10/13/2012 EKONOMSKI FAKULTET PODGORICA MAGISTARSKE STUDIJE Mr Tamara Đuričković INFORMATIČKA EKONOMIJA Podgorica, 13.10.2012. godine 31. oktobar 2011. Kako ICT može pomoći? 2 1 10/13/2012 Sadržaj • Digitalni jaz • eSpremnost • ePoslovanje, eTrgovina, eGovernment/eUprava 3 Udio internet korisnika prema ukupnom broju stanovnika Izvor: ICT Facts and Figures – The World in 2011 International Telecommunication Union Procenat pojedinaca koji koriste internet nastavlja da raste na svjetskom nivou i do kraja 2011 godine je 2.3 milijarde ljudi bilo online. U zemljama u razvoju, broj internet korisnika se udvostručio između 2007 i 2011 godine, ali je samo jedna četvrtina stanovnika u ovim zemljama bila online do kraja 2011. godine Procenat pojediaca koji koriste internet u razvijenim zemljama je dostigao oko 70% do kraja 4 2011. godine 2 10/13/2012 Broj Internet korisnika prema godinama i prema stepenu razvoja Izvor: ICT Facts and Figures – The World in 2011 International Telecommunication Union 5 Upotreba ICT-a u domaćinstvima Izvor: ICT Facts and Figures – The World in 2011 International Telecommunication Union 6 3 10/13/2012 Razlozi zbog kojih domaćinstvo nema pristup Internetu Izvor: Zavod za statistiku Crne Gore i Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije, 2011 7 Skoro 6 milijardi pretplatnika mobilne telefonije Izvor: ICT Facts and Figures – The World in 2011 International Telecommunication Union Iako zemlje u razvoju hvataju korak sa razvijenim zemljama kada je riječ o 3G pokrivenosti, i dalje postoje značajne razlike kada je riječ o stepenu mobilne broadband penetracije u razvijenim zemljama (51%) i zemljama u razvoju (8%). 8 4 10/13/2012 DIGITALNI JAZ 9 Kreatori praktičnih politika u raznim sferama nerijetko o intertnetu razmišljaju kao o potencijalnom katalizatoru svestranog socioekonomskog razvoja, dok korporacije u razvoju interneta vide otvorenu priliku za sticanje profita Da li razvoj informacionog društva u zemljama u razvoju prati trend razvoja informaciono komunikacionih tehnologija? Ili je, da bi dostigli status razvijenih zemalja potrebno mnogo brže razvijati usluge informacionog društva, kako bi u određenom trenutku uhvatili korak sa najrazvijenijim? 10 5 10/13/2012 Digitalni jaz Digitalni jaz se odnosi na jaz između pojedinaca, domaćinstava, preduzeća i geografskih područja na različitim društveno-ekonomskim nivoima u odnosu na njihove mogućnosti da pristupe informacionim i komunikacionim tehnologijama kao i njihovoj upotrebi interneta za različite aktivnosti. DIGITALNI JAZ JAZ ZNANJA GLOBALNI DIGITALNI JAZ 11 Digitalni jaz “Jaz između onih koji imaju računare i pristup internetu i onih koji to nemaju” “Jaz u pristupu broadband mrežama” “Simptom mnogo većih i kompleksnijh problema – postojanje siromaštva i nejednakosti” Teorija difuzije inovacija kroz društvene mreže KO koristi (stepen analize) Kakve su KARAKTERISTIKE (atributi čvorova i veza) Kako je POVEZANO (stepen digitalne sofisticiranosti) ŠTA se koristi (tip tehnologije) 12 6 10/13/2012 Digitalni jaz Digitalna podjela u UŽEM i ŠIREM smislu “Razlike u pristupu internetu između zemalja i regiona u svijetu u cjelini su toliko značajne da one zapravo mijenjaju značenje digitalnog jaza, i to predstavlja pitanja o kojima treba raspravljati” GLOBALNA DIGITALNA PODJELA 13 Globalna digitalna podjela % Penetracije regiona Rast u periodu 2000-2011 % ukupnog broja korisnika u svijetu Afrika 13.5 % 2,988.4 % 6.2 % Azija 26.2 % 789.6 % 44.8 % Evropa 61.3 % 376.4 % 22.1 % Bliski istok 35.6 % 2,244.8 % 3.4 % Sjeverna Amerika 78.6 % 152.6 % 12.0 % Latinska Amerika i Karibi 39.5 % 1,205.1 % 10.4 % Australija i Okeanija 67.5 % 214.0 % 1.1 % Svijet 32.7 % 528.1 % 100.0 % Region Izvor: www.internetworldstats.com 14 7 10/13/2012 Digitalni jaz Da li se digitalni jaz povećava ili smanjuje? NOVI DIGITALNI JAZ? 15 Digitalni jaz • Svjetska banka – digitalni jaz se smanjuje • Izvještaj za 2007. godinu: – Zemlje u razvoju imaju mnogo veću penetraciju fiksne i mobilne telefonije – Manje razvijene zemlje hvataju korak sa razvijenim zemljama – Upotreba interneta se povećava – Afrika predstavlja lidera kada je riječ o penetraciji mobilne telefonije – Generalno, povećan je rast upotrebe interneta u većini zemlja širom svijeta 16 8 10/13/2012 Digitalni jaz Na veličinu digitalnog jaza utiču i drugi infrastrukturni činioci a ne samo oni koji se odnose na ICT infrastrukturu. 17 Digitalni jaz • Osim političke dimenzije digitalnog jaza, ovaj fenomen se ne odnosi samo na pitanja pristupa ili nedostatka pristupa ICT-u. ne postoji adekvatno vrijeme za pripremu i pregledanje softvera ili web sajtova postoji nedostatak treninga u vezi upotrebe softvera upotreba tehnologije zahtijeva mnogo više vremena računari u školama nisu dovoljno dobri da bi mogli da ih koriste u nastavi tehnologija nije usklađena sa programima i ocjenjivanjem teško je pronaći softver koji može zadovoljiti potrebe učenika/studenata 18 9 10/13/2012 Digitalni jaz Digitalna inkluzija ili eInkluzija Digitalni starosjedioci i/ili digitalni imigranti 19 Digitalni jaz PREVAZILAŽENJE DIGITALNOG JAZA Digitalni jaz nije samo pitanje jedne tehnologije, već je u vezi velikog broja tehnologija, ali pokreće i složeni set faktora koji postoje izvan žice. 20 10 10/13/2012 Digitalni jaz • Digitalni jaz kao multidimenzionalan fenomen koji obuhvata tri različita aspekta: – Globalna podjela – Društvena podjela – Demokratska podjela • Izgradnja inkluzivnog i razvojno usmjerenog informacionog društva 21 Digitalni jaz • Mjere koje se koriste za mjerenje digitalne inkluzije: – Stepen eSpremnosti – Indeks digitalnog oportuniteta – Indeks informacionog društva – eGovernment indeks i sl. 22 11 10/13/2012 Digitalni jaz i ekonomski razvoj • Internacionalna pomoć treba biti usmjerena prema zadovoljenju osnovnih potreba prije nego prema smanjenju digitalnog jaza? • Mobilni telefoni i internet pristup pomažu u smanjivanju razlika između bogatih i siromašnih nacija. 23 Digitalni jaz i ekonomski razvoj Upotreba ICT-a za socio-ekonomski razvoj 24 12 10/13/2012 Uzroci digitalnog jaza • • • • • Jezik Prava intelektualnog vlasništva Visoke cijene digitalnih informacija Broadband tehnologija ... Sekundarna digitalna podjela? 25 Intervencije za prevazilaženje digitalnog jaza • Implementacija ICT obrazovanja u obrazovne programe u školama • Otvoreni internet pristup • Razvoj politika koje pružaju usluge najranjivijim grupama u društvu • eGovernment infrastruktura u cilju jačanja razvoja lokalnog sadržaja 26 13 10/13/2012 Benefiti od prevazilaženja digitalnog jaza DIGITALNE DIVIDIDENDE • Kreiranje društva znanja – ICT ne samo da čini da ekonomija bude produktivnija, već za sobom nosi značajne društvene i kulturne promjene i – Ono podrazumijeva da šanse koje su dostupne društvu znanja treba da budu otvorene za sve građane kako bi buduće društvo znanja bilo inkluzivno i kohezivno 27 Najnerazvijenije zemlje ICT i telekomunikacije u najmanje razvijenim zemljama: pregled progresa koji je ostvaren tokom decenije 2000-2010 i Uloga ICT-a u unapređenju rasta u najmanje razvijenim zemljama: Trendovi, izazovi i šanse • 48 LDC (Least Developed Countries) zemalja • 12% svjetske populacije živi u LDC 28 14 10/13/2012 ICT uspješne priče • Inovacije i održivost Javno privatno partnerstvo za održivi razvoj u Africi “Rural internet Kiosk” 29 ICT uspješne priče “The Internet has completely changed my life, and I teach many people each day how to use the technology to change their lives as well.” “Before the rural Internet kiosk project we had problems engaging with the youth in the community. Since we began this project, our youth group has grown and members have started many new projects, including a jewellery-making shop that sells internationally.” “The rural Internet kiosk has the ability to electronically fill structural gaps in rural infrastructure. Everyone in the community can be equally served… With access to a rural Internet kiosk, the people will be empowered to join the rest of the virtual world and bring a uniquely different culture to the global community. The world needs to hear the voices of Africa from her deepest villages.” 30 15 10/13/2012 Digitalni gradovi – gradovi za bolju budućnost! Od 2010. godine, prvi put u istoriji, više od polovine svjetske populacije živi u urbanim oblastima. Ovaj trend se nastavlja, i UN predviđa da će do 2050. godine skoro 70% čovječanstva živjeti u gradovima. KARKTERISTIKE DIGITALNIH GRADOVA: Broadband povezanost Digitalna inkluzija Inovacije Znanje kao radna snaga Songdo, Republika Koreja Masdar, Abu Dhabi 31 eSpremnost 32 16 10/13/2012 Zašto “E” i “ICT” “E” kao – – – – – Efficient Effective Endorsed and legitimate Empowered Economic and Socially Developed “ICT” kao – I... Institutions.... Information – Can, has the Capacity to – Transform 33 Zašto eSpremnost? “Da bi upotreba ICT-a bila efektivna, zemlja mora biti “e-spremna” u terminima infrastrukture, dostupnosti ICT-a velikom broju stanovnika, i efektivnim pravnim i regulatornim okvirima u vezi upotrebe ICT-a.” The World Bank • Kapacitet da učestvuje i ostvaruje benefit u globalnoj digitalnoj ekonomiji • Preduslovi koji su potrebni za razvoj eUprave, eTrgovine i eRazvoja • Stepen do kojeg su zajednica ili organizacije pripremljene da učestvuju u umreženom svijetu 34 17 10/13/2012 Zašto eSpremnost? • eSpremnost je relativan koncept i može biti definisana različito u zavisnosti od prioriteta. • eEfikasnost – upotreba ICT-a kako bi se brže dostigli razvojni ciljevi specifični za jednu zemlju. 35 Zašto eSpremnost? • Kompletan proces eSpremnosti obuhvata tri ključne faze, koje se obično sprovode sekvencijalno: Faza I PROCJENA Faza II RAZVOJ STARTEGIJE I PRIPREMANJE AKCIONOG PLANA Faza III IMPLEMENTACIJA AKCIONOG PLANA 36 18 10/13/2012 Strateški okvir za eSpremnost Inicijative poslovnog i privatnog sektora Radna snaga koja je ICT obrazovana, lokalni eksperti i javna svjesnost Pristup i povezanost Integracija ICT-a u cilju promocije društvenog razvoja Liderstvo od strane Vlada 37 Zašto eSpremnost? 38 19 10/13/2012 Zašto eSpremnost? Postoje brojni postojeći setovi alata za procjenu eSpremnosti, koji se razlikuju u pogledu ciljeva, metodologija i rezultata • Procjena eSpremnosti omogućava: – Aktuelizaciju eGovernment ciljeva – Benchmarking progres – Saradnju – Utvrđivanje vizije, strategije, prioriteta, i ciljeva – Potvrdu i širenje 39 eSpremnost • Stepen eSpremnosti se razlikuje u zavisnosti od zakonodavstva. Svijet je sve više eSpreman – postoji preko 2 mlrd internet korisnika i skoro 6mlrd korisnika mobilne telefonije širom svijeta, i većina zemalja nastavlja da stvara/preduzima stalan napredak u veličini kvalitativnih indikatora razvojne tehnologije. 40 20 10/13/2012 eSpremnost • Indikatori koji se koriste za rangiranje mogu biti i kvantitativni i kvalitativni : – Tehnološka infrastruktura – Poslovno okruženje – Stepen do kojeg je ePoslovanje prihvaćeno od strane korisnika i kompanija – Društveni i kulturni uslovi koji utiču na internet upotrebu – Dostupnost servisa koji podržavaju ePoslovanje itd. (The Economist Intelligence Unit and IBM Corporation) 41 eSpremnost • Uspješna ekonomija • Sofisticirana infrastruktura • Koordinacija između vlade i privatnog sektora • Povećani rast upotrebe interneta između poslovnog sektora i korisnika 42 21 10/13/2012 Značaj procjene eSpremnosti • Inkluzivna globalna informaciona društva • Prikupljanje informacionih mehanizama koji pomažu vladama prilikom planiranja strategija za ICT integracije ali takođe i kreiranje unapređenja specifičnih komponenti eSpremnosti • Identifikovanje ključnih i relevantnih ICT podržanih razvojnih šansi itd. 43 Mjerenje eSpremnosti Economist Intelligence Unit – eSpremnost izračunava na osnovu 89 indikatora unutar 6 ponderisanih dimenzija i to: povezanost, poslovno okruženje, prihvatanje od strane potrošača i poslovnog sektora, zakonodavno i regulatorno okruženje, servisi podrške i socijalna i kulturna infrastruktura. 44 22 10/13/2012 Metodologije procjene eSpremnosti • APEC • CID • • • • • Procjena mjeri spremnosti zemlje za eTrgovinu kroz detaljan upitnik, fokusirajući se naročito na politike i uvoz-izvoz Procjena kategoriše zemlje kroz četiri stepena razvoja za svaku od 19 kategorija, fokusirajući se na tehnološku infrastrukturu, prožimajuću tehnologiju, kao i regulatorno i poslovno okruženje CSPP Procjena mjeri zajednice zajedno kroz četiri progresivne faze razvoja svake od pet kategorija, fokusirajući se na postojeću infrastrukturu i prožimajuću tehnologiju u društvu McConnell Zemlje se ocjenjuju kroz pet kategorija uključujući infrastrukturu i pristup, vladine politike, ljudski kapacitet, informacionu bezbijednost, i poslovnu klimu, na sklai od jedan do tri – rezultat procjene su detaljna analiza i preporuke. WITSA Pitanja uključuju: barijere u tehnološkoj industriji, uloga povjerenja potrošača, problemi sa tehnologijom eTrgovine, interne poslovne prakse koje podržavaju eTrgovinu, problemi sa radnom snagom, porezima, pitanja javnih politika, i otpor od potrošača. Mosaic Upitnik pokriva pitanja prožimanja, geografske disperzije, upotrebe u ekonomiji, tehnološke infrastrukture, tržišta internet usluga, i sofistikacije upotrebe. CIDCM Metodologija mjeri četiri tipa informacija za svaku zemlju: Istorija, ključni akteri i razvoju Interneta, Razvoj interneta i ICt politika tokom vremena, pregovori između aktera u razvoju Interneta u zemlji. U fokusu ovog okvira su “pregovori” između aktera. 45 Alati za procjenu makro nivoa eSpremnosti • Nivo razvoja infrastrukture • Povezanost • Internet pristup • Aplikacije i usluge • Brzinu mreže • Kvalitet mrežnog pristupa • ICT politike ALATI TAKOĐE MJERE: Programe ICT treninga koji se izvode Adekvatnost i dostupnost ljudskih resursa Stepen kompjuterske pismenosti Relevantnost sadržaja itd. 46 23 10/13/2012 Alati treba da... • Mjere performanse u svim oblastima koje su identifikovane kao važne • Budu dovoljno fleksibilni kako bi obuhvatili sve oblasti koje inače obuhvataju • Pružili procjenu i makro ali i mikro nivoa • Omogućiti benchmarking zajednice u svakoj od pojedinačnih identifikovanih oblasti • Budu dovoljno jednostavni kako bi bili razumljivi 47 Alati za procjenu mikro nivoa eSpremnosti Značaj ICT-a na nacionalnom nivou je identičan značaju ICT-a na nivou individualnih kompanija. POGREŠNO! 48 24 10/13/2012 Stepen eSpremnosti za poslovni sektor 1. 2. 3. 4. 5. 6. Ograničena upotreba kompjutera Razumna upotreba kompjutera eMail i pristup Internetu Korporativni web sajtovi Interaktivni korporativni web sajtovi Primanje narudžbina i naručivanje putem interneta 7. Plaćanje putem interneta 49 Snage i slabosti alata Kako su informacioni sistemi u mogućnosti da se povežu sa korisnicima informacionih resursa relevantnih njihovim potrebama Kvantitativne vs. Kvalitativne metode eEkonomija i eDruštvo 50 25 10/13/2012 Različiti ciljevi – različiti alati • Procjena efekata tehnologije na živote ljudi i shvatanje koliko se tehnologija koristi • Procjena spremnosti za eTrgovinu • Analiza stepena upotrebe tehnologije kako bi se predvidio budući tehnološki rast • Razumijevanje uloge političkih, ekonomskih i socijalnih faktora upotrebe tehnologije itd. 51 ePOSLOVANJE, eTRGOVINA, eGOVERNMENT/eUPRAVA 52 26 10/13/2012 ePoslovanje Elektronsko poslovanje je produkt digitalne ekonomije U svijetu punom zvučnih i izvikanih riječi, trenutno postoji jedna koja je toliko bučna da izluđuje ostatak rečnika… Internet Nepoznati autor • ePoslovanje se može definisati kao obavljanje poslovnih operacija primjenom savremenih informaciono komunikacionih tehnologija. • Elektronsko poslovanje se odnosi generalno na sve forme transakcija povezanih sa komercijalnim aktivnostima, uključujući organizacije i pojedince koje su bazirane na procesiranju i transmisiji digitalizovanih podataka, uključujući tekst, zvuk i virtuelne predstave 53 ePoslovanje • • • • • • • • • Povećana brzina promjene u poslovanju Smanjenje značaja udaljenosti kao parametra u poslovanju Smanjenje vremenskih disproporcija Globalno tržište Vještina upravljanja Značajne promjene odnosa od prodavca prema kupcu Otvorenost sistema Interdisciplinarnost Zaštita intelektualne svojine itd. 54 27 10/13/2012 ePoslovanje Uticaj na organizaciju rada i kvalitet života ePoslovanje donosi promjene! Suštine ePoslovanja je u strukturalnim transformacijama! 55 Koristi od uvođenja ePoslovanja • • • • • • • Smanjivanje radne intenzivne aktivnosti Porast produktivnosti rada Rast učešća visokoobrazovane radne snage Mali početni kapital Integracija svjetskog tržišta Pogodnosti u poslovanju i potrošnji Promovisanje individualnog preduzetništva MJERLJIVE VS. NEMJERLJIVE KORISTI 56 28 10/13/2012 Šanse za preduzeća Prednosti za potrošače Snižavanje troškova po raznim osnovama Outsourcing Bolji, lakši i brži pristup informacijama na globalnom nivou Brži stepen prihvatanja od strane kupca Bolji, lakši i brži pristup proizvodima na globalnom nivou Unapređenje identifikacija ciljnih tržišta i veća mogućnost preduzeća da učestvuje u “nabavci” kupaca Personalizacija proizvoda i usluga/ Dodata vrijednost proizvoda Povećana ukupna efikasnost plasmana Niže cijene proizvoda i usluga Mogućnost brže reakcije na zahtjeve potrošača Jača pregovaračka moć Nove poslovne mogućnosti Brz odgovor na postavljene zahtjeve Kraći lanac snabdijevanja Značajne uštede u vremenu Globalno prisustvo na tržištu Veći (globalni) izbor proizvoda i usluga Značajne uštede u vremenu... Korišćenje “faktora udobnosti” pri kupovini... 57 ePoslovanje EKONOMSKE IMPLIKACIJE • • • • • • • Smanjenje troškova poslovanja Potreba za promjenom modela biznisa, sektorskom organizacijom i promjenom strukture tržišta Prednosti otvorenosti i ekonomije obima Katalizatorski efekti Potreba upražnjavanja forme poslovanja koja je postala norma Korišćenje prednosti faktora vremena Mogućnost jeftinog eksperimentisanja i isprobavanja raznih ideja SOCIJALNE IMPLIKACIJE • • • • • • • • • Otpor, strah od promjena Fenomen socijalnih mreža Pitanja sigurnosti Pitanja privatnosti Strah od digtialnog i digitalno isključenje Problem nezaposlenosti Digitalni jaz Promjena socijalne infrastrukture Političke moći itd. 58 29 10/13/2012 ePoslovanje ili eTrgovina? I FAZA 1994 – 1997 eTrgovina znači prisutnost online II FAZA 1997 – 2000 eTrgovina – prodaja i kupovina putem Interneta/ pojednostavljenje transakcija III FAZA 2000 - ... ePoslovanje – cjelovita strategija redefinisanja starih poslovnih modela, uz pomoć tehnologije u cilju stvaranja najveće dobiti za kupca i max profita • ePoslovanje objedinjuje više poslova zasnovanih na ideji digitalnog pretvaranja informacija: – – – – – eTrgovinu eBankarstvo eKonsalting eObrazovanje eGovernment itd. 59 ePoslovanje • Front office – Back office • Tri ugla posmatranja: – B2B – B2C – B2G ePoslovanje P2P (“Path to Profitability”) 60 30 10/13/2012 eTrgovina • Kupovina, prodaja, transfer ili razmjena proizvoda, usluga ili informacija putem računarskih mreža, uključujući i internet. • U zavisnosti od stepena digitalizacije, eTrgovina ima nekoliko oblika: – Proizvod ili usluga koja se prodaje – Proces u kojem se proizvod ili usluga proizvode – Zastupnika ili posrednika isporuke Tradicionalna vs. Elektronska trgovina • Da bi eTrgovanje ostvarilo svoj puni potencijal, ono mora ponuditi znatno nadmoćnu vrijednost da bi prevazišlo kratkoročne manjkavosti tehnologije! 61 eTrgovina • eTrgovina se može obavljati između različitih zainteresovanih strana: – Kompanija potrošaču (B2C) • Elektronski izlozi i elektronski tržni centri – Kompanija kompaniji (B2B) • Model prodajne strane, model kupovne strane i model razmjene – Potrošač potrošaču (C2C) • Aukcije i klasifikovani oglasi – Kompanija zaposlenom (B2E) • tzv. Korporativni intranet – eUprava (eGovernment) – Mobilna trgovina (mTrgovina)... 62 31 10/13/2012 eTrgovina • eTrgovina je povećala tržišnu efikasnost povećanjem ili unapređenjem funkcija koje se odnose na: – Spajanje kupaca i prodavaca – Upravljanje transakcijama – Institucionalnu infrastrukturu • eTržišta – promjene u procesima koji su se koristili u trgovini i lancima snabdijevanja, a koje nastaju pod uticajem upotrebe IT-a! • eTrgovina povećava moć IT-a povećanjem efikasnosti, nižim transakcijama i distribucionim troškovima, što dalje vodi mnogo efikasnijem poslovanju na tržištima. 63 eTrgovina Prednosti od uvođenja eTrgovine za KOMPANIJE KUPCE DRUŠTVO Ograničenja TEHNIČKA i NETEHNIČKA 64 32 10/13/2012 eGovernment/eUprava „eGovernment je korišćenje Interneta ili drugih elektronskih sistema da bi se pojednostavilo i olakšalo komuniciranje sa vladinim servisima“ „Način organizovanja javnog menadžmenta u cilju povećanja efikasnosti, transparentnosti, lakoće pristupa i mogućnosti odgovora na zahjteve građana, intenzivnim i strateškim korišćenjem informaciono-komunikacionih tehnologija u unutrašnjem menadžmentu javnog sektora (odnosi unutar i izmewđu pojedinih uprava), kao i u svakodnevnim odnosima sa građanima i drugim korisnicima javnih usluga.“ „Upotreba informaciono – komunikacionih tehnologija, posebno Interneta, kao oruđa za postizanje boljih rezultata Vlade.“ 65 eGovernment/eUprava • „eGovernment podrazumijeva korišćenje informacija i primjenu tehnologija da poboljša:“ – – – – efikasnost produktivnost transaperntnost – jasnoću propisa i procedura odgovornost vlade u odnosima sa: • • • • građanima privredom i institucijama drugim vladinim jedinicama vlastitim službenicima. 66 33 10/13/2012 eGovernment/eUprava • Dimenzije eUprave obuhvataju: CENTRALIZACIJA GRAĐANA PORAST EFIKASNOSTI PRESTRUKTUIRANJE ADMINISTRATIVNIH PROCESA AGREGACIJA ZAJEDNIČKIH SERVISA 67 eGovernment/eUprava • U konceptu eGovernmenta mogu se izdvojiti najvažnije ciljne grupe: – – – – – G(overnment) – Javna uprava E(mployee) – Zaposleni B(usiness) – Poslovni sektor C(itizen) – Građani N(onprofit) – Nevladin sektor G2G G2E G2B B2G G2C C2G G2N N2G 68 34 10/13/2012 eGovernment/eUprava “Širom svijeta, javne organizacije počinju svoje eGovernment putovanje jednostavno publikovanjem statičnih informacija na Internet i uspostavljanjem online prisustva, u nadi da će i oni takođe osjetiti povećanje efikasnosti, efektivnosti i organizacionih učinaka” • Digitalna era donosi nova pitanja i dileme: – – – – – – – Upravljanje dokumentima Digitalni procesi Virtuelne organizacije Reforme javnog sektora Eliminisanje organizacionih barijera Povećanje transparentnosti javnih agencija Povećanje participacije građana itd. eLideri eReforme 69 eTrgovina vs. eUprava vs. eUpravljanje 70 35 10/13/2012 Trostruki model relacije između vlade, poslovnih subjekata i građana 71 Hvala na pažnji! e-mail: [email protected] 72 36
© Copyright 2024 Paperzz
