IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA Glasilo Lovačkog saveza Herceg Bosne i Kinološkog saveza Herceg-Bosne Mostar • ožujak - travanj 2014. • god. XVII. • br. 93 ILIJA VRLJIĆ Savez daje lovcima identitet, i to je najvrjednije LOV ŠLJUKE BENE Kraljica gustiša i šikare www.lovackisavez-hb.ba 1 2 Broj 93, ožujak - travanj 2014. Senzacionalizam u lovstvu „P iz sADRŽAJA 05 11 INTERVJU - ILIJA VRLJIĆ ŠTETE OD DIVLJIH SVINJA 13 LOV ŠLJUKE BENE 16 ŠTETE OD DIVLJAČI 39 REPORTAŽA: LU “M. M. BIKAN” VIR DOGOVOR OKO “LIGE” U LOVNOM STRELJAŠTVU 41 NJEMAČKI OŠTRODLAKI PTIČAR 48 KOZLAC 19 ogledaj što se piše u ‘pravom’ lovačkom listu pa to usporedi s našim Hoop!-om“. Tim riječima mi se obrati jedan moj kolega „lovac“ pokazujući, u jednom regionalnom lovačkom listu, tekst s fotografijom odstrijeljenog srnjaka čiji je trofej u zlatu. U istom listu pronađe i fotografiju s odstrijeljenih petnaestak divljih svinja, te i za to nađe riječi hvale koje naiđoše na odobravanje i ostalih nazočnih u njegovu društvu. Upitah ga je li pročitao tekst koji ide uz spomenute fotografije, je li vidio o kakvom je lovištu riječ, kako se u njemu gospodari, kolika su ulaganja u to lovište… Sve to tamo lijepo piše, i na koncu kao kruna dobroga gospodarenja je „nagrada“ dobrim trofejem. „Ne trebam ja ništa čitati, sve se vidi na fotografiji“, uporan je bio moj sugovornik. Svaka daljnja rasprava ovdje je, naravno, postala suvišnom, a pitanja su se nametala sama od sebe. O čemu naši lovci žele da se piše u Hoop!-u? Čitaju li uopće tekstove ili se zaustavljaju samo tamo gdje ima „senzacionalna“ fotografija odstrijeljene divljači ili bombastičan naslov o toj temi? Traje li čitanje Hoop!-a samo nekoliko minuta, koliko je potrebno da se prelistaju sve stranice ili …? Za koga se pišu edukativni i stručni tekstovi? Bi li s ovakvim razmišljanjem i sudom o Hoop!-u moj sugovornik mogao naći puno istomišljenika među lovcima? Moj odgovor je, ne bi. Jer, Hoop! je lovačko glasilo, a ne slikovnica fotografija odstrijeljene divljači, kakvim bi ga neki htjeli vidjeti. Lovci rado čitaju Hoop! i s nestrpljenjem očekuju svaki novi broj. A senzacionalizma, onoga pozitivnog, ne nedostaje i u Hoop!-u. Zar to nije tekst o radovima u stolačkom lovištu gdje pet traktora usporedo zasijava remize za divljač? Zar to nisu rezultati LD „Tetrijeb“ iz Kupresa koje sa svojih Adresa uredništva: Hrvatskih branitelja b.b., 88 000 Mostar Tel./faks: 00 387 36 318 477 • E-mail: [email protected] • www.lovackisavez-hb.ba Za nakladnika: Ilija Vrljić • Glavni urednik: Dragan Naletilić • Izvršni urednik: Ivica Lučić • Uredništvo: Mladen Bešlić, Vlado Bošnjak, Ivan Jurić, Blago Lasić, Ivica Lučić, Tomislav Mihaljević, Dragan Naletilić, Vlado Soldo, Dobroslav Vrdoljak, Ilija Vrljić • Lektor i korektor: Blago Lasić • Tajnik uredništva: Vlado Bošnjak Priprema za tisak: TIPORT, Široki Brijeg • Tisak: SUTON d.o.o., Široki Brijeg • Fotografija: Shutterstock, autori i vlastita arhiva Godišnja pretplata: BiH 25 KM, inozemstvo 45 KM Plaćanjem članarine u svojoj udruzi, članici Lovačkog saveza Herceg Bosne, automatski se postaje pretplatnikom na list Žiroračun (KM): 3382202200225742 Unicredit banka • Devizni račun: 7100-280-48-06-06373-2 Unicredit banka Uredništvo ne mora biti suglasno sa stavovima autora iznesenim u njihovim tekstovima Cijena oglasnog prostora: 1/1 stranice – 700 KM • 1/2 stranice – 350 KM • 1/3 stranice – 250 KM • 1/4 stranice – 180 KM 1/8 stranice – 90 KM • 1/1 unutarnja stranica korica – 800 KM • 1/1 zadnja stranica korica – 900 KM www.lovackisavez-hb.ba 3 60 članova ima tri lovačke kuće, lovački centar s gaterom, streljanom i nadstrešnicama te automatske čeke u lovištu? Zar to nije tekst iz LD „Fazan“ iz Odžaka o ocjenjivanju trofeja srnjaka iz njihova lovišta? Spomenuo sam samo tri priloga iz prošlog broja Hoop!-a, a niz je takvih u svakom broju. A, ako nekom nije „prošla“ fotografija odstrijeljenog vepra na haubi terenca, s određenim „modnim“ dodatcima – što je zapravo izrugivanje divljači – pa je zato nezadovoljan i kritičan prema Hoop!-u, taj vrlo zorno ponajprije govori o sebi, o nedostatku lovačke kulture i etike te o drastičnom nepoznavanju uloge jednoga lovačkog lista. Obveza je uredništva Hoop!-a i njegova glavnoga urednika, koliko god je to moguće, sačuvati Hoop! od kiča te neetičkih i nelovačkih priloga. I u tome, uglavnom, uspijevaju. Zato je Hoop! opstao i ostao omiljeno lovačko glasilo, čiju kvalitetu priznaju ugledna lovačka imena i uredništva lovačkih listova iz drugih lovačkih saveza. I na kraju, ovim putem odgovaram svom kolegi „lovcu“ s početka teksta. Ima i u Hoop!-u fotografija divljači trofejne vrijednosti i bit će ih i ubuduće, zahvaljujući radu i dobrom gospodarenju u pojedinim lovačkim udrugama. Ako je suditi po onoj narodnoj – kako posiješ tako ćeš i požeti – moj „lovac“, siguran sam, tako skoro neće imati prigodu naći se uz trofej na stranicama Hoop!-a, niti bilo kojega drugog lista. No, nikad nije kasno. Treba odmah početi s radovima u lovištu i s pripremom nove lovne sezone. To je, možda, prigoda za jednu „radnu“ fotografiju u Hoop!-u. A za onu s trofejnom divljači, e za tu će trebati još dosta, dosta rada, vremena, strpljenja i, na koncu, malo lovačke sreće. Dobra ti kob, lovče! Vlado Bošnjak ISSN 1840-0647 ZANIMLJIVOSTI Ne smijemo dopustiti da nestane naših kamenih bunara… U lovištu LU „Zavelim“ ima dvadesetak starih bunara, mnogi od njih još uvijek dobro drže vodu i mogu poslužiti u nuždi. Zato bi ih što prije trebalo sanirati, a to je, prije svih, dužnost lovaca, planinara, šumara, ljubitelja prirode, ali i farmera te vlasnika bunara jatno ni vlasnici bunara ne bi imali ništa protiv njihova popravka, možda bi i oni dali svoj doprinos. Uz nas lovce, planinare, šumare, ljubitelje prirode, u tu bi se akciju svakako trebali uključiti i farmeri. Na kraju, spomenimo neke od bunara u Roškom Polju: bunar u Školjarima, Sučića bunar, Šimića bunar, Raškovića bunar, Serdarušića bunar, Bukovčića bunari, bunar u Škiljinovcu, Mašin bunar, Matišin bunar, Radošev bunar, Adrušića bunar itd. A. Đikić Medeni ulov u Podvraniću T ekst o zaboravljenim i zapuštenim bunarima, objavljen u Hoop!-u br. 91, načeo je jednu jako ozbiljnu temu. Za svaku je pohvalu projekt „Označavanje starih bunara“ (koji se nalaze na području Hercegbosanske županije), a koji je pokrenula Služba za lov i ekologiju HBŠ „ŠGD Hercegbosanske šume“ Kupres. Čista voda danas je u svijetu neprocjenjivo bogatstvo, o kojem svi skupa moramo povesti računa, pa i u kontekstu nekada davno mukotrpnim radom sagrađenih bunara, danas uglavnom urušenih i zapuštenih. Bila bi prava šteta da se napokon ne pristupi njihovoj obnovi i zaštiti. Iako su, uglavnom, daleko za nama vremena kada su ljudi živjeli na stajama i koristili bunarsku vodu za piće, pranje, kuhanje i napajanje blaga, Obilazeći lovište, podvranićki lovci LD „Rujan“ s Kočerina naišli su na „dubinu meda“, pčelinje leglo u šupljem drvetu ispunjeno medenim saćem. Zasladili su se uzevši po komad medenog saća, a većinu su ostavili pčelama da prežive. Budući da zbog raznih novih nametnika i bolesti pčele ne mogu danas dugo opstati u prirodi, jedan od lovaca-pčelara će ih na proljeće premjestiti u košnicu i kultivirati s ostalim svojim košnicama te im tako osigurati veće izglede za opstanak. Inače, lovište LD „Rujan“ bogato je medonosnim biljem, među lovcima ima uspješnih pčelara i proizvođača meda, pa su lovstvo, pčelarstvo i briga za prirodu bitne odlike ovih momaka. bunari i voda u njima i dan danas mogu u nuždi poslužiti kao nekada davno. Nama lovcima svakako bi trebalo biti u interesu uključiti se i dati doprinos realizaciji ovakvih i sličnih projekata znajući koliko je voda bitna za samu divljač, osobito ljeti. Uz to, skoro svake godine svjedoci smo učestalih požara, pa i kakve-takve zalihe vode u bunarima do dolaska vatrogasne cisterne mogle bi biti od nekakve pomoći pri njihovu gašenju. Stari bunari rađeni suhozidom još uvijek krase i lovište LU „Zavelim“ i nije ih mali broj, ima ih dvadesetak. Skoro svaka obitelj dok je živjela na stajama imala je svoj ili zajednički bunar. Danas kad su stajišta pusta, bunari su prepušteni zaboravu i propadanju, ali mnogi od njih još uvijek dobro drže vodu. Na njima bi što prije valjalo popraviti po koju urušenu kamenu vacu, kameno stepenište, očistiti ih od mulja i sl. Vjero4 I. Mikulić Broj 93, ožujak - travanj 2014. INTERVJU Savez daje lovcima identitet, i to je najvrjednije ILIJA VRLJIĆ, predsjednik Lovačkog saveza Herceg Bosne Glede edukacije na svim razinama, Savez je učinio maksimum * Ljudi koji razumiju lovstvo, razumiju i ulogu Saveza * Zakon o lovstvu danas je jedno veliko razočaranje i potrošena priča * Sadašnje strukture vlasti u F BiH nemaju razumijevanja za nas * Da je jednostavno riješiti nesuglasice s Kinološkim savezom, riješile bi se „uz kavu“ * Savez ima svoj prostor, na Heliodromu u Mostaru * Povećanje članskog doprinosa Savezu – moguća opcija I lija Vrljić na čelu je Saveza osam godina, od izborne skupštine u Livnu 2006. godine. Njegov je mandat pri kraju, i kako se, prema Statutu Saveza, više ne može kandidirati za predsjednika, krajem svibnja Skupština će izabrati novog čelnika Saveza. U razgovoru s njim, željeli smo čuti odgovore na što je moguće više pitanja bitnih za funkcioniranje Saveza i njegovih članica. U početku, podsjetili smo ga da nismo baš često razgovarali za Hoop!, možda dva-tri puta, i upitali, je li to bilo dovoljno: - Hoop! treba biti, i on to jest, glasilo naših lovaca i naših članica. Kao predsjednika Saveza, bilo me je dovoljno, ni puno, ni malo. Ako bih bio u svakom broju, list bi služio meni, a ne lovcima. Gospodine predsjedniče, na početku mandata istaknuli ste dva glavna zadatka: implementaciju Zakona o lovstvu i edukaciju lovaca na svim razinama. O Zakonu o lovstvu ćemo poslije, ali koliko ste bili uspješni glede edukacije? - Mislim da smo na polju edukacije napravili velik korak na- www.lovackisavez-hb.ba Razgovarao: Dragan Naletilić prijed i da je ta zadaća u potpunosti realizirana. Podsjetit ću da smo proveli edukaciju kadrova u lovačkim udrugama o lovnom zakonodavstvu, lovačkoj etici i lovnoj kinologiji, da smo organizirali edukacijski lov u Varaždinu i posjet lovištu Moslavina za predsjednike i lovnike lovačkih udruga, organizirali smo izobrazbu i ispite za lovočuvare i ocjenjivače trofeja, obučili smo svoje ljude za međunarodne eksperte za ocjenjivanje trofeja, čak smo proveli i edukaciju dopisnika i suradnika Hoop!-a. Držim da je Savez glede edukacije učinio maksimum, no je li to dovoljno, jesmo li mogli više, to je često ovisilo o materijalnim mogućnostima i logistici, kao i o potrebama naših članica. Kako kažete, poduzeli ste sve što ste objektivno mogli. Koliko se to osjetilo u lovištu, u lovačkoj udruzi, među lovcima? - Tu ima znatnih pomaka, osobito oko organizacije lova, poštovanja lovačke etike, pristupa trofejima, sigurnosti u lovu... Primjerice, danas su neka naša lovačka društva uniformirana poput vojske, u lovačkim odora- 5 ma s fluorescentnim oznakama, što je ne tako davno bilo nezamislivo. Tu je bitan kontinuitet, a nama se događa da obučimo jednu garnituru ljudi u lovačkim udrugama, a onda dođe do njihove smjene i tada treba obučiti i te nove ljude. Edukacija je, dakle, stalan proces i ne može se jednom završiti za sva vremena. Koliko ste zadovoljni načinom i organizacijom naših lovova? Mogu li se oni, pri- INTERVJU mjerice, uspoređivati s lovovima u Hrvatskoj? - To je neusporedivo. Hrvatsko je lovstvo jedno od najbolje organiziranih u Europi, i Hrvatska je lovačka velesila s kojom se teško možemo uspoređivati. Naš je odnos prema lovu znatno drukčiji od onog u Hrvatskoj, koja je svoju lovnu baštinu i kulturu poprimila uglavnom sa Zapada. Mi ih pokušavamo pratiti, poglavito u pograničnim područjima, primjerice u Posavini, gdje je odnos prema lovstvu sličan onome u Hrvatskoj. No, ni u Hrvatskoj nije svugdje isto, primjerice, pristup lovstvu u Slavoniji razlikuje se od onog u Dalmaciji, riječ je o različitim mentalitetima i drukčijem poimanju lovstva, poput naše Hercegovine ili Središnje Bosne. NE DAJ BOŽE DA SAVEZA NEMA S vremena na vrijeme čuju se glasovi o svojevrsnoj institucionalnoj ugroženosti Lovačkog saveza Herceg Bosne. Tko i na koji način ugrožava Savez? - Postoje određene nacionalne i političke matrice koje se bore za „bolju“ prošlost i koje zagovaraju unitarni model društvenog uređenja u kojem nema mjesta za druge i drukčije. Takvima je Lovački savez Herceg Bosne trn u oku i čine sve da ga eliminiraju. To je jedna latentna opasnost koja je nekad više, nekad manje izražena, ali je uvijek prisutna. Za takve je Savez još uvijek takozvani, nelegalan, nepostojeći... i kako ga sve ne nazivaju. Toga moramo biti svjesni i moramo biti mudri kako bismo sačuvali Savez, bez kojeg bi hrvatski lovac bio potpuno obespravljen i marginaliziran. Ima li i unutar Saveza onih koji rade protiv njega, svjesno ili nesvjesno? - Ima, ali to su minorni pokušaji uglavnom malodušnih pojedinaca, nije to snaga koja može ozbiljnije nauditi Savezu. No nikako nismo ravnodušni na takva 6 razmišljanja. Boli nas kad vidimo da naši ljudi ne razumiju što znači Savez, kad ga se olako odriču i ne cijene sve ono što je proteklih godina utkano u njegov nastanak, razvoj i opstojnost. Kako komentirate pitanja, što će nam Savez, što nam Savez daje, što dobivamo od Saveza..., koja se povremeno čuju u dijelu članstva? - Oni koji tako govore ne razumiju dovoljno što znači organizirano lovstvo. Svima nam treba biti jasno da je nemoguće funkcionirati bez krovne organizacije kao što je Savez. Ljudi koji razumiju lovstvo, razumiju i ulogu Saveza. Oni koji nisu istinski lovci, to vjerojatno ne razumiju ili neće da razumiju, pa postavljaju takva pitanja. Oni vide samo svoje sitne interese i ne žele promišljati na način da trebaju biti u nekom organiziranom sustavu, da trebaju poštovati zakone i pravila po kojima se organizira lovstvo. Lovci trebaju shvatiti da im Savez daje legalitet, odnosno pravni status koji bez Saveza, njegovih zakonskih ovlasti i njegova servisa, ne bi imali. Mislim, prije svega, na lovačku iskaznicu, lovački ispit, lovačko glasilo, ispite za lovočuvara i ocjenjivača trofeja, stručnu i savjetodavnu pomoć, streljačke i kinološke priredbe, zaštitu lovačkih interesa te predstavljanje i zastupanje lovaca na državnoj i međunarodnoj razini. Ali, ima još nešto što Savez daje lovcima i što je za mene vrjednije od svega navedenog. To je identitet. To je pripadnost hrvatskom lovačkom korpusu, koji ima svoju kulturu, svoje običaje, svoju tradiciju. Hrvati u svojoj povijesti na ovim prostorima nikada nisu imali svoj lovački savez, a danas ga imaju. To treba cijeniti, poštovati i čuvati. Ne daj Bože da Saveza nema, tek tada bismo ga znali cijeniti. Tijekom Vaših osam godina na čelu Saveza, postignuti su brojni pozitivni rezultati. Koje biste izdvojili? - Već sam spomenuo brojne edukacijske aktivnosti. Izdvojit Broj 93, ožujak - travanj 2014. INTERVJU ću lovno streljaštvo, streljačka natjecanja i izgradnju novih streljana, izdvojit ću svjetski lovački forum u Sarajevu kao najvažniji lovni događaj u BiH u zadnjih pedeset godina, izdvojit ću međunarodnu suradnju i posjete svjetskih lovačkih čelnika Savezu. Izdvojit ću naše izdavaštvo, svečane obljetnice Saveza, novu monografiju… Usporedo s ovim aktivnostima odvijao se proces tehničkoga, organizacijskog, stručnog i personalnog jačanja Saveza, pa on danas može odgovoriti svim izazovima i zadaćama. NEMA POLITIČKE VOLJE ZA PROVEDBU ZAKONA O LOVSTVU Nekako u isto vrijeme kad ste došli na čelo Saveza, na snagu je stupio aktualni Zakon o lovstvu. Od njega se mnogo očekivalo, ali su se ta očekivanja uglavnom „izjalovila“? - Zakon o lovstvu bio je dugo očekivan i obećavajući projekt u koji smo uložili jako puno vremena, truda, energije, pa i novca. Danas je to jedno veliko razočaranje i jedna potrošena priča. Nakon svega, shvatili smo da provedba Zakona nije bila u interesu politike, ali i jednog dijela lovačkog korpusa. U svemu tome bitna je bila i uloga pojedinih lobija. Kojih lobija, i zašto nekomu nije u interesu provedba Zakona o lovstvu? - Teško mi je tako duboko ići, ali je činjenica da pojedincima i grupama odgovara ona poznata, „što gore, to bolje“. Za neprovedbu Zakona o lovstvu često se okrivljuju županije, bolje rečeno resorna županijska ministarstva? - Na tim je ministarstvima najveća odgovornost, ali ne i kompletna. Jednostavno, ta ministarstva do kraja ne razumiju problematiku lovstva i nemaju kapacitet za provedbu Zakona o lovstvu. Na početku svoga mandata, kao model organi- www.lovackisavez-hb.ba ziranja lovstva predlagao sam ustanovljenje federalne uprave za lovstvo koja bi se bavila ovom materijom i onda bi se stvari pojednostavile i poboljšale. U Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva sjede ljudi koji su zaduženi za lovstvo, ali uopće ne razumiju tu oblast. Oni su najviša razina i najodgovorniji su za stanje u lovstvu u F BiH. Ako je izvjesno da se Zakon o lovstvu neće provesti, što onda lovci i lovačke udruge mogu očekivati? - Nije rečeno da se Zakon nikako neće provesti. Učinjeni su određeni pomaci, ali kako smo kao društvo pretjerano naslonjeni na politiku, političke se nesuglasice prenose i na lovstvo, dolazi do podjela i razmirica, koje u konačnici blokiraju provedbu Zakona. I ovdje je Lovački savez Herceg Bosne ponudio rješenje kroz donošenje županijskih zakona o lovstvu u koje bi se ugradile specifičnosti određenih prostora i otklonile postojeće zapreke i nesuglasice. Svakako treba reći i to da dio naših lovačkih udruga još uvijek nije spreman kvalitetno odgovoriti izazovu koncesija na lovišta, prije svega zbog financijskih razloga, pa će u tom smislu trebati promišljati o nekim novim organizacijskim modelima i rješenjima. U tijeku su izmjene i dopune Zakona o lovstvu? - Jesu. Ta procedura traje skoro dvije godine i ne zna se kad će i kako završiti, tako da postaje besmislena. Savez je od početka aktivno uključen u taj proces, međutim, svi naši prijedlozi, kao i prijedlozi Saveza lovačkih organizacija u BiH, odbačeni su od strane Federalnog ministarstva, tako da su lovački savezi praktično eliminirani iz tog procesa. Zbog toga smo preko naših zastupnika u federalnom Domu naroda djelovali amandmanski kako bismo zaštitili interese svojih članica i lovaca. Držim, pak, da se postojeći zakon može implementirati i bez izmjena i 7 dopuna, kad bi bilo političke volje za to. Koje su izravne posljedice neprovedbe Zakona o lovstvu? - Anarhija u lovačkim udrugama i krivolov u lovištima. Urušava se postojeći model organizacije lovstva, osipa se članstvo, lovci sve više negoduju i izbjegavaju svoje obveze pravdajući to upravo neprovedbom Zakona o lovstvu. Zabrinjava me to što se u zadnje vrijeme odgovornost i krivnja za takvo stanje zlonamjerno prebacuje na Savez, koji apsolutno nema nikakve veze s tim. To, uglavnom, rade pojedinci kojima odgovara anarhija u lovstvu. PODJELE U UDRUGAMA Znamo da ste jako dobro upoznati s događanjima u članicama Saveza, pa i s trendom cijepanja nekih lovačkih udruga. Kako gledate na to? - Općenito, prilično sam zadovoljan radom naših članica u ovakvim okolnostima, premda ima znatnih razlika među njima. Međutim, pomodarstvo iz politike „prelilo“ se u lovstvo i u nekim se sredinama krenulo u podjele, odnosno cijepanje lovačkih udruga, što je problem i udrugama i Savezu. Sve to, obično, počne na osobnoj razini, osobnom nezadovoljstvu. Iz ovih ili onih razloga, pojedinci umisle da im je mjesto na nekoj čelnoj poziciji. Kako do toga ne mogu normalnim putem, priliku vide u odcjepljenju, u podjeli. A kad zbog toga iskrsnu problemi, onda se od Saveza očekuje rješenje. U načelu, dakle, nisam za podjele te vrste jer one samo opterećuju rad Saveza. U tom kontekstu, kako komentirate nedavnu odluku LD „Vepar“ iz Prozora-Rame o tzv. zamrzavanju članstva u Savezu? - Bila je to jedna nepromišljena i brzopleta odluka donesena u afektu. Kad su se glave ohladile, sve je došlo na svoje mjesto. Ta se udruga, nakon kratkotrajnog „zamrzavanja“, vratila u okrilje Saveza i ne očekujem u budućnosti neke veće probleme. Shvatili su da Savez nije nimalo kriv za ono za što je optuživan. Dapače, odgovorno tvrdim da smo učinili sve da u Rami bude jedno lovište, ali na odluku županijske Skupštine Savez nije mogao utjecati. Ružno je to što se dogodilo, ali je bitno da nije dugo trajalo, da je ta udruga ponovno u okrilju Saveza, pa ćemo i probleme rješavati zajedno. POLITIČKE „KOORDINATE“ Savez bi, po svojoj prirodi, trebao izravno surađivati s resornim županijskim ministarstvima i s Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva F BiH. Ima li te suradnje, i ako ima, jeste li njome zadovoljni? - Već sam rekao, neka županijska ministarstva ne razumiju problematiku lovstva, ne shvaćaju svoju ulogu u svemu tome. Mi pokušavamo surađivati, i nećemo stati dok ne dovedemo do kraja ovu priču o implementaciji Zakona o lovstvu i dodjeli lovišta na korištenje. Komuniciramo sa svim županijskim ministarstvima, nigdje nam vrata nisu zatvorena, nismo ih ni mi nikom zatvorili, ali nema rezultata zato što nema razumijevanja za lovstvo i nema političke volje za rješavanje ovog pitanja. Nažalost, sa sadašnjom garniturom u Federalnom ministarstvu Savez nikako ne surađuje. U dva prošla saziva jako smo dobro surađivali, kreirali smo zakonsku regulativu, rješavali probleme, dobivali poticaje za lovstvo, doživljavali su nas kao partnera, ali sada to nije slučaj. Mi se pokušavamo nametnuti kao partneri, ali nas tretiraju kao podređene, što nam je neprihvatljivo, jer je Savez samostalna nevladina organizacija i nitko nema pravo stavljati ga u takav položaj. U Federalnom ministarstvu trenutačno se provodi jedna tiha INTERVJU revizija zakonskih propisa o lovstvu kojoj je cilj razvlastiti i eliminirati lovačke saveze i udruge, a njihove ovlasti dodijeliti tom ministarstvu i nekim drugim pravnim subjektima. To su opasne namjere, Savez se tome žestoko protivi i zbog toga su mu vrata Ministarstva zatvorena. Nije tajna da se Lovački savez Herceg Bosne politički vezao uglavnom uz HDZ BiH. Koliko je to dobro ili loše za Savez? - Činjenica je da je HDZ BiH cijelo vrijeme bio vodilja hrvatskog naroda i iz tih se razloga Savez najviše vezao uz tu političku opciju. Ne može se, međutim, reći da smo isključivo vezani za jednu političku opciju, jer ima naših članica i članova koji „naginju“ drugim političkim opcijama, što je posve normalno i što nas ne opterećuje. Lovački savez Herceg Bosne nije politički nego nacionalni projekt koji treba i mora ostati izvan i iznad politike. Ali mora biti i vezan uz politiku, tako da mi u Savezu pokušavamo pratiti Hrvatski narodni sabor kao tijelo koje koordinira i usmjerava interese hrvatskog naroda u BiH. Osim našega lovačkog saveza, u BiH postoje još dva saveza, uvjetno ćemo ih nazvati sarajevskim i banjalučkim. Određena suradnja među ta tri saveza postoji, no je li ona dovoljno kvalitetna i iskrena ili vodstva tih saveza „surađuju“ uglavnom kao i političari, gotovo bez ikakva pozitivnog rezultata? - Ne bih nas uspoređivao s političarima, jer i oni sami često veto na rad Savjeta lovačkih saveza BiH, zbog neslaganja s imenom Saveza lovačkih organizacija u BiH i zbog podjele prijeratne zajedničke imovine svih lovaca u BiH, koju sada koristi samo jedan savez. Je li opravdan taj svojevrsni veto Lovačkog saveza Republike Srpske? - Objektivno, ne može se netko zvati savezom Bosne i Hercegovine a djelovati na trećini njezina teritorija. To ne odgovara istini i nije korektno prema dru- - To je problem koji sam zatekao kad sam došao na mjesto predsjednika Saveza i ne osjećam se suodgovornim za njegovo nastajanje. Tijekom mandata, pokušavao sam ga u više navrata riješiti, ali bez rezultata. U Upravnom odboru Saveza su ljudi koji su bili aktivni kad je došlo do tog problema, oni to znaju bolje od mene. Ja sam pokušavao nametnuti pitanje kinologije i mislim da se to pitanje mora riješiti. Gdje naći mjeru i kako je naći, to je umijeće i na tome moramo svi poraditi. Što je, zapravo, toliko komplicirano u odnosima ovdašnjih lovaca i kinologa? - Problem je financijske naravi. Kinolozi traže da se dio lovačke članarine izdvaja za njih, a naše članice misle da je i sadašnji iznos koji plaćaju Savezu prevelik i da nema novca za kinologiju. Lovački savez bi, po prijedlogu Kinološkog saveza, trebao biti servis preko kojeg bi se ubirala članarina i za njih, što je gotovo nemoguće provesti. Igraju li i možebitne osobne taštine čelnih ljudi neku ulogu u svemu tome? Dakle, Savez ni na koji način nije trpio zbog te svoje političke „opredijeljenosti“? - Nije, naravno, jer kako i bi kad je HDZ BiH bio vodilja hrvatskog naroda u BiH, kad su svi njegovi lideri i ministri bili uz Savez, pomagali mu u svakoj prigodi, davali mu legitimitet, političku, institucionalnu i svaku drugu potporu. Ovi drugi, koji su sada u strukturama vlasti na razini F BiH, nemaju razumijevanja za nas. Njih Lovački savez Herceg Bosne uopće ne zanima, dapače, ne zanima ih ni Savez lovačkih organizacija u BiH. Bilo je i usmenih i pismenih pokušaja da se susretnemo s resornim ministrom Jerkom Ivankovićem Lijanovićem, ali bez uspjeha. Prije dva mjeseca (razgovor vođen početkom travnja, op. a.) uputili smo mu novi zahtjev za sastanak, ali do danas nismo dobili nikakav odgovor od njega. ko postoje. Zašto je to tako i osjećate li se suodgovornim za takvo stanje? znaju reći da su državu trebali urediti po lovačkom modelu. Znači, mi imamo rezultate koji se prepoznaju i cijene. Lovački savezi u BiH su samostalne institucije i naša suradnja i naši odnosi su dobri i korektni. Sastajemo se i komuniciramo po potrebi, razgovaramo o svim bitnim stvarima u lovstvu. Doduše, u zadnje je vrijeme ona na nešto nižoj razini jer je Lovački savez Republike Srpske stavio 8 ga dva saveza. Također, treba na pravedan način riješiti i pitanje nekadašnje zajedničke imovine u Sarajevu. SURADNJA S KINOLOZIMA Već godinama se Lovački savez Herceg Bosne i Kinološki savez Herceg-Bosne ne mogu dogovoriti oko modela ostvarivanja zajedničkih interesa, koji svaka- - Što se mene tiče, taštine nema. S fra Petrom Krasićem, čelnikom Kinološkog saveza, uvijek sam korektno surađivao, ali odluke donose tijela Saveza i ja ne mogu narediti da donesu takvu i takvu odluku. Svojim autoritetom pokušavam kazati da bi bilo dobro na neki način objediniti kinologiju i lovstvo, ali je konačna odluka na tijelima Saveza. Imate li konkretan prijedlog za rješenje ovog problema? - Jedino rješenje može biti kompromis… Da, ali kompromis spominju i ljudi iz Kinološkog saveza, a sve godinama stoji na istom mjestu? - Da je to jednostavno riješiti, riješilo bi se uz kavu… I jedna i druga strana moraju popustiti, ne može se biti isključiv a tražiti kompromisno rješenje. Lo- Broj 93, ožujak - travanj 2014. INTERVJU vački savez pokušava „spustiti lopticu“ i vidjeti gdje je rješenje. Naše članice, primjerice, zanimaju samo lovački psi, jer one, normalno, ne žele financirati onaj dio kinologije koji se ne tiče lovaca. Kakva je suradnja Lovačkog saveza Herceg Bosne sa susjednim savezima? - Hrvatski lovački savez doživljavamo kao starijeg „brata“ koji nam pomaže, štiti nas i uvijek nam je na usluzi i raspolaganju u svakom smislu. Suradnja s ostalim savezima s prostora bivše Jugoslavije jako je dobra, imamo korektne odnose sa svima, idemo u posjete kod svih tih saveza, oni dolaze kod nas i tu su se izgradili, slobodno mogu reći, prijateljski odnosi, i institucionalni i osobni. Savez je već davno osigurao stabilnu međunarodnu poziciju. Kakva je ona danas, posebice u svjetlu kadrovskih promjena u nekim svjetskim i europskim lovačkim institucijama? - Još uvijek, naravno, nemamo jednake odnose s novom garniturom ljudi kao što smo ih imali s njihovim prethodnicima, ali se u institucionalnom smislu ništa nije promijenilo. Mi i dalje surađujemo, izvršavamo svoje obveze, odazivamo se na sastanke koliko je to u našoj moći. Ne treba zaboraviti, novac za tu stavku smo srezali, pa u zadnje vrijeme manje idemo na međunarodne skupove. To smo morali učiniti kako bismo i na taj način doprinijeli financijskoj stabilizaciji Saveza. Suradnja, dakle, postoji i jako je korektna. Činjenica je da smo s nekim bivšim čelnicima bili u prijateljskim odnosima, sad su došli neki novi ljudi, uskoro će novi ljudi doći i u naš savez, pa je to prilika da se grade novi odnosi. DVA PROSTORA, A SAVEZ – BEZ PROSTORA Tijekom svog mandata postigli ste brojne uspjehe, o njima smo razgovarali. Ali, www.lovackisavez-hb.ba jedan Vaš neuspjeh ne želimo nikako preskočiti – niste uspjeli osigurati prostor za rad Saveza, kako ste obećali kad je Savez „preselio“ iz Širokog Brijega u Mostar. Savez je i danas u tuđem prostoru, bolje rečeno u tuđem podrumu, po mnogočemu neprimjerenom instituciji koja je u njemu i ljudima koji rade u njoj ili je posjećuju. Vaš komentar? - Mislim da niste u pravu. Kad smo prešli u Mostar, potpisali smo ugovor da Savez sadašnji prostor koristi bez naknade trideset godina, odnosno do konačnog pronalaženja svoga prostora. Dogodilo se da je tvrtka čiji je to prostor, Šume Herceg Bosne, došla u probleme, ljudi su štrajkali, dogodile su se blokade, pa se sve to negativno odrazilo i na Savez. No, činjenica je da Savez i danas tu normalno radi i da njegovi uposlenici normalno izvršavaju sve svoje obveze. S druge strane, nije točno da nisam osigurao prostor za Savez. Prostor je osiguran, imamo svoju zgradu na Heliodromu, u krugu bivše vojarne, samo što nam trenutačno fali malo novca i malo političkog razumijevanja da taj prostor uredimo i da on bude u funkciji. To je zadatak koji bi u skoroj budućnosti trebalo riješiti, a da smo imali razumijevanja kao u prošlom sazivu vlasti, on bi već bio riješen. Rekoste, sadašnji je prostor normalan za rad. Ali, nije! - Prostor je, istina, trenutačno neuvjetan za rad i ne odgovara razini institucije kao što je Savez, ali to je tako samo zadnjih godinu i nešto dana. No rekao sam, u pitanju je problem neke druge vrste, nismo zadovoljni, ali Savez funkcionira. Možda je sve to skupa moglo i bolje, ali je činjenica da smo našli rješenje i uspjeli osigurati trajan prostor za Savez, onaj na Heliodromu u Mostaru. Savez će se, dakle, uskoro preseliti u taj novi, svoj prostor? 9 - Nadam se, jako brzo, čim se financijski stabilizira. POVEĆANJE ČLANSKOG DOPRINOSA Savez u budućnosti? Je li on dovoljno dobro ustrojen, kadrovski osposobljen i financijski stabilan? - Držim da je Savez organizacijski dobro ustrojen, ali je njegov sadašnji rad prilagođen trenutačnim mogućnostima, tako da neka tijela Saveza, iz opravdanih razloga, ne rade u željenom kapacitetu, i to treba mijenjati. Kad je riječ o kadrovima, mislim da u Savezu imamo stručnjake koje malo tko ima. Imamo doktore znanosti, magistre lovstva, stručnjake svih profila, imamo educirane, stručne i odgovorne ljude s kojima možemo odgovoriti svim izazovima i zadaćama kad je lovstvo u pitanju. Financijska stabilnost Saveza bila je poljuljana kada je, zbog plaćanja izlaznog PDV-a, zapao u nelikvidnost. Ali, stanje se stabilizira i Savez polako izlazi iz krize u koju je bio zapao, ponajmanje krivnjom ljudi koji su sada u Savezu. Budućnost i opstojnost Saveza nije i ne smije biti upitna. Moramo biti jedinstveni, ne smijemo biti malodušni, ne smijemo osobne interese stavljati ispred općih. Savez nam svima treba biti cilj, i ako se tako budemo odnosili, nema straha za njegovu budućnost. Je li, u situaciji poljuljane financijske stabilnosti Saveza, „u igri“ povećanje doprinosa članica Savezu? Koliko je ta opcija realna i opravdana, i vidi li Savez i neku drugu mogućnost za namicanje novca? - Povećanje članskog doprinosa je nepopularna mjera za kojom ćemo, bojim se, morati posegnuti. Zadnje povećanje članarine prema Savezu bilo je prije deset godina. Od tada do danas puno se toga promijenilo. Savez se razvio tehnički, organizacijski i institucionalno, pa su i financij- U Federalnom ministarstvu provodi se jedna tiha revizija zakonskih propisa o lovstvu kojoj je cilj razvlastiti i eliminirati lovačke saveze i lovačke udruge ske potrebe postale puno veće, a s druge strane nestalo je grantova i donacija koje smo ranije dobivali s određenih razina vlasti. Sada imamo jedan nerazmjer između financijskih mogućnosti i potreba, što možemo sanirati jedino povećanjem članarine. Savez mora ići naprijed i nadam se da će lovci to razumjeti. Također se nadam, da će se nešto promijeniti i na nekim drugim adresama te da ćemo imati neke grantove koji će popraviti financijske prilike u Savezu. Rekli smo već, krajem svibnja Skupština će izabrati novog predsjednika Saveza. Imate li nekih načelnih stavova o tome? - Kad je riječ o budućem predsjedniku Saveza, držim da to treba biti čovjek kontinuiteta. Jednako tako, podržavam prijedlog da on bude iz Središnje Bosne. To je dobro i s političkog i s lovačkog aspekta, a i stoga što bi se na taj način zadovoljio kriterij o ravnomjernoj regionalnoj zastupljenosti. Što biste, ukratko, (pre)poručili svom nasljedniku? - Neke smo stvari započeli, i bilo bi dobro završiti ih. Imate li želju na bilo koji način i dalje ostati u Savezu i uz Savez? - Neću ja o tome odlučivati. Ja sam dio tima, i ako ovaj tim ostane, spreman sam pomoći. Ali je činjenica da treba doći nova, svježa „krv“ na čelo Saveza. Novi ljudi, s novim idejama, a sve na dobrobit Lovačkog saveza Herceg Bosne. IZ SAVEZA U Tekst: Ivica Lučić Jerkom Ivankovićem-Lijanovićem. Nakon ove točke dnevnog reda uslijedile su točke vezane za održavanje redovite i izborpravni odbor Lovačkog saveza Herne skupštine Saveza, te financijsko stanje u ceg Bosne, pod predsjedanjem predsjednika Savezu, a pod tekućim su pitanjima razmaIlije Vrljića, u Mostaru je 18. ožujka 2014. trana pitanja vezana za sudjelovanje Saveza održao svoju redovitu i prvu ovogodišnju na Generalnoj skupštini CIC-a od 24. do 26. sjednicu, na kojoj su razmatrana pitanja iz travnja 2014. u Milanu, te sudjelovanje na djelokruga rada Saveza i njegovih članica. Ministarskoj konferenciji u Osijeku od 21. Po usvajanju dnevnog reda i zapisnika s pretdo 22. ožujka 2014., na temu šteta od divlje hodne sjednice, tajnik Saveza Ivica Lučić podsvinje u zemljama regije. Pod ovom točkom nio je iscrpno izvješće o radu Saveza u razdorazmatran je i usvojen Program lovnog streblju između dviju sjednica Upravnog odbora. ljaštva Saveza za 2014. godinu, kojim se plaU svome izvješću, tajnik je kronološki nabronira održavanje dva streljačka natjecanja na jio sve značajnije aktivnosti koje su obilježile razini Saveza u ovoj godini. rad Saveza, ističući sudjelovanje na seminaru O svim točkama dnevnog reda Upravni od„Minska opasnost u regiji“, u provedbi oralbor donio je odgovarajuće zaključke i odluke. ne vakcinacije lisica u BiH, u IPA projektu Tako je zaključeno da se organizira sastanak „Lovno-ribolovna ponuda regije Dalmacijačelnika Lovačkog saveza Herceg Bosne i LoHercegovina“, te u izradi „Strategije razvoja vačkog saveza Splitsko-dalmaZHŽ“, u dijelu koji se odnosi na tinske županije o suradnji, odlovstvo i lovni turizam. Također, SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA nosima i problemima lovačkih istaknuo je organiziranje i proudruga u pograničnom pojasu vedbu lovno-streljačkih natjeHercegovina – Dalmacija, kao i canja i lovačkih ispita, pripremu sastanak s federalnim ministrom i izdavanje Hoop!-a i lovačkog poljoprivrede, vodoprivrede i kalendara, te sudjelovanje na lošumarstva o stanju i problemima vačkim večerima i zajedničkim u lovstvu (implementacija zalovovima članica Saveza. kona, izmjena i dopuna zakona Na poseban način izvijestio je i podzakonskih propisa o lovo sudjelovanju predstavnika stvu). Zaključeno je i da se s raSaveza u javnim raspravama u zine Saveza Domu naroda F BiH Federalnom ministarstvu poljoupute amandmani na Prijedlog privrede, vodoprivrede i šumarzakona o izmjenama i dopunastva, o izmjenama i dopunama ma Zakona o lovstvu u dijelu koji Zakona o lovstvu, ističući nerase odnosi na proceduru dodjele zumijevanje resornog ministarlovišta na korištenje. stva i odbacivanje primjedbi i Upravni odbor je donio i odluku prijedloga upućenih od strane da se, po modelu „dva u jedan“, Saveza. redovita godišnja (izvještajna) i Tajnik je Upravni odbor upoizborna skupština Saveza održi znao i s odlukom Skupštine u subotu 31. svibnja 2014. u MoHercegovačko-neretvanske staru, kao i odluku da izaslanstvo županije o ustanovljenju župaSaveza (zbog visokih troškova) nijskih lovišta i nezadovoljstvu neće sudjelovati na Generalnoj koje je ona izazvala kod lovaca skupštini CIC-a u Milanu. TaLD „Vepar“ iz Rame, a koje je reUpravni odbor nije zadovoljan statusom Saveza u FMPViŠ zultiralo „zamrzavanjem“ člankođer je odlučeno da izaslanstvo stva ovoga društva u Savezu. Na Saveza sudjeluje na Ministarskoj koncu, izvijestio je i o obnoviteljskoj skup- ru dodjele lovišta na gospodarenje. Smatra- konferenciji u Osijeku o temi populacije i šteštini LD „Baćina“ iz Doljana koje je obnovilo ju da su lovačke udruge takvim odredbama ta od divljih svinja u regiji. svoj rad i vratilo se pod okrilje Saveza. diskriminirane, i kao budući korisnici lovišta, Na koncu, u duhu poštovanja zakona i zaNakon izvješća o radu Saveza, uslijedila su dovedene u nepovoljan položaj. Također su konskih propisa o lovstvu, Upravni odbor je izvješća o radu županijskih vijeća za lovstvo izrazili neslaganje s prijedlogom Pravilnika donio obvezujuću odluku kojom su članice koje su podnijeli njihovi predsjednici Mijo o lovačkim ispitima, ističući da je on u su- Saveza, korisnici lovišta, na temelju članka Matešković, Ivica Širić, Jako Čavara, Željko protnosti sa Zakonom o lovstvu, te da tako- 48. Zakona o lovstvu obvezne izraditi godišDžidić i Pavo Kosić, te Tomislav Petrović u đer diskriminira i eliminira saveze i lovačka nji plan gospodarenja lovištem za 2014./15. i ime ŽVL-a ZHŽ. Oni su se u svojim izvje- društva iz procedura lovnog pripravništva i najkasnije do 30. travnja dostaviti ga resoršćima osvrnuli na tijek lovne sezone i uobi- polaganja lovačkih ispita. U cilju rješavanja nom županijskom ministarstvu na odobravačajene lovne aktivnosti, ističući probleme navedenih problema i usuglašavanja stavova nje, kao i izvješće o izvršenju plana za proteuzrokovane neprovedbom Zakona o lovstvu, oko predloženih zakonskih rješenja, zatražen klu godinu koje treba dostaviti ministarstvu prije svega nedisciplinu i osipanje članstva, je sastanak s resornim federalnim ministrom do 31. svibnja 2014. godine. kao i stalnu neizvjesnost oko dobivanja suglasnosti na gospodarenje lovištem od strane resornih županijskih ministarstava. Tomislav Petrović istaknuo je pogranične probleme s lovcima iz susjedne Hrvatske, te predložio održavanje zajedničkog sastanka na kojem bi se lovci s obje strane granice dogovorili o zajedničkim aktivnostima i rješavanju postojećih nesuglasica. Nakon izvješća o radu Saveza i županijskih vijeća za lovstvo, uslijedila je rasprava o prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, te prijedlogu novog Pravilnika o programu, uvjetima i načinu polaganja lovačkog ispita. Članovi Upravnog odbora izrazili su nezadovoljstvo odnosom resornog federalnog ministarstva prema Savezu, kao i neslaganje s izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu u dijelu koji se odnosi na procedu- Izborna skupština Saveza 31. svibnja 10 Broj 93, ožujak - travanj 2014. IZ SAVEZA Ministarska konferencija ŠTETE OD DIVLJIH SVINJA U ZEMLJAMA JUGOISTOČNE EUROPE Podržan regionalni pristup u rješavanju šteta od divljih svinja Izaslanstvo Saveza prati tijek ministarske konferencije u Osijeku U Tekst: Ivica Lučić organizaciji Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske i Hrvatskoga lovačkog saveza u Osijeku je 21. ožujka 2014. održana međunarodna ministarska konferencija s temom gospodarenja i šteta od divljih svinja, a s ciljem iznalaženje rješenja za smanjenje šteta koje divlja svinja čini na poljoprivrednim usjevima u zemljama jugoistočne Europe. Na konferenciji su uz predstavnike hrvatskog Ministarstva poljoprivrede i Lovačkog saveza, sudjelovala ministarska izaslanstva i izaslanstva lovačkih saveza Srbije, Slovenije, Mađarske, Albanije, Bugarske te Bosne i Hercegovine, koju su predstavljala čak tri izaslanstva, dva ministarska i jedno lovačko: izaslanstvo Federalnog ministarstva poljoprivrede koje je predvodio Suad Čamdžić, izaslanstvo Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske koje je predvodio Goran Zubić, te iza- www.lovackisavez-hb.ba slanstvo Lovačkog saveza Herceg Bosne u kojem su bili Ivica Lučić i Vlado Soldo. Osim državnih izaslanstava konferenciji su nazočili i predstavnici Šumarskog i Veterinarskog fakulteta iz Zagreba, Hrvatskoga šumarskog instituta, te stručnjaci iz oblasti šumarstva, lovstva, agronomije i zašite prirode, koji su pratili projekt. PROJEKT WIBOR Težište u radu konferencije bilo je predstavljanje projekta „Utjecaj politike gospodarenja na populaciju divlje svinje u jugoistočnoj Europi – stanje i budućnost – WIBOR“. Cilj projekta je analiza i rješenje problema koji su se pojavili s ekspanzijom divlje svinje. Projekt bi se trebao sufinancirati iz fondova Europske unije i trajati četiri godine, a u njega bi trebale biti uključene zemlje jugoistočne Europe. Projekt je sudionicima konferencije veoma kvalitetno predstavio njegov voditelj dr. sc. Miroslav Benko s Hrvatskog šumarskog instituta. 11 U uvodnom izlaganju dr. Benko je istaknuo da ovaj projekt, iako su u njega uključene znanstvene institucije, nije znanstvenog nego organizacijskog karaktera, te da je razvojni u smislu predstavljanja novih tehnologija. Bit projekta je da se razvije nova struktura i sustav praćenja populacije, ne na štetu populacije, nego s ciljem smanjenja šteta koje ona čini. Naglasio je da projekt rješava uzroke, a ne posljedice šteta od divljih svinja, te da su štete regionalni problem u čijem rješavanju trebaju sudjelovati zemlje sudionice konferencije. Pitanja koja se postavljaju pred projekt odnose se na politiku gospodarenja divljom svinjom, na međunarodno usklađivanje propisa, te na kontrolu razvoja populacije, a kao partneri u njegovoj realizaciji navedeni su fakulteti/instituti, ministarstva poljoprivrede i šumarstva, poduzeća šumarstva i lovački savezi. Financiranje projekta planirano je novcem lovačkih saveza – 20 posto, novcem resornih ministarstava – 30 posto, te novcem Europske unije – 50 posto. Ciljevi projekta su da se adekvatnom politikom gospodarenja štete od divljih svinja u poljoprivredi smanje za 10 posto, da se kroz lovni turizam poveća izlov divljih svinja, te da se poveća potrošnja konzumnog mesa divlje svinje. Ciljeve treba ostvariti kroz realne pokazatelje brojnosti, kroz kontrolirano pridržavanje, usklađivanje i provedbu propisa, te kroz sustav kontrole i sustav kvalitete. RASPRAVA Nakon predstavljanja projekta uslijedila je rasprava u kojoj su sudionici konferencije ukratko referirali o stanju vrste i štetama od divljih svinja u svojim zemljama, te svoje viđenje projekta. U ime Lovačkog saveza Herceg Bosne referat je podnio Vlado Soldo, koji je istaknuo sljedeće: Divlja je svinja danas jedna od najrasprostranjenijih i lovno najatraktivnijih vrsta krupne divljači u BiH. Usprkos značajnom smanjenju populacije i staništa 90-ih godina prošlog stoljeća, uzrokovanog degradacijom i kontaminacijom staništa te nekontroliranim izlovom, divlja svinja se vratila na svoja prijašnja staništa i značajno se proširila na nova. Iako ne postoje objedinjeni i precizni podaci o brojnosti divlje svinje u Federaciji BiH, može se konstatirati da je njezino brojno stanje u protekla dva desetljeća, kontinuirano u ekspanziji. Tako je danas divlja svinja postala stalna divljač cijeloga južnog i jugoistočnog dijela BiH, na cijelom području nekadašnjih šumom neobraslih površina „krša“, koje ranije nije nastanjivala. Ova pojava se povezuje s činjenicom da je velik dio površina nekadašnjeg „krša“ sada obrastao šumskom vegetacijom, nakon čega su nastali povoljniji stanišni uvjeti za prehranu i opstanak divljih svinja na tim prostorima. Brojno stanje vrste teritorijalno varira i različito je po regijama, ali ipak najbrojnija populacija je u nizinskim lovištima u područjima poljoprivrednih usjeva i listopadnih šuma. Divlja svinja u BiH je zakonom nezaštićena divljač, osim krmače i mladih u vremenu od 31. prosinca do 1. kolovoza, kada IZ SAVEZA Konferencija u Osijeku Predsjednik HLS-a Đuro Dečak s Vladom Soldom i Ivicom Lučićem u lovu u Dardi je zabranjen njihov lov. U planinskim područjima, koja su većinski obrasla visokim gospodarskim šumama s pašnjacima i gdje je ratarstvo slabo zastupljeno, štete od divljih svinja su podnošljive. Najveće štete od divljih svinja u F BiH su počinjene u vrijeme sadnje i zriobe poljoprivrednih kultura, a najčešće na usjevima krumpira i žitaricama. U Federaciji BiH štete su uglavnom podnošljive, a kako je divlja svinja zakonom nezaštićena, počinjene štete se ne plaćaju ili se rijetko plaćaju. Imajući u vidu da se brojnost divlje svinje u BiH kontinuirano povećava i da se ta divljač proširuje na nova staništa, te da su neka područja postala prenapučena tom divljači, realno je očekivati, ukoliko se hitno ne reagira i ne poduzmu odgovarajuće mjere, da će štete postati nepodnošljive. Iako je problem brojnosti i povećanja šteta od divlje svinje u BiH prisutan i uočen, odnos prema njemu je stihijski. Nema kontinuiranog praćenja vrste niti gospodarskih mjera i planova kojima bi se brojnost divlje svinje držala pod kontrolom, te na taj način osiguralo održivo i racionalno gospodarenje ovom vrstom divljači. Kako je problem jedinstven i sličan u svim zemljama regije, 12 postoji potreba za međunarodnom suradnjom i izgradnjom jedinstvene politike lovnoga gospodarenja divljom svinjom u jugoistočnoj Europi. Zbog toga smo posebno zahvalni Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske i Hrvatskom lovačkom savezu na inicijativi i pripremi projekta „Utjecaj lovnog gospodarenja na populaciju divljih svinja u jugoistočnoj Europi – trenutna situacija i budućnost – WIBOR“. Bilo je zanimljivo čuti različita iskustva u gospodarenju divljom svinjom i pristupe rješavanju problema šteta koje ona pravi u poljoprivredi. Najzanimljivije je, svakako, bilo ono mađarsko. U toj se zemlji, naime, divlja svinja toliko namnožila, da je nerješiv problem. Zbog toga je proglašena štetočinom na koju nema nikakvih zabrana lova, niti ograničenja odstrjela, čak ni etičkih. Love se i skotne krmače, a lovi se i noću, uz pomoć reflektora. U nekim je lovištima dopušten besplatan lov, a neki korisnici plaćaju lovcima naknadu za odstrjel divlje svinje. Propisane su i rigorozne kazne u slučaju neispunjenja plana odstrjela u koje spada i slanje tima za izvršenje odstrjela. U Mađarskoj se godišnje odstrijeli 160.000 divljih svinja, a štete od divljih svinja u 2013. iznosile su 8 milijuna eura! Također, zanimljivo je bilo čuti podatke o gospodarenju i populaciji divljih svinja u Hr- vatskoj i susjednim zemljama. Godišnje štete od divljih svinja u Hrvatskoj iznose 3 – 7 milijuna eura. Zanimljiv je podatak da su „Hrvatske šume“ tijekom 2012. na ime šteta od divljih svinja na ratarskim kulturama isplatile 4.000.000 kn (530.000 eura), te da su štete iz godine u godinu sve veće. Također su izneseni podaci o godišnjem odstrjelu divljih svinja prema kojima se u Hrvatskoj godišnje odstrijeli 36.000 divljih svinja, u BiH 1448, u Mađarskoj čak 160.000, a u cijeloj su regiji u 2012. odstrijeljene 147.573 divlje svinje. Svi sudionici konferencije izrazili su bezrezervnu potporu projektu WIBOR i regionalnom, odnosno zajedničkom pristupu u rješavanju problema šteta od divljih svinja na poljoprivrednim usjevima u zemljama jugoistočne Europe. ZAJEDNIČKI LOV FAZANA Za sve sudionike ministarske konferencije sutradan je, u organizaciji Hrvatskoga lovačkog saveza, Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije i Lovačkog društva „Fazan“ iz Darde, u lovištu ovoga društva upriličen zajednički lov fazana. Bilo je to jedno uistinu lijepo lovačko druženje i lov uz besprijekornu organizaciju i gostoljubivost, za što najveće zasluge pripadaju domaćinima, lovcima LD „Fazan“ iz Darde. ZAKLJUČCI KONFERENCIJE 1. Štete od divljih svinja na poljoprivrednim površinama značajne su u cijeloj regiji; 2. Sudionici konferencije prenijet će dobivene informacije relevantnim institucijama i tijelima uprave u svojim državama; 3. Nakon provedene rasprave (potencijalni partneri) poslat će svoj odgovor do 25. travnja ove godine; 4. Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske prikupit će sve odgovore te sastaviti sporazum o zajedničkom nastupanju i pokretanju projekta „WIBOR“; 5. Sporazum s ministrima čije će se države uključiti u projekt bit će potpisan u Zagrebu. Broj 93, ožujak - travanj 2014. LOVNA DIVLJAČ LOV ŠLJUKE BENE Kraljica gustiša i šikare Lov na šljuku benu na području BiH i nije toliko omiljen kao u nekim drugim zemljama južne Europe. U kontinentalnoj BiH dugu tradiciju ima jedino lov na proljetnom preletu, a potragom sa psima ptičarima najviše se lovi u našim južnim lovištima (primorje) D Tekst: Mladen Bešlić iljem južne Europe šljuka bena je pernata divljač broj jedan i na meti je stotina tisuća lovaca. Samo u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj ima oko četiri milijuna registriranih lovaca, od kojih velik postotak drži lov na šljuku najvišim lovačkim užitkom. U ovim zemljama djeluje danas čitav niz posebnih lovačkih klubova koji okupljaju isključivo ljubitelje šljuka. Premda većinu članstva u tim klubovima čine lovci, njihova je osnovna klupska djelatnost znanstveno-istraživačka. Naime, oni sustavno proučavaju život šljuke bene, a posebice njezine selidbene putove. Stoga se one hvataju i prstenuju, što umnogome doprinosi znanstvenim spoznajama o njihovoj rasprostranjenosti i kretanju za vrijeme seobe. Ti klubovi međusobno komuniciraju i www.lovackisavez-hb.ba razmjenjuju iskustva, danas najčešće putem interneta. Inače su o šljuki beni napisane brojne knjige, a posvećene su joj i mnoge internetske stranice. Zanimljive napise o njoj redovito objavljuju i poznata europska lovačka glasila. ZANIMLJIV I UZBUDLJIV LOV Šljuka bena lovi se pretraživanjem lovišta sa psom ptičarom te dočekom za večernjeg i jutarnjeg preleta. Lov sa psom ptičarom vrlo je zanimljiv i uzbudljiv, i u njemu se dokazuju i pas i lovac. Pas mora imati dobar nos i čvrsto stajanje – fermu, a lovac mora biti hitar i nadasve precizan strijelac. Šljuka bena ima poseban, vrlo intenzivan miris, tako da je dobar pas osjeti čak na udaljenosti od 40-50, pa i više metara. Šljuka bena lovi se uglavnom u gustim predjelima gdje je pas 13 ptičar uglavnom izvan lovčeva vidokruga pa mu se stoga vješa zvonce oko vrata tako da lovac u svakom trenutku zna gdje se i u kojem pravcu nalazi. Tek kada zvonce utihne, za lovca počinje pravo uzbuđenje. Bolje se i lakše može loviti sa psom koji najprije iz daljine stane pa se zatim približava divljači šuljajući se, dok joj ne dođe posve blizu i tu napravi čvrsto stajanje. Lovac koji prati psa može tada locirati položaj ptice na površini od jednog četvornog metra, što je u gustoj šumi za uspješan hitac veoma bitno. Pas koji čvrsto stoji na udaljenosti od divljači većoj od tri metra, onemogućava točnu lokaciju bene prije polijetanja. Stoga se lovac u gustoj šumi ne može približiti divljači toliko da bi mogao pucati na bliskom odstojanju jer mu smetaju grane i drveće pa mora nagađati otkud i kamo će ptica poletjeti, što dosta otežava uspješan hitac. Šljuka se diže munjevito i leti krivudavo, koristeći se svim prirodnim zaklonima da bi što manje bila vidljiva. U takvom lovu treba se koristiti puškama kraćih cijevi i šireg posipa te mecima sa sitnom sačmom promjera 1,9 do 2,5 milimetra. U posljednje vrijeme lovci najčešće koriste „dispersante“ metak koji se u lovu u svakom pogledu odličan pokazao. Također je vrlo zanimljiv lov dočekom za večernjeg i jutarnjeg preleta. Lovac se postavi obično u polju uz rub šume, čekajući navečer šljuke bene koje iz šume lete u polje ili ujutro iz polja u šumu. Šljuke obično lete tik iznad krošnje drveća pa se naglo pojavljuju lovcu na puškomet. Cijeli prelet traje samo dvadesetak minuta. Mjesta dočeka znaju se iz iskustva i stariji ih lovci otkrivaju mlađima. Prilikom proljetnog preleta obično lete po dvije, a kadikad i tri ili četiri šljuke bene jedna LOVNA DIVLJAČ za drugom. Treba znati da je tu riječ o jednoj ženki za kojom leti jedan ili više mužjaka koji je slijede. Lovci „šljukari“ obično imaju dobre pse donosače (aportere), a oni su nužni iz dva razloga. Prvo, često se događa u lovu na šljuke da nakon hica ne vidimo njegov učinak te pomislimo da smo promašili. Pravi pas donosač (aporter) zna je li bio promašaj, a u slučaju pogotka ili ranjavanja donosi divljač. Drugo, šljuka je navodno mekana na sačmu, ali svejedno zna od mjesta pada otići ranjena i po nekoliko stotina metara. Bez dobra psa aportera takva je šljuka izgubljena. Lovidba svih vrsta divljači u Bosni i Hercegovini propisana je člankom 2. Pravilnika o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači, koji je donesen na temelju Zakona o lovstvu Federacije BiH, a u njemu stoji da lov na šumsku šljuku benu započinje 1. listopada i traje do 1. ožujka iduće godine. JUGO I BURA – TEŠKO DO ULOVA Šljuka bena najviše voli mirne i vlažne šumske predjele u kojima je tlo prekriveno lišćem ili mahovinom. Od šuma najviše joj odgovaraju one gdje prevladavaju grab, hrast, lijeska, bukva, jasen, bagrem ili breza. Ne odgovaraju joj visoka trava i gusta, niska šikara. Prilikom seobe može se naći čak i u kukuruznim poljima, izgorjelim šumama, uz riječna korita i uz morsku obalu. Vremenski uvjeti su veoma bitni i jako puno utječu na uspješnost lova kad je u pitanju ova ptica. Primjerice, ako krajem siječnja i početkom veljače nastupi zahladnjenje s obilnijim snježnim padalinama, onda se šljuke koje su zimovale južno zaustavljaju u našem priobalju do proljepšavanja vremena. Najintenzivniji proljetni prelet šljuke u kontinentalnom dijelu BiH događa se početkom ožujka, s odstupanjem nekoliko dana prije ili poslije. Šljuke nikada ne dolaze s jakim vjetrovima, a rado sele u vrijeme utihe. Ukoliko je jesen s dosta padalina, možemo ih naći na povišenim mjestima; za sušnih jeseni nalazimo ih na ravnim, vlažnim mjestima. Jugo i bura jako su problematični za lovce. Po takvu vremenu, prije nego što psi dođu na udaljenost da ih osjete, šljuke nečujno, u niskom i kratkom letu odlete i umire se na drugom mjestu. Psi ptičari tada rade mnogo lažnih stajanja na posve svježim tragovima, a mjesta na kojima šljuke miruju obično ne registriraju. Po južnom vremenu šljuke će ispred psa dosta daleko pješačiti i trebat će dugo ići za psom tragom šljuke, sve dok ona ne dođe do prepreke te bude prisiljena zaustaviti se. Oblačni, hladni dani, pa čak sa sitnom kišicom na granici snijega, s umjerenim vjetrom, sigurno su najpovoljniji za lov na šljuke. Što se tiče pušaka i kalibara, oni su većini prosječnih lovaca dostupni, a dobar izbor je kalibar 12, ili pak nešto lošiji ali jako upotrebljiv kalibar 16. Samo vrhunski obučen strijelac može koristiti kalibar 20. Kalibri manji od „dvadesetke“ uopće se ne preporučuju jer nemaju dovoljno kuglica za široko pokrivanje cilja. Za dugotrajniju pretragu terena poželjno je imati laganu pušku. Lagana puška, međutim, traži i lakše punjenje. Za lov šljuke poželjan je metak težine olovne sačme u rasponu od 28 do 35 grama te se sukladno s njim preporuča i puška težine oko 3 kg, kraćih cijevi i manjih čokova radi širega sačmenog posipa. Teško punjenje i laka puška izazivaju teško podnošljiv povratni udarac u rame, što je bolno i neugodno za lovca. 14 Dispersante, šljukarski metak Brzo i uspješno pucanje u lovu na šumske šljuke bene, stvar je vještine lovca, a vještina je rezultat vježbanja i umijeće pojedinca. U praksi se pokazalo da su najuspješniji lovci na sitnu i pernatu divljač oni koji na streljanama vježbaju gađanje jedne od sportskih disciplina (trap, skeet). Zbog toga se „šljukarima“ preporučuje češći izlazak na streljane glinenih golubova O vo je neobičan i zanimljiv metak namijenjen za lov šljuka i fazana sa psom ptičarom u šumi, i u svim situacijama u kojima je divljač pod fermom ili izlijeće na kratkoj udaljenosti, a koje zahtijevaju brz hitac najdalje na 20-25 metara. Ovaj se metak nije počeo proizvoditi slučajno, naprotiv, nastao je kao slijed neprestanih zahtijeva za ovim posebnim tipom lovačkog streljiva. Corrado Capodicasa, talijanski oružar i balističar, ali i cijenjeni lovni stručnjak, nije se puno premišljao da proizvede metak koji je prilagođen za lov te lovne divljači, te zbog „ferme“ pasa ptičara i drugih čimbenika povezanih s priroBroj 93, ožujak - travanj 2014. STRELJIVO Čep običnog i dispersante metka dom mjesta gdje je koristan ili gotovo nužan dosta obilan i širok rasip sačme na srednjim i srednje kratkim udaljenostima. Metak je konstruiran tako da je u prostor sačme (košarica) postavljen plastični križni umetak koji dodatno raspršuje kuglice. Križ se sastoji od četiri plastična kraka zavarena u sredini, a na rubovima je vidljiva nazubljenost koja ga sužava po sredini i na krajevima svakog od krakova, što je napravljeno radi boljeg raspršivanja. Križ doseže oko ¾ stupca sačme, čime je razdvaja na četiri dijela. Budući da tom plastičnom umetku treba prostora, smanjuje se masa predpunjenja. Rezultat je toga da takvi meci najčešće pucaju relativno meko. Povećanim rasipanjem smanjuje se pokrivanje, a konačni rezultat je širok posip, ali manje ujednačen u odnosu na klasični metak. Sve to ograničava mu područje djelovanja na oko 25 metara, a takvi meci omogućuju upowww.lovackisavez-hb.ba rabu jako čokiranih pušaka u šumskom lovu i jedva se može povjerovati u okretanje (vrtnja sačme) a time je njezino rasipanje to veće što je puška jače čokirana. Težina barutnog punjenja „disperzante“ metka je ista kao kod drugih sačmenih metaka (oko 1,5 grama), a sačmeno punjenje sastoji se od kaljenih olovnih kuglica, dobre zakrivljenosti - (poneki proizvođači streljiva ovaj metak pune kockastom ili pak plosnatom sačmom) srednje tvrdoće s ukupnom težinom od 28 grama olova po jednom metku za kalibar 16, te 28, 32 i 36 grama za kalibar 12. Idealan za vježbanje gađanja Talijanski proizvođači streljiva i talijanski lovci otišli su dalje u primjeni balističkih pravila pa metke za šljuke i manje ptice (grlica, prepelica...) pune vrlo sitnom, kvadratičnom ili sačmom elipsasta oblika koja nepravilno leti i oblikuje vrlo širok „kišobran“ – posip već na manjim udaljenostima. No zato je i odstrel šljuke izvanredan. Širok posip možemo, međutim, postići i tako da u istom naboju pomiješamo sačmu različitih dimenzija. Primjerice, trap (2,4 mm) sa sačmom od 2 mm ili čak i sitnijom. Kada takav „mix“ u omjeru pola-pola postavimo u metak, krupnija će sačma nakon hica „rastjerivati“ onu sitniju, slabije energije i brzine, i tako je širiti u „kišobran“. Praksa je pokazala da su vrlo uspješni lovci na sitnu pernatu divljač oni koji na streljanama vježbaju gađanje u sportskim disciplinama trap i skeet. Ovaj metak je idealan i za vježbe gađanja jer ima dosta veliku početnu brzinu, oko 400 m/s, sa srednje velikom vrijednošću tlaka, što je izvrsno za sve 15 sačmene kalibre. Podignuta početna brzina i zadržani tlak učinkovito pomažu djelotvornost raspršivača dajući sačmi bolju mogućnost da se rasprši u pojedinačnim putanjama već nakon izlaska iz cijevi i stvori prihvatljivo raspoređen rasap čak i na srednjim udaljenostima. Osim toga, pretjecanje kod kratkih i improviziranih hitaca se pozitivno osjeti zbog ovoga faktora. Ovaj sačmeni metak idealno je rješenje za većinu naših lovaca koji zbog novčanih (ne)prilika love samo jednom puškom, bez obzira na uvjete terena i vrstu divljači. S primjenom takvih metaka možemo, ovisno o potrebi, mijenjati balistička „disperzante“, koji zapravo igra ulogu cilindrične cijevi široka posipa, pomoći će neuvježbanim lovcima početnicima u pucanju na divljač koja se diže iz nogu pred psom – jer je lošijim strijelcima čak i polučok desne (gornje) standardne cijevi nerijetko preuska posipa za bliže udaljenosti. Rjeđi posip istodobno manje trga divljač, osobito sitniju, pa Nekoliko vrsta dispersante razdjelnika svojstva standardno čokiranih sačmarica, (polučok/puni čok) kakve najviše rabe naši lovci, bez dodatne skupe investicije u sačmaricu otvorenih čokova za lov šljuka u šikari ili lov prepelice u polju. Metak s križnim umetkom je „disperzante“ metak koristan i iskusnim strijelcima. Većina šljuka odstreljuje se zahvaljujući refleksnom šoku, što znači dovoljno je da je pogodi 4 do 5 kuglica sačme i ona je već na zemlji. Zbog male biomase (oko 300 grama) za lov šljuke dovoljno je učinkovita sitna sačma, a praksa je pokazala da je za to najbolji promjer sačme 1,9 do 2,5 mm. Napomenimo još da u jednom metku od 28 grama olova ima 475 kuglica promjera 2,2 mm ili 365 kuglica promjera 2,5 mm. Mladen Bešlić LOVIŠTE AKO bi se poduzele potrebne mjere, štete od divljači bile bi znatno manje ŠTETE OD DIVLJAČI U našim lovačkim udrugama ne postoji evidencija šteta od divljači. Te štete nisu male i uglavnom se podmiruju dogovorno s oštećenim. U bližoj budućnosti pristup štetama od divljači morat će se promijeniti i to najvjerojatnije užim povezivanjem svih zainteresiranih strana, ponajprije korisnika lovišta, lovačkih saveza te mjerodavnih ministarstava Š Tekst: Tomislav Mihaljević teta od divljači je svaki gubitak vrijednosti nastao kao posljedica neke radnje divljači, odnosno svaka povreda, uglavnom imovine, koju učini bilo koja životinjska vrsta koja je prema zakonu svrstana u divljač. Pojam štete od divljači počinje se pojavljivati od trenutka kad je čovjek počeo gospodariti šumama i poljoprivrednim dobrima i učinjenu štetu od divljači smatrati gubitkom vrijednosti imovine s vlastitoga gledišta. Porastom industrijalizacije, sve intenzivnijim obrađivanjem poljoprivrednog zemljišta, globalnom motorizacijom i pristupačnošću motornih vozila te povećanjem infrastrukture, sve su veće i štete od divljači jer se stanište za divljač smanjuje i mijenja, a divljač se prilagođava novonastalim uvjetima te hranu pronalazi na obrađenim poljoprivrednim površinama, ali i stradava u prometu. Sukladno svemu, logično je očekivati drukčiju raspodjelu šteta od divljači na poljoprivrednim usjevima, voćnjacima, vinogradima, stoci, pčelinjacima te šteta od divljači na šumama i šteta od divljači u prometu danas na početku 21. stoljeća. Jedan od nezaobilaznih čimbenika lovnoga gospodarenja su štete od divljači. Već od prvih smjernica lovnoga gospodarenja sprječavanje šteta od divljači ističe se kao važnija zadaća. Divljač svojim obitavanjem, potrebama za hranom, dnevnom ili sezonskom migracijom, utječe na stanište, floru i faunu, što u određenom trenutku, kada prijeđe granicu tolerancije, predstavlja problem i očituje 16 se kao šteta od divljači. Šteta od divljači uglavnom se smatra kao aktivnost divljači koja za posljedicu ima negativan utjecaj na objekte od gospodarskog interesa za čovjeka. Kao što je već rečeno isprva su štete od divljači vezane uz poljoprivredne kulture, domaće životinje te šumske sastojine. U novije vrijeme štete od divljači u prome- tu, gdje dolazi do naleta vozila na divljač i pri tome štete na vozilima, sve više preuzimaju prevlast pred ostalim negativnim utjecajima koje uzrokuje divljač. Ova problematika sve više zaokuplja pozornost korisnika lovišta i stručnjaka te se sve više radi na sprječavanju šteta i financijskim izdatcima koji nisu zanemarivi. Broj 93, ožujak - travanj 2014. LOVIŠTE Opseg šteta znatno se povećava od trenutka kada se divljač intenzivnije uzgaja, odnosno s povećanjem broja divljači po jedinici površine. Kako su štete od divljači posljednjih godina znatno naglašenije, zbog promjene zakonskih propisa i prebacivanja obveza suzbijanja i naknada šteta gotovo isključivo na korisnike lovišta, posvećuje im se i veća pozornost. Kako je već naglašeno osim šteta na poljoprivrednim kulturama, stoci i šumarstvu, štete u prometu danas su sve češće i financijski opsežnije. Štete u prometu eksponencijalno rastu kao posljedica sve modernijih cesta, snažnih i bržih vozila te samog povećanja broja vozila na prometnicama općenito. VRSTE ŠTETA OD DIVLJAČI Prema načinu njihova nastanka, štete od divljači dijelimo na: odgrizanje, nagrizanje, obgrizanje, guljenje, struga- www.lovackisavez-hb.ba nje, brštenje, trganje, gaženje i rušenje, odnosno lomljenje stabala, rovanje i kopanje, izbacivanje gomolja, napad na stoku i pčelinjake te kao štete u prometu. Kod šteta u prometu uglavnom se misli na štete od divljači u cestovnom prometu i to na osobnim vozilima i motociklima, a štete na teretnim vozilima su zanemarive, kao i u željezničkom, zračnom te vodenom prometu. Najveći počinitelji šteta među divljači svakako su divlje svinje, zbog porasta broja i rasprostranjenosti, srneća divljač, medvjed, vuk, lisica te zec obični. Štete od divljači mogu se podijeliti i na sljedeći način: a) štete na poljoprivrednim kulturama, voćnjacima, vinogradima, b) štete na šumskim sastojinama, c) štete na domaćoj stoci, pčelinjacima, d) štete u prometu koje nastaju naletom vozila na divljač. Financijski učinak na oštećenika odnosi se na gubitak prinosa, gubitak vremena i opće- 17 nito na smanjenu vrijednost njegova vlasništva, a financijski učinak na korisnika lovišta odnosi se na podmirenje troškova štete koju učini divljač. U našim šumama najviše štete učini srneća divljač, divlje svinje i zečevi, koji glodanjem i guljenjem kore oštećuju i uništavaju sadnice u rasadnicima i mladim kulturama, kao i mlada stabla u šumi i to poglavito zimi i u proljeće. Velike štete divljač čini na poljoprivrednim usjevima i nasadima, voćnjacima te vinogradima, uglavnom biljožderi, a vukovi i medvjedi napadaju stoku i pčelinjake tijekom godine. Sve su češći napadi vukova na stada ovaca te zbog toga naša lovačka društva plaćaju velike odštete vlasnicima stada. Nisu rijetki slučajevi stradavanja kako lovačkih pasa tijekom lova tako i ovčarskih pasa od vukova. Najčešće zabilježene štete od medvjeda su na pčelinjacima, zbog nedovoljno zaštićenih pčelinjaka i nepoduzimanja svih preventivnih mje- ra od strane vlasnika. Svaka divljač može učiniti štetu na motornom vozilu, no veličina štete razmjerna je veličini divljači. S povećanjem broja vozila i prometnica te sve skupljim vozilima realno je očekivati i da će se razmjerno povećavati i štete u prometu te sve više nadmašivati one nanesene na poljoprivrednim i šumskim kulturama. Sudska praksa kod nas je trenutačno takva da uvijek presudi u korist oštećenog te su korisnici lovišta redovito ti koji moraju osigurati novčana sredstva za podmirenje štete. ZAKONSKA REGULATIVA Sukladno Zakonu o lovstvu F BiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 4/06 i 8/10), korisnik lovišta dužan je poduzimati mjere za sprječavanje šteta koju divljač može učiniti imovini ili ljudima na zemljištu i vodi na kojima se nalazi lovište (održavanje broja divljači prema kapacitetu lovišta, osiguranje prehrane u lovištu, postavljanje čuvara i dr.). Vlasnici zemljišta i stoke, odnosno korisnici zemljišta na kojemu je osnovano lovište dužni su na zemljištu, objektima gdje stoka boravi i opremi koja se koristi u obradi zemlje poduzimati uobičajene mjere za sprječavanje šteta od divljači i na divljači (učinkovitim ogradama, električnim pastirom, postavljanjem plašila, zaštitom mladih sadnica omotavanjem ili premazivanjem, ispašom stoke s pastirom na površinama dopuštenim za pašu, postavljanjem plašila na kosačice i kombajne, sudjelovanjem u organiziranom pogonu i sl.). Korisnik lovišta i korisnici zemljišta i voda na čijem je području osnovano lovište, kao i korisnici okolnih zemljišta i voda, mogu pitanje nadoknade štete koju divljač učini regulirati i međusobnim dogovorom (ugovaranje paušalne naknade, osiguranjem LOVIŠTE kod osiguravajućih kuća i sl.). Ako divljač učini štetu, korisnik lovišta je dužan nadoknaditi štetu vlasniku, odnosno korisniku zemljišta na kojemu se nalazi lovište. Za štetu koju učini lovostajem zaštićena divljač odgovoran je korisnik lovišta u čijem je lovištu šteta učinjena, ukoliko je oštećeni poduzeo propisane mjere zaštite. Štetu koju učini divljač za koju je propisana stalna ili privremena zabrana lova dužan je nadoknaditi onaj tko je propisao zabranu. Izuzetno, za štetu koji učini medvjed na utvrđenim uzgojnim područjima naknadu plaća Federacija BiH u visini od 45 posto, županije u visini od 25 posto i korisnik lovišta u visini od 30 posto procjene štete. Nema odgovornosti za štetu koju je učinio medvjed na stoci bez pastira kao i u područjima gdje je paša zabranjena. Obveza oštećenog je da sačuva sve tragove koji ukazuju na učinjenu štetu. Prijava o učinjenoj šteti od divljači podnosi se županijskom ministarstvu odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana kada je šteta nastala. Ministarstvo je dužno odmah, a najkasnije 3. dana po primanju prijave štete, odrediti komisiju za utvrđivanje uzroka štete i procjenu vrijednosti. Komisiju čine tri člana: predstavnik županijskog ministarstva (predsjednik komisije), stručna osoba za procjenu vrijednosti štete (poljoprivredni ili veterinarski stručnjak) i stručna osoba za utvrđivanje uzroka štete (vještak za lovstvo), šumarske, veterinarske, poljoprivredne ili biološke struke s iskustvom na istim poslovima. Komisija je dužna odmah izvršiti uviđaj i o svom radu načiniti zapisnik. Na uviđaj se pozivaju oštećenik i korisnik lovišta. Zapisnik komisije sadrži osobito: mjesto i način nastanka štete, znakove koji upućuju na određenu vrstu divljači, obujam i visinu štete, kao i poduzete mjere oštećenog prije i poslije učinjene štete. Ministarstvo će pokušati sporazumno utvrditi štetu između oštećenog i korisnika lovišta. Sporazum o nadoknadi štete sadrži osobito visinu naknade i rok njezine isplate. Sporazum o naknadi štete ima snagu izvršnog naslova. Ako ne dođe do sporazuma oštećeni će se pravno uputiti za podnošenje 18 tužbe nadležnom sudu u pogledu utvrđivanja štete i njezine visine. MOGUĆA RJEŠENJA ZA SMANJENJE ŠTETA OD DIVLJAČI Iako je regulacija brojnog stanja divljači najpraktičniji i najekonomičniji način sprječavanja šteta od divljači, često su potrebne i druge metode poput postavljanja repelenata, ograđivanja, zvučnih zaštitnih sustava, optičkih i svjetlosnih uređaja ili tzv. biljni menadžment. Nedostatak kontrole divljači vrlo vjerojatno će uzrokovati probleme s povećanjem populacije, a time i šteta. Same mjere za sprječavanje šteta od divljači mogu se ukratko podijeliti na: a) kontrolu divljači odnosno mjere zahvatom u fond divljači, b) biljni menadžment odnosno mijenjanje staništa divljači, c) primjenu različitih sredstava za sprječavanje šteta od divljači (fizičke barijere, zaštitne ograde, mirisne ograde, repelenti, odbojna sredstva, plašila, znakovi upozorenja te kombinacija navedenih sredstava). Korisnik lovišta trebao bi uspostaviti korektan odnos s vlasnicima poljoprivrednih i šumskih površina unutar lovišta, te s nadležnim poduzećima za ceste, a sve kako bi se što učinkovitije i bezbolnije provodile mjere sprječavanja šteta od divljači. Kod nas u udrugama ne postoji evidencija štete od divljači, iako ona nije mala. Štete se uglavnom podmiruju dogovorno s oštećenim. Očito je da će se u skorijoj budućnosti pristup štetama od divljači morati promijeniti i to najvjerojatnije užim povezivanjem svih zainteresiranih strana u sprječavanju nastanka šteta. Tu se ponajprije misli na korisnike lovišta, lovačke saveze te mjerodavna ministarstva. Dakle, poduzimanjem svih potrebnih mjera u gospodarenju lovištem mogu se izbjeći ili smanjiti štete od divljači i plaćanje velikih novčanih odšteta. Ova je tema već odavno aktualna i nezaobilazna u zemljama Europske unije i struka sve više radi na rješavanju ove problematike, mijenjanjem pravne regulative i provođenjem preventivnih mjera. Broj 93, ožujak - travanj 2014. IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA LU M. M. BIKAN Vir Ciljevi visoki, kao kršni Zavelim Reporta ža S obzirom na to da je u virskom lovištu izgrađeno dovoljno lovačkih kuća, stalno je aktualna mogućnost razvoja lovnog turizma. U tu se svrhu planira izgradnja lovačkog doma, a povoljna je okolnost što u okolici ima dosta smještajnih kapaciteta za lovce turiste. S Ljubomirom Vučurom, predsjednikom LU „M. M. Bikan“ iz Vira, dogovoreno je da se lovište ove udruge zajednički obiđe u subotu 29. ožujka 2014., za potrebe ove reportaže. U 10 sati, u zaseoku Koštre nađosmo se s predsjednikom Upravnog odbora Fidelom Koštrom i članom Upravnog odbora Antom Jurišićem. Domaćini Mića i Neda počastiše nas rakijom, vinom, uštipcima, sirom i pršutom. Tu smo se dobro okrijepili i onda – prema Zavelimu. Tajnik Udruge Ivan Đerek nije mogao s nama, ali se naknadno priključio. Današnja LU „M. M. Bikan“ iz Vira bila je sastavnim dijelom LD „Radovanj“ iz Posušja do 1998., kad se odvojila i osamostalila. To osamostaljenje nije teklo glatko, i bio je to prvi takav slučaj među članicama Lovačkog saveza Herceg Bosne. Osamostaljenjem su dobili na gospodarenje 7000 ha lovne površine, odnosno zapadni dio nekadašnjeg lovišta LD „Radovanj“, koji se proteže na istočnoj strani Zavelima. Za predsjednika su izabrali Ljubomira Vučuwww.lovackisavez-hb.ba ra, koji i danas obnaša tu dužnost. Kad se ova udruga odcijepila od „Radovnja“, imala je 84 člana, od kojih su 52 glasovala za odcjepljenje. Ove godine imaju 103 člana, doduše, dosta ih je na radu u inozemstvu, ali oni uredno podmiruju svoje obveze, posebice financijske. Godišnja članarina je 100 KM, uz obvezu jedne dnevnice ili 30 KM tko ne može doći raditi. Stalno uposlenih u Udruzi nema, jedino se nešto malo honorara plati tajniku. Lovočuvarska služba je volonterska, pri čemu su angažirana dvojica lovočuvara s ispitom i još šestorica bez ispita. Imaju pet počasnih članova i svi su oni, prema riječima naših domaćina, svojim radom to i zaslužili. Udruga je organizirana u četiri sekcije: Vir, Zagorje, Zavelim i Podbila. DIVLJA SVINJA NA PRVOM MJESTU Prolaziti ovim lovištem nije baš jednostavna zadaća. Brdski je teren, vrh Zavelima je 1346 m nad morem, a kad smo bili ispod njega činilo se da ga možemo skoro rukom dohvatiti. Sitna i niska šuma, gustiš, omogućuje divljači zavući se i sakriti od pro19 gonitelja. Što se ide bliže vrhu Zavelima, šume je sve manje, samo trava. U uvalama ima i snijega. Lovište je ispresijecamo makadamskim putovima koje mogu svladati jedino terenci s četiri pogonska kotača i dobar vozač, kakav je bio naš. Nismo imali sreće vidjeti bilo koju vrstu divljači, vjerojatno smo je vozilom rastjerali. Povrh toga čuje se i poneka motorna pila, što također narušava mir u lovištu. Domaćini tvrde da u lovištu ima dosta divlje svinje, zeca, lisice, kune i jarebice kamenjarke. Medvjed i srna naiđu povremeno, a vuk i čagalj češći su gosti. Mi smo naišli na dosta zečjeg izmeta, što znači da zeca ima i da ga nisu snašle nevolje njegovih rođaka iz ravnice. U protekloj lovnoj sezoni ovdje su odstrijeljena četiri vuka. Skoro sve odstrijeljene lisice imale su slabo krzno i gol rep, zbog tople zime linjanje je vjerojatno nastupilo ranije. Ovdašnji lovci ipak najradije love divlju svinju, pa im je i fond lovačkih pasa prilagođen tom lovu. Divlju svinju love grupno i sa psima, uglavnom goničima, iako imaju i pokojeg brak jazavčara. Trofejna vrijednost veprova je dobra, nekoliko IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA ih je zavrijedilo medalju. Kamenjarka je trajno zaštićena, a zec je zaštićen ove, a možda i iduće godine. Nemaju uzgajališta ni za jednu vrstu divljači. Ranije su uvozili fazane, ali su uvidjeli da je to jalov posao, pa su odustali od njega. Krivolova ima, posebice u pograničnim dijelovima lovišta, ali se lovočuvarska služba dobro nosi s njim. Dosta je prijavljenih i kažnjenih krivolovaca. OBJEKTI U LOVIŠTU Još dok je ono bilo jedinstveno, u ovom dijelu lovišta nije baš bilo nekakvih značajnijih objekata. Lovačkog doma u Viru nema ni sad, ali ga planiraju graditi čim se riješe problemi oko koncesije na lovišta. Izgrađeno je sedam lokava, u kojima se voda zadržava tijekom cijele godine. Neke imaju stacionarnu vodu, neke se pune izravno iz izvorišta, a neke su dobro napravljene pa ne propuštaju vodu. Imaju dovoljno hranilišta za divlju svinju, i njih ova divljač stalno posjećuje. Da bi divljač imala dovoljno hrane, virski lovci oru i zasijavaju napuštene oranice. Obilazeći lovište, zatekli smo desetak nešto starijih lovaca kako oru dvije napuštene parcele na Klepuši, koje će, kako rekoše, do mraka biti zasijane žitaricama. Upitasmo ih, zašto je takva tišina, ništa se ne čuje, pa ni ganga. Pecnusmo ih opaskom, stide li se možda te „pisme“. Nije prošlo dugo, začu se ganga, ona prava posuška, kojoj nadaleko nema „para“. Godila nam je uhu, ali smo morali dalje, u druge dijelove lovišta. U proteklom razdoblju ovdje su izgrađene četiri lovačke kuće, a još jednu mogu koristiti kad god im zatreba. Naime, njezin je vlasnik u inozemstvu i rijetko dođe, pa je ona gotovo uvijek slobodna. U vrijeme lova, poglavito zimi kad pada kiša ili snijeg, ove kuće dobro dođu. U njima se lovci okupljaju pri otvaranju i zatvaranju lovnih sezona, ali i u nekim drugim prigodama. Fidel, Ljubomir i Ante na izvorištu Javorak VIŠE PASA NEGO LOVACA U Posušju postoji kinološki klub i on je usko vezan s LD „Radovanj“. Kinološka aktivnost u LU „M. M. Bikan“ provodi se kroz njezinu kinološku sekciju. Na čelu te sekcije je Fidel Koštro, čija su ljubav dugonogi goniči. Ima ih sedam i svi su lovno sposobni. Dokle god se divlje svinje love sa psima goničima, dugonogih će goniča biti najviše i u ovome i u njemu sličnim lovačkim društvima. U ovoj lovačkoj udruzi, zanimljivo je, dvostruko je više lovačkih pasa nego lovaca. Takav odnos ne postoji nigdje u ravničarskim, a posebice ne u većim gradskim sredinama. Najviše je posavskih goniča, ali ima i trobojnih, srpskih, alpskih, biglova te poneki brak jazavčar. Kinološka sekcija ove lovačke udruge dobro surađuje s Kinološkim savezom Herceg-Bosne. Čuli smo, iz usta naših domaćina, i jednu zanimljivu priču koja se donekle tiče i pasa. Naime, ovdje je puno zmija otrovnica, a najčešća je poskok. Dogodi se da otrovnica ugrize psa. Ponekog uspiju spasiti, ali neke i ne. Dobro, to je takvo područje, krševito, planinsko, ima i dosta šikare, pa se zmije imaju gdje sakriti i prezimiti. Ali, nije nam baš jasno kako zmija uspije izaći iz legla u zimskim mjesecima, čak i po snijegu. Priča kaže, jedan se lovac htio poslužiti štapom, ugledao ga je pokraj puta, na snijegu, sagnuo se uzeti ga, no jako se iznenadio kad je vidio da u ruci umjesto štapa drži povelikog, od studeni obamrlog poskoka!!! Pomislili smo da je to čista šala, još jedna „lovačka“, no da je ta priča istinita potvrdiše i ostali sudionici razgovora. Pa sad… Još jedna kuća u lovištu Lokva Grabovača, u središtu lovišta 20 Broj 93, ožujak - travanj 2014. IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA LOVNI TURIZAM S obzirom na to da je u virskom lovištu dovoljno lovačkih kuća, stalno je aktualna mogućnost razvoja lovnog turizma. U tu se svrhu planira izgradnja lovačkog doma, a u okolici ima dosta smještajnih kapaciteta za lovce turiste. Nekada je, rekoše nam, u ovom dijelu lovišta bilo divokoza, srna pa čak i medvjeda, što je atraktivna divljač za lovce turiste. Planiraju povisiti članarinu, izgraditi lijepe i udobne visoke čeke, osigurati veći mir u lovištu, a kad se dobije koncesija na lovište, onda će zasigurno biti i drugih aktivnosti. Kako dobro surađuju s ribolovcima i planinarima, mogli bi se osmisliti i realizirati i neki zajednički projekti. Čelništvo virske lovačke udruge, takav smo dojam stekli, jako vjeruje u svoje članstvo, u svoje lovce i jako je optimistično. Da što prije i što lakše ostvare svoje planove, najmanje je što im čovjek može poželjeti. Orači, sijači i gangaši za ručkom Dobroslav Vrdoljak LD Golub Čitluk P Osamdeset zečeva iz kaveza u lovištu o završetku lovne sezone Upravni odbor LD „Golub“ svake godine nastoji obnoviti fond zečje divljači kao osnovne plemenite divljači u lovištu kojim gospodari ovo lovačko društvo. Ove se godine s tim poslom krenulo već www.lovackisavez-hb.ba na skupštini Društva, održanoj početkom listopada 2013., kad je donesena odluka da ovdašnji uzgajivači Zdravko Mršić te Stipe i Nikola Prga tijekom zime, do završetka sezone 2013./2014., prehrane i u prostoru za podivljavanje pripreme 30 parova odra21 slih zečeva, omjer spolova 1:1, koji će onda biti pušteni u lovište. Tako je i učinjeno, pa je u lovište početkom ožujka 2014. pušteno 60 zečeva, po cijeni od 160 KM. Zečevi su podijeljeni po sekcijama prema broju njihovih članova, u nekoliko vremenskih intervala. Ove se godine očekuje veći prirast mladih zečeva jer su sve ženke bile skotne, a ako bude sreće trebale bi se još koji put okotiti tijekom godine. No, ako ove godine ne bude vidljivih rezultata na terenu u brojnosti divljači – jer je ovaj put sve odrađeno kako treba i na vrijeme – onda stvarno ne vidimo svrhe puštanja divljači iz kaveznog uzgoja u lovište, to je onda samo bacanje novca i ništa drugo. Za lipanj je sa Stipom i Nikolom Prgom ugovoren otkup još dvadesetak ovogodišnjih mladih zečeva po cijeni od 140 KM. Oni će također biti pušteni u lovište, pa će tako u 2014. lovište biti bogatije za ukupno 80 zečeva. Koristimo ovu priliku i apeliramo na sve članove Društva da daju svoj doprinos očuvanju puštene divljači kako bi je što veći broj opstao u prirodi. G. Prskalo IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA Porast brojnosti većine sitne divljači O vogodišnje proljetno prebrojavanje sitne divljači, propisano člankom 4. stavak 2. Pravilnika o uvjetima gospodarenja lovištima na području lovišta „Vitez“, obavili su pripadnici LO „Kruščica“ Vitez i LO „Vitez“ Vitez. Prebrojavanje sitne divljači obavljeno je na području lovne jedinice „Kuber“. Za organizaciju prebrojavanja bili su zaduženi Nedim Bektaš i Dragan Strukar, glavni lovnici. Sudionici prebrojavanja okupili su se na zbornom mjestu kod objekta „Vila“ u Nadiocima. Nakon postrojavanja, upoznavanja PREBROJAVANJE sa zadaćama DIVLJAČI i pravilima, podijeljeni su listići za pre- brojavanje i određen raspored lovaca. Lovci koji su se trebali rasporediti na motriteljske točke organizirano su prevezeni, nakon čega su pješice došli do planiranih odredišta. Kada su svi sudionici prebrojavanja pravilno raspoređeni dan je znak za pokret skupine zadužene za prolaz kroz plohu. Predivan sunčan dan, s malo prohladnim jutrom, uz odličnu vidljivost i tišinu, omogućio je dobar pregled ploha odabranih za prebrojavanje i jasno uočavanje pokrenute divljači. Gotovo idealan dan za boravak u prirodi. A uz to još i koristan! Proljetno prebrojavanje divljači od suštinskog je značenja za izradu dobrih planskih dokumenata. Na temelju prebrojavanja utvrđuje se matični fond divljači u jednom lovištu, s kojim se Lo Vitez Vitez ulazi u proces reprodukcije. Proljetno prebrojavanje ujedno je i potvrda dobroga ili lošega gospodarenja divljači, odnosno cjelokupnim lovištem. Brojno stanje divlje patke utvrđeno je stalnim opažanjem, promatranjem, brojenjem na vodenoj površini akumulacije „Male hidroelektrane“ Vitez-2 na rijeci Lašvi. Brojno stanje fazana također je utvrđeno promatranjem, odnosno brojenjem na dva odvojena lokaliteta – Viteško polje i Mali Mošunj. Druga populacija je rezultat unosa fazana, uz postupno zadržavanje u svojevrsnom „prihvatilištu“, nakon čega su pušteni u slobodnu prirodu. Populacije fazana su malobrojne, ali stabilne. Prebrojavanje zeca, jarebice poljke i ostalih vrsta sitne divljači obavljeno je na dvjema oglednim plohama: prvoj, koja obuhvaća šire područje na potezu Jezero – Đidina bara – Panjca – Doline – Braline kuće – Kratine, te drugoj, koja obuhvaća šire područje Kratine – Marino guvno – Dobra voda – Šamijine njive – Gola kosa – Krčevine – Ćitar. Primijenjena je metoda uzoraka. Akcija je završena druženjem kod lovačke kuće na Kuberu. Brojnost zeca je u porastu u odnosu na proteklu godinu, brojnost fazana i divlje patke je u blagom porastu, ali je značajno smanjena brojnost jarebice poljke. Od predatora broj lisica je znatno smanjen, a brojnost kune bjelice stagnira. Na ovakvu brojnost divljači najviše su utjecali: smanjenje životnog prostora divljači (čitaj urbanizacija); prometni gubici; proljetna paljenja trave i korova, te jesenska paljenja strništa, u kojima strada dio divljači, a uništi se i hrana i zaklon Tim za prebrojavanje divljači 22 Broj 93, ožujak - travanj 2014. IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA divljači; krivolov i lovokrađa; narušavanje mira u lovištu; psi i mačke lutalice; neuravnotežena brojnost pojedinih predatora; zasijavanje monokultura na većim površinama; nepropisno korištenje kosačica, bez ugrađenih plašilica; korištenje herbicida i pesticida u proizvodnji hrane, te na kraju i zbog nedostatka dovoljne količine hrane za neke vrste divljači tijekom određenoga vremenskog razdoblja u godini. Na dio naprijed navedenoga, lovci su djelomice mogli utjecati. Za ostatak je potrebno angažiranje pojedinih segmenata šire društvene zajednice. Uzme li se u obzir da su lovci iz Viteza imali zabranu svih aktivnosti u lovištu „Vitez“ do početka ljeta 2013., te da je za značajnije promjene potrebno vrijeme, možemo biti zadovoljni brojnosti sitne divljači u lovištu „Vitez“. Na kraju, riječ-dvije o odzivu lovaca na prebrojavanje. A on je, najblaže rečeno, nezadovoljavajući. Nekada, ne tako davno, broj sudionika na prebrojavanju iz jedne lovačke udruge bio je veći nego sada kada su sudjelovali lovci iz obje lovačke udruge. Pitanje je to za vodstva obiju udruga, kao i za vodstva lovnih jedinica, koje su trebale biti nositelji aktivnosti. Zakazali su i lovni odgajatelji. A gdje nema lovnih odgajatelja, nema ni lovnih pripravnika. Svi pripadnici ovih dviju udruga koji nisu sudjelovali u prebrojavanju, a koji budu čitali ovaj tekst i gledali odabrane fotografije, trebali bi se, barem na trenutak, posramiti. Milko Omazić, kao invalid bez noge, uz pomoć štaka sudjelovao je u prebrojavanju. I ne samo to! Bio je dio skupine koja se kretala tijekom prebrojavanja na drugoj plohi. Svaki daljnji komentar je suvišan. I. Drmić Milko Omazić - lovac za primjer LD PAVLOVICA Novi Travnik Planirano, najvećim dijelom i ostvareno Radno predsjedništvo skupštine P od predsjedanjem Slavka Marina i u nazočnosti 25 od ukupno 33 zastupnika iz sekcija Gradina, Bučići, Sebešić, Mravinjac i Novi Travnik, krajem veljače 2014. održan je sastanak Skupštine LD „Pavlovica“ Novi Travnik. Nakon usvajanja dnevnog reda, uslijedilo je izvješće o radu Društva u 2013. godini koje je podnio Mirko Lešić, predsjednik Društva. U izvješću je naglašeno da su realizirane gotovo sve programske zadaće, a posebno su istaknute aktivnosti u primjeni Zakona o lovstvu i podzakonskih akata, sudjelovanje na sastancima Županijskog vijeća www.lovackisavez-hb.ba za lovstvo i na sastancima sa županijskim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, aktivnosti oko godišnjeg plana gospodarenja lovištem, dovršetka izgradnje lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata, otkrivanje i sprječavanje krivolova, čišćenje lovišta, suradnja s Lovačkim savezom Herceg Bosne, Policijskom stanicom Novi Travnik, općinskim strukturama vlasti, medijima i, na kraju, aktivnosti oko pripreme i polaganja lovačkog ispita, gdje je Društvo postalo bogatije za sedam novih članova. Nakon rasprave, izvješće je jednoglasno usvojeno. 23 Izvješće o materijalno-financijskom poslovanju Društva u 2013. godini i plan financiranja za 2014. godinu podnio je tajnik Društva Anto Cvitanović, a izvješće Nadzornog odbora njegov predsjednik Ivica Fišić. Predsjednik Nadzornog odbora predložio je Skupštini da usvoji oba izvješća, jer Nadzorni odbor nije našao nikakvih nepravilnosti u radu, što je Skupština jednoglasno i učinila. U izvješću Vlade Kneževića, glavnoga lovnika Društva, naglašene su aktivnosti oko dobivanja suglasnosti na godišnji plan gospodarenja i aktivnosti oko sprječavanja krivolova gdje je pozvao sve lovce da budu lovočuvari. Glavni lovnik predložio je Skupštini nekoliko zaključaka sa sjednice lovnika sekcija, koji su jednoglasno prihvaćeni i proslijeđeni Upravnom odboru Društva na realizaciju po prioritetu. Kao što se i očekivalo, najviše rasprave bilo je oko dobivanja suglasnosti na Godišnji plan gospodarenja lovištem i oko provedbe Zakona o lovstvu u smislu određivanja granica i dobivanja lovišta na gospodarenje, kako bi se moglo pristupiti SKUPŠTINA Anto Cvitanović, počasni član Društva izradi lovnogospodarske osnove koju gospoda iz ministarstva uporno traže, a svjesni su da valjanu lovnogospodarsku osnovu ne posjeduje ni jedno lovačko društvo. Po usvajanju izvještajnih i planskih dokumenata, prijedlog sekcija i Upravnog odbora Društva da se Anto Cvitanović, tajnik Društva, proglasi počasnim članom Društva, zastupnici su jednoglasno prihvatili. A. Cvitanović IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA Elitna glazbena imena i – džip Pajero Lovačka večer HLU Malič Grude S voju trinaestu lovačku večer – tradicionalno druženje lovaca, simpatizera lova, sponzora i donatora – Hrvatska lovačka udruga „Malič“ upriličila je u Hotelu „Otok“ u Grudama. Na večer su bili pozvani predstavnici svih susjednih lovačkih udruga, i onih iz Hrvatske. Okupilo se oko 450 uzvanika, što je jako lijep broj. Za organizaciju ovako kvalitetne večeri najzaslužniji je Doni Mikulić jer je, između ostalog, za zabavljače „doveo“ zvučna glazbena imena: Šimu Jovanovca, Stjepana Jeršeka-Štefa i Tamburaški sastav „Džentlmeni“, imena kakva se rijetko susreću na lovačkim zabavama. Večer je, riječima dobrodošlice, otvorio Branko Leko-Liska, predsjednik HLU „Malič“, i riječima toplih pozdrava upućenih domaćim lovcima, lovcima iz susjednih lovačkih udruga, predstavnicima lovačkih udruga iz Središnje Bosne, LD sokol Nova Bila Mladi lovci na djelu Z a lovostaja, članovi LD „Sokol“ ulažu velike napore da divljači osiguraju dovoljno hrane i vode, u čemu se posebice ističu mladi lovci. Danijel Vidović jest mlad po godinama života, ali ne i po lovačkom stažu. Još kao dječak obilazio je lovište sa svojim ocem Draženom, lovnikom sekcije Gorčevica. Domagoj Bobaš je lovac pripravnik koji aktivno sudjeluje u svim akcijama u lovištu. Član Društva postao je sa svoje dvije godine, njegov otac Dragoljub bio je glavni lovnik Društva, sad je tajnik sekcije Koričani. Željo Babić također je vrijedan mladi lovac. Nastavio je obiteljsku tradiciju jer je njegov pokojni otac Stipo bio član Društva, a član Društva je i Željin stariji 24 brat Pero. Jure Marić također slijedi očeve stope, jer je njegov otac Miroslav dugogodišnji član Društva. Osim njih treba spomenuti: Brunu Čilića, Borisa Marića, Nikolu Biljka, Velimira Stojaka, Predraga Bikića, ima ih još, koji se spremno odazovu svakom pozivu na radnu akciju. Njima uistinu nije ništa teško, ako je u pitanju briga o divljači i uređenje lovišta. To nije ostalo nezapaženo, pa su dobili mnogo pohvala od svojih starijih kolega lovaca. Osim članova Društva, na radne se akcije odazivaju i mnogi mladi koji žele jednoga dana postati njegovi članovi. Među njima se posebice ističe Igor Čurak, koji želi ići stopama svoga djeda Pave, počasnog člana Društva, i oca Nikole, lovnika sekcije Dolac. Sudeći po ovome, LD „Sokol“ nema razloga “strahovati” za svoju budućnost. R. Bajo Broj 93, ožujak - travanj 2014. IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA Branko Leko-Liska i Dragan Stojak predstavnicima Lovačkog saveza Herceg Bosne te nositeljima političkih i drugih dužnosti nazočnih ovom događaju. Načelnik općine Grude, Ljubo Grizelj, pohvalio je rad Udruge i obećao pomoć pri rješavanju nekih problema oko gospodarenja lovištem, kolike su njegove ovlasti. Priliku da se obrati nazočnima dobio je Dragan Stojak, predsjednik Lovačke organizacije „Vitez“, izrazivši želju za uspo- LD fazan Odžak S kupštini LD „Fazan“, održanoj 13. travnja ove godine u Lovačkom domu u Odžaku, kojoj je nazočilo 37 zastupnika od ukupno 49, prethodili su sastanci po sekcijama na kojima su razmatrana sva izvješća, što je bila dobra osnova za produktivnu i kvalitetnu raspravu na ovoj skupštini. Zaključci i realizacija zaključaka s prethodne, XI. skupštine jednoglasno su usvojeni. Izvješće o radu Upravnog odbora za prethodnu godinu podnio je predsjednik Društva Dragan Guberac, i ono je jednoglasno usvojeno. Izvješće o radu Nadzornog odbora za prethodnu godinu pročitao je tajnik Društva, jer je predsjednik Ivo Barišić bio opravdano odsutan. Izvješće je jednoglasno usvojeno uz www.lovackisavez-hb.ba Voditelji lovačke večeri stavom čvršće suradnje, pa i bratimljenja, između svoje i grudske lovačke udruge. U tu svrhu priložio je i pismo namjere koje je donio sa sobom. Njegov je prijedlog dočekan s velikim oduševljenjem, pa se uskoro očekuje potpisivanje povelje o bratimljenju. U ime Lovačkog saveza Herceg Bosne i njegova predsjednika Ilije Vrljića, nazočne je pozdravio Ivica Lučić, tajnik Saveza. Za uspješnu organizaciju lovačke veče- Mario Ćorluka, dobitnik Pajera ri, poglavito glede tombole, zaslužni su Upravni odbor Udruge i lovne sekcije. Među brojnim bogatim dobitcima na tomboli, posebice je atraktivan bio džip Mitsubishi Pajero, a dobio ga je član domaće udruge Mario Ćorluka. Na večeri su uručene diplome o položenom lovačkom ispitu i lovačke iskaznice 12-orici novih članova Udruge. E. Jurčić Očekivano suglasje konstataciju da predsjednik tog tijela treba obvezno biti nazočan sastanku Skupštine. Izvješće o radu Disciplinskog suda podnio je predsjednik Suda Mato Topolovac, i ono je jednoglasno usvojeno. Također jednoglasno, usvojeni su sljedeći dokumenti: Izvješće za lovnu 2013./14., Izvješće o financijskom poslovanju u 2013. godini, Financijski plan SKUPŠTINA Zastupnici nisu imali primjedbi na podnesena izvješća 25 za 2014. godinu, Godišnji plan gospodarenja lovištem za lovnu 2014./15. te Kalendar lova za lovnu 2014./15. Usvojene su izmjene i dopune Statuta Društva, a tiču se ograničenja mandata na ne više od dva mandata uzastopce za tijela Društva. Razmatrana je žalba lovca Nihada Hodžić Mehića na presudu Disciplinskog suda i Rješenje Upravnog odbora te je donesena jednoglasna odluka da se žalba odbija kao neosnovana, odnosno da se potvrđuje presuda Suda. Na kraju, zadužen je Upravni odbor Društva za organizaciju rada sekcija u svezi s brojnim stanjem i lovnom površinom po sekcijama. N. Garić AKTUALNO “Hum” na rasađivanju Priprema za sjetvu J edan od ciljeva lovnoga gospodarenja većine lovačkih udruga mogao bi biti uzgoj zdrave, snažne i stabilne populacije divljači koja obitava u lovištu. Tendencija je postići srednju do visoku trofejnu vrijednost divljači metodom prirodnog uzgoja, uz osiguranje postojanosti ekosustava, održavanja prirodnoga genofonda i gospodarskoga kapaciteta lovišta koji ne nanosi štete gospodarstvu i staništu. Jedan od bitnih čimbenika za to je osiguranje kvantitativno i kvalitativno dovoljne količine raznovrsne hrane potrebne za opstanak divljači. I to tijekom cijele godine. Ukoliko naprijed navedeni uvjeti nisu ispunjeni, divljač započinje praviti štete na usjevima, za što su odgovorne lovačke udruge kojima je lovište dodijeljeno. U drugom slučaju divljač, poradi nedostatka hrane migrira, najčešće u susjedna lovišta. Već tada se može govoriti o prolaznoj divljači, a to je ujedno i najbolji signal da nešto treba mijenjati. Jedan od načina rješenja ovog problema je kupnja hrane na tržištu i njezino iznošenje na hranilišta. No, vrlo često se ovo rješenje mora odbaciti, lo vitez Vitez Formiranje remiza i proljetna sjetva barem uz sadašnje prihode lovačkih udruga, uz koje stoje znatni izdaci za profesionalnu lovočuvarsku službu. Drugi način rješavanja problema, lovcima mnogo prihvatljiviji, jest vlastitim snagama proizvesti dovoljne količine hrane. Lovci članovi LO „Vitez“ odlučili su da će ove godine izvršiti akcije podizanja remiza, obradu njiva i drugih pogodnih površina. Na njima su već zasijane (ili će biti zasijane) određene vrste žitarica (zob, kukuruz), djetelina, čičoka i divlje voćkarice. Zahvaljujući Niki Čavari i „Rasadniku“ iz Busovače, dobiveno je preko 1200 sadnica divlje jabuke te divljeg i pitomog kestena. Hum, Gradina, Ravna njiva, Krajkovače, Njivica, Raščevac, Smilovište, Liskovina, Kremenik, Kratine, Jelovac, Šikara i Jakića gajevi širi su lokaliteti na 26 kojima je, ili će biti, izvršena sjetva, odnosno zasađivanje sadnica. Vrijeme je bilo naklonjeno radovima. Neposredno nakon što je izvršena sjetva, odnosno rasađivanje, pala je kiša. Budući da je nekoliko dana natapala suhu zemlju, držimo da će povoljno djelovati, te da će većina sadnica preživjeti. Ovakvom disperzijom hrane po lovištu spriječit će se koncentriranje divljači, čime će se otežati posao i krivolovcima i predatorima. U sklopu izvršenja plana prehrane i prihrane divljači, u prethodnom razdoblju iznesene su znatne količine raznovrsne hrane biljnog i životinjskog podrijetla, soli, te mineralnih dodataka. Uz nju bi se divljač trebala što prije oporaviti od prošle zime. Trebao bi se smanjiti i pritisak predatora na divljač, te omogućiti divljači da što snažnija uđe u razdoblje reprodukcije, odnosno donošenja pomlatka. Također divljač će imati hranu dok iz prirode ne pristigne nova, svježa hrana. Već ove godine divljač će tako imati remize, u kojima će imati i hranu i zaklon. Dio koji pretekne će se skladištiti, a upotrijebit će se kao hrana za zimsku prehranu divljači. Što se voćkarica tiče, dio njih bi se, već sljedeće godine, cijepio odgovarajućim autohtonim vrstama voća, čime bi se dodatno poboljšala kvaliteta hrane za divljač. Dugoročna prosudba kaže da bi, uz 50 posto preživljavanja sadnica, nakon sedam godina mogle biti zadovoljene potrebe za svježom hranom za broj divljači definiran gospodarskim kapacitetom lovišta. I. Drmić Broj 93, ožujak - travanj 2014. IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA Završnicu su izborile sekcije Gradina i Sebešić, a Mravinjld pavlovica Novi Travnik cu i Bučićima preostala je borba za treće mjesto. Nakon zanimljive i neizvjesne borbe, sekcija Sebešić porazila je Gradinu i osvojila prvo mjesto, druga je dakle bila Gradina, a u borbi za treće mjesto sekcija Bučići bila je bolja od sekcije Mravinjac koja je tako ove godine, kao četvrta, ostala bez pehara. Pehare pobjedničkim ekipama ove je godine, u trajno vlasništvo, uručio tajnik Društva Anto Cvitanović. Za prvo mjesto sekcije Sebešić najzaslužniji su bili Slavko Jakić, koji je dobro pronalazio skriveni prsten sekcije Gradina, i posebno “Produžetak” ove popularne igre Draženko Jakić, koji je gotovo sam uspijevao sakriti i po stotinu kapa odjednom te je proglašen najboljim igračem turnira. Kako rekoše natjecatelji, nema igrača IGRA koji ga može pobijediti, i PRSTENA kad on igra prvo će mjesto uvijek osvojiti sekcija Sebešić. Tajnik Društva još se jednom prilici poticajnim riječima Saveza „Dvadeset godina esto nadmetanje u igri obratio lovcima zahvalivši im pod stijegom Herceg Bosne“ također obratio natjecateljiprstena između pet na dobroj volji i zajedništvu uz želju da ona bude dostup- ma i publici. sekcija LD „Pavlovica“ koje krasi ovu lovačku udruna svim članovima sekcija i Lovački šešir je „odlučio“ upriličeno je 1. ožujka ove gu, a potom su na red došli godine u Sebešiću. Osim posjetiteljima lovačkih kuća. da turnir otvore Mravinjac hranom bogato „okićen“ stol i Sebešić, drugi su par bile Potom se pristupilo izvlačelovaca „Pavlovice“, nazočili i sebešićka „gromovača“ Stisu mu i članovi iz susjednih nju natjecateljskih parova, sekcije Gradina i Bučići, pe Ivoša, Vlade Kneževića te čemu je bio nazočan i Slavko a sekcija Novi Travnik je lovačkih društava te brojni Draženka i Slavka Jakića. Marin, predsjednik Skupodustala poradi nedostatka građani Novog Travnika. Za drugi dio „igre“ pobrinuli Ove su godine u lovačku štine Društva, koji se u toj igrača. su se Vatroslav Grubešić, kuću mogli stati svi promaDraženko Jakić i Mijat Ivoš, trači, jer je predsjednik sekcikoji su na harmonici neuje Stipo Ivoš održao obećanje morno svirali izvorne pjesme NATJECATELJI i povećao površinu lovačke i kola iz ovih krajeva. kuće. Sebešić: Slavko Jakić (kapetan), Stipo Ivoš, Draženko Pred rastanak, negdje u juNakon minute šutnje za Jakić, Vlado Knežević i Mijat Ivoš. Gradina: Vlado Martarnjim satima, sudionici su umrle članove Društva i ković-Adeša (kapetan), Franjo Cvitanović, Anto Cvitanosugerirali Stipi Ivošu da još pozdravnih riječi Stipe Ivoša, vić, Krunoslav Cvitanović i Spomenko Barić. Bučići: Stijednom proširi lovačku kuću, nazočnima se prigodnim možda će to biti potrebno za po Marin (kapetan), Dragan Jukić, Slavko Marin, Faban riječima obratio Mirko Lešić, iduće natjecanje. Marin i Saša Baškarad. Mravinjac: Jozo Lešić (kapetan), predsjednika Društva, uruMirko Mićo Lešić, Jure Tomić-Jurka. čivši na kraju svim predsjedA. Cvitanović nicima sekcija monografiju Dok je Draženka, kažu, Sebešić je prvi… Š www.lovackisavez-hb.ba 27 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA ld MOSOR Široki Brijeg Jednoglasno, uz poneku kritiku i primjedbu Provjeravalo se i zapisivalo, za svaki slučaj S voju redovitu, proljetnu skupštinu LD „Mosor“ održalo je 15. travnja 2014. u širokobriješkoj općinskoj vijećnici. Nazočilo joj je 29 zastupnika, od ukupno 33, a otvorio ju je Krešo Ćavar, predsjednik Društva. Zastupnici su jednoglasno prihvatili predloženi dnevni red, pa je Skupština nastavila raditi točku po točku, do kraja. Izvadak iz zapisnika s prošle skupštine usvojen je jednoglasno, bez rasprave, a potom se prešlo na razmatranje i usvajanje Izvješća o radu Upravnog odbora Društva u razdoblju od 1. kolovoza 2013. do 7. travnja 2014. Raspravljajući o njemu, Blago Lasić, dopredsjednik Društva, dopunio ga je s nekoliko aktivnosti koje u njemu nisu spomenute, ali i posebice ukazao na dvije stvari koje, po njegovu mišljenju, ubuduće treba promijeniti. Prvo, ako se već ne može provesti kvalitetno prebrojavanje divljači u lovištu Društva, onda treba načiniti bar kvalitetnu procjenu stanja i na temelju te procjene izraditi plan odstrela, a ne samo donijeti lovni kalendar i odrediti lovne dane, kako je to uobičajeno. Drugo, LD „Mosor“ je već dugo na svojevrsnoj margini u Lovačkom savezu Herceg Bosne, što je neodrživo i što se mora hitno promijeniti. Za Izvješće o radu Upravnog odbora glasovalo je 28 zastupnika, jedan je bio suzdržan. Izvješće o radu Nadzornog odbora također je usvojeno uz jedan suzdržan glas, a Izvješće o financijskom poslovanju Društva u 2013. godini, nakon nekoliko zastupničkih komentara i upita te pojašnjenja od strane predsjednika Nadzornog odbora, predsjednika Društva i tajnika Društva, jednoglasno je prihvaćeno. U Izvješću o radu Tužitelja Društva, skoro “bijel papir”. Naime, tužitelj Dragan Dugandžić napisao je da nije mogao pokrenuti nikakav stegovni postupak jer nije bilo ni jedne prijave, ni od strane lovočuvara, niti od bilo koga drugoga, što je potaknulo zastupnike Mladena Skoku i Miru Hrkaća 28 SKUPŠTINA da, navodeći neke primjere, prije svega trovanje pasa u svojoj lovnoj jedinici, izraze svoje čuđenje i neslaganje s takvim radom Društva i s izvješćem Tužitelja, te su pri glasovanju bili protiv ovog izvješća. Slično se dogodilo i s Izvješćem o radu Stegovnog suda, što je i normalno jer je rad ova dva tijela usko povezan. Ni u jednom, ni u drugom nije moglo biti riječi ni o kakvoj aktivnosti jer je jednostavno – nije ni bilo. Izvješće o radu lovnika Društva, u okviru kojeg je bilo ponuđeno i Izvješće o odstrelu u 2013./2014. i Izvješće o prebrojavanju divljači, prihvaćeno je jednoglasno, bez rasprave. Nešto življa rasprava vodila se o Izvješću o radu lovočuvara Društva, ali je i ono jednoglasno prihvaćeno. No, nije bilo teško primijetiti da zastupnici nisu zadovoljni načinom na koji se sada čuva divljač, većina ih misli da taj posao jedan lovočuvar ne može kvalitetno raditi, dakle da nije problem u trenutačnom lovočuvaru, i da treba tražiti neki drugi, bolji način čuvanja divljači. Na kraju, Skupština Društva je donijela odluku da zastupnik u Skupštini Saveza, umjesto Tome Milićevića, bude Blago Lasić, zajedno s Krešom Ćavarom i Željkom Ćavarom, koji su zastupnici odranije. D. Naletilić Krešo Ćavar, Blago Lasić, Igor Marušić i Miljenko Crnjac - radno predsjedništvo Broj 93, ožujak - travanj 2014. IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA ld sokol Nova Bila Završetak lovne sezone na Vlašiću S ekcija Koričani, s lovištem na planini Vlašiću, najmlađa je sekcija LD „Sokol“. Osnovana je sredinom 2012., kad je imala svega desetak članova, jako vrijednih i čestitih lovaca, ali se za kratko vrijeme njihov broj gotovo udvostručio. Predsjednik sekcije je Ilija Bjelobrk, tajnik Dragoljub Bobaš, lovnik Anto Mihaljević, a ostali članovi su: Mato Stojak, Dario Radeljić, Dalibor Grganović, Franjo Ramljak, Franjo Petrović, Bruno Rajić, Darko Gazibarić, Predrag Bikić, Mario Totić, Dragan Lovrinović, Dragan Augustinović, Niko Baltić, Anto Stojak, Nikola Biljaka i Domagoj Bobaš, pripravnik. Sekcija je počela bez osnovnih uvjeta za rad, no nisu se obeshrabrili zbog toga. Dapače, cilj im je bio – vlastita lovačka kuća. Godinu dana nisu imali ni nadstrešnice, zborno im je mjesto bilo na goloj ledini. No kad im se povećalo članstvo, odmah su se posvetili izgradnji lovačke kuće. Dijelom su je financirali vlastitim novcem, a dijelom je to učinilo LD „Sokol“. Kuća koju su izgradili jako se dobro uklopila u okoliš, www.lovackisavez-hb.ba kao da je tu „nikla“ i oduvijek bila. Otvorenog je tipa, kao i sve druge ovoga društva, i svi koji u nju dođu dobro su došli. Blizu nje je jedan prelijep slap, pa često dođu izletnici odmoriti se od svakidašnjih briga i problema. Lovište sekcije Koričani jako je bogato raznovrsnom divljači. Na početku sezone lova na visoku divljač ovdje su odstrijeljena tri srnjaka. Ova je sekcija često domaćin lovcima iz drugih lovačkih udruga koji ovdje dolaze u nadi da će odstrijeliti svoj trofej. U lovištu ove sekcije upriličeno je zatvaranje lovne sezone, na koje se, kao nikad dosad i usprkos nevremenu, odazvalo preko 150 lovaca. Došli su gosti iz Orašja, Livna, Viteza, Posušja, Novog Travnika, Širokog Brijega, Jajca, Travnika, Busovače, te susjedi iz Republike Srpske. Zborno mjesto bila je lovačka kuća na Koričanima, u 7.30 sati, a lov, koji je vodio Boris Bralić, glavni lovnik Društva, počeo je u 9 sati. U međuvremenu lovci su se za doručak poslužili kuhanim kobasicama. Organizirane su hajke i divljač je potjerana sa svih strana. Iako nisu ništa odstrijelili, lovci su Ova lijepa lovačka kuća sagrađena je prošle godine 29 bili zadovoljni i dobro raspoloženi, prepričavajući brojne propuštene prilike. Okupljene lovce pozdravio je Dario Sučić, predsjednik Društva, zahvalivši tom prilikom gostima na dolasku, posebice Slavku Marinu, dopredsjedniku Saveza, Marku Bilandžiji, predsjedniku LU „Kuna“ Jajce i Mirku Lešiću, predsjedniku LD „Pavlovica“ Novi Travnik. Ručak je bio pripremljen u 13 sati, kad su se lovci okrijepili lovačkim gulašom koji su pripremili Boris Bralić i Živko Barbić-Žika. Raspoloženje na ovom skupu svjedoči da lovcima uistinu nije najvažniji odstrel, nego druženje i nova poznanstva. Iako su snijeg i kiša bivali sve jači, lovci su nastavili spontano druženje do kasnih večernjih sati. Harmonikašu Milku Grebenaru pjesmom su se pridružili brojni nazočnici. Zadnji lov u sezoni protekao je bez ijednog incidenta, s puno lijepih dojmova i još više novih prijatelja. A organizatoru i domaćinu lova najveća ocjena za disciplinu i sigurnost. R. Bajo IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA LU cincar Livno SEKCIJA „BOROVA GLAVA“ Priroda nagrađuje trud uložen u lovište S ekcija „Borova glava“ LU „Cincar“ iz Livna broji 52 člana, od toga je 20-ak aktivnih. Većinom su to ljudi iz sela u okolici lovišta tako da se svi vrlo dobro poznaju i kao lovci, ali i kao susjedi i prijatelji. Predsjednik Stipe Periša i lovnik Boris Bandov, koji je ujedno i glavni lovnik Udruge, uz pomoć ostalih članova brinu se da lov i ostale aktivnosti uredno funkcioniraju. Lovište ove sekcije prostire se na 50-ak četvornih kilometara. Nalazi se na sjeveroistoku livanjskog lovišta i graniči na Žiškina poljana spremna za sjetvu sjeveru i istoku s posebnim lovištem „Hlebine-Kujača“ kojim odnedavno gospodari JP HB Šume d.o.o., a na zapadu i jugu granicu dijeli s livanjskim sekcijama „Grad“ i „Vidoši“. Većinom je u brdsko-planinskom području, nadmorske visine od nekih 800 m pa sve do 1695 m što je ujedno i visina vrha „Osinja glava“ koji dominira terenom. Sve to mu daje na ljepoti i raznolikosti biljnih vrsta, ali jednako tako i na vrstama i broju divljači koja tu obitava. Od životinjskog svijeta, osim brojne zeč- Pogled sa Suhog vrha „Jelovnik“ za vrhunske trofeje je i srneće divljači u lovištu povremeno obitava i ne tako velika populacija divljih svinja koje se uglavnom love za sezonskih migracija. Valja spomenuti i stalnu prisutnost medvjeda, vuka, lisice, kune zlatice i kune bjelice, te pojavljivanje, istina dosta rijetko, risa i divlje mačke. Od velike je važnosti spomenuti i stalnu populaciju velikog tetrijeba koji je nestao iz većine lovišta u regiji. Od ostale pernate divljači izdvojili bismo jarebicu kamenjarku i prepelicu, te divljeg goluba. Kad se uzme u obzir sva ova raznolikost životinjskog svijeta, na nama lovcima je ne tako mala odgovornost to očuvati i zaštititi. U posljednje se vrijeme intenzivno radi u lovištu sve s ciljem očuvanja biljnog i životinjskog svijeta, u čemu nam, vidjevši zajednički interes, nesebično pomažu i djelatnici JP HB Šume d.o.o. Kupres. Jedan od velikih problema u lovištu ove sekcije, a vjerujemo i u ostalim sekcijama, jest krivolov u svim svojim oblicima, koji u posljednje vrijeme izlazi iz okvira pojedinačnih slučajeva i prerasta u masovnu pojavu. Kao takav, ukoliko se nešto vrlo brzo ne poduzme, počet će ugrožavati biološku i ekološku ravnotežu prirodnih staništa divljači. Zanimljivo je spomenuti i to da u lovištu trajno boravi nekoliko stotina divljih konja koji su kao takvi ld radovanj Posušje P očetkom travnja, članovi LD „Radovanj“ iz Posušja zaokupljeni su velikim radovima u lovištu. Izgradili su pet hranilica za srneću divljač i po jednu postavili u lovišta: Livakovice, Vranić, Radovanj, Osoje i Starka. U idućem razdoblju na tim će lokacijama biti izgrađene visoke osmatračnice, koje će u početku služiti samo kao osmatračnice, a poslije bi se mogle koristiti kao visoke čeke za lov na razne vrste divljači. Ekipa na čelu s predsjednikom Društva Mirom Galićem odlučila je sačuvati što veći broj srneće divljači u lovištu. Na ovaj način, uz potreban mir i dovoljnu količinu vode, divljač će zasigurno opstati i zadržati se u lovištu. A uz strogu zaštitu ne samo do početka lovne sezone, nego i kroz cijelu godinu. Osim hranilica, lovci su popravljali postojeća i gradili nova pojilišta, te zasijavali žitarica na pojedinim parcelama u lovištu. M. Galić Dobar primjer skrbi za divljač 30 Broj 93, ožujak - travanj 2014. IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA prerasli u svojevrsnu turističku atrakciju. Zbog toga je povećan ulazak u lovište sve brojnijih posjetitelja koji nisu ni svjesni da na taj način uznemiravaju divljač u vrijeme njezina koćenje i brige za potomstvo, kad joj, prije svega, treba mir i tišina. Svjesni problema i odlučni u namjeri da se nešto poduzme, osim pojačane kontrole i nadzora lovišta, pregovara se o nabavci i postavljanju četiri prijenosne kamere na ulazima u lovište. One bi evidentirale datum i vrijeme svih ulazaka u lovište i izlazaka iz njega, pa bi se, ako do toga dođe, koristile kao dokaz na sudu, jer je rečeno da je to moguće. Napravljena su pojilišta i čeka na vuka, divljač se zimi prihranjuje i prave se solila, i ujedno traju pregovori oko izgradnje čeke i mečilišta za medvjeda, tako da se planira komercijalizacija i ove vrste lova gdje bi novac zarađen na ovaj način bio ponovno uložen u lovište. Za taj naš rad, koji je sitnica prema onome što je potrebno i što možemo i moramo uraditi, bilo kao pojedinci ili kao sekcija, priroda nas je nagradila povećanjem populacije zeca, a promatranjem je uočeno znatno povećanje broja i kvalitete srneće divljači, što nam je veliko zadovoljstvo i dokaz da ne radimo „Sizifov posao“. Još jedan od dokaza našeg rada je taj da su prošle godine odstrijeljena dva trofejna primjerka srnjaka, jednoga Krešimir Krešo, jednoga Josip Solić. LU cincar Livno SEKCIJA „PRILUKA“ Završena kuća na Borovcu L ovna sezona 2013./14. u sekciji „Priluka“ neće ostati u sjećanju po broju odstrijeljene divljači ni po njezinoj trofejnoj vrijednosti, ali je ostvareno nešto trenutačno puno važnije. Naime, na lokalitetu Borovac izgrađena je lovačka kuća, i ako se uzme u obzir da prije toga u lovištu nije bilo nijednog objekta koji bi zadovoljio potrebe lovaca za opuštanjem i druženjem, tim je veća vrijednost ove lovačke kuće. Usporedno s izgradnjom kuće tekli su i radovi na uređivanju okoliša i sanaciji puta. Razgovarajući s predsjednikom sekcije Matkom Vrseljom, lovnikom Mijom Križanom, lovcima Ivanom Marijanom, Antom Vrseljom i ostalim članovima sekcije, ne možemo ne primijetiti ponos i oduševljenje na njihovim licima, jer kako kažu, bilo je dosta izlazaka u lov kad bi puške i psi ostali u automobilima, a cijeli dan bi prošao radeći na kući. Ovo nikako nije kraj radovima u ovoj sekciji jer cijeli niz projekata već čeka na realizaciju. A sve je to još vrjednije ld sokol Nova Bila Dar Društvu – slika sv. Huberta M eđu članovima LD „Sokol“ Nova Bila, Stipo KolendaČipe, lovnik sekcije Ponir i lovočuvar Društva, ističe se i nečim posebnim – izuzetnim talentom za slikanje na platnu. Zidove njegova doma, osim lovačkih trofeja, krase i slike koje je naslikao „za svoju dušu“, kako uglavnom i radi. Kako je strastven lovac, najdraže mu je slikati prirodu i divljač, tu nalazi najviše inspiracije. No jednu je sliku radio s posebnom ljubavlju, sliku sv. Huberta, zaštitnika lovaca, i kad je bila gotova, darovao ju je Društvu i sad ona krasi ured Društva. Taj njegov dar zaslužuje svaku pohvalu, jer nije lako rastati se od nečega u što ste uložili puno vremena, truda, ljubavi i talenta. R. Bajo www.lovackisavez-hb.ba 31 kad se uzme u obzir da se sve radi sredstvima i rukama samih lovaca i nekoliko vrijednih mještana sela Priluke, među kojima treba posebno istaknuti Mirka Karaulu-Kišića, kojima sekcija i ovim putem zahvaljuje. Kuća je izgrađena na lokalitetu Borovac na nadmorskoj visini od 1276 m, odakle se pruža pogled na okolni krajolik koji nikog ne ostavlja ravnodušnim, tako da je lokacija već postala sastajalište ne samo lovaca nego i sve većeg broja izletnika i ostalih zaljubljenika u prirodu. I. Bandov IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA lo vitez Vitez Potpisan memorandum o suradnji D Divljač „traži“ zaštitu svoga vitalnog interesa N lovišta ukloniti otpad i smeće, za što imaju pravo na naknadu troškova od fizičke ili pravne osobe koja je otpad ili smeće deponirala u lovištu. Lovci moraju održavati i poboljšavati životne prostore divljači, poštujući zahtjeve prirodnoga gospodarenja šumama (stvarati prostore za parenje i odmor divljači) i zahtjeve zaštite životinja i biljaka, te zahtjeve javnosti. Uzme li se u obzir da je primarna zadaća lovačkih udruga očuvanje staništa divljači, da su lovci svakako dužni spriječiti odlaganje smeća u lovištu, da razvoja lovnog turizma nema bez čistog lovišta, držimo da imamo zajednički interes. Potpisivanje sporazuma moglo bi utjecati i na podizanje svijesti stanovništva o potrebi očuvanja okoliša. Kada se vidi popis potpisnika memoranduma jasno je da se polagano mijenja percepcija o lovačkim udrugama. Do sada su lovci smatrani ubojicama. Sada nas polako stavljaju na pravo mjesto. A to je da su pravi lovci istinski zaštitnici prirode. Na to su ponajprije utjecale akcije koje su lovci proveli u prethodnom razdoblju (spašavanje divljači od elementarnih nepogoda, iznošenje hrane za divljač u ekstremnim uvjetima, spašavanje surog orla), ali i samo glasilo „Hoop!“. To je još jedan dokaz da vrijedi raditi, i da će rad kad-tad biti prepoznat. Za lovačku udrugu ovo je prigoda da preuzme određeni dio novčanih sredstava, koja nudi općina. Taj će novac biti iskorišten ponajprije za poboljšanje uvjeta rada lovočuvarske službe, čiji pripadnici provode najviše vremena u lovištu. A svi građani Viteza trebali bi dobiti ljepši, uredniji i zdraviji Vitez. aslov je, naravno, moguća neumjesna parafraza na sve ono što kvazipolitičari i pseudoznanstvenici pod tom floskulom često „navrću“ našim jadnim i ugroženim narodima, kako bi im lakše pronašli neprijatelja i sasuli nam slanu prašinu u oči! A što iz toga slijedi sami zaključite i u razbijenom zrcalu naše svakidašnjice iščitajte, ako vam je to uopće više zanimljivo! Kao i ljudima, divljači je potreban ambijent, zdrav okoliš pun mira, hrane i vode i još štošta za normalan život i razvoj. Nije nam namjera ulaziti u dublje analize stanja u našim lovištima, ali je svima vidljiva činjenica da gotovo u cijelome svijetu ljudi i priroda pate od silnog onečišćenja svih vrsta i svakoga podrijetla. Kako onda u takvome ambijentu zdravo i ugodno preživjeti? Naravno, pojačanom skrbi svih kategorija pučanstva, gdje su lovci i zakonom i svojim proklamiranim moralnim kodeksom prihvatili ulogu čistača i zaštitnika svoga okoliša. Tako su uzarićki lovci, uz pomoć predsjednika svoje mjesne zajednice Bože Nakića, i ove godine uoči Velikoga tjedna i na početku lovne godine, angažirali Zvonu s njegovim kamionom. Nekoliko tura su lovci (Toća, Čedo, Stanko, Ivo...) rukama pokupili različite vrste otpada (ogledalo nemoralnih i neodgovornih pojedinaca), a krupne komade namještaja je Zvone „grajpom“ temeljito samlio i odvezao na odgovarajuću lokaciju. Procesija za Veliki petak bit će svima ugodnija uz čiste staze i stajališta, u svakome slučaju. Osim te, nazovimo ekološke geste, sjetili smo se u korizmi i svoga starog lovca koji je obolio i nije više u stanju obavljati sve potrebne poslove niti odlaziti u lovište. Dobrovoljnim prilozima nekolicine lovaca i njihovih prijatelja sakupili smo određenu sumu novca i posjetili prijatelja. Uočili smo silnu zahvalnost u njegovim očima i još veću tugu u njegovu glasu, kada nam je tako sjetno i žalobno zahvalio. Eto, bijahu to naši skromni, ali vrijedni i poučni prilozi prirodi, divljači i ljudima, čiji su životi i interesi uistinu jako ugroženi nebrigom onih koji su za to zaduženi! I. Drmić B. Lasić EKOLOGIJA vadeset četvrti veljače ove godine potpisan je memorandum o zajedničkoj suradnji na zaštiti okoliša. U memorandum su uključeni općina, nevladine organizacije, udruge, kao i javne institucije i poduzeća koja u svojim programskim ciljevima imaju i zaštitu okoliša. Do sada su memorandum potpisali: Općina Vitez, Udruga sportskih ribolovaca „Vitez“, Ekološka udruga „Kremenik“, Ekološka udruga „Jelinjak“, Hrvatsko planinarsko društvo „Vitez“, Planinarsko društvo „Zabrđe“, Lovačka organizacija „Kruščica“ Vitez, Lovačka organizacija „Vitez“ Vitez, Šumarija Vitez, Kantonalna uprava za šumarstvo i Eko udruženje „Vrioci“. Zadaće potpisnika memoranduma su praćenja nepravilnog i nedopuštenog odlaganja otpada ili bilo kojeg oblika zagađivanja okoliša, te prijavljivanje počinitelja općinskoj inspekciji zaštite okoliša, koja će po prijavi postupiti sukladno zakonskim propisima. Osim toga, svi potpisnici bi trebali, sukladno svojim mogućnostima, sudjelovati u akcijama čišćenja i uređenja grada i mjesnih zajednica. Općina Vitez, sukladno proračunskim mogućnostima, podržat će i druge aktivnosti na zaštiti okoliša koje će provoditi potpisnici memoranduma, a posebice projekte za čije realiziranje budu osigurana sredstva od drugih razina vlasti, te domaćih i stranih institucija. Memorandum ostavlja mogućnost i naknadnog potpisivanja sa sudionicima koji imaju namjeru raditi na zaštiti i unaprjeđenju okoliša na području općine Vitez. Lovačke udruge su i prema Zakonu o lovstvu dužne sprječavati odlaganje otpada, smeća ili nečistih tvari u prostoru lovišta. Također, korisnici lovišta su obvezni iz LD MOSOR Široki Brijeg - sekcija Uzarići 32 Broj 93, ožujak - travanj 2014. IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA Završni lov lu vran Tomislavgrad K iša i tmurno vrijeme nisu uspjeli pokvariti prekrasan ugođaj i druženje lovaca na završnoj hajci u organizaciji LU „Vran“ Tomislavgrad. U rane jutarnje sate na zborno mjesto uz domaće lovce pristigoše gosti iz Roška Polja, Posušja, Gruda, Livna te lovci iz Hrvatske, ukupno 90-ak lovaca. Nakon jutarnje kave, lovce su pozdravili lovnik sekcije Kolo Ivan Mladina i predsjednik Udruge Jozo Gudelj-Joca. Uz izrečenu dobrodošlicu iznesen je i plan lova, a prioritet je dan sigurnosti. Domaćin ovogodišnje hajke bila je sekcija Kolo, a lov je organiziran u lovištu Kologaj, u kojem je lov zabranjen već dulje vrijeme. Pet odstrijeljenih lisica, lijep je uspjeh Nakon pozdravnoga govora domaćina i rasporeda lovaca na čekama, krenuo je pogon sa psima. Kišica i „meko“ vrijeme dali su naslutiti da će biti lijep dan za lov. Predviđanja su se uskoro i obistinila. Brujanje auta i žamor ljudi odmah je zamijenio „štek“ pasa sa svih strana. Kroz borovinu, duboke drage i jaruge odjekivala je prekrasna pjesma koja ispunjava dušu svakog lovca, a nedugo zatim začuli su se i prvi pucnjevi. Melem za oči bilo je mnogo viđenih zečeva, što je potvrda opravdanosti uvođenja zabrane lova i određivanja Kologaja kao „rasadnika“ zečeva za cijelu udrugu. Lov je potrajao do podneva, a nakon toga svi su putovi vodili ka „šumarskoj“ Sudionici lova u Kologaju kući gdje je organiziran ručak. Za vrijeme lova odstrijeljeno je pet lisica, a mirne ruke i bistra oka bili su gosti iz HLU Za odličan grah, roštilja i pića u izobilju te ge i poneku „lovačku“, druženje je potrajalo „Malič“ Grude: Velimir Babić, Ivan Dedić i da ničega ne fali, pobrinuli su se vrijedni do noćnih sati. Miro Mikulić. Od domaćih precizno zapu- domaćini (Mlađo i ekipa). Uz odličnu orcaše Salih Korić te Frano Markulj zvan Koka. ganizaciju, lijepu vatru, puno pjesme, ganI. Mladina Odstrijeljena dva vuka V ukovi su u grudskom lovištu postali velika opasnost za stoku i pse. Zanimljivo je da ih, na neki čudan način, nestane nakon pokolja, pa se javi sumnja da su štetu, možda, nanijeli psi ili neke štetočine. No to nije točno, jer takav masakr mogu prirediti samo vukovi. HLU „Malič“ odnosno njezinih šest lovnih sekcija organizirale su hajke na vukove i druge štetočine, ponajprije lisicu. Odstrijeljeno je dosta lisica i kuna te poneka divlja mačka. I kolikogod to bilo teško, jer se vuk ne da ni vidjeti a kamoli odstrijeliti, www.lovackisavez-hb.ba HLU MALIČ Grude odstrijeljena su i dva vuka. Jednoga je, sa svojom grupom, odstrijelio Zlatko Tomas, član sekcije Drinovci. Zlatko je mlad lovac, ispit je položio nedavno, 2013. godine, pa je tim veći njegov uspjeh i njegovo zadovoljstvo. Lov mu je u genima, u obitelji su mu sami lovci, počevši od djedova, stričeva, rođaka, i oca Jure koji je prije godinu dana također odstrijelio vuka. Drugog je, također sa svojom grupom, odstrijelio Ljubo Boban, Lukin, član sekcije Sovići-Gorica. E. Jurčić 33 Ljubo Boban s odstrijeljenim vukom IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA Stanje, sve samo ne idealno R edovitu godišnju sjednicu Skupštine, LD „Uskoplje održalo je 15. ožujka 2014. u prostorijama Osnovne škole u Uskoplju. Sjednicu je otvorio predsjednik Društva Pero Perić, pozdravio prisutne te predložio dnevni red, koji je jednoglasno usvojen. Zatim su podnesena izvješća o radu Društva u 2013. godini: izvješće predsjednika, lovnika, tajnika, nadzornog odbora i izvješće o materijalno-financijskom poslovanju. Sva izvješća jednoglasno su usvojena. U svom izvješću predsjednik je govorio o radu vodstva LD „Uskoplje“ u proteklome razdoblju. Posebno se osvrnuvši na probleme oko osnivanja lovišta, čije se rješenje odugovlači iz godine u godinu, još jednom je istakao kako se glede toga ništa nije pomaklo s mrtve točke. U daljnjem izlaganju istakao je kako Društvo aktivno sudjeluje u radu Županijskog vijeća za lovstvo Središnje Bosne i na taj način nastoji zaštititi svoje ciljeve i interese. Od značajnijih aktivnosti naveo je primanje u članstvo 19 kandidata, ciljanje 34 u pokretnu metu divlje svinje na Podovima, obilježavanje dana sv. Huberta, potporu u organizaciji kulturne manifestacije „Uskopaljske jeseni 2013“,sudjelovanje u zajedničkom lovu u Rami i izgradnju lovačke kuće na Seocu. Vezano za internu problematiku predsjednik je naglasio narušavanje međuljudskih odnosa kako među pojedincima tako i u odnosima pojedinih sekcija. „Svojim osobnim i neuspjehom svih nas smatram što nam je skoro 50 % članstva neaktivno u lovu, što su pojedini naši članovi okrivljeni za kaznena djela, što se ne poštuje poredak i izabrani predsjednici, lovnici, tajnici i, na kraju, što nam je stanje u Društvu sve samo ne idealno“, samokritički je zaključio na kraju svog izlaganja. O materijalno-financijskom stanju govorio je tajnik Društva Ratko Pilić. Potanko obrazlažući sve prihodne i rashodne stavke, naglasio je važnost redovite uplate članarine kao jedinog izvora financiranja i temeljnog preduvjeta za očuvanje financijske stabilnosti Društva. Novina u odnosu na prethodne godine je oročenje jednog dijela novca kod komercijalne banke, što će, već ove godine, za rezultat imati povećanje na prihodovnoj strani u obliku aktivnih kamata. „Gledajući ovo, s obzirom na okolnosti, više nego zadovoljavajuće stanje na računu, pitam se je li ono realan prikaz našega rada ili nerada“, ironično je zaključio tajnik. Lovnik Jerko Šapina se, nakon iznošenja podataka o broju odstrijeljene divljači, dotakao teme izgradnje lovnouzgojnih i lovnotehničkih objekata. Osim spomenute lovačke kuće LD Uskoplje Uskoplje-Gornji Vakuf Marko Grubeša, počasni član na Seocu naveo je i rješavanje problema s dovodom pitke vode u lovačkoj kući na Pernicama te izgradnju i održavanje aktivnom visoke čeke u Rasovi. U nastavku sjednice, između ostalog, donesene su Odluke o usvajanju novog Pravilnika o radu i Pravilnika o stegovnom postupku. Raspravljalo se i o visini članarine, odstrelne takse i ulaznice za goste. Izglasano je da za prve dvije kategorije novčani iznosi ostaju isti kao i prethodne godine, a ulaznica za goste sa sadašnjih 5 povećava se na 20 KM. Također, odlučeno je da se svima članovima Društva, koji uredno ne plaćaju članarinu, pošalje pismeno upozorenje da dugovanja podmire najkasnije do 25. ožujka 2014., u protivnom će biti isključeni iz Društva. Na kraju sjednice usvojen je prijedlog da se Ivan Žuljević i Stipo Rakušić odlikuju Odličjem prvoga reda, a dugogodišnjem članu Marku Grubeši iz sekcije Dobrošin uručena je diploma počasnog člana. Nakon sjednice upriličena je večera u motelu „Raduša“. V. Šekerija Broj 93, ožujak - travanj 2014. IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA LD Uskoplje Uskoplje-Gornji Vakuf Ivan Primorac u Rasovi odstrijelio medvjeda O dmah po dobivanju suglasnosti od županijskog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, LD „Uskoplje“ je početkom prošle lovne sezone pristupilo pripremi i realizaciji plana odstrela medvjeda. Za lokaciju je odabrano lovište Rasova, prirodno stanište medvjeda, a zadaća za izgradnju visoke čeke i tzv. mečilišta pripala je sekciji Ždrimci, koja gospodari spomenutim lovištem. „Malo je poznato da lovačka društva jednim dijelom sudjeluju u nadoknadi štete koju na poljoprivrednim dobrima napravi medvjed. Za mnoge je ova informacija zvučala nelogičnom jer su smatrali da je medvjed zaštićena divljač te da stoga lovci nikako ne mogu biti odgovorni za učinjenu štetu. Upravo ova suglasnost simbolizira namjeru ministarstva da otkloni nastalu konfuziju“, objašnjava lovnik Društva Jerko Šapina. U rujnu prošle godine čeka je stavljena u uporabu, a na mečilište je konstantno iznošena hrana što je privuklo nekoliko medvjeda. Do početka lovostaja radilo se na prebrojavanju divljači i prikupljanju informacija. Ipak, ništa se značajnije nije događalo do kraja ožujka ove godine kada je organiziran lov u kojem je sudjelovao veliki zaljubljenik u lov i prijatelj uskopaljskih lovaca Ivan Primorac iz Širokog Brijega koji je te nedjelje smrtno ranio odraslog mužjaka. Kako je bila riječ o ranim noćnim satima, nemoguće je bilo odmah organizirati bilo www.lovackisavez-hb.ba kakvu potragu, što je napravljeno rano ujutro. U potragu su bili uključeni Drago, Tomislav, Pero i Toma Perić, Rade Pilić, Jerko Šapina te Slavo Lovrić i Igor Ramčić sa svojim psima krvosljednicima. Nakon iscrpljujućih 4-5 sati stalnog praćenja traga, negdje u popodnevnim satima uginula divljač je, na opće zadovoljstvo, pronađena nekoliko kilometara dalje u nepristupačnim vrletima Vranice. Kao znak zahvale na gostoljubivosti i odlično organiziranom lovu, Ivan Primorac je nekoliko dana kasnije ugostio izaslanstvo LD „Uskoplje“ u svome domu na Širokom Brijegu. Susretu je, kao poseban gost, nazočio i Ivica Lučić, tajnik Lovačkog saveza Herceg Bosne. U trosatnom druženju, uz bogatu trpezu, razmijenjena su iskustva i dogovorena je daljnja suradnja koja će se nastaviti već u lipnju u prigodi Susret u lovačkoj konobi Ivana Primorca 35 završetka izgradnje lovačke kuće na Seocu i otvaranja lova na srndaća. V. Šekerija IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA Prebrojavanje divljači i nabavka fazana ld fazan Odžak G odišnjim planom gospodarenja za prošlu lovnu godinu, planirana je akcija prebrojavanja divljači na koju je obvezan odazvati se svaki član Društva. Prebrojavanje je obavljeno po sekcijama, u nedjelju 2. ožujka 2014., nakon čega su obrađeni podatci s osam oglednih ploha površine 100 hektara. Svaka je sekcija na svom području obuhvatila po dvije primjerene plohe s različitim bonitetnim razredom. Prebrojavanje je jasan pokazatelj stanja divljači i u kombinaciji s praćenjem i brojenjem tijekom cijele lovne godine i metodom povratnog računanja na temelju višegodišnjeg odstrela pojedine vrste divljači – pri čemu se kontrolira i prirast – glavna smjernica za izradbu godišnjeg plana gospodarenja za lovnu sezonu. Na temelju desetogodišnjeg iskustva u primjeni ovih metoda, može se zaključiti da ovo lovačko društvo kvalitetno utvrđuje brojno stanje divljači te prirast i planirani odstrel. Upravni odbor Društva je na svojoj XVI. sjednici održanoj 10. ožujka 2014. donio Odluku o nabavci 400 odraslih fazana u omjeru kako su tražile sekcije: „Sava“ 80 mužjaka i 20 ženki, „Lipa“ 70 mužjaka i 30 ženki, „Bosna“ 80 mužjaka i 20 ženki te „Kadar“ 70 mužjaka i 30 ženki. Ugovorena divljač bila je isporučena u dva dana, 14. i 15. ožujka, i ravnomjerno je raspoređena na cijelom lovištu kojim gospodari LD „Fazan“. Prije ispuštanja fazanske divljači lovište je očišćeno od predatora i u hranilišta je stavljen kukuruz. Lovci raspoređeni po lovnim grupama imali su zadatak najmanje mjesec dana svakodnevnim ophodnjama nadzirati prilagodbu fazana na nove uvjete. N. Garić Sa zbornog mjesta sekcije Sava Sa zbornog mjesta sekcije Kadar lu zavelim Roško Polje Iskorištena prilika za radove u lovištu R oški lovci iskoristili su lijepo vrijeme početkom travnja i odradili dio poslova zacrtanih godišnjim planom rada LU „Zavelim“. Praksa da se za lovostaja u lovištu uzoru neke parcele i na njima zasiju žitarice te djetelina, nastavila se i u ovoj godini. Zahvaljujući dvojici vrijednih i aktivnih lovaca, Marku Orloviću (Begovu) i Slavku Šapini-Zeki, uzorano je i zasijano nekoliko parcela od kojih svakako treba istaknuti onu najveću i najbolju – njivu u Mnezi na Privoru. Njiva je zasijana ječmom koji će zasigurno dobro doći i krupnoj i sitnoj divljači koja obitava u lovištu. U Rogovima, uz lovačku kuću, na površini od dvadeset kvadrata postavljen je tampon a po njemu kamene ploče, čime je prostor oko kuće dodatno uljepšan. Sve pohvale za ovaj posao pripadaju radišnim lovcima: Slavku Šapini-Zeki, Zdravku Šapini-Juvi, te Tadiji Kelavi (Ćantinu). Vrijeme lovostaja valja što bolje iskoristiti za ovakve i slične poslove. Realno je očekivati nastavak planiranih radova kojih je nemali broj, a za to je svakako potreban angažman i ostalih lovaca. Stoga ne treba čekati, iako je još ostalo puno vremena do početka lovne sezone u kojoj se, uz nezaobilazni lov, također može napraviti puno lijepih i korisnih stvari. Vjerujemo da će tako i biti. A. Đikić 36 Broj 93, ožujak - travanj 2014. iz lovačkih društava Odziv dobar, rezultat prebrojavanja zadovoljavajući O ld fazan Usora važnosti prebrojavanja divljači ne treba puno govoriti, osim da je to jedini pouzdan način za procjenu biološkog stanja i brojnosti divljači u svakom lovištu. Sukladno tome, i sukladno Godišnjem planu gospodarenja lovištem te zakonskoj obvezi, u LD „Fazan“ iz Usore je 9. ožujka 2014., od 8 do 13 sati, upriličena akcija proljetnog Priprema za prebrojavanje divljači prebrojavanja divljači. Akciji se odazvalo oko 50 lovaca, a ako se uzme u obzir da velik dio članstva ove udruge živi i radi u inozemstvu, odziv je dobar. Divljač se prebrojavala na oko deset posto ukupne površine lovišta, a rezultati su zadovoljavajući, pogotovo glede srneće divljači. M. Labudović hlu malič Grude L Na obljetnicu, hajka na štetočine ovna sekcija Donji Mamići-Dragićina proslavila je desetu obljetnicu otvaranja svoje lovačke kuće u Dragićini. Kuća je djelo lovaca Dragićine. Da bi je uopće mogli napraviti, morali su prije toga izgraditi četiri kilometra prilaznog puta. Bez obzira na vlastiti novac, odricanje i marljiv rad, kuću bi bilo teško napraviti bez sponzora i donatora. Danas kuća jako lijepo izgleda, dobro je opremljena, ukrašena P Ispred lovačke kuće u Dragićini je brojnim lovačkim trofejima, slikama, odličjima i priznanjima, i ima svu potrebnu infrastrukturu. Na dan obljetnice, sekcija Donji Mamići-Dragićina organizirala je hajku na štetočine. Vodio ju je lovnik sekcije Ivan Dedić, a odstrijeljena je jedna lisica i to ženka, koja bi ubrzo ostavila dosta mladih potomaka u lovištu, i jedna kuna. Gosti na ovoj hajci bili su lovci lovne sekcije Ružići-Cerov Dolac, u čije je ime domaćinu na pozivu zahvalio predsjednik sekcije Ivica Žulj. Po završetku hajke priređen je bogat lovački objed iz kuhinje vrsnog dvojca Dinko Palac – Krvava vučja gozba rije tjedan dana u naseljenom mjestu Vojkovići u Roškom Polju, u ranim jutarnjim satima lovca Matu Kelavu i njegove ukućane probudilo je jako cviljenje njegova kratkodlakoga istarskog goniča svezanog na lancu u kućnom dvorištu. Po izlasku iz kuće Mate je zatekao strašan prizor. Prostor oko kućice psa bio je sav u krvi, a od psa ni traga. Slijedeći krvavi trag nedaleko iznad kuće Mate je pronašao i ostatke psa i tragove krvave vučje gozbe. Od psa je ostala samo glava i prednja noga. Po kazivanju nekih mještana već duže vrijeme u ranim jutarnjim satima nedaleko od mjesta događaja viđan je u prolazu jedan vuk i nije isključeno da je baš to jutro on presudio Matinu psu. Ovo je opomena i poziv na oprez kako nama lovcima tako i svima onima koji se bave uzgojem i držanjem stoke. Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada. A. Đikić www.lovackisavez-hb.ba 37 Jure Babić-Did. Počela je i pjesma, pa se nikomu nije išlo kući do kasnih sati. E. Jurčić lu zavelim Roško Polje Od psa je ostala samo glava i prednja noga iz lovačkih društava Prehrana divljači, s puno ljubavi LOVAČKO DRUŠTVO „GOLUB“ ČITLUK UPRAVNI ODBOR NATJEČAJ za davanje u zakup objekta „Lovački dom“ u Čitluku ld tetrijeb Glamoč OPĆE ODREDBE L ovci „Tetrijeba“ ponovno su početkom 2014. krenuli u zajednički projekt pod nazivom „Prihrana divljači“. Ovim projektom žele divljači olakšali potragu za hranom i vodom. Lovci su uz financijsku potporu Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije izgradili dvije pojilice, na čemu su veoma zahvalni Vladi Hercegbosanske županije. Kako je Glamoč tipični krški kraj, da bi se spriječilo istjecanje vode iz pojilica, bilo je potrebno betonirati ih. Osim pojilica koje su veliko olakšanje za preživljavanje divljači, lovci se brinu i za njihovu prihranu. U velikim kamionima odvoze klaonički otpad na određena mjesta u šumi. Dosad je odvezeno šest kamiona, a to znači oko sedamdeset tona klaoničkog otpada, na nadmorsku visinu preko 1500 m. To je jedan od načina kako se divljač hrani i jedan od načina na koji se lovci brinu za divljač u svome sektoru. Osim klaoničke hrane, lovci kupuju hranu za divljač iz 38 1. Lovački dom se nalazi u mjestu Potpolje, općina Čitluk, smješten neposredno uz cestovni pravac Čitluk – Ljubuški, okružen prekrasnim šumskim kompleksom površine deset hektara, u neposrednoj blizini Međugorja, pogodan za sve vrste djelatnosti a posebice ugostiteljske tipa motela i restorana. 1. 2. 3. 4. 5. 6. UVJETI NATJEČAJA ZAKUPA Predmet ponude: zakup – kompletan objekt „Lovački dom“ u Čitluku s pripadajućim zemljištem za obavljanje ugostiteljske djelatnosti tipa motel i restoran ili poslovni prostor za ozbiljnije tvrtke. Ponuda treba sadržavati: - naziv i točnu adresu ponuđača s ovjerenom kopijom utvrđenja identiteta - minimalnu početnu cijenu zakupa - način i uvjeti plaćanja zakupnine naknadno će se urediti ugovorom - kratak opis djelatnosti i plana uređenja objekta Lovačkog doma za trajanja zakupa Ponuđač zadržava pravo odabira najpovoljnije ponude prema svojoj procjeni sukladno utvrđenim kriterijima, odnosno zadržava pravo ne prihvatiti ni jednu ponudu ako one nisu zadovoljile osnovne uvjete kao cjelina i sl. Natječaj ostaje otvoren do daljnjega. Ponude dostaviti u pisanom obliku na adresu Lovačkog društva „Golub“ Čitluk. Razgledavanje objekta i sve ostale informacije vezane za natječaj možete ugovoriti na mobitel 063 324 676. proračuna LD „Tetrijeb“. Tako je odvezeno i oko tonu raznovrsnog žita koje je namijenjeno za više vrsta divljači. Lovci „Tetrijeba“ ulažu veliku snagu i ljubav u Društvo kako bi opstalo i postalo bolje, pa već imaju i dobre nasljednike. Nekolicina se dječaka vrlo rado druži s lovcima, sudjeluje u ovakvim aktivnostima i na taj način uče od starijih i iskusnijih kako o Društvu tako i o životu. Sudeći po ovome, „Tetrijeb“ čeka blistava i sretna budućnost. A. Zolota Broj 93, ožujak - travanj 2014. LOVNO STRELJAŠTVO DOGOVOR OKO OVOGODIŠNJE „LIGE“ U LOVNOM STRELJAŠTVU Dvostruka vrijednost rezultata na natjecanjima A ko je suditi po pripremama članica Saveza za nadolazeću sezonu u lovnom streljaštvu, onda bi ona trebala biti do sada najsadržajnija i najorganiziranija. U prošlom broju Hoop!-a pisali smo o planovima streljačkih aktivnosti po lovačkim udrugama i na razini Saveza. Nakon toga teksta dobili smo dosta poziva lovaca. Pitali su, zašto se u njihovoj udruzi ne pokrene lovno streljaštvo s mrtve točke, može li netko (misle na Savez) naložiti vodstvima udruga da se s tim počne, kako mogu sudjelovati na natjecanjima koja organiziraju druge udruge, gdje se i po kojoj cijeni mogu nabaviti uređaji za izbacivanje glinenih golubova i sl. Sva ova i druga pitanja znak su interesa lovaca, posebice mlađih, za lovno streljaštvo. Tom interesa dosta je doprinijela dosadašnja aktivnost Saveza i pojedinih njegovih članica na polju lovnog streljaštva, te i sam Hoop! koji je do sada sve ove aktivnosti popratio na svojim stranicama. Nadamo se da će „pritisci“ na vodstva udruga uroditi nekim pomakom. I sami zainteresirani lovci-strijelci moraju pokazati više inicijative kako bi se, preko streljačke sekcije ili povjerenstva za lovno streljaštvo, ta aktivnost uvrstila u godišnji plan rada udruge. A kad se krene s mrtve točke, onda će stvari ići svojim tijekom, po načelu – od lakšeg ka težem, od jednostavnijeg ka suvremenijem. U prošlom broju Hoop!-a obznanili smo inicijativu o jednoj mini ligi u lovnom streljaštvu na razini Hercegovačko-neretvanske, Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije. Glede toga, članovi Povjerenstva za lovno streljaštvo Lovačkog saveza Herceg Bosne iz ovih županija imali su dva sastanka. Na posljednjem, održanom 11. travnja u Mostaru, podržana je ova inicijativa i dogovoren način njezine realizacije. Ove godine neće se organizirati nikakvo posebno natjecanje, već će se rezultati za „ligu“ provući kroz već dosad planirana natjecanja. Tako bi liga imala 5 kola i to: 10. svibnja Široki Brijeg (obljetnica zaustavljanja tenkova tzv. JNA); 17. svibnja Neum (Otvoreno prvenstvo Saveza); 5. srpnja Kupres (Otvoreno prvenstvo LD „Tetrijeb“ Kupres); 30. kolovoza Mostar (Otvoreno prvenstvo LD „Jarebica“ Mostar) i 27. rujna Čapljina (Otvoreno prvenstvo LD „Galeb“ Čapljina), kada bi se proglasili rezultati „lige“ u ekipnom i pojedinačnom poretku. Rezultati koje postignu strijelci na ovim www.lovackisavez-hb.ba natjecanjima računat će se za to natjecanje, a vrijedit će i za poredak u „ligi“. Članice koje žele sudjelovati u „liga“ natjecanju trebaju do 6. svibnja prijaviti jednu ekipu od 4 člana. Na natjecanju u Širokom Brijegu članice sudionice „lige“ dogovorit će se o svim pojedinostima vezanim za ovo natjecanje. U prošlom Hoop!-u smo objavili da 39 će se Otvoreno prvenstvo Saveza održati 31. svibnja u Neumu. Kako je u međuvremenu tada zakazan sastanak Skupštine Saveza u Mostaru, to će se Otvoreno prvenstvo Saveza održati 17. svibnja u Neumu, a Prvenstvo članica Saveza ostaje 9. kolovoza u Busovači. V. Bošnjak ZAKONI ZAKON O AMNESTIJI Imunitet i anonimnost imateljima ilegalnog oružja P arlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkog doma proglasio je Zakon o jednogodišnjoj amnestiji za vlasnike nelegalnog oružja, pod uvjetom da ga u tom razdoblju dragovoljno predaju. Iz MUP-ova obavještavaju građane da je ovaj zakon stupio na snagu 23. siječnja 2014. i da će trajati godinu dana od dana stupanja na snagu. Tijekom trajanja amnestije sve policijske agencije iz BiH, u suradnji s UNDP-om, provode javnu kampanju u cilju poticaja građana da predaju oružje ili minsko-eksplozivna sredstva koja ilegalno posjeduju. Inače, ovaj Zakon o amnestiji u F BiH objavljen je u Službenim novinama Federacije BiH br. 5/14, a o njegovu sadržaju zainteresirani građani mogu više i opširnije pročitati na internetu. Iz MUP-ova također pozivaju sve građane koji ilegalno posjeduju oružje ili minsko-eksplozivna sredstva da to prijave besplatnim pozivom na broj 122. I još jednom ponavljaju kako protiv građana koji predaju oružje ili minsko-eksplozivna sredstva koja ilegalno posjeduju neće pokretati ni kazneni niti prekršajni postupak, a uz to jamče svima potpunu anonimnost. Lovcima je najzanimljiviji članak 3. Zakona u kojem se kaže kako se oružjem smatra: Pod točkom 8. - Lovačko oružje: sve vrste oružja predviđene odredbama Zakona o lovstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiH, broj 4/06), sačmarice svih kalibara, kuglare s izbočenom cijevi. Pod točkom 9. - Osobno oružje: pištolji svih vrsta i kalibara izuzev automatskih pištolja. Pod točkom 10. - Trofejno oružje: vojne puške (poluautomatske i jedinačne paljbe); lovačko oružje i osobno oružje koje se može držati samo kao eksponat pod točno utvrđenim uvjetima (sigurno mjesto držanja, zalivena cijev ili na drugi način onemogućena njegova uporaba). Kao razlog donošenja ovog zakona navedeno je da se, prema informacijama federalne uprave policije, veliki broj teških kaznenih dijela vrši oružjem koje ilegalno posjeduju izvršitelji. Ovom je amnestijom, ocijenjeno je, unaprijeđena sigurnost svih građana BiH, a cilj ovog zakona je motiviranje osoba da dragovoljno predaju minsko-eksplozivna sredstva koja posjeduju, te tako izbjegnu sankcioniranje u kaznenom, odnosno prekršajnom postupku. Opravdano je očekivati da će se amnestiranjem smanjiti broj kaznenih djela izvršenih uporabom ovih sredstava. Poštovani lovci, registrirajte svoje ilegalno oružje što prije, jer amnestija neće vječno trajati. Time sebe oslobađate kaznene odgovornosti pred zakonom. M. Bešlić 40 BUDI NA PRAVOJ STRANI ŽIVOTA – IZABERI ŽIVOT BEZ ORUŽJA MUP ZAPADNOHERCEGOVAČKE ŽUPANIJE PROVODI KAMPANJU DOBROVOLJNE PREDAJE ORUŽJA I MINSKO-EKSPLOZIVNIH SREDSTAVA KOJI SE NALAZE U NELEGALNOM POSJEDU GRAĐANA, GARANTIRAJUĆI ZAŠTITU OD KRIVIČNOG GONJENJA I PREKRŠAJNOG POSTUPKA GRAĐANA KOJI PRIJAVE MINSKO-EKSPLOZIVNA SREDSTVA U NELEGALNOM POSJEDU! MINSKO-EKSPOLOZIVNA SREDSTVA GRAĐANI MOGU DOBROVOLJNO PRIJAVITI POLICIJI ZAPADNOHERCEGOVAČKE ŽUPANIJE POZIVOM NA BESPLATNI BROJ „122“! MINSKO-EKSPLOZIVNA SREDSTVA NE DOSTAVLJAJTE SAMI U POLICIJU NITI ODLAŽITE NA BILO KOJI DRUGI NAČIN! Policijski službenici MUP-a će u saradnji sa službenicima civilne zaštite doći do adrese vašeg stanovanja ili mjesta na kojem se minsko-eksplozivno sredstvo nalazi. Pod minsko-eksplozivnim sredstvima i oružjem smatra se: MINA, EKSPLOZIVNI MATERIJAL, NEEKSPLODIRANO UBOJNO SREDSTVO, NEUPOTREBLJIVO UBOJNO SREDSTVO, STRELJIVO I ORUŽJE! PROTIV FIZIČKOG I PRAVNOG LICA NEĆE BITI POKRENUT KRIVIČNI, ODNOSNO PREKRŠAJNI POSTUPAK, ZBOG NELEGALNOG DRŽANJA MINSKO-EKSPLOZIVNIH SREDSTAVA I ORUŽJA! Poziv na „122“ je besplatan, a građanin koji prijavi da posjeduje nelegalno naoružanje NEĆE snositi bilo kakvu sankciju. BUDI NA PRAVOJ STRANI ŽIVOTA – IZABERI ŽIVOT BEZ ORUŽJA POZOVI „122“ VAŠ MUP ZAPADNOHERCEGOVAČKE ŽUPANIJE Broj 93, ožujak - travanj 2014. LOVNA KINOLOGIJA N astanak pasmine povijesno je vezan za promjene u društvu krajem XVIII. st., nastale Napoleonovim ratovima i industrijskom revolucijom. Feudalizam se raspao, a samim tim i veliki zemljišni posjedi (feudi), na kojima je mogao loviti samo gospodar i njegova svita, a niže klase nisu mogle ni loviti, niti uzgajati pse. Stvara se srednja građanska klasa koja je imala dovoljno materijalnih mogućnosti, dovoljno vremena i pravo loviti sustavom koji se danas naziva sportskim lovom. Novi sloj ljudi, koji je lovio u jednoj, za to vrijeme dobro razvijenoj lovnoj kulturi kao što je bila njemačka, nije mogao održati velika uzgajališta pasa, niti brojno osoblje koje bi se brinulo o raznim pasminama uzgajanim za svaku vrstu lova. U glavama njemačkih lovaca, negdje oko 1800. godine, rađa se ideja o stvaranju jedne pasmine, koja bi bila pogodna za lov svake vrste divljači, kako plemenite tako i štetne (predatori su tada smatrani štetnom divljači), odnosno da od brojnih već tada postojećih pasmina, stvore jednog univerzalnog, svestranog lovačkog pomoćnika. Moto im je bila, i danas dobro poznata izreka princa Albrechta Solmsa od Braunsfelsa, „Dobrog psa za lov, do tipa kroz rad“ (Durch Leistung zum Typ). STVARANJE I RAZVOJ PASMINE U uzgoj su ubacili starog njemačkog ptičara, vodenu pudlu, engleske ptičare, planinske ovčarske pasmine i razne kontinentalne ptičare. Nastale su tri kategorije pasa po dužini dlake: 1) dugodlaki psi, u koje su spadali: njemački dugodlaki ptičar, veliki i mali minsterwww.lovackisavez-hb.ba NJEMAČKI OŠTRODLAKI PTIČAR (Deutscher drahthaariger Vorstehhund) Umjesto „fantomskog“, svestran lovački pas Može odraditi sve zadatke lova, u polju, vodi i šumi, na sve vrste divljači i u svim vremenskim uvjetima lander te dugodlaki vajmarski ptičar; 2) kratkodlaki psi, u koje spadaju njemački kratkodlaki ptičar i vajmarski kratkodlaki ptičar; 3) psi grube-čvrste dlake u koje spadaju: pas grifon, pudlpointer i njemački oštrodlaki pas. Najstariji među psima grube dlake bio je njemački kostretasti pas, koji je korišten kao osnova za stvaranje njemačkoga oštrodlakog ptičara. Razvoj njemačkoga oštrodla41 kog psa (Nijemci ga ni danas ne nazivaju ptičarom), nije bio bez trzavica. Skupina uzgajivača utemeljila je Klub njemačkih pasa grube dlake, i radila na uzgoju navedenih pasmina, forsirajući pasminske i eksterijerne posebnosti svake pasmine ponaosob. Druga skupina uzgajivača, okupljena oko Freiher Sigismunda Zedlitz Neukricha (1838. –1903.), danas poznatijeg po nadimku Hegewald (jer je njegovo dugačko ime i za Nijemce komplicirano), svu svoju energiju ulaže u ideju o stvaranju nove pasmine, samo s jednim ciljem: stvoriti dobra svestrana radnog psa, otporna na vremenske nepogode i teške terene. Hegewald je u uzgoj ubacio sve pasmine grube dlake i neke kratkodlake pse. Poslije se pokazalo da je imao viziju, i svoj je entuzijazam i način prenosio i na druge uzgajivače. U uzgoju je strogo LOVNA KINOLOGIJA vodio računa o radnim odlikama jedinki, i to po vrlo strogim kriterijima od kojih nije bilo odstupanja. U pojedinim se kinološkim krugovima smatralo da ljudi oko Hegewalda pokušavaju stvoriti „fantomskog psa“ i da im je cilj nemoguć, pa ti krugovi dugo nisu priznavali oštrodlakog nijemca kao posebnu pasminu. Bez obzira na sve, Hegewald nije odustajao od tipa psa, s nešto kraćom, ali čvrstom grubom dlakom, s izraženim obrvama i bradom na glavi, koji je bio svestran u lovu, i daleko boljeg nosa i stajanja na divljač nego što je bio stari kostretasti ptičar. Energija s kojom je radio Hegewald i njegovi istomišljenici, poštujući samo radne odlike, te rezultati na ispitima, postupno utiru put popularizaciji ove pasmine. Oko 1900. godine Njemački lovački savez uviđa značenje ove pasmine, i daje potporu njezinu razvoju tako što priznaje pasminu i počinje s upisom u registar svestranih lovačkih pasa Njemačke (Jadgebrauchundverband, e. V., utemeljen 1899.). Godine 1902. utemeljuje se Klub njemačkih oštrodlakih pasa (Verein Deutsch Drathaar e. V.), na čelu s prvim predsjednikom, Axe Lauffsom, s kristalno jasnim ciljevima uzgoja i standardom kojeg se uzgajivači rigorozno pridržavaju. Dobiven je svestrani lovački pas koji može odraditi sve zadatke lova, u polju, vodi i šumi, na sve vrste divljači i u svim vremenskim uvjetima. USPON PASMINE Svoju drugu mladost njemački oštrodlaki ptičar doživljava poslije II. svjetskog rata, kada su ga poželjeli imati lovci, pa skoro čitavog svijeta. Utemeljuju se klubovi i uzgajališta, koji rade po načelima matičnoga njemačkog kluba. Matični klub radi i dalje na ujednačavanju kvalitete dlake, i do 70-ih uspi- jeva iz uzgoja izbaciti jedinke s dužom i mekšom dlakom, ali i dalje provodeći rigoroznu selekciju u radu, na obvezatnim ispitima, za sve jedinke koje sudjeluju u uzgoju. Matični klub nikada nije težio elitizmu, nisu mu bili bitni šampioni, nego što veća ujednačenost kako u kvaliteti dlake, tako i u svestranosti rada svake jedinke. Njemački Klub oštrodlakih pasa član je Njemačkoga lovačkog saveza, Kinološkog saveza Njemačke, Saveza radnih-svestranih pasa i FCI-a. Danas njemački oštrodlaki psi podliježu strogo propisanim radnim ispitima, koje možemo podijeliti na starosnu dob psa, na godišnje doba kada se polažu i na vrstu ispita. Proljetni uzgojni ispit (VJP), u biti je ispit prirođenih osobina, koje je mladi pas naslijedio od roditelja, a ispitne discipline su: rad na tragu zeca, pretraživanje terena, nos u stajanju na divljač, poslušnost i vodljivost. Na proljetni uzgojni ispit se izvode psi oštenjeni u prošloj godini i tri mjeseca stariji. Na jesenskom uzgojnom ispitu (HZP), osim prirođenih osobina ocjenjuje se podložnost psa na obuku, rad u polju i vodi, i rad prije i poslije pucnja. Na ovaj se ispit mogu prijaviti psi oštenjeni u prošloj godini ili u godini ispita. Sudjelovanje na ispitima je obvezatno, jer da bi se dobili rodovnici za štenad, uvjet je da roditelji imaju dokazivo položen proljetni i jesenski ispit u radu. „Doktorat“ ispita je svestrani ispit u radu za njemačkoga oštrodlakog ptičara (VGP), gdje se ispituju psi sa završenom obukom, rad u polju i vodi, rad u šumi, aportiranje pernate i dlakave divljači, krvni trag i aport lisice preko zapreka. Ovo je samo poredan broj obvezatnih disciplina, a pravila za svaku ovu disciplinu posebice su razrađena, izuzetno rigorozna, i pas koji položi VGP, 42 Učinkovit je u polju, s izraženim nagonom za markiranjem, a poseban uspjeh postiže u vodi, gdje ga od hladnoće i ozljeda štiti njegova gusta i tvrda dlaka. upisuje se u registar svestranih lovnih pasa, koji se uredno vodi od 1899. godine. Postoji još jedan međunarodni ispit u radu njemačkoga oštrodlakog psa, koji se zove HEGEWALD, ali o tome, možda, neki drugi put. OPĆI DOJAM Njemački oštrodlaki pas (ptičar), robustan je, snažan i skoro kvadratičan pas, skladnih i harmoničnih linija, oštre i grube dlake koja je na tijelu dugačka od 2 do 4 cm, koja na dodir podsjeća na oštru žicu, a na glavi tvori izraženu bradu i brkove, te izražene i nakostriješene obrve, koje ujedno glavi daju nepovjerljiv i strog izraz. Čvrst je radni pas, ima izuzetnu volju za radom, ima dobar karakter i uravnotežen nervni sustav. U obuci zahtijeva energičan i dosljedan tretman od vodiča. Učinkovit je u polju, s izraženim nagonom za markiranjem, a poseban uspjeh postiže u vodi, gdje ga od hladnoće i ozljeda štiti njegova gusta i tvrda dlaka. Izuzetno je oštar na predatore, što se u njegovoj matičnoj domovini posebice cijeni. Standardom je propisana boja: smeđe pastrvasta, crno pastrvasta, sa ili bez fleka, ostale boje nisu dopuštene, međutim kako vrijeme gazi sve, tako se događa i sa standardima, pa sada često na izložbama možemo vidjeti i jednobojne pse, u crnoj ili smeđoj boji, koji plijene svojom ljepotom i priznati su kako u matičnoj državi, tako i u ostatku kinološkog svijeta. Njegov službeni standard ne bismo opisivali u ovome članku, jer je dostupan svakom zainteresiranom lovcu, kako kroz literaturu, tako i putem interneta. Zdravko Pranjić Brižankić Broj 93, ožujak - travanj 2014. LOVNA KINOLOGIJA ku vran Prozor-Rama ku prijatelji Čitluk Četiri kinološke manifestacije U Obećavajuće ozračje na izbornoj skupštini Kiks, s nijansom dobra U prostorijama LD „Vepar“ Prozor-Rama, članovi Kinološke udruge „Vran“ održali su redovitu i izbornu skupštinu, a njezino je sazivanje u izravnoj vezi s neodržavanjem Škarina 2014. Naime, lovci su sa psima došli na otok, ali na njemu nije bilo niti jednog zeca! Taj je kiks bio povod brzom plaćanju članarine, učlanjivanju novih članova i sazivanju Skupštine. A da, valjda, bude bolje i ne ponovi se blamaža, u Udrugu se učlanio i dr. Jozo Ivančević, načelnik Općine, jer je i on nazočio neodržanoj utakmici na zeca. Ozračje na skupštini bilo je vedro i obećavajuće, a izbori fer i korektni. Za predsjednika je izabran novi-stari predsjednik Jozo Miličević. Ovo mu je peti mandat, tj. predsjednik je Udruge od njezina osnivanja 1998. godine. Za tajnika je izabran Pero Rajič, a za rizničara Ivo Zane. U šesnaest godina postojanja Udruge njezini su članovi vodili pse na pedesetak izložbi i utakmica. Skupili su tridesetak priznanja-medalja, od toga sedam međunarodnih. Zadatak www.lovackisavez-hb.ba i cilj Udruge, kako kaže predsjednik, jest raditi na povećanju broja rasnih pasa vodeći ih na IPO, izložbe eksterijera, na utakmice na divljeg zeca i divlju svinju, te apelirati na lovce da nabavljaju pse, jer ih u lovačkom društvu ima svega dvadesetak a lovaca preko tri stotine. Aktivnosti su usmjerene isključivo na lovačke pse. Zašto nije bilo utakmice na zeca i tko je kriv, predsjednik Udruge odgovara: „Nije bilo zeca na otoku. Ubacili smo pet zečeva prošle godine i očekivali smo ih desetak. Valjda su ih odstrijelili nesavjesnih lovci.“ „Pa zar nije trebalo dan uoči provjeriti?“ „Jest, priznajemo grešku. Mislili smo da je sve u redu. Da bismo bar donekle ispravili propust, utakmica će se upriličiti 28. rujna ove godine. Svima koji su bili došli vraćen je novac, a ako dođu ponovno, ulazak će im biti besplatan.“ I načelnik im je obećao pomoć, ali ako sve prođe u redu. A valjda hoće, krenulo je dobro, obećavajuće. S. Ćurčić samo tridesetak dana, KU „Prijatelji“ iz Čitluka organizirala je četiri kinološke manifestacije: smotru i IPO D.S., smotru i IPO zec, CACT zec i CACT D.S. Smotra i IPO D.S. organizirana je 2. ožujka 2014. Pristupila su joj dva psa i oba su pozitivno ocijenjena, a IPO su polagala četiri psa i sva su četiri položila. Sudili su kinološki suci Mirko Čolak i Miran Radišić. Smotra i IPO zec održana je 9. ožujka 2014. Pristupilo joj je osam pasa i svi su pozitivno ocijenjeni. Na IPO je pristupilo 12 pasa, 11 ih je položilo. Suci Mirko Čolak i Miran Radišić bili su zadovoljni viđenim. Dana 16. ožujka 2014. u gateru sv. Huberta u Čitluku održa- i vodiča Blage Sliškovića iz Širokog Brijega, ali ni on nije stekao kandidaturu državnog prvaka. Blagini su se psi, inače, pokazali vrhunskim zečarima, što pokazuju i rezultati. Utakmicu su sudili Jure Puljiz (RH) i Marijan Čilić (BiH), a delegat je bio Mirko Čolak (BiH). Sponzori utakmice su bili: HLU „Orao“ Čitluk, poljoljekarna „Agroodak“ Potpolje Čitluk, G3 Spirits Široki Brijeg te konoba i gater sv. Huberta iz D. M. Ograđenika. I na kraju „dana lovne kinologije u Čitluku“, u gateru sv. Huberta u D. M. Ograđeniku, 13. travnja 2014. održana je državna utakmica pasa goniča u radu na divlju svinju. Bila su prijavljena 24 psa iz BiH, Nagrade najboljim psima na je državna utakmica pasa goniča u radu na zeca. Od prijavljena 24 psa, 20 ih je pristupilo ispitu, ostali nisu zbog nedostatka vremena (kratak dan). Od tih 20 pasa, samo je jedan položio ispit – istarski kratkodlaki gonič Rica vlasnika Hrvatske i Crne Gore, i svi su pristupili utakmici. Sudili su Marijan Čilić i Ante Udovičić, a delegat je bio Vinko Biletić. Prvo mjesto i titulu CACT BiH 2014 osvojila je ženka posavskog goniča Bona vlasnika Dragana Bokšića iz Makarske. LOVNA KINOLOGIJA Titulu R CACT BiH 2014 uzela je ženka posavskoga goniča Buba vlasnika Adnana Šejtanića iz Čapljine, a treće mjesto zauzeo je srpski trobojni gonič Bobi vlasnika Josipa Vukoje iz Mostara. Četvrto mjesto uzeo je posavski gonič po imenu Bos-Paša vlasnika Miroslava Rašića iz Ljubuškog, a peto srpski trobojni gonič Liso vlasnika Ante Ševe iz Hamzića. Kao najuporniji natjecatelj nagradu i prigodni pehar osvojio je Stipe Prusina-Pivac. Brojna publika tog se dana okupila na ovoj priredbi. Organizator se pobrinuo i osigurao Psi Blage Sliškovića (krajnji lijevo), vrhunski su zečari vrijedne nagrade tako da su svi plasirani osvojili nagrade. Vlasnik gatera sv. Huberta, Mario Dugandžić, sponzorirao je pokale i uručio ih vlasnicima Pohvale radu udruge N a redovitoj proljetnoj skupštini KU „Posušje“, održanoj u prostorijama mjesnoga košarkaškog kluba, predsjednik udruge Ante Jukić-Tonćo predložio je dnevni red, koji su zastupnici jednoglasno prihvatili. U ime Izvršnog odbora Udruge, predsjednik Jukić podnio je iscrpno izvješće o njezinu radu, koje su zastupnici, također jednoglasno, prihvatili. U sljedećoj točki dnevnog reda Ante Jukić se osvrnuo na stanje u Kinološkom savezu HercegBosne, gdje je na pomolu izbor novog predsjednika Saveza jer je dosadašnji predsjednik fra Petar Krasić, zbog privatnih i zdravstvenih razloga, ponudio ostavku. Među brojnim izvješćima, značajnu je pozornost izazvalo izvješće voditelja uzgoja. U njemu je navedeno da je u protekloj godini prijavljeno i upisano 25 legla, odnosno 102 štenca – 60 ženskih i 42 muška, te da je izdano 117 rodovnika. Rad posuške kinološke udruge u protekloj sezoni ova je skupština ocijenila vrlo dobrim. pasa koji su položili ispit. Po vreću hrane sponzorirala je poljoljekarna „Agroodak“, a pokale za četvrto i peto mjesto sponzoriralo je poduzeće G3 Spirits iz Širokog Brijega. Organizirana je također i tombola na kojoj je glavna nagrada bila živa divlja svinja, a osvojio ju je Andrija Dugandžić-Beca. Sponzori ove utakmice još su bili HLU „Orao“ Čitluk i Josip Vukoja iz Mostara. Hrane i pića bilo je u izobilju, pa natjecatelji i posjetitelji nisu ni u čemu oskudijevali. Završne rijeci delegata i sudaca bile su: Sve kinološke manifestacije koje organizira KU „Prijatelji“ vrhunski su pripremljene i odlično posjećene. J. Vukoja ku posušje Posušje SKUPŠTINA Posebno je skrenuta pozornost na pozitivno financijsko poslovanje, odnosno „plus“ od nekoliko tisuća KM. Predsjednik i tajnik Udruge, Tonćo Jukić i Tomo Raič, u suradnji s predsjednikom Kluba ruskih pastirskih pasmina Darkom Vicanom i vođama uzgoja Srećkom Žuljem, Tihomirom Mustapićem i Ivanom Jukićem – donijeli su opsežan plan i program rada za iduću kinološku sezonu. Iz njega je vrijedno izdvojiti nekoliko stavki: organizaciju tradicionalne međunarodne izložbe CAC i CACIB Posušje, memorijalnu specijalku autohtonih i EX YU goniča i specijalku ruskih pastirskih pasmina KO, SAO i CRT koje su planirane za 23. i 24. kolovoza ove godine. Ova ekipa kinologa razmatra mogućnost organizacije jedne ili čak više utakmica godišnje za rad na divlju svinju u ograđenom prostoru, koje bi se mogle organizirati u jednome od nekoliko prikladnih gatera u Posušju. M. Bešlić 44 Predsjednik Tonćo Jukić i tajnik Tomo Raič Skupština je zadovoljna radom Udruge Broj 93, ožujak - travanj 2014. LOVNA KINOLOGIJA KD ČAPLJINA Čapljina Novi pristup kinologiji K inološko društvo „Čapljina“ zadnje je nedjelje u ožujku i prve u travnju organiziralo dvije lovno-kinološke manifestacije na kojima je 14 pasa dobilo certifikate o upotrebljivosti u lovu, a što im je, sukladno Zakonu o lovstvu, potrebno kako bi mogli biti uvedeni u lovište i korišteni u lovu. Na ocjenskoj smotri i IPO-u u radu goniča glasnog gona na zeca, koji su održani u Stanojevićima, u gateru Osmana Klarića, kinološki sudac Vinko Biletić iz Viteza dodijelio je pozitivnu ocjenu eksterijera za 12 pasa iz šeste FCI skupine (goniči), a 8 ih je zadovoljilo radom u gateru. „Treba istaknuti da je ovaj gater izuzetno zahtjevan i da su psi koji su položili IPO pokazali zavidan rad i siguran sam da će biti odlični pomagači u lovu“, rekao je sudac Biletić, i zahvalio organizatorima i natjecateljima na fer i korektnom ponašanju. Na terenima LD „Galeb“ koji graniče s parkom prirode Hutovo blato, točnije na lokalitetu Gnjilištanskog polja, održan je IPO za ptičare. Na ovaj ispit je privedeno 6 pasa i svi su, po procjeni suca Marija Hercega iz Ljubuškog, zadovoljili kriterije koji su se od njih tražili i položili su ispit. „Teren je izuzetno dobar za ovakve ispite, u njemu je bilo dovoljno fazana i prepelice, a privedeni psi su pokazali dobar rad, kako prilikom pretraživanja terena, tako i prilikom markiranja divljači“, rekao je Herceg. Zanimljivo je da su na ovim ispitima nastupali natjecatelji iz Čapljine, Blagaja, Ljubinja, Čitluka, Ljubuškog, Neuma i Ravnog, što pokazuje da se, i u društvima VLASNIK PASMINA IME PSA BROJ ROD. OŠTENJEN Osman Klarić Kažimir Ivanković Ahmed Morić Mijo Mandrapa Edin Šejtanić Velibor Novokmet Stanko Žilić Kažimir Ivanković Ivica Bačić Mato Vuletić Krešimir Krešić Goran Markotić Donald Planinić Ivan Jerković Posavski gonič Posavski gonič Istarski kratkodlaki gonič Istarski oštrodlaki gonič Srpski trobojni gonič Srpski gonič Istarski oštrodlaki gonič Istarski kratkodlaki gonič Engleski seter Engleski seter Engleski seter Engleski seter Engleski seter Njemački kratkodlaki ptičar Arči Bina Biba Cesarica Bobi Luna Gana Sibinjska Pipa Romul Berni od Karaotoka Castro od Karaotoka Alka Bella E-Lara I od Kistanjske BHR11518 HR19590 BHR309653 BHR10082 BHR20939 JR704018 HR13367 BHR10776 HR17933 HR20806 HR20516 HR20536 BHR10283 BHR00643 28. 6. 2013. 18. 4. 2010. 27. 4. 2008. 29. 6. 2013. 13. 3. 2009. 21. 9. 2010. 7. 7. 2011. 25. 7. 2012. 15. 3. 2009. 10. 5. 2013. 11. 5. 2011. 8. 10. 2012. 2. 6. 2012. 13. 6. 2013. www.lovackisavez-hb.ba 45 CERTIF. BR. 1799 1800 1801 1802 1805 1806 1803 1804 1807 1808 1809 1810 1811 1812 gdje to do sad nije bio običaj, pomalo budi savjest kad je u pitanju kinologija, odnosno primjena zakonskih odredbi vezanih za lov i kinologiju. Z. Pranić PRIRODA PO BOGATSTVU ŠUMA BiH PRVA NA BALKANU, SEDMA U EUROPI Jesu li mine jedini pravi “zaštitnici” šume? Šuma je dom za više od dvije tisuće biljnih i životinjskih vrsta, a zaštitom šuma osiguravamo dom mnogim životinjama njemu i oko njega također bivaju uništene. No, korist je obostrana. Bez životinja nema ni zdrave šume! One su važne zbog toga što vrše oprašivanje i raznose sjeme. VELIKA ULOGA LOVACA P rema broju stanovnika, BiH je u Europi zemlja s najvećom površinom šumskih resursa, točnije, oko 50 posto zemlje je prekriveno šumama. Usporedbe radi, BiH je po šumskim bogatstvima dva puta bogatija od Belgije, tri puta od Danske i skoro četiri puta od Velike Britanije. Po šumskim resursima daleko je ispred ekonomski mnogo razvijenijih zemalja, kao što su Kina, Francuska, Njemačka, Italija i Sjedinjene Američke Države. Šume su iznimno važne ljudima. One su izvor hrane, lijekova i građevinskog materijala te pomažu održanju čistog zraka i vode. Šume pružaju dom od 50 do 90 posto ukupne svjetske populacije biljnih i životinjskih vrsta! Zajednica šuma i ovih vrsta regulira Zemljinu atmosferu i temperaturu – vitalni su za zdravlje našeg planeta. BROJNI PROBLEMI Problemi s kojima se šumarstvo susreće danas su brojni, ali nimalo začuđujući kada se uzme u obzir teška ekonomska situacija te usporedo s tim rastući zahtjevi društva za drvetom kao izvorom energije. Shodno ovim problemima i potrebi lokalnih zajednica za drvetom, ne prepoznaje se vrijednost šumskih ekosustava te se oni nemilosrdno krče i degradiraju. Osim ovih poteškoća, brojne su objektivne okolnosti koje dovode u pitanje produktivnost i opstojnost šuma uzrokovane klimatskim promjenama, intenzivnim sušnim razdobljima i ekstremnim temperaturama. Premda se o zaštiti prirode, i šuma, brinu šumari, lovci, zeleni, razne ekološke udruge i tko sve ne, istina je, nažalost, da su jedini pravi “čuvari” šuma u BiH zaostale mine. Lovci bi trebali biti itekako zainteresirani kada je riječ o zaštiti šume. Naime, šuma je dom za više od 2000 biljnih i životinjskih vrsta. Zaštitom šuma osiguravamo dom mnogim životinjama. Sječom tih šuma ugrožavamo domove mnogih životinja. Nismo ni svjesni koliko sječom tih šuma štetimo sami sebi. Sječom šuma životinje ostaju bez svojih domova, ali i hrane. Drveće ima iznimno važnu ulogu u ekosustavu. Ono je izvor hrane i dom milijunima vrsta ptica, životinja i insekata. Kada se drvo posiječe, cijele zajednice živih bića koje su živjele u 46 Nekim životinjskim vrstama sječom šuma uistinu je nanesena velika šteta, a većina poslova koji su vezani uz sječu doprinosi smanjivanju ptičjih i drugih životinjskih vrsta u tom dijelu šume. Međutim, regulirana sječa često tek neznatno utječe na život većine životinjskih vrsta u šumi. Zapravo, razrjeđivanje šumskog svoda čak može povoljno utjecati na neke životinjske vrste. Jedno nedavno istraživanje pokazalo je da nazočnost ljudi – čak i onih koji vrše selektivnu sječu šume – može pozitivno utjecati na povećanje biološke raznolikosti šuma. Kada je u pitanju lov u današnjem obliku, znanstvena su istraživanja pokazala da je samoregulacijska sposobnost prirode, i prirodi i životinjama puno bolja bez lova! Lov kao primijenjena zaštita prirode ili lovci kao istinski zaštitnici prirode i tako dalje – sve je to dobro i lijepo zamišljeno i napisano. Međutim, mit o lovcu kao zaštitniku prirode odavno je opovrgnut. Čine li lovci sve što je u njihovoj moći kako bi što manje uznemirivali divlje životinje? Planiraju li pozorno gdje će probiti putove, nastojeći da ih ne bude previše i da su dovoljne udaljeni jedni od drugih? Nastoje li da putovi budu što uži kako bi ih stabla natkrila svojim krošnjama? Pitanja je mnogo, na njih bi valjalo što iskrenije odgovoriti. Pero Zelenika Broj 93, ožujak - travanj 2014. RIBARSTVO I EKOLOGIJA Športsko ribolovno društvo „Tribistovo“ – Posušje Nakon čišćenja, slijedi poribljavanje Č lanovi posuškoga športskog ribolovnog društva ovih su se dana, početkom travnja, okupili na poznatom i prelijepom jezeru u Tribistovu. Cilj im je bio očistiti i urediti okoliš te urediti i pripremiti natjecateljsku stazu za ovogodišnje natjecanje. Naime, ovo ribolovno društvo prošle je godine vrlo uspješno organiziralo natjecanje u lovu na šarana i amura, a isto takvo žele upriličiti i u ovoj ribolovnoj sezoni. Dvadesetak ribiča, istinskih prijatelja prirode i zdrava okoliša, neumorno je čistilo naplavljeno drveće, prosijecalo prilaze vodi i sakupljalo otpad koji je spaljivan na licu mjesta. Nakon čišćenja jezera slijedi poribljavanje tijekom kojeg će u Tribistovsko jezero biti puštena određena količina amura. „Prošle godine, u rujnu, spontano smo odlučili poribiti jezero pastrvom, što je – možemo slobodno reći – postala našom tradicijom. Planiramo još jednu akciju u svibnju ove godine, također na ovom istom jezeru, a tom bismo prilikom ubacili nešto amura i šarana, za koje vjerujemo da bi se u ovo doba godine dobro prihvatili. To bi u konačnici imalo pozitivan efekt na mnoge ribolovce, a usput bi se osvježio i povećao matični fond ovih ribljih vrsta. Gledajući nas kao ribiče koji najviše uzimamo iz vode, ovom smo prilikom vodi odlučili vratiti istom mjerom“, riječi su Pere Bašića, predsjednika Športskog ribolovnog društva Tribistovo iz Posušja, koji još dodaje kako ubuduće ovakve i slične akcije ne bi smjele proći bez članova ne samo ovog nego i susjednih ribolovnih društava koji su u žaru sezone stalni posjetitelji ovoga ribolovnog El Dorada. Na kraju, Bašić kaže da je ograđivanje jezera koje Općina Posušje trenutačno provodi dobra odluka, time će se zabraniti pristup automobilima i ribari se s njom slažu, ali drže da će ovaj lijepi okoliš biti znatno nagrđen. Isto tako za pojedine optužbe o zagađenju jezera koje su upućene na račun ribolo- vaca koji za sobom ostavljaju smeće, Bašić drži da su takvi iznimka a ne pravilo, i upravo je na ribočuvarima da takve upozore. Stručnjaci koji se bave kvalitetom vode trebali bi se pozabaviti puno većim žarištem trovanja vode, tj. da na poljoprivrednim parcelama u slijevu zabrane uporabu umjetnih gnojiva budući da ti kemijski spojevi mogu završiti u vodi i pitanje je, završavaju li već. M. Bešlić Gdje je nestao „lovac“? P otrebno je isticati sve ono lijepo što se događa u lovačkim redovima, među lovcima, u lovačkim udrugama, ali se ne smije „zaboraviti“ ni ona ružna strana, ma čije bila djelo. Imajući u vidu onu poučnu, „Hodajući prirodom, ne ostavljaj ništa iza sebe osim tragova svojih stopala“, odlučili smo se za ovih nekoliko rečenica koje nisu nikakvo pametovanje, nego dobronamjerna poruka i podsjetnik da ovakve stvari ne smijemo činiti. U ovom je slučaju nepoznati „lovac“ nakon www.lovackisavez-hb.ba lova svoje oštećene lovačke čizme „zaigrao“ u prvi grm, i to uz sami put u lovištu, i time odaslao lošu poruku ne samo (o) lovcima nego i (o) svim drugim ljubiteljima prirode. Ružno je u prirodi, u lovištu vidjeti i bačenu patronu-čahuru od ispaljenoga lovačkog metka, a kamoli bačene lovačke čizme. O raznolikoj ambalaži od hrane i pića da i ne govorimo. Lijepo bi bilo da nam se ne događaju ovakve stvari i stoga treba o njima otvoreno govoriti. A. Đikić 47 Ako više i ne trebaju, nije im ovdje mjesto... LOVIŠTE I LJEKOVITO BILJE KOZLAC Arum maculatum O va vrlo ljekovita i još više toksična (otrovna) biljka raste u različitim varijetetima diljem naše zemlje, ma kako poimali našu zemlju. U različitim krajevima različito je i nazivaju: zmijsko grožđe, zmijin češalj, kozalac, kalendar, majasil... Spomenuti varijeteti su: primorski, tamnozeleni, pjegavi ili pak nešto između njih, što se ponekada u prirodi može susresti. Kozlac je zeljasta trajnica koja može narasti i do 40 centimetara, a može ga se naći svugdje diljem svih regija i krajeva. Raste najčešće po busenju i živicama jer mu je potrebno dosta svjetlosti. Odmah iznad zemlje niče rukohvat drški na kojima se nalaze kopljasti, tamnozeleni listovi vrlo slični špinatu. U zemlji se nalazi gomoljasti, okrugli ili duguljasti korijen veličine kokošjeg jajeta koji je i najpogodniji za lijek kada se u proljeće vadi iz zemlje. Usred lišća se u proljeće javlja kao prst bjelkasta drška, na kojoj se nalaze prvo zelene a onda zrenjem svijetlo crvene bobice koje izgledaju kao klipić kukuruza. Taj cvijet je obavijen finom opnom u obliku fišeka, otvorenoga s jedne strane. U nj često ulaze neki insekti i ima miris pokvarenog mesa. Kemijski sastav kozlaca nije dovoljno istražen, ali se znade da sadrži: najviše škroba, alkaloide, saponine, flavonide, eteričnog ulja, kumarine... Za lijek se rabi list i korijen. Lišće se u proljeće dobro osuši i samelje u prah koji se U različitim krajevima, različito prihvaćen Kozlac jest veliki lijek, ali i ozbiljan otrov pa se mora strogo pridržavati uputa o njegovoj uporabi kasnije može rabiti kao čaj ili s medom kuhati i u malim količinama uzimati. Korijen se također vadi u proljeće, stavlja se u vino ili rakiju desetak dana pa se onda odlije, doda se med i limunov sok i kuha dok se ne dobije gusti sirup. Ipak, sve to treba učiniti pod nadzorom stručne ili pak dobro pismene osobe, jer je kozlac u sirovu stanju jako otrovan. Stoga i preporuka da 48 se kozlac odmakne od dodira djece. Može se kao lijek rabiti za vanjsku i unutrašnju uporabu. Vrlo je učinkovit kod sljedećih tegoba: hemoroidi, bronhitis, laringitis, čir i katar želudca i dvanaesterca, crveni kolitis, melankolija, depresija, razdražljivost, smetnje u klimaksu, kašalj, prevelika sluz u plućima, a za vanjsku uporabu: protiv psorijaze, potkožnih čvorova, ispadanja debelog crijeva, oblozi po tjemenu kod moždanog udara (po nekim njemačkim biljarima - G. Hertzka)… Kako je ispisana stranica postanka i uloge neke ljekovite biljke, pa tako i kozlaca, kako iz majke zemlje i kojom zakonitošću Viša sila udahnjuje otajstvenu snagu koja je za neke otrov a za druge istinski melem i spas, možemo samo nagađati i voditi rasprave, jer to sve spada u onaj dio spoznaje s koje još nije, i ne znademo kada će, okopnio debeli ledeni pokrivač! Kako god bilo, kozlac je u različitim krajevima različito prihvaćen. U Hercegovini je mnogo poznatiji kao biljka za prehranu svinja, pogotovo ako su životinje pokazale određene zdravstvene poteškoće. To je vjerojatno navelo mnoge ljude tijekom velike gladi uoči i za vrijeme Prvoga svjetskog rata pa su kuhali kozlac i hranili se njime. Nikada se nije dogodilo da je netko umro ili teže obolio, ali ne treba biti previše slobodan. Kozlac jest veliki lijek, ali i ozbiljan otrov pa se mora strogo pridržavati uputa o njegovoj uporabi. Opet ta opreznost i nezaobilazno jedinstvo suprotnosti, jedinstvo dobra i zla kao neka čovjekova sudbina! Blago Lasić Broj 93, ožujak - travanj 2014. ZABAVA KLINIČKA ... ILI JUNAČKA ... HRABAR KAO ... OTON GLIHA PLOD U LJUSCI (mn.) ZAKUP mjesto spojeno varenjem kiseline “čelik” autor: mariofil soldo na svet način ratko rudić (... trojstvo) pripadaju nama pučko žensko ime (... vremena) PLAHA KAO ... bjelokost SREDIŠTA OKRETANJA GRAD U ISTRI tvrdoglav kao ... “TOTAL” DOLAZITI NA SVIJET (JARE) ZRAKOP LOVNA ... robert valdec “taksa” dokaz nevinosti na sudu ŠIMO IVKIĆ ANTIČKI GRAD GLADAN KAO ... LAUREAT, DOBIVALAC ŽELJEZOV SULFID “RABAT” FORMAT PAPIRA SMRDLJIV KAO ... IZMIRITI, USKLADITI ŠUTLJIV KAO ... MORSKI GREBEN, PUNTA TALIJANSKI KANTAUTOR ljutiT kao ... PLAŠLJIV KAO ... azijska država (teheran) BAZGA posuda za pranje dijelova tijela MALENI AMERIČKI MEDVJED, RAKUN AMERIČKA GLUMICA I PJEVAČICA IRENE napad, nasrt, navala Pucanje od smijeha Mariofil Soldo Mrežu križaljke treba popuniti pojmovima iz popisa. Pojmovi su i vodoravno i okomito poredani abecednim redom. Jednoslov je već upisan u mrežu. I www.lovackisavez-hb.ba ALBANSKA NOVINSKA AGENCIJA (KRATICA) AČ, AKOLADA, AMO, ANI, ANITA, ARIOSO, ARSO, ATA, AVALON, AVOKADO, IT, IVER, KANADA, KONAČARI, LOVINA, NATKO, NI, OKARINIST, OTES, PLOVAK, PRASAK, RATAR, ROKOKO, SIRELA, TANDEM, VOLE 49 Frano Vukoja VIJESTI Lovac dolazi iz lova, a supruga mu reče: – Imam za tebe lošu i dobru vijest. Loša je da sam slupala auto! Lovac upita: – A koja je dobra vijest? – Dobro sam ga slupala – pojasni supruga. PRAVI LAV Lav i lavica pobjegnu iz zoološkog vrta, lavicu su ulovili istoga dana, a lava tek nakon mjesec dana. Lavica ga upita gdje se toliko krio, a lav pojasni: – Upao sam u neku instituciju i svaki dan tamanio po jedno i nitko ništa nije primjećivao, a onda se zeznem i pojedem žensku koja pravi kave! LJUBAV I ZAKON Dva lovca šale se na svoj račun. Prvi reče: – Ja sam u kući ZAKON, nitko me NE POŠTUJE! Drugi uzvraća: – Mene u kući svi VOLE, tako me i ZOVU! KRAVA Treba se oteliti Mujina krava pa se žali Fati: – Već pet dana stalno provodim u štali, a krava nikako da se oteli. – Skloni se od krave, kad tebe vidi, misli da se već otelila – primijeti Fata. IN MEMORIAM FRANO BUDIMIR (1948. – 2013.) Redove Društva zauvijek je napustio naš prijatelj, kolega i dugogodišnji član Frano Budimir. Svojom plemenitošću i odnosom prema prirodi, ljudima i lovačkim druženjima, bio nam je svima uzor. Dragi naš Frano, postoje dani vrijedni sjećanja, postoje događaji koje pamtimo zauvijek i postoje ljudi koji se nikada ne zaboravljaju, a ti si jedan od njih. Lovci ovoga kraja, a posebno sekcija Vilić Polje, nikad neće zaboraviti tvoj osmijeh, dobrotu i ljubav. Neka ti je vječna hvala i počivaj u miru Božjem. LD „Uskoplje“ Gornji Vakuf-Uskoplje FRANO GRBEŠIĆ (1943. – 2014.) Iznenadna smrt iz naših je redova istrgla našega dragog Franu, prijatelja i čovjeka koji je volio prirodu, lov, druženja i lovačke akcije. Uvijek se ponosio svojim kolegama i svojim lovačkim društvom, za koje je puno dao i učinio. Pamtit ćemo ga kao utemeljitelja prepoznatljivih „Mosorovih“ lovačkih večeri, organizatora streljačkih, kinoloških i ribarskih natjecanja i niza drugih aktivnosti. Bio je u svim strukturama Društva, a u dva mandata obnašao je dužnost predsjednika Društva. Za doprinos razvoju lovstva dobio je brojne nagrade i priznanja, između ostalih i Odličja I. i II. reda. Njegovim odlaskom ostala je velika praznina u našim redovima. Ostala su i lijepa sjećanja na divnog prijatelja i kolegu. Hvala mu za sve učinjeno i neka počiva u miru Božjem. LD “Mosor” Široki Brijeg PERO VUČIĆ (1955. – 2014.) Vijest o smrti našega prijatelja i kolege lovca Pere Vučića duboko je potresla cijelu broćansku javnost, a posebice članove LD „Golub“. Kao poduzetnik i vlasnik firme VUPROM, bio je cijenjen i rado viđen u svakom društvu pa je kao takav imao velik broj prijatelja i znanaca. Volio je raditi i stvarati, a pritom i pomagati svima onima koji su na bilo kakav način zatražili pomoć. Bio je redoviti donator svih akcija i manifestacija kako u čitlučkoj, tako i u susjednim općinama, a posebice lovačkih večeri. Svima nama koji smo imali privilegij poznavati ga, ostat će u trajnoj uspomeni, posebice članovima njegove sekcije Gornja Blatnica. Bogu hvala što nam ga je dao za kolegu i prijatelja. Za sve što je učinio za Društvo, velika mu hvala. Neka mu je laka ova Hrvatska zemlja. Počivao u miru Božjem. LD “Golub” Čitluk IVAN MANDIĆ-DIDO (1933. – 2014.) Ovih dana na vječni počinak ispratili smo jednog od svojih najstarijih članova, kolegu lovca i prijatelja Ivana Mandića-Didu. Kao veliki zaljubljenik u lov, prirodu i lovačka druženja, dao je nemjerljiv doprinos Društvu i svojoj sekciji Lijeva obala. Za zasluge u lovstvu odlikovan je Odličjem drugoga reda. Naš Dido ostat će u srcima svih onih koji su ga poznavali. Sjećat ćemo ga se iz zajedničkih lovova, s lovačkih večeri, streljačkih natjecanja i svakidašnjih susreta na putu od njegovih Lisa do Dare. Dragi Dido, hvala Ti na svemu učinjenom, na Tvojoj dobroti, lijepoj riječi i iskrenom prijateljstvu. Trajno ćeš biti u našim sjećanjima. Počivaj u miru Božjem. LD „Mosor“ Široki Brijeg NIKOLA JUKIĆ-PITA (1954. – 2014.) Posljednji pozdrav kolegi, koji nas je nakon duge i teške borbe s bolesti napustio u 60. godini života i 34. godini lovačkog staža. Uspomena na njega ostat će zauvijek u sjećanjima njegovih Dreteljana kao i svih članova LD „Galeb“ Čapljina. Počivao u miru Božjem. NUSRET LIZDE-KIŠTRA (1949. – 2014.) Posljednji pozdrav kolegi Kištri koji nas je nakon kratke i teške bolesti napustio u 65. godini života i 30. godini članstva u Društvu i sekciji Domanovići. Zauvijek će ostati u našim sjećanjima. sebice sekcije Pajić Polje. Dragi naš Alojzija, premalo je riječi za iskazati ono što imamo reći, premali smo da bismo dohvatili veličinu osobe koju smo izgubili. Neka te čuva dragi Bog, njemu se za tebe molimo, a za sve što si učinio za Društvo, velika ti hvala. Počivaj u miru Božjem. LD „Uskoplje“ Gornji Vakuf-Uskoplje LD “Jarebica kamenjarka” Stolac LD “Galeb” Čapljina IVAN SUŠAC – JOVAN (1930. – 2014.) Zauvijek nas je napustio naš kolega i prijatelj Ivan Sušac zv. Jovan, počasni član Društva. Dao je nemjerljiv obol razvoju i boljitku lovstva, a svoje bogato lovačko iskustvo rado je prenosio na mlađe lovce. Dobitnik je Odličja III. reda. Njegovom smrću izgubili smo istinskog zaljubljenika u lov i lovačka druženja. Svima nama koji smo ga poznavali ostat će u trajnoj uspomeni, a posebice lovcima njegove sekcije Cerno. Velika mu hvala za sve dobro što je učinio za Društvo, i neka počiva u miru Božjem. LD “Golub” Čitluk ZEKERIJAH ZUKANČIĆ-BRACO (1947. – 2014.) Dana 24. travnja 2014. prestalo je kucati srce velikog lovca, ljubitelja prirode i divljači, srce našega „Brace“. Zasluženo je nosio titulu počasnog člana Društva, te priznanja i odličja II. reda SLOBiH. Rad Društva bio je nezamisliv bez njega. Njegovi prijedlozi i ideje uvijek su rado prihvaćani. Bio je predsjednik i lovnik Društva u više mandata. Kao upravnik lovišta „Mera“, bio je jedan od organizatora proizvodnje fazanske divljači, jarebice poljke i divljih pataka, te uspješan promicatelj lovnoga turizma. Vesela duha, ispravna stava prema prirodi, divljači i lovstvu, bio je rado viđen u lovačkim krugovima. Neka mu je vječna slava i hvala za sve što je učinio za dobrobit lovstva. FABIJAN MAROS (1939. – 2014.) Nakon duge i teške bolesti, zauvijek je otišao naš kolega, lovac i prijatelj Fabijan Maros. Bio je skroman, vrijedan i častan čovjek, zaljubljenik u prirodu, lov, lovačke pse i lovačka druženja. U situaciji kad je naš narod prolazio kroz teške trenutke borbe za opstojnost na ovim prostorima, premda u godinama, aktivno se uključio u obranu. Obitelj koju je podigao i izveo na pravi put najvrjednije je što je postigao u životu. Sin Tone uspješno je nastavio lovačku tradiciju. Pokojnog Fabijana najčešće ćemo se sjetiti kad budemo u dijelu lovišta koji nosi naziv prema njegovu nadimku. Smrću pok. Fabijana najviše je izgubila njegova obitelj, zatim brojna rodbina, lovna jedinica „Hum“, te lovačka udruga u cjelini. Počivao u miru Božjem! LO “Vitez” Vitez OBLJETNICA LD „Fazan“ Odžak IVAN PANDŽA (JURIŠIĆ) (1930. – 2014.) Krajem ožujka završio je životni i lovački put našega kolege lovca i prijatelja Ivana – Jurišića. Bio je veliki zaljubljenik u prirodu i lov te je ostavio neizbrisiv trag u Društvu i sekciji Raška Gora. Hvala mu za sve učinjeno i neka počiva u miru Božjem. LD „Jarebica“ Mostar 50 ALOJZIJA ŽIVKO (1942. – 2013.) U 71. godini, prekinut je životni i lovački put našega kolege Alojzije. Bio je iznimno cijenjen kao prijatelj, ljubitelj prirode i lova, i kao vrijedan čovjek. Njegov lik trajno će ostati u srcima svih lovaca, po- NIKOLA GADŽIĆ-NINO (1940. – 2009.) Navršava se pet godina otkad nas je napustio naš dragi prijatelj i kolega lovac Nikola GadžićNino. Njegovom smrću izgubili smo uzorna lovca, iskrena i poštena čovjeka i velikog prijatelja. Sjećanje na njega budi u nama tugu, ali i ponos što smo s njim lovili, družili se i živjeli. Počivao u miru Božjem. LD “Jarebica kamenjarka” Stolac Broj 93, ožujak - travanj 2014. Novo u Hrvatskoj pošti Mostar Paketska ambalaža U ponudi Hrvatske pošte Mostar od sada se nalazi i paketska ambalaža. Prikladne kutije za pakiranje potpuno štite sadržaj vaše pošiljke i omogućuju da pošiljka neoštećena stigne do primatelja. Kada vam se ukaže potreba za slanjem paketa dovoljno je posjetiti najbliži poštanski ured. U ponudi HP Mostar možete pronaći paketsku ambalažu u pet različitih dimenzija: Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM) Paket S 230x150x90 1,20 Paket M 300x200x100 1,70 2,00 Paket L 300x230x140 Paket XL 300x240x230 2,50 Paket XXL 480x300x200 3,00 besplatni info telefon 080 088 088 www.post.ba 52 Broj 93, ožujak - travanj 2014.
© Copyright 2024 Paperzz
