i znanstvene kvalitete. Mnogi od njih objavljeni su u tematskim
brojevima časopisa Croatian Medical Journal (Slika 9). Organiziraju se i poslijediplomski
tečajevi stalnog usavršavanja liječnika. Također, djelatnici Laboratorija aktivno sudjeluju,
kao pozvani uvodničari, predavači, usmeni ili poster izlagači na brojnim znastvenim
skupovima u zemlji i u inozemstvu.
28
2007 - Volume 48
2005 - Volume 46
August - No. 4
August - No. 4
2003 - Volume 44
August - No.4
June - No. 3
Slika 9. Tematski brojevi časopisa Croatian Medical Journal.
29
2001 - Volume 42
August - No.4
June - No. 3
Tablica 3. Zemlje sudionice kongresa iz sudske i kliničke genetike i molekularne
antropologije (Split, 1997., Dubrovnik 2001., Zagreb, 2003., Dubrovnik, 2005., Split,
2007.)
EUROPA
1. Belgija
2. Bjelorusija
3. Bosna i Hercegovina
4. Cipar
5. Češka
6. Danska
7. Estonija
8. Finska
9. Francuska
10. Hrvatska
11. Italija
12. Izrael
13. Kosovo
14. Latvija
15. Litvanija
16. Mađarska
17. Makedonija
18. Nizozemska
19. Njemačka
20. Norveška
21. Poljska
22. Rumunjska
23. Rusija
24. Slovačka
25. Slovenija
26. Srbija i Crna Gora
27. Španjolska
28. Švicarska
29. Uzbekistan
30. Velika Britanija
31. SAD
OSTALI
32. Australija
33. Kanada
34. Egipat
35. Irak
36. Iran
37. Indija
38. Japan
39. Novi Zelenad
40. Tajland
41. Ujedinjeni Arapski Emirati
30
NASTAVNA DJELATNOST
Laboratorij za kliničku i sudsku genetiku od samog početka svoga rada služi kao mjesto
izobrazbe studenata u dodiplomskoj nastavi za studente Medicinskog fakulteta Sveučilišta
u Splitu, i to za potrebe Katedre za biokemiju, Katedre za medicinsku dijagnostiku, za
predmet Medicinska laboratorijska dijagnostika, za Katedru za patologiju te Katedru za
javno zdravstvo, predmet Sudska medicina, a u okviru izvođenja nastave iz redovnih i
izbornih predmeta (Slika 10.). Obavlja se i izobrazba studenata Pravnog fakulteta
Sveučilišta u Splitu, te Stomatološkog i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu.
Također, nastava se izvodi i u okviru poslijediplomskih studija pri Medicinskom fakultetu
Sveučilišta u Splitu (studiji „Temeljne i kliničke medicinske znanosti“, „Biologija
novotvorina“).
Nastavna djelatnost rezultirala je izradom 48 diplomskih radova te s više nastavnih
tekstova i poglavlja u knjigama ( prilog 3.).
O kvaliteti održavanja nastave govore brojna priznanja koja djelatnici Laboratorija osobno,
kao i Katedra za patologiju i Katedra za javno zdravstvo – Sudska medicina primaju
redovito, iz godine u godinu, od strane Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, a
temeljeno na visokim ocjenama u studentskim anketama.
31
Slika 10. Test iz izbornog predmeta „Primjena DNA u sudskoj medicini“; studenti
Medicinskog fakulteta, šk.god. 2006/07.
32
5.
POPIS DJELATNIKA
OSNIVAČI LABORATORIJA
Prof.dr.sc. Dragan Primorac, dr.med., ministar znanosti, obrazovanja i športa
Prof.dr.sc. Šimun Anđelinović, dr.med.
SADAŠNJI DJELATNICI
Prof.dr.sc. Šimun Anđelinović, dr.med., predstojnik Kliničkog zavoda za patologiju,
sudsku medicinu i citologiju
Mr.sc. Antonio Alujević, dr.med.
Prof.dr.sc. Marija Definis-Gojanović, dr.med., pročelnik Kliničkog odjela za sudsku
medicinu
Doc.dr.sc. Irena Drmić, dipl.ing.kem., voditelj djelatnosti kemije (klinička genetika)
Doc.dr.sc. Davorka Sutlović, dipl.ing.kem., voditelj djelatnosti kemije (sudska genetika)
Vesna Babić, med.lab.ing.
Ivana Tomić, med.lab.ing.
Boja Režić, lab.teh.
Tanja Visković, lab.teh.
Zrinka Čaleta
Smilja Vuko
Nediljko Ezgeta
33
Željko Jović
Iva Milas
Rosa Petričević
Jadranka Prkić
ZNANSTVENI NOVACI I SURADNICI
Mr.sc. Sendi Kuret, dipl.ing. mol.biolog., znanstveni novak
Jelena Ljubković, dipl.ing.mol.biolog., znanstveni novak
Kristijan Bečić, dr.med., znanstveni novak
Dijana Gugić, dr.med., znanstveni novak
Anita Penović, dipl. arheolog., suradnik
Silva Grković, dipl. arheolog.,suradnik
PRIJAŠNJI DJELATNICI I SURADNICI
Prim. Jakša Ivanović, dr.med.
Mr.sc. Ivana Šamija, dr.med., suradnik na projektu
Ivana Erceg-Ivkošić, dr.med., suradnik na projektu
Mr.sc. Ante Ivkošić, dr.med., stažista
Petar Projić, prof. biologije i kemije, suradnik na projektu
Vedrana Škaro, dipl.ing.mol.biolog., suradnik na projektu
34
Slika 11. Djelatnice laboratorija.
35
6.
NAGRADE I PRIZNANJA
- 1981.: Rektorova nagrada Sveučilišta u Zagrebu za najbolji studentski rad - Šimun
Anđelinović
- 1981.: Nagrada “Drago Perović” za najbolji morfološki rad - Šimun Anđelinović
- 1983.: Rektorova nagrada Sveučilišta u Zagrebu za najbolji studentski rad - Marija
Definis
- 1993. : Nagrada”Sergej Saltykow”, obrana doktorata - Šimun Anđelinović
- 1995: Nagrada grada Splita Odjelu za patologiju i sudsku medicinu s posebnim
naglaskom na rad dr. Dragana Primorca i dr. Šimuna Anđelinovića za uvođenje DNA
u sudsku medicinu u Hrvatskoj
- 1996.: Young Investigators’ Award, XVIIth Meeting of IAFS, Tokio, Japan - Marija
Definis-Gojanović
- 1996: Recognition for Contribution to the Advancement of Forensic Sciences
(Connecticut State Police, Commissioner’s Office and Forensic Sciences Laboratory) –
Dragan Primorac
- 1996. Recognition for Contribution to the Advancement of Forensic Sciences
(Connecticut State Police, Commissioner’s Office and Forensic Sciences Laboratory) –
Dragan Primorac
- 1998.: Spomenice Domovinskog rata za rad na identifikacijama žrtava Domovinskog rata
Šimun Anđelinović, Ivan Čapin,Marija Definis-Gojanović, Nediljko Ezgeta, Jakša
Ivanović, Željko Jović, Boro Katavić, Alma Pavlić, Dragan Primorac
- 2002. Life Time Achievement Award (University of New Heaven, Forensic Science
Institute, New Haven, USA) – Dragan Primorac
36
PRILOG 1.
ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKI I STRUČNI PROJEKTI I PROGRAMI
a) Projekti
1. Imunohistokemija i molekularna genetika u istraživanju tumora, Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta RH (2000.-2006.)
2. Antropološka analiza kostura srednjovjekovne populacije iz južne Hrvatske,
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH (2007.-)
3. DNA analiza ranosrednjovjekovne populacije s područja južne Hrvatske, Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i sporta RH (2007.-)
4. Metali u kosturima iz starohrvatskih grobova u Kliškoj i Bribirskoj županiji,
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH (2007.-)
5. Profil glikoproteina u normalnim i tumorskim stanicama, Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta RH (2007.-)
6. Identifikacija posmrtnih ostataka žrtava Domovinskog rata korištenjem metoda DNA
analize, Projekt Vlade RH (1991.-)
b) Programi
1. Antropološka, genetska i kemijska analiza starohrvatskih kostura, Ministarstvo znanosti i
tehnologije RH (2007.-)
37
Slika 12. Prikaz sekvence hipervarijabilne regije humane mtDNA.
Slika 13. Rad sa znanstvenim novacima.
38
Slika 14. Ranosrednjovjekovni grob, južna Hrvatska.
39
PRILOG 2.
MAGISTARSKI RADOVI I DOKTORSKE DISERTACIJE
(mentori djelatnici Laboratorija)
a) Magistarski radovi izrađeni u Laboratoriju ili su mentori djelatnici i suradnici
Laboratorija
1. Snježana Tomić: Prognostičke vrijednosti invazije krvnih i limfnih žila u
karcinomima debelih crijeva i rektuma. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
2. Irena Drmić: Učestalost alela u šest visokopromjenjivih lokusa u stanovništvu splitske
regije. PMF Sveučilišta u Zagrebu.
3. Deni Karelović: Utjecaj ratnih prilika na tumorska morfološka obilježja i preživljenje
bolesnika s rakom dojke. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
4. Davorka Sutlović: Prisustvo iona željeza, bakra, kadmija i olova u kostima iz
masovnih grobnica i mogući utjecaj na identifikaciju osoba analizom DNA. PMF
Sveučilišta u Zagrebu.
5. Andro Tripković: Prognostička vrijednost ekspresije nm23 tumor supresorskog gena
u karcinomu debelog crijeva. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
6. Frane Paić: Primjena novih metoda DNA analize u identifikaciji posmrtnih ostataka.
Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu.
7. Ante Ivkošić: Analiza aktivnosti kolagenskog promotora (Col1A1) u transgeničnim
miševima i stanicama osteosarkoma štakora (ROS17/2.8). Medicinski fakultet
Sveučilišta u Splitu.
8. Sendi Kuret: Određivanje gubitka heterozigotnosti gena i razine proteina p53 i nm23
u karcinomima pokrovnog epitela jajnika. PMF Sveučilišta u Zagrebu.
9. Petra Uvodić: Utjecaj daktiloskopskih reagensa na umnažanje DNA. PMF Sveučilišta
u Zagrebu.
40
b) Doktorske disertacije izrađene u Laboratoriju ili su mentori djelatnici i suradnici
Laboratorija
1.Dujomir Marasović: Pojava kožnih tumora u različitim zemljopisnim područjima.
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
2.Dragan Primorac: Osteogenesis imperfecta kao posljedica pogreške u obradi glasničke
mRNA. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
3.Valdi Pešutić-Pisac: Epitelijalni membranski antigen, estrogeni i progesteronski
receptori, te proizvodi nm23 gena u papilarnom i folikularnom karcinomu štitnjače.
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
4.Snježana Tomić: Vrijednost određivanja izražaja nm23, p53 i c-Erb/B 2 u epitelno
stromalnim novotvorinama pokrovnog epitela jajnika. Medicinski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu.
5.Irena Drmić: Analiza povezanosti haplogrupa i haplotipova bialelnih i multialelnih
biljega na kromosomu Y s muškom neplodnošću. Medicinski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu.
6.Tade Tadić: Uloga transkripcijskih čimbenika Msx2i Dlx5 u procesu diferencijacije
koštanih stanica. Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu.
7. Inga Marijanović: The effect of Dlx3, Dlx5 and Dlx6 transcription factors on osteoblast
differentiation. PMF Sveučilišta u Zagrebu.
8. Damir Marjanović: Polimorfizam kompletno Y-vezanih molekularnih markera u
referentnom uzorku bosanskohercegovačke humane populacije. PMF Sveučilišta u
Sarajevu.
9. Marina Titlić: Utjecaj Arg-506-Gln (Faktor V Leiden) i G20210A mutacija na
zastupljenost ishemijske cerebrovaskularne bolesti. Medicinski fakultet Sveučilišta u
Splitu.
10. Davorka Sutlović: Utjecaj humusne kiseline na umnažanje i kvantifikaciju DNA PCR i
QRT PCR metodama. Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu.
11. Vida Čulić: Značenje nalaza DNA humanih papiloma virusa u patohistološkom
materijalu spontanih pobačaja s aneuploidijom u roditelja s urednim konstitucijskim
kariotipom. Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu.
41
PRILOG 3.
PUBLIKACIJE 1993. – 2008.
A. Radovi objavljeni u:
a) CC/SCI/SSCI časopisima
1. Primorac D, Anđelinović Š, Definis-Gojanović M, Drmić I, Režić B, Baden MM,
Kennedy MA, Schanfield MS, Skakel SB, Lee HC. Identification of war victims
from mass graves in Croatia and Bosnia and Herzegovina by use of standard
forensic methods and DNA typing. J Forensic Sci 1996; 41:891-4.
2. Keys KM, Budowle B, Anđelinović Š, Definis-Gojanović M, Drmić I, Marcikić M,
Primorac D. Northern and southern Croatian population data on seven PCR-based
loci. Forensic Sci Int 1996; 81:191-9.
3. Kapitanović S, Radošević S, Kapitanović M, Anđelinović Š, Ferenčić Z, Tavassoli
M, Primorac D, Sonicki Z, Spaventi S, Pavelić K, Spaventi R. The expression of
p185 Her-2/neu correlates with the stage of disease and survival in colorectal
cancer. Gastroenterology 1997; 112:1103-13.
4. Drmić I, Schanfield MS, Anđelinović Š, Galavotti R, Primorac D, Pignatti PF.
Allele and genotype frequencies of six DNA polymorphisms in the Croatian
population. Human Biology 1998; 70: 949-57.
5. Terzić J, Krželj V, Drmić I, Anđelinović Š, Primorac D, Meštrović J, Balarin L.
Genetic analysis of the glucose-6-phosphate dehydrogenase deficiency in a southern
Croatia. Coll Antropol 1998; 22:485-9.
6. Primorac D, Johnson CV, Lawrence JB, Mc Kinstry M, Stover LM, Schanfield SM,
Anđelinović Š, Tadić T, Rowe DW. Premature termination codon in the aggrecane
gene of Nanomelia and its influence on mRNA transport and stability. Croat Med J
1999; 40:528-32.
42
7. Kapitanović S, Radošević S, Slade N, Kapitanović M, Anđelinović Š, Ferenčić Z,
Tavassoli M, Spaventi S, Pavelić K, Spaventi R. Expression of erbB-3 protein in
colorectal adenocarcinoma: correlation with poor survival. J Cancer Res Clin Oncol
2000; 126: 205-11.
8. Primorac D, Schanfield SM, Primorac D. Application of Forensic DNA in the legal
system. Croat Med J 2000;41:33-47.
9. Johnson CV, Primorac D, Kinstry M.Mc, Rowe DW, Lawrence JB. Tracking
COL1A1 RNA in Osteogenesis Imperfecta: Splice-defective Transcripts Initiate
Transport from the Gene but are Retained within the SC35 Domain. J Cell Biol
2000; 150: 417-32.
10. Semino O, Passarino G, Oefner JP, Lin AA, Arbuzova S, Beckman EL, De
Benedictis G, Francalacci P, Kouvatsi A, Limborska S, Marcikic M, Mika A, Mika
B, Primorac D, Santachiara-Benerecetti AS, Cavalli-Sforza LL, Underhill AP. The
Genetic Legacy of Paleolithic Homo sapiens sapiens in Extant Europeans: A Y
Chromosome Perspective. Science 2000; 290: 1155-1159.
11. Alonso A, Anđelinović Š, Martin P, Sutlović D, Erceg I, Huffine E, de Simon LF,
Albarran C, Definis-Gojanović M, Fernandez-Rodriguez A, Garcia P, Drmić I,
Režić B, Kuret S, Sancho M, Primorac D. DNA typing from skeletal remains:
evaluation of multiplex and megaplex STR systems on DNA isolated from bone
and teeth samples. Croat Med J 2001; 42:260-6.
12. Gabriel MN, Calloway CD, Reynolds RL, Anđelinović Š, Primorac D. Population
variation of human mitochondrial DNA hypervariable regions I and II in 105
Croatian individuals demonstrated by immobilized sequence-specific
oligonucleotide probe analysis. Croat Med J 2001; 42:328-35.
13. Tadić T, Erceg I, Stover ML, Rowe DW, Lichtler AC.Dlx5 induces expression of
COL1A1 promoter contained in a retrovirus vector. Croat Med J 2001; 42436-9.
Review.
14. Passarino G, Semino O, Magri C, Al-Zahery N, Benuzzi G, Quintana-Murci L,
Anđelinović Š, Bulić-Jakuš F, Liu AP, Arslan A, Santachiara-Benerecetti AS. The
49a,f haplotype 11 is a new marker of the EU19 lineage that traces migrations from
northern regions of the Black Sea. Hum immunol 2001; 62(9):922-932.
43
15. Kemminer SE, Conradt HS, Nimtz M, Sagi D, Peter-Katalinic J, Diekmann O,
Drmić I, Muthing J. Production and molecular characterization of clinical phase i
anti-melanoma mouse IgG3 monoclonal antibody R24. Biotechnol Prog 2001
(5):809-21.
16. Woitge H, Harrison J, Ivkosic A, Krozowski Z, Kream B. Cloning and in vitro
characterization of alpha 1(I)-collagen 11 beta-hydroxysteroid dehydrogenase type
2 transgenes as models for osteoblast-selective inactivation of natural
glucocorticoids. Endocrinology 2001;142:1341-8.
17. Schanfield M, Anđelinović Š, Gabriel M, Reynolds R, Ladd C, Lee H, Primorac D.
Allele Frequencies for the 13 CODIS STR Loci in a Sample of Southern Croatians.
J Forensic Sci 2002;47(3):669-70.
18. Tadic T, Dodig M, Erceg I, Marijanovic I, Mina M, Kalajzic Z, Velonis D,
Kronenberg MS, Kosher RA, Ferrari D, Lichtler AC. Overexpression of Dlx5 in
chicken calvarial cells accelerates osteoblastic differentiation. J Bone Miner Res
2002;17:1008-14.
19. Gornik I, Marcikić M, Kubat M, Primorac D, Lauc G. The Identification of War
Victioms by Reverse Paternity is Associated with Significant risks of False
Inclusion. Int J Leg Med 2002; 255-57.
20. Tomić S, Ilić Forko J, Babić D, Šundov D, Kuret S, Anđelinović Š. c-erb-2, p53,
and nm23 Proteins as Prognostic Factors in Patients with Epithelial Ovarian
Carcinoma. Croat Med J 2003; 44(4): 62-67.
21. Alonso A, Martín P, Albarrán C, García P, Primorac D, García O, Fernández de
Simón L, García-Hirschfeld J, l Sancho M, Fernández-Piqueras J. Specific
Quantification of Human Genomes From Low Copy Number DNA Samples in
Forensic and Ancient DNA Studies. Croat Med J 2003; 44:273 -80.
22. Gabriel M, Calloway C, Reynolds R, Primorac D. Identification of Human Remains
by Immobilized Sequence-Specific Oligonucleotide Probe Analysis of mtDNA
Hypervariable Regions I and II. Croat Med J 2003; 44:293-8.
23. Erceg I, Tadić T, Kronenberg MS, Marijanović I, Lichtler AC. Dlx5 regulation of
mouse osteoblast differentiation mediated by avian retrovirus vector. Croat Med J
2003; 44:407-11.
44
24. Marijanović I, Jiang X, Kronenberg MS, Stover ML, Erceg I, Lichtler AC, Rowe
DW. Dual reporter transgene driven by 2.3Col1a1 promoter is active in
differentiated osteoblasts. Croat Med J 2003; 44:412-7.
25. Rootsi S, Magri C, Kivisild T, Benuzzi G, Help H, Bermisheva M, Kutuev I, Barac
L, Pericic M, Balanovsky O, Pshenichnov A, Dion D, Grobei M, Zhivotovsky LA,
Battaglia V, Achilli A, Al-Zahery N, Parik J, King R, Cinnioglu C, Khusnutdinova
E, Rudan P, Balanovska E, Scheffrahn W, Simonescu M, Brehm A, Goncalves R,
Rosa A, Moisan JP, Chaventre A, Ferak V, Furedi S, Oefner PJ, Shen P, Beckman
L, Mikerezi I, Terzic R, Primorac D, Cambon-Thomsen A, Krumina A, Torroni A,
Underhill PA, Santachiara-Benerecetti AS, Villems R, Semino O. Phylogeography
of Y-chromosome haplogroup I reveals distinct domains of prehistoric gene flow in
Europe. Am J Hum Genet 2004; 75:128-37.
26. Džijan S, Primorac D, Marcikić M, Anđelinović Š, Sutlović D, Dabelić S, Lauc G.
High Estimated Likelihood Ratio Might Be Insufficient in a DNA-lead Process of
Identification of War Victims. Croat Chem Acta 2005; 78 (3):393-6.
27. Anđelinović Š, Sutlović D, Erceg Ivkošić I, Škaro V, Ivkošić A, Paić F, Režić B,
Definis Gojanović M, Primorac D. Twelve- year Experience in Identification of
Skeletal Remains from Mass Graves. Croat Med J 2005; 46(4):530-9.
28. Sutlović D, Definis Gojanović M, Anđelinović Š, Gugić D, Primorac D. Taq
Polymerase Reverses Inhibition of Quantitative Real Time Polymerase Chain
Reaction by Humic Acid. Croat Med J 2005; 46(4):556-62.
29. Marjanovic D, Bakal N, Pojskic N, Kapur L, Drobnic K, Primorac D, Bajrovic K,
Hadziselimovic R. Population data for the twelve Y-chromosome short tandem
repeat loci from the sample of multinational population in Bosnia and Herzegovina.
J Forensic Sci 2005; 50(1):223-5.
30. Marjanović D, Fornarino S, Montagna S, Primorac D, Hadziselimović R, Vidović
S, Pojskic N, Battaglia V, Achilli A, Drobnić K, Anđelinović Š, Torroni A,
Santachiara-Benerecetti AS, Semini O. The Peopeling of modern BosniaHerzegovina: Y-chromosome Haplogroups in the Three main Ethnic Groups.
Annals of Human Genetics 2005; 69:757-63.
31. Boraska Jelavić T, Barišić M, Drmić Hofman I, Boraska V, Vrdoljak E, Peruzović
M, Hozo I, Puljiz Z, Terzić J. Microsatelite GT polymorphism in the toll-like
receptor 2 is associated with colorectal cancer. Clin Genet. 2006 ;70(2):156-60.
45
32. Marjanovic D, Bakal N, Pojskic N, Kapur L, Drobnic K, Primorac D, Bajrovic K,
Hadziselmovic R. Allele Frequencies for 15 Short Tandem Repeat Loci in a
Representative Sample of Bosnians and Herzegovinians. Forensic Sci Int
2006;156:79-81.
33. Marjanovic D, Pojskic N, Davoren J, Kovacevic L, Durmic A, Bakal N, Drobnic K,
Primorac D, Skaro V, Bajrovic K, Hadziselimovic R. Population data at two short
tandem repeat loci D2S1338 and D19S433 in the sample of multinational Bosnia
and Herzegovina residents. J Forensic Sci 2006; 51:1219-20.
34. Ivkošić A, Kronenberg MS, Lichtler AC, Kream BE. Analysis of internal deletions
of a rat Col1a1 promoter fragment in transfected ROS17/2.8 cells. Coll Antropol.
2006 Jun; 30:401-4.
35. Eterović D, Titlić M, Čulić V, Zadro R, Primorac D. Lower contribution of factor V
Leiden or G202104 mutations to ischemic stroke in patients with clinical risk
factors: pair-matched case-control study. Clin Appl Thromb Hemost. 2007;13:18893.
36. Projic P, Skaro V, Samija I, Pojskic N, Durmic-Pasic A, Kovacevic L, Bakal N,
Primorac D, Marjanovic D. Allele frequencies for 15 short tandem repeat loci in
representative sample of Croatian population. Croat Med J 2007; 48:473-7.
37. Marjanovic D, Durmic-Pasic A, Bakal N, Haveric S, Kalamujic B, Kovacevic L,
Ramic J, Pojskic N, Skaro V, Projic P, Bajrovic K, Hadziselimovic R, Drobnic K,
Huffine E, Davoren J, Primorac D. DNA identification of skeletal remains from the
World War II mass graves uncovered in Slovenia. Croat Med J 2007; 48:513-9.
38. Definis Gojanović M, Sutlović D. Skeletal Remains from World War II Mass
Grave: from Discovery to Identification. Croat Med J 2007; 48:520-7.
39. Štambuk S, Sutlović D, Bakarić P, Petričević S, Anđelinović Š. Forensic Botany:
Potentional Usefulness of Microsatellite-based Genotyping of Croatian Olive (Olea
europea L) in Forensic Casework. Croat Med J 2007; 48:556-62.
40. Projić P, Šamija I, Bezić J, Tomić S, Anđelinović Š. Prognostic significance of
ploidy and DNA index in patients with epithelial ovarian carcinoma. Geburtsh
Frauenheilk 2007; 67:475-9.
41. Sutlović D, Definis Gojanović M, Anđelinović Š. Rapid Extraction of Human
DNA containing humic acid. Croat Chem Acta 2007; 80:117-20.
46
42. Kaliterna V, Anđelinović Š, Pejković L, Drmić Hofman I. Human Papillomavirus
DNA Typing in the Cervical Specimens among Women of Split and Dalmatian
County. Coll Antropol. 2007;31:79-82.
43. Hincak Z, Drmić-Hofman I, Mihelić D. Anthropological analysis of neolitic and
Early Bronze Age skeletons – a classic and molecular approach (East Slavonia,
Croatia). Coll Antropol. 2007;31(4):1135-41.
44. Nassiri M, Gugic D, Olczyk J, Ramos S, Vincek V: Preservation of Tissue DNA
for Oligonucelotide Array CGH Studies, A Feasibility Study. Arch Dermatol Res
2007; 299:353-7.
45. Li H, Marijanovic I, Kronenberg MS, Erceg I, Stover ML, Velonis D, Mina M,
Heinrich JG, Harris SE, Upholt WB, Kalajzic I, Lichtler AC. Expression and
function of Dlx genes in the osteoblast lineage. Dev Biol 2008; Jan 16.
46. Sutlović D, Gamulin S, Definis-Gojanović M, Gugić D, Anđelinović Š. Interaction
of Humic Acids with Human DNA: Proposed Mechanisms and Kinetics.
Electrophoresis 2008; Mar 5.
b) drugim međunarodno indeksiranim časopisima
1. Definis Gojanović M, Anđelinović Š, Ivanović J. Victims from jail in Knin. Acta
Med Croat 1993; 47(suppl.):117-118.
2. Anđelinović Š, Definis Gojanović M, Drmić I, et al. DNA technology in
identification of war victims in Croatia. Croat Med 1994; 35:123.
3. Anđelinović Š, Ivanović J, Definis-Gojanović M. Civilian massacre in Uzdol,
Bosnia and Herzegovina. Torture 1994.
4. Definis Gojanović M, Ivanović J, Drmić I, Galić M, Anđelinović Š. Identification
of fifty-nine victims of war from the Kupres battlefield, Bosnia and Herzegovina.
Croat Med J 1995; 36:61-64.
5. Definis Gojanović M, Anđelinović Š, Ivanović J. Forensic data on 874 victims of
war autopsied in Split, 1991-1994. Croat Med J 1995; 36:282-86.
6. Čulić V, Wagner K, Hannelore Z, Sertić J, Čulić S, Rešić B, Lozić B, Janković S,
Glamuzina D, Kaliterna M, Tadić T, Anđelinović Š, Balarin L, Primorac D. Two
rare mutations in cystic fibrosis. Paediatr Croat 2000; 44:161-5.
47
7. Marjanović D, Škaro V, Primorac D. Mogućnosti testiranja spornoga očinstva i
majčinstva primjenom metoda DNA analize [Capability of DNA paternity and
maternity testing]. Gynaecologia et Perinatologia. 2005;Vol 14 (Suppl.2):17-21.
B. Knjige, poglavlja u knjigama
1. Anđelinović Š, Drmić I, Primorac D. Metode analize genomske DNA u sudskoj
medicini. U: Metode u molekularnoj medicini. Šerman D, Stavljenić-Rukavina A,
Sertić J (ur.). Medicinski fakultet Zagreb (4 izdanja od 1997-2001.g.).
2. Primorac D. Molekularni mehanizmi nastanka osteogenesis imperfecte (OI). U:
Metode u molekularnoj medicini. Šerman D, Stavljenić-Rukavina A, Sertić J, Bulić
Jakuš F (ur.).Zagreb: Medicinska naklada, Medicinski fakultet Zagreb, 2001:188195.
3. Primorac D i sur. Primjena analize DNA u sudskoj medicini i pravosuđu. Zagreb:
Nakladni zavod Matice hrvatske, 2001.
4. Plotkin H, Primorac D., Rowe D.W. Osteogenesis Imperfecta. In: Pediatric Bone:
Biology & Diseases. (Editor Francis Glorieux). New York: Academic Press, 2003.
5. Primorac D, Erceg I, Sutlović D, Ivkošić A, Paić F, Škaro V, Primorac D, Režić B,
Anđelinović Š. DNA Identification of Skeletal Remains Discovered From Mass
Graves. In: Lo Stato Dell¨Arte In Genetica Forense (eds. D. De Leo, S. Turrina, M.
Orrico). Milano: Centri di documentazione e di distribuzione Giuffre, 2003:23-32.
6. Primorac D, Paić F. Analiza DNA u sudskoj medicini. U: Medicinsko biokemijska
dijagnostika u kliničkoj praksi. Topić E, Primorac D, Janković S (ur.). Zagreb:
Medicinska naklada, 2004.
7. Marić A, Definis-Gojanović M, Sutlović D, Glavaš T. Tragom ubijenih
hercegovačkih fratara. Mostar: Franjevačka tiskara, 2007.
8. Primorac D i suradnici. Analiza DNA u sudskoj medicini i pravosuđu. Primorac D,
Marjanović D (ur.). Zagreb: Medicinska naklada, 2008.
48
C. Prijevodi nastavnih i stručnih knjiga:
1. Harrison's Principles of Internal Medicine (13 th edition). 1. Hrvatsko izdanje
(Poglavlje: Genetika i medicina; Genetička pojavnost bolesti, Molekularna genetika
i medicina, Citogenetski aspekti ljudskih bolesti), Placebo, Split, 1997.
2. Cooper. The Cell. 1. Hrvatsko izdanje (Poglavlje: Mitohondriji). Medicinska
naklada, Zagreb, 2004.(Udžbenik za sva četiri medicinska fakulteta u Hrvatskoj).
3. Harpers' Illustrated Medical Biochemistry. Hrvatsko izdanje. (poglavlja 34-39).
Medicinska naklada, Zagreb, 2008.(Udžbenik za sva četiri medicinska fakulteta u
Hrvatskoj).
4. Lee H, Labriola J. Famous crimes revisited. Strong Books, Southington, CT, USA.
Editor of Croatian Edition.
5. Replikacija, održavanje i preslagivanje genomske DNA (Poglavlje 5). U: Stanicamolekularni pristup, treće izdanje. Cooper GM, Hausman RE (ur.) Medicinska
naklada, Zagreb / Lauc Gordan (stručni urednik hrvatskog izdanja).Geoffrey M.
Cooper 2004.
6. Bioinformatics and Computational Biology (Chapter 10) and The Extracellular
Matrix (Chapter 47) in Harper s Illustrated Biochemistry, 27th Edition. Murray KR,
Granner KD, Rodwell WV (editors).McGraw Hill 2006.
49
Slika 15. Časopis u kojem se prvi puta spominje Laboratorij (Jama,1994.),
najcitiraniji članak u CMJ-u (CMJ, 2001), časopis
Electrophoresis u kojem je 2008. objavljen članak naših autora, IF 4,101
50
6.
TRAŽENJE NESTALIH I NASILNO ODVEDENIH OSOBA
TIJEKOM DOMOVINSKOG RATA U REPUBLICI
HRVATSKOJ
Pukovnik Ivan Grujić,
Pomoćnik ministrice Branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti
Agresija na Republiku Hrvatsku 1991. godine, prouzročila je neizvjesne sudbine za 18.000
zatočenih, nestalih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja i civila. Suočena s problemom
zatočenih i nestalih osoba u ovakvim razmjerima, Republika Hrvatska je još 1991. godine
osnovala institucionalne mehanizme za rješavanje ovoga pitanja, čijim su mjerama i
aktivnostima riješena većina slučajeva zatočenih, nestalih i nasilno odvedenih osoba. U
ovom trenutku, još uvijek je nepoznata sudbina 1.090 osoba nestalih i nasilno odvedenih
1991. i 1992. godine.
Djelovanjem institucionalnih mehanizama, u Republici Hrvatskoj je uspostavljen i razvija
se «Hrvatski model traženja nestalih osoba», kojim danas rukovodi Ministarstvo obitelji,
branitelja i međugeneracijske solidarnosti. «Hrvatski model traženja nestalih osoba»
primjenjiv je kako u situacijama oružanih sukoba, tako i u svim drugim slučajevima čija je
posljedica veći broj nestalih osoba (prirodne katastrofe, masovne nesreće, terorističke
51
akcije). Temeljna smjernica u njegovom razvoju, uz implementiranje pozitivnih iskustava
drugih zemalja koje su se susrele s ovim problemom i međunarodnih organizacija koji se
bave njegovim rješavanjem, jest ulaganje i razvoj vlastitih, nacionalnih mogućnosti, što
Republiku Hrvatsku danas čini prepoznatljivim i respektabilnim partnerom u svim
dijelovima procesa traženja nestalih osoba.
U zadnjem desetljeću, najznačajnija sastavnica «Hrvatskog modela traženja nestalih
osoba», svakako su ekshumacije žrtava iz masovnih i pojedinačnih grobnica i njihova
identifikacija – složeni procesi u kojima ključnu ulogu imaju sudska medicina i
kriminalistika. Značaj pronalaska i identifikacije posmrtnih ostataka jest odgovor na pitanje
o sudbini nestalih i nasilno odvedenih osoba, to jest pravo obitelji, utemeljeno na
Ženevskim konvencijama i njihovim Dopunskim protokolima, da saznaju istinu o sudbini
svojih najbližih. Uz humanitarni aspekt
iznimno bitan značaj pronalaska, utvrđivanja
uzroka smrti i identifikacije posmrtnih ostataka žrtava iz Domovinskog rata, jest i
dokazivanje počinjenih kaznenih ratnih zločina protiv ranjenika, civila, ratnih zarobljenika
i kazneni progon odgovornih za najteža kaznena djela protiv čovječnosti pred
međunarodnim i nacionalnim sudovima.
Dosadašnjim tijekom procesa ekshumacija, iz 143 masovne grobnice te preko 1.200
pojedinačnih grobnih mjesta, ekshumirani su posmrtni ostaci 3.658 osoba. Klasičnim
sudsko-medicinskim metodama i metodom analize DNA identificirani su posmrtni ostaci
3.101 hrvatskog branitelja i civila, što iznosi čak 84 % pozitivnih identifikacija. Ovako
velik udio identificiranih osoba, gledano i u svjetskim okvirima, treba zahvaliti razvijenom
52
sustavu identifikacija u Republici Hrvatskoj, te opremljenosti, stručnosti i naporima
ustanova uključenih u ovaj sustav.
Među njima, zasigurno posebno treba istaknuti Klinički zavod za patologiju, sudsku
medicinu i citologiju Kliničke bolnice Split, koji od 1991. godine do danas, aktivno
sudjeluje u procesima ekshumacije i identifikacije posmrtnih ostataka, doprinoseći time
rješavanju najaktualnijeg humanitarnog pitanja ratnih posljedica na Republiku Hrvatsku i
neprijeporno dokazujući prirodu agresije na Republiku Hrvatsku.
53
7.
SUDSKOMEDICINSKA GENETIKA I
CROATIAN MEDICAL JOURNAL
Prof.dr.sc. Matko Marušić
Samo se dobro vrati dobrim, i samo se dobro može vratiti dobrim, učenje je za koje bi se
teško moglo pomisliti da ima ikakve veze sa sudskomedicinskom genetikom ili
znanstvenim časopisom kao što je Croatian Medical Journal (CMJ). No, ta veza postoji i
poučna je kao i u svakom drugom primjeru, a na ovako neočekivanom još je i uvjerljivija.
Najprije je CMJ učinio dobro hrvatskoj sudskomedicinskoj genetici, a ona mu je potom to
dobro višestruko vratila.
Rečena je veza počela 1993., kad je CMJ potaknuo i pomogao objavljivanje nekoliko
članaka iz hrvatske ratne medicine u glasovitom časopisu JAMA. Hrvatska ratna medicina
u to se vrijeme, kao i hrvatska država, vojska i sve drugo, kovala u plamenu Domovinskog
rata i iznošenje hrvatske istine u svijet bilo je neizrecivo važno. JAMA stiže na stol svakom
američkom liječniku, a u više od dvadeset zemalja prevodi se na više od deset jezika i ta
skromna poruka svijetu koji o nama nije znao ništa, ili je znao samo desetljećima
nataložene neistine, jako nas je obradovao. Ubrzo potom u Uredništvo je stigao telefaks
jednoga od urednika JAMA-e, sada pokojnoga dr. Phila Gunbya; posebno mu se svidio
jedan članak, uočio je kvalitetu i poštenje CMJ-a i htio je upoznati urednika.
54
Susreli smo se u američkoj ratnoj bolnici kraj zagrebačke zračne luke. Imali smo pet
minuta jer je Phil sa zapovjednikom američke mornarice nastavljao put u opkoljeno ratno
Sarajevo. Stručnim okom pregledao je primjerke CMJ-a koje sam donio, pitao me dva ili tri
teška urednička pitanja i rekao: „Nađite mi u Americi ljude koji će pisati za JAMU, neka
mi se jave“. Znao sam da za taj posao trebam osobu koja će shvatiti priliku i kojoj ne će biti
teško ponuditi mnogo tema, istodobno znajući da je mala vjerojatnost da će biti prihvaćena
i jedna. Odabrao sam dr. Dragana Primorca, a on je u suradnji s dr. Gunbyijem već za tri
mjeseca uspio u JAMA-i objaviti članak o – početcima sudskomedicinske genetike,
odnosno identifikacije žrtava rata u Splitu. Čak je tiskana i slika u boji splitskih istraživača,
što sam ja pripisao, a pripisujem i danas, nužnosti da se toksična ljepota crvenokose dr.
Marije Definis-Gojanović svijetu obznani na doličan način, u primjerenoj tehnici.
Odavde ću dr. Primorca zvati Draganom, jer krsnim imenom zovem sve svoje učenike, a
Dragana moram navlastito stoga što je danas ministar samostalne, suverene, neovisne itd.
države Hrvatske, pa se ne smije uzoholiti. Članak u JAMA donio je Draganu poziv za
članak u glasovitom temeljnomedicinskom Scienceu, a onda mu je cijeli svijet bio otvoren.
Postao je stručnjak za sudskomedicinsku genetiku, a laboratorij u Splitu napravio je velika i
važna djela, koja se u takvom području i vremenu ne mjere samo brojem i vrijednošću
publikacija, nego i svim onim dobrom koje u najtežim životnim situacijama pruža onima
koji su izgubili svoje bližnje. Tome treba pribrojiti i usavršavanje postupaka, uvođenje
novih i najnovijih tehnoloških dostignuća, uvježbavanje osoblja i izobrazbu studenata - sve
ono što čini intelektualnu lavinu koja probija nove granice, otvara nova istraživačka
55
područja, zaposlenja, napredovanje i pridonose znanju vlastite sredine, ali i cijeloga
čovječanstva.
Nakon što se Dragan vratio iz SAD, naša se suradnja nastavila prirodno i plodno, a ja sam
upoznao njegove suradnike i prijatelje (MFG poznavao sam prije svih njih i, naravno, nikad
je nisam smetnuo s uma). Dragana sam odmah uključio u Urednički odbor CMJ-a, kao što
sam to činio sa svim mladim znanstvenicima koji su za rad u časopisu imali interesa i dara.
S godinama koje su prolazile, dr. Primorac i njegovi suradnici izrasli su u momčad koja je
bila sposobna organizirati svjetske kongrese, a CMJ se pretvorio međunarodno priznati
časopis koji je te kongrese mogao pratiti kvalitetnim probirom i obradbom odgovarajućih
publikacija. To više nije bila kolegijalna izmjena dobrih djela, nego prava simbioza:
hrvatska, zapravo i svjetska sudskomedicinska genetika dobila je mnogo dobrih članaka, ali
dobio ih je i CMJ. Višestruki tematski brojevi iz sudskomedicinske genetike i molekularne
medicine postali su s vremenom toliko jak znak prepoznavanja CMJ-a da danas muku
mučim uvjeravajući nebrojene sudskomedicinske genetičare iz najzabitijih kutaka svijeta
da CMJ nije sudskomedicinski časopis i da ih molim da mi ne šalju te radove, to smo mi
tiskali neke tematske brojeve... Jedan mi je mlađi (i neiskusan) suradnik čak predložio da
CMJ postane sudskomedicinski časopis, jer da će tako sigurno dosegnuti i održati visok
čimbenik odjeka ...
A u početku nisam vjerovao da se zbilo nešto posebno. Kad je CMJ tiskao prvi tematski
sudskomedicinski genetički broj, opomenuli su me moji mlađi suradnici da članci iz toga
broja imaju i deset do sto puta puta više pristupa na svemrežju nego naši uobičajeni članci.
56
To je Dragan iznajmio studente da klikaju na članke njegova tematskog broja, ne može biti
- rekao sam.
Bio sam u krivu (u pravilima CMJ prvo je pravilo da je šef uvijek u krivu), jer se uskoro
pokazalo da su tematski forenzički brojevi CMJa njegovi najcitiraniji brojevi, a to se ipak
ne može pripisati iznajmljenim studentima. Zato moram izjaviti da se tako CMJ pridružio i,
usuđujem se reći, pridonio razvoju i poletu jednog novoga, u početku maloga, a vrlo
važnoga istraživačkog područja. Na radost mojih mlađih suradnika pokazalo se i to da je u
čimbeniku odjeka (engl. impact factor) CMJ-a u 2003. godini, tematski forenzički broj
tiskan 2001. sudjelovao s 35%, a svih prvih 9 najcitiranijih članaka 2003. došlo je iz
forenzičkog broja iz 2001.! Daljnji dokaz da je suradnja splitskih forenzičara s CMJ-om
pridonijela razvoju toga istraživačkog područja jest i činjenica da je članak Alonsa i
suradnika, s nekoliko hrvatskih autora i seniorskim autorstvom prof. Primorca, iz 2001.,
najcitiraniji članak iz CMJ-a. Ništa se tu ne može jer je taj Alonso sa sur. opisao iznimno
važnu novu metodu dokazivanja DNA iz vrlo starih koštanih uzoraka. (– Šefe, pa rekao
Vam je Dragan da je to veliki znanstvenik i jaka istraživačka skupina – rekla mi je moja
mlada i zgodna suradnica, a onda se čudila što sam se još više namrštio.)
Meni su pak najdraža dostignuća iz 2007. U tematskom broju iz sudskomedicinske
genetike CMJ je objavio prvu identifikaciju žrtava Bleiburga i identifikaciju redovnika sa
Širokog Brijega pobijenih i zakopanih u Zagvozdu (prva autorica MDG!). Onima koji ne
znaju u čemu je veličina tih znanstvenih izvješća moram objasniti da su time ta stratišta i ti
događaji, nakon desetljeća šutnje i zataškavanja, na velika vrata ušli u hrvatsku povijest, i
57
to ne u kakvoj domoljubnoj knjižici, nego u legendarnim Current Contents, Medline,
PubMed Central and so on, gdje zauvijek ostaju vidljivi svijetu, zajedno s člancima – one
iste JAMA-e kojoj se i danas divimo i potajno se nadamo da ćemo jednoga dana i mi
možda u njoj nešto svoje publicirati (o slici u boji ne možemo ni sanjati).
A ako tko pomisli da je ova moja radost politički neprimjerena ili upitna, ili možda malo
prenaglašena, moram ga izvijestiti da je u istom broju objavljen članak finskih autora
(Sajantila i sur.) o identifikaciji finskih vojnika poginulih u rusko-finskom ratu 1939., i da
je to Fincima toliko važno da (iz tla koje je sada Rusija) planiraju iskopati svih sto tisuća
poginulih i identificirati ih koliko je god više moguće, jer se tuga za poginulim bližnjima i
poštovanje prema palim zemljacima ne može utješiti dok se na njihovim grobovima ne
ispišu i njihova imena.
Nekoga je dana Dragan postao ministar i u toj je funkciji učinio djela koja su ljudima
poznata i o kojima se puno raspravlja, ovako ili onako. A nitko ne zna za jedno koje znam
samo ja i držim ga njegovim možda najvažnijim ministarskim potezom - pa mi je ovo
prilika da ga obznanim. Kad je postao ministrom, Dragan je došao k meni i dao ostavku na
članstvo u Uredničkom odboru CMJ-a. Doduše, bio je zbog toga toliko tužan da mu je u
krajičku oka tinjala vlaška nada da ću ga možda odbiti, da ću učiniti taj mali, naizgled
nevažan i tada u Hrvatskoj nezamjetljiv prekršaj. No, nisam ga učinio, čak nisam ni bio
tužan; nisam bio jer sam znao da ću jednoga dana dobiti priliku da ljudima svjedočim taj
čin i taj trenutak.
58
To što je Dragan Primorac postao ministar ne znači da mi je time postao draži ili važniji
nego kad to nije bio! Nitko ne bi trebao ni pomisliti da ovo i ovako pišem zato što je onaj
dečko koji je pričao o balunu i s početkom rata mojemu malom sinu pokazao pravi a
prošvercani pištolj stigao do pozicije ministra. Ne, ja volim sve moje učenike; čak sam i o
Mladenu Bobanu u debelim knjigama nježne priče pisao! Kao što mi je draža MDG na onoj
staroj slici iz JAME, nego danas kad je redovna profesorica, tako mi je i Dragan s te slike
draži nego ovaj na slikama na novinskim naslovnicama. Nisu važne titule, nego djela. A
djela dolaze iz dobrih namjera.
Protok dobra ne bi nikad trebao stati i nikad ne bi smio imati kraj, dakle ni na kraju jednoga
članka. Zato ću u toj prilici reći da se na dan (kasna je večer) pisanja ovoga teksta događa
još jedno dobro djelo koje povezuje sudskomedicinsku genetiku i CMJ. Dobro je i dobrim
će se i vratiti, ali tu ćemo priču zaokružiti u nekom drugom članku, u nekoj drugoj knjizi.
Opet ćemo pričekati da se urednicima toliko žuri da niti ne čitaju što im autori pišu, nego
zgrabe tekst i s njim odjure ravno u tiskaru, jer knjiga još nije gotova, a njezino je svečano
predstavljanje za nekoliko sati. Pošten čovjek vičan radu u medicinskou izdavaštvu tako
može objaviti što god mu srce poželi.
A srce je mjera svih stvari.
Matko Marušić
59

Download Report