ICT Informatička tehnologija u poslovanju Broj 189 6/2012 Lean & Agile – evolucija učinkovitosti Zaštita kritične infrastrukture CIJENA: 32 kn 4,5 € 5 KM Siniša Varga Ravnatelj Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje BPM: formula za oporavak RH ICT u braku iz interesa Što nakon digitalnoga? IT rekonstrukcija industrije zdravlja PRILOG Strana praksa i iskustva www.ericsson.com/hr/ict_rjesenja/e-zdravstvo [email protected] UVODNIK< ICT Informatička tehnologija u poslovanju Broj 189 6/2012 Lean & Agile – evolucija učinkovitosti CIJENA: 32 kn 4,5 € 5 KM Siniša Varga Ravnatelj Zaštita kritične infrastrukture Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje BPM: formula za oporavak RH ICT u braku iz interesa Što nakon digitalnoga? IT rekonstrukcija industrije zdravlja PRILOG Strana praksa i iskustva INFOTREND Prvi hrvatski časopis za informatiku u poslovanju Nakladnik: TELEDOM d.o.o. za telekomunikacijski i informatički konzalting Žajina 61/1, 10 000 Zagreb OIB: 03544854623 Raiffeisenbank Austria d.d. Žiroračun 2484008-1103024067 Tel: +385 01/3040588; Faks: +385 01/3040593 e-pošta: [email protected] InfoTrend online: www.infotrend.hr Direktor: Slavko Vidović Glavni i odgovorni urednik: Branko Kosec e-pošta: [email protected] Dopisnik iz BiH: Haris Hamidović Dopisnik iz Srbije: Nikola Marković Jezična obrada: Anđelko Kovačević Oglašavanje i pretplata: Ana Mišić e-pošta: [email protected] Grafičko oblikovanje: Pictoris d.o.o. Izrada i održavanje web-portala: Novena d.o.o. Zagreb Tisak: Zina d.o.o. Zagreb Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i stručno, no nakladnik ne može odgovarati za posljedice njihove primjene. Članci izražavaju mišljenje autora i ne poklapaju se nužno sa stajalištem redakcije. Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahvalnošću i biti će im posvećena puna pozornost. Za možebitnu suradnju potreban je prethodni pismeni ili telefonski dogovor. Tekstovni i likovni prilozi ne vraćaju se ako to nije unaprijed izričito dogovoreno. Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično, bez pismenog odobrenja nakladnika. Citiranje je dopušteno uz obavezno navođenje izvora. IT i industrija zdravstva ODGOVORNI ZA FUNKCIONIRANJE ZDRAVSTVA u Hrvatskoj nalaze se pred „nemogućom misijom“. Prezaduženi bi zdravstveni sustav trebao namiriti nakupljene dugove, unaprijediti zdravstvene usluge i pritom potrošiti manje proračunskoga novca. Ograničenje potrošnje lijekova i druge mjere štednje na račun bolesnih, poticanje na privatno zdravstveno osiguranje, pritisak na dobavljače – sve su to polovične mjere koje kratkoročno mogu usporiti urušavanje sustava javnoga zdravstva, ali nikako ga ne mogu izliječiti. Kao i na svim ostalim poljima javne i državne uprave, pravo je rješenje u korjenitoj reorganizaciji sustava pomoću informatičkih i komunikacijskih tehnologija, nešto o čem danas političari vole pričati, ali istodobno zaziru od primjene. Srećom, u zdravstvu je stanje ipak obećavajuće. Nakon bezbrojnih inicijativa, stotina samostalnih rješenja, od smiješnih do izvrsnih, informatika je ipak prokrčila put do jedinstvenih rješenja za primarnu zdravstvenu zaštitu kojima se hrvatsko zdravstvo i informatička industrija mogu ponositi. Iz našega razgovora s ravnateljem Hrvatskoga zavoda za zdravstvenu zaštitu (potražite na 8. strranici) i njegovom pomoćnicom za informatičku tehnologiju, proizlazi da će se očuvati kontinuitet i tempo razvoja informatičke infrastrukture, što je zapravo jedino pravo dugoročno i suvremeno rješenje za ozdravljenje i razvoj našega zdravstvenog sustava. online: www.infotrend.hr 189/6/2012 infoTrend 3 >U OVOM BROJU Evolucijsko doba medija i zabave Doba povezanih korisnika 6 NAJAVA Konferencija o poslovnim procesima Okrugli stol na temu “BPM: Strategijska spremnost za poslovne promjene” na kojem su se okupili predstavnici Vlade RH, javne uprave, privatnog sektora i znanstvene zajednice planiran je kao radni uvod u predstojeću 10. jubilarnu BPC 2012 konferenciju o poslovnim procesima. 8 TEMA: e-ZDRAVSTVO Rekonstrukcija industrije zdravstva Trenutno u Ministarstvu zdravlja stručna tijela i povjerenstva pišu strategiju razvoja zdravstvenoga sustava od 2012. do 2020. O informatizaciji zdravstva koje je ključna strategije razvoja zdravstvenog sustava Hrvatske, razgovaramo sa ravnateljem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, primariusom doktorom Sinišom Vargom. O informatičkim aspektima provođenja strategije razvoja zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, razgovaramo s mag. ing. el. Tatjanom Prenđa Trupec, pomoćnicom ravnatelja HZZO-a za informatičku tehnologiju. 13 NAJAVA SmartCard2013 Ovogodišnja konferencija prikazat će najnoviji stupanj razvoja tehnologije kartica, bankomata i EFT POS terminala, samouslužnih kioska i uređaja, s posebnim naglaskom na trendove u području smart kartica (beskontaktno čitanje, mobilni pristup i sl.) te ključne elemente koje uvode izdavatelji kartica i tvrtke za personalizaciju da bi umanjili svaki rizik. 4 infoTrend 189/6/2012 iskustva, distribucija kanala i prihodovnih modela - Masovno pristupanje proizvodu, kanalu i poslovnomu modelu Digitalno doba na digitalne platforme u svrhu korisnika, postupna promjena kod ponude proizvoda Raznolikost iskustava 14 INTERVJU Ekspertni integrirani sustavi Nova obitelj informatičkih sustava omogućuje klijentima alternativu današnjemu modelu poslovnoga računalstva u kojem veći broj različitih sustava zahtijeva znatne resurse pri instalaciji, radu i upravljanju. Za InfoTrend govori Krešo Perica, glavni direktor IBM Hrvatska. 17 SOFTVER Lean i Agile Potrebe za razvojem IT rješenja stalno rastu kako rastu naše potrebe za komunikacijom, učinkovitijim i bržim poslovanjem, te prikazivanjem stvarnoga svijeta kroz virtualni svijet medija. Usavršavanje alata, povećanje njihove složenosti i napredak tehnologije zahtijevaju i drukčiji pristup metodama razvoja koje se posljednje desetljeće intenzivno usredotočuju s pojedinca na timove. 20 ICT U ENERGETICI Brak iz interesa S jedne strane novac i želja, a s druge strane privlačnost i pamet koja to zna iskoristiti. U najmanju ruku lukavo i nemoralno, a nerijetko i pokvareno, no tako to obično zamišljamo u svijetu međuljudskih odnosa. U poslovnome je svijetu stvar potpuno drukčija. Brak iz interesa u poslovnome svijetu zvuči vrlo poželjno – pogotovo ako je interes, a onda i korist, obostrana. 32 Nakon digitalnog 42 Godina osmice 26 e-POSLOVANJE Isto, ali bolje Korištenje je Interneta u poslovanju nužnost koja uvjetuje nove standarde ponašanja i globalnim korporacijama i najmanjim tvrtkama. Digitalna ekonomija, uz otvaranje novih mogućnosti u poslovanju, nepovratno mijenja strukturu gospodarstva u svim segmentima. 28 OSVRT Kuda ide Mipro? Ambicija je organizatora pokriti onaj front tehnologijâ koji se razvija, koji nosi društveni razvoj i da budemo regionalni centar okupljanja za jugoistočnu Europu. 30 INFORMATIČKO OBRAZOVANJE 40 godina mojih konferencija Diplomirani inženjer elektrotehnike i diplomirani ekonomist Ante Polonijo, programer i predavač, organizator i voditelj IS-a u velikim sustavima kao što su HEP DP Elektroprimorje i DINA Omišalj, karijeru nastavlja s više od tri desetljeća rada na organizaciji informatičkih stručnih konferencija. 32 ISTRAŽIVANJE Nakon digitalnoga Da bi zadovoljili korisnike kao i partnere ekosustava, pružatelji usluga 20 U OVOM BROJU< PRILOG Brak iz interesa 1 e-Europe medijskoga i zabavnoga sadržaja (M&E, Media and Entertainment) moraju zakoračiti u dimenziju „iza digitalnoga“ da bi mogli, u svako doba, isporučiti individualna iskustva na zahtjev. prolazi, mi i dalje radimo na stari način. 50 STUDIJA SLUČAJA Nema premalih poslova 41 ICT i PRAVNA PRAKSA U razgovoru sa Sašom Mitrovićem, dipl. ing. građevinarstva, predstavljamo vam uspješnu projektantsku kuću Stabilnost iz Rijeke koja, i u vrijeme recesije, zahvaljujući korištenju suvremenih informatičkih alata, ima uvijek dovoljno kvalitetnih i unosnih poslova. Cybersquatting Domaće tvrtke i poduzetnici za lokaciju svojih web-stranica najčešće biraju adrese u .hr domeni. Međutim, često se događa da su takve adrese već zauzete, odnosno da ih je zauzelo neko drugo poduzeće ili čak da su zlonamjerno registrirane kako bi se od istoimenoga poduzeća tražila naknada za ustupanje. 42 OSVRT Godina osmice Iako je petodnevni događaj pod nazivom WinDays 12 u svojem tehnološkom dijelu (WinDays 12 Technology konferencija) prvenstveno bio namijenjen informatičarima te u svojem poslovnom dijelu (WinDays Business konferencija) menadžerima, na kraju je ispalo da će od njega najviše najviše koristi imati privrednici. 46 INTERVJU Tko je zadužen za promjene? Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska: Mi u Hrvatskoj nemamo strategiju, nismo utvrdili kamo želimo stići, a to znači da je svaki put dobar i onda ne razvijamo one ključne vještine koje su potrebne da bismo uspjeli u upravljanju promjenama chain managementa. I kako vrijeme 53 ICT vijesti iz BiH 55 ICT vijesti iz Srbije 56 PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE Stručnjaci za loše odluke Donošenje je odluka dio naše privatne i poslovne rutine. Međutim, donošenje dugoročnih, rizičnih ili nepopularnih odluka nikada nije jednostavno jer za sobom povlači odgovornost za posljedice. Recentnim su se promjenama na političkoj sceni iznova pokrenula razmišljanja i aktivnosti u prostoru približavanja Europskoj uniji, što bi trebalo otvoriti promjene u domeni izgradnje digitalne i povezane uprave, ali ne toliko zbog uprave same, nego zbog krajnjega cilja – usluga građanima. Ako malo bolje pogledamo što muči Europu, vidjet ćemo da zapravo rješavamo iste probleme: rascjepkana digitalna tržišta, nedostatak interoperabilnosti, problemi s računalnom sigurnošću i općenito nesigurnošću mreža, manjak ulaganja u razvoj mreža, premalo poduzetništva u okviru istraživanja i inovacija, nedostatak digitalnih vještina i znanja te neiskorištavanje mogućnosti koje tehnologija može pružiti zajednici i društvu. 5 Provjereno u praksi ... savezna država New York uštedjela je 889 milijuna dolara korištenjem prediktivnoga analitičkog softvera u otkrivanju poreznih prijevara, a North Carolina 25 milijuna uporabom istoga softvera za zlouporabe vezane uz račune zdravstvenoga osiguranja starijih osoba (Medicare). Porezno rješenje jedne multinacionalne softverske kompanije u Nizozemskoj, prema studiji koju je izradila neovisna savjetnička kuća Ernst & Young, donosi godišnje u državni proračun 1,7 milijardi eura. Sve to zahvaljujući BI alatima i prediktivnoj analitici koja vješto pronalazi porezne manipulacije i utaje. Iako hrvatsko stanje nije istovjetno onomu u SAD-u ili Nizozemskoj, problemi su slični, s tim da su u nas zapravo još izraženiji pa je i prostor za unaprjeđenja vjerojatno i veći. Zid pred kojim se danas nalazi Hrvatska, kao i mnoge druge zemlje, jest javni sektor koji je pregazilo vrijeme. Stoga je reforma javnoga sektora postala prvorazredno pitanje preobrazbe cijele države u suvremen, svrhovit i učinkovit sustav pa samim time i pitanje daljnjega razvoja hrvatskoga društva uopće. 189/6/2012 infoTrend 5 OSVRT BPM: TEHNOLOGIJA KOJA MOŽE UVELIKE UNAPRIJEDITI POSLOVANJE U RH Pomaci su vidljivi U Hrvatskoj, kao i u regiji, u većini slučajeva nisu iskorišteni potencijali BPM-a, stoga je osnovni cilj okrugloga stola utvrditi preporuke i recepture o tome kako iskoristiti potencijale i postići željene učinke POD POKROVITELJSTVOM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE te Business Process Ma- nagement Instituta, održan je okrugli stol na temu “BPM: Strategijska spremnost za poslovne promjene” na kojem su se okupili predstavnici Vlade RH, javne uprave, privatnoga sektora i znanstvene zajednice. Taj je okrugli stol zamišljen kao radni uvod u predstojeću 10. jubilarnu BPC 2012 konferenciju o poslovnim procesima. U radu su okrugloga stola sudjelovali znanstvenici, gospodarstvenici, predstavnici javne uprave i konzultantskih kuća te ITC ponuditelji. Business Process Management je pristup uređenju poslovnih procesa u cilju postizanja rezultata usklađenih sa strateškim ciljevima organizacije, stvaranja vrijednosti i osposobljavanja organizacije za poduzetniju provedbu svojih poslovnih rezultata. BPM je ključan za optimizaciju troškova tekućega poslovanja koji danas predstavljaju više od 90% izdataka, pa se može tvrditi da je BPM tehnologija koja može uvelike unaprijediti poslovanje u RH. Konferencija smješta upravljanje poslovnim procesima (BPM) u „ ...kontekst novih trendova i uvjeta poslovanja, priprema za skorašnji ulazak u EU 6 infoTrend 189/6/2012 te brzih promjena u poslovnoj okolini koje zahtijevaju poduzetnost organizacije. Najbitnija je promjena vezana uz pristupanje EU-u činjenica da smo iz monitoringa usklađivanja sa zakonodavstvom EU-a prešli u monitoring provedbe tih istih zakona i s time povezanim praćenjem mjerilâ (benchmarking). U većini je slučajeva provedba zakona povezana s upravljanjem poslovnim procesima u svim fazama, od pripreme i provedbe zakona do nadzora i poduzimanja mjera za unaprjeđenje stanja u pojedinim upravnim područjima. Tamo gdje postoje regulatori koji uređuju pravila poslovanja, poslovni subjekti imaju stalno nove zahtjeve na regulatorno usklađivanje i izvješćivanje. U Hrvatskoj, kao i u regiji, u većini slučajeva nisu iskorišteni potencijali BPM-a, stoga je osnovni cilj okrugloga stola utvrditi preporuke i recepture o tome kako iskoristiti potencijale i postići željene učinke. Uočljivo je da se BPM proširio u onim djelatnostima u kojima postoje snažne regulatorske agencije (bankarstvo, telekomunikacije, osiguravateljska djelatnost, energetika, javna nabava itd.). Nakon deset godina rada Konferencije, vidljivi su znatni pomaci u jednome dijelu poduzetnijih, većih organizacija, posebno u industrijama koje su više izložene međunarodnoj konkurenciji. U ovome trenutku vidimo potrebu za prihvaćanjem standardizirane metodologije mjerenja zrelosti organizacije za upravljanje poslovnim procesima. Procjena zrelosti svakoj organizaciji u javnome i privatnome sektoru pokazuje na kojoj se razini zrelosti nalazi, koji su potencijali, ali i konkretne akcije nužne za prelazak na višu razinu zrelosti te koje se koristi i učinci time postižu.“ Na okruglome su stolu okupljeni vodeći hrvatski znanstvenici, gospodarstvenici, službenici javne uprave te predstavnici savjetničkih kuća, ICT ponuditelja i regulatornih tijela dali uvid u trenutačno stanje, detektirali otvorena pitanja u namjeri da potaknu promjene kroz jasne smjernice za iskorištavanje potencijala i postizanje željenih učinaka prije postizanja formalnoga članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Neki naglasci s okrugloga stola: Slavko Vidović, direktor, InfoDom: ... prije 10 godina, u dobroj smo vjeri pokrenuli ovu konferenciju, ne znajući da će u međuvremenu tema poslovnih procesa postati jedna od vodećih u svijetu menadžmenta i u svijetu IT-a. Ali vjerovali smo da je ICT struka nemoćna ako vlasništvo nad procesima i naši kolege me- i troškova kroz način da se zadrži poslovna izvrsnost i učinkovitost, a istodobno da se vidi gdje postoji prostor za uštede. Branimir Delić, član Uprave, Zagrebački holding: nadžeri, koji upravljaju svojim poslovima svojim znanjem, ne predaju nam onaj dio znanja potreban da se digitaliziraju procesi i da se iza toga može mjeriti uspješnost poslovnih procesa, odnosno uspješnost ukupnoga poslovanja. Dijana Šimić, prodekanica, FOI: ... ideja ovoga okruglog stola da konačno s mnogo razgovora o teorijama, modelima, pa donekle i dobrim praksama, počnemo razmišljati o tome gdje se mi točno nalazimo. Dakle pogledajmo se u zrcalo, recimo sami sebi gdje smo i što je to što mi možemo napraviti u nekom razumnom vremenu i s raspoloživim sredstvima, i što očekujemo da ćemo postići takvim jednim kretanjem u jednome ciklusu zrelosti... namjeravamo zaokružiti niz pitanja o tome kako da konačno teoriju, o kojoj dugo, dugo razgovaramo, stvarno provedemo u praksu, pogotovo u današnjem trenutku kada nas manjak sredstava, pritisci ulaska u Europsku uniju i otvaranja zajedničkoga tržišta tjeraju optimizirati svoje poslovanje. Ivan Maglić, direktor Gartner Adriatic: ... naši analitičari tvrde da je definitivno to jedan od segmenata IT-a koji, unatoč krizi od 2008. do 2009., ne bilježi pad u ukupnome IT budžetu. Naše ankete s CEO-ima, s IT direktorima, s članovima uprava pokazuju da je BPM jedno od rijetkih područja u kojem i uprave i menadžeri i IT vide prostor za ostvarenje onih ciljeva koji su zbog krize sada došli u prvi plan, a to su daljnje uštede i optimizacije procesa ... odlučili smo se za primjenu novoga poslovnog modela na modelu SAS-a, znači Software za service. Tražili smo da dobavljač na vlastiti trošak oprema naša vozila terminalnom opremom... također dobavljač na vlastiti trošak koristi hardver, softver. Zaželjeli smo i onu situaciju koja je u svijetu informatike zapravo najpoželjnija, a to je da mi kao korisnici nemamo nikakvu obvezu održavanja softvera. Dakle business continuity je potpuno „outsourcan“ na isporučitelja opreme. Boris Blumenschein, InfoDom: ... Danas se složeni sustavi više ne mogu rješavati klasičnim aplikacijskim sustavima. Sve se više iskazuje potreba za softverskim platformama. Osnovno je obilježje softverskih platforma da vi instalirate svu potrebnu infrastrukturu, ne morate ju uopće imati kod sebe nego može biti iznajmljena, može biti korištena kao usluga ili po transakciji ili na neki drugi način, ali bitno je da postoji takvo jedno okruženje u kojem se nove usluge, novi servisi mogu generirati čak i ako danas ne znamo koji će to biti. Nataša Berić, Ministarstvo poljoprivrede: ... Ministarstvo je poljoprivrede u fazi završetka posljednjega velikog projekta, a to je SVIS ������������������������������� – središnji veterinarski informacijski sustav, i tu ćemo pokriti najveći dio svih naših poslovnih procesa. Standardizirani su i inspekcijski nadzori, naše ministarstvo nas ima 1200 i uvijek je polovina inspektora na terenu, a oni imaju vrlo visoku razinu korištenja sustava. Tu bih htjela još napomenuti da ni jedna ustanova ne može dobro poslovati ako joj svake četiri godine pometete menadžment. Naša su ministarstva, na žalost, u takvome položaju. Hrvoje Sagrak: ... problem izobrazbe vladajućih elita treba ići do te mjere da ministri, državni tajnici i svi oni koji jesu u političkoj funkciji budu uključeni u procese, da znaju koja je od njih korist... mi ovdje zapravo govorimo o jednome od recepata za izlazak iz krize. Mi govorimo kako biti djelotvorniji u našem okruženju, kako za učinjeni rad dobiti dodanu vrijednost, što nije samo stvar realnoga sektora nego i javne uprave. U tome smislu danas, na žalost, nemamo ni jedan kvalificirani studij nečega što se naziva Masters of Public Administration, što je vani znanost kao takva, jednako kao i poslovna administracija. Vesna Bosilj Vukšić, Ekonomski fakultet Zagreb: ... Mi danas govorimo o upravljanju poslovnim procesima, ali treba reći da organizacije često primjenjuju i druge koncepte, primjerice, koncepte poslovne inteligencije, skladištenje podataka, online analitičke obradbe. Upravljanje je poslovnim procesima jedan aspekt, jedna perspektiva, ono naravno nije jedino i nije sve i često u organizaciji postoji potreba kombiniranja različitih pristupa da bi se doista mogla mjeriti uspješnost organizacije. Josip Brumec, FOI: ... Postoje različite definicije poslovnih procesa, ja preferiram ovu, i tu bih istaknuo samo posljednje četiri riječi poslovni je proces nešto što daje usluge i proizvode od značaja za kupca ili korisnika. I to je sve što je bitno. I tu se odmah na početku počnemo lomiti, kada razmišljamo kako definirati neki poslovni proces. Imajte na umu da BPM nije informatički nego poslovni pothvat. Informatičari vam trebaju kao članovi tima koji će preuzeti odgovornost za izradbu softvera za praćenje vlastitoga procesa, a ne za preustroj procesa. Programski je odbor BPC 2012 nakon održanoga okruglog stola generirao preporuke za dionike: gospodarstvo, javnu upravu i akademsku zajednicu. Nastavak na ovaj okrugli stol bit će jesenska BPC 2012 konferencija, na kojoj će teme s okrugloga stola biti još podrobnije obrađene i podijeljene sa širom javnosti. 189/6/2012 infoTrend 7 >ICT INDUSTRIJA Dr. Siniša Varga, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Rekonstrukcija industrije zdravlja I NFOTREND: Ministar dr. Ostojić u gotovo svakom javnom nastupu navodi važnost informatizacije zdravstva. U intervjuu Liječničkom vjesniku naveo je da u zdravstvu ne valjaju upravljanje i informatizacija. Možete li navesti prva tri koraka koja će HZZO učiniti da se slika o e-zdravstvu popravi? 8 infoTrend 189/6/2012 SINIŠA VARGA: Prva su tri koraka koja će HZZO učiniti integracija, osuvremenjivanje i izgradnja sustava za upravljanje informacijama. Sadašnja je situacija takva da imamo mnogo informatičkih otoka i centralizirani e-sustav po pitanju upravljanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, međutim mnogi drugi čimbenici u zdravstvenome sustavu nisu uključeni, a to su prvenstveno bolnice, sustav javnoga zdravstva, sustav zdravstvene njege u kući, pa i u samome Hrvatskome zavodu za zdravstveno osiguranje. Prema tomu, integracija ima svoju svrhu objediniti sve informacije na jednom središnjem mjestu kako bi se bolje upravljalo zdravstvenim sustavom. Drugi je segment osuvremenjivanje soft- e-ZDRAVSTVO < Nastavljaju se sve inicijative koje su u e-zdravstvu bile započete u razdoblju od 2001. do 2004. Trenutno u ministarstvu stručna tijela i povjerenstva pišu strategiju razvoja zdravstvenoga sustava od 2012. do 2020. O informatizaciji zdravstva koje je ključna strategija razvoja zdravstvenog sustava Hrvatske, razgovaramo s ravnateljem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, primariusom doktorom Sinišom Vargom. vera i hardvera. Analizom postojećeg sustava uvidjeli smo nedostatke i trenutno je u tijeku izrada strategije i detaljnih akcijskih planova za osuvremenjivanje sustava. Iako je dosadašnja strategija gotovo isključivo bila usmjerena na razvoj vlastitih rješenja, razmišljamo i o kupnji takozvanih „off the shelf“ rješenja koja su provjerena i već dokazana u praksi. Pod osuvremenjivanjem također podrazumijevamo i novi hardver, pa nam je prva inicijativa bila poboljšanje hardvera u samom Hrvatskome zavodu za zdravstveno osiguranje, gdje će se tijekom ljeta instalirati dosta nove opreme kako bi cijeli sustav postao robustniji, odnosno kako ne bi dolazilo do padanja sustava, osobito CEZIH-a, središnjega sustava za primarnu zdravstvenu zaštitu. Na terenu se vrlo dobro zna da postoji problem s dosta čestim padanjem sustava, što će se tijekom ovo- ga ljeta srediti. Konačno, s novom opremom, integracijom podataka i unapređenjem postojećih rješenja prikupljat će se mnogo informacija pa će nam biti potreban dobar business inteligence sustav kako bismo na svrhovit način dobro upravljali tim informacijama i mogli bolje upravljati sustavom na osnovi raspoloživih podataka. INFOTREND: Ministar najavljuje niz e-projekata, s vrlo kratkim rokovima provedbe. Postoji li generalni projektni plan što bi se trebalo napraviti, do kada, kako i koliko bi to stajalo? SINIŠA VARGA: Trenutno u ministarstvu stručna tijela i povjerenstva pišu strategiju razvoja zdravstvenoga sustava od 2012. do 2020. Informatizacija je velika sastavnica te strategije. Imamo puno posla i radi se praktično 24 sata na dan kako bi se pripremile što učinkovitije mjere koje bi dale nove rezultate po pitanju pristupačnosti i dostupnosti zdravstvene zaštite, a isto tako transparentnost upravljanja informacijama u zdravstvenome sustavu, čemu pridajemo visok stupanj važnosti. Uz to, želimo istodobno očuvati i privatnost podataka i samu njihovu sigurnost temeljem međunarodnih standarda po ISO 27000, te drugih mjera. Sama informatika kao takva mora zauzeti svoje mjesto i u financijskome ulaganju u zdravstveni sustav. Današnja je procjena da se ulaganja u informatiku u hrvatskom zdravstvu kreću između 0.5% i 0.9% ukupnog budžeta, a mi želimo postići da kroz decentralizirana sredstva i druge izvore financiranja, osobito kroz fondove Europske unije, u sljedećem četverogodišnjem razdoblju dođemo do ulaganja između 2% i 4%. Ja sam već naveo prva tri koraka - naše Ulaganja u informatiku kreću se između 0.5% i 0.9%, a mi želimo postići da kroz decentralizirana sredstva i druge izvore, osobito putem sredstava Europske unije, dođemo do ulaganja između 2% i 4%. strateške ciljeve. Strateški projekti kao takvi su e-liste čekanja, e-naručivanje, e-ortopedska pomagala, e-liste lijekova, e-preventiva, e-smjernice propisivanja lijekova, e-kliničke smjernice, informacijski sustav za praćenje unaprjeđenja kvalitete života kroničnih bolesnika, elektronički zdravstveni zapis usklađen s EU standardima za interoperabilnost, integracija bolničkih informacijskih sustava i svih zdravstvenih portala, zajedničke funkcije telemedicine, izgradnja informacijskoga sustava za upravljanje sustavom hitne medicine, objedinjavanje svih registara i osuvremenjivanje trenutačnih aplikacija. Kako bismo navedeno mogli ostvariti, ljudske i financijske resurse stavljamo u nove okvire, reorganiziramo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje koji trenutno objedinjuje sve aktivnosti osmišljavanja, pokretanja i vođenja informatičkih projekata u zdravstvu metodološki, bez zastoja i koordinirano. U Grožnjanu će se krajem lipnja prezentirati strategija zdravstva 2012.-2020., gdje ćemo s nešto više pojedinosti prezentirati naše planove, a očekujem da će do kraja godine, nakon javne rasprave, strategija biti i službeno objavljena. INFOTREND: Koja su proračunska sredstva predviđena za 2012. i za 2013.? SINIŠA VARGA: U suradnji s Ministarstvom zdravlja izrađuje se financijski okvir u proračunu za 2012. i projekcija za 2013. i 2014. i to svih ulaganja koja su potrebna da bismo mogli ostvariti zadane ciljeve. Na informatizaciju zdravstvenoga sustava ove godine namjeravamo potrošiti blizu 110 milijuna kuna. Za 2013. izrađujemo projekciju, nastojimo održati zamah koji imamo u 2012., ali napominjem da postoje decentralizirana sredstva koja se nisu do sada koristila za informatizaciju. Namjeravamo rezervirati dio tih sredstava kako bi se, primjerice, povezali postojeći sustavi i unaprijedile postojeće aplikacije, te izgradile nove. INFOTREND: Jesu li stvoreni informatički uvjeti za svođenje lista čekanja u medicinski prihvatljive granice, počevši od prvoga kolovoza ove godine? SINIŠA VARGA: Da, radi se na tome, ali je tempo vrlo naporan. Pogotovo zato što sve to radimo uz redovito poslovanje. Za 189/6/2012 infoTrend 9 >e-ZDRAVSTVO sada se planira da će projekt u središnjoj Hrvatskoj krenuti 1. kolovoza, a do kraja će godine e-liste čekanja biti pokrivene na nacionalnoj razini. Dana 1. kolovoza Karlovačka županija i regija oko Karlovca i druge županije oko Karlovačke imat će uspostavljenu e-listu čekanja. Prvo testiranje ide na 5 postupaka, 2 dijagnostička i tri terapijska. Počinje se od CT mozga, magneta kralježnice, operacije kuka, koljena i katarakte. Kada se navedenih 5 postupaka završi i pravilno uspostavi u Karlovačkoj županiji, tih se pet postupaka uspostavlja u sljedećoj grupaciji županija, a u međuvremenu se u Karlovačkoj županiji povećava broj postupaka i postupno se uključuju. Vjerujemo da ćemo kroz četverogodišnje razdoblje imati potpun zdravstveni sustav zasnovan na sustavu e-listi čekanja. INFOTREND: e-naručivanje koje bi provodili liječnici obiteljske medicine najavljeno je za početak sljedeće godine. U sadašnjoj organizaciji, za liječnika obiteljske medicine, to bi značilo nekoliko sati više dnevnoga administriranja. Hoće li se informatičkim alatima taj problem riješiti? SINIŠA VARGA: Riječ je o tome da mi informatički model sada razvijamo kao alat, a ne kao svrhu. To je alat koji pomaže doktoru i pacijentu da medicinska skrb bude dostupnija, brža i svrhovitija, a ne dodatni posao koji se nekomu nameće kao administracija. Prema sadašnjemu modelu pacijent ide na pregled, vraća se po uputnicu za dijagnostiku, ide na dijagnostiku, vraća se po uputnicu za terapiju, a poslije terapije vraća se po uputnicu za kontrolni pregled. Naša je namjera da liječnik obiteljske medicine nakon što iscrpi svoje mogućnosti liječenja i uputi pacijenta na pregled ili kontrolni pregled u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, u polikliniku ili bolnicu, od toga trenutka ne piše nikakve uputnice. On je uputio svojega pacijenta na e-li- Prvi je dio strateškog plana već je javnosti prezentiran – u njemu su i naši aktualni planovi za ovo mandatno razdoblje. U Grožnjanu gdje će se krajem lipnja prezentirati strategija zdravstva 2012.-2020., prezentirat ćemo s nešto više pojedinosti naše planove, a očekujem da će do kraja godine nakon javne rasprave, strategija biti javno objavljena. 10 infoTrend 189/6/2012 INFOTREND: Hoćete li za navedene projekte informatizacije zapošljavati novo osoblje? SINIŠA VARGA: Ne, koristimo postojeće osoblje, ali puno je ljudi sa svih strana uključeno u projekte. Svaki petak imamo radni sastanak sa svima koji rade softvere koji se nalaze u liječničkim ordinacijama, stalno imamo sastanke s Ericssonom koji nadzire i izgrađuje cijeli centralni sustav. Nećemo angažirati dodatne tvrtke koje se bave razvojem jer de facto sve elemente već imamo unutar sustava, samo ga trebamo integrirati, osuvremeniti i povezati. INFOTREND: Prije godinu dana struka je u Deklaraciji o e-zdravlju izričito savjetovala da treba uspostaviti središnje tijelo (stručno, financirano i neovisno) koje će provoditi uvođenje e-zdravlja. Ako je mandat za informatizaciju zdravstva sada povjeren HZZO-u, nije li to u suprotnosti s ovom stručnom preporukom? SINIŠA VARGA: S imenovanjem nove Vlade ja sam imenovan vršiteljem dužnosti glavnoga tajnika Ministarstva zdravlja i s time ponovno postavljen na čelno mjesto informatizacije zdravstva, na kojem sam već bio od 2001. do 2004. tako da se nastavljaju sve inicijative koje su tada bile započete. Više nisam glavni tajnik u Ministarstvu zdravlja, nego sam ravnatelj Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje, međutim to samo po sebi ne dovodi HZZO u povlašten položaj kao takav, nego je on samo jedan od aktera u zdravstvenome sustavu. Intencija je u sljedeće četiri godine mandata Vlade osnovati jedno središnje neovisno tijelo koje će upravljati ne samo informatizacijom nego i upravljačkim materijalnim poslovanjem svih javnozdravstvenih ustanova tako da će cijeli sustav postati mnogo učinkovitiji i svrhovitiji i, u konačnici, jeftiniji. stu čekanja za prvi pregled ili kontrolni pregled. Sva daljnja medicinska skrb na sekundarnoj razini kao takva više nije pod nadzorom liječnika obiteljske medicine, ali može je pratiti kroz elektronički zdravstveni zapis o pacijentu i vidjeti što se u svakome trenutku događa i obratno, specijalist može konzultirati svojega partnera na primarnoj razini. Razvit ćemo te računalne komunikacijske kanale tako da komunikacija bude bolja nego što je danas. Stoga vjerujemo da će taj model smanjiti administrativni pritisak na liječnike obiteljske medicine i dati im više vremena za liječenje pacijenata, a manje za opsluživanje HZZO-a. INFOTREND: Hoće li za tako složen sustav biti potrebna izobrazba osoblja u zdravstvenome sustavu? SINIŠA VARGA: Danas liječnik obiteljske medicine, odnosno njegova medicinska sestra za jednog te istoga pacijenta, po mojoj procjeni, piše pet puta više uputnica nego što je fizički potrebno u logičnome slijedu upravljanja poslovnim procesima. Kad napravimo logični poslovni proces, imat će samo jedno postavljanje imena i prezimena pacijenta na e-listu čekanja umjesto sadašnjih nekoliko uputnica. Prema tome, ne treba čovjeka podučavati da bi mu se olakšao posao. Pokazalo se da u ambulantama gdje je uvedeno elektroničko poslovanje, medicinsko je osoblje bez obzira na dob bez problema zamijenilo zastario način registracije pacijenta i prihvatilo takav način vođenja pacijenata koji se pokazao lakšim i jednostavnijim, odnosno svi su prihvatili sustav u kojem se bolje se upravlja informacijama. Svaka sestra ima svoje mjerilo rada po kojem vidi kako kotira u odnosu na druge sestre i to njima mnogo znači i za samopouzdanje i za profesionalni razvoj. INFOTREND: I konačno, na nedavno održanoj konferenciji o e-zdravstvu, u uvodnome predavanju, navedeno je da je po nekim istraživanjima čak 40% uputnica neopravdano. Hoće li nova informatička rješenja HZZO-u omogućiti bolje upravljanje informacijama, a time i bolji nadzor nad procesima i troškovima? SINIŠA VARGA: Transparentnost i upravljanje informacijama na pametniji će nam način dati točniji podatak. Mi ćemo imati sustav gdje će se točno znati je li to 38,3% ili je riječ o 12,8%. Kada dobijemo egzaktne brojke, znat ćemo i upravljati jer intuicija nije uvijek najbolje mjerilo za upravljanje. Informacijski sustav ključan je za odvijanje poslovnih procesa u HZZO-u. Veliki zahtjevi, veća očekivanja INFOTREND: Molimo Vas da ukratko opišete strukturu informatičkoga sustava Zavoda. TATJANA PRENĐA TRUPEC: HZZO čine četiri regionalna centra, 20 područnih ureda i direkcija, raspoređenih na 134 umrežene lokacije te dvije i pol tisuće korisnika. Informacijski sustav HZZO-a održava 110 djelatnika – administratori, programeri, projektanti, funkcionalni arhitekti, voditelji projekata, sistem inženjeri i administratori baza podataka, koji čine IT odjel. Imamo tri zasebna informacijska sustava - središnji sustav ZOROH, financijski sustav LAUS i sustav primarne zdravstve- ne zaštite CEZIH, koji je nama povjeren na upravljanje. U ZOROH-u se obrađuju podaci i računi, a u LAUS financijskome dijelu isplata prema našim ugovornim partnerima. CEZIH se odnosi na medicinski dio koji dolazi iz sustava primarne zdravstvene zaštite iz kojeg dobivamo me- Svjetske statistike pokazuju da se svako ulaganje u informacijske sustave u zdravstvu vrati kroz tri godine, što znači da nam je informatizacija zapravo besplatna O informatičkim aspektima provođenja strategije razvoja zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, razgovaramo s mag. ing. el. Tatjanom Prenđa Trupec, pomoćnicom ravnatelja HZZO-a za informatičku tehnologiju dicinske podatke o pacijentima, njihovim liječnicima, pregledima, izdanim receptima itd. To je osnovna struktura našeg sustava. Navedeni sustavi međusobno su povezani i razmjenjuju podatke. INFOTREND: Kako biste ocijenili doprinos i važnost informatičkoga sustava u cjelokupnome poslovanju HZZO-a? TATJANA PRENĐA TRUPEC: Informatički sustav pokriva 90% svih poslovnih procesa, tako da je on zapravo ključan za rad HZZO-a i njegovu učinkovitost. Iako je naš sustav star, stabilan je i omogućuje pružanje usluga osiguranicima iz svih područnih ureda širom Hrvatske. Podaci se u realnome vremenu upisuju u našu bazu i dostupni su ovlaštenim osobama. Ugovorne zdravstvene ustanove dostavljaju račune kao strukturirane podatke, a riječ je o 22 milijuna računa u sustavu. Oni se elektronički zaprimaju i u trenutku kada dođu k nama, prije likvidiranja, provjeravamo ih kako bi bilo što manje pogrešaka. S Finom radimo na uvođenju e-računa, a sada sve informacije dolaze u naš knjigovodstveni sustav LAUS i na osnovi tih 189/6/2012 infoTrend 11 >e-ZDRAVSTVO podataka obavljamo plaćanja. S obzirom na činjenicu da je budžet HZZO-a oko 20 milijardi kuna, plaćanje je bitan dio poslovanja. Aktivno razmjenjujemo podatke s drugim državnim ustanovama poput Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, različitim ministarstvima, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje, Zavodom za zapošljavanje, a trenutačno radimo na povezivanju s OIB sustavom Ministarstva unutarnjih poslova. Informatizacija primarne zdravstvene zaštite već je dala vidljive rezultate, a cilj je ostvariti i interoperabilnost sa zdravstvenim sustavima Europske unije. INFOTREND: Imate li dovoljno kadrova osposobljenih za buduće zadatke? TATJANA PRENĐA TRUPEC: Posljednjih četiri godine sam radila za Delegaciju Europske unije i Svjetsku banku kao ocjenjivač projektnih prijedloga i specifikacija. Jedan od mojih zadataka ovdje jest procijeniti i osposobiti ljude da počnu pisati projektne prijedloge i provoditi projekte po standardima koje propisuje Europska unija i Svjetska banka. Imamo puno kvalitetnih ljudi, no, na žalost, oni se 80% vremena bave operativom jer su sustavi tako dizajnirani. Kad osuvremenimo naše aplikacije oslobodit ćemo resurse za provođenje velikog broja strateških projekata koji su u planu. Za najavljenu transformaciju, odnosno unapređenje postojećih sustava i pokretanje i provođenje novih projekata trebat će nam i novi stručnjaci pa smo se povezali s Hrvatskim društvom za medicinsku informatiku, a namjeravamo iskoristiti i sva znanja i iskustva ljudi u sustavu, poglavito bolničkom koji ima brojne stručnjake: informatičare s dubinskim poznavanjem procesa u medicini, i medicinare s dubinskim poznavanjem informatike. Nama je potreban svatko voljan investirati makar i sat svojeg vremena tjedno, ako nam može dati konstruktivne prijedloge i pomoći nam da u Hrvatsku prenesemo najbolju svjetsku praksu. Namjeravamo i našim vendorima postavljati velike zahtjeve, i najavljujem kako imamo velika očekivanja. dio ima različite informacijske sustave, a petnaestak ih nema gotovo ništa ili vode svoje podatke u excellu. Statistike ipak pokazuju da se samo 2% medicinske dokumentacije vodi manualno, dok se 98% dokumentacije vodi elektronički. Ipak, oko 45 bolnica ima informacijske sustave koji mogu dati u sustav veliki broj podatka kojima se onda može upravljati. Od toga 34 bolnice imaju bolnički informacijski sustav BIS tvrtke IN2. Ericsson koji radi središnji zdravstveni sustav, odradio je jedan ugovor u 2003. i jedan u 2009. Po mom mišljenju, imamo vrlo dobru suradnju s obje tvrtke. Hoće li se smanjenje sredstava za zdravstveni sustav odraziti i na IS HZZO-a? TATJANA PRENĐA TRUPEC: Sredstva za informatizaciju moraju se povećati kako bi se povećala učinkovitost i kvaliteta zdravstvenog sustava u cijelosti, no dio sredstava za informatizaciju svakako planiramo nabaviti iz bespovratnih sredstava Europske unije. Važno je istaknuti da se u Hrvatskoj sredstva za infromatizaciju zdravstva kreću u rasponu od 0.5 do 0.9% cjelokupnoga zdravstvenog budžeta, dok je u inozemstvu taj broj od 2 do 4%. S obzirom na to da je stanovništvo sve starije i starije, zdravstvo će biti sve skuplje, pa ne možemo govoriti o uštedama u zdravstvu već o preusmjeravanju sredstava direktno ili indirektno oslobođenih unutar sustava INFOTREND: Imamo puno kvalitetnih ljudi, no na žalost, oni se 80% vremena bave operativom jer su postojeći sustavi tako INFOTREND: Koji su Vam sada ključni dizajnirani. Kad osuvremenimo partneri u tekućim projektima? naše sustave oslobodit ćemo TATJANA PRENĐA TRUPEC: Naša su dva najveća partnera Ericsson Nikola Te- resurse za provođenje velikog sla i tvrtka IN2. Od 60-tak bolnica, veći broja strateških projekata. 12 infoTrend 189/6/2012 kao posljedica informatizacije. Uštede će se moći ostvariti transparentnim upravljanjem sustavom, temeljem dokaza koje ćemo dobiti iz informacijskih sustava, te će se ta sredstva moći preusmjeriti za osjetljive skupine poput poboljšanja uvjeta na onkološkim dječjim odjelima, za starije ljude i tako dalje. Svjetske statistike pokazuju da se svako ulaganje u informatizaciju zdravstva vrati kroz tri godine, što znači da nam je informatizacija zapravo besplatna. Trenutno je u izradi strategija informatizacije zdravstvenog sustava koja će informatizaciju zdravstva ubaciti u prioritete razvoja na državnoj razini i operativne planove temeljem kojih ćemo povlačiti sredstva strukturnih fondova Europske unije. Druge su zemlje Europe povukle i više od 30 milijuna eura za zdravstvo u posljednjih nekoliko godina iz specijalnih fondova Europske unije za e-zdravstvo. Važno je istaknuti kako naši decision makeri dobro razumiju važnost informatizacije i spremni su podržati ulaganja koja su pred nama. INFOTREND: Što programi kao što je e-recept ili sustav naručivanja pacijenata elektroničkim putem iz ordinacije obiteljske medicine znače za zdravstveni sustav? TATJANA PRENĐA TRUPEC: Trenutno se u sustavu izdaje 50 milijuna recepata godišnje, što je velik administrativan posao koji smo uvođenjem e-recepta samo u ljekar-ni smanjili za 90% te poboljšali kvalitetu računa koje je HZZO zaprimao od ljekar-ni. E-recept je gotov, trenutno unapređujemo sustav s e-listama čekanja, e-naručivanjem, e-listama lijekova, e-smjernicama, elektroničkim zdravstvenom zapisom, koji će dijelom biti gotovi do kraja godine, a dijelom će se prenijeti u 2013. do kada će se sigurno pojaviti i nove potrebe. Dinamika nam zapravo ovisi o integraciji bolničkih sustava. Mi želimo sustav u kojem liječnik obiteljske medicine upravlja liječenjem svog pacijenta od provođenja preventivnih programa, upravljanja kroničnim bolestima, praćenja rezultata svih laboratorijskih pretraga, rezultata bolničke dijagnostike i liječenja, kako u Hrvatskoj, tako i bilo gdje u svijetu, savjetovanja s nadležnim specijalistima; sustav u kojem pacijenta u primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti prate sve infromacije o terapijama, alergijama, dijagnozama; NAJAVA< sustav u kojem liječik i pacijent imaju priliku koristiti telemedicinske usluge s ciljem poboljšanja zdravlja i kvalitete života; sustav u kojem pacijent sam ima uvid i mogućnost upisivanja podataka u svoj elektronički zdravstveni zapis, te ima mogućnost naručivanja na upućenu pretragu u bilo koju zdravstvenu ustanovu iz ljekarne ili PZZ-a. INFOTREND: Kakva je umreženost, odnosno kompatibilnost IS-a HZZO-a s bolničkim sustavima i kako prevladavate razlike? TATJANA PRENĐA TRUPEC: Trenutno ne postoji veza imeđu centralnog zdravstvenog informacijskog sustava i bolničkih sustava. Bolnice za sada šalju samo podatke potrebne za obračun troškova ZZ. Naš prvi korak u integraciji bolničkih podataka je e-lista čekanja. Komunikacije više nisu problem, no ujednačavanje kataloga zdravstvenih usluga, jedinstvene liste podataka koje ćemo pratiti i načina međusobne razmjene predstavlja velik izazov. Centralizacija bolničkih sustava nije nužna, važna je razmjena podataka. INFOTREND: Hoće li vam Ericsson i IN2 biti i dalje ključni partneri, imate li slobodu širiti krug partnerstava? TATJANA PRENĐA TRUPEC: Osim njih imamo barem još 30 tvrtki koje su u sustavu, koje su razvile ili održavaju neki dio informacijskog sustava zdravstva, sofvera ili hardvera. Može ih, naravno, biti još više, naši su natječaji otvoreni i ja bih voljela da imamo još više ponuda na naše natječaje, još bolju konkurenciju i utrku što se tiče cijena i kvalitete, a pred nama je jako puno natječaja. INFOTREND: Gdje se nalazimo u odnosu na druge europske zemlje? TATJANA PRENĐA TRUPEC: Izdvajamo se po tome što imamo podatke o svim osiguranicima u jednoj bazi i što nam je cijela primarna zdravstvena zaštita pokrivena kvalitetnim centralnim zdravstvenim informacijskim sustavom. Na koju god međunarodnu konferenciju dođemo i pokažemo e-recept, svi su oduševljeni. Ima dakako puno prostora za unapređenje, nove funkcionalnosti i svakako integraciju čitavog sustava – povezivanje primarne, sekundarne i tercijarne zaštite. Vjerujem da imamo dobru strategiju i dobar temelj, te da u godinama koje su pred nama možemo puno napraviti. SmartCard2013 NA KONFERENCIJI ĆE BITI PRIKAZAN najnoviji razvoj tehnologije kartica, bankomata i EFT POS terminala, samouslužnih kioska i uređaja, s posebnim naglaskom na trendove u području smart kartica (beskontaktno čitanje, mobilni pristup i sl.) te ključne elemente koje izdavatelji kartica i tvrtke za personalizaciju uvode kako bi smanjili svaki rizik. Konferencija SmartCard već trinaest godina uz pomoć proizvođača (kartica, programa i opreme za izdavanje i prihvaćanje kartica) prati razvoj aplikacija u bankama i kartičnim kućama, ali i izvan bankarskoga sustava (promet, zdravstvo…). Posebna će tema konferencije (kroz više predavanja i prezentacija) biti razvoj i sigurnost mobilnoga bankarstva s prikazom postojećih, ali i budućih rješenja (rad u Oblaku), budućnost mbankinga i sigurnost. Predstavit će se servisi kao mobilna nadoplata bonova, plaćanje računa, elektronička trgovina te mobilne MoneySend transakcije osoba-osoba. PCI DSS – pravila se sigurnoga poslovanja karticama sve više primjenjuju zbog nametnute obveze certificiranja (i penalizacije) od strane Vise i MasterCarda. No koliko su domaći trgovci uopće obaviješteni o toj tematici i koliko su spremni ući u projekte certificiranja? Beskontaktno blizinsko čitanje kartice NFC omogućuje kupcima izvođenje regularne bankovne kartične transakcije na jednostavniji i prilagodljiviji beskontaktni način, što dovodi do promjene navika kupaca (ne samo za transakcije male vrijednosti nego i za uobičajene kupnje). Zašto je tek ove godine u RH pokrenuta druga faza kartičarstva – prelazak na beskontaktnu tehnologiju, a MasterCard/Visa/ Amex ih imaju u uporabi već preko pet godina? Na konferenciji će se svakako obraditi neka bitna pitanja platnoga prometa. Primjerice, hoće li provedena liberalizacija usluga platnoga prometa u Hrvatskoj stvoriti nove poslovne modele i nove platne usluge? Hoće li dovesti nove igrače iz EU-a ili šire (PayPal u kunama)? Hoće li postojećih 10 kartičnih mreža/infrastruktura u RH i dalje opstati? S obzirom na prodor mobilnih telefona (iznad 100%) koji postaju i sve pametniji, osmišljavanje novih usluga koje bi se, osim standardnih govornih, mogle ponuditi krajnjim korisnicima, nameće se samo po sebi. Pojavom se pametnih telefona & tableta i QR kodova otvaraju nove dimenzije skeniranja podataka o proizvodima, cijenama, računima i plaćanju karticama internetskim putem. Više će predavanja na konferenciji obraditi pitanje sigurnosti, stanje i trendove. Povjerljive informacije poput osjetljivih kartičnih podataka, bankarskih informacija, osobnih podataka, poslovnih planova, internih baza znanja itd. pohranjuju se, obrađuju i prenose kroz različite IT sustave: virtualnu infrastrukturu, cloud servise, preko prijenosnih medija i elektroničke pošte, pa sve do socijalnih mreža. Rizici vezani uz curenje, krađu ili neovlašteno otkrivanje informacija podjednako su prisutni u različitim sektorima i industrijama: državnim/javnim ustanovama, vojsci, a svakako i u financijskoj industriji, kako u kontekstu kartičnoga poslovanja tako i u drugim segmentima poslovanja. Na konferenciji očekujemo sudjelovanje oko 200 sudionika iz banaka, najvećih gospodarskih sustava, informatičkih kuća. Pozivamo sve zainteresirane da prikažu svoja rješenja i planove. Više informacija i online prijava prezentacija, radionica, seminara na www. case.hr/smartcard2012 . 13. godina međunarodne konferencije, SmartCard2013 – Opatija 24.-26.09. 189/6/2012 infoTrend 13 >INTERVJU IBM-ov iskorak prema novomu, jednostavnijemu dobu računalstva Ekspertni integrirani sustavi RAZGOVARAO BRANKO KOSEC InfoTrend: Na ovogodišnjim je „Danima pametnijih rješenja“ pojam „cjelovite integracije“ istaknut kao nov pristup oblikovanju IBM-ovih sustava. Možete li nam približiti osnovna polazišta takvoga pristupa kao i širinu njegova obuhvata? Krešo Perica: Tvrtka IBM je predstavljanjem nove tehnološke kategorije „ekspertni integrirani sustavi“ objavila kako će napraviti važan iskorak prema novomu, jednostavnijemu dobu računalstva. Ta nova obitelj proizvodâ prva je koja ima ugrađenu ekspertizu – znanja koja je IBM prikupljao desetljećima kroz iskustva vođenja različitih IT operacija desetaka tisuća klijenata iz 170 zemalja. Obitelj IBM-ovih ekspertnih integriranih sustava - PureSystems – rezultat je ulaganja dvije milijarde dolara u istraživanje i razvoj te niza preuzimanja tvrtki provedenih tijekom proteklih četiriju godina. Riječ je o potezu kojim je IBM integrirao sve elemente IT-a, kako fizikalne tako i virtualne, u jedinstveni sustav. Nova obitelj informatičkih sustava omogućuje klijentima alternativu današnjemu modelu poslovnoga računalstva u kojem veći broj različitih sustava zahtijeva znatne resurse pri instalaciji, radu i upravljanju. InfoTrend: Iza IBM-a duga je povijest razvoja koji bilježi i nekoliko hrabrih i dramatičnih iskoraka. Upućuje li tematika ovogodišnje konferencije na jedan takav povijesni iskorak? Krešo Perica: Opstanak u visokim tehnologijama traži stalnu inovativnost i spremnost na promjene. Nekada ti iskoraci moraju biti i drastični. Svjedoci smo i danas rušenja nekih tehnoloških imperi14 infoTrend 189/6/2012 Nova obitelj informatičkih sustava omogućuje klijentima alternativu današnjemu modelu poslovnoga računalstva u kojem veći broj različitih sustava zahtijeva znatne resurse pri instalaciji, radu i upravljanju. Za InfoTrend govori Krešo Perica, direktor IBM Hrvatska. ja koji su do prije samo godinu-dvije bili nedodirljivi. Za stvarnu razliku između uspjeha i neuspjeha nisu dovoljne samo tehnološke inovacije i novi proizvodi, nego je ključno znati predvidjeti „što nas čeka iza ugla“ – kakve će biti potrebe i očekivanja korisnika nekoliko godina od danas. Nakon toga treba imati odlučnosti prilagoditi vlastitu organizaciju i zauzeti nov smjer. IBM-ova uspješna prošlost svjedoči o toj sposobnosti. Ako se sada vratim na vaše pitanje, jasno je da je ono što prezentiramo danas, samo pojavni oblik novoga smjera koji je zacrtan prije nekoliko godina. Pri tome nam godi pozornost medija i tržišni uspjeh, jer oboje svjedoče o interesu tržišta i dobrom preklapanju potreba naših korisnika te smjera koji je korporacija zacrtala. „Dan pametnijih rješenja“ je tradicionalna konferencija IBM-a Hrvatska na kojoj predstavljamo sve novosti softver gru- pe. Posebnost je te konferencije rješenje Single View of Citizen koje je predstavio gospodin Paul Pateman, a koje bi zasigurno donijelo velike promjene u mnogim zemljama regije. InfoTrend: IBM se od tvornice „poslovnih strojeva“ posljednjih desetljeća razvio u prvorazrednoga isporučitelja softvera, globalnoga značaja. Kako Vas (korporaciju IBM) ti novi iskoraci pozicioniraju u odnosu na ključne konkurente na globalnome tržištu? Krešo Perica: Tijekom protekloga desetljeća IBM je prošao kroz znatnu pre obrazbu svojega poslovnog modela prelaženjem u područja poslovanja koja donose više vrijednosti, povećanjem učinkovitosti poslovanja i ulaganjima u dugoročno najisplativije prilike. Stekli smo i razvili te sposobnosti kako bismo zaokružili port felj naših proizvoda i tako ispunili sve potrebe klijenata. Pri tome IBM i dalje ulaže u razvoj i proizvodi „poslovne strojeve“ i to, po mišljenju relevantnih savjetničkih tvrtki, najnaprednije „poslovne strojeve“. IBM je također i najveća globalna tvrtka u pružanju tehnoloških usluga i usluga poslovnoga savjetovanja. To nas dovodi u jedinstven položaj da širokim rasponom svojih proizvoda i usluga možemo ispuniti očekivanja i zadovoljiti potrebe bilo Uvođenjem tehnologije PureSystem, IBM je napravio korak bez presedana u cilju integriranja svih sastavnica koje su potrebne za postavljanje sustava privatnoga clouda, u samo nekoliko minuta InfoTrend: Rješenje Single View of Citizen trebalo bi biti posebno zanimljivo za Ministarstvo uprave u čijoj je nadležnosti sada i cjelokupni projekt e-Hrvatska. Objedinjavanje je podataka ionako istaknuto kao jedan od ključnih zadataka nove ekipe ureda eHrvatska. Jeste li već istražili njihovo zanimanje u tome smislu? Krešo Perica: Kao odgovorna tvrtka i „dobar građanin“ svoje smo sposobnosti, ideje i prijedloge stavili na raspolaganje relevantnim tijelima državne uprave. Takvi su događaji i predavanja naših vrhunskih domaćih i međunarodnih stručnjaka samo jedan način prezentacije i komunikacije tih ideja. U okviru udruga u kojima aktivno djelujemo (Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca) uključili smo se u rad povjerenstava koja su osnovana pri Ministarstvu uprave, a koja imaju za cilj određivanje smjernica razvoja ICT-a u javnome sektoru. Vjerujem da će se tako čuti „glas struke“, jer u tim tijelima djeluju brojne druge ICT tvrtke i udruge te da će država za svoje potrebe moći izabrati ono najbolje. kojega poslovnog klijenta, bez obzira na to je li riječ o maloj obiteljskoj tvrtki ili o najvećoj globalnoj kompaniji. Što se samoga softvera tiče, napredak je bio posebno značajan, o čemu govore ove činjenice: IBM je danas drugi najveći proizvođač softvera u svijetu. Taj dio stvara 22 milijarde dolara i čini više od 44 posto ukupne IBM-ove dobiti Softverski odjel ima više 65.000 zaposlenika, 35.000 programera i 25.000 zaposlenika u odjelu prodaje i tehničkoga održavanja. Svi oni posvećeni su tomu da IBM nastavi biti inovativan i bolji od konkurencije Analitičke kuće IDC i Gartner proglasile su IBM vodećom tvrtkom po udjelu na tržištu middleware softvera. Taj se sta- tus zasniva na ukupnome prihodu ostvarenome u cijelome svijetu. Tijekom 2010. IBM je povećao svoj tržišni udio na 32.6%, što je gotovo dvostruko više od najbližega konkurenta IBM-ovo softversko poslovanje postalo je jedno od najbrže rastućih poslovanja. Raste i njegov doprinos tvrtkinoj ukupnoj dobiti. U posljednjem se desetljeću dobit odjela IBM Software utrostručio - generirajući više od devet milijardi dolara samo 2010. Ti su dobri rezultati omogućili IBM-u ulaganja i diferenciranje prema novim područjima rasta kao što su Smarter Planet, Cloud Computing, Business Analytics, Social Business i Smarter Commerce – sva ta područja su područja koja rastu brže od ukupnoga IT tržišta Ključni su sastojci tekuće preobrazbe IBM-a njegov Odjel za istraživanje i razvoj te strategija preuzimanja novih tvrtki. Počevši od 2000. IBM je preuzeo više od 80 softverskih tvrtki. Strategija IBM-a je ulazak u nove poslove i nadogradnja postojećih poslova, kako bi se što više kapitalizirao razvoj postojećega poslovnog okružja Šest milijardi dolara godišnjega ulaganja u istraživanje i razvoj u kombinaciji s ostalim djelatnostima omogućila je IBMu gradnju sveobuhvatnoga portfelja koji pruža mogućnost ostvarenja najvažnijih strateških pothvata 21. stoljeća. InfoTrend: Na ovoj je konferenciji „PureSystems“ predstavljen kao svojevrstan iskorak u primjeni računalstva. Krešo Perica: S proporcionalnim dizajnom i ugrađenom stručnošću, tehnologija PureSystems jest bitan napredak u razvoju računalstva. Čvršćim povezivanjem hardvera i softvera te neusporedivim znanjem korištenja softvera, sustavi PureSystems omogućit će klijentima pronalaženje dodatnoga novca i vremena kako bi se mogli usredotočiti na inovacije i hitne poslove - dakle na ono na što se mnoge tvrtke danas ne mogu usredotočiti zbog sve više rastućih troškova rada i broja ljudi 189/6/2012 infoTrend 15 >INTERVJU u tradicionalnim podatkovnim centrima. Uvođenjem tehnologije PureSystem, IBM je napravio korak bez presedana u cilju integriranja svih sastavnica koje su potrebne za postavljanje sustava privatnoga clouda, u samo nekoliko minuta. Kombinacijom virtualiziranih poslužitelja, pohrane podataka i mrežne infrastrukture sa softverom za upravljanje cloud okružjima, IT organizacije s PureSystemsom dobivaju potpuno spreman „cloud sustav u kutiji“ čime dobivaju privatno cloud okružje koje mogu prema potrebi i proširivati. PureSystems Cloud dolazi s ugrađenim i potpuno neprobojnim sigurnosnim parametrima. Global Telecom Business Innovation Awards 2012. kivanom stopom od 61 posto do 2016. i dosegnuti brojku od 6,4 milijardâ američkih dolara, sa sadašnje vrijednosti tržišta od 600 milijuna dolara. Istodobno, tvrtke su zbog širenja društvenih mreža suočene i s preobrazbom praktično svakoga poslovnog procesa, međutim do sada nisu InfoTrend: U zemlji kao što je naša, u imale prikladne alate kojima bi mogle kojoj o sudbini i mjestu tehnologije, na izvući korisne i smislene uvide iz goleme nacionalnoj razini odlučuju informatič- plime informacija kojoj su izložene. ki nepismene strukture, kakve su priliUz IBM-ov softver za društveno poke sagledavanja i primjene novih ideja i slovanje organizacije mogu primjenjivati pravaca razvoja? Postoji li i gdje dovolj- analitiku u svojim inicijativama koje prona elastičnost razmišljanja i sloboda od- vode na društvenim mrežama te u svalučivanja za najavljene iskorake kome trenutku stjecati ili ćemo i nadalje ostati oprezni djelotvorne i nove uvipromatrači i uvoditi inovacije tek de što će im omogućiti kada zastare? Ključno je znati da reagiraju na njih u Krešo Perica: Napredak je nuž- predvidjeti „što stvarnome vremenu. nost, a naša zemlja želi dijeliti svo- nas čeka iza Također, uz korišteju budućnost u zajednici napred- ugla“ – kakve nje IBM-ovoga softvera nih europskih naroda. Mislim da će biti potrebe tvrtke mogu oblikovati postoji razumijevanje i spremnost i očekivanja vlastite, korporativda se uvođenjem suvremenih teh- korisnika nekoliko ne društvene mreže s nologija unaprijedi rad svih sustaciljem unaprjeđenja godina od danas va u javnome sektoru, ali i u prikomunikacije vlastitih vredi. Osim katkad odlučnosti u zaposlenika i primjereprovedbi ideja i planova, stvarna je kočni- nije suradnje i razmjene znanja na projekca bržega tehnološkog razvoja nedostatak tima na kojima zajedno rade te istodobno vještina. To je i kratkoročan i dugoročan stvarati vlastite baze znanja. Uvođenjem problem, jer obrazovni sustav ne stvara tehnologije PureSystem, IBM je napravio dovoljan broj tehnički kompetentnih mla- korak bez presedana u cilju integriranja dih ljudi koji bi popunjavali potrebe, ne svih sastavnica koje su potrebne za posamo ograničenoga broja ICT tvrtki nego stavljanje sustava privatnoga clouda, u bi svoju priliku i ispunjenje stvaralačkih samo nekoliko minuta iskoristive u svim ambicija pronalazili i u javnome sektoru budućim projektima. i privredi. InfoTrend: Možete li nam, na kraju, ukratko obrazložiti IBM-ov pogled na pojavu i ulogu društvenoga softvera za poslovni sektor? Krešo Perica: Rastuća popularnost društvenoga umrežavanja sve više utječe na današnje poslovanje već samim time što današnji zaposlenici očekuju da i na radnome mjestu imaju pristup društvenim aplikacijama. Prema istraživanju tvrtke Forrester Research vrijednost će tržišta društvenih poslovnih aplikacija rasti oče16 infoTrend 189/6/2012 IBM je najveća globalna tvrtka u pružanju tehnoloških usluga i usluga poslovnoga savjetovanja. To nas dovodi u jedinstven položaj da širokim rasponom svojih proizvoda i usluga možemo ispuniti očekivanja i zadovoljiti potrebe bilo kojega poslovnog klijenta, bez obzira na to je li riječ o maloj obiteljskoj tvrtki ili o najvećoj globalnoj kompaniji. Hibridni sustav baznih stanica Vipneta i KONČARA nagrađen je za do- prinos u implementaciji zelenih tehnologija. Sredinom mjeseca, na svečanoj dodjeli nagrada Global Telecom Business Awards 2012. održanoj u Londonu, Vipnet i KONČAR su u kategoriji Wireless Network Structure Innovation osvojili uglednu nagradu za projekt implementacije hibridnih baznih stanica. Inicijativa za hibridni sustav komercijalnoga imena KONČAR Hybrid Power Supply bila je Vipnetova, a tehničko je rješenje razvijeno u KONČARU – Institutu za elektrotehniku. Nagrađeni je proizvod jedinstven jer se napaja obnovljivim izvorima energije, a za proizvodnju električne energije, uz sunce i vjetar, po prvi put koristi i gorive članke. Vipnet je bazne stanice s takvim rješenjem napajanja postavio u Slavoniji, a planira se postavljanje i u drugim hrvatskim regijama. Odlika je hibridnoga sustava bazne stanice raspoloživost energije od 99,9 posto koju je inače teško postići korištenjem obnovljivih izvora energije, poput sunca i vjetra. Sustav se sastoji od triju osnovnih sastavnica, a svaka je od njih zaseban proizvod koji se može modularno slagati prema zahtjevima potrošnje, ali i prema klimatskim uvjetima pojedine lokacije. Osnovne su sastavnice fotonaponsko postrojenje, vjetroagregat i energetski učinkovit kontejner za smještaj akumulatorskih baterija, gorivih članaka sa spremištem vodika i sustava upravljanja izvorima kao i za smještaj telekomunikacijske opreme. Taj je proizvod potpuno razvijen i proizveden u Hrvatskoj, a plod je dugogodišnjega istraživačko-razvojnoga rada vrhunskih stručnjaka i znanstvenika. Global Telecoms Business vodeći je svjetski magazin za pružatelje komunikacijskih usluga širom svijeta, namijenjen višemu menadžmentu. Magazin je osnovan 1993. unutar Euromoney Institutional Investor Grupe. Global Telecoms Business Innovation Awards predstavlja najznačajnije projekte unutar telekomunikacijske industrije. softver< (r)evolucija prema visokoj učinkovitosti Potrebe za razvojem IT rješenja stalno rastu kako rastu naše potrebe za komunikacijom, učinkovitijem i bržem poslovanju, te prikazivanjem stvarnoga svijeta kroz virtualni svijet medija. Usavršavanje alata, povećanje njihove složenosti i napredak tehnologije zahtijevaju i drukčiji pristup metodama razvoja koje se posljednje desetljeće intenzivno usredotočuju s pojedinca na timove. Usudio bih se reći da se osnova poslovnoga modela IT tvrtki vrlo brzo mijenja. Autor Damir Prusac je voditelj Software Development Centra unutar razvojno-istraživačkog centra u Erics sonu Nikola Tesla d.d. koji broji oko 250 ljudi. Niz godina je proveo po raznim europskim zemljama poput Njemačke, Švedske, Norveške i Španjolske skupljajući iskustvo u raznim segmentima razvoja SW za telekomunikacijske sustave od designa, testiranja do razvoja arhitekture. Od 2009. godine intenzivno radi na implementaciji Lean i Agilnih metoda razvoja unutar Ericssona u Hrvatskoj, te je član međunarodnoga management tima Ericssona zaduženog za razvoj 2G, 3G i 4G mobilnih mreža. Dnevni su sastanci kratki i stalno usredotočeni na generiranje najveće moguće vrijednosti Lean i Agile PIŠE DAMIR PRUSAC Osvrt na Lean i Agile Razvoj softvera zasnovan na Lean načelima (Lean Software Development) svoje korijene vuče iz sustava proizvodnje koji je prvotno razvila Toyota (Toyota Production System) kojim je znatno povećala kvalitetu svojih automobila postižući visoku brzinu i učinkovitost cjelokupnoga tijeka proizvodnje, od nabave do isporuke kupcima, zahvaljujući čemu je postala najveći proizvođač automobila na svijetu. Mary i Tom Poppendieck u svojoj knjizi “Implementing Lean Software Development - from Concept to Cash”, među prvima su Lean načela primijenili na razvoj softvera. Osnova je svega stalno poboljšanje - u svem, te “stvaranje” prvo ljudi, a onda proizvoda. Sva Lean načela čine cjelinu i kao takve ih treba sagledavati i primjenjivati. Razvoj softvera pomoću Agilnih metoda (Agile Software Development) često je korišten pojam u IT industriji kada se govori o upravljanju projektima ili inženjerskim praksama. Agilni je razvoj više od toga to je usredotočenost na načela kojima se određuju pojedine metode ili prakse.Ta su načela definirana općeprihvaćenim Agilnim manifestom (www.agilemanifesto. org), objavljenim 2001.: Pojedinci i međusobne interakcije povrh procesa i alata Softver koji funkcionira povrh sveobuhvatne dokumentacije Kolaboracija s kupcem povrh pregovaranja ugovorima Reagiranje na promjenu povrh slijeđenja plana Na osnovi manifesta razvio se ci189/6/2012 infoTrend 17 >softver jeli niz inicijativa i metodologija od kojih prednjače: Scrum, Kanban i XP (Extreme Programming). Zajednička je značajka Agilnim metodama iterativni razvoj gdje su kroz cijelo razdoblje razvoja iteracije kratke i jednakoga trajanja. Drugom su bitnom značajkom agilnoga razvoja samoorganizirajući, višefunkcijski timovi, obično sastavljeni od 5 do 9 članova koji bi trebali biti stabilni i dugoročni. Lean načela i Agilne metode razvoja razmjerno su jednostavne za razumjeti, međutim, sama je primjena, posebice u velikim tvrtkama i korporacijama, proces koji zahtijeva obrazovanost na svim razinama, komunikaciju, ustrajnost i odlučnost u provedbi. Vodeće softverske tvrtke kao Google, Microsoft, IBM, Ericsson svoj uspjeh zasnivaju upravo na tome. Ericsson Nikola Tesla d.d. u Hrvatskoj već niz godina sustavno radi u smjeru implementacije tih industrijskih trendova, te je jedan od pionira unutar cijele Ericsson korporacije. Primjenom lean i agilnih načela i praksa, unutar Istraživačko-razvojnog centra, osnovano je više od 40 timova koji unazad nekoliko godina stalno povećavaju kvalitetu proizvoda, smanjuju vrijeme isporuke, te transparentnom vidljivošću progresa smanjuju neizvjesnost ishoda samih projekata na minimum. Upravljanje rizicima nije samo odgovornost voditelja timova, ili projekt menadžera, već je posao svih, uključujući ponajprije timove. Stoga se na dnevnoj osnovi održavaju kratki (~15 min) sastanci koji se osvrću na dnevni napredak i moguće rizike ili probleme. Menadžment se brine za to da ne smeta, te da razmiče zaprjeke kako bi se timovi usredotočili na vrijednost koju treba kreirati. Što to znači za inženjere, menadžere, tvrtke? Glavni izazov prilikom tranzicije k Lean i Agile načinima razmišljanja i rada jest odustajanje od ustaljenih praksi, kao primjerice: organizacija i proces odlučivanja na osnovi autoriteta umjesto na osnovi znanja, oslanjanje na mali broj “ključnih” individua/heroja umjesto uključivanja svih, slijeđenje uobičajenih pokazatelja i skupa mjerenja umjesto us18 infoTrend 189/6/2012 U svakome je trenutku bitan odabir literature i njezina dostupnost redotočenosti na trendove i proizvedenu vrijednost itd. Također, kako je opisano u jednome od najvećih istraživanja koju provodi tvrtka VersionOne (www.versionone.com) na godišnjoj osnovi, i dalje je menadžment jedna od najvećih zaprjeka prihvaćanju i promjenama unutar tvrtki. Tu postoji niz logičnih razloga. Možda bi pomoglo razumijevanje da Lean i Agile nisu projekti promjene na nove metode razvoja, kako se obično percipiraju, nego cjelokupan pomak u razmišljanju organizacije oko promjene poslovnoga modela koji se sagledava od početka do kraja. Tvrtke su obično organizirane hijerarhijski, gdje su menadžeri odgovorni za pojedini segment proizvodnoga lanca, čime im se ostavlja sloboda i nameće odgovornost da svoj dio (silos) naprave što je moguće boljim, te Lean i Agile lokalno optimizinisu projekt raju segment rada. promjene na nove Lokalna se optimimetode razvoja, zacija često očituje kako se obično kroz specijalizaciju percipiraju, nego unutar silosa, te je u cjelokupan pomak suprotnosti s jednim u razmišljanju od lean načela - oporganizacije timiziranje cjeline. oko promjene Spomenuta “speciposlovnoga modela jalizacija” dovodi do koji se sagledava ograničavanja potreod početka do kraja be za učenjem i razumijevanja ostalih dijelova, a time i cjelokupnoga procesa rada/proizvodnje. To, nadalje, dovodi do potrebe podrobnoga i suvišnoga dokumentiranja rada silosa kako bi sljedeći akteri u lancu mogli “preuzeti” (handover) i nastaviti s radom na proizvodu. Handover je inače jedan od 7 otpada (waste) u razvoju softvera (vidite: http://agile.dzone.com/ articles/seven-wastes-software). Ulaganje u obrazovanje Ulaganje u Lean i Agile jedan je od segmenata zbog kojega je niz tvrtki odustao od primjene. Kupnja je novoga alata, licence ili računala nešto što ne stvara upitnost ulaganja te se odluke oko tih “osnovnih” oruđa za rad donose brzo i lako. Ali, ulaganje u podrobnu tranziciju organizacije na drugoj strani je sve samo ne lagana odluka, a opet počinje od svjesnosti (vrha) menadžmenta o potrebi promjene i saznanju da je nužno pratiti dokazane prakse i svjetske trendove te ulagati u vlastitu izobrazbu i izobrazbu ljudi koje vode. U Ericssonu NT, ulaganje se zbivalo u nekoliko faza - angažiranje savjetničkih i svjet ski dokazanih stručnjaka, započinjanje pilot-projekata, održavanje niza tečajeva kroz utvrđeni program, kupnja literature te izgradnja vlastitih “učitelja” koji dalje šire znanje unutar tvrtke i djeluju internacionalno kroz mrežu svojih kolega širom svijeta. Upravo je ta otvorenost i suradnja bitna kako bi se vanjski trendovi što prije primijenili lokalno, ali kako bi i vlastita dostignuća podijelili s drugima te djelova- li na širu korporaciju. Svaki je tjedan organiziran Agilni sat, gdje se prezentira i raspravlja o temama i načelima oko daljnjih koraka implementacije Lean i Agile načela, a menadžment također održava tjednu Lean/Agile training sesiju kako bi se daljnje podučio i omogućio stalno poboljšanje - svega! Pojedinac i Tim “Koja je moja korist u svemu tome?! - jedno je od najčešćih pitanja unutar tranzicije koje se javlja i koje odražava zabrinutost ljudi kad se njihovi stolovi počnu iz individualnih boxova (samica) micati i organizirati u timske prostore. “Gdje je nestala intima radnoga mjesta”, “Bit će previše bučno i neću se moći usredotočiti”, “Kada razgovaram telefonski, smetat ću drugima”... Scrum, Kanban, XP su metode koje su procesno skromne, nezahtjevne, ali podrazumijevaju interakciju i komunikaciju te su fizički timski prostori sredstvo razmicanja komunikacijskih zaprjeka i katali zator za dijeljenje informacija i “timski” rad. Ključni je rezultat transparentnost, vidljivost posla i progresa kojim pojedinci zajedno doprinose uspjehu cijeloga tima. Uspjeh tima omogućuje i uspjeh tvrtke te je razvojni tim kao takav glavna okosnica organizacije. Samim time potrebno mu je osigurati autoritet i prostor za donošenje odluka te stalno širiti granice odgovornosti tima. Gdje je tu društvo? Načela Leana su empirijski skup dokazanih praksi koji djeluje kao cjelina i primjenjiv je na skoro svaki proces i tijek stvaranja vrijednosti. Sa sobom nose usredotočenost na sagledavanje veće i cjelovite slike, kreiranje znanja, usredotočenost na kakvoću, učinkovit proces, identificiranje i izbacivanje nepo trebnoga, pravodobno donošenje odluka i transparentnost te nadasve poštovanje prema ljudima. Sasvim je izvjesno da se primjenom u većini industrija mogu postići znatna poboljšanja, ali jednako tako u državnim ustanovama koje bi s povećanom transparentnošću postale učinkovitije i bliže građanima. U Hrvatskoj od prošle godine djeluje Udruga Agile Hrvatska koja je članica međunarodne organizacije “Scrum Alli ance”, te se bavi agilnim metodama razvoja softvera u Hrvatskoj i skrbi o stručnome usavršavanju svojih članova promičući agilni način razvoja softvera. Iskoristimo to! Održana konferencija posvećena kvaliteti softvera i poduzetnomu razvoju QED feat. Agile Croatia U organizaciji tvrtke CROZ u Zadru je od 13. do 15. svibnja 2012. održana QED feat. Agile Croatia konferencija. Tema je konferencije bila Kvaliteta u soft verskom razvoju (Quality in Enterprise Development), a u sklopu su konferencije predstavljena i načela poduzetnih metodologija u IT industriji. Kvaliteta je u softverskom razvoju rezultat utjecaja brojnih tehnoloških i ljudskih čimbenika koji se isprepleću na mnogo razina. Arhitektura, analiza, razvoj, integracije i testiranje bitni su koncepti na koje trebamo obratiti pozornost, a o tome kako težnje ka kvaliteti proizvoda pomiriti s dinamičnim zahtjevima tržišta za sve bržim isporukama novih proizvoda, govorio je Hrvoje Veselko iz VIPneta u pozdravnome predavanju. Na QED-u su govorili stručnjaci iz područja kvalitete razvoja softvera i upravljanja projektima iz tvrtki Ascendant Technologies, CROZ i IBM, a o zanimljivim primjerima najboljih praksi govorili su predstavnici tvrtki Ericsson, Raiffeisen bank i ZPIZ (Zavod za pokojninsko in in validsko zavarovanje Slovenije) koji se Hrvoje Veselko, VIPnet mogu pohvaliti visokom razinom kvalitete IT projekata. U sklopu su konferencije održane i tri radionice. Jedna na temu poduzetnoga razvoja, druga na temu prezentacijskih vještina i treća koja je kroz jednostavnu dječju igru pokazala koliko je dobra komunikacija u poduzetnim projektima bitna za uspjeh projekta. Na okruglome stolu na kojem se živo raspravljalo o najboljem načinu ugovaranja poduzetnih projekata sudjelovali su predstavnici FINA-e, PBZ-a, Ericssona i D. Labsa iz Slovenije. Ovogodišnja je konferencija okupila preko 160 sudionika iz vodećih hrvatskih, slovenskih i srpskih poduzeća iz javnoga, bankarskoga, telekomunikacijskoga, en ergetskoga i IT sektora koji su u velikome broju sudjelovali na predavanjima i radionicama. Za dobru atmosferu pobrinuo se Rakan Rushaidat koji je u nedjelju navečer za sudionike konferencije izveo uspješnu predstavu Teatra Exit „Ja,Tata!“ i nasmijao ih do suza. 189/6/2012 infoTrend 19 >ICT I ENERGETIKA Što ICT donosi u miraz energetskomu sektoru Brak iz interesa Brak iz interesa. S jedne strane novac i želja, a s druge strane privlačnost i pamet koja to zna iskoristiti. U najmanju ruku lukavo i nemoralno, a nerijetko i pokvareno, no tako to obično zamišljamo u svijetu međuljudskih odnosa. U poslovnome je svijetu stvar potpuno drukčija. Brak iz interesa u poslovnome svijetu zvuči vrlo poželjno – pogotovo ako je interes, a onda i korist, obostrana. Dr. sc. Drago Cmuk, mag. ing. el., voditelj je programa pametnih mjerenja i informacijskih sustava u Končar – Elektronika i Informatika d.d. Doktorirao je u Italiji na University of Sannio i na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu na međunarodnome projektu razvoja informacijskoga sustava za geografski distribuirane mjerne laboratorije. Autor je brojnih znanstvenih i stručnih članaka na temu informacijskih i mjernih sustava primijenjenih u unaprjeđenju i povećanju djelotvornosti širokoga raspona djelatnosti. Predavao je na više domaćih i stranih fakulteta od čega sedam godina na FER-u gdje je radio kao viši asistent. Trenutačno vodi razvoj naprednoga sustava bežičnih mreža i programske podrške za pametne mreže (Smart Grids). Mladen Puškarić, dipl. ing. el., MBA, rukovoditelj je poslovne jedinice u Končar – Elektronika i Informatika d.d. Vodeći je stručnjak na području energetskih i obračunskih mjerenja, obradbe informacija i procesne informatike kao i ICT tehnologija općenito. Zavidno iskustvo i ekspertizu stekao je kao voditelj brojnih domaćih i međunarodnih projekata u navedenim područjima. 20 infoTrend 189/6/2012 PRIPREMILI DRAGO CMUK I MLADEN PUŠKARIĆ I upravo ta usporedba izgleda kao naj- kraći i najbolji opis onoga što se događa u vezi između ICT-a i energetskoga sektora danas. Ona na prvu ruku može zvučiti pretjerano, no počnimo redom, i pokušajmo iskristalizirati nekoliko bitnih poruka koje ona nosi. Za početak je bitno primijetiti kako se oboje – i ICT i energetski sektor nalaze u samome vrhu najperspektivnijih, najbrže rastućih i financijski „najtežih“ tržišnih segmenata u Europi. Kraljevske obitelji, plava krv - tu sumnje nema. S jedne strane neobuzdan rast, privlačnost i sveprisutnost ICT-a, a s druge strane stariji, ali vrlo bogat energetski sektor. Gotovo da nema područja ljudske djelatnosti koje nije prihvatilo nedvojbene koristi koje ICT donosi poslovanju, planiranju, razmjeni i obradbi informacija i drugoga, tako da rast koji ICT prolazi danas kao da poprima razmjere epidemije. Energetski sektor, s druge strane, doživljava rast po sasvim drugoj osnovi. Naime, pričuve su se energije smanjile i dugoročna je održivost sustava ugrožena, ako se kratkoročno ne povećaju ulaganja. Teško je danas pronaći čovjeka koji nije svjestan klimatskih pro- mjena i potrebe za ekološki održivim načinom proizvodnje i trošenja energije. Od kućanskih aparata, preko štednih žarulja pa do hibridnih i električnih automobila, sve vrvi zelenim naljepnicama i energetskim razredima. Potraga za zelenom energijom i pametnijim načinima korištenja postojeće također je poprimila razmjere opće zaraze i to gotovo na svim razinama. Problem je ozbiljan kao i sredstva pripremljena da se utroše na nova rješenja i povećanu djelotvornost. Ta sredstva treba iskoristiti pametno, a tko to zna bolje od onoga tko upravlja informacijama, prenosi ih i obrađuje strahovitom brzinom - ICT sektora. Strategija EU-a Europsko je vijeće u prosincu 2008. prihvatilo paket za klimatske i energetske promjene u kojem se zahtijeva da se do 2020. u E27 zemljama: smanji emisija stakleničkih plinova za 20%, uvede 20% obnovljivih izvora energije, i smanji potrošnja primarne energije u EU-u za 20%. Ti zahtjevi obvezuju zemlje članice na korjenite promjene i započinjanje projekata koji će omogućiti ostvarenje zadanih ciljeva u tome kratkom vremenu. Europska komisija vjeruje kako ICT sektor Slika 1. Stvarni i predvidivi udio potrošnje ICT-a u EU može pomoći u smanjivanju stakleničkih plinova kroz ova tri okvirna plana: omogućiti energetske uštede u globalnoj ekonomiji, posebno u najrastrošnijim sektorima, a to su zgradarstvo, transport i proizvodnja okrenuti se nematerijalnoj ekonomiji u kojoj rad na daljinu, e-prodaja i Računalstvo u oblaku (Cloud Computing) mogu omogućiti znatne uštede energije uvesti mjerenja potrošnje energije u kućanstvima, energetskim mrežama i industriji. Veća će svjesnost dovesti do smanjene potrošnje – osnovni je argument Europske komisije. Na prvi pogled ne zvuči iznenađujuće što Europska komisija ima tako visoka očekivanja od ICT-a jer smo svjesni i sami kako je upravo ICT unaprijedio način poslovanja i življenja u gotovo svim segmentima. Ipak, pogledajmo na trenutak činje- nice i mogli bismo se iznenaditi. Je li u Cloudu maglovito i koliko ICT može zaista uštedjeti? ICT sektor u EU-u zapošljava više od 6,6 milijuna ljudi i doprinosi s više od 40% ukupnoga ekonomskog rasta. Prisutan je u gotovo svakome ekonomskom sektoru, ali sada EU želi dodatno povećati upotrebu ICT-a u svima njima kako bi se ostvarile energetske uštede. Ugledna savjetnička kuća McKinsky procjenjuje kako bi povećanje upotrebe inteligentnih uređaja i aplikacija moglo smanjiti globalnu emisiju CO2 za oko 15% do 2020. Ipak, povećana primjena takvih rješenja ima i svoja ograničenja. ICT trenutačno koristi više od 7,8% europske potrošnje električne energije i očekuje se da prema procjenama dostigne 10,5% do 2020. Globalno bi se povećanje vlastite potrošnje moglo udvostručiti do 2020. zbog povećane potražnje ICT-a i računalnim sustavima zemalja u razvoju. “Ubrzano rastući karbonski otisak povezan s ICT sektorom koji uključuje prijenosna i stolna računala, podatkovne centre i mreže, mobilne telefone i telekomunikacijsku opremu, mogao bi postati jedan od najvećih izvora stakleničkih plinova do 2020.“ tvrdi McKinsey. Europska je komisija stoga tražila upravo od ICT kompanija da smanje svoju potrošnju koja, prema Gartneru, trenutačno iznosi oko 2% emisije stakleničkih plinova na svjetskoj razini. (toliko CO2 generira cijela Kanada, Slika 2). Kao protuuslugu, oni će promicati upotrebu ICT-a među važnim potrošačima energije kako bi se smanjila njihova potrošnja. Izbjegavajući ulaženje u više pojedinosti, jasna je obostrana korist, ali i proturječje i izazov koji ICT tehnologija 189/6/2012 infoTrend 21 >ICT I ENERGETIKA rječne i smije li se osloniti punom težinom? I ako se već oslanja, kako rasporediti i usmjeriti sredstva da se postigne najveći učinak (a jedino će takav izgleda biti dovoljno dobar)? Takve se odluke mogu donositi isključivo na osnovi činjenica. A upravo su činjenice ono što trenutačno najviše nedostaje energetskomu sektoru. Objasnimo taj dio. Slika 2. Proizvodnja CO2 u svijetu i usporedba s potrošnjom Kanade. unosi u energetski sektor. Ključno pitanje koje se postavlja jest: kako osigurati da taj utjecaj bude pozitivan? Kad govorimo o vlastitoj potrošnji ICT sustava, možda je najbolje navesti najveće promotore. John Vassallo, zamjenik predsjednika Microsofta za europska pitanja, iznio je u prosincu 2011. nekoliko snažnih poruka u kojima ističe pogodnosti za okoliš u slučaju prelaska na Cloud. Ističe kako je u SAD-u oko 15% servera u praznome hodu, te da rješenja zasnovana na Cloudu mogu donijeti uštede od 30% za veće korisnike, do 90% za one male. Napominje kako ICT treba postati svijetli primjer primjenjujući napredna tehnološka rješenja za energetski djelotvoran rast. Primjer su takvih rješenja, napominje, napredni podatkovni centri koji koriste prirodno hlađenje, iskorištavanje generirane topline i sposobnost brzoga smanjenja potrošnje u kritičnim trenutcima. No u tome je slučaju vidljivo kako je procjena gubitaka velika, ali da konkretna kvantifikacija te potrošnje kao i mogućih ušteda zapravo nedostaje. Za pokretanje su nam projekata potrebni stvarni podatci o stvarnoj potrošnji u stvarnome vremenu. Osviještenost je o energetskoj učinkovitosti divna, ali projekte pokreće onih nekoliko sitnih postotaka – razlika uloženoga i dobivenoga. Kad stvari postanu guste, a odluke teške������������������������������������� , onda se treba uhvatiti nedvosmislenih činjenica – procjene jednostavno nisu dovoljne. Kod igre velikih brojeva (a takve su svote ovdje u pitanju) i mali postotci mogu uspješne planove pretvoriti u fijasko i obratno. Može li se i smije li se Europa u takvome stanju osloniti na snagu ICT-a da iznjedri tako drastične promjene? Može li to napraviti kad su stvari toliko protu 22 infoTrend 189/6/2012 Podatci koji nedostaju Kad se govori o energetskoj djelotvornosti i mogućim uštedama u energetskome sektoru, onda stvari znaju izgledati mnogo jednostavnije nego što jesu u stvarnosti. Tu se zaista prečesto navodi pozamašna količina okruglih brojki. A vjerujte mi, okrugle brojke u ovome čupavom svijetu najčešće znače nedostatak činjenica. Naime, iako mi danas različite energente (struja, plin, voda, toplinska energija) distribuiramo do gotovo svakoga stambenog ili poslovnog objekta, mi zapravo znamo vrlo malo o njihovoj potrošnji. Prisjetimo se: potrošnja se vode najčešće mjeri nekoliko puta godišnje, pa se u zgradama dijeli po broju stanara. Toplinska se energija raspodjeljuje po kvadratima stana, a struju očitavamo svakih 6 mjeseci, otprilike kao i plin. To je kao da kupujete skupocjeni nakit na „škarnicle“ – pa koga kako dopadne. Iako je stanje nešto bolje s poslovnim korisnicima, u stvarnosti zapravo nedostaje jako mnogo informacija o potrošnji energije koja je jako skupa – i ima je sve manje. I to nisu samo informacije o iznosu potrošnje, nego o vremenima najveće potrošnje po svim relevantnim vremenskim intervalima i mnoge druge. Koliko ozbiljno zvuči činjenica da su gubitci vode u njezinoj distribuciji veći od 40%? A gdje su tu gubitci toplinske energije, plina i struje? Multidisciplinarno se područje koje se bavi prikupljanjem, obradbom i iskorištavanjem realnih podataka o potrošnji energenata i mogućim uštedama naziva pametna mjerenja (Smart metering) i to je područje već neko vrijeme izrazito „vruća“ tema u energetici, ekonomiji, znanosti i Slika 3. Prikaz osnovnih sastavnica AMR sustava (Končar AMR) ICT INDUSTRIJA< drugim granama ljudske djelatnosti. Upravo su pametna mjerenja rješenje za pro���� turječje o kojem govorimo i jedini način da prema ICT-u u energetskome sektoru počnemo stvarati realna očekivanja. Brojni su projekti širom EU-a i SAD-a samo dokaz dovoljne razine tehničke izvedivosti te nedvojbenih materijalnih i drugih koristi za sve subjekte uključene u implementaciju takvih sustava. Pametna mjerenja Pametna su mjerenja u svojoj srži zapravo golemi informacijsko-komunikacijski sustavi koji omogućuju prikupljanje, obradbu i pohranu podataka o potrošnji energenata od krajnjih korisnika. Osnovne komponente programske podrške takvim sustavima prikazane su na slici 2. No pametna mjerenja su i mnogo više od toga. Umrežavanjem svih informacijskih usluga jednog poduzeća u centralni sustav AMR rješenje prelazi u naprednu automatsku mjernu infrastrukturu (AMI) koja uključuje realizaciju naprednih sustava naplate, korisničkih web-portala, asset managementa i mnoge druge (Slika 3). Upravo zbog tog razloga danas u pametna mjere- Slika 4. Osnovne sastavnice programske podrške sustava pametnih mjerenja nja znatno ulažu tvrtke poput Oracla, Cisca, IBM-a i drugih. Na kraju lanca (ili na mjernih sustava za razdoblje od 10 godi- i imat će kritičan utjecaj na energetske popočetku?) pametna mjerenja uključuju i na. Slični se propisi formiraju za područja trebe društva sutrašnjice. instalaciju pametnih brojila na objekte ko- drugih energenata (plin, voda, toplina), Zauzdani rast risnika i omogućuju redovito očitavanje, no fiksni rokovi za sad nisu utvrđeni. Ti Potencijal pametnih mjerenja da učini obradbu podataka i informiranje korisni- su ambiciozni ciljevi dio i hrvatske sudostupnima informacije o potrošnji enertrašnjice zbog skoroga ulaska u EU. Ta je ka o trenutačnoj potrošnji električne energije, ali i drugih energenata. U posebnim direktiva na tragu osiguranja ostvarivosti gije, a time i donošenje odluka za usmjeokolnostima takvi sustavi mogu nadzirati planiranih ušteda, i osnovni je preduvjet ravanje ulaganja i pokretanje projekata isporuku energije (daljinsko iskapčanje), za dugoročno planiranje na realnim osno- trebao je dosad izazvati gotovo eksponena katkad i regulirati potrošnju, odnosno vama. Sukladno preporukama, prebaciva- cijalan rast toga segmenta na svjetskim proizvodnju energije. Pametno brojilo je nje sustava pametnih mjerenja na Cloud burzama, no taj je rast (iako velik) ipak brojilo nekoga energenta koje se, ovisno čini se najpogodnijim rješenjem, posebno ostao u granicama normale. Postoji više o tipu, može umrežiti s ostalim brojilima kad se uzme u obzir izrazito velika koli- skupina čimbenika koji su smirili potenu objektu korisnika i komunicirati preko čina potrebnih resursa za učinkovit rad tnost toga segmenta (politički, socijalni, telekomunikacijske mreže���������������� (žičano ili be- sustava. Na takav su način pametna mje- mikro i makroekonomski razlozi, recesija i žično) s distribucijskim centrom. Takvo renja zaista ishodište nove ICT infrastruk- dr.), no svakako su najjasniji, a trenutačno je brojilo logičan nasljednik starih meha- ture za poboljšanje energetske učinkovito- možda i najbitniji oni čimbenici tehničke ničkih brojila, jednako kao što su analogni sti koju promiče Europska komisija. Ona prirode. Naime, povijest je pokazala da omogućuje potroša- sva „tehnološki“ nova tržišta bilježe više ili telefon i pisaća mašina zamisputan rast sve do pojave takozvaču preuzeti aktivniju manje����������������������������������� jenjeni digitalnim, inteligent ulogu u funkcionira- noga „dominantnog dizajna“ – rješenja ICT i energetski nijim alternativama. nju tržišta električne koje uspije odgovoriti ispravno na ključne Direktivama 2009/72/EC i sektor nalaze se energije i distribucij- zahtjeve tržišta, pomesti konkurenciju i 2009/73/EC od svih članica u samome vrhu ske mreže, što potiče konačno zavladati standardizacijskim tijeEuropske unije se traži da do najperspektivnijih, kretanje elektroener- lima (npr. otvarač za limenke kao klasičan 2020. instaliraju inteligentne najbrže rastućih getskih sustava pre- primjer ili grafičko sučelje i „prozori“ na mjerne sustave za najmanje i financijski ma pametnim mre- računalima u nešto novije doba). 80% korisnika električne Pametna su brojila već odavno došla do žama (Smart grid). energije za koje je takva in„najtežih“ tržišnih Pametna su mjerenja standardnih rješenja u svojem mjernom stalacija utvrđena isplativom segmenata u Europi ulazna vrata za mre- dijelu, no pojavu prevladavajućega dizajna i da se pripremi raspored že sljedeće generacije cijeloga sustava koči širok raspon komuimplementacije inteligentnih 189/6/2012 infoTrend 23 >ICT I ENERGETIKA nikacijskih kanala i protokola koji stvara zbrku i znatno rasipanje snaga proizvođača, ali i korisnika tih sustava. Proizvođači moraju razvijati više mogućih rješenja, a ulagači su oprezni – dok se stvari ne smire. Ono što se, dakle, treba smiriti kod sustava pametnih mjerenja jest upravo način prijenosa signala na lokalnoj razini (last mile) i prikupljanje informacija u centralni sustav (first mile). Postoji vrlo širok raspon tehnologija koje se tu koriste i iskustva iz različitih projekata (i različitih zemalja) u uvođenju pametnih mjerenja i vrlo su različita – zbog specifi��������������������������� čnosti svake zemlje i uvjeta koji tamo postoje. Tako npr. u SAD-u prevladavaju rješenja s bežičnim komunikacijskim tehnologijama, dok u EU-u pretežno prevladavaju rješenja zasnovana na PLC-u (Power Line Carrier – ������ tehnologija prijenosa signala energetskim kablovima), i drugim žičanim načinima povezivanja. Valja napomenuti kako je dodatna kočnica za konzervativna komunalna poduzeća i sve češći imperativ za implementacijom takvih rješenja u Cloudu. Taj zahtjev koji može zvučiti banalno za nekoga iz ICT domene, ali velika su komunalna poduzeća naviknula imati potpun nadzor nad „svojim“ podatcima i teško pristaju na rješenja kod kojih se čini kako im taj nadzor nekako klizi iz ruku. Slika 5. Komponente naprednog i proširenog AMR sustava na prelasku u AMI. stvo i istraživačke kapacitete usmjeriti u razvoj takvoga sustava prilagođenoga specifičnim uvjetima u državi. Ti specifični uvjeti uključuju problem razdvojenih komunalnih poduzeća po energentima (u inozemstvu obično jedno komunalno poduzeće radi sa svim energentima, ili njihovim većim brojem), a zemljopisno raspršena mreža korisnika postavlja pred takav sustav dodatne zahtjeve koje treba Put kojim se rjeđe ide uzeti u obzir želi li se postići maksimalna U vrijeme recesije i povećane neizvje- ušteda (nekad i isplativost!) pri izvedbi, snosti ulaganja, samo ozbiljni proizvođa- održavanju i budućoj nadogradnji takvoči mogu povećati ulaganja u perspektivna ga sustava. Rješenje koje je razvijeno u Končar područja, i samo rijetki se mogu nositi s multidisciplinarnim izazovima u kojima – INEM-u naziva se Končar AMR (Auje ključno iskustvo. Končar - Elektronika tomated Meter Reading) i zasniva se na i informatika d.d. (Končar – INEM) je dvama ključnim stupovima bitnima za njegov uspjeh: već nekoliko deRF komunikasetljeća jedan od ciji male snage i najvećih proizvoSavjetnička kuća McKinsky procjenjuje da bi povećanje upotrebe intelivelikoga dometa đača elektroničke gentnih uređaja i aplikacija moglo smanjiti koja omogućava opreme u RH sa globalnu emisiju CO2 za oko 15% do 2020., a najmanje trošzavidnim iskuEuropska komisija traži od ICT kompanija da kove instalacije stvom iz područja smanje svoju potrošnju koja, prema Gartneru, i održavanja, te udaljenih mjeretrenutačno odaje oko 2% emisije stakleničkih implementacija nja i upravljanja, plinova na svjetskoj razini. sustava u Clouosobito u područDirektiva o energetskim servisima 2006/32/ du, što smanjuju elektroenergetEC čl.13 nalaže da sve države članice trebaju u je vlastitu poskih sustava. okvirima isplativosti opskrbiti sve korisnike patrošnju sustava Prepoznavši pometnim brojilima. Ti su ambiciozni ciljevi dio i hrvatske sutrašnjice zbog skoroga ulaska RH u i donosi mnoge trebu za sustavom EU… Pametna su mjerenja ulazna vrata za mredruge prednopametnih mjereže sljedeće generacije i imat će kritičan utjecaj sti. Ona je izninja u RH, Končar na energetske potrebe društva sutrašnjice. mno povoljna – INEM je odlučio za ruralne i insvoje znanje, isku- 24 infoTrend 189/6/2012 dustrijske sredine u kojima je isplativost realizacije cijeloga žičanog sustava upitna s obzirom na malu gustoću korisnika, ali i za gusto naseljena urbana područja zbog velikoga kapaciteta komunikacije (velik broj korisnika na malome prostoru). Navedeni sustav ima sve preduvjete kako bi maksimalno iskoristio specifičnosti ruralnih i urbanih sredina u cilju snižavanja troškova uspostave i održavanja sustava, nudeći pritom beskompromisne performanse i nadogradivost najvećega stupnja. Vidjeli smo kako pametna mjerenja, kao poligon s kojega ICT ulazi u energetski sektor, mnogo ozbiljnije počivaju na jednome spletu poslovnih i procesnih programskih rješenja koja čine srce sustava. Končar –������������������������������ ������������������������������� INEM je zbog više razloga odlučio omogućiti implementaciju tih rješenja u Cloudu. To znači da implementator takvo rješenje neće implementirati kod dobavljača pojedinoga energenta (voda, struja...) nego u vlastitome IT okruženju, a naplaćivat će operatoru korištenje usluge. Dakle, operator će koristiti rješenje (aplikaciju) koja nije u njegovome vlasništvu i na njegovoj ICT infrastrukturi nego u vlasništvu i na infrastrukturi pružatelja usluge. Taj je oblik pružanja usluge prije bio poznat pod nazivom ASP (Application Service Providing), a danas spada pod mnogo više prepoznatljiv pojam Clouda. Osim energetske djelotvornosti, postoje i druge prednosti koje operator ima kod takvoga rješenja: ICT INDUSTRIJA< Izravne koristi Različite strane mogu profitirati od uvođenja pametnih mjerenja. Korisnici plaćaju ono što su potrošili, a ne procjenu potrošnje, te prilagođavanjem svojega ponašanja mogu smanjiti svoju potrošnju. Nadalje, pametno brojilo u njihovoj kući postaje gateway koji omogućuje pružanje brojnih novih usluga. Distributer kao izravnu korist dobiva uštedu od periodičnih očitanja, unaprjeđuje se sustav i omogućavaju uštede u pozivnome centru, ICT trenutačno koristi više od 7,8% europske potrošnje elek- trične energije i očekuje se da prema procjenama dostigne 10,5% do 2020. Globalno bi se povećanje vlastite potrošnje moglo udvostručiti do 2020. zbog povećane potražnje ICT-a u računalnim sustavima zemalja u razvoju. “Ubrzano rastući karbonski otisak povezan s ICT sektorom koji uključuje prijenosna i stolna računala, podatkovne centre i mreže, mobilne telefone i telekomunikacijsku opremu, mogao bi postati jedan od najvećih izvora stakleničkih plinova do 2020.“ tvrdi McKinsey. obračunima i naplati te se lakše otkrivaju i iskapčaju neplatiše. Također, štedi se i od redovne zamjene brojila novim uređajima. Navedene se uštede u godini dana po kućanstvu kreću u rasponu od 5-15% realne cijene pametnoga brojila i njegove ugradnje. Prednosti prelaska na Cloud donose dodatne prednosti manjih početnih ulaganja, lakšega održavanja, povećane sigurnosti i, ono najvažnije, jedino se tako mogu riješiti problemi sa sustavima koji povezuju domene razli������������� čitih poslovnih subjekata. Od uvođenja sustava pametnih mjerenja koristi ima i društvo u cjelini jer osim ekoloških dobiti kao što su osvješćivanje građana i smanjenje potrošnje, dobiva se bolje upravljanje potrošnjom tijekom kritičnih razdoblja i povećanje prometa na tržištu energije. Uzevši u obzir razmjerno velike netehničke gubitke u distribucijskoj mreži u RH, te brojke mogu biti još i bolje. Iako je isplativost takvih projekata jasno vidljiva, ona uvelike ovisi o različitim čimbenicima i napravljene su brojne studije koje, uz kvalitetno strateško planiranje, jamče manje ili više optimistične scenarije. Moguće koristi znatno rastu i s proširenjem sustava na napredne funkcifreepixels.com nema početnih ulaganja u IT infrastrukturu i aplikativno rješenje, nego samo operativni mjesečni trošak proširenje je - na nove energente, korisnike i slično - vrlo jednostavno (jer pružatelj usluge brine o infrastrukturi, a funkcionalnost u samome rješenju već postoji, samo nije korištena) i ogleda se u povećanju cijene mjesečnoga najma manji trošak ljudi - operator ne mora povećavati broj ljudi s ICT područja te razvijati vlastite ICT kompetencije koje su nužne za kvalitetan rad takvih sustava povećana sigurnost - jer je rješenje implementirano na infrastrukturi namijenjenoj upravo za takve usluge, odnosno implementirano od strane IT tvrtki kojima je najam takvih i sličnih poslovnih (e-mail, erp, document management) rješenja osnovna (core) djelatnost Iako komunalna poduzeća, kao izrazito konzervativna, nisu sklona takvomu rješenju jer vole svoje sustave „imati kod sebe“, bitno je primijetiti kako je u slučaju odvojenih komunalnih poduzeća (kao što je slučaj u RH) to i jedino moguće rješenje! je – poput pametnih kuća (Smart Homes) u kojima pojedini uređaji prilagođavaju svoju potrošnju uvjetima na mreži i sl. No kod takvih je sustava potrebno prvo dovesti razinu osviještenosti stanovništva na potrebnu razinu, a zatim i uvesti sustav dinamičkoga oblikovanja cijene energije itd. koji opet ovisi o standardizaciji i tehničkoj spremnosti uređaja. Za takve su stvari potrebne godine strateškoga rada na strukturalnim promjenama i spadaju u domenu sutrašnjice u koju moramo malim, ali odlučnim korakom zakoračiti danas. Ulaganjem do ušteda U ovome okrutnom, poslovnom svijetu postoje vrlo jasni i vrlo grubi kriteriji uspješnosti, a najočitiji je od njih financijski rast. Ne bude li brak ICT-a i energetskoga sektora postavljen tako da seg menti mogućih ušteda budu financirani na osnovi objektivno najizglednije dobiti, takav je rast dugoročno zaista lakovjerno očekivati. Očito je da takav proces ima svoje zakonitosti i da počinje upravo u segmentu prikupljanja kvalitetnih informacija – pametnim mjerenjima. Potrebna su nam snažna infrastrukturna rješenja koja mogu prijeko potrebne informacije o potrošnji energenata staviti na raspolaganje ulagačima na jedan kratkoročno isplativ način, i napredne RF mreže imaju potencijal postati baš to. Rad je u Cloudu dodatna prednost koja može osigurati da ICT stoji primjerom iza onoga za što se bori (energetska djelotvornost). U pripremi: U idućem broju, u nastavku ovoga teksta pozabavit ćemo se nekim konkretnim projektima i pokazati realne probleme, ali i prednosti koje nastaju kod implementacije takvih sustava. To može pomoći svakomu zainteresiranom u izbjegavanju dobro poznatih stranputica te usmjeravanju pozornosti na ključne pojedinosti pri budućim implementacijama sličnih sustava. Zaista su nam potrebne činjenice o dubini toga bazena energetskih ušteda, ali i realne informacije o povratu ulaganja u različite ICT projekte u energetskome sektoru, i to na nacionalnoj, ali i široj razini. Uložimo zato u prikupljanje upravo takvih informacija kako bismo donijeli odluke zbog kojih se sutra nećemo morati ispričavati – vlastitoj djeci. 189/6/2012 infoTrend 25 >e-POSLOVANJE ELEKTRONIČKA RAZMJENA RAČUNA I INTEROPERABILNOST Isto, ali bolje Korištenje je Interneta u poslovanju nužnost koja uvjetuje nove standarde ponašanja i globalnim korporacijama i najmanjim tvrtkama. Digitalna ekonomija, uz otvaranje novih mogućnosti u poslovanju, nepovratno mijenja strukturu gospodarstva u svim segmentima. Uz reorganizaciju poslovanja, elektroničko se poslovanje koristiti kao diferencijacija, ali i sredstvo kojim se ostvaruje konkurentska prednost. Autorica Slavenka Došen započela je svoju profesionalnu karijeru u Udruženoj banci Hrvatske, a od 1990. stalno je zaposlena u Zagrebačkoj banci dd. Radila je na razvoju i implementaciji novih proizvoda i usluga – kartičnoga poslovanja, telefonskoga i internetskoga bankarstva, elektroničkih usluga državne i javne uprave, mobilnoga bankarstva za poslovne subjekte, usluge e-Račun i sigurnosnih rješenja (tokeni i smart kartice) kao i njihovoj integraciji u sustav Banke. Kao pozvani predavač sudjeluje na brojnim međunarodnim i domaćim konferencijama iz područja elektroničkoga poslovanja i e-sigurnosti. 26 infoTrend 189/6/2012 PIŠE SLAVENKA DOŠEN U REPUBLICI JE HRVATSKOJ USPOSTAVLJEN ZAKONSKI OKVIR ZA KORIŠTENJE I RAZVOJ ELEKTRONIČKOGA POSLOVANJA donošenjem Zakona o elektroničkom potpisu (NN 10/02, 80/08), Zakona o elektroničkoj trgovini (NN 173/03, 67/08, 36/09), Zakona o elektroničkoj ispravi (NN150/05), Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08), Zakona o informacijskoj sigurnosti (NN 79/07), Zakona o elektroničkim medijima (NN 153/09), novoga, suvremenijega Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09) i Odluke o određivanju Hrvatske akredi� tacijske agencije kao nacionalnoga tijela ovlaštenoga za obavljanje funkcija akredi� tacijskoga tijela (NN 88/09). Harmonizacija��������������� �������������� zakonodavstva� ����� Repu� blike������������������������������� ������������������������������ Hrvatske���������������������� ��������������������� sa������������������� ������������������ zakonodavstvom���� ��� ze� malja članica Europske unije, nastavljena je��������������������������������� dono���������������������������� �������������������������������� š��������������������������� enjem���������������������� novoga��������������� ��������������������� Zakona�������� �������������� o������ ������� plat� ����� nom prometu (NN 133/09) i Zakona o elektroničkom novcu (NN 139/10) koji su stupili����������������������������������� na�������������������������������� ���������������������������������� snagu�������������������������� ������������������������������� 1. ���������������������� sije������������������ č����������������� nja�������������� 2011. Do pri� stupanja Europskoj uniji Hrvatska treba uspostaviti visoku razinu elektroničkoga poslovanja što će joj omogućiti da ravno� pravno sudjeluje na unutarnjem tržištu EU-a. A središnje mjesto u procesu daljnjega razvoja elektroničkoga poslovanja zauzi� ma elektronički račun. Elektronički je ra� čun najraširenija elektronička isprava na svijetu i time ima središnju ulogu u dalj� njem razvoju elektroničkoga poslovanja. Elektronička razmjena računa omogućuje horizontalno povezivanje gospodarskih subjekata, pridonosi stvaranju jednostav� nijega i konkurentnijega okruženja za poslovanje tvrtki i poduzetnika, poveća� va djelotvornost javnoga sektora pa stoga ne čudi činjenica da sve veći broj zemalja Europske unije donosi propise po kojima javni sektor prihvaća isključivo elektro� ničke račune. Uslugu e-Račun za B2B segment kori� snika prve su na hrvatskome tržištu po� nudile Zagrebačka banka i Financijska agencija kao informacijski posrednik. Ri� ječ je o internetskoj usluzi namijenjenoj tvrtkama i poduzetnicima, integriranoj s uslugom e-zaba poslovno bankarstvo koja omogućuje jednostavnu elektroničku raz� mjenu računa, a plaćanje se računa obav� lja e-zabom. e-POSLOVANJE< Poslovni model Tehnološko se rješenje elektroničke razmjene računa zasniva na korištenju XML-a, odnosno strukturiranoga PDF dokumenta koji u istoj datoteci objedinju� je PDF prezentaciju i XML podatke koje PDF sadržava. Tako uslugu e-Račun mogu koristiti velike tvrtke koje imaju integrira� ne poslovne sustave, ali i mali poduzetnici čiji se poslovni proces odobravanja i likvi� dacije računa provodi ručno. Primijenje� no je rješenje za elektroničku razmjenu računa u skladu s odredbama zakonske regulative jer je zajamčena autentikacija, zaštićen integriret sadržaja, zajamčena potvrda o isporuci, verifikacija potpisa te uporaba vremenskoga žiga. Uz navedeno osigurana je neovisnost o ostalim aplika� cijama i transparentnost za korisnike, uz zadovoljavanje uvjeta visoke dostupnosti i redundantnosti. Korištenje elektroničke razmjene raču� na rezultira boljom raspodjelom resursa i većom proizvodnošću, omogućuje in� tegraciju poslovnih procesa te razmjenu poslovnih informacija i unutar tvrtke i s poslovnim partnerima unutar cjeloku� pnoga dobavnog lanca. Izravnim se pove� zivanjem dobavnoga i financijskoga lanca postižu još izraženiji financijski učinci jer se takvim povezivanjem omogućuju još veće uštede u izravnim i neizravnim troš� kovima poslovanja. Unificiranje postupaka za izdavanje i primanje elektroničkoga računa na teh� ničko-tehnološkoj i procesnoj razini jest nužan preduvjet koji omogućuje integra� cija s elektroničkom javnom nabavom (e-Procurement), jer su e-narudžbenica i e-račun logički povezani dokumenti. O normama najčešće uopće ne razmišljamo dok nam njihovo nepostojanje ne stvori poteškoće. Tek tada postajemo svjesni da su norme veoma važan dio našega sva� kodnevnog života. Iako su na prvi pogled nevidljive, pomažu da naše poslovne ak� tivnosti provodimo sigurnije, jednostav� nije i lakše i to čini norme “conditio sine qua non” suvremenoga poslovanja. Kako bi se realizirali navedeni učinci elektroničke razmjene računa na proi� zvodnost, financijske rezultate, tržišni po� ložaj i konkurentnost tvrtki i poduzetni� ka, potrebno je osigurati zainteresiranost ključnih čimbenika kao i standardizaciju, interoperabilnost 1 i dostupnost. Jedan je od ključnih čimbenika, koji može pota� knuti elektroničku razmjenu računa, pri� marno javni sektor čije je snažnije uklju� čivanje nužno jer je primjena e-računa od iznimnoga značaja za nacionalnu fiskalnu politiku. Prvi je korak u tome smjeru učinjen iz� mjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost koje se primjenjuju od 1. kolovoza 2011., čijim su odredba� ma potpuno izjednačeni papirnati i elek� tronički račun jer je za isporučene robe i obavljene usluge koje podliježu oporeziva� nju dopuštena razmjena računa u elektro� ničkome obliku. Bitno je za napomenuti da se od primjene novoga, izmijenjenoga Pravilnika broj poslovnih subjekata koji koriste uslugu e-Račun povećao 10 puta, a to je podatak koji vrlo jasno pokazuje da su tvrtke i poduzetnici prepoznali koristi koje donosi takvo poslovanje. Nužna je interoperabilnost Da se postigne što potpunija integracija i automatizacija poslovnih procesa u po� stupku elektroničke razmjene računa, u ko� načnici straight-through processing, nužna je interoperabilnost koja se mora osigurati na svim razinama – tehničkoj (primjenom normi i standarda za povezivanje računal� nih sustava i servisa), semantičkoj (odnosi se na značenje podataka i zahtijeva točnu 1 Vrlo se često u praksi interoperabilnost poisto� vjećuje s otvorenim standardima, no potrebno ih je razlikovati – otvoreni standardi podrazu� mijevaju interoperabilnost ab initio, dok se inte� roperabilnost može razviti i post facto. i jasnu definiciju svakoga podatka koji se razmjenjuje, dakle pojednostavnjeno: po� datak tamo gdje je nastao i tamo gdje se šalje mora imati isto značenje) i procesnoj (definiranje poslovnih ciljeva, oblikovanje poslovnih procesa i ostvarivanje suradnje između različitih poslovnih subjekata/po� slovnih jedinica unutar istoga poslovnog subjekta). U elektroničkoj je razmjeni računa za svaku tvrtku najveći izazov uspostavlja� nje procesne interoperabinosti: računi se razmjenjuju između poslovnih jedinica unutar poslovnoga subjekta ili između poslovnih subjekata čija se unutarnja or� ganizacija kao i način rada bitno razliku� ju, svaka zamjena manualnoga procesa elektroničkim dovodi do redefiniranja ovlasti i odgovornosti, operativnih od� nosa i procesa unutar tvrtke, promjena u internim aktima koji definiraju područje djelovanja, osobine i način funkcioniranja tvtke što dovodi i do redefiniranja proce� sa odlučivanja i raspolaganja resursima. Uspostavljanje je procesne operabilnosti jedan od najbitnijh čimbenika koji uspo� rava cjelokupan proces implementacije elektroničke razmjene računa, no isto� dobno je i nužan preduvjet za povećanje djelotvornosti i postizanje maksimalnih financijskih učinaka. No ni primjena standardiziranih rješe� nja kao ni uspostava interoperabilnosti na svim razinama neće rezultirati očekivanim učincima ako se ne uspostavi jedinstve� na, središnja evidencija (registar/katalog) svih poslovnih subjekata koji elektronički razmjenjuju račune. Trenutačno u praksi svaki informacijski posrednik, osim Fine, ima svoju evidenciju, no samo je Finin registar korisnika javno dostupan. S obzi� rom na to da se na tržištu pojavljuje sve više informacijskih posrednika, što će svakako pridonijeti bržoj implementaciji, a time i stvaranju kritične mase korisnika, uspostavljanje je interkonekcije između informacijskih posrednika nužnost. No bez uspostave jedinstvene i javno dostu� pne evidencije svih poslovnih subjekata koji elektronički razmjenjuju račune nije moguće uspostaviti interkonekciju. Elektroničko poslovanje, čiji je središ� nji dio bez svake sumnje elektronički ra� čun, obilježava početak 21. stoljeća. Ze� mlje koje nisu dovoljno pripremljene za uvođenje elektroničkoga poslovanja, bilo zbog nedostatka legislative, bilo zbog ne� primjerenoga tehnološkog razvoja, zemlje koje nemaju cjelovita rješenja ni standarde kao ni dovoljno znanja, ne mogu očekivati znatniji gospodarski rast. 189/6/2012 infoTrend 27 Intervju prof. dr. sc. Petar Biljanović, predsjednik programskoga odbora MIPRO-a OSVRT PRIJE 35 GODINA POČELO JE SA MIKROELEKTRONIKOM… Kuda ide MIPRO? Naša je ambicija pokriti onaj front tehnologijâ koji se razvija, koji nosi društveni razvoj i da budemo regionalni centar okupljanja za jugoistočnu Europu, dakle, zemlje bivše Jugoslavije, malo sjevernije, malo istočnije i malo zapadnije INFOTREND: Kako se tijekom 35 godina razvijao koncept MIPRO-a? PETAR BILJANOVIĆ: Osnovni je koncept MIPRO-a bila mikroelektronika. Točnije, mikroprocesori i njihove primjene. Primjene su diktirali KONČAR, Digitron, ISKRA, PTT, te se išlo k procesnomu upravljanju i telekomunikacijama. Nije bilo lutanja jer smo u industriji imali zrcalnu sliku onoga što radimo. Radili smo zajedno. I to je bila golema prednost MIPRO-a u odnosu na ostale skupove u okruženju koji su bili po svim parametrima debelo iza MIPRO-a. I nisu imali industriju u svojim osnovama. Svake smo godine, počevši od 1978., uvodili nešto novo u sadržaje MIPRO-a usporedno s razvojem tehnologije. Prihvaćali bi svaku ideju koja je bila dobra neovisno o njezinu izvoru. Imali smo vrlo jak Znanstveni savjet u kojem je sjedjelo više ljudi iz industrije nego iz akademskih ustanova. Vodio ga je akademik Rajko Tomović, najcitiraniji jugoslavenski znanstvenik u području tehničkih znanosti. Bio je iskren u svojim pohvalama i još iskreniji u kritikama. Njegove su nam kritike više pomogle od njegovih pohvala. Kvaliteta je MIPRO-a bila 28 infoTrend 189/6/2012 u tome što je on bio ničiji i svačiji. Nitko nije na njega mogao staviti šapu unatoč mnogim pokušajima i svatko je mogao doći na MIPRO i realizirati svoju ideju nakon što ju je testirao Znanstveni savjet. MIPRO – to su ljudi koji su ga stvarali. Navest ću samo neke: Mihajlo Filiferović, Mika Lorencin, Branko Souček, Max Predrag Vranić, Predrag Matijević, Mirko Grgas, Marko Pavković, Peter Šuhel, Uroš Stanič, Pavle Oblak, Jadranko Novak, Antun Carić……. INFOTREND: Kako je i kada došlo do odmaka od mikroprocesorske tehnologije? Na koga se pritom možete najviše osloniti? PETAR BILJANOVIĆ: To je počelo sredinom osamdesetih godina prošloga stoljeća. Kuda je išla matica razvoja, tuda je išao i MIPRO. I tu su se vrlo brzo pojavile telekomunikacije, pokretne komunikacije i Internet, već ranije procesno upravljanje, tehnički i inteligentni sustavi te mikroelektronika kao podloga svega čime se bavi MIPRO. To je bilo ono za čim je krenula struka i mi smo išli tim putem. Kada pogledate, vidjet ćete da su naši sponzori i suorganizatori u prvome redu T-HT, VipNET, Odašiljači i veze, Ericsson Nikola Tesla, Nokia Siemens Networks, a kao korisnici ICT-a tu su Končar, HEP, Siemens i ostali. To su najjači subjekti u MIPROu i to je odraz stanja u toj industriji. U toj su priči fakulteti prisutni kao oni koji obrazuju kadrove i obavljaju istraživanja, i uvijek su nam bili podrška u stručnoj realizaciji MIPRO-a. Tu je i Institut Ruđer Bošković kao vodeća ustanova u hrvatskoj znanosti i kao sve prepoznatljiviji centar razvoja računalstva. PETAR BILJANOVIĆ: Koji je razlog da se MIPRO posljednjih godina izravnije počeo baviti temama iz gospodarstva? Petar Biljanović: Poznata MIPRO-va Strategija razvoja mikroelektronike iz 1986. već je bila gospodarski angažman MIPRO-a u jednoj užoj domeni. Imala je velik odjek u javnosti i preko godinu dana bila je tehnološka udarna tema u tisku, na radiju i na televiziji. To je dokaz da je MIPRO sebe doživljavao kao djelovanje zasnovano na gospodarstvu, tj. mi smo od početka gledali MIPRO i gospodarstvo kao jednu cjelinu. Imam veliko iskustvo u organizaciji skupova, mnogo ih posjećujem i teško su mi prihvatljivi oni koji imaju neku “fah idiotsku” crtu, koji svoje teme odvajaju od okruženja i realnoga života. Gospodarstvo se zasniva na suradnji. Nedavno su Končar i Vipnet surađivali na projektu dobivanja energije iz vjetra i sunca, napravljen je uređaj za napajanje na načelu obnovljivih izvora koji Vipnet koristi u pokretnoj komunikaciji. I sada vi možete reći da vas nije briga za obnovljive izvore, ali ti su obnovljivi izvori na neki način upravljani. I stoga su naša tema uz ICT i obnovljivi izvori i ekologija. Na ovome su MIPRO-u organizirana i tri zelena događaja. Jednostavno, sve to ide skupa, ne vidim zašto ovdje ne bi došli zeleni ili oni koji se bave obnovljivim izvorima. Primjerice Končar, Francuzi, Englezi, Amerikanci, Kanađani, Japanci – iako ima i njih na MIPRO-u – ali to je nekakva statistička fluktuacija. Međutim jugoistočna Europa da. Slovenci su shvatili mnogo prije nas da će znatno lakše prodati mrkvu Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i INFOTREND: Kakav će onda biti Mipro Hercegovini, Crnoj Gori nego Engleskoj i za 5 ili 10 godina? mi trebamo to tržište „osvojiti“. Nama doPETAR BILJANOVIĆ: Ako me pitate koje će laze ljudi iz zemalja koje su bile u sklopu teme za deset godina biti na MIPRO-u, Jugoslavije, premda je njima teško platiti ja to, naravno, ne znam, ali znam nešto troškove puta i kotizacije, ali nadamo se drugo, znam da će to biti one teme koje će da će se to stanje kod njih popraviti. Ono biti aktualne. Najveći tehnološki prodori što bih još rekao i što je bitno jest da Minastaju na sinergiji, kada se nešto iz jedne nistarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i tehnologije primijeni u drugoj tehnologi- Ministarstvo pomorstva, prometa i infraji. Recimo, MIPRO je lani otvorio vrata strukture doista podržabrodogradnji i sada, kada vaju MIPRO i da su već razgovarate s ljudima koji niz godina njegovi suoržele ulagati u brodogradnju, Kada smo prije ganizatori, pokrovitelji i oni počnu govoriti o nano- nekoliko godina sponzori. Nemamo, metehnologiji jer nema broda zamolili Ministarstvo đutim, nikakvu komunibez nanotehnologije koja kaciju s Ministarstvom smanjuje troškove gradnje, gospodarstva da nas gospodarstva, rada i poodržavanja i propulzije. Teh- podrži, tadašnji državni duzetništva, nismo ju ninologije ne možemo razdva- tajnik toga ministarstva kada uspjeli uspostaviti, a jati, brodari koje ne zanima poslao poruku da mu bilo bi to jako važno. Čak nanotehnologija sami su nije jasna veza između je prije nekoliko godina, potpisali svoju propast. Mi kada smo tražili da nas ICT-a i gospodarstva se nećemo držati ICT-a na podrže, državni tajnik način kojim se pijanac drži toga ministarstva poslao poruku da mu plota. Bavit ćemo se svakom novom teh- nije jasna veza između ICT-a i gospodarnologijom koja ima tržišnu vrijednost i stva i da ne može podržati ono što radikoja treba ICT kao svoju supstancu. mo. koji je naš skupni član i jedan od osnivača, vrlo je angažiran na području obnovljivih izvora energije i to je također neko tržište za ICT. INFOTREND: S obzirom na smjer u kojem se teme šire, ima li MIPRO preduvjete postati nacionalnim događajem… PETAR BILJANOVIĆ: Naša je ambicija pokriti onaj front tehnologijâ koji se razvija, koji nosi društveni razvoj i da budemo regionalni centar okupljanja za jugoistočnu Europu, dakle, zemlje bivše Jugoslavije, malo sjevernije, malo istočnije i malo zapadnije. Nemamo iluziju da će to postati mjesto kamo će masovno dolaziti Nijemci, INFOTREND: Osvrnimo se sada na nedavno održan MIPRO 2012 PETAR BILJANOVIĆ: Ovogodišnji je jubilarni skup bio jako bogat sadržajima, trajao je pet dana, s deset savjetovanja, odnosno konferencija po užim područjima ICT-a, održano je više od 400 referata, autora iz trideset i pet zemalja. Tu je još bila sekcija studentskih radova s lijepim nagradama koje su podijelili Nokia Siemens Networks i Micro - Link. Pokrenuta je i nova djelatnost nazvana MIPRO INOVA kao sekcija posvećena start-up poduzećima, ali i ostalima. Na desetak savjetovanja, koje sam prije spomenuo, mogli su se prezentirati rezultati istraživačkoga i razvojnoga rada. To je kratak opis savjetovanja i konferencije na ovogodišnjem MIPRO-u. Što se tiče poučnoga seminarskog dijela, istaknuo bih onaj o primjeni ICT-a u elektroenergetskim sustavima, odnosno u HEP-u. Taj se seminar održava posljednjih 20-tak godina, namijenjen je stručnjacima iz HEP-a ali dođu i stručnjaci iz tvrtki koje su njihovi kooperanti. Seminar o zakonskoj regulativi u kontekstu ulaska u Europsku uniju, ove je godine bio usredotočen na obnovljive izvore energije, odnosno na regulativu u tome području. Ne bismo baš tvrdili da Hrvatska ima neku svoju politiku o obnovljivim izvorima pa je to što radi Končar pionirski posao. Čak kada se hrvatskoj televiziji govori o vjetroelektranama, onda će pokazati negdje na obali vjetroturbinu, ali ne onu na kojoj piše Končar nego nešto drugo. Kao da se sramimo domaćega proizvoda. Dio izložbe koja je ove godine bila jako bogata bio je posvećen infrastrukturi za istraživačke projekte u sklopu programa Europske unije. Gospodin Karolj Skala uložio je velik napor da u jednome razmjerno kratkom vremenu to realizira, pod kraticom RIDE, u dogovoru s Brusselom. RIDE je, uz MIPRO INOVU, još jedna novost u sadržaju ovogodišnjega MIPRO-a koju namjeravamo nastaviti i razvijati na idućim skupovima. Sve su to bitne društvene teme. Naši okrugli stolovi nemaju namjeru da donose zaključke koji bi bili obvezujući za nekoga jer mi tu kompetenciju nemamo, nego da prezentiraju stajališta koja postoje, da ih učine javnima i da pomognu u prvome redu regulatornim tijelima u njihovu radu. 189/6/2012 infoTrend 29 >Informatičko obrazovanje Tvrtka CASE pojam je informatičkoga obrazovanja na ovim prostorima. 40 godina mojih konferencija Diplomirani inženjer elektrotehnike i diplomirani ekonomist Ante Polonijo, programer i predavač, organizator i voditelj IS-a u velikim sustavima kao što su HEP DP Elektroprimorje i DINA Omišalj, više od tri desetljeća radi na organizaciji informatičkih stručnih konferencija InfoTrend: Kada je i u kojim okolnostima započeo Vaš angažman na organiziranju stručnih skupova? Ante Polonijo: Znatiželja, želja za novim znanjima i novim tehnologijama, upoznavanje iskustva drugih jake su i vrlo poticajne motivacije. Jedan od raširenih načina zadovoljavanja tih potreba su konferencije. Od 1972. i moje prve konferencije kao sudionika (u organizaciji Komisije za EOP Privredne komore Rijeka - “Prvo regionalno savjetovanje o EOP16) pratim već 30 godina i organiziram slične stručne konferencije. InfoTrend: U kojim je uvje30 infoTrend 189/6/2012 Više od 15 tisuća polaznika upozorava na velik potencijal i nemjerljive učinke tih konferencija u promidžbi i širenju ICT znanja i iskustava tima osnovana tvrtka CASE koju vodite zajedno sa sinom Mislavom? Ante Polonijo: Od 1980. zaredalo se 8 regionalnih konferencija s općim temama iz informatike, a 1988. pojavila se potreba za specijalizacijom i širenjem na republičku razinu i cijelu bivšu Jugoslaviju. Počeli smo s IT konferencijom CASE i telekomunikacijskom konferencijom KOM. U početku su organizatori konferencije bili Koordinacijski odbor za informatiku HGK Županijske komore Rijeka i HIZ. Kasnije je, odustajanjem HGK, posao organizacije nastavio Case d.o.o. InfoTrend: Kada ste i zašto proširili program stručnih konferencija? Ante Polonijo: Nakon 10 godina vrlo uspješnoga rada konferencijâ CASE i KOM, započete su nove konferencije jer su se pojavile nove teme pa sada svake godine organiziramo pet specijaliziranih konferencija – CASE, KOM, SmartCard, e-biz i Privatnost. Gledajući sadržajno teme tih konferencija, one pokrivaju probleme projektiranja i programiranja IS-a, informatičkih komunikacija i Interneta, sigurnih plaćanja i transakcija do elektroničkoga poslovanja i zaštite osobnih podataka i identiteta. Taj porast broja specijaliziranih konferencija prati brzi razvoj novih tehnologija, širinu područja ICT-a. InfoTrend: Molim Vas da nam objasnite organizaciju i strukturu konferencija. Ante Polonijo: Struktura je svih konferencija slična: stručna predavanja, prezentacije ujutro, a radionice i seminari popodne. Za prijenos konkretnih specijaliziranih znanja zaduženi su seminari. Istodobno se održava više specijaliziranih seminara, a okrugli stol i izložba prateće su djelatnosti. Brojne radionice uvijek imaju isti praktični cilj – interaktivno prikazati pojedina rješenja, opremu, mogućnosti ili način rada. Radionice zbog svoje orijentacije na praktičan rad pokazuju da to polaznici iznimno vole i pohvaljuju u anketi. Sva Dvadeset i četiri zbornika predstavljaju pravu malu biblioteku i riznicu znanja o razvoju ICT-a, koja se često koristi u radu ICT Informatička tehnologija u poslovanju GOVERNMENT Broj 189 6/2012 Lean & Agile – evolucija učinkovitosti CIJENA: 32 kn 4,5 € 5 KM Siniša Varga Ravnatelj Zaštita kritične infrastrukture eHrvatska Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje BPM: formula za oporavak RH ICT u braku iz interesa Što nakon digitalnoga? IT rekonstrukcija industrije zdravlja PRILOG Strana praksa i iskustva Strana iskustva: Problemi jednaki, pristup različit e-Europe Recentnim su se promjenama na političkoj sceni iznova pokrenula razmišljanja i aktivnosti u prostoru približavanja Europskoj uniji, što bi trebalo otvoriti promjene u domeni izgradnje digitalne i povezane uprave, ali ne toliko zbog uprave same, nego zbog krajnjega cilja – usluga građanima. PIŠE RATKO MUTAVDŽIĆ Tražimo li referentne točke vezane uz strategiju Europe, pronaći ćemo ju u okviru digitalne agende (Digital Agenda). Digitalna je agenda dio šire Europe 2020 strategije i njezina je zadaća razviti potencijale koji nam donose informacijske i komunikacijske tehnologije kako bi promovirali inovacije, ekonomski rast i napredak (ako ste do sada bili zbunjeni naslovima pojedinih strategija, recimo da se to razvijalo ovako: e-Europe -> e-Europe2002 -> e-Europe 2005 -> i2010 -> Digital Agenda). A ko malo bolje pogledamo što muči Europu, vidjet ćemo da zapravo rješavamo iste probleme: rascjepkana digitalna tržišta, nedostatak interoperabilnosti, pro- 188 InfoTrend blemi s računalnom sigurnošću i općenito nesigurnošću mreža, manjak ulaganja u razvoj mreža, premalo poduzetništva u okviru istraživanja i inovacija, nedostatak digitalnih vještina i znanja te neiskorištavanje mogućnosti koje tehnologija može pružiti zajednici i društvu. Pokušajmo dati nekakav osvrt na naše poglede vezane uz digitalnu agendu. Pri tome, možemo biti dovoljno hrabri da bismo predložili i pojedine proaktivne korake koji možda nisu strateški (jer je to zadatak države i državnih ustanova), nego prilično taktički i koji kratkoročno, bez velikoga kompliciranja, mogu ukazati bitnim sudionicima (nazovimo ih građanima i organizacijama) da se jednostavno mogu ostvariti prve, ali ipak poptune digitalne usluge koje očekujemo. Ali da bismo to mogli napraviti u razumnome okviru, odabrat ćemo nekoliko nama srodnih država i nekoliko onih koje su tehnološki napredne i koje su znakovito podignule svoju elektroničku uključenost. Za te velike odabirem Veliku Britaniju, Austriju i Finsku (tradicija upravljanja uslugama, jedna od najboljih implementacija e-Uprave te tradicionalno jako upravljanje državnom upravom, respektivno) te naše male susjede i partnere Estoniju, Rumunjsku i Sloveniju jer se volimo uspoređivati s njima, respektivno također (dobra implementacija e-Government rješenja, izvrsno odigrana uloga outsourcing partnera). Naravno, preskočit ću različite dokumente, zakone, preporuke i uredbe jer je jasno da je to nužan, ali ne i dovoljan čimbenik za napredak – reći ćemo da to svi već imamo. Razdoblje procjene: 2007. - 2010. Prosječni godišnji prirast: +13,1 % Udio u 2007: 58,3 % Udio u 2010 84,3 % NB: u 2005. I 2008. podaci nisu prikupljani Trend uporabe elektroničkih usluga stalno raste pa je u EU-15 početkom 2010. već prošao 84,3% ukupnih usluga države koje su dostupne elektronički eGOVERNMENT 1 GOVERNMENT Strana iskustva Nedostatak interoperabilnosti – je li to stvarni problem? Interoperabilnost je jedna od najčešće korištenih riječi u bilo kojoj raspravi o uspostavljanju elektroničke državne uprave u posljednjih desetak godina. Svjesni smo da smo dosta uložili u pojedine organizacije te, vrijedi priznati, pojedina tijela javne uprave i pojedini procesi unutar njih danas su visoko informatizirani, do razine u kojoj građanin potpuno ostvaruje uslugu putem elektroničkih usluga. No kako ni jedan proces nije otok, predstoji nam glavna aktivnost i preduvjet za daljnji napredak – ��������� povezivanje. Povezivanje vidim prilično drukčije od problema interoperabilnosti i aktivnosti koje treba usmjeriti na dvije glavne i kritične točke: mjesto dijeljenja (service bus) i mjesto razumijevanja (service catalog). Tu je i nekoliko dodatnih servisa, ali... ništa što drugi već nisu napravili. Iako je ovome dan veliki naglasak u digitalnoj agendi, i dalje smatram da se tomu pridaje prevelika pozornost, barem u načinu pristupa. Republika Hrvatska ima stvarno kvalitetan početni dokument, Hrvatski okvir za interoperabilnost, koji daje dobar pogled na to što interoperabilnost jest, koji su problemi i kako bi rješavanju problema trebalo pristupiti. I to je dovoljno za početak: da istaknem ponovno, problem interoperabilnosti ne postoji i izgovori koji se koriste danas prestali su vrijediti kao tehnički ispravni prije nekoliko godina, kada su svi proizvođači shvatili da ih zatvoreni format podataka tjera u gubitak tržišne utakmice. Dakle, ako imamo dokumente, sljedeći je korak implementacija servisa. Imamo li dovoljno uputa za to? Na žalost, ne. Iako pojedini primjeri postoje, nedostaje nam više praktičnih vježbi i primjera koji su javno objavljeni i koje koriste i unutarnji i vanjski partneri. Kako pristupiti i upravljati servisima? Gdje je katalog servisa i mogućnosti servisa, progra2 eGOVERNMENT Problem interoperabilnosti ne postoji i izgovori koji se koriste danas prestali su vrijediti kao tehnički ispravni prije nekoliko godina, kada su svi proizvođači shvatili da ih zatvoreni format podataka tjera u gubitak tržišne utakmice ma i podataka? Primjeri su različiti. Austrija je to riješila na očekivani način, kroz direktorij (katalog) usluga, koji, naravno, definira tko što može napraviti i to putem kojega formata podataka. Ne samo to, nego postoji i javno objavljeni centraliziran LDAP servis djelatnika i organizacija u državi (ldap.gv.at) koji je osnova za transparentnost državne uprave i kojega je lako nadograditi u budućnosti. Slično funkcionira i eGIF u Velikoj Britaniji, koji je složeni set „uputa“ kako pristupiti izgradnji elektroničkih servisa. No osim velikih i bitnih servisa, bitno je za očekivati i cijeli niz malih, bitnih i javnih servisa, poput sustava elektroničke potvrde dostave (electronic delivery service) koji koristi digitalni certifikat (primjer Austrije) ili sustav za upravljanje elektroničPristup je pregledu stanja nacije i naših mogućnosti zapravo dvojak: jedno je pratiti što bi Europa željela napraviti i pri tome prilagoditi i našu strategiju, a drugo je pokraj toga adresirati i sve druge probleme koji, ili koče ono što bi htjeli napraviti u okviru rješavanja europskih inicijativa, ili smo jednostavno čak i u boljem položaju nego dobra stara Europa te možemo neke stvari napraviti brže (ili pametnije, s obzirom na to da smo u prilici ne ponoviti određene pogreške). kim dokumentom ili zapisom (vrlo popularni ELAK sustav u Austriji). Hrvatski ih okvir za interoperabilnost definira kroz zajedničke resurse i potporne servise (kao što su portal Moja uprava, sustav za autentikaciju i autorizaciju, sustav objedinjavanja servisa i usluga – government service bus, servis pregleda toga sustava – uddi, izvorne registre), dakle gotovo sve što je potrebno napraviti, jedino nam izvedba nije bila u skladu s dokumentom. Pitanja sigurnosti i nesigurnosti Prvo i osnovno, gotovo svi ovdje govore o sigurnoj mreži. Sigurnoj, povezanoj, optičkoj, redundantoj mreži koja je osnovni pogon svih aktivnosti države. Postojanje je takve mreže bitno, jer je osnova za izgradnju svih pristupa sigurnosti prema aplikacijama, podatcima, pojedincima i slično. Iako smo mislili da smo ovdje otišli možda i najdalje, praksa je uporabe bila različita – sigurna mreža danas i kod nas teoretski postoji, ali se praksa njezine uporabe vrlo razlikuje, a katkad se i ne koristi. UK ve���������������������������� ć desetak godina koristi Government Secure Intranet (GSi), primarnu mrežu za povezivanje centralnih državnih odjela i agencija. Naravno, unutar usluga mreže nalazi se i spajanje na Internet, sigurna elektronička pošta i web-servisi, prijenos podataka, imenički servisi i tako dalje – ����������������������������� sve što bi trebalo osigurati kroz servis takvoga tipa. Kao i kod većine zemalja, te se usluge pružaju putem outsourcinga, a koji opet ima ugovorne partnere. Podsjeća li vas to na nešto? Katkad su portali okrenuti samo interno državi, kao što je finski Senaattori - government intranet portal koji upravo zbog toga ima i specifi��������������������� čnu namjenu upravljanja znanjem, procesima, inovacijom i izobrazbom zaposlenika državne uprave. Estonci također imaju svoj EEBone, komunikacijsku mrežu izmeInfoTrend 189 GOVERNMENT Ključne brojke u 2010 Najviša: Danska: 72% Najniža: Rumunjska: 7% EU-27 prosjek: 32% NB: Za BG, DK, ES, FR, DE i RO korišteni podaci za 2006. umjesto 2005. Pojedinačna se uporaba elektroničkih usluga razlikuje od zemlje do zemlje članice EU-a, premda možda na vrhu nisu zemlje koje bi očekivali đu državne uprave, koju koordinira država, ali i ne samo što plaća cijelu mrežu nego i svim korisnicima nudi besplatan pristup, što je već znakovit odmak od nama slične prakse. Dodatno, jedno od bitnijih pitanja sigurnosti, barem u interoperabilnim sustavima, jest pitanje autorizacije i autentikacije. Morate znati što i tko čemu pristupa. Morate imati jedinstveni identifikator koji određuje vaša prava i mogućnosti. UK je otvorio servis Employee Authentication Service (EAS) koji je projekt između različitih državnih entiteta i koji omogućuje da se državni službenik jednom autorizira u sustav i potom sustavno pristupa različitim informacijama s kontroliranim pravima pristupa. Svi entiteti vjeruju servisu i jednostavno određuju prava koje korisnik – službenik dobiva. No to je samo mali zalogaj u odnosu na Government Gateway – servis koji se koristi već desetak godina i koji je danas osnovni UK identifikacijski servis te ujedno centralni registar za omogućavanje sigurnih e-Government transakcija. Government Ga��������� na njeteway je zapravo platforma – ga se uključuju različiti servisi, a on pruža osnovne usluge autentikacije, autorizacije, podrške za transakcije, registraciju itd. Sam je Government Gateway uspješan izvozni proizvod, i implementiran je u dvadesetak ze189 InfoTrend malja – među kojima, na žalost, nije i Hrvatska. Finci koriste slične pristupe, koji se zovu Vetuma i Tunnistis.fi, gdje različite agencije koriste različite modele. Pitanje je sigurnosti uvijek vezano i za pitanje nadzora nad svim aspektima sustava. Ako se već ne govori o interoperabilnosti, onda se danas govori o datacentrima – prostorima u kojima se pokreće tehnologija potrebna za rad državne uprave. Danas je snaga koncentrirana na različitim mjestima i iako je u prošlosti bilo nakana koje nisu ostvarene, danas je više nego očito da ćemo konsolidirati računalne snage. Zato je pitanje kada i kamo pitanje trenutka. Na primjer, Austrija je otvorila Fe- UK Government Gateway je uspješni izvozni proizvod i implementiran je u dvadesetak zemalja – među kojima, na žalost, nije i Hrvatska. Na njega se uključuju različiti servisi, a on pruža osnovne usluge autentikacije, autorizacije, podrške za transakcije, registraciju itd. deral Computing and Data Processing Centre (BRZ) koji je jedan od glavnih pružatelja usluga procesiranja i administracije, uključivo sve glavne servise, kao i uloge ASP (Application Service Provider) centra koji pruža usluge korisnicima (Cloud Store). Poduzetništvo u istraživanjima i inovacijama Katkad je neke stvari potrebno i regulirati kako bi potaknuli njihovu uporabu. Na primjer, UK je donio uredbu o uporabi podataka u državi, Re-Use of Public Sector Information (PSI) još 2005. kako bi potaknuo državu da ne kopira, čuva, izolira i skriva podatke te da ih zapravo što više objavljuje, dijeli i time promiče ponovnu uporabu. Slično tomu, ali na razini dokumenata, pokušava ostvariti i Estonija, koja je podignula Document Exchange Center (DVK) koji je zapravo sustav za razmjenu dokumenata između različitih sustava upravljanja sadržajem (kao kod, recimo, dvije pisarnice koje razmjenjuju dokumente). No DVK je samo jedan od servisa koji se zasnivaju na platformi X-Road, koji je distribuirani servis upravljanja podatcima unutar cijele države te posve jednostavno može napraviti danas nama složene akcije, poput distribuiranoga upisa u više eGOVERNMENT 3 GOVERNMENT Strana iskustva Nedostatak digitalnih vještina i znanja Za početak recimo: sve navedene zemlje koje pratimo u ovome malom tekstu imaju već uveden elektronički identitet građanina (naravno, nije to nužno elektronička osobna karta). U Austriji je to Citizen Card koji ima i svoju mobilnu inačicu, Finska ima svoj FINeID koji, kao usluge koje se zasnivaju na infrastrukturi javnih ključeva, nudi certifikate za građane i organizacije koji se mogu pohraniti na različite uređaje i kartice. Estonija je jedna od prvih država u svijetu koja je izdala svoju elektroničku osobnu kartu, još 2002. No ono što je mnogo bitnije jest ekosustav koji je kreiran oko toga: Estonija se iznimno brine za razvijanje aplikacija i usluga koje koriste takav sustav, pa je danas broj elektroničkih usluga u Estoniji gotovo nevjerojatan. Trenutačno je tamo aktivno 1,1 milijun kartica s preko 7,8 milijuna digitalnih potpisa i ostvarenih 130 milijuna elektroničkih autentikacija. A zemlja ima 1,34 milijuna stanovnika i danas osobnu možete zatražiti preko Interneta te, poput Austrije, imaju i dodatak sustavu koji omogućuje identifikaciju putem mobilnih uređaja. Rumunjska, kao ni Slovenija (koja na projektu radi od 2003.) nije daleko otišla, te se sve svodi na idejnu raspravu o tome kako i što napraviti. Jednako tako, sve zemlje imaju implementiran centralni portal za građane i organizacije (Austrija: help.gv.at za građane i recimo usp.gv.at za organizacije). Možda je najdalje otišao UK s projektom Directgov, portalom koji građanima pruža standardni način uporabe servisa i informacija, bilo kroz područja interesa (zdravlje, izobrazba, zapošljavanje) bilo putem interesnih skupina (roditelji, mladi, osobe s posebnim potrebama), ali i s kanalima kroz televiziju i mobitele, te danas ima 26 milijuna pojedinačnih posjetitelja mjesečno. Sličan je projekt zaživio i u Hrvatskoj s portalom www.mojauprava.hr, ali je nedostatak konkretnih servisa zapravo unazadio inače dobru ideju centralnoga portala. Nerazmjer između ideje i potrebnih servisa nije omogućio daljnji razvoj i prihvaćanje portala –����������������������������������������������������������� danas je to tek skup kopiranih informacija kojemu će ������� trebati korjenit redizajn i uspostava novih servisa da bi ga građani prihvatili kao središnji portal. Pojedine zemlje (poput UK) imaju portale koji su namijenjeni komunikaciji i razvoju politika i normi koje se koriste u e-Governmentu –�������������������������� gdje je glavna tema razvoj bitnih e-Government shema podataka (poput e-Government Interoperability Framework e-GIF norme, koju je Ured za internetizaciju 2001. ������������������� čak pokušao preslikati kao hrvatski nacionalni standard za sheme podataka). Tu su i e-GMS (e-Government Metadata Standard) te GDSC (Government Data Standards Catalogue), ali to kao da je nekakav usporedni svemir, pa ga sad neću posebno objašnjavati. Finska je ovdje pojednostavnila pristup također na jedan jedinstveni portal za građanina (suomi.fi), ali je to možda najbolje organizirani portal za građane koji danas možete pronaći u EU, dok Estonci imaju svoj eesti.ee (slična logika kao i kod Finaca). No s druge strane, Rumunjska nije daleko odmakla od svojega portala (e-guvernare) koji je više skup informacija i formulara nego servisa za građane. No, osim portala e-Uprava na kojem možete pronaći nekoliko integriranih servisa, Slovenija je napravila zanimljiv iskorak u kreiranju centralnoga kataloga informacija od javnoga značaja, koji, čini mi se, nije sučelje za pristup web-servisima, te je više, kao što kaže, samo katalog. Evidentno je da manje zemlje i dalje imaju problem s otvaranjem k uporabi tehnologije te nema, iako EU na tome ustrajava, jačega uključivanja razmišljanja o elektroničkim uslugama. 4 eGOVERNMENT baza u različitim registrima istodobno ili pretraživati istodobno u više izvora komunicirajući putem servisa. Opet zanimljivo, projekt je započeo još 2001. Razvidno je da su države koje su najviše napredovale ujedno i imale najviše hrabrosti da se, ne samo temeljito, nego i inovativno uhvate u koštac s problemima. Primjena je tehnoloških ideja osigurala kvantni skok u razmišljanju i odrađivanju zadataka te, mada to možda nije bilo očito kratkoročno, dugoročno je postavila osnove za izgradnju vrlo naprednih servisa. Drugo je pitanje, ali i odgovor, kako u to involvirati privatni sektor. Dva su najbrža načina: dajte mu mogućnost da samostalno sudjeluje (na primjer, otvorimo podatke kroz OpenData inicijative, definirajmo usluge kako im pristupiti, a privatni će se sektor sam pobrinuti za programska rješenja) ili mu dajte prostor u kojem može zajedno raditi sa stručnjacima iz države u inovaciji procesa ili invenciji rješenja (prostor izgradnje prototipova ili promatranja posebnih rješenja ili... uglavnom mjesto gdje se javni i privatni sektor dogovaraju i eksperimentiraju, prije no što stvari prijeđu u domenu javne nabave). Iskorištavanje mogućnosti tehnologije Koristeći tehnologije, moguće je ne samo pokrenuti i otvoriti servise prema građanima nego i znakovito otvoriti servise interno u državi – čak i one za koje bi smatrali da su nekako nezgodni za otvaranje. Na primjer, Velika je Britanija klasificirala sve svoje podatke (novi IL0 do IL7 gdje je IL0 javni podatak koji je dostupan i samo ga treba elektronički objaviti do IL7 koji je... ne znam jer ne bih ni trebao znati). Takva je klasifikacija razjasnila da oko 75% podataka države može biti javno dostupno (bilo anonimno bilo kroz autentikaciju i autorizaciju), što opet otvara cijeli niz mogućnosti rada na uslugama za građane. Projekt InfoTrend 189 GOVERNMENT koji zasigurno treba što prije primijeniti. Na kraju, da se dotaknem još jedne ili dviju tema. Možda nema izravne veze sa stanjem nacije ili razvojem Europske unije, ali prva je bitna, a to su razvojni ili istraživački centri. Zanimljivo je da se u većini zemalja država ne oslanja samo na privatni ili nazovidržavni istraživački sektor nego znatno ulaže u svoje državne istraživačke centre koji se bave samo problematikom kako unaprijediti državnu upravu pomoću tehnologije. Prostor je to za istraživanje, igranje, provjeru koncepata, izgradnju prototipova, a sve u cilju kako bi se država bolje pripremila za sutrašnjicu uporabom tehnologije. Na primjer, Austrija ima svoj e-GovLabs za developere, E-Government Innovation Centre (EGIZ), UK već nakon nekoliko godina istraživanja uvodi GCloud, infrastrukturni oblak i usluge za državu te CloudStore, aplikativne usluge putem Cloud Computinga (što je fascinantan projekt pa vam preporučujem pogledati). Druga tema nije toliko hitna koliko bi bila zanimljiva. Naime, sve se e-uprave trude biti maksimalno transparentne prikazujući projekte i pripadne resurse do posljednje pojedinosti. Austrija ima svoj IKT Projekte portal koji nam ne pokazuje samo trenutačne projekte nego je ujedno i mjesto za raspravu i dogovore oko različitih zamisli vezanih uz elektroničko društvo. A i same su države nevjerojatno otvorene oko ovih informacija: na primjer, Finska i Estonija imaju gotovo cijeli sadržaj preveden na engleski jezik te su vam informacije o njihovim strategijama i planovima i više nego dostupne. Evo za kraj i podatak da svaka zemlja ima svojega državnog CIO „direktora“ – bez centralne odgovornosti ipak nema napretka. Tu se ne razlikujemo i dajmo podršku direktoru da pripremimo sve izrečeno – na kraju krajeva, svi smo mi građani i zajednički nam je cilj - digitalno uređena država. 189 InfoTrend Restrukturiranje informatičkoga servisa državne uprave na načelima PerformanceStata Provjereno u praksi Što je PerformanceStat i kako ga primijeniti u javnoj upravi? PIŠE: ZORAN LÖW U listopadu su 2010. vodeći ljudi nekoliko najvećih američkih informatičkih kompanija (među ostalima IBM i Dell) administraciji predsjednika Obame izložili studiju u kojoj predviđaju ukupne uštede u federalnome proračunu u iznosu od 1 trilijun (tisuću milijardi) dolara, kroz razdoblje od 10 godina, ako se prihvate njihovi prijedlozi i provedu određeni koraci. Uštede bi se postigle kroz 7 inicijativa, od kojih se najznačajnije odnose na: - smanjenje nepotrebnih preklapanja, - konsolidaciju infrastrukture računskih centara, - eliminaciju redundantnih mreža i - standardizaciju aplikacija savezne administracije. Kao primjere, navode kako je savezna država New York uštedjela 889 milijuna dolara korištenjem prediktivnoga analitičkog softvera u otkrivanju poreznih prijevara, a North Carolina 25 milijuna uporabom istoga softvera za zlouporabe vezane uz račune zdravstvenoga osiguranja starijih osoba (Medicare). Porezno rješenje jedne multinacionalne softverske kompanije u Nizozemskoj, prema studiji koju je izra- Autor Zoran Löw dugogodišnji je promotor novih metoda učenja, osobito informatičkoga obrazovanja i e-learninga. Posljednih se godina bavi implementacijom paketnih aplikacija u javnome i privatnome sektoru, posebice ERP i BI sustava. Suosnivač je Cognite, vodeće hrvatske e-learning tvrtke te vlasnik Convenia, savjetničke kuće za pripremu, uvođenje i nadzor paketnih informacijskih sustava. Predavač je na veleučilištu VERN gdje drži kolegije Programska rješenja za potporu poslovanju tvrtke te Redizajn poslovnih procesa. dila neovisna savjetnička kuća Ernst & Young, donosi godišnje u državni proračun 1,7 milijardi eura. Sve to zahvaljujući BI alatima i prediktivnoj analitici koja vješto pronalazi porezne manipulacije i utaje. Iako hrvatsko stanje nije istovjetno onomu u SAD-u ili Nizozemskoj, problemi su slični, s tim da su u nas zapravo još izraženiji pa je i prostor za unaprjeđenja vjerojatno i veći. Zid pred kojim se danas nalazi Hrvatska, kao i mnoge druge zemlje, jest javni sektor koji je pregazilo vrijeme. Stoga je reforma javnoga sektora postala prvorazredno pitanje preobrazbe cijele države u suvremen, svrhovit i učinkovit sustav pa samim time i pitanje daljnjega razvoja hrvatskoga društva uopće. Međutim, reforma javnoga sektora nije izvediva bez nove informacijske tehnologije. Iako je Internet omogućio javnomu sektoru (tijelima državne upra- eGOVERNMENT 5 GOVERNMENT ve i jedinicama lokalne i područne samouprave - TDU i JLiPS) pristup informacijama, a ponegdje i transakcijama, sustavi koji su u pozadini tipično su izolirane aplikacije rađene po mjeri te jedinstvene za određeni poslovni proces ili neki njegov dio. Kao rezultat, povezivanje je tih otoka mukotrpno, skupo i dugotrajno te teško i rizično za održavanje. Posebno je teško ostvariti vezu čelnih aplikacija (poput intranetskih/internetskih portala) s pozadinskim aplikacijama zaduženima za procesiranje transakcijskih podataka. Takvi sustavi najčešće nisu projektirani ni za postojeće, a kamoli buduće potrebe poslovnih procesa u javnome sektoru. Međutim, kako su postojeći sustavi često rezultat višegodišnjih ulaganja, odluka da se oni napuste i prihvate nova rješenja, pa makar ona bila i neusporedivo učinkovitija, teško se donosi te se u pravilu odgađa u nedogled. Kao rezultat toga, javna uprava doživljava sindrom “sudara sa zidom” – količina nakupljenih zahtjeva i potreba s jedne te rigidna unutarnja organizacijska i aplikacijska struktura s druge strane, sve više izgledaju kao neprobojni zid. I tako se uglavnom ne poduzima ništa što bi bitno izmijenilo stanje. Kronična potkapacitiranost javnoga sektora informatičkim osobljem sigurno ne olakšava stanje. Kako bi se ublažio opći dojam u javnosti te pokazalo da se nešto ipak radi, kreira se mnoštvo internetskih stranica za javnost, koje najčešće nisu dublje povezane s pozadinskim poslovnim procesima državne uprave. To je stanje nedavno analizirala savjetodavna kuća McKinsey and Company, na primjeru nekih agencija državne uprave SAD-a. Navodimo: 6 eGOVERNMENT “Neučinkoviti i složeni procesi državne uprave osnovna su prepreka uspjehu. Odgovornost je za webaktivnosti najčešće duboko unutar IT-a ili komunikacijskih odjela. Pa budući da se Internet najčešće ne vidi kao osnovni poslovni kanal, ti su napori često rascjepkani kroz državna tijela. Jedna američka državna agencija ima više od 100 internih te desetke eksternih web-stranica te višestruke alate i platforme za njihovo održavanje. Osim povećanih troškova i neučinkovitosti, ta složenost otežava prihvaćanje od strane korisnika jer, primjerice, korisnici moraju prolaziti višestruki postupak prijave prelazeći s jedne na drugu stranicu.” Drugim riječima - kreiranje lijepih internetskih portala ministarstava i ostalih TDU i JLiPS nije rješenje, iako je i to potrebno, ali isključivo unutar širega koncepta reforme državne uprave. Naprotiv, kao što vidimo iz gornjega primjera, umjesto rješenja, može postati dio problema. Godine 1994. za gradonačelnika je New Yorka bio izabran Rudy Giu- liani, republikanski političar koji je frustriranim građanima svojega grada obećao uvođenje reda. Naime, te godine je u New Yorku zabilježeno 2500 umorstava! Tešku zadaću ostvariti gradonačelnikova obećanja dobio je načelnik policije William Bratton. Taj je čovjek uveo jednu do tada nepoznatu metodu i operativnu strategiju koja je prvotno dobila naziv CompStat (od comparative statistics). Kako je funkcionirala ta metoda? Svi su načelnici pojedinih odjela i sektora (teritorijalnih jedinica) dobili zadatak smanjiti stopu kriminala na svojem području. Rečeno im je da ih se više neće mjeriti po broju patrola i sati provedenih u dežurstvima i sličnim pokazateljima koji su prevladavali do tada, nego isključivo po stopi kriminala koja se mora smanjiti i to tempom koji je dogovoren između gradonačelnika i šefa policije. Uvedeni su pokazatelji kojima će se mjeriti stopa kriminala te obveza tjednoga izvješćivanja. Na tjednim su se sastancima pokazatelji analizirali, tražili načini poboljšanja te su se InfoTrend 189 Strana iskustva dogovarale nove akcije. Sastanci su se održavali po teritorijalnim jedinicama policijske uprave, ali i zbirni, za cijeli grad, na kojima je sudjelovao i gradonačelnik. Rezultat? Za četiri se godine stopa kriminala u gradu gotovo prepolovila! Načelnik je Bratton 1996. dospio na naslovnicu časopisa Time, a harvardska je Kennedy School of Government 1995. dodijelila programu uglednu nagradu Innovations in American Government. Program se vremenom proširio i na druge američke gradove i savezne države te neka tijela savezne uprave, a posljednjih se godina počeo širiti i po svijetu. Taj tekst polazi od nespornoga načela da restrukturiranje informatičkoga servisa državne uprave (ISDU) mora biti u funkciji šire reforme državne uprave. Ona se, pak, ne može provesti bez jasno definiranih ciljeva kao i pokazatelja učinkovitosti pojedinih segmenata pa tako i cijelih tijela državne uprave (TDU). Sukladno tomu, pokazatelji se učinkovitosti moraju spustiti na razinu poslovnih procesa i pojedinih organizacijskih dijelova TDU-a (sektora, službi, odjela itd.). Samo tako se može izgraditi upravljiva i učinkovita državna uprava, što je, uostalom, već postala praksa u nekim naprednijim sustavima javne uprave u svijetu. Za to postoje odgovarajuća organizacijska i tehnološka rješenja. Međutim, potrebno je donijeti odluke na najvišoj političkoj razini. Nulti je korak koji bi svemu prethodio prihvaćanje sljedećih strateških ciljeva restrukturiranja ISDU-a: Povećati djelotvornost i transparentnost standardizacijom poslovnih procesa u javnoj upravi. Omogućiti uspostavu sustava državne uprave zasnovanoga na mjerljivosti učinka. Uspostaviti jedinstven poslovno-tehnološki model informatičke podrške učinkovitoj državnoj upra- 189 InfoTrend GOVERNMENT vi, koji će omogućiti provedbu navedenih dvaju ciljeva. Slijedi niz koraka koje bi trebalo poduzeti kako bi se provelo restrukturiranje informatičkoga servisa državne uprave, u skladu s navedenim trima ciljevima. Koraci bi bili sljedeći: 1. Prihvaćanje akcijskoga plana kao projekta Vlade RH: PerformanceStat u TDU-u Republike Hrvatske Potrebna je odluka Vlade o ulaženju u program mjerenja učinka TDUa, s jasno definiranim ciljevima, odnosno osnovnim pokazateljima po kojima će se pratiti sva TDU, kao i rokovima i nositeljima programa. 2. Uspostava organizacijsko-tehnološkoga rješenja ISDU-a Davanje ovlasti Upravi za eHrvatsku za definiranje i nadzor provedbe planova i projekata restrukturiranja informatičkoga servisa državne uprave, unutar Vladinoga akcijskog plana PerformanceStat u TDU-u Republike Hrvatske. Formirati središnji ISDU (iz postojećih: APIS, dijelovi FINE, pojedinci iz postojećih informatičkih službi TDU-a ili potpuno nove tvrtke?) po modelu javno-privatnoga partnerstva ili podržati tržišni koncept, što bi bilo optimalno rješenje: utvrditi parametre organizacijsko-����������� tehnološkoga modela podrške te potom postupkom javne nabave birati partnere za pojedine segmente rješenja na tržištu i to izme��������������������������� đu ponuditelja koji zadovoljavaju tražene parametre. Uspostaviti organizacijsko-������ tehnološki model podrške na na����������� čelima Cloud Computinga (�������������������� „Računalstva�������� u oblacima“). Formirati katalog javnih i državnih registara. Utvrditi prioritetne poslovne procese iz Kataloga poslovnih procesa. Utvrditi mjerljive pokazatelje učinkovitosti na razini TDU-a i nižoj (sektori, službe, odjeli itd.) Implementacija ključnoga di3. jela modela kroz razdoblje od prve četiri godine Konsolidirati i povezati sve javne i državne registre iz kataloga te ih učiniti dostupnima javnosti, u skladu s najboljom europskom praksom. Pripremiti standardna aplikacijska rješenja po poslovnim procesima državne uprave, u skladu s Katalogom poslovnih procesa i utvrđenim prioritetima. Implementirati standardna aplikacijska rješenja s najvišim prioritetom (najvjerojatniji su kandidati: planiranje proračuna, transparentno upravljanje predmetima, automatizacija regulative, praćenje učinka putem sustava bodovnih kartica za mjerenje performansi – Performance Scorecarding). Uvesti tehnologiju poslovne inteligencije i prediktivne analitike, kao sastavnoga dijela implementacije standardnih aplikacijskih rješenja jer ta tehnologija premošćuje izvještajno-analitički jaz između šume podataka javnoga sektora i korisnika (zaposlenika i dužnosnika TDU-a te javnosti). Strateški ciljevi restrukturiranja informatičkoga servisa državne uprave – povećanje djelotvornosti i transparentnosti standardizacijom poslovnih procesa. Za TDU se često misli da su ustrojena prema nekomu jedinstvenom modelu, kao unikatno rješenje. Istina je, međutim, da TDU i JLiPS u najvećoj mjeri obavljaju poslove iz područja za koja postoje svjetski standardi, pa se takva rješenja mogu i standardno podržati kroz suvremene aplikacije. U SAD-u te EU-u takva se rješenja već dulje vrijeme rabe za poreznu upravu, nabavu, zapošljavanje i upravljanje proračunom, automatizaciju regulative, a u posljednje vrijeme i pozivnim centrima te CRM sustavima za praćenje odnosa s građanima i pravnim osobama te upravljanje predmetima (tzv. Case management). Standardizacija pruža priliku za eGOVERNMENT 7 GOVERNMENT Strana iskustva unaprjeđenje poslovnih procesa, a pritom se troškovi (kao i koristi) mogu raspodijeliti na više TDU-a. Tako se mogu postići sljedeće koristi: Unaprjeđenje procesa planiranja i budžetiranja Jedan je od većih problema javne uprave težak, mukotrpan i nedjelotvoran postupak planiranja proračuna. Suvremene aplikacije za proračunsko planiranje omogućuju jedinstveno rješenje za proračunsko formuliranje, provedbu i distribuciju, što omogućuje da se korisnici u većoj mjeri usredotoče na proračunsku analizu i programske ciljeve. Omogućuje se smanjenje ciklusa izradbe proračuna ili rebalansa kao i izvješćivanje, olakšava se postizanje zakonske sukladnosti te nadzor trošenja proračunskih sredstava i to u realnome vremenu. Nadalje, moguće je unaprijediti planski proces stalnim mjerenjem učinkovitosti TDU-a prema zadanim ciljevima kao i mjerenjem odgovornosti za rezultate. Zadovoljenje zahtjeva suvremene porezne uprave Suvremeni, sveobuhvatni sustavi za upravljanje porezima i poreznim prihodima omogu��������������� ćuju jedinstveni pogled na poreznoga obveznika te konsolidiraju informacije iz svih poreznih i prihodovnih izvora, smanjujući poreznu evaziju i osjetno povećavajući naplatu poreza i to bez povećanja poreznih stopa. Unaprjeđenje upravljanja proračunskim financijama Putem jedinstvenoga, prilagodljivoga sustava računovodstvenih postavki poreznoga modela kao i modela provedbe proračuna, odnosno plaćanja u sustavu države, moguće je pratiti upravljanja proračunskim financijama u realnome vremenu. Putem EPM-a (Enterprise Performance Management) sustava moguće je uspostaviti stratešku metriku sustava te ga prema njoj mjeriti. Zapošljavanje, praćenje i mjerenje učinkovitosti rada zaposlenika Sustavi za upravljanje ljudskim potencijalima omogućuju optimiziranje 8 eGOVERNMENT procesa kao što je prikupljanje podataka o radnome vremenu, praćenje odsutnosti, nagrađivanje te obračun plaća. Nadalje, omogućuju praćenje i analizu podataka o stanju kompetencija, olakšavaju proces zapošljavanja kao i nadzor zakonske usklađenosti. Samouslužni portali ubrzavaju interakciju sa zaposlenicima te smanjuju nepotrebne i zastarjele papirnate procedure i gubitak vremena koje one iziskuju. Tu su posebno zanimljivi portali za zapošljavanje koji omogućuju kreiranje i oglašavanje upražnjenih mjesta, pretraživanje, procjenjivanje, intervjuiranje i ocjenjivanje natjecatelja, online komunikaciju te slanje ponuda. Oni mogu biti korišteni i interno, unutar TDUa ili JliPS-a te tako olakšati pronalaženje potrebnoga zaposlenika unutar državne uprave. Bolji uvid u troškove nabave Aplikacije za nabavu namijenjene javnomu sektoru raspolažu rješenjima kao što su samouslužni portali za generiranje nabavnih zahtjeva, proračunska kontrola nabave, automatizirani procesi od narudžbe do plaćanja i sl. Potpuna vidljivost i nadzor procesa nabave omogućuju analizu modela trošenja proračunskih sredstava po organizacijskome ustrojstvu, programu, projektu ili troškovnome centru. Nadalje, omogućuje se praćenje performansi i ocjena kvalitete dobavljača, mjerenje iskorištenosti ugovora i slično. Upravljanje projektima, programima i dodjelama Rješenja za upravljanje projektima podržavaju puni životni vijek projekata te omogućuju jedinstven i pouzdan pogled na sve projektne aktivnosti. Osim toga omogućuju i vođenje projekata koristeći napredne metodologije olakšavajući dodjelu odgovarajućih resursa projektnim aktivnostima te pospješujući uspješno upravljanje dosegom projekta kao i njegovim troškovima i rokovima. Jednako tako pružaju mogućnost praćenja financijskoga statusa rabeći informacije o proračunu projekta te predviđanja kroz što-ako (What if) analize. Rješenja za upravljanje imovinom omogućuju cjelovit pogled na državnu imovinu uvidom u njezinu povijest, lokaciju, upravljanje, tehnička svojstva, „vlasništvo“ odnosno odgovornost, preventivno, prediktivno i korektivno održavanje i sl. Sustav državne uprave zasnovan na mjerljivosti učinka Učinkovitost se sustava u javnome sektoru može mjeriti na više načina, kroz operativne i financijske vrijednosti provedbe proračuna te kroz cijeli niz pokazatelja operativnoga funkcioniranja. Primjerice, to mogu biti pokazatelji koji upućuju na broj neriješenih predmeta u odnosu na broj ukupnih predmeta, broj pritužbi i reklamacija građana u odnosu na utrošena sredstva, na broj angažiranih referenata ili jednostavno u odnosu na prethodno razdoblje. Nadalje, mogu to biti pokazatelji koji upozoravaju na devijacije u provedbi državnoga proračuna, vremenska ili neka druga odstupanja koja su vidljiva tek ako se podatci postave u odnos s nekim zadanim čimbenikom ili ciljnom veličinom (tzv. benchmark). Dobiveni se pokazatelji zovu ključni pokazatelji učinkovitosti (KPU) ili engleski Key Performance Indicators (KPI) i oni su osnovom mjerenja učinkovitosti tijela, organizacijskih jedinica i pojedinaca. Njihov je odabir i postavljanje u domeni korisnika, odnosno TDU-a i parametara po kojima će ga mjeriti vlada. Najraširenija je strategija za tu svrhu CompStat ili PerformanceStat, kako se metoda najčešće naziva. Za pojedinosti o toj metodi u ovome članku nemamo prostora pa čitatelje upućujem na web-stranice Roberta D. Behna, profesora s harvardske John F. Kennedy School of Government, najisturenijega promotora PerformanceStata: http://www.hks.harvard.edu/thebehnreport/. Za konkretnu implementaciju PerformanceStata, odnosno mjerenja učinkovitosti sustava, služe proizvodi iz kategorije Enterprise Performance Management (EPM) i Data Warehousing te BI (Business Intelligence) aplikacija i alata. InfoTrend 188 su predavanja i prezentacije redovito na konferencijskome CD-u i otiskani su u zborniku koji u anketi redovito dobiva najbolju ocjenu. Dvadeset i četiri zbornika (npr. konfer encije CASE ili KOM) predstavljaju pravu malu biblioteku i riznicu znanja o razvoju ICT-a, koja se često koristi u radu. InfoTrend: Kakav je odziv predavača i sudionika na konferencijama tvrtke CASE? Ante Polonijo: Na navedenim je konferencijama do sada pribivalo preko 15 tisuća polaznika u rasponu od 120 do 350 nazočnih po konferenciji. To upozorava na velik potencijal i nemjerljive učinke tih konferencija u promidžbi i širenju ICT znanja i iskustava. U početku su aktivno sudjelovali i poneki stručnjaci iz tada informatički naprednijih centara (Ljubljana, Maribor, Zagreb, Varaždin, Rijeka, Beograd, Sarajevo…), no nakon osamostaljenja Hrvatske, gotovo su prestali dolaziti sudionici iz okolnih zemalja (nekoć 40%) jer su osnovali vlastite konferencije. Svakoga je dana na tržištu sve više konferencija pa je zaista vrlo teško okupiti kvalitetne predavače, a i dovoljan broj sudionika koji bi svojim kotizacijama pokrili troškove i trud uložen u svaku od konferencija. Hoće li netko nazočiti konferenciji, osim same želje, često ovisi o financijskome stanju (osobito danas), zauzetosti poslom, učestalim reorganizacijama tvrtki ili informacijskih sustava, privatnim problemima i sl. No susresti se s kolegama iz struke, proširiti vidike i znanje o najnovijim tehnologijama, metodama rada, tuđim iskustvima i malo se odvojiti od svakodnevnih problema, znači više od utrošenih sredstava iako toga često nismo svjesni. Konferencija Case SmartCard Konferencija je Case najstarija s 24-godišnjom tradicijom. Posvećena je metodama i alatima za projektiranje informacijskih sustava. Namijenjena je projektantima IS-a, programerima, danas bismo rekli developerima. No s obzirom na to da mlađim generacijama pojam CASE (Computer Aided Software Engineering) ne znači mnogo, morali smo promijeniti naziv konferencije u CASEdev (Developerska konferencija). Razdoblje je velikih vlastitih računalnih centara iza nas. Dulje je vrijeme prisutan trend korištenja vanjskih usluga, kupnje gotovih rješenja za pojedina područja primjene informatičkih sustava, a u posljednje vrijeme informatičkih usluga (SaaS) na Internetu (ili sada u “Oblaku”). Kada već spominjemo komercijalne sudionike, treba spomenuti da je dio pokrovitelja (npr. Oracle, Microsoft i SAP) prešao na organizaciju vlastitih skupova te se manje uključuju na Case konferencije. Teme su konferencije tradicionalne: Metodologije projektiranja, Alati i rješenja i Internet/Sigurnost. Prvi dan upoznavanje novih metoda, tehnika i postupaka, upravljanje procesima, kvaliteta itd. Na samoj je konferenciji prvi dan bio najposjećeniji i najbolje ocijenjen u anketi.. Drugi je dan konferencije tradicionalno posvećen temama “Alati i rješenja”, tj. konkretnim alatima i rješenjima prototipskom i RAD razvoju iz iskustava, preporuke i upozorenja na probleme i teškoće. Posljednjih se godina okrećemo temama o mobilnim platformama, alatima i rješenjima. Međunarodnu konferenciju SmartCard HGK i Case d.o.o. organiziraju već trinaest godina (krajem rujna) za područje tehnologije, normi, razvoja platnoga prometa i primjene smartkartica (čip kartica) na područjima financija , sigurnosti transakcija i plaćanja, identifikacije i sl. Sudionici su konferencije zaposlenici svih naših banaka, financijskih i drugih ustanova, gospodarstva i državne uprave . To međunarodno savjetovanje okuplja najbitnije svjetske proizvođače opreme i rješenja (npr. Mastercard, Giesecke&Devrient, Vasco, Visa itd.), ali i one domaće (AKD, Logos/ Asseco, ECS, IPR, ZMS, itd.). Na savjetovanju se prezentiranju najnovija rješenja i projekti u svezi s proizvodnjom kartica, primjenom, problemima sigurnosti… Od domaćih su rješenja na savjetovanju banke redovito objavljivale i prezentirale svoje projekte elektroničkoga plaćanja preko Interneta , elektroničkoga novčanika, lojalnosti, sustava identifikacije, a vidjeli smo i druge bitne projekte (npr. e-račun). Prvih je godina naglasak bio na tehnologiji i tehnološkim aspektima, na digitalnome potpisu i PKI, uvođenje višefunkcijske čip kartice EMV (Europay, Mastercard, Visa), a kasnije je naglasak dan na rješenja i primjenu (beskontaktno čitanje, aplikacije lojalnosti, upravljanje sustavima i rizicima...). Savjetovanje KOM U Opatiji se krajem godine održava tradicionalna konferencija “Komunikacijske tehnologije i norme u informatici KOM” s trima osnovnim “tehničkim” temama: mreže, servisi (usluge) i Internet/sigurnost. Tema mreža obuhvaća najnovije mrežne tehnologije LAN, WAN (fiksne i bežične), različiti protokoli (kod Etherneta od 10 Mbs, preko100 Mbs do Gigabitnog, pa 10 Gbs ili već 40 gbs), ATM, DTM... U početku su pozornost privlačili hubovi i ruteri, zatim su se pojavili switchevi, a danas se govori o ultrabrzim mrežama zasnovanima na optičkim aktivnim elementima (a ne samo o pasivnoj optici). Već se više godina obrađuje tema bežičnih mreža, a završava predavanjem o tehnologijama i načinu za upravljanje i nadzoru mreža. Posebno su polaznicima zanimljive teme o projektiranju mreža i primjeri izvedenih mreža, tako da su u dvadesetak godina predstavljene gotovo sve bitnije mreže u Hrvatskoj. Već je više godina zanimljiva tema o mobilnoj telefoniji i mogućoj primjeni mobilnoga poslovanja. Danas je sve na IP tehnologiji i integrirano (tehnologiji VoIP, IP TV itd.). Konferencija završava temama Interneta i sigurnosti. Pozornost sada privlače predavanja o mobilnim protokolima i jezicima za mobilne internetske korisnike koji omogućuju m-commerce. Analiziraju se računalno-sigurnosni incidenti i u svijetu i u Hrvatskoj te prikazi problema sa svim oblicima ugroza (od virusa na dalje), koji su godinama nezaobilaznom temom. e-biz U cilju unaprjeđenja elektroničkoga poslovanja HGK i HIZ i tvrtka Case d.o.o. organiziraju već 11 godina savjetovanje s temama: Norme (tehničke, pravne...), zakoni, pravilnici i uvjeti primjene, potrebna infrastruktura, sigurnost rada, sigurnost podataka, poslovnih transakcija i plaćanja (e-invoice, e-payment), automatsko povezivanje dobavljača, trgovaca, mogućnosti primjene kao što su e-business ili e-procurement u gospodarstvu, državnoj upravi, zdravstvu itd. Savjetovanje pobuđuje sve veću pozornost i ono je postalo tradicionalno i međunarodno. Savjetovanje traje 3 dana i daje se presjek stanja i mogućnosti u svijetu i u Hrvatskoj, osobito vezano za sigurnost, za B2C, B2B, B2G poslovanje. Više pojedinosti na www.case.hr/e-biz2002. Privatnost To je najmlađa konferencija, ali ipak ove godine slavi već desetogodišnjicu. Zaštita osobnih podataka i identiteta te pravo na pristup informacijama zakonski su regulirani (u EU-u i Hrvatskoj). Vjerojatno je to razlog što se time dosta bave pravnici, administrativno osoblje i glasnogovornici pa je i struktura polaznika ove konferencije tomu prilagođena. Konferencija tek dobiva na značenju, što će osobito doći do izražaja prelaskom na Računalstvo u oblaku. 189/6/2012 infoTrend 31 >Istraživanje Povezivanje medija i zabave s budućnošću Nakon digital IBM-ov odjel za globalne poslovne servise, putem IBM-ovoga instituta za poslovnu vrijednost, razvija činjenično temeljene strateške uvide namijenjene višim rukovoditeljima, o kritičnim temama javnog i privatnog sektora. Ovo se završno izvješće zasniva na dubinskoj studiji istraživačkoga tima Instituta. Dio je to stalnoga opredjeljenja IBM-ova globalnoga poslovnog servisa pružiti analizu i gledišta da bi se kompanijama pomoglo u ostvarivanju poslovne vrijednosti. Za više informacija možete se obratiti autorima ili poslati elektroničku poruku na [email protected]. Dodatne se studije IBM-ovoga instituta za poslovnu vrijednost mogu pronaći na ibm.com/iibv Autori Saul Berman i Lynn Kesterson-Townes Toliko najavljivano “Doba povezanih korisnika” više nije u dolasku, ono je stiglo. Današnji su se povezani korisni- “Rastuća popularnost društvenoga umrežavanja sve više utječe na današnje poslovanje već samim time što današnji zaposlenici očekuju da i na radnome mjestu imaju pristup društvenim aplikacijama. Istodobno, tvrtke su zbog širenja društvenih mreža suočene i s preobrazbom praktično svakoga poslovnog procesa, međutim do sada nisu imale prikladne alate kojima bi mogle izvući korisne i smislene uvide iz goleme plime informacija kojoj su izložene. Pojava društvenoga softvera za poslovni sektor i državne ustanove omogućuje tim organizacijama iskorištavanje nove, društvene paradigme timskoga rada (kolaboracije) i ostvarenje kvantnoga skoka u načinima angažiranja ljudi i u samoj tvrtki i izvan nje. IBM-ov softver za društveno poslovanje znatno će poboljšati načine njihove suradnje i međusobne komunikacije.” Krešo Perica, glavni direktor IBM Hrvatska 32 infoTrend 189/6/2012 ci osnažili tražeći trenutačni pristup personaliziranomu sadržaju i to pod njihovom uvjetima. Kako bi zadovoljili povezane korisnike kao i partnere ekosustava, pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja (M&E, Media and Entertainment) moraju zakoračiti u dimenziju „iza digitalnoga“ da bi mogli, u svako doba, isporučiti individualna iskustva na zahtjev. Digitalizirani sadržaj i digitalna distribucija više nije dovoljna za one u M&E industriji. Za uspjeh će u povezanome okruženju biti potrebno: razvijena B2C (business-to-consumer) svijest, uvid u digitalne odlike potrošača, svijest o odnosima poslovnih subjekata prema krajnjim korisnicima (business-to-consumer B2C); razumijevanje digitalne osobnosti korisnika, isporuka odgovarajućih i poboljšanih iskustava, i sposobnost pronalaženja novih načina uspješnoga unovčenja sadržaja. Povezanost ispunjava svakodnevicu korisnika i oni stoga žude za još više. Nedavno je objavljeno u novinama da ljudi u prosjeku provjeravaju svoj pametni telefon 34 puta na dan. Na YouTubeu je ažurirano više videouradaka nego što su ih stvorile tri glavne američke mreže u 60 godina. Uz to je 61% Amerikanaca izjavilo da bi bilo lakše živjeti bez zračnoga prijevoza nego bez Interneta. Novo ponašanje povezanih korisnika koje uključuje korištenje društvenih mreža, usporedno praćenje različitih sadržaja i korištenje sadržaja „na zahtjev“ korisnika ima znatan utjecaj na pružatelje usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja. Kanibalizacija sadržaja smanjuje potrebu za klasičnim vrstama sadržaja te se mnoštvo publike raspršuje. Štoviše, kako se očekivanja korisnika kreću od obrasca vlasništva nad sadržajem prema obrascu dostupnosti sadržaju, tijek se prihoda za digitalni sadržaj pokazao nižim od klasičnoga prihoda. Tako bismo bolje razumjeli proces promjene korištenja sadržaja i ponašanja u svezi s digitalnom prilagodbom, IBM-ov je institut za poslovnu vrijednost proveo svoje četvrto godišnje istraživanje korisnika digitalnoga sadržaja za 2011. Istraživanje uključuje više od 3800 ispitanika u šest zemalja i to u Kini, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu, Ujedinjenome Kraljevstvu i SAD-u. Istraživanje ukazuje na to da na svim tim tržištima više nije riječ samo o manjini digitalno povezanih naprednih korisnika mlađe dobne skupine. Današnji su glavni korisnici skupina koja prelazi uobičajene dobne granice i čini one koji su karakteristični po tome da kupuju elektroničke uređaje istodobno kad i svi ostali korisnici. Kako pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja u današnjem okruženju povezanih korisnika mogu pružiti korisnicima primjerenija zabavna iskustva koja se doživljavaju kao vrjednija? Ukratko, oni moraju otići korak dalje od jednostavnoga distribuiranja digitalnoga sadržaja. Danas, pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja moraju razmišljati i ponašati se kao kompanije koje posluju na načelu odnosa poslovnih subjekata prema krajnjim korisinicima (B2C) bez obzira na to gdje se nalazili u industrijskome nizu vrijednosti. Nadalje, trebali bi se usredotočiti na određene digitalne osobnosti korisnika. Također bi trebali naučiti kako pružiti potpuna, odgovarajuća sadržajna iskustva, a ne jednostavno prenositi sadržaj. I, na posljetku, moraju kreirati nove prilagodljivo integrirane modele prihoda za digitalni prijenos koji može ostvariti vrijednosti usporedive s tradicionalnim modelima. Globalni trendovi digitalnoga ponašanja korisnika Povećana će se digitalna povezanost zadržati Svako javno i privatno nastupanje na izgled pokazuje agresivnu primjenu digitalnih uređaja popraćenih intenzivnom željom za nastavljanjem održavajući uređaje uključenima. Korisnici širom svijeta sve više očekuju sadržaj na zahtjev gdje god da se nalazili i u svako vrijeme. Digitalna prilagodba čini svijet pristupačnijim i naša je studija utvrdila da se korisnici širom svijeta ponašaju slično. Prema našemu globalnom uzorku, 78% ispitanika identificiralo je sebe kao digitalno prilagođene osobe od kojih je više od pola ispitanika izjavilo da čitaju novine putem Interneta. „Povezanost u svakidašnjem životu“ utječe na gotovo sve aspekte našega života uključujući zdravlje, putovanje, kuću i posao. Na primjer, trendovi su Googleove tražilice dobri pokazatelji za Doba povezanih korisnika – Različita korisnička iskustva, distribucija kanala i prihodovnih modela Složenost noga lnoga Evolucijsko doba medija i zabave Fizičko doba - Masovno pristupanje proizvodu, kanalu i poslovnomu modelu Digitalno doba – usredotočivanje na digitalne platforme u svrhu dosezanja fragmentirajuće baze korisnika, postupna promjena kod ponude proizvoda Raznolikost iskustava Izvor: IBM-ov institut za poslovnu vrijednost. Slika 1: Nastupilo je doba povezanih korisnika. predviđanje širenja „zarazne bolesti“. U srpnju je 2011. istraživačka tvrtka Intersperience izvijestila na temu „Emotivna ovisnost ljudi o tehnologiji“ gdje navodi da se 53% ispitanika Ujedinjenoga kraljevstva osjeća „uzrujano“ kada su onemogućeni u spajanju na Internet, a 40% ih se osjeća „osamljeno“. S takvom potrebom korisnika da ostanu povezani na nove načine, pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja postup no počinju shvaćati da digitalizirani sadržaj nije više dovoljan. Industrija se mora razvijati iza digitalnoga doba i ući u doba povezanih korisnika (vidi sliku 1). Jedan od načina kojim doba povezanih korisnika dovodi industriju „onkraj digitalnoga“ jest poticanje industrije na pružanje širokoga raspona posebno krojenih, povezanih iskustava koja odgovaraju individualnim potrebama korisnika. Da bismo bolje razumjeli fenomen povezanih korisnika, pitali smo ispitanike koji od sljedećih pojmova najbolje odgovara njihovu pristupu digitalnoj prilagodbi: Korisnici (12% od globalnoga uzorka) – Ja nabavljam nove komponente čim su raspoložive na tržištu, Većinski korisnici (35% od globalnoga uzorka) – Ja kupujem otprilike istodobno kad se čini da i svi ostali kupuju, Kasni korisnici (32% od globalnoga uzorka) – Ja sam od onih koji posljednji nabavljaju novu tehnologiju, Nezainteresirani (21% od globalnoga uzorka) – Ja ne običavam nabavljati nove komponente, zadovoljan sam s tehnologijom koju imam. Poslovni korisnici sve više prenose naučeno korisničko ponašanje u radnu sredinu i ponašaju se slično korisnicima koje smo anketirali. Prema tomu, ti se naputci mogu primijeniti i na poslovni model B2B (odnose poslovnih subjekata prema poslovnim subjektima) i na poslovni model B2C (odnosi poslovnih subjekata prema krajnjim korisnicima). Naša je studija otkrila da sada kritična masa “većinskih korisnika“ koristi digitalni sadržaj za razliku od napredne skupine koja prati tehnološke inovacije. Znači, dok su se pružatelji usluga me189/6/2012 infoTrend 33 >Istraživanje Metodologija izvješća U našem smo četvrtom godišnjem istraživanju digitalne potrošnje ispitali preko 3800 ispitanika u šest zemalja – Kini, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama da bismo procijenili sadašnje i buduće ponašanje u svezi s potrošnjom digitalnoga sadržaja. IBM-ov je institut za poslovnu vrijednost proveo anketu putem Interneta (online) tijekom dru- goga tromjesečja 2011. Uz provedenu su anketu također bili provedeni intervjui s globalnim sudionicima u industriji medija i zabave. Ti sudionici predstavljaju sljedeće vrste organizacija: Vlasnici sadržaja, uključivši radijske postaje i kabelske televizije, izdavače i online medijske kompanije. Medijske distributere koji uklju- dijskoga i zabavnoga sadržaja u prošlosti mogli usredotočiti na očekivanja korisnika mlađe dobne skupine, takva strategija više ne funkcionira. Iako je dobna skupina još uvijek važan čimbenik, danas to nije dovoljno za utvrđivanje očekivanja korisnika. Zaista, preko 50% globalnih „većinskih korisnika“ prihvatilo je širok raspon ponašanja u smislu digitalne potrošnje sadržaja: od praćenja novosti i videoprodukcija putem Interneta do pristupa mobilnim uslugama, korištenja društvenih mreža i posjećivanja web-stranica s korisnički generiranim sadržajem (vidi sliku 2). Kako povezani korisnici žele koristiti sadržaj Sve je šira prilagodba digitalne opreme intenzivirala povećanu globalnu potrošnju digitalnoga sadržaja. Naša je studija istražila da skupina koja se prilagođava digitalnim inovacijama najčešće upozorava na četiri vrste ponašanja u smislu potrošnje sadržaja: praćenje sadržaja na zahtjev korisnika, nelinearno praćenje sadržaja, mobilno praćenje sadržaja i društveno korištenje sadržaja. Praćenje sadržaja na zahtjev: “Uhvatit ću te kasnije.” Tako- čuju kabelske/satelitske operatore, pružatelje telekomunikacijskih usluga i nove medijske subjekte. Agencije koje pružaju kreativne usluge, medija servise i izravni marketing. Organizacije koje se bave istraživanjem i analizom uključivši analitičare industrijskoga istraživanja i predstavnike industrijskih udruga. đer poznato kao izreka „time-shifting“, digitalno je praćenje sadržaja na zahtjev korisnika postalo mjerilo današnjice. Naša je studija za 2011. otkrila da u Kini, Velikoj Britaniji i SAD-u više od pola „ranih“ i „većinskih korisnika“ koriste videosadržaj kao što su Hulu i Netflix putem Interneta na svojim računalima, a na televizorima prate videosadržaj „na zahtjev“. U smislu rasprostranjenosti takva vrsta opcije praćenja sadržaja putem Interneta već je od 2010. zasjenila sve druge oblike korištenja Interneta. Istraživački je centar Pew otkrio da od svibnja 2011., 71% punoljetnih osoba u Americi koriste videosadržaj na zahtjev. Roditelji pripadaju najvećoj korisničkoj skupini (ne samo mlađe punoljetne osobe) od kojih je 81% tijekom 2011. izjavilo da koriste stranice kao što je YouTube. Nelinearno praćenje sadržaja: „OVO moram odmah provjeriti“. U potpunome prelasku s tradicionalnoga korištenja sadržaja, globalni su korisnici zbunjeni te je njihovo praćenje televizije u opadanju. Prema našemu je globalnomu uzorku tri četvrtine punoljetnih osoba izjavilo da pretražuju web za vrijeme gledanja Prilagodba usluga pružanja digitalnoga sadržaja Korisnički generirani sadržaj Stranice društvenih mreža Mobilne informatičke usluge Glazba na telefonu Online novine Mobilni plan podataka Prenosiva/online glazba Online video na PC-u Izvor: IBM-ova studija o digitalnome korištenju sadržaja za 2011., SAD, Velika Britanija, Njemačka, Japan i Francuska, Pitanje 6: Koliko često koristite sljedeće usluge digitalnoga sadržaja? Većina korisnika sadržaja – Ja nabavljam nove komponente čim su raspoložive na tržištu, većinski korisnici – Ja kupujem otprilike istodobno kad se čini da i svi ostali kupuju. Slika 2.: Globalno, sada je većina većinskih korisnika povezana. 34 infoTrend 189/6/2012 Rani korisnici Većinski korisnici televizije. U SAD-u ta se brojka povećava do vela je istraživanje tržišta i procijenila da 90% kod“ većinskih korisnika“ koji koriste Inće u 2013. takvi uređaji zabilježiti 503,6 Jedan od načina kojim doba ternet i gledaju televiziju istodobno. milijuna jedinica, čime će nadmašiti ukup Korisnici su danas skloni korištenju bar još povezanih korisnika dovodi nu PC opremu u iznosu od 433,7 milijun jednoga načina praćenja sadržaja koji je neve- industriju „onkraj digitalnoga“ jedinica. Za 2015. se predviđa daleko veća zan za sadržaj koji se odašilje preko televizije jest poticanje industrije razlika te se za mobilne uređaje procjenjupoput korištenja društvenih mreža više nego je 780,8 milijuna isporuka naspram 479,1 na pružanje širokoga da se „opuste u naslonjaču“ te se pasivno usremilijun PC-a. dotočuju isključivo na televizijski program. U raspona posebno krojenih, Korištenje društvenih sadržaja: pet od šest zemalja koje smo anketirali, najma- povezanih iskustava koja “Čime se baviš?” Taj se aspekt ponašanja nje 46% punoljetnih osoba – uključujući i one odgovaraju individualnim povezanih korisnika ne odnosi isključivo koji zaostaju pri praćenju tehnologije – katkad potrebama korisnika na povezivanje sa sadržajem nego je riječ pretražuju web istodobno kad gledaju televii o povezivanju ljudi bez obzira na to gdje zijski program (vidi sliku 3). se nalazili. Prema globalnomu je uzorku 46% svih anketiranih Mobilni pristup: “Želite li biti mobilni?” Dostupnost je, bez korisnika izjavilo da se povezuje s prijateljima preko društvenih obzira na promjene lokacije korisnika, zahvaljujući mobilnim mreža. U SAD-u 58% „ranih korisnika“ i 59% „većinskih korisniuređajima usko povezana s korištenjem sadržaja na više načina ka“ to prakticira već neko vrijeme. istodobno (praćenje tv programa i online pretraživanje). Više od Prema našemu su globalnomu uzorku ostali načini korištenja 50% anketiranih „ranih korisnika“ sadržaja i „većinski korisnici“ društvenoga sadržaja također dosegnuli kritičnu masu. Širom je u Japanu, Velikoj Britaniji i SAD-u, redovito pristupaju sadrža- svijeta 41% ispitanika izjavilo da šalje fotografije, 44% šalje poruju putem pametnih telefona ili drugih prijenosnih uređaja. Po- ke, 52% je aktivno na društvenim mrežama za vrijeme praćenja pularne aktivnosti, koje su naveli, odnose se na slušanje glazbe, TV programa i 64% se dopisuje s prijateljima dok gleda televiziju. pretraživanje Interneta, primanje i slanje elektroničkih poruka te Izazovi koje postavljaju promjene korištenje lokalnih gradskih mapa ili navigacijskih usluga. Takav će se trend nastaviti i to ubrzanim tempom. Očekuje se medijskoga okruženja Raspoloživost povezanoga sadržaja daje korisnicima za prada će u 2013. mobilni uređaji koji omogućuju spajanje na Internet, uključujući tablete, sustave videoigrica, televizije i Blu-ray vo očekivati trenutačni pristup željenomu sadržaju uključujući čitače, nadmašiti isporuke osobnih računala. Tvrtka iSuppli pro- i oglašavanje. Time se mijenja način plaćanja i korištenja klasič- Pretraživanje weba za vrijeme praćenja TV programa Rani korisnici Većinski korisnici Kasni korisnici Nezainteresirano SAD Ujedinjeno Kraljevstvo Njemačka Francuska Japan Kina Izvor: IBM-ova studija o digitalnome korištenju sadržaja za 2011., Pitanje 7: Koliko često radite sljedeće aktivnosti za vrijeme praćenja televizijskoga programa? Slika 3.: Gledanje se kreće nelinearno – globalni korisnici više ne pridaju svoju potpunu pozornost TV programu. 189/6/2012 infoTrend 35 >Istraživanje Korištenje mobilnoga videosadržaja Kina Sjedinjene Američke Države Japan Korištenje mobilnoga videosadržaja Smanjenje gledanja televizije Izvor: IBM-ova studija o digitalnome korištenju sadržaja za 2011.; Pitanje 6: Koliko često koristite sljedeće usluge? Pitanje 13: Objasnite kako je praćenje televizijskoga programa putem Interneta ili mobilnih/prijenosnih uređaja utjecalo na vaše „redovno“praćenje sadržaja putem televizije (praćenje programa na Vašem TV-u prema redovnomu rasporedu). Slika 4.: Dok raste korištenje videosadržaja putem mobilnih uređaja, smanjuje se redovno gledanje televizije. noga medija. Ispunjenje je očekivanja za povezanim sadržajem ključ za rast, a i isplativost svakoga medijskog i zabavnoga seg menta. Da bi se to ostvarilo, bitno je razumjeti tri ključna izazova pri promjeni medijskoga okruženja: problem kanibalizacije definiranoga sadržaja, opsluživanje rascjepkane publike i nalaženje novih modela ostvarenja digitalnoga prihoda. Kanibalizacija sadržaja se doista događa Klasični su mediji i uređaji u opadanju uključujući i tiskane novine, DVD-e i prijenosne čitače za igrice. Jasno je da tiskane novine osjećaju taj utjecaj: „vruće“ su vijesti naširoko dostupne na njihovim vlastitim novinskim portalima, na stranicama društvenih mreža i ostalim medijskim kanalima. Naše je istraživanje, koje je provedeno 2011., otkrilo da u Kini, Francuskoj i SAD-u dva puta više ispitanika koristi Internet za informiranje od tiskanih novina. Unatoč očekivanjima plaćene televizije, korisnici već pokazuju znakove smanjenja učestalosti korištenja usluga plaćene televizije ili čak potpuno otkazuju korištenje usluga. Ispitanici u Kini, Japanu i SAD-u gledaju televiziju znatno manje u usporedbi s korištenjem mobilnih videosadržaja koje je u porastu. Očekuje se da će takav trend ubrzano porasti također i u ostalim trima anketiranim zemljama (vidi sliku 4). Masovna se publika raspršuje U razdoblju od 2000. do 2009. postupno se smanjila televizijska publika u udarnome vremenu mrežne, neovisne, javne i plaćene kabelske televizije. Smanjenje gledanosti upozorava na to da je masovna publika raspršena u mikrosegmente na osnovi ponašanja. U nekim slučajevima mogu poslužiti mikrosegmenti zasnovani na dobnoj skupini, međutim korisnici se ne mogu ka36 infoTrend 189/6/2012 tegorizirati u svrhu pružanja odgovarajuće usluge samo na osnovi te podjele. Naše izvješće za 2011. otkriva da je dobna skupina korisnika znatno manje bitna nego prije u diferenciranim mikrosegmentima. Suprotno popularnomu mišljenju, ne pripadaju svi „rani“ digitalni korisnici u kategoriju gimnazijske dobne skupine. Korištenje sadržaja na dva načina istodobno s korištenjem društvenih mreža prakticiraju naširoko sve dobne skupine pa je 65% ispitanika u dobi od 55 do 64 godine izjavilo da pretražuju web i dopisuju se s prijateljima istodobno dok gledaju televiziju. Od ispitanika dobne skupine iznad 65 godina, 49% njih pretražuje web, a 30% ih se dopisuje s prijateljima dok gledaju televiziju. Dakle, dobna skupina nije jedina razlikovna značajka digitalnoga ponašanja današnjih povezanih korisnika. Zapravo, 82% anketiranih globalnih korisnika u dobnoj skupini od 18 do 64 godine koristi povezane digitalne uređaje. Od jedne do druge dobne skupine, između 52% i 75% te skupine izjavilo je da koristi sve sljedeće usluge digitalnoga sadržaja: Internet i glazbu na svojim mobilnim telefonima, informiraju se o novostima putem svojih mobilnih uređaja, prate videosadržaj na svojim računalima, prate video „na zahtjev“ preko svojih kućnih televizora, koriste igrice online, posjećuju stranice s korisnički generiranim sadržajem, koriste društvene mreže, čitaju elektroničke novine i časopise putem Interneta. To što je rečeno, dobna granica još uvijek može biti pokazatelj kako korisnici doživljavaju određeno digitalno iskustvo. Na primjer, ako dublje proanaliziramo ponašanje korisnika društvenih mreža, možemo vidjeti da mnoge maloljetne osobe koriste takve stranice umjesto slanja elektroničkih poruka, telefonskih poziva i umjesto obične (papirnate) pošte dok većina odraslih osoba time proširuje klasične komunikacijske metode. Međutim sve je češći slučaj da se neće svi Pružatelji usluga ponašati u skladu sa svojim gomedijskoga i zabavnoga dinama. Prema tomu pružatelji sadržaja moraju otići usluga medijskoga i zabavnoga korak dalje od klasične sadržaja moraju otići korak dalje od klasične podjele korisnika podjele korisnika prema dobnoj granici kako bi prema dobnoj granici razumjeli digitalno ponašanje da bi razumjeli svojih korisnika te ih tako lakše digitalno ponašanje privukli i zadržali kao dugoročsvojih korisnika ne korisnike. Modeli digitalnoga prihoda ostvaruju niže prihode Za pružatelje je usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja prelazak na digitalnu interakciju s korisnicima problematičan zbog razloga što digitalni tijekovi prihoda moraju pružiti veću vrijednost u usporedbi s klasičnim modelima. Prije su se osnovni načini ostvarivanja internetskih prihoda odnosili na oglašavanje koje je ostvarivalo znatno niže naknade kao, primjerice, od televizijskoga emitiranja. Postoje četiri glavna koraka koja mogu pomoći pružateljima usluga da pri ponudi medijskoga i zabavnoga sadržaja nastupe prema korisnicima drukčije za razliku od klasičnih masovnih medija: djelovanje u skladu s poslovnim modelom (B2C) koji se usredotočuje na odnos poslovnih subjekata prema krajnjim korisnicima; usredotočivanje na korisnike na osnovi njihove digitalne osobnosti; pružanje individualnih iskustava, a ne samo Za isporuku prilagođenih iskustava treba ići onkraj digitalnoga Kako se glazbena i zabavna industrija razvija i prelazi iz digitalnoga doba u doba povezanih korisnika, pružatelji usluga trebaju djelovati drukčije. IBM-ova je studija globalnih, glavnih i izvršnih rukovoditelja i u 2010. otkrila da je glavni prioritet izvršnih rukovoditelja povezivanje sa svojim korisnicima kako bi se bolje predvidjela njihova očekivanja, a time im pružio stvarno traženi sadržaj. Mnogi dobavljači usluga medija i zabave još uvijek ne pružaju korisnicima primjerena, tražena iskustva digitalnoga sadržaja. Četiri su glavna koraka kojima se M&E ponuda može unaprijediti ispred tradicionalnoga masovnog pristupa: djelovati kao B2C tvrtka, ciljati korisnike na osnovi njihovih digitalnih osobnosti, isporučiti individualizirana iskustva, a ne sadržaj, te isporučeno uspješno unovčiti. Djelovati kao B2C kompanija Pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja trebaju izravno komunicirati s korisnicima kako bi im pružili tražena iskustva koja odgovaraju njihovoj digitalnoj osobnosti. Bez obzira na to gdje se pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja nalazili u nizu vrijednosti – u procesu stvaranja/upravljanja, distribuiranja, izlaganja/korištenja ili pružanja usluge/podrške – kompanije trebaju prihvatiti korisničku filozofiju da bi bile uspješne. Da bi sa svojim korisnicima izravnije i smislenije komunicirali, pružatelji usluga medija i zabave trebaju: Izgraditi izravnu interakciju s korisnicima, gdje je to izvedivo. Primjerice, može se postaviti i koristiti web-stranica tvrtke za povratne informacije korisnika o njihovu iskustvu sa sadržajem (od testiranja preko nabavljanja pa sve do vlasništva/“iznajmljivanja“ pristupa). Imati pristup svakoj izravnoj informaciji korisnika i prikupljati sve takve informacije do kojih se može doći, surađivati sa svima da bi se došlo do potrebnih podataka. Dobro razumijevanje korisnika pomaže kod definiranja potrebnih razina interakcije i sa sadržajem i s publikom u svrhu zadovoljenja ključne korisničke klijentele. Svesti čvrsta stajališta i mišljenja korisnika na odgovarajuće razine mikropodjele po ponašanju. U budućnosti će takva staja- Analiza podjele digitalnih korisnika Visok Povezani maestri Kraljevi sadržaja Stručnjaci učinkovitosti Nizak Pristup sadržaju sadržaja; i uspješna monetizacija sadržaja. Naše istraživanje za 2011. pokazuje da je više od dvije trećine naprednih korisnika voljno platiti sadržaj. Prema tomu pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja moraju naći nove modele za određivanje cijena i plaćanja kako bi maksimizirali prihode. Na žalost, distribucija digitalnoga sadržaja za sada donosi niže prihode od tradicionalne distribucije sadržaja. U članku iz 2010. CNN Money (online portal) osvrće se na prvih 10 godina u ovome stoljeću kao “music’s lost decade” – za glazbu izgubljeno desetljeće, a globalna je istraživačka i savjetnička kompanija „Forrester Research“ navela razliku prihoda u rasponu od deset godina – od gotovo 14,6 milijardi američkih dolara u ukupnoj glazbenoj prodaji za 1999., na 6,6 milijardi američkih dolara u 2009. Usprkos svemu, broj je ljudi koji slušaju glazbu veći nego ikada, a ukupna je vrijednost glazbe zapravo porasla. Bitno je da je vrijednost izašla iz klasičnih glazbenih okvira. Nizak Društveni leptiri Visok Intenzitet interakcije Izvor: IBM-ova studija o digitalnoj potrošnji za 2011.; IBM-ov institut za analize poslovne vrijednosti. Napomena: Različite su veličine krugova na grafikonu zapravo različit postotak ispitanika. Slika 5: Danas je bitna podjela po značajkama korisnika kako bi im se pružila odgovarajuća iskustva sadržaja. lišta korisnika uzrokovati, na primjer, priču s traženim završetcima koji će se pružiti korisnicima preko različitih uređaja. Dobro razumjeti korisnike i koristiti to znanje za okupljanje svih industrijskih sudionika u nizu vrijednosti – producenta, distributera, oglašivača i vašu tvrtku – kako bi svi zajedno poradili na tome da se ostvari učinkovito unovčenje svakoga korisnika, u skladu s pruženim sadržajem. Usredotočenje na korisnike na osnovi njihove „digitalne osobnosti“ Otkad model podjele na osnovi dobne granice više ne zadovoljava u eri povezanih korisnika, pruža- „Naša je studija za 2011. telji su usluga medijskoga i zabav- otkrila četiri glavna tipa noga sadržaja otkrili da je od sada digitalnih osobnosti potreban bihevioralni pristup pri koji nisu zasnovani podjeli korisnika. Naša je studija prema dobnoj granici za 2011. otkrila četiri glavna tipa digitalnih osobnosti koja nisu nego se zasnivaju na zasnovana prema dobnoj granici kombinaciji stupnja nego se zasnivaju na kombinaciji pristupa sadržaju i stupnja pristupa sadržaju i inten- intenzitetu sadržajne zitetu sadržajne interakcije (vidi interakcije“ sliku 5). Stručnjaci učinkovitosti. Najveća je skupina našega globalnog uzorka od 41% gdje u malim mjerama prevladava ženska populacija (52%). Ta skupina vidi prihvaćanje novih digitalnih uređaja i usluga kao mogućnost da život bude znatno lakši. U tu skupinu spadaju čak i tradicionalisti starije dobne skupine koji su prihvatili korisnička ponašanja poput: slanja e-pošte umjesto pisama; pristupanja videosadržaju „na zahtjev“ preko svojih kućnih televizora; pristupanja vijestima i videosadržaju te čitanje časopisa putem Interneta pretežno preko svojih kućnih računala; stvaranja profila na društvenim mrežama poput Facebooka; pristupanja Internetu putem mobilnih telefona kako bi 189/6/2012 infoTrend 37 >Istraživanje koristili web-tražilicu ili mobilne navigacijske usluge; i kupnje putem Interneta. Kraljevi sadržaja. Ovu skupinu digitalne osobnosti čini 9% od našega globalnog uzorka, gdje prevladava u manjoj mjeri muška populacija (55%). Uključuje osobe koje često igraju online igrice, preuzimaju filmove i glazbu putem Interneta te vole gledati online TV. Oni često prate TV emisije i filmove online, skidaju glazbu ili je slušaju online i redovito igraju online igre sami i/ili s drugima. Kraljevi sadržaja žele imati neograničen pristup sadržaju. Socijalni leptiri. Ovu skupinu čini 15% od našega globalnog uzorka gdje u vrlo maloj mjeri prevladava ženska populacija (51%). Ta skupina ne može ni zamisliti da ne može u svakome trenutku pristupiti bilo kojemu od svojih prijatelja. Predstavnici ove skupine koriste mobilne telefone, redovito ažuriraju profil na društvenim mrežama poput Facebooka, pod obvezno posjećuju društvene mreže, često tagiraju (označavaju) fotografije i web-stranice online te često pregledavaju videosadržaje drugih korisnika (na primjer preko YouTubea). Povezani maestri. Ovu skupinu čini 35% od našega globalnog uzorka gdje u vrlo maloj mjeri prevladava muška populacija (55%). Ta skupina kombinira ponašanje skupine Content Kings i Social Butterflies uz još istančanije ponašanje. Takav napredniji pristup uključuje: konzumiranje medija putem mobilnih uređaja (telefona i tableta) i smartphone aplikacija kako bi pristupali igrama, glazbi i videozapisima ili kako bi provjeravali vijesti, vrijeme, sport te se informirali putem mobilnih uređaja. Connected maestros su prozor u budućnost. Zapravo, 32% te skupine je izjavilo za sebe da su napredni korisnici u usporedbi s manje od 5% ostalih korisnika drugih digitalnih osobnosti koje smo proučavali. Dok je potrebna podrobna podjela za određene pružatelje usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja u sklopu njihovih jedinstvenih industrijskih ekosustava, podjela zasnovana na digitalnim osobnostima služi kao polazna točka za daljnje analize. S obzirom na to da dvije vrlo različite skupine korisnika različitih digitalnih osobnosti - Efficiency Experts (učinkoviti stručnjaci) i Connected Maestros (povezani maestri) predstavljaju više od tri četvrtine globalnih digitalnih korisnika, svaki pružatelj usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja treba dobro razumjeti bihevioralnu podjelu svojih korisnika i što ona znači za posao. Pružanje traženih iskustva svojim korisnicima iziskuje od pružatelja usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja da izgrade iscrp ne korisničke profile uključujući digitalne bihevioralne ličnosti. Nadalje će morati redovito ažurirati korisničke profile usporedno kako korisnici obogaćuju svoje ponašanje u svezi s korištenjem sadržaja, kao na primjer: Profiliranje korisnika ne samo na osnovi životne dobi nego i na osnovi njihove želje i sposobnosti da pristupe sadržaju i njihovu ponašanju pri interakciji sa sadržajem, Dopuštanje korisnicima da izlože različite bihevioralne profile poput različitih aspekata njihovih digitalnih osobnosti na osnovi njihovih sadržajnih iskustava, Korištenje prošlih „strukturiranih“ bihevioralnih podjela kao i sadašnjih „nestrukturiranih“ podataka kako bi upotpunili cijelu sliku. Pružanje odgovarajućih, poboljšanih iskustava Današnje doba povezanih korisnika označava kraj digitalnoga doba za koje je bilo dovoljno pružiti samo sadržaj putem digitalnih kanala. Kako bi se ciljalo korisnike na osnovi njihove digitalne osobnosti to zahtijeva sasvim nove mogućnosti pružanja usluga uz promjene načina interakcije i dostave sadržaja korisnicima od strane pružatelja usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja. Kako bi iskustva odgovarala korisnicima, razlikovna su korisnička iskustva obogaćena sljedećim značajkama: neprekidnom integracijom uređaja; „pametna iskustva“ koja su osobna, duboka, primjerena i kontekstualna iskustva; “uronjena” iskustva koja omogućuju korisnicima biti i publikom i sudionicima; iskustva društveno ugrađena u sadržaj. Kritična je masa globalnih korisnika izjavila da se raduje osobnijoj interakciji s digitalnim sadržajem (vidi sliku 6). Primjerice, mnogi bi korisnici kao gledatelji htjeli imati nadzor nad sportskim reprizama ili nadzor nad kutom filmske scene. Drugi žele Zanimanje za osobnijom interakcijom sa sadržajem Nadzor nad ponavljanjem, pristupom sceni Istodobno praćenje sportskoga programa SAD Ujedinjeno Kraljevstvo Njemačka Francuska Japan Kina Izvor: IBM-ova studija o digitalnome korištenju sadržaja za 2011. Pitanje 18: S obzirom na to da sadržaj postaje sve više digitalni, mi kao korisnici imamo mogućnost doživjeti različite oblike sadržaja na više načina. Označite na ljestvici od 1-5 (5 – vrlo zanimljivo) koliko su vam zanimljivi sljedeći načini doživljavanja iskustava. Slika 6.: Anketirani su korisnici zainteresirani za mogućnost osobnijega doživljaja digitalnoga sadržaja u budućnosti. 38 infoTrend 189/6/2012 imati mogućnost virtualnih obilazaka između profesionalnih igrača na bejzbolskoj utakmici ili da mogu isprobati sreću igrajući golf na Pebble Beachu. Kako bi se pružila željena iskustva, sadržaj ne može biti sam za sebe. Zanimljiv sadržaj treba doći do pravih korisnika (pomoću analiza), gdje god i kada god oni to željeli (pomoću pametne integrirane infrastrukture) s primjerenim značajkama (poput društvenih sadržaja). Analiza Uz bogatstvo podataka dobavljivih u realnome vremenu, nove bi pametnije analize trebale pomoći zadovoljstvu korisnika i zadržati isplativost. Analize su korisnika od velike vrijednosti za prodaju veće količine sadržaja i bolju isplativost svakoga prodanog sadržaja. Analize mogu pomoći pružateljima usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja pri njihovim najvećim izazovima poput predviđanja i osmišljavanja korisničkih odnosa i interakcija kao i definiranja novih tržišta te razvoj novih usluga i proizvoda. Analize također omogućuju sigurnu procjenu i utvrđivanje rizika dok se zadržava pri- „Kako bi osigurali učinkovit lagodljivost i brzina radni proces, pružatelji usluga reakcije. medijskoga i zabavnoga Nadalje, analize sadržaja trebaju dinamično mogu pomoći pri stvarati, upravljati i distribuirati provedbi alokacije i implementacije re- integrirani digitalni sadržaj. sursa i kapitala kako Društveni mediji omogućavaju bi se optimiziralo jedinstveno, emotivno uranjanje poslovanje te pri u sadržajna iskustva.“ upravljanju troškovima i povezanim prihodima. Analitičke metode također mogu pomoći pružateljima usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja da djelotvornije koriste informacije kako bi bolje procijenili i odredili prioritete pri donošenju odluka te utvrdili strategiju i razvili sadržaj. Konkretnije, pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja trebaju koristiti korisničke analize kako bi si omogućili sljedeće: Dobiti cjelokupnu sliku o digitalnoj osobnosti korisnika, njihovim navikama i prioritetima u svezi s distribuiranjem različitoga sadržaja i platformama kod partnera i nepartnera u industrijskome ekosustavu, Integrirati prošle i sadašnje podatke u svrhu optimizacije korištenja analiza o korisnicima, Povezati i uzeti u obzir korisničke podatke te postati stručnjacima za alate koji to mogu provesti, Povezivanje s oglašavanjem na osnovi korisničkih analiza u stvarnome vremenu, Započeti personalizirane marketinške kampanje izrađene prema različitim kanalima, uređajima i platformama. Integrirana infrastruktura Danas pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja moraju biti sposobni pružiti korisnicima personalizirana iskustva, putem višestrukih uređaja i platformi, koja ih povezuju – danas je od iznimne vrijednosti pametnija medijska infrastruktura. Izazovi distribucije uključuju stavljanje korisnika u središte inovacije proizvoda, prodaje i procesa usluge. Kako bi osigurali učinkovit tijek, pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja trebaju dinamično stvarati, upravljati i distribuirati integrirani digitalni sadržaj, a to zahtijeva povezivanje rascjepkanih funkcija tvrtke i partnera ekosustava. Poboljšana distribucija može pomoći pružateljima usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja pri brzoj reakciji kod mijenjanja poslovnih uvjeta i potreba korisnika, dijeljenju podataka, informacija i znanja s partnerima i poslovnim subjektima; omogućavanju poboljšane zaštite i utvrđivanja procesa upravljanja; te većega razumijevanja različitih aspekata medijskih poslova. Kako bi uspješno prevladali te izazove, pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja trebaju izgraditi integrirane digitalne tijekove kako bi mogli sljedeće: Ući u novo nastajuće tržište brže od konkurencije i pružiti brzu podršku novim poslovnim modelima, Smanjiti razdoblje stvaranja sadržaja i distribucijskoga ciklusa i smanjiti troškove nabave sadržaja, Povećati profitabilno smanjenjem troškova pripreme i slanja sadržaja putem višestrukih distribucijskih platformi; optimiziranju sredstava za uporabu/ponovnu uporabu poput smanjenja vremena uređivanja i pregleda te povećanjem programske proizvodnje, Pružiti korisnicima neprekinuta, integrirana iskustva putem distribucijskih platformi i korisničkih uređaja, Osigurati dinamičnu vidljivost u realnome vremenu, end-toend sadržaja na vrijednosnome lancu. Društveni medij Društveniji sadržaj podrazumijeva društveni medij, ali također uključuje nalaženje pametnijih načina povezivanja s korisnicima, povezivanje ekosustava i stvaranje sadržaja. Društveni mediji omogućavaju jedinstveno, emotivno doživljavanje sadržajnih iskustava. Znatni se izazovi s kojima se suočavaju pružatelji usluga odnose na dodavanje društvenih obilježja digitalnomu sadržaju. Jedno je od obilježja definiranje sadržaja koje je zanimljivo ciljnoj skupini te koje korisnike uključuje u realnome vremenu. Drugi je izazov pružanje trenutačnoga pristupa iskustvu dijeljenomu s drugim korisnicima u središtu samoga sadržaja/iskustva. Štoviše, razvoj digitalnoga sadržaja i digitalnoga iskustva zahtijeva promjene vezano uz integraciju s društvenim medijima. Jedno je od ključnih obilježja utvrđivanje i označavanje društvenih mreža koje mogu preusmjeriti društveni sadržaj u prodaju. Da bi uspješno odgovorili tim izazovima, pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja mogu koristiti društveni medij u svrhu: Stvaranja društvenih mreža na osnovi zajedničkih interesa i stvaranja marketinških poruka za „virusno“ širenje prema društvenim mrežama koje će tek nastati, Zamjene linearnih stvaranja proteklih sadržaja u sadržaj koji se prati u realnome vremenu. Stvaranja i kultiviranja ambasadora brenda za poboljšanje gledanosti, Razvoja posebnoga/ekskluzivnoga sadržaja za korisnike društvenih medija kao strategije zadržavanja korisnika. Izradbe reklamnih poruka i marketinških kampanja na osnovi povratnih informacija društvenih medija. 189/6/2012 infoTrend 39 >Istraživanje Ilustrativni developer igricâ: Inovacija modela prihoda Mikrotransakcije (plaćanje po igrici) Inovacija određivanja cijena Pristup putem pretplate Pristup pretplatom na određeno vrijeme Niža cijena za igrice putem online kanala Statičko oglašavanje za vrijeme igrice Inovacija za uplatitelja Dinamičko oglašavanje za vrijeme igrice Sponzorstva Podjela prihoda s partnerima platforme OEM prodaja proizvođačima uređaja OEM Inovacija paketa Preuzimanje dodatnoga sadržaja Licenciranje IP-a (na primjer, hardver i softver) Izvor: Analiza IBM-ovoga instituta za poslovnu vrijednost; Berman, Dr. Saul J. Not for Free: Revenue Strategies for a New World. Harvard Business Review Press. 2011. Slika 7.: Ekspanzija modela prihoda za igrice može dodati više prihodovnih tijekova nego što je to bilo moguće u prošlosti Povezivanje korisnika, sadržaja i unovčenje Čak i s usklađenim, privlačnim sadržajem za svoje korisnike, pružatelji se usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja trebaju pozabaviti problemom unovčenja proširenjem modela prihoda za veću korist od digitalnih ponuda. Naše je istraživanje pokazalo da korisnici danas žele primjeren prijenos poruka, modele utvrđivanja cijena koji pružaju izbor i prilagodljivost te trajno iskustvo putem svojih uređaja. Prema tomu novi se modeli prihoda trebaju razviti u više od tzv. kalupa “jedna veličina za sve” te ponuditi primjerenost, izbor, opcije integracije i ambalažu koju korisnici zahtijevaju. Kako se količina digitalnoga sadržaja brzo širi i povećava, tako se mogući tijekovi prihoda trebaju umnažati više nego što je to bilo moguće u prošlosti (vidi sliku 7). Nova analitika može pomoći kompanijama pri inovaciji modela prihoda putem pružanja uvida u preferencije, ponašanje i nabavne obrasce korisnika. Ohrabrujuća je činjenica to da su neki pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja uspješni pri dosezanju digitalnih prihoda. U 2010. po prvi je put u povijesti prihod novina od oglašavanja putem Interneta nadmašio prihod od tiskovnoga oglašavanja. U 2011. izdavač je časopisa Future po prvi put oglasio svoj digitalni profit zahvaljujući tomu što su korisnici prihvatili tablete. Ipak, bez obzira na razvoj novih tijekova prihoda, digitalni izvori do sada nisu ni blizu klasičnim izvorima prihoda. Globalno, platna infrastruktura treba biti prilagodljiva i skalabilna kako bi omogućila niz inovativnih pristupa pri određivanju cijena u svrhu privlačenja korisnika s različitim sklonostima u pogledu sadržaja. Potreba za prilagodljivošću u opcijama plaćanja čak i za istu skupinu korisnika je očita zahvaljujući naprednim korisnicima u SAD-u. Oblik plaćanja koji preferira takva skupina gledajući film preko web-stranice jest gledanje oglasnoga sadržaja (39% ih se odlučuje za takvu opciju plaćanja), dok drugi radije gledaju film preko svojih tableta tako da se pretplate (36%). Ako 40 infoTrend 189/6/2012 gledaju filmove putem svojih pametnih telefona, preferiraju plaćanje po korištenju usluge (36%). Unatoč svemu pred pružateljima je usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja još dug put za poboljšanje prihodovnih tijekova vezanih uz iskustva digitalnoga sadržaja. Dok digitalni prihodi postaju privlačni korisnicima, veliki je izazov za pružatelje usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja dobiti ispravni poslovni model. Više nije riječ samo o promjenama u vrijednosnome lancu nego i o promjenama u cjelokupnome poslovnom modelu koji se širi na različite industrije, proizvode i usluge. Prema tomu sadržaj stvara novu vrijednost za svoje programere te također i za mnoge partnere u cijelome ekosustavu. Pogled u budućnost Odlaženje korak dalje od pukoga pružanja analognoga sadržaja prema digitalnim kanalima, za pružatelje usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja nudi mogućnost razvoja strateškoga i usklađenoga odnosa s korisnicima. Povezani korisnici žele da im sadržaj pruži iskustva u skladu s njihovim određenim kontekstom (geografsko i društveno) te u skladu s njihovim preferencijama poput sporta, hrane, filmova i slično, više nego što žele samu povezanost s medijem. U proteklih su se nekoliko godina pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja usredotočili na digitalnu distribuciju kako bi dosegnuli fragmentirane skupine korisnika. Malo je učinjeno po pitanju diferencijacije samoga “proizvoda” kako bi ga prilagodili novim mikrosegmentima koji su zamijenili ostatke masovne publike. Modeli digitalnoga prihoda moraju pružiti vrijednost usporedno s klasičnim modelima unatoč slabijim tijekovima prihoda. Sada je vrijeme za razvoj strateških i usklađenih odnosa s korisnicima i to tako da se usredotočuje na cjelokupno iskustvo korisnika obuhvaćajući nove distribucijske platforme i šireći prihodovne modele. Ta pitanja mogu pomoći pri utvrđivanju korisnih sljedećih koraka kako bi se ostvarili ti ciljevi: Koje korake poduzimate da bi izgradili korisničke interakcije i korisnički stil čak i ako spadate u kategoriju B2B poslovnoga modela? Kako ćete definirati digitalne osobnosti vaših najbitnijih i najvrjednijih korisnika? Na koje načine vaš sadržaj može biti preoblikovan u iskustva koja utječu na analize, integriranu infrastrukturu i društveni medij? Koji su načini prihodovnih tijekova mogući i koje platne modele trebate nuditi? Ultimativni će izazov biti izradba potrebnih i odgovarajućih višestrukih poslovnih modela s obzirom na to da proširena mogućnost stvaranja primjerenih, poboljšanih iskustava korisnika gura pružatelje usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja iz digitalne sfere i stvara novu vrijednost u cijelome ekosustavu pružatelja usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja. Ovaj je materijal zaštićen copyrightom. Pripremljen je i objavljen u časopisu InfoTrend, u suradnji i s dozvolom IBM Hrvatska. Ako želite saznati više o studiji IBM-ovoga instituta za poslovnu vrijednost, slobodno mu se obratite putem e-pošte na iibv@ us.ibm.com. Cijeli katalog istraživanja možete vidjeti na stranici: ibm.com/iibv ICT I SUDSKA PRAKSA U suvremenome poslovanju prisutnost poslovnih subjekata na Internetu nije opcionalna, nego nužna. Čak i poduzeća koja se bave poslovnim aktivnostima koje nemaju nikakve veze s informacijskom tehnologijom ulažu mnogo novca i truda da se predstave mogućim klijentima i ulagačima kroz online prisutnost. Neke tvrtke ulažu u marketinške aktivnosti poput promidžbenih spotova na streaming servisima i društvenim mrežama, druge koriste društvene mreže za komunikaciju s klijentima i na različite druge načine komuniciraju u online prostoru, ali gotovo sva poduzeća kao fokalnu točku svoje online prisutnosti još uvijek imaju vlastite web-stranice. U dizajn web-stranica i njihovu funkcionalnost također se ulažu velika sredstva – no ključna sastavnica koja može imati presudan utjecaj na percepciju web-stranica tvrtke nije nužno skupa. Riječ je, naravno, o domenskome imenu. Registracija je domenskoga imena ključan trenutak u strategiji prisutnosti na webu. U današnjem ćemo se tekstu osvrnuti na problem registracije domenskih imena u nacionalnoj .hr domeni, uz .com domenu vjerojatno najzanimljivijoj vršnoj domeni za domaće tvrtke i poduzetnike. Domaće tvrtke i poduzetnici za lokaciju svojih web-stranica najčešće biraju adrese u .hr domeni. Logičan je korak da webstranice lociraju na adresi koja glasi isto kao i tvrtka (naziv trgovačkoga društva). Međutim, Što učiniti ako je netko zauzeo vašu domenu? Cybersquatting Kod pokretanja vlastitih web-stranica, tvrtke katkad otkriju da su postale žrtvom cybersquattinga PRIPREMIO: TIHOMIR KATULIĆ često se događa da su takve adrese već zauzete, odnosno da ih je zauzelo neko drugo poduzeće ili čak da su zlonamjerno registrirane kako bi se od istoimenoga poduzeća tražila naknada za ustupanje. Takvo se zlonamjerno zauzimanje domenskoga imena koje na osnovi registriranoga robnog znaka (žiga) ili imena tvrtke pripada nekomu drugom poduzeću ili drugom poslovnom subjektu naziva cybersquat ting. U nekim su slučajevima počinitelji za prepuštanje domene tražili milijunske iznose (poput slučaja Madonna vs. Parisi ili Lufthansa vs. Future Media Architects). Krajem je devedesetih i početkom prošloga desetljeća broj domenskih sporova naglo porastao. U tu je svrhu pri domaćoj ustanovi ovlaštenoj za vršnu nacionalnu .hr domenu (a to je Hrvatska akademska istraživačka mreža, CARNet), odnosno nacionalnoj DNS službi ustrojeno arbitražno tijelo sastavljeno od dvadesetak domaćih stručnjaka koji rješavaju sporove u pogledu registracije domenskoga imena. U vođenju .hr nacionalne domene te u rješavanju sporova vezanih uz domensko ime CARNet i arbitraža vode se odredbama Pravilnika o ustrojstvu i upravljanju vršnom nacionalnom internetskom domenom (NN 38/10). Prema odredbama Pravilnika na sporove o domenskome imenu primjenjuje se kriterij iz čl. 32 Pravilnika. Riječ je o široko prihvaćenim kriterijima zasnovanima na iskustvima Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo te internetske korporacije za dodjelu imena i brojeva (ICANN) i sporovima pred njihovim arbitražnim tijelima. Ukratko, kriteriji iz čl. 32 glase: Treća osoba može pokrenuti postupak Zlonamjerno se zauzimanje domenskoga imena koje na osnovi registriranoga robnog znaka (žiga) ili imena tvrtke pripada nekomu drugom poduzeću ili drugom poslovnom subjektu naziva cybersquatting arbitraže prema odredbama ovih arbitražnih pravila ako smatra da su ispunjeni sljedeći uvjeti: 1. da je ime domene isto ili u velikoj mjeri slično nekomu imenu na koje treća osoba ima pravo (npr. pravo na zaštićeno ime ili znak); 2. zbog zbunjujućega učinka istovjetnosti ili velikoga stupnja sličnosti imena postoji opravdana opasnost da će znatan broj osoba biti doveden u zabludu; 3. da korisnik domene nema pravo ni legitiman interes za korištenje domene takvoga naziva; 4. da je korisnik domene registrirao domenu i/ili je koristi suprotno načelu savjesnosti i poštenja. U slučaju da trgovačko društvo ili drugi poduzetnik primijete kako se domenom na koje oni polažu pravo (na osnovi zaštićenoga robnog znaka, imena tvrtke ili kakve druge pravne osnove) netko drugi koristi bez ovlasti, mogu pred CARNetom pokrenuti arbitražni postupak s ciljem povratka domenskoga imena. Prema vrijedećemu pravilniku, naknada je za pokretanje arbitražnoga postupka 2600 kn, a troškove provedbe arbitražnoga postupka snose stranke. O pokretanju će postupka biti obaviještena i druga strana, postupak će se provesti na osnovi isprava i druge pisane građe, te će se na činjenice slučaja primijeniti prije navedeni kriteriji. Arbitar je dužan okončati postupak i donijeti odluku koja je konačna u roku od 60 dana od predaje predmeta arbitru. U sljedećim ćemo se brojevima osvrnuti na najzanimljivije slučajeve iz dosadašnje arbitražne prakse. 189/6/2012 infoTrend 41 >Osvrt U Rovinju održana tradicionalna Microsoftova WinDays konferencija Godina osmice U Rovinju je sve bilo u znaku “osmice”. Najnoviji klijentski te nadoilazeći posluživački operativni sustav tvrtke iz Redmonda nosit će marketinško ime Windows 8. PIŠE: TOMISLAV ŽGANEC WinDays12 Technology Drukčije „paradigme“ ITC okruženja koje nam ve��������������������������� ć neko vrijeme pokušava na� metnuti informatička industrija, povezane s novim poslovnim modelima koje nam takve tehnologije otvaraju, dobrano će za� posliti ekonomiste u tvrtkama, a nekima i omogućiti da svoje usluge ponude na trži� štu. Sve u cilju izračunavanja optimalnoga odnosa uloženoga s obzirom na očekivani povrat (popularni ROI i TCO pokazatelji). Hoćete li imati vlastita računala ili koristi� ti usluge u privatnome, hibridnome ili jav� nome Oblaku ovisit će o njihovoj procje� ni, a sve manje o „dogovornoj“ ekonomiji ili preporuci informatičara zaljubljenoga u neki proizvod ili proizvođača. Bilo kako bilo �������������������� – dolazi vrijeme softver� ����� skih paketa koji će se sve više nuditi po uzoru na telekomunikacijske pakete, pa uskoro na TV prijemnicima i ostalim ure� đajima koji odašilju promidžbeni program možemo očekivati da nam popularni liko� vi iz sapunica ili neki novi nehumanoidni oblici nude servere u Oblaku za voditelje tima te osobna računala u Oblaku za osta� le djelatnike. No počnimo redom i to od - sklopovlja (hardware)! Usprkos činjenici da je or� ganizator konferencije, tvrtka Microsoft, 42 infoTrend 189/6/2012 Iako je petodnevni događaj pod nazivom WinDays 12 u svojem tehnološkom dijelu (WinDays 12 Technology konferencija) prvenstveno bio namijenjen informatičarima te u svojem poslovnom dijelu (WinDays Business konferencija) menadžerima, na kraju je ispalo da će od njega najviše koristi imati – ekonomisti Umjesto toga on preporučuje nabavu najveća svjetska softverska kompanija, možda smo najzanimljiviju informaciju ugradbenih (rack mounted) posluživača čuli o tome kakva bi posluživačka računa� s unutarnjim diskovima i što je više mo� la (servere) u budućnosti trebali kupovati guće mrežnih kartica. Radne memorije i koristiti u izradbi našega konvencional� treba biti mnogo, ali ne previše jer tek nog informatičkog sustava, privatnog ili posluživači najnovijih generacija potpuno hibridnog Oblaka. Želimo li da taj infor� mogu iskoristi rad RAM memorije na pu� matički sustav bude što je moguće pouz� noj brzini. S njegovim se razmišljanjem daniji i dostupniji (tzv. „pet devetki“ ili slažu i u Microsoftu. „Za naše podatkovne dostupnost 99,999% vremena, što znači centre kojih širom svijeta ima oko 50 ne čunala poznatih proizvođa� da je sustav nedostupan manje od šest mi� nabavljamo ra�������������������������� nuta godišnje), vjerojatno ćemo se odluči� ča“, istaknuo je Ozren Kopajtić, zaposlen u Microsoftu kao član globalnoga Data� ti na izradbu sustava visoke dostupnosti. Dragan Jelčić, iz tvrt� ke Meridijana IT, već nekoliko godina ponav� lja da ������������� „gra��������� đevni ma� terijal“ za naše sustave visoke dostupnosti ne trebaju biti skupi i veliki posluživači, pogotovo ne blade posluživači, a svakako treba izbjega� vati dijeljene diskove (disk storage). Razlog za zanemarivanje takvih sustava je jednostavan, a zove se jedinstvena točka otkazivanja (sin� gle point of failure), gdje kvarom ključne sastav� nice sustava iz pro� dukcije ispadaju sve Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska (stoji), Draško Ivanišević, direktor konferencije (sasvim lijevo) te Tomislav Tipurić, urednik sadržaja, dijeljene sastavnice. otvaraju tehnološki dio konferencije. Stilisti se ovaj puta - nisu iskazali. Dok se vodeći ljudi najpoznatijih tehnoloških tvrtki te vlade Hrvatske još uvijek služe papirima, predsjednik Republike informatički je suvremeniji. center/Private Cloud Center of Excellence tima, gdje radi kao IT arhitekt zadužen za planiranje, pripremu, realizaciju i nad� zor ključnih infrastrukturnih projekata na području Microsoftove EMEA regije. „Nabavljamo ih izravno na Tajvanu po cijeni oko 20% u odnosu na računala iste učinkovitosti, ali poznatih tržišnih marki. Ne hladimo ih i nakon tri godine – odbacujemo“. Pa u čem ����������������������������������� je onda tajna i kako s tako do� nedavno „nepouzdanim“ ������������������������������ sklopovljem ost� variti sustave visoke dostupnosti? Rješenje je, naravno, pronađeno u programskoj podršci (software).Unazad nekoliko go� dina došlo je do korjenitoga zaokreta u rješavanju problema visoke dostupnosti. Redundancija je prebačena na aplikacij� sku razinu i više nas ne zanima sklopovlje koje bi to osiguravalo. Microsoft je upravo WinDays konferenciju iskoristio kako bi predstavio cijelu paletu novih program� skih proizvoda, od operativnih sustava do aplikacijskih platformi te sustava za nadzor i upravljanje koji u osnovi imaju ugrađenu jednostavnost stvaranja sustava visoke dostupnosti bilo da se oni nalaze na stvarnim ili virtualnim računalima, na vlastitim sustavima ili u Oblaku. Prema najnovijim istraživanjima anali� tičke tvrtke IDC, javne i privatne IT uslu� ge u Oblaku će u razdoblju od 2012. do 2015. otvoriti gotovo 14 milijuna radnih mjesta u svijetu, a samo u EMEA regiji gotovo dva milijuna. Globalno će svjetsko tržište usluga u Oblaku (IaaS, SaaS, PaaS) s ovogodišnjih 40,7 milijardi dolara u 2020. dosegnuti iznos od 241 milijardu dolara, tvrdi se u predviđanju tvrtke Forrester Re� search. Zanimljivo je da Forrester Resear� ch procjenjuje da će pri tome vrijednost IaaS usluga (Infrastructure as a Service, odnosno iznajmljivanje virtualne infra� strukture) lagano rasti do 2015. i iznosa od 5,82 milijarde, a zatim padati. Microsoft, naravno, nije jedini tržišni natjecatelj koji prodaje sustave za obliko� vanje, korištenje i upravljanje privatnim Oblacima. Možda više nego ikada do sada na predavanjima su djelatnici iz Microsof� ta, ali i iz partnerskih tvrtki, uspoređivali proizvode koji se također nude na tržištu. Tako je, primjerice, Robert Petrunić iz Al� gebre u predavanju pod nazivom Hyper-V 3.0 vs VMWare usporedio virtualizacijske tehnologije tih dvaju natjecatelja s boksmečom (ne)ravnopravnih protivnika. Šte� ta što je u svojem predavanju više ustrajao na obliku izlaganja i zabavljačkome tonu kojim je podilazio brojnoj publici tako da su i rezultati usporedbe pali u sjenu ������� „stvar� noga“ boksa��������������������������� čkog meča snimljenog za po� trebe predavanja. Usprkos činjenici da je uspoređivao neusporedivo, barem u smi� slu da će se Microsoftova virtualizacijska tehnologija najnovije generacije Hyper-V 3.0 tek krajem godine pojaviti na tržištu, Robert Petrunić je na kraju predavanja za� ključio da Microsoft dostiže, ako ne i pre� stiže VMWare u tehnološkim mogućno� stima, dok je u cijeni gotovo 50% jeftiniji. Tako je, primjerice, izračunao da za reali� zaciju 20 virtualnih Windows posluživača na fizičkome serveru s 4 CPU procesora i 128 GB RAM memorije za Microsoftove licence treba platiti 126 tisuća kuna, dok za VMWare rješenje treba platiti 141 tisu� ću kuna plus još 72 tisuće kuna za licencu Windows operativnih sustava (ukupno 213 tisuća kuna). „Microsoft ne strahuje od tvrtki kao što je VMWare . Najviše nas zabrinjava BMC i donekle HP“ kazao je Ozren Kopajtić, ističući da je upravo ono po čem je BMC tržišni predvodnik, a to su programski su� stavi za nadzor uključujući i upravljanje IT uslugama, automatizaciju podatkovnih centara, upravljanje performansama, ži� votnim ciklusima virtualiziranih sustava te upravljanje računalima u Oblacima, sve više u fokusu Microsofta. „Microsoftov koncept optimizacije infrastrukture (IO Infrastructure Optimization) omogućava 189/6/2012 infoTrend 43 Zbogom ikone - dobar dan pločice. Korisničko sučelje novih operativnih sustava umjesto ikona koristit će pločice (engl. tiles). planirano i ciljano povećanje zrelosti cjelo� kupne IT funkcije uz optimizaciju troškova i povećanje kvalitete i vrijednosti isporuče� ne IT usluge. Primjenom paradigme privat� noga Oblaka i automatizacije IT sustava, realizacija IO programa postaje značajno jednostavnija i brža,“ smatra Kopajtić ističući da jedino Microsoft pokriva cijeli portofolio proizvoda za realizaciju privat� nih, hibridnih i javnih Oblaka. „Microsoft razvija niz rješenja koja potiču razvoj i budućnost Računalstva u oblaku. Tvrtka nudi cjelovita rješenja javnoga i privatnoga Oblaka za korisnike i organizacije svih ve� ličina, koje omogućavaju korištenje punoga potencijala tih tehnologija – od povezivanja i dijeljenja sadržaja privatnim korisnicima, do smanjenja troškova i ostvarivanja novih tehnoloških i strateških prilika tvrtkama.“ Microsoft upravo svoj najnoviji System Center 2012 proizvod, koji je globalnu promociju imao neposredno prije počet� ka konferencije, pozicionira kao sustav za upravljanje Oblakom (cloud management tool) kako za privatni Oblak tako i za jav� ni Oblak. Za razliku od ostalih rješenja na tržištu, objedinjava upravljanje fizičkih i aplikacijskih resursa na jednome mjestu. System Center 2012 omogućava integra� ciju raznovrsnih tehnologija u jedinstven privatni Oblak, s mogućnošću središnjega upravljanja različitim platformama kao što su Windows Server Hyper-V, VMWa� re vSphere i Citrix XenServer, nadzor Windows Servera, Sun Solaris te različitih Linux i Unix distribucija, kao i integraciju alata za upravljanje HP, CA, BMC, EMC i Vmware rješenjima u nizove automatizi� ranih radnih sljedova. Nadzor je javnoga Oblaka, za sada ipak usmjeren na Microsoftovu Azurre tehno� logiju, a ne i na Oblake tržišnih natjecate� lja. System Center ostaje i dalje sustav za nadzor realnih i virtualnih desktop okru� ženja, ali i mobilnih uređaja kao što su Android, iOS, Symbian i Windows Phone operativni sustavi. Sam se sustav sastoji od čak 8 podsustava od kojih su neki od prije poznati, a neki su sasvim novi. Tako je u svojoj 2012 inačici proširen dodatci� ma kao što je App Controler, mali dodatak 44 infoTrend 189/6/2012 Sudionicima konferencije prikazano je kako se tijekom 8 radnih sati može izraditi poslovna aplikacija koristeći kao platformu Dynamics CRM 2011. Za vrijeme razvoja posjetitelji konferencije mogli su se aktivno uključiti u komunikaciju s timom komentarima, prijedlozima i testiranjem korisničkih scenarija. System Centra od svega oko 12 megabajta naprednih alata za poslovnu inteligenciju veličine koji korisnicima omogućava sa� kao što su Microsoft Excel, PowerPivot for mostalno instaliranje aplikacija i servisa Excel 2010 i Power View s nestrukturira� unutar Oblaka, a sve preko intuitivnoga nim podatcima. SQL Server 2012 napra� vio je korak dalje u osiguranju ostvariva� Silverlight sučelja. Data Protection Manager donosi bolju nja sustava visoke dostupnosti uključivši integraciju sa SharePoint platformom, funkcionalnost pod nazivom “Always On“. podršku deduplikaciji podataka te centra� Kao značajke te funkcionalnosti treba lizirano skladištenje podataka (backup). istaknuti prebacivanje u slučaju pogreške Operations Manager uključuje tehnolo� (failover) na više baza u jednoj skupini, giju AVIcode, koju je Microsoft preuzeo više sekundarnih servera, sinkrono i asin� u 2010., kojom se jednostavno nadzire krono prenošenje podataka, ugrađeno sažimanje i kriptiranje, mogućnost auto� učinkovitost .Net aplikacija. Cijela je jedna skupina predavanja bila matskoga i ručnoga prebacivanja te odvo� posvećena najnovijoj inačici podatkovne jeni sustav za pohranu (storage). Na konferenciji su predstavljene i mo� platforme Microsoft SQL Server 2012 čija je tržišna distribucija također započela po� gućnosti novoga posluživačkog operativ� četkom travnja. Ona bi, prema Microsof� nog sustava Windows Server 8, koji će u tu, trebala odgovoriti na izazove povećanja trenutku kada postane dostupan na glo� protoka podataka brzom interpretacijom i balnome i hrvatskome tržištu (krajem ove ili početkom iduće godi� prikazom u obli� ne) nositi naziv Windows ku iscrpnih po� Server 2012. Ta nova slovnih analiza, Dolazi vrijeme softverskih paketa poslužiteljska platforma ali i korisnicima koji će se sve više nuditi po uzoru na omogućava optimiza� olakšati uprav� telekomunikacijske pakete pa uskoro ciju IT-a primjenjujući ljanje podatci� možemo očekivati da nam popularni Microsoftovo iskustvo u ma, neovisno o likovi iz sapunica ili neki novi nehuizgradnji i rukovanju jav� veličini i o tome manoidni oblici nude servere u Oblanim Oblacima za stvara� jesu li oni smje� ku za voditelje tima te osobna računanje dinamične, dostupne la u Oblaku za ostale djelatnike. šteni lokalno ili u i isplative poslužiteljske računalni Oblak. platforme za privatni Analitička tvrtka Gartner predviđa da opseg podataka u Oblak. U prošlosti je porodica Windows svijetu raste brzinom od 59 posto godiš� posluživačkih sustava bila optimizirana za nje, od čega 70 do 85 posto u nestrukturi� pojedina računala. Nova inačica, naprotiv, ranome obliku. Tzv. „Big Data“ problem namijenjena je podršci velikoga broja po� smjestili su u sam vrh svojih ključnih IT služivača međusobno umreženih, bilo da trendova za 2012. „Podatci se generiraju je riječ o fizičkim ili virtualnim, prisutnim brže nego ikad, a tvrtke moraju pronaći (on-premise) ili udaljenim (off-premise) način da ih kvalitetno obrade i analizira� instancama. Brojne su novosti koje taj ju“ – istaknuo je Vladimir Hluchy������� iz Mi� sustav donosi, a u Microsoftu su nabro� crosofta na predavanju Hadoop, Big Data jili njih više od 300. Iako zbog kratkoće & Microsoft. „Neovisno o tipu ili količini pojedinih predavanja (ograničena na 45 podataka, SQL Server 2012 nudi platformu minuta) nitko nije predstavio svih tri sto� te set dobro poznatih alata kako bi kori� tine, najznatnija su poboljšanja svakako snicima olakšao upravljanje podatcima i u području virtualizacije, upravljivosti, si� stvaranje detaljnih izvještaja koji pomažu gurnosti i radu s podatkovnim sustavima (storage management). Tako je u području u svakodnevnom poslovanju. “ Microsoft ���������������������������� će nuditi dodatne usluge za� virtualizacije predstavljena već spomenu� snovane na Apache Hadoop za Windows ta Hyper-V 3.0 tehnologija koja, osim po� Azure u cilju povezivanja SQL Servera i drške većemu broju logičkih i virtualnih različit od licencnoga modela naplate, što znači da ulazak u svijet Oblaka zahtijeva i promjene u poslovnome planu tvrtke. Jedna je od tema rasprave bila i isplativost Oblaka, s naglaskom na usporedbu troš� kova prije i poslije prijelaza u Oblak. Na kraju se raspravljalo i o budućnosti Obla� ka kao platforme, a sudionici su jednogla� sno zaključili da smjer razvoja uključuje sve veću integraciju s postojećim rješenji� ma kao i brisanje granice između desktop i mobilnoga iskustva. Kako bi se snašli u džungli programskih rješenja trebate biti i dobro opremljeni. Za InfoTREND iz Rovinja - Tomislav Žganec Kotizacija od 5.486,00 kn (+PDV) i kemijski WC-i nekako ne idu ruku pod ruku. procesora, većoj količini radne memorije i novoga formata virtualnoga diska, do� nosi i mogućnost asinkrone replikacije virtualnih strojeva (Hyper-V Replica). Virtualni će se diskovi moći pohranjivati i na mrežno dijeljenim diskovima zahva� ljujući novomu protokolu SMB 2.2, a biti će podržan i novi sustav internoga zapisa podataka Resilient File System (ReFS) koji je nasljednik dosadašnjega NTFS-a. Za� nimljivo je da taj operativni sustav dosta toga dijeli s klijentskim operativnim su� stavom, već dulje poznatijim pod imenom Windows 8. Na prvi je pogled to odmah vidljivo u grafičkome sučelju koji je u tzv. Metro stilu. Njegova se implementacija u posluživačkome sustavu tumači činjeni� com da Metro sučelje, koje je prisutno i na Windows Phone operativnome sustavu za mobilne uređaje, daje jasan pregled svih događaja koje je moguće kategorizirati i filtrirati. Neka su od najposjećenijih predavanja konferencije bila vezana uz novi klijentski operativni sustav Windows 8 koji bi se na računalima korisnika mogao naći do kraja ove godine. Kako je već sada dostupan u razvojnoj inačici, očekivali smo da orga� nizator postavi veći broj računala u konfe� rencijskome centru s tim sustavom, no – to se nije dogodilo. Kristijan Kramarić u predavanju �������������������������� „Windows 8 Overview“ ����� pred� stavio je ključne značajke toga sustava usmjerenoga prema novoj generaciji raču� nala kojima se upravlja dodirom. Tržišna istraživanja pokazuju da su Microsoftovi partneri zadovoljni odmakom od tradi� cionalnoga operativnog sustava, te da bi unifikacija s Windows Phone sustavom na nekoliko ključnih sistemskih razina mo� gla pojednostavniti razvoj jedinstvenih aplikacija kako za široko-potrošačko tako i za poduzetničko tržište. Analitičke su kuće, međutim, sumnji� čave. Iako Gartner predviđa da će segment tabletnih računala naglo rasti do 2015., smatraju da će ona s Windows operativ� nim sustavom osvojiti tek 11 posto tržišta. Slično misle i u tvrtki Forrester Research, dok IDC procjenjuje da su budući ����� „pro� zori“ korisnicima tradicionalnih stolnih računala u globalu – nezanimljivi. Microsoft je na konferenciji predstavio Uslugu u oblaku koja se od kraja prošle WinDays12 Business godine nudi i hrvatskome tržištu. Riječ Microsoft WinDays12 Technology kon� je, naravno, o usluzi Office 365 - sustavu ferencija nakon četiri dana ustupila je za poslovnu produktivnost u Oblaku, koji mjesto WinDays 12 Business konferenciji. objedinjuje Microsoft Office, Microsoft Za razliku od proteklih poslovnih konfe� SharePoint Online, Microsoft Exchange rencija, ovogodišnja je bila organizirana Online i Microsoft Lync Online. Kori� uglavnom kroz panelne rasprave koje su snička su iskustva u implementaciji i sva� se bavile relevantnim gospodarskim tema� kodnevnome radu sa sustavom predstavili ma. Usredotočenost je bila na skorašnjem djelatnici tvrtki Effectus i BIOS u primje� hrvatskom pristupu Europskoj uniji i što ru korištenja za male tvrtke. Iskustvo je iz boljoj pripremi za nastup hrvatskih tvrtki velikih organizacija predstavila Jasminka na europskome tržištu. Bilo je riječi o ope� Draženović, načelnica Odjela za informa� rativnoj izvrsnosti, konkurentnosti i vri� tizaciju Ministarstva kulture. Konkretan jednosti obrazovanja kao čimbenika po� odgovor na pitanje „je li se to meni ispla� slovne uspješnosti. Novost ovogodišnjega ti?“ dali su Mate Strga���� čić i�������������� Tomislav Po� programa bile su četiri poslovne radionice ljak. Oni su u svojem predavanju, koje je na temu likvidnosti, upravljanja projekti� u biti govorilo o zaštiti elektroničke pošte ma, regrutiranja najboljih talenata i isko� u Oblaku sustavom Forefront Online Pro� rištavanja sredstava iz europskih fondova. tection for Exchange (FOPE), pokazali da No ne možemo se oteti dojmu da usprkos za tvrtku od 200 korisnika izradba vlasti� obećanju organizatora nije bilo previše za� toga sustava poslovne produktivnosti stoji jedničkih točaka ni privlačnih tema koje inicijalno 1.158.000 kuna, a zatim slijede bi jače povezale ta dva događanja. troškovi održavanja. Najam iste Usluge u „Izaberite svoj put“ bio je moto oblaku za jednaki broj korisnika trenutač� ovogodišnjih WinDaysa. Jesu li sudi� no iznosi 440 tisuća kuna godišnje. onici konferencije koji su nekoliko dana Druga vrsta Microsoftovih Usluga u travnja proveli u Rovinju dobro izabrali, oblaku, ona povezana s Azure platfor� najbolje ����������������������������������� će zaključiti organizatori po ocje� mom koja omogućava implementaciju nama konferencije, ali i po odazivu iduće web-aplikacija u godine. Što zbog li� Oblak još uvijek jepoga vremena, što nije dostupna u Hr� zbog (ne)privlačno� Microsoft je na konferenciji promovatskoj, ali se o njoj sti sadržaja, što zbog virao Uslugu u oblaku koja se od kraja dosta razgovaralo n e pri m j e r e n o g a prošle godine nudi i na hrvatskome na predavanjima konferencijskog pro� tržištu. Riječ je, naravno, o usluzi Ofkao i tijekom jedi� stora, dobar je dio fice 365 - sustavu za poslovnu pronoga okruglog sto� sudionika viđen u duktivnost u Oblaku koji objedinjuje la u tehnološkome šetnji istarskom oba� Microsoft Office, Microsoft SharePoint dijelu konferencije. Online, Microsoft Exchange Online i lom. „Plati koliko Microsoft Lync Online. Raspravljalo se o koristiš“ koncept je Druga vrsta Microsoftovih Usluga u načinu izradbe apli� koji već neko vrijeme oblaku, ona povezana s Azure platforkacija na Azureu, a Microsoft promiče mom koja omogućava implementavećina je korisnika nudeći svoje Usluge ciju web-aplikacija u Oblak još uvijek u dvojbi kako mi� u oblaku. Možda bi nije dostupna u Hrvatskoj, ali se o njoj grirati postojeće rje� taj koncept mogli dosta razgovaralo na predavanjima, šenje na Azure. Ista� primijeniti i na orga� ali i tijekom jedinoga okruglog stola u knuto je i da je SaaS nizaciju neke buduće tehnološkome dijelu konferencije. pristup poprilično konferencije? 189/6/2012 infoTrend 45 >INTERVJU Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska: Očekivao sam daleko više od akademske zajednice po pitanjima gospodarske krize, strategije razvoja ili hrvatske budućnosti. Živimo u vrlo izazovnom vremenu, a spremnost na rizik pa čak i na izricanje vlastitoga mišljenja, vrlo je mala. Tko je zadužen za promjene? Mi u Hrvatskoj nemamo strategiju razvoja, nismo utvrdili kamo želimo stići, a to znači da nam je svaki put dobar. Zato i ne razvijamo one ključne vještine koje su potrebne da bismo uspjeli u upravljanju potrebnim promjenama. I tako vrijeme prolazi, a mi i dalje radimo po starome. U ORGANIZACIJI MICROSOFTA HRVATSKA česti su sku� povi na kojima se prema društvu i gospodarstvu usmjeru� ju vrijednosti Microsoftove društvene i poslovne kulture. U prvoj su se polovini ove godine, dvije od njih posebno istaknule po tematici i važnosti tema koje otvaraju. Nedavno su nas WinDaysi ponovno preplavili snagom tehnoloških inovacija koje, uvijek iznova, izazivaju tala� sanje informatičkih krugova cijeloga globusa. No ured� ništvo je InfoTrenda neposrednije zaintrigirala i jedna prijašnja incijativa kada je posljednjega dana veljače di� rektor Microsofta Ivan Vidaković otvorio konferenciju pod nazivom „Znanjem i inovacijama do konkurentne Hrvatske“. Odaziv je bio velik, puno zainteresirani�������������� h, a na konfe� renciji su bile nazočne i visokopozicionirane osobe iz akademskih i politi������������������������������������ čkih krugova. Tri smo mjeseca kasni� je pitali direktora Vidakovića što je namjeravao postići organizacijom konferencije i kakve je učinke ostvarila u tome razdoblju. 46 infoTrend 189/6/2012 I NFOTREND: Hrvatska je danas, vjerojatno, u najlošijem ekonomskom i moralnom stanju od svoga osnivanja, za što više ne možemo okrivljavati posljedice rata. Jesmo li propustili neke vrijednosti koje je napredni svijet u međuvremenu prihvatio? Je li možda ta činjenica bila osnovni poticaj za organiziranje konferencije „Znanjem i inovacijama do konkurentne Hrvatske“ i zašto se upravo Microsoft Hrvatska našao pozvanim i organizirati ju? IVAN VIDAKOVIĆ: Više je razloga bilo za konferenciju, a osnovni je taj da smo mi informatičari uvijek optimisti. Mi znamo ulogu i mjesto tehnologije, važnost znanja i inovacija, po pitanju konkurentnosti, a znamo i u kojem smjeru ide razvoj ljud� skog društva. Konačno, i živimo u 21. sto� ljeću, koje je stoljeće tehnologije. Već sada gotovo svako radno mjesto traži neki stu� panj informatičke pismenosti. Stoga smo svjesni da Hrvatska neće imati uspješnu budućnost ako ne uspije spojiti dva fak� tora - kvalitetu i masovnost obrazovanja. Tu ima dobrih pomaka, nakon preporuka Nacionalnoga vijeća za konkurentnost, postotak stanovnika Hrvatske s visokom stručnom spremom je povećan s 7.82% (popis stanovništva iz 2001.) na današnjih 14.3%. Cilj EU je 40% visokoobrazovanih u radnoj snazi do 2020. Finska već danas ima 40%, a Irska čak 50% zaposlenih oso� ba s visokom stručnom spremom. Hrvat� ska ima razumnu težnju da do 2020. bude Dok danas mnogi kritiziraju obrazovni sustav da i dalje proizvodi „kadrove za burzu“, oni koji provode obrazovanje s pravom mogu tvrditi da se tek na osnovi strategije razvoja može napraviti dobar plan obrazovanja kadrova na 30%, s današnje procijenjene brojke od oko 18%. Često, međutim, ponavljam, da Hrvatskoj nedostaje strategija razvoja. I dok danas mnogi kritiziraju hrvatski obra� zovni sustav da i dalje proizvodi „kadrove za burzu“, oni koji���������������������� su odgovorni za obra� zovanje s pravom mogu tvrditi da se tek na osnovi strategije razvoja može napravi� ti dobar plan strategije obrazovanja. INFOTREND: Tema konferencije implicira manjak znanja. Nema li Hrvatska razmjerno velik postotak magistara i doktora znanosti u odnosu na broj radnoga stanovništva? Razgovaramo li o pomanjkanju znanja općenito ili je možda riječ o višku nepotrebnoga znanja? IVAN VIDAKOVIĆ: Hrvatska, na žalost, ima jako mali broj magistara i doktora znanosti (samo 0,67%), u odnosu na broj radnoga stanovništva. Dodatni problem je što većina tih doktora znanosti danas ne kreira novu vrijednost i ne rade u gospo� darstvu. Na primjer, u SAD-u 80% dokto� ra znanosti radi u gospodarstvu, u Europi 50%, a u Hrvatskoj je ta brojka samo 15%. Vjerujem da mi previše naglašavamo hr� vatske a premalo globalne potrebe. Po broju stanovnika, u odnosu na globalno stanovništvo, mi smo zanemarivi. Stoga ne smijemo učenike, studente i građane obrazovati za hrvatske potrebe, nego ih moramo obrazovati za globalne potrebe i važna je stalna usredotočenost na konku� rentnost Hrvatske u globalnim okvirima. Ne bude li konkurentna, Hrvatska nikad neće biti uspješna. Zato je Microsoft Hr� vatska toliko zainteresiran za rad lokalnih i Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska 189/6/2012 infoTrend 47 >INTERVJU regionalnih zajednica, suradnju sa studen� tima i nastavnicima, konkurentno hrvat� sko gospodarstvo i državu... Dakle, nama je i te kako stalo da Hrvatska kao društvo bude konkurentna. A onima s kojima su� rađujemo, koje osposobljavamo i učimo potrebnim vještinama, omogućavamo da budu uspješni i regionalno i globalno. Mi� crosoft ima niz programa koji podupiru te napore. Izvrstan primjer je svjetsko natje� canje studenata Imagine Cup, u kojemu su hrvatski studenti zadnjih nekoliko godine izvrsni. Tako je, primjerice, hrvatski tim lani bio među četiri najbolja u svijetu. O tome mi govorimo i zato organiziramo konferencije, prenosimo ideje i znanja, ali i najbolju svjetsku praksu. INFOTREND: Ako su za ostvarenje nacionalne konkurentnosti nužne promjene, tko ih treba pokrenuti i gdje su glavne kočnice? IVAN VIDAKOVIĆ: Promjene neće ići bez političke volje, velikih promjena u obra� zovanju i bez povećanja apsorpcijskog kapaciteta usmjerenog prema novim teh� nologijama. Zaista nije bitno radi li se o industriji, poljoprivredi, uslužnoj djelat� nosti, javnoj službi ili nečemu drugom. Po zadnjem izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, Hrvatska je na 76. mjestu global� ne konkurentnosti, od 142 zemlje. Među� tim, u isto vrijeme Hrvatska je tek na 87. mjestu po poslovnoj sofisticiranosti. Treba li još što dodati? Zato pokušavamo dobiti što više saveznika i partnera u bor� bi za povećanje hrvatske konkurentnosti. I nije lako sada provoditi promjene. Dosta smo se u posljednjih petnaest godina kao društvo umrtvili kroz razne socijalne tran� sfere i sad je jako teško resetirati sustav. Uz to se je urušio i sustav vrijednosti. Bilo bi lijepo kad bi svi mogli živjeti od rente, po� vlaštenih beneficija, socijalnih transfera, subvencija.... Na žalost više ne možemo jer Hrvatska više troši nego što privre� đuje. Svatko može vrlo lako izračunati da ovakav sustav nije dugoročno održiv. Nedavno je postavljeno pitanje jesu li hrvatski informatičari skupi? Kad bi samo cijena igrala ulogu, onda mi danas ne bismo imali jaku informatiku ni u Izraelu, ni u Danskoj, ni u Velikoj Britaniji, jer su svi oni skupi. 48 infoTrend 189/6/2012 Hrvatska više troši nego što privređuje. Svatko može vrlo lako izračunati da ovakav sustav nije dugoročno održiv. Do sada je vrijedilo razmišljanje - čemu teški rad i znoj ako postoje jednostavniji modeli preživljavanja. Na žalost, krizno i izuzetno neizvjesno vrijeme u kojemu da� nas živimo, natjerati će nas da se vratimo vrijednostima rada, privređivanja, krei� ranju dodatne vrijednosti, inovacijama, izvozu... Dakle, moramo ponovno izgra� diti sustav vrijednosti koji će promovirati znanje, kontrolu kvalitete, rad... A to znači i cjeloživotno učenje, Ako nam je do sada “status quo” bio najvažniji status u druš� Ivan Vidaković govori na WinDays 11 tvu, od sada to više ne bi trebao biti. U organiziranim, ali i dobro informa� tiziranim i reguliranim državama, točno sporu administraciju, neprecizne zakone i se zna koliko pridonosi svaki pojedinac. njihovo proizvoljno i nejasno tumačenje, Dobra i socijalno osviještena demokrat� veliki trošak rada, i tako dalje. ska društva uvijek će prepoznati potrebe Izraz konkurentnost podrazumijeva vi� ugroženih skupina i pojedinaca i osigurati soku dostupnost kvalificirane radne sna� da budu zaštićeni. Ali isto ge. Kvalificirane ne zna� tako takva društva mora� či jeftine. Nedavno je ju znati tko takvu pomoć postavljeno pitanje jesu Ako obrazovni sustav zlorabi. Kada već govori� li hrvatski informatičari mo o ugroženim skupina� proizvodi inovativnu skupi? Kada bi samo ci� ma, jako mi je teško gledati radnu snagu, doći će jena igrala ulogu, onda koliko je kod nas nezapo� vam i ulagači. A Hrvatska danas ne bismo imali slenih mladih od 18 do 25 je jako dobra u IT-u, jaku informatiku ni u godina. Donedavno smo naši mladi, kamo god Izraelu, ni u Danskoj, bili na drugome mjestu u ni Velikoj Britaniji, ni Europi, Španjolska je bila odu, osvajaju nagrade, Njemačkoj jer su svi oni prva s 50.5%, a Hrvatska je donose zlatne i srebrne skupi. Niti bi, primjeri� bila druga s 45%. Sada su medalje, stižu pohvale. ce, industrija bila tako nas „pretekli“ Grci i to nam jaka u Njemačkoj. Ključ sigurno ne može služiti kao utjeha. Dolazi uspjeha je u inovativnoj i učinkovitoj rad� turistička sezona u Hrvatskoj i pada broj noj snazi.Uvijek ću dati prednost dobroj nezaposlenih, ali pravo je pitanje koliko ponudi jer će ona generirati potražnju. Ne trajnih radnih mjesta možemo otvoriti, da obrnuto. Danas ćete teško naći ulagača bismo stvarno smanjili broj nezaposlenih. koji će nam ponuditi investiciju od mili� jun ili milijardu dolara i biti spreman če� INFOTREND: Gdje vidite izlaz iz takva kati četiri ili više godina da mu osigurate stanja? kvalificiranu radnu snagu. Toga nema i više nikada neće biti. Mo� IVAN VIDAKOVIĆ: Izlaz je vrlo jednosta� van, ali traži jaku političku volju, foku� rate imati odmah dostupnu kvalificiranu siranost na provođenje promjena i naci� radnu snagu, želite li naći ulagača. Jedan onalni konsenzus oko strategije razvoja je to od razloga zašto investicije danas od� Hrvatske. Formula je vrlo jednostavna, a laze u zemlje u razvoju, koje imaju broj� glasi: konkurentnost plus investicije = nu populaciju poput Kine, Indije, Rusije i Brazila. Premda su inicijalni motivacijski nova radna mjesta. A promjene će se sastojati od niza ma� faktori bili niska cijena rada i velika lokal� lih, ili velikih, zavisi kako tko gleda, aktiv� na tržišta, Kina je danas sve manje jeftina, nosti. Od promjena u obrazovanju do pro� a sve više inovativna. Sljedeći val će pred� mjena u ulagačkoj klimi, koje se odnose na stavljati, ili već predstavljaju, Indonezi� ja, Turska, Pakistan, Bangladeš, Filipini, Meksiko, Nigerija... Dakle, ja se iznova vraćam, na naš obra� zovni sustav - ako obrazovni sustav pro� izvodi inovativnu radnu snagu, doći će vam i ulagači. Hrvatska je jako dobra u IT-u, naši mladi, kamo god odu, osvajaju nagrade, donose zlatne i srebrne medalje, stižu pohvale. Na spomenutom Microsof� tovu Imagine Cupu, jedino je hrvatski tim iz Europe dobio nepovratnu stipendiju od 75.000 dolara. Zašto zagovaram jako informatičko ško� lovanje? Zato što vam je danas potrebna jako mala investicija da bi pokrenuli po� sao u IT-u. Internet je globalno prisutan i pristup je relativno jeftin. Sve što vam tre� ba za početak poslovanja na Internetu je jedna broadband linija, jeftino računalo i plastična kartica... i vi ste u svijetu global� nog biznisa. A sada usporedimo pokreta� nje industrijske proizvodnje. Za početak, trebate pogon, strojeve, kvalitetnu strate� giju i operativni plan, jako financiranje i dostup kapitalu, dobro poznavanje tržišta, marketinških alata, kvalificirane radnike, a još niste niti krenuli. Meni, pozivanje na reindustrijalizaciju izgleda kao čisti promašaj, ukoliko se ne govori o proizvodnji roba i usluga visoke dodane vrijednosti, baziranima na tehnologiji i inovaciji. Ona industrijalizacija iz pedesetih se već preselila u zemlje s jeftinom radnom snagom. Pogledajte samo brzinu razvoja mobilne tehnologije i mobilnog poslovanja. Raču� nalstvo u oblaku otvara neslućene moguć� nosti. Sva potrebna infrastruktura vam je već u oblaku. Zamislite samo priliku koju je donijela odluka Microsofta od prije godinu dana da će Windowsi pokretati i ARM procesore. Odjednom se moguć� nost izvršavanja programa koje razvijaju Windows razvojni inženjeri, s 1.3 milijar� de PC-a i milijuna servera pomiče na tri� lijune uređaja. Sve što može biti Internet adresabilno bit će Internet adresabilno. I sve će se moći vrtjeti na Windowsima. Bukvalno možemo zamijeniti staru izre� ku ‘samo nebo je granica’ u ‘samo oblak je granica’. Zato, meni, pozivanje na reindustrijali� zaciju izgleda kao čisti promašaj, ukoliko se ne govori o proizvodnji roba i usluga visoke dodane vrijednosti, baziranima na tehnologiji i inovaciji. Ona industrijaliza� cija iz pedesetih se već preselila u zemlje s jeftinom radnom snagom. Mi u Hrvatskoj nemamo strategiju ra� zvoja i nismo utvrdili kamo želimo stići a to znači da nam je svaki put dobar. Zato i ne razvijamo one ključne vještine koje su potrebne da bismo uspjeli u upravljanju potrebnim promjenama. I tako vrijeme prolazi, a mi i dalje radimo po starome. INFOTREND: Na koji bi način naše visoko školstvo moglo privući više mladih na studije suvremenih tehnologija? IVAN VIDAKOVIĆ: U Hrvatskoj se već go� dinama, možda i desetljećima sustavno zanemaruju matematika, fizika, prirodo� slovni predmeti i tehnologija. Posljedice su vidljive. Ako smanjite broj sati mate� matike u osnovnoj školi, imate smanjeni Hotel Antunović, Zagreb 27.09.2012. Poslovna primjena Razvoj programskih rješenja Implementacija i upravljanje infrastrukturom Tableti i pametni uređaji u primjeni Mobilna rješenja i pametni uređaji povezani kroz računalni oblak! Prijavite se već sada i uštedite 30%, www.mobilityday.com 189/6/2012 infoTrend 49 >INTERVJU interes đaka za tehnologijom u srednjoj školi, a kad dođete do fakulteta, zainteresiranih je još i manje. Dodatni problem je i manjak interesa ženske populacije za tehničke i tehnološke studije pa imamo problem i sa strukturom tehnološke radne snage. Morali bismo još od osnovne škole pojačati količinu i zanimljivost predavanja prirodoslovnih predmeta, s posebnom usredotočenošću na žensku populaciju, kako bismo postigli i ravnopravnost spolova u modernim zanimanjima, ali i pojačali inovacijski faktor. Dakle, pojačajmo usredotočenost, pojačajmo motivaciju i imat ćemo rezultate. Očekivao sam daleko više od akademske zajednice po pitanjima gospodarske krize, strategije razvoja ili hrvatske budućnosti.. Imamo puno kritičara, ali jeste li možda čuli neki dobar prijedlog? Očekivao sam od akademske zajednice da bez straha istupi pred društvo jer oni su intelektualna elita. Imamo mnogobrojne ekonomske fakultete, sveučilišta, institute, akademiju znanosti... Živimo u vrlo izazovnome vremenu, a spremnost na rizik, pa čak i na izricanje vlastitoga mišljenja, je vrlo mala. INFOTREND: Prošla su dva mjeseca od ovogodišnjih WinDaysa, kako s takvim odmakom kao čelni čovjek Microsofta gledate na učinke konferencije? IVAN VIDAKOVIĆ: Takav je tempo događanja da mi se WinDaysi doimaju odveć dalekima. Osobno sam vrlo zadovoljan ovogodišnjim WinDaysima zato što smo imali dosta uravnotežen pristup i prema tehnološkom i prema poslovnomu dijelu. Jedan je od razloga uspjeha i najava velikoga broja objava novih Microsoftovih proizvoda u Hrvatskoj, a to je nešto što u IT sektoru uvijek donosi nova uzbuđenja. Tko je god bio na ovogodišnjim WinDaysima mogao je osjetiti jednu izuzetno pozitivnu atmosferu. Kad bismo mogli dio tog entuzijazma pretočiti na gospodarstvo,vjerujem da bi nam gospodarstvo živnulo. Također, kad vam na takvu konferenciju dođe i predsjednik Re- Tko je god bio na ovogodišnjim WinDaysima mogao je osjetiti jednu izuzetno pozitivnu atmosferu. Kad bismo mogli dio tog entuzijazma pretočiti na gospodarstvo,vjerujem da bi nam I gospodarstvo živnulo. 50 infoTrend 189/6/2012 NEMA PREMALIH NI PREVELIKIH POSLOVA Hrvatski IT osjeća posljedice aktualnih izazova hrvatskoga gospodarstva, međutim mi sigurno možemo biti ona poluga koja će ubrzati izlaz iz krize publike i prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, onda znate da postoji interes, želja i spremnost za suradnjom. To je pokazala i četvrta godina WinDays Business konferencije. U Microsoftu smo prepoznali nužnost povezivanja poslovnoga i tehnološkoga sektora. Naime, zna se da danas poslovanje bez tehnologije ne ide, vezani su pupčanom vrpcom. Teško ćete naći konkurentnu tvrtku koja ne koristi tehnologiju, nije prisutna na Internetu ili ne komunicira elektronički i globalno. Uvijek tražim područja za unapređenje, međutim ove godine WinDaysi su zaista bili jedna dobra, kvalitetna i uravnotežena konferencija. Samo za informaciju, prosječna ocjena predavanja na tehnološkom dijelu Windaysa je ove godine 4.61 (od 5), najbolja ikad dobivena. INFOTREND: Kriza je uporna i hrvatski IT dijeli sudbinu hrvatskoga gospodarstva. IVAN VIDAKOVIĆ: Hrvatski IT osjeća posljedice aktualnih izazova hrvatskoga gospodarstva, međutim mi sigurno možemo biti ona poluga koja će ubrzati izlaz iz krize. Tehnologija se strahovito brzo razvija. Koji put pomislim i prebrzo, čak i za informatičare. To uočavam kod pojedinih partnera koji još uvijek teško prihvaćaju poslovanje u oblaku i otvaranje potpuno novih poslovnih modela. Pojavila se nova infrastruktura i nove mogućnosti. Za sada premalo ljudi i tvrtki prepoznaje priliku. Većini je, ipak, lakše raditi po starome. Zato se uvijek vraćam na strategiju poslovanja i obrazovanja. Jedno bez drugoga ne ide. Trebaju nam mladi, visokoobrazovani stručnjaci, da s njima pokrenemo promjene i zadržimo ih u našoj zemlji. Mi smo odgovorni da im omogućimo posao, uvjete rada i najbolje školovanje uz rad, kako bi oni sami bili konkurentni, a potom i učinili našu zemlju takvom. Microsoft Hrvatska čini sve da pokrene i razvija što više takvih programa, a na konferencijama koje organiziramo potičemo i druge da se uključe. Jedino tako možemo naprijed. Solidno U razgovoru sa Sašom Mitrovićem, dipl. ing. građevinarstva, predstavljamo vam uspješnu projektantsku kuću Stabilnost iz Rijeke koja, i u vrijeme recesije, zahvaljujući korištenju suvremenih informatičkih alata, ima uvijek dovoljno kvalitetnih i unosnih poslova RAZGOVARAO BORIS PLETIKOSA INFOTREND: Možete li ukratko predstaviti Stabilnost i njezinu djelatnost? SAŠA MITROVIĆ: Zapravo, riječ je o dvjema sestrinskim tvrtkama: I.T.T. , koja je osnovana 1992., i Stabilnost, koja je osnovana 2005. Prva se tvrtka danas bavi revizijom projekata, a druga projektiranjem i konstrukcijama. U žargonu često se to naziva statikom, premda ne volimo takav naziv jer radimo potpune projekte u visokogradnji i niskogradnji. Danas je u našoj struci potrebna prilagodljivost pa tako projektiramo sve vrste konstrukcija: armiranobetonske, čelične i zidane. Jednako tako imamo iskustva sa svim vrstama građevina pa smo tako projektirali trgovačke centre, hotele, poslovne i stambene zgrade, sportske, industrijske pa i pomorske objekte. Pristupamo svim poslovima na jednak način i za nas nema premalih ni prevelikih poslova. Osim projektiranja, u manjoj mjeri provodimo stručne nadzore nad gradnjom. Revizidiranje projekta konstrukcija, koja je prema zakonu obvezna za značajnije građevine, bitna je STUDIJA SLUČAJA< st se isplati Slijeva: Esad Hadžiomerspahić, Jelena Tatalović, Saša Mitrović, Lidija Miletić, Ivan Hrvatin, Luka Eškinja i direktor Daniel Repac. djelatnost i izdvojena je u posebnu tvrtku. Kolega Esad je tako ovlašteni revident za armiranobetonske i zidane konstrukcije. Ukupno je zaposleno petero ovlaštenih inženjera građevine i dvoje tehničara. Poslujemo na osnovi partnerstva i to nam daje posebnu motivaciju. INFOTREND: Navedite nam bitnije projekte? SAŠA MITROVIĆ: Najveći je poslovni centar Tower Center Rijeka, zatim Islamski centar u Rijeci, Hoteli 4 opatijska cvijeta, Novi Resort, sportske dvorane, hala za obradbu profila 3. maj, sportske dvorane i bazeni, obalna infrastruktura luka i još mnoge poslovne i stambene zgrade po cijeloj Hrvatskoj. INFOTREND: Kako ste locirali svoje informatič- ke potrebe i odabrali dobavljača? SAŠA MITROVIĆ: Uvijek uzimamo što je optimalno na tržištu za naš posao. Pratimo trendove u IT-u, ali smo uvijek spremni poslušati napomenu svojega dobavljača. Bitno je da se oprema ne kvari, da se brzo servisira ako i dođe do kvara. Od dobavljača tražimo potpunu uslugu i brzinu. Sve veća automatizacija i nove mogućnosti softvera omogućavaju da se usredotočite na bit problema Ne volimo mijenjati dobavljače, uglavnom kupujemo na istome mjestu. Posljednjih godina uzimamo samo brand HP računala. Radimo s dvama monitorima, što nam je mnogo lakše i brže. Softver? Radimo s AUTOCAD-om i njegovim nadogradnjama ARMCAD i Metal studio, te TOWER za proračun konstrukcija. Koristimo i COP za projektiranje priključaka i Allplan od Nemetscheka. Još tu ima i drugih manjih programa. INFOTREND: SAŠA MITROVIĆ: INFOTREND: Je li se postupak implementacije zbivao prema Vašemu očekivanju? SAŠA MITROVIĆ: Oduvijek radimo s računalima i oko primjene nikada nije bilo problema. Dakako, nije sve došlo iz vedra neba. Mnogo se toga naučilo na fakultetu pa i prije. Sve instaliramo sami. Netko tko 189/6/2012 infoTrend 51 >STUDIJA SLUČAJA mo značajne povijesne i nove građevine i to uglavnom po Europi. Evo sada se spremamo u London posjetiti nova olimpijska borilišta i nešto naučiti na tome. INFOTREND: šavanjem? Kako je sa stručnim usavr- SAŠA MITROVIĆ: Mi smo obvezni obnoviti licence svakih pet godina. Ali i bez toga stalno kupujemo njemačke knjige o građevini, arhitekturi, premda bolje govorimo engleski i talijanski. Prema našem mišljenju, Nijemci su daleko najviše odmakli u stručnoj literaturi. se naziva inženjerom morao bi znati svoj alat koristiti, pa i instalirati i održavati ga sam. Nisam kao klinac bio haker. Ljubav se rodila na fakultetu. Danas nema branše bez informatike. INFOTREND: učenje? Zar to ne zahtijeva stalno INFOTREND: Hoće li uskoro biti novih ulaganja i posla za Vas? SAŠA MITROVIĆ: Hoće. Uvijek ima nešto novo. Nisu baš prava vremena, ali se ne brinemo. Mi ne tražimo posao jer nama drugi donose posao. Surađujemo s mnogo poznatih arhitekata koji su u pravilu nositelji posla. Surađujemo i sa stranim ulagačima, ali to su projekti u Hrvatskoj pa nekada i ne znate tko stoji iza neke tvrtke. SAŠA MITROVIĆ: Jasno. I naša struka zahtijeva stalno učenje. Novi materijali, novi izazovi te nova vrsta arhitekture stalno vas tjeraju INFOTREND: Koje su pozitivna učenje. Informatika je INFOTREND: Kakva su njihova i Vaša zane posljedice korištenja raču- Od dobavljača tek mali dio izobrazbe, jednička iskustva po pitanju birokracije? nala? tražimo potpunu to je samo naš alat za rad SAŠA MITROVIĆ: Više nije riSAŠA MITROVIĆ: Strašna. Znamo nekauslugu i brzinu. i nema posebnoga obraječ o uštedi vremena jer se to da čekati po nekoliko tjedana do nekolizovanja. Svi moraju sami podrazumijeva. No danas uop- Ne volimo mijenjati učiti. Razmjenjujemo ko mjeseci za potpis i dozvole za projekt će nije moguće raditi projekte dobavljače, iskustva, dobro vladamo koji smo odradili za dva dana. Čudno je bez pomoći informatike, nije uglavnom kupujemo programima i ne pohađa- da smo mi projektanti daleko brži u radu profesionalno. Projekti moraju na istome mjestu. mo seminare. Masa je toga od administracije, koja bi nas samo trebazadovoljiti određene standarde na Internetu, a najbolja je la pratiti i servisirati. Često projekti stoje i kvalitete koji su nezamislivi bez korištenja izobrazba praktična primjena. Seminari zbog hira referenta na šalteru. informatike. Inače, mi nemamo gotovo nikakvih su uglavnom za početnike. Sve veća automatizacija i nove mogućposlova za grad ili državu. nosti softvera omogućavaju da se usreMnogo papirologije i muke, a INFOTREND: Kakva je radna dotočite na bit problema. Izbjegavaju se ne uklapamo se ni u filozofiju kultura – timska ili svatko Sve instaliramo nepotrebni manuelni poslovi kao precrnajniže cijene i projekata toga radi na svojem projektu? tavanja, zbrajanja, izradba specifikacija i sami. Netko tko se tipa. To je kozmetičko građeSAŠA MITROVIĆ: Postoje meslično. Zapravo nestali su tehničarski ponaziva inženjerom vinarstvo, a poražavajuće je đusobna savjetovanja. Imaslovi. da dobar dio struke živi od mo radne kolegije uz kavu i morao bi znati INFOTREND: Smatrate li da je kupnja leopuštenu atmosferu dva puta svoj alat koristiti, legalizacije. Država mora zaugalnoga softvera promašaj ili dobro ulo- dnevno. Tu se razmjenjuju pa i instalirati i staviti nelegalnu gradnju, a ne žen novac? stalno donositi nove zakone i ideje, traže savjeti ili drugo mi- održavati sam. svaki dan nešto mijenjati. SAŠA MITROVIĆ: Nema izbora. U normalšljenje, što je zapravo unutarnoj zemlji softver mora biti legalan. Nije nja revizija. Ne želimo predstaviti projekt INFOTREND: Biste li željeli projektirati u redu da netko koristi ilegalan softver u koji nije pogledalo više naših ljudi. Trudiodnosu na nas koji smo ga kupili. Mi ima- mo se ne biti rob posla, ali ako treba, radit najveću zgradu na svijetu? SAŠA MITROVIĆ: Ne baš. Ima i malih mo sve licence legalno kupljene, čak smo ćemo i u subotu i nedjelju. Ipak smo svi iznimno zahtjevnih projekata. Arhitektupretplaćeni na nove inačice. Koliko god suvlasnici. ra i građevinarstvo nisu sportske disciplinetko smatrao da je skupo, isplati se. Čak Družimo se i izvan posla. Često svi sku- ne i trka za rezultatom. Zadovoljan sam i kada još ne radimo u novoj inačici, pratimo novosti, učimo i pripremamo se na pa idemo na putovanja u inozemstvo u našim radom i ne bih ništa mijenjao - danju bezbolno prijeći. Tako se predstavljate vlastitoj organizaciji. Spajamo ugodno s kako treba stalno širiti vidike i stalno se korisnim, kroz turističke posjete obilazi- usavršavati. kao ozbiljna tvrtka. 52 infoTrend 189/6/2012 >ICT vijesti BiH PRIPREMIO: HARIS HAMIDOVIĆ Drupal Balkan Sumit 2012 U Sarajevu je održan Drupal Balkan Summit 2012. Kao i prošlogodišnji, Drupal Balkan Sumit 2012 rezultat je suradnje bosanske, srbijanske i hrvatske Drupal zajednice i ponovno je uspio okupiti brojne mrežne entuzijaste i korisnike ovoga open-source CMS-a iz cijele regije, a posjetitelji su tijekom prijave za sudjelovanje na konferenciji mogli prijaviti i vlastite prezentacije i predavanja, prenosi portal hardwarebase.net. Preventivne mjere Objavljeni rezultati pojačanoga inspekcijskog nadzora nad zaštitom autorskih prava korištenja i prometa računalnih programa. U Federalnoj je upravi za inspekcijske poslove održana konferencija za novinare povodom objavljivanja ostvarenih rezultata pojačanoga inspekcijskog nadzora nad zaštitom autorskih prava korištenja i prometa računalnih programa. Direktor je Federalne uprave za inspekcijske poslove Ibrahim Tirak ustvrdio da su tijekom 15 dana obavljanja inspekcijskih pregleda obavljene 304 inspekcijske kontrole. 78 inspektora je sudjelovalo u navedenim aktiv- Konferencija za novinare povodom objavljivanja ostvarenih rezultata pojačanoga inspekcijskog nadzora nostima, a kod 137 subjekata utvrđeno je da nemaju licencirane programe. Također je istaknuo da su tijekom obavljanja inspekcijskoga nadzora inspektori izricali manje represivne mjere preventivnoga karaktera, odnosno donosili su rješenja o otklanjanju nedostataka kojima je omogućen rok za otklanjanje neregularnosti bez izricanja kazni. Samo su u dvama slučajima inspektori izrekli kaznene mjere u vidu prekršajnoga naloga u ukupnome iznosu od 7.000 KM. Također je naveo da je korištenje USB-stika od strane inspektora bilo u nekoliko slučajeva te da nije izazvalo bilo kakve nepovoljne učinke. Što se tiče izravnih učinaka Tirak je ustvrdio da je preko 1000 tvrtki licenciralo softvere koje koriste, te da su provedene nabave novih softvera od strane proizvođača. Istaknuo je da je budžetski učinak zahvaljujući tim aktivnostima po pitanju uplaćenoga PDV-a u BiH cca 700.000 KM, a po pitanju novih radnih mjesta evidentiran je broj od 140 novozaposlenih IT suradnika i drugoga osoblja od strane partnerskih kuća koje distribuiraju softverske programe i drugih pravnih lica. Direktor je Kantonalne uprave za inspekcijske poslove istaknuo da su inspekcije tijekom tih aktivnosti u najvećoj mjeri nadzirale razvijene subjekte nadzora koji ostvaruju izniman profit, te da su ispunjeni svi ciljevi koji su bili zacrtani prilikom planiranja provedbe toga inspekcijskog nadzora u HBiH-u. Predstavnica je BSA (Business Software Alliance) pozdravila nastojanja inspekcija u HBiH-u na zaštiti autorskih prava te je istaknula da se, zahvaljući takvim aktivnostima ovlaštenih ustanova, BiH može prepoznati Android liga 2 Posljednji je tjedan mjeseca svibnja 2012. Mtel isko- Najava Mtel Android lige ristio da svim zainteresiranim studentima Elektrotehničkoga fakulteta u Sarajevu predstavi nedavno najavljenu (i drugu po redu) Mtel Android ligu, prenosi hardwarebase.net. Ove će godine nagrade biti dodijeljene za dvije kategorije aplikacija po pet novčanih nagrada – najbolje pojedinačne aplikacije i najbolje studentske aplikacije. Ukupna vrijednost nagradnoga fonda iznosi 30.000 KM. 189/6/2012 infoTrend 53 >ICT vijesti >TELEKOMUNIKACIJE BiH kao ozbiljan partner za ulaganja od strane inozemnih korporacija, te da se BiH tako promiče kao ozbiljan kandidat za ulazak u euroatlantske integracije. U 2011. bez smanjenja stope piratstva Međunarodni simpozij INTSIKT 2012 INTSIKT 2012. U organizaciji Fakulteta elektrotehnike Univerziteta u Tuzli i BIT Centra Tuzla, a u suradnji s Fakultetom za elektrotehniku u Ljubljani, te uz podršku Regulatorne agencije za komunikacije BiH, održan je 8. međunarodni simpozij o informacijsko-komunikacijskim tehnologijama InTsikt 2012. Predviđeno je 16 predavanja eminentnih profesora s univerzitetâ iz Ljubljane, Zagreba i Trabzona, te stručnjaka i istraživača s institutâ i kompanijâ iz Njemačke, Španjolske, Slovenije, Italije, Turske, Hrvatske i BiH. Tema je ovogodišnjega simpozija ˝Telekomunikacije za pametne sisteme˝ i predstavlja nastavak prošlogodišnje teme ˝Pametni grad˝. Taj simpozij već osmu godinu zaredom pred- SIT 2012 Treći Sajam informacijskih tehnologija (SIT) održan je u Širokome Brijegu. Uz sveprisutne teme kao što su informatičko obrazovanje, online oglašavanje, pristup Internetu te poslovne aplikacije, na ovogodišnjem je sajmu posebna pozornost bila usmjerena na razvoj mobilnih aplikacija i oglašavanje preko mobilnih uređaja. 54 infoTrend 189/6/2012 stavlja mjesto na kojem se susreću akademija i industrija te razmjenjuju iskustva iz informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Dekan na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli, prof. dr. Amir Tokić, smatra da pomoću toga simpozija spomenuti fakultet, Univerzitet u Tuzli, ali i svi univerziteti u našoj zemlji ˝hvataju˝ jedan priključak s najnovijim europskim i svjetskim tijekovima i to u vrlo propulzivnome području kao što su komunikacijsko-informacijske tehonologije. ˝Danas su ‘pametni’ sustavi hit tehnologija i mi nastojimo da preko Hrvatske, Slovenije, Austrije, a ove godine i Španjolske, Italije i Turske budemo dio europske zajednice u najširem smislu te riječi˝, ističe dekan Tokić. Komercijalna je vrijednost instaliranoga piratskog softvera na osobnim računalima (PC) u Bosni i Hercegovini u 2011. iznosila 15 milijuna američkih dolara, a stopa pi- ratstva i dalje iznosi 66%. To su, između ostaloga, rezultati Globalne studije o softverskome piratstvu za 2011., istraživanja asocijacije Business Software Alliance (BSA). Istraživanje se radi svake godine, u cilju dobivanja aktualnih informacija o softverskome piratstvu u svijetu. S obzirom na to da je stopa piratstva u BiH nepromijenjena u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 66%, BiH i dalje ima znatne gubitke. Međutim, treba imati u vidu da se znatan broj aktivnosti na suzbijanju softverskoga piratstva dogodio tijekom tekuće godine tako da je realno očekivati bolje rezultate u sljedećoj studiji. BSA smatra da je nužno nastaviti s naporima usmjerenima na smanjenje stope softverskoga piratstva jer se time štite prava proizvođača koji ulažu u razvoj tehnologije, a osim toga izravno se doprinosi razvoju bosansko-hercegovačke privrede”, izjavila je Mirna Milanović-Lalić, glasnogovornica BSA u BiH, prenosi portal ekapija.ba. >ICT vijesti Srbija PRIPREMIO NIKOLA MARKOVIĆ starstvo zdravlja nabavilo 5000 računala. IT postmoderna ComTrade zastupnik BMC-a za jadransku regiju HP „Beogradski pobednik” Privredna je komora Beograda nagradu “Beogradski pobednik” 23. svibnja 2012. dodijelila i IT kompaniji Hewlett-Packard (HP) Srbija. Nagradu je primio Miloš Đurković, generalni direktor kompanije Hewlett-Packard Srbija. Kompanija HP nagradu je dobila zato što je u proteklih 10 godina ustrajno radila na plasmanu vrhunske IT opreme u Srbiji, transferu najnovijih informacijskih tehnologija i pomaganju domaćim korisnicima da što potpunije iskoriste kupljenu opremu. Miloš je Đurković, zahvaljujući na dobivenome priznanju, istaknuo da je HP u 2011. uprkos krizi ostvario promet u iznosu od oko 100 milijuna dolara. Matematika i primene U Beogradu je na Matematičkome fakultetu održan treći simpozij “Matematika i primene”. Na početku je skupa otvoren digitalni legat Milutina Milankovića i predstavljena je knjiga “Mika Alas, beleške o životu velikog matematičara”. Rad se skupa zbivao u okviru sekcija: matematika i primena danas, matematika i informatika u obrazovanju, naučnoistraživački i stručni rad. Na skupu je podneseno 40 znanstvenih radova. Informatizacija primarne zdravstvene zaštite Pomoćnik ministra zdravlja u Vladi Republike Srbije Petar Bulat najavio je 29. svibnja 2012. da resorno ministarstvo namjerava da do 2015. informatizira cjelokupan zdravstveni su- stav Srbije, što će imati i znatne ekonomske učinke. Bulat je naveo da će to omogućiti da se mnogo bolje prati zdravstveni sustav. Informatizacija će cijeloga zdravstvenoga sustava u Srbiji donijeti brojne olakšice i zdravstvenim radnicima i pacijentima, a ekonomski će učinak biti veliki, imajući u vidu znatno smanjenje troškova u zdravstvu. Koordinatorica je za razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija projekta DILS Nada Teodosijević priopćila da će do kraja iduće godine biti završena informatizacija svih službi primarne zdravstvene zaštite u Srbiji te da je Mini- Potpisivanjem ugovora o strateškome partnerstvu ComTrade postao je ekskluzivni zastupnik kompanije BMC za jadransku regiju i u budućnosti će svojim klijentima nuditi poslovni softver te ugledne kompanije koja je prisutna u preko 120 država na svijetu. BMC je jedan od pionira na polju BSM (Business Service Management) rješenja, a proizvodi te kompanije imaju potencijal smanjiti ukupne IT troškove i unaprijediti kvalitetu usluga za krajnje korisnike. Ta rješenja omogućuju automatizaciju ključnih poslovnih procesa. ComTrade ima preko 1000 iskusnih i provjerenih softverskih inženjera sposobnih da svako rješenje prilagode konkretnim potrebama klijenata. Novi trendovi Društvo za informatiku Srbije i Udruženje informatičke delatnosti Srbije organizirali su 6. lipnja 2012. predavanje “Novi trendovi u informacionim tehnologijama - IT postmoderna”. Predavanje je održao dr. Petar Kočović, direktor Gartnera za Srbiju. Dr. Kočović je na osnovi istraživanja kompanije Gartner i vlastitih proučavanja predstavio sadašnje trendove i prognoze razvoja u području IT-a. Sada u svijetu ima oko 800 milijuna pametnih (smart) telefona, 1,5 milijarda osobnih računala, 2,3 milijarde internetskih korisnika, 3,5 milijarde mobilnih telefona i dr. Uveden je videonadzor na javnim mjestima, ali i u velikome broju radnih sredina. Masovno se koristi elektronička identifikacija pred državnim ti-jelima, ali u poslovanju. Time je privatnost građana veoma ugrožena. Računalstvo se u oblaku širi u poslovnim primjenama računala jer donosi uštede i djelotvornost. Gartner predviđa da će 2012. IT tržište u svijetu porasti za pet posto. Kočović je kao najnovije trendove u razvoju IT-a naveo i sljedeće: verbalnu komunikaciju s računalom, holografske projekcije, čipirane implantate, prototipove kvantnih i molekularnih računala i dr. VIP-ov 5. rođendan Ulaskom na tržište Srbije u lipnju 2007. Vip je korisnicima donio pravu alternativu u mobilnoj komunikaciji jer su prvi put mo- gli birati povoljnije tarife i cijene telefonskih poziva za 1 dinar i pakete koji uključuju megabajte za prijenos podataka. Najmlađi je operator i predvodnik u inovacijama pošto je prvi ponudio, između ostaloga, i BlackBerry uređaje i Android telefone, domaće mobilne aplikacije na svim platformama, prilagodljive Smart postpaid tarife, tabletne uređaje i usluge na HSPA+ mrežnoj tehnologiji. Vip ima više od 1,6 milijuna korisnika i u suradnji je s kompanijom ZTE započeo tromjesečno testiranje LTE (Long Term Evolution) tehnologije. 189/6/2012 infoTrend 55 >PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE KOLIKO ZNATE O PREDNOSTIMA I NEDOSTATCIMA GRUPNIH ODLUKA? Stručnjaci za loše odluke PRIPREMILA ANA RIBARIĆ GRUBER Kako bismo odabrali najbolje rješenje, potrebno nam je dobro poznavanje prilika na koje se odluka odnosi, znanje i iskustvo, ali i dovoljno vremena za podrobnu raščlambu svih mogućnosti i njihovih posljedica (osobito dugoročnih). Nije rijetkost da pri donošenju odluka tražimo pomoć drugih – suradnika, prijatelja ili članova obitelji, bilo da tražimo njihovu podršku ili savjet ili pak odluku donosimo zajedno s njima. U politici, upravljanju različitim ustanovama ili tvrtkama donošenjem se odluka bave različita tijela čiji članovi imaju određene kvalifikacije ili su delegirani za taj posao. Ipak, postavlja se pitanje jesu li zajedničke odluke uvijek bolje od pojedinačnih? Donošenje je odluka dio naše privatne i poslovne rutine. Međutim, donošenje dugoročnih, rizičnih ili nepopularnih odluka nikada nije jednostavno jer za sobom povlači odgovornost za Odlučivanje u grupi Zdrav nam razum govori da donošenje posljedice. Kako biste provjerili svoje znanje o grupnome odlučivanju, pročitajte pozorno sljedeće tvrdnje i procijenite jesu li one točne ili netočne: 1. Više osoba nije nužno mudrije nego jedna. TOČNO NETOČNO 2. Odluke koje donese većina ne moraju biti najbolje. TOČNO NETOČNO 3. Trebalo bi poticati sve članove da izraze svoje ideje i mišljenje. TOČNO NETOČNO 4. Veća povezanost među članovima grupe ne jamči da će odluke biti kvalitetnije. TOČNO NETOČNO 5. Manje grupe u pravilu donose kvalitetnije odluke. 6. Vođa ima važnu ulogu u donošenju grupnih odluka. TOČNO NETOČNO TOČNO NETOČNO 7. Pri donošenju odluka vođa ne bi trebao isticati svoje želje. TOČNO NETOČNO 8. Grupe čiji članovi imaju isti interes sklonije su grupnoj zaslijepljenosti. TOČNO NETOČNO 9. Heterogene grupe donose kvalitetnije odluke. TOČNO NETOČNO 10. Grupne su odluke obično ekstremnije od onih koje donesu pojedinci. TOČNO NETOČNO 11. Grupe mogu donijeti izrazito loše odluke unatoč stručnosti svojih članova. TOČNO NETOČNO 12. Pri donošenju je odluka poželjno imati rezervni plan. TOČNO NETOČNO (Sve su navedene tvrdnje točne! Prema tomu – što ste više puta odgovorili s „točno“, bolje ste obaviješteni o grupnome odlučivanju. Podrobnija se objašnjenja nalaze u tekstu.) 56 infoTrend 189/6/2012 odluka u grupi ima brojne prednosti: više očiju bolje vide, više ušiju bolje čuju, a više je mozgova pametnije. Može se pretpostaviti da će grupa imati više ideja nego pojedinac, kao i da će lakše uočiti prednosti i nedostatke mogućih rješenja te bolje razraditi ono za koje se odluči. U pravilu su grupne odluke u prosjeku bolje od pojedinačnih, ali lošije od najboljega pojedinačnog rješenja. Međutim, pokazalo se da grupno odlučivanje nije uvijek najsretnije, o čem svjedoče i primjeri iz prakse. Problemi s donošenjem odluka mogu biti povezani s odlikama pojedinih članova grupe, kao što su stidljivost ili sklonost dominaciji, ali i sljedećim fenomenima: Socijalno besposličarenje: Socijalno je besposličarenje (zabušavanje) pojava da se pojedinac manje trudi kad radi u grupi nego pri samostalnome radu. Ono se javlja u svim oblicima rada (fizičkom ili intelektualnom), a osobito je prisutno kada je doprinos svakoga člana ILUSTRACIJE JENIO VUKELIĆ grupe zajedničkomu rezultatu nemjerljiv. Zato je dobro definirati očekivanja od svakoga člana (npr. prijedlog rješenja problema). Grupna polarizacija Grupne su odluke često ekstremnije u smjeru u kojem su članovi početno naginjali. Dakle, one mogu biti rizičnije ili su pak opreznije od pojedinačnih odluka, ovisno o tome koje je stajalište više cijenjeno u grupi. U praksi češće dolazi do pomaka prema povećanoj sklonosti riziku. Razlog je donošenja rizičnijih odluka u grupi difuzija (raspodjela odgovornosti), odnosno osjećaj manje osobne odgovornosti u prisutnosti drugih članova grupe jer se odgovornost dijeli na sve prisutne (klasičan je primjer difuzije odgovornosti nespremnost pružanja pomoći unesrećenoj osobi kada je nazočno više ljudi). Drugi je razlog konformizam – priklanjanje uvjerenjima, stajalištima ili reakcijama većine, prilagođavanje društvenim i grupnim normama, što je posljedica podlijeganja stvarnomu ili zamišljenomu socijalnom pritisku, očekivanjima i zahtjevima drugih osoba. Postoje dvije vrste konformizma: normativni i informacijski. Normativni se konformizam javlja kada osoba želi da je grupa prihvati, a informacijski kada je stanje nejasno pa osoba druge vidi kao one koji znaju bolje. Grupna zaslijepljenost Krajnji je oblik grupne polarizacije grupna zaslijepljenost. U literaturi se u tome kontekstu vjerojatno najčešće spominje odluka američkoga predsjednika Kennedyja i male grupe njegovih političkih i vojnih savjetnika o invaziji na Kubu u Zaljevu svinja. Invazija je brzo propala, a taj je neuspjeh doveo čovječanstvo na prag nuklearnoga rata. Na žalost, to nije jedini primjer loše odluke zbog grupne zaslijepljenosti. Tu su i eskalacija rata u Vijetnamu, afera Watergate, nesreća letjelice Challenger koja se srušila neposredno nakon polijetanja 1986. (…) Grupna zaslijepljenost dovodi i do loših poslovnih odluka. Smatra se da su propasti nekih velikih poduzeća u jeku posljednje krize doprinijele loše odluke njihovih čelnika koje su bile posljedica grupne zaslijepljenosti (kao što je to bio slučaj s Enronom, Royal Bank of Scotland ili Northern Rock). Analize su načina na koji su navedene odluke donesene pokazale da je u grupama vladala visoka kohezija (povezanost među članovima), a visoko kohezivne grupe više pokušavaju doći do jednoglasnoga mišljenja (upravo radi očuvanja kohezije i solidarnosti) nego do realistične procjene stanja. Te grupe karakterizira i veća izolacija, izravno rukovođenje, nepostojanje sustavnih postupaka traženja i procjene rješenja te visok stres i nizak stupanj uvjerenja da je moguće pronaći bolje rješenje od onoga koje preferira vođa ili neki drugi utjecajni član grupe. Članovi grupe često imaju i osjećaj visoke moralnosti i neranjivosti, što vodi u pretjerani optimizam. U grupama je prisutna autocenzura i kolektivno racionaliziranje, stereotipi o drugim grupama, privid jednoglasnosti, a ako neki pojedinac iskaže drukčije mišljenje, grupa odgovara izravnim pritiskom na njega. Prilikom donošenja odluka takve grupe u pravilu nemaju potpun pregled ciljeva i mogućih rješenja problema, ne pokazuju spremnost na traženje informacija, ne preispituju rizike mogućih odluka, pristrane su u obradbi dostupnih informacija i najčešće nemaju planove za slučaj da nešto pođe po zlu. Kako donijeti kvalitetniju odluku u grupi? Univerzalnoga recepta koji jamči donošenje dobrih odluka u grupi nema, ali pokazalo se da su grupne odluke općenito kvalitetnije u sljedećim slučajevima: 1. Manja grupa omogućava aktivnije sudjelovanje svakoga člana, stoga su i odluke koje takva grupa donese u pravilu bolje. 2. Ako je moguće, zadatak je dobro podijeliti u manje dijelove i osnovati podgrupe koje će se podrobno baviti sastavnicama zadatka – tako osiguravamo veću aktivnost članova i omogućavamo im da se bave onim za što su najsposobniji. 3. Status pojedinaca ne bi smio sprječavati otvorenu raspravu, stoga je važno poticati sve članove na iznošenje ideja i aktivno sudjelovanje i njegovati jasnu i kulturnu komunikaciju. 4. Heterogena po sastavu članova, primjerice, po odlikama ličnosti, struci, spo189/6/2012 infoTrend 57 >PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE Zanemareni životopisi lu, interesima i slično omogućava da se problem razmotri s različitih stajališta. Zanimljivo je da istraživanja pokazuju da su muškarci skloniji grupnoj zaslijepljenosti, pa je to još jedan razlog zbog kojega bi u različita tijela koja donose odluke trebalo više uključivati žene. Izbjegavanje grupne zaslijepljenosti S obzirom na to da je grupna zaslijepljenost ozbiljna prepreka u donošenju kvalitetnih grupnih odluka, trebalo bi poduzeti sve da se ona svede na minimum. Neki od načina da se to postigne su: 1. Poticanje otvorenoga iskazivanja mišljenja u grupi, bez obezvrjeđivanja ili podupiranja pojedinih članova, osnovni je preduvjet donošenja dobrih odluka u grupi. Izvrsne se ideje mogu dobiti brainstormingom, prilikom čega treba poticati iznošenje što većega broja ideja, a da se pri tome ne kritiziraju ni same ideje ni osobe koje su ih iznijele. 2. Vođa bi trebao ohrabrivati razlike u mišljenju. Sloboda se u iznošenju ideja može postići i tako što se članove grupe unaprijed obavješćuje o problemu čije se rješenje traži i zadaje im se da svatko pronađe rješenje, tako da članovi ne znaju što drugi misle. Nakon toga svi članovi predstavljaju svoje ideje grupi, a onda grupa raspravlja o idejama radi pojašnjenja i procjene. Na kraju svaki član samostalno procjenjuje sve ideje, a ideja, koja dobije najbolju procjenu, prihvaća se. 3. S obzirom na to da vođe imaju bitnu ulogu u donošenju grupnih odluka, oni bi 58 infoTrend 189/6/2012 trebali biti nepristrani i ne izricati svoje želje na početku rasprave kako bi se izbjegla težnja članova da se s njima slože. U slučajevima u kojima vođa samom svojom nazočnošću utječe na članove, bolje je da uopće ne nazočuje raspravi (predsjednik Kennedy nakon odluke o iskrcavanju na Kubu više nije pribivao raspravama svojih savjetnika). 4. Bez dobre obaviještenosti nema dobrih odluka. Treba tražiti što više informacija o problemu, a dobro je tražiti informacije izvan grupe, iz neovisnih izvora, kako bi se izbjegla selektivnost. 5. Za kvalitetniju je odluku dobro angažirati neovisnu grupu (ili više njih, ako je riječ o ozbiljnim odlukama) da traži rješenje istoga problema, nakon čega se bira najbolje. 6. Dobro je da neki član preuzme ulogu „đavoljega odvjetnika“, odnosno da traži argumente koji podupiru mišljenje suprotno onomu koje zastupa većina. 7. Najprihvatljivije rješenje treba podrobno razraditi i predvidjeti sve prepreke i posljedice koje ono donosi. 8. Uvijek treba imati barem jedan rezervni plan, za slučaj da provedba donesene odluke zbog bilo kojega razloga ne uspije. S obzirom na to da se grupna zaslijepljenost može pojaviti u bilo kojoj grupi, bitno je da vođe grupâ budu upoznati sa zamkama grupnoga odlučivanja kako bi na vrijeme prepoznali znakove zaslijepljenosti i reagirali. U svakome slučaju njegovanje dobrih međuljudskih odnosa i poticanje izražavanja vlastitoga stajališta dugoročno se i te kako isplate. ŽIVOTOPIS JE GLAVNI ‘ALAT’ kod prijave na natječaj za posao, a većina (48%) ga ažurira samo kada se javlja na oglas. Pokazala je to anketa* portala MojPosao koja je provedena među 300 ispitanika. Oni uglavnom ističu kako životopis prilagođavaju opisu posla za koji se prijavljuju pa ga zato i ne ažuriraju redovito. “S obzirom na to da imam radno iskustvo u različitim segmentima poslovanja, potrebno je životopis prilagoditi konkretnoj traženoj poziciji”, komentar je jednoga od ispitanika. Četvrtina je ispitanika (25%) izjavila kako redovito ažuriraju svoj životopis. “Svako svježe postignuće unosim kronološki u životopis, a k tomu još i preinake za koje se odlučim proučavanjem životopisa sličnoga profila iz inozemstva”. Da životopis ažurira tu i tamo, kada se sjete, izjavilo je 19% ispitanika. Oni smatraju da podatke u životopisu ne treba stalno mijenjati i da životopis ne treba stalno estetski uređivati, nego prema potrebi. “CV mijenjam prema potrebi, dakle nakon stečenoga određenog radnog iskustva ili završenoga obrazovanja. Preostalih 8% ispitanika kažu da životopis nikada ne ažuriraju jer nemaju s čime. Oni smatraju da nema potrebe ažurirati životopis jer se poslovi ionako “dobivaju preko veze”. Martina Lovrić, voditeljica promocije i eksternih komunikacija preporučuje: Redovito je ažuriranje životopisa aktivnost koja se podrazumijeva i to osobito za aktivne tražitelje posla te pasivne tražitelje koji imaju životopis u online obliku. Dodavanjem novih vještina i stečenoga znanja dajete do znanja mogućim poslodavcima da radite na sebi. Bez obzira na to jeste li trenutačno zaposleni ili ne, svaki dan naučite nešto novo. Može se dogoditi da je upravo najnovija vještina koju ste stekli ona koja će vam dati prednost pred ostalim kandidatima ili je osobito bitna poslodavcu koji, primjerice, traži zaposlenika pretraživanjem baza specijaliziranih portala. Prilikom ažuriranja svojega životopisa osobito obratite pozornost na ključne riječi u svezi s vašim zanimanjem i područjem stručnosti jer upravo njih poslodavci koriste kada traže zanimljive kandidate. Međunarodne poslovne konferencije u Zagrebu Hr arena 2012 18. i 19. 9. 2012., hotel the regent esplanade, Zagreb 2. i 3. 10. 2012., hotel Hyatt, Beograd 3rd fMcG and retail arena 2012 17. i 18. 10. 2012., hotel Hyatt, Beograd 2nd aviation Business arena 2012 30. i 31. 10. 2012., hotel the regent esplanade, Zagreb Organizator YOur business intelligence and netwOrk partner www.infoarena.hr | tel: +385 1 555 3721 | fax: +385 1 557 1851 | e-mail: [email protected] Od sada možete upravljati cjelokupnim procesom izdavanja, zaprimanja te arhiviranja računa na jeftiniji, brži i sigurniji način. Jedna manja tvrtka godišnje samo na administraciju potroši oko 60.000 listova papira. Jeste li znali da je za proizvodnju te količine papira potrebno uništiti čak 5 stabala? Korištenjem e-poslovanja doprinesite zaštiti šuma i očuvanju okoliša.
© Copyright 2024 Paperzz
![Izvještaj Međunarodnog programskog odbora, [PDF]](http://s3.paperzz.com/store/data/005147568_1-4c89055846b1523dfd93fbdd116cfce0-250x500.png)
