NARUČITELJ:
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
OPĆINA POPOVAC
IZRADITELJ:
ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE,d.d.
OSIJEK
BROJ:
93/2001.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE
POPOVAC
KNJIGA 1 -Tekstualni dio
D i r e k t o r:
Krunoslav Lipić,dipl.ing.arh.
Osijek, svibanj 2006.
NARUČITELJ:
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
OPĆINA POPOVAC
IZRADITELJ:
ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE,d.d.
OSIJEK
BROJ:
93/2001.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE
POPOVAC
KNJIGA 2 -Kartografski dio
D i r e k t o r:
Krunoslav Lipić,dipl.ing.arh.
Osijek, svibanj 2006.
KOORDINATOR:
MARTA PAUNOVIĆ,dipl.ek.
STRUČNI TIM:
SANDRA HORVAT,dipl.ing.arh.
MARTA PAUNOVIĆ,dipl.ek.
VLADO SUDAR,dipl.ing.građ.
MIRKO STRAHINIĆ,dipl.ing.stroj.
IVICA BUGARIĆ,dipl.ing.građ.
STJEPAN STAKOR,dipl.ing.kult.tehn.
LJUBICA MAJCAN-KORKUTOVIĆ,dipl.turiz.
IVANA RADOLOVIĆ,građ.tehn.vis.
PRIJEPIS:
VLATKA STAŠČIK,administrator
UVEZ:
ZDENKA OMERAŠEVIĆ
SURADNJA:
1.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
2.
DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA, Područni ured za katastar Osijek-Ispostava Beli
Manastir
3.
HRVATSKE ŠUME p.o. Zagreb
Uprava šuma Osijek
4.
MINISTARSTVO KULTURE
Konzervatorski odjel u Osijeku
5.
HRVATSKE CESTE d.o.o. Zagreb
Odjel za studije i projekte
6.
UPRAVA ZA CESTE
OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE-Osijek
7.
HRVATSKE ŽELJEZNICE-Zagreb
Komisija za pregled tehničke dokumentacije
8.
HT-HRVATSKA POŠTA d.d.
Područna uprava Slavonija-Osijek
9.
HT-HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE,d.d.
REGIJA 4-ISTOK-Osijek
10. HT-MOBILNE TELEKOMUNIKACIJE d.o.o.-Zagreb
11. VIPNET d.o.o.
Odjel izgradnje-Osijek
12. HEP DISTRIBUCIJA,d.o.o.- Osijek
Služba za tehničke poslove
13. HEP PRIJENOS d.o.o.
Prijenosno područje Osijek
14. HEP-PLIN d.o.o. Osijek
15. HRVATSKE VODE ZAGREB
Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava-Osijek
16. BARANJSKI VODOVOD d.o.o.-Beli Manastir
17. OPĆINA POPOVAC
SADRŽAJ
Stranica
I OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1
1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U
ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1
1
1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj
1
1.1.1.2. Površina, stanovništvo, naseljenost
2
1.1.1.3. Naselja i građevinska područja
5
a) Naselja
5
b) Građevinska područja
6
1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora
7
1.1.1.5. Prirodna obilježja
8
a) Reljef
8
b) Klima
9
c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja
13
d) Pedološka i biovegetacijska obilježja
15
e) Geološka i tektonska obilježja
16
1.1.1.6. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra
18
a) Zaštićeni dijelovi prirode
18
b) Kulturna dobra
18
1.1.1.7. Osobitosti krajobraza
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa
20
21
21
a) Poljoprivredno zemljište
21
b) Šumsko zemljište
22
c) Lovišta i lovna divljač
23
d) Mineralne sirovine
25
1.1.2.2. Gospodarski potencijal
25
a) Gospodarska struktura
25
b) Proizvodne djelatnosti
26
c) Turizam
26
d) Mineralne sirovine
27
1.1.2.3. Društvene djelatnosti
27
a) Uprava
27
b) Obrazovanje
27
c) Zdravstvo
30
d) Kultura
31
e) Vjerski objekti
31
1.1.2.4. Sport i rekreacija
31
1.1.2.5. Komunalne djelatnosti
32
1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav
33
a) Cestovni promet
33
b) Zračni promet
33
c) Poštanski promet
34
e) Telekomunikacije i RTV sustav veza
35
1.1.2.7. Energetski sustav
37
a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina
37
b) Elektroenergetika
38
1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav
39
a) Vodoopskrba
39
b) Odvodnja otpadnih voda
39
c) Uređenje vodotoka i drugih voda i obrana od
poplava
39
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
41
1.1.2.9. Postupanje s otpadom
41
1.1.2.10. Stanje okoliša
42
a) Onečišćenje voda
42
b) Onečišćenje zraka
42
c) Onečišćenje tla
43
d) Opterećenje bukom
44
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata
prostornog uređenja šireg područja i ocjena
postojećih prostornih planova
1.1.3.1. Prostorni plan Osječko-baranjske Županije
44
44
a) Stanovništvo
44
b) Naselja
45
c) Građevinska područja
46
d) Gospodarstvo
48
e) Društvene djelatnosti
49
f) Promet
50
g) Energetika
51
h) Vodnogospodarstvo
51
i) Poljoprivredno i šumsko zemljište
52
1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u
odnosu na demografske i gospodarske podatke te
prostorne pokazatelje
54
54
1.1.4.1. Demografski potencijal
54
1.1.4.2. Naselja
54
1.1.4.3. Građevinska područja
55
1.1.4.4. Gospodarski potencijal
55
1.1.4.5. Promet
55
a) Cestovni promet
55
b) Pošta, telekomunikacije i RTV sustav veza
55
1.1.4.6. Energetika
56
a) Plinoopskrba
56
b) Elektroenergetika
57
1.1.4.7. Vodnogospodarstvo
57
a) Vodoopskrba
57
b) Odvodnja otpadnih voda
57
c) Uređenje vodotoka
57
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
58
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREÐENJA
2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG
ZNAČAJA
2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i
infrastrukturnih sustava
59
59
59
2.1.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija
59
2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava
59
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
61
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova
okoliša
62
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA
63
2.2.1. Demografski razvoj
63
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture
64
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne
infrastrukture
65
2.2.3.1. Naselja
65
2.2.3.2. Društvena infrastruktura
66
2.2.3.3. Prometna infrastruktura
66
a) Cestovni promet
66
b) Pošta i telekomunikacije
66
2.2.3.4. Energetska infrastruktura
67
a) Plinoopskrba
67
b) Elektroenergetika
67
2.2.3.5. Vodnogospodarstvo
67
a) Vodoopskrba
67
b) Odvodnja otpadnih voda
67
c) Uređenje vodotoka i voda
67
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
68
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i
kulturno-povijesnih dobara
68
2.2.4.1. Krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti
68
2.2.4.2. Kulturna dobra
68
2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREÐENJA NASELJA NA
PODRUČJU OPĆINE
70
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
70
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja
70
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne
infrastrukture
71
3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
72
3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE
U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU
STRUKTURU ŽUPANIJE
72
3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I
KORIŠTENJE PROSTORA
72
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina
73
3.2.1.1. Struktura površina
74
3.2.1.2. Građevinska područja
75
3.2.1.3. Poljoprivredne površine
78
3.2.1.4. Šumske površine
79
3.2.1.5. Ostale površine
80
3.3. NASELJA
80
3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
81
3.4.1. Gospodarske djelatnosti
81
3.4.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti
81
3.4.1.2. Turizam
82
3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina
83
3.4.2. Društvene djelatnosti
83
3.4.2.1. Uprava
84
3.4.2.2. Obrazovanje
84
3.4.2.3. Zdravstvo
85
3.4.2.4. Kultura
85
3.4.2.5. Vjerske institucije
86
3.5. ŠPORT I REKREACIJA
86
3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI
88
3.6.1. Groblja
3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
88
88
3.7.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje prostora
za smještaj djelatnosti
89
3.7.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog
područja
89
3.7.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite poljoprivrednog
zemljišta
90
3.7.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite šuma
90
3.7.5. Zaštićena i vrijedna područja
90
3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
92
3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav
92
3.8.1.1. Cestovni promet
92
3.8.1.2. Zračni promet
93
3.8.1.3. Poštanski promet
93
3.8.1.4. Telekomunikacije i RTV sustav veza
93
3.8.2. Energetski sustav
94
3.8.2.1. Plinoopskrba
94
3.8.2.2. Elektroenergetika
95
3.8.3. Vodnogospodarski sustav
96
3.8.3.1. Vodoopskrba
96
3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda
96
3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda
97
3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
97
3.9. POSTUPANJE S OTPADOM
97
3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
98
3.10.1. Mjere zaštite voda
98
3.10.2. Mjere zaštite tla
99
3.10.3. Mjere zaštite zraka od onečišćenja
3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH
OPASNOSTI
3.11.1. Zone ugroženosti i sklanjanja stanovništva
99
99
99
II ODREDBE ZA PROVOÐENJE
1. UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA
PODRUČJU OPĆINE
100
1.1. NAMJENA POVRŠINA
100
1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU
101
1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S POSEBNIM
OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU PROSTORA
102
2. UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA
103
2.1. GRAÐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU
103
2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
102
2.2.1. Namjena građevina u građevinskom području
naselja
103
2.2.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora
104
2.2.2.1. Građevne čestice
104
2.2.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina
105
2.2.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica
107
2.2.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice
odnosno građevine na javnu prometnu
površinu i komunalnu infrastrukturu
107
2.2.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina
108
2.2.3.1. Obiteljske stambene građevine
108
2.2.3.2. Višestambene građevine
109
2.2.3.3. Građevine povremenog stanovanja
110
2.2.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih
djelatnosti
2.2.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti
110
111
2.2.5.1. Uvjeti gradnje građevina proizvodnih,
poslovnih i ugostiteljsko-turističkih
djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine
PPUT djelatnosti)
111
2.2.5.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina
114
2.2.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih građevina
115
2.2.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina
116
2.2.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina
117
2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim
površinama
117
2.2.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene
117
2.2.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina
117
2.2.12. Uvjeti uređenja naselja
118
2.3. IZGRAÐENE STRUKTURE VAN NASELJA
118
2.3.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van
naselja
118
2.3.2. Uvjeti gradnje van građevinskog područja
118
2.3.2.1. Stambene građevine van građevinskog
područja
119
2.3.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog
područja
119
2.3.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog
područja
122
2.3.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju
mineralnih sirovina
122
2.3.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog područja
123
2.3.2.6. Komunalne građevine van građevinskog
područja
123
2.3.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine
123
2.3.2.8. Ostale građevine van građevinskog
područja
123
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
123
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
124
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I
POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH
SUSTAVA
5.1. PROMETNI SUSTAV
125
125
5.1.1. Cestovni promet
125
5.1.2. Poštanski sustav
128
5.2. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA
128
5.3. ELEKTROENERGETSKA MREŽA
129
5.4. PLINOVODI
130
5.5. VODOOPSKRBA
130
5.6. ODVODNJA
131
5.7. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA
131
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH
VRIJEDNOSTI I KULTURNIH DOBARA
132
6.1. KRAJOBRAZNE I PRIRODNE VRIJEDNOSTI
132
6.2. KULTURNA DOBRA
133
7. POSTUPANJE S OTPADOM
134
8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
135
9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I
ELEMENTARNIH NEPOGODA
136
9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI
136
9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA
136
10. MJERE PROVEDBE PLANA
136
10.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA
136
10.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA
137
10.3. REKONSTRUKCIJA GRAÐEVINA ČIJA JE NAMJENA
PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI
137
10.4. POSTUPANJE S GRAÐEVINAMA IZGRAÐENIM
SUPROTNO UVJETIMA UTVRÐENIM U PPUO
138
KARTOGRAFSKI PRIKAZI
1.
KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
MJERILO
1:25.000
1.A. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE
1:25.000
2.A. ENERGETSKI SUSTAV
1:25.000
Plinoopskrba
2.B. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
1:25.000
3.A. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA
1:25.000
3.B. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU
1:25.000
3.C. PODRUČJA PRIMJENE PLANSKIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE
1:25.000
4.A. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA I GOSPODARSKE ZONE
1: 5.000
Branjina
4.B. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA
1: 5.000
Kneževo
4.C. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA
1: 5.000
Popovac
4.D. GRAĐEVINSKO PODRUČJE POVREMENOG STANOVANJA
Baranjska planina
1: 5.000
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
1
I OBRAZLOŽENJE
1.
POLAZIŠTA
1.1.
POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA
PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1.
Geografski i geoprometni položaj
Prostor općine Popovac dio je šire prirodno-geografske cjeline Baranje, smještene na krajnjem
sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, odnosno u geografskom prostoru između rijeka
Drave i Dunava i državne granice prema Republici Mađarskoj.
Kao dio geografske cjeline Baranje, općina Popovac pripada njezinu sjeverozapadnom dijelu,
koja, kao dio šireg prostora, pripada nizinskom prostoru makromorfološke cjeline Panonske
nizine, te dijelu geografskog prostora Istočne Hrvatske.
Područje općine Popovac je u okruženju Grada Belog Manastira na jugozapadu, općine Kneževi
Vinogradi na jugu i jugoistoku, općine Draž na sjeveroistoku i istoku, dok je na sjeverozapadu i
zapadu uz državnu granicu prema Republici Mađarskoj.
S obzirom na takav prostorno-geografski položaj, općina Popovac ukupnim teritorijem pripada
dijelu kontinentalnog graničnog područja Osječko-baranjske županije i Republike Hrvatske.
U odnosu na teritorijalno ustrojstvo lokalne uprave, općina Popovac pripada prostoru Osječkobaranjske županije, njenom sjeveroistočnom dijelu, s udjelom od 1,45% prostora Županije.
Položaj Općine uz državnu granicu s Republikom Mađarskom svrstava ju u pogranično područje
Republike Hrvatske i Osječko-baranjske županije.
Glavni pravac povezivanja područja Općine s ostalim prostorom Županije je državna cesta D-7 i
granica s Republikom Mađarskom-Beli Manastir-Osijek-Đakovo-autocesta Zagreb-Lipovac.
Preko ove ceste ostvaruje se veza Općine s X paneuropskim koridorom.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
1.1.1.2.
2
Površina, stanovništvo, naseljenost
Površina
Prema podacima Državne geodetske uprave-Područni ured za katastar Osijek-Ispostava Beli
Manastir, površina općine Popovac iznosi 6.241 ha ili 62,4 km². Udio Općine u površini Osječkobaranjske županije iznosi 1,45%.
Stanovništvo
Na području općine Popovac je prema popisu stanovništva iz 2001. godine živjelo ukupno 2.427
stanovnika.
Tablica br. 1.
KRETANJE STANOVNIŠTVA OPĆINE I ŽUPANIJE
Broj stanovnika po popisnim godinama
1981.
1991.
2001.
Osječko-baranjska županija
356.286
367.193
330.506
Općina Popovac
3.812
3.623
2.427
Udio Općine, %:
1,0
0,9
0,7
IZVOR: Popis stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.
Područje
Indeksi
1991/1981.
2001/1991.
103,0
90,0
95,0
67,0
-
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
3
U odnosu na Županiju, općina Popovac ima nepovoljniji trend kretanja, odnosno konstantno
smanjenje broja, jer time i smanjenje učešća stanovnika u ukupnom stanovništvu Županije.
Sastavnice kretanja stanovništva u posljednjem međupopisnom razdoblju 1991.-2001. godine
pokazuju prirodno odumiranje i mehaničko smanjenje stanovništva.
Tablica br. 2.
SASTAVNICE KRETANJA STANOVNIŠTVA OPĆINE
U RAZDOBLJU 1991.-2001. GOD.
Broj
stanovnika
1991. g.
Prirodni
priraštaj
1991.2001.g.
Broj
stanovnika
1991.g. +
prirodni
priraštaj
Broj
stanovnika
2001. g.
Razlika po
popisima
1991.-2001. g.
Migracijski
saldo
Obilježje
kretanja
3.623
-35
3.588
2.427
-1.196
-1.161
E4
izumiranje
IZVOR: Državni zavod za statistiku
Područje općine Popovac kao i cijela Baranja bilo je ratom zahvaćeno područje i okupirano od
1991. do početka 1998. godine, kada je počela obnova i povratak stanovništva.
Veliki negativni migracijski saldo je posljedica prisilnog ratnog progona stanovništva i to je
primarni uzrok smanjenja, ali je isto tako bilo prisutno prirodno odumiranje (više umrlih nego
rođenih).
Stanovništvo Općine je 2001. godine živjelo raspoređeno u tri naselja.
Tablica br. 3.
KRETANJE STANOVNIŠTVA PO NASELJIMA
Broj stanovnika po popisnim
godinama
1981.
1991.
2001.
1.
Branjina
711
633
378
2.
Kneževo
1.371
1.408
970
3.
Popovac
1.730
1.582
1.079
IZVOR: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.
Red.
broj
Naselje
Indeksi
1991/1981.
89,0
102,7
91,4
2001/1991.
59,7
68,9
68,2
U cijelom promatranom razdoblju, stanovništvo se konstantno smanjivalo u Branjini i Popovcu,
dok je u Kneževu smanjenje zabilježeno nakon 1991. godine. Posebnost Kneževa leži u
činjenici da se ono gospodarski i demografski razvijalo zahvaljujući tvornici poljoprivrednih
strojeva u okviru PIK-a Belje.
Dobna struktura stanovništva je nepovoljna što pokazuje podataka da je 2001. godine bilo više
starog nego mladog stanovništva.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
4
Tablica br. 4.
DOBNA OBILJEŽJA STANOVNIŠTVA 2001. GODINE
Red.
broj
1.
2.
3.
Naselje
Branjina
Kneževo
Popovac
Ukupno Općina:
Udio mladih
(0-19 god.)
%
26,4
22,7
23,6
23,7
Koeficijent
starenja
%
27,5
22,8
25,5
24,7
Indeks
starosti
104,0
104,4
107,8
104,3
Dobni tip
izrazito duboka starost
izrazito duboka starost
izrazito duboka starost
izrazito duboka starost
IZVOR: Popis stanovništva 2001. god.
Ocjenjujući kretanje i dobnu strukturu stanovništva, može se zaključiti da demografska slika nije
povoljna, te njeno daljnje slabljenje bi moglo ograničavajuće djelovati na budući razvoj Općine.
Ukupno stanovništvo Općine je 2001. godine živjelo u 316 kućanstava prosječne veličine 2,6
članova.
Tablica br. 5.
OBILJEŽJA KUĆANSTAVA PO NASELJIMA
Red.
broj
Naselje
1.
Branjina
2.
Kneževo
3.
Popovac
Ukupno Općina:
Broj kućanstava po popisnim
godinama
1981.
1991.
2001.
227
224
143
429
499
381
516
529
392
1.172
1.252
916
Indeksi
1991/1981.
98,7
116,3
102,5
106,8
2001/1991.
63,8
76,3
74,1
73,1
Prosječna veličina
(članova)
1991.
1991.
2001.
3,1
2,8
2,6
3,2
2,8
2,5
3,3
3,0
2,7
3,2
2,9
2,6
IZVOR: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.
Glavno obilježje kućanstava je smanjenje broja u razdoblju 1991.-2001. godine, te konstantno
smanjenje prosječne veličine u čitavom promatranom razdoblju.
Naseljenost
Prosječna gustoća naseljenosti Općine 2001. godine je bila 72,3 stanovnika po 1 km², što je
nešto manje od prosjeka Županije (79,7 stan/km²).
Tablica br. 6.
GUSTOĆA NASELJENOSTI STATISTIČKIH PODRUČJA NASELJA
Red.
broj
Statističko područje naselja
Broj stanovnika
2001.g.
1.
Branjina
378
2.
Kneževo
970
3.
Popovac
1.079
IZVOR: Državna geodetska uprava: Pregled prostornih jedinica
Popis stanovništva 2001. god.
Površina
statističkog
područja naselja
km²
15,2
19,2
27,3
Gustoća
naseljenosti
stan/km²
24,2
50,5
39,5
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
1.1.1.3.
5
Naselja i građevinska područja
a) Naselja
Općina Popovac sastoji se od 3 naselja (prema važećem Zakonu o područjima županija,
gradova i općina), s naseljem Popovac kao općinskim središtem.
S obzirom na ukupni broj od 2.427 stanovnika Općine 2001.godine, prosječna veličina naselja
Općine mjerena brojem stanovnika iznosi 809 stanovnika.
Naselja Popovac i Branjina karakterizirana su niskom stambenom-uglavnom prizemnom
gradnjom slobodnostojećih ili poluugrađenih građevina, na građevnim česticama velike dubine
(u pravilu preko 100 metara).
Tipološki specifično naselje je naselje Kneževo koje, zbog povijesnog funkcioniranja kao
središta “Belja”, iz kojeg se upravljalo s još 15-ak beljskih pustara, sadrži mnoga neruralna
obilježja (način gradnje, tip parcelacije,…).
Naselje Kneževo je naselje planirano na ortogonalnoj matrici kojoj je okosnica dvorac s parkom
nastao 1818. godine. U osi ispred dvorca organiziran je blok s činovničkim stanovima i
stanovima paradnih kočijaša.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
6
Jugozapadno od osi parka organizirana je zona poljoprivredno-stočarske proizvodnje,
uključujući i stanovanje radnika vezanih za tu proizvodnju, dok je sjeveroistočno od navedene
osi radionički dio s majstorskim stanovima. U tom području smješten je gostinjac (hotel),
trgovina, mesnica, krojač, te policijska postaja.
U jugoistočnom dijelu naselja, u blizini dvorca, smješteni su ostali javni sadržaji: crkva iz 1856.
godine, škola sa stanom za učitelja i podvornika, ambulanta s odvojenim prostorom za izolaciju,
te stanom liječnika, građevina dječjeg vrtića kojeg su uzdržavale časne sestre, te činovnički
stanovi iz druge faze (početak 20. stoljeća). Nakon 1950. godine, gradi se nova građevina
uprave, a u sjeverozapadnom dijelu naselja, uz središnju os prema Malom Kneževu, šegtski
dom. U tom dijelu naselja u 19. stoljeću bila je zadnja postaja beljske željeznice i klaonica. Na
lokaciji bivših radionica danas je izgrađena Tvornica opreme i strojeva.
b) Građevinska područja
Građevinska područja utvrđena su Prostornim planom (bivše) općine Beli Manastir.
Utvrđena su građevinska područja za 3 naselja stalnog stanovanja i 4 farme/ekonomije.
Građevinska područja naselja
PPBO Beli Manastir definira građevinska područja za 3 naselja općine-Popovac, Kneževo i
Branjina.
Građevinsko područje naselja Popovac, površine 240,78 ha, od čega je izgrađeno 152,18 ha.
Građevinsko područje naselja Kneževo, površine je 107,48 ha, od čega je 48,46 ha izgrađeno.
Građevinsko područje naselja Branjina, površine je 134,97 ha, od čega je izgrađeno 90,82 ha.
Tablica br. 7.
POSTOJEĆA GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
1.
Popovac
240,78
152,18
63,2
Gustoća
naseljenosti
2001. godine
(st/ha)
4,48
2.
Branjina
134,97
90,82
67,3
2,80
3.
Kneževo
107,48
78,46
73,0
8,78
483,23
321,46
66,5
4,97
Redni
broj
Naselje
Ukupno
Površina građ.
područja
(ha)
Izgrađeni dio
ha
%
U odnosu na ukupnu površinu Općine, postojeća građevinska područja naselja zauzimaju
7,74%.
Građevinska područja farmi i ekonomija
Osim građevinskih područja naselja, PPBO Beli Manastir definira i 4 građevinska područja farmi
i ekonomija: Popovac, Malo Kneževo, Hatvan i Buziglica.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
7
Područje pustare Malo Kneževo jedan je od mnogobrojnih baranjskih primjera beljskih pustara.
Danas je to područje napušteno, ali je sačuvan dio građevina po kojima se prepoznaje princip
nekadašnjeg planiranja tih proizvodno-stambenih jedinica.
Pustare na području Baranje nastajale su krajem prve i u drugoj polovici 19. stoljeća. Građene
su planski, sistemom “zoninga” s osnovnom proizvodnom jedinicom i grupiranim stambenim
građevinama udaljenim najviše 100,0 metara od nje. Malo izdvojena od gospodarskih i
stambenih područja, redovito se nalazila upravna zgrada u sklopu manjeg parka.
Primjer baranjskih–beljskih pustara jedinstven je u Hrvatskoj po svojoj urbanističkoj organizaciji i
graditeljskoj vrsnoći.
Tablica br. 8.
POSTOJEĆA GRAĐEVINSKA PODRUČJA FARMI I EKONOMIJA
Redni
broj
Farme/ekonomije
Površina građ.
područja(ha)
1.
Malo Kneževo
13,24
2.
Hatvan
17,22
3.
Buziglica
11,78
4.
Zona kod Popovca
31,95
Ukupno:
74,19
Izgrađeni dio građevinskih područja obuhvaća izgrađeni dio unutar građevinskog područja i
izgrađeno područje izvan građevinskog područja koje je moguće obuhvatiti planiranim
građevinskim područjem.
Izgrađenost je definirana na osnovu kriterija propisanih Prostornim planom Osječko–baranjske
županije:
Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi izgrađeni i
uređeni dijelovi naselja, vodne i negradive površine.
2
Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m .
Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se utvrđuje do
max. dubine od 100,0 m od regulacijske linije.
Iznimno, izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine ako se nalaze u bloku u kojem,
zbog veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih građevinskih parcela.
1.1.1.4.
Osnovne kategorije korištenja prostora
Prema podacima Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Osijek, Ispostave
Beli Manastir, osnovne kategorije korištenja prostora na području općine Popovac su sljedeće:
-
ukupne poljoprivredne površine
šume
vodotoci, kanali, trstici i bare
neplodno tlo
4.856 ha ili 77,8%
768 ha ili 12,3%
268 ha ili 4,3%
349 ha ili 5,6%
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
8
Iz strukture je vidljivo da više od tri četvrtine površine Općine zauzima poljoprivredno zemljište,
dok šume imaju relativno malo učešće.
Građevinsko zemljište ima površinu 557,42 ha ili 8,9% i nije katastarska, već planerska
kategorija. Unutar građevinskih područja općine Popovac nalazi se neplodno, poljoprivredno i
šumsko zemljište te vodne površine.
1.1.1.5.
Prirodna obilježja
a) Reljef
Općina Popovac pripada širem području nizinskog ravničarskog područja Baranje, kao dijela
Osječko-baranjske županije, odnosno šire geografske cjeline Istočne Hrvatske.
Na današnji izgled i osobine reljefa šireg prostora, a što znači i na području općine Popovac,
utjecali su tektonski procesi, vodotoci te klimatske promjene od pleistocena, koji su svojim
djelovanjem doveli do stvaranja složenih morfoloških oblika. Na taj način su na širem prostoru
Baranje nastala tri osnovna tipa reljefa: nizinski (fluvijalni i fluvio-močvarni), ravničarski (lesne
zaravni) i brdski (tektonski). U morfostrukturnom smislu nizine ulaze u kategoriju akumulacijskotektonskog, a ravnjaci (lesne zaravni) i Baranjsko brdo u kategoriju akumulacijsko1
denudacijskog reljefa (A. Bognar, 1980.)
Nizine su najrasprostranjeniji tip reljefa u širem području, u okviru kojih se izdvajaju poloj i
terasna nizina (starija holocenska, mlađa i starija virmska terasa).
Naplavne ravni (poloji) uz riječni tok Dunava, Drave i Karašice, nastale su u mlađem holocenu
(aluviju), a odlikuje ih velika vlažnost zbog male dubine temeljnice, dok u njihovu sastavu
prevladavaju pijesak, pretaloženi prapor i gline.
Dio općine Popovac uz jugoistočnu granicu pripada dijelu ove morfološke cjeline i to područje
oko naselja Popovac. Na području Općine su zastupljeni i dijelovi mlađe virmske terase Dunava,
koja je sličnih obilježja kao i mlađa virmska terasa Drave, sastavljena od fluvijalnog prapora, dok
se u podlozi terase izmjenjuju pijesci i gline. Mlađa virmska terasa Dunava ili Mohačka terasa,
prostire se sjeverno od Baranjskog brda, na području sjevernog i istočnog dijela općine
Popovac, na području naselja Branjine.
Sjeverozapadni dio općine Popovac morfološki pripada lesnoj zaravni, koja je prirodni nastavak
veće cjeline iz Mađarske, te je stoga rasprostranjena na području Općine uz državnu granicu i
oko naselja Kneževo. U podlozi praporne zaravni su jezerski sedimenti neogenske starosti, a
okružena je 10-20 m nižim terasama Drave i Dunava.
U širem prostoru općine Popovac je i najmarkantnija geomorfološka cjelina Baranjska planina,
koja je u odnosu na općinu Popovac položena jugoistočno. Kao najdinamičniji oblik reljefa, koji
je po tektonskoj strukturi horst izdužen u smjeru SI-JZ u dužini od 21 km, sa svih strana je
okružen rasjedima. Sjeverozapadna padina Baranjskog brda je strma, te je potočnim erozijama i
spiranjem jako disecirana. Tako je razvijen niz dolina usmjerenih prema Karašičkoj naplavnoj
ravni.
Riječne terase i praporne zaravni su ocjeditija područja, te su stoga pogodnija za naselja i
poljoprivredno korištenje. U skladu s navedenim su smještena i naselja na području općine
Popovac.
1
JAZU: Tri stoljeća Belja, Osijek, 1986.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
Naselje
1. Branjina
2. Kneževo
3. Popovac
9
Prosječna nadmorska visina
89 m.n.v.
98 m.n.v.
90 m.n.v.
IZVOR: M. Korenčić: Naselja i stanovništvo SRH 1857.-1971., Zagreb, 1979.
b) Klima
Klimatske osobine prostora općine Popovac dio su klimatskih osobina šireg područja Baranje,
kojeg karakterizira homogenost klimatskih osobina, u čemu su male reljefne razlike odigrale
najznačajniju ulogu.
Prostor Baranje, kao i cjelokupan prostor Istočne Hrvatske, ima obilježja umjereno kontinentalne
klime, koju karakteriziraju česte i intenzivne promjene vremena.
Prema Köppenovoj klasifikaciji to je područje koje se označava klimatskom formulom Cfwbx, što
2
je oznaka za umjereno toplu, kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina.
Za ocjenu meteoroloških uvjeta na cjelokupnom području poslužila su dostupna mjerenja
osnovnih meteoroloških elemenata na meteorološkoj postaji Osijek i Brestovac-Belje, kao
postajama najbližim području Općine u različitim vremenskim razdobljima.
Srednja godišnja temperatura zraka kreće se od 10,7ºC (meteorološka postaja Osijek 1959.1978. i Brestovac-Belje 1925.-1940.) dok je prema mjerenjima od 1978. do 1998. u Osijeku
srednja godišnja temperatura iznosila 11,0ºC. Sve te vrijednosti su u granicama za ovakav tip
klime.
Srednje mjesečne temperature zraka su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (21,4ºC
Osijek ili 21,9ºC Brestovac-Belje), a zatim su u opadanju, dok su najniže vrijednosti zabilježene
u siječnju, kada je zabilježen minimum temperature (-1,4ºC Osijek, odnosno -1,3ºC BrestovacBelje).
Tablica br. 9.
SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE TEMPERATURE ZRAKA
MJESECI
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
2
1959.-1978.
- 1,4
1,7
6,1
11,5
16,3
19,5
20,9
20,2
16,2
11,0
6,1
1)
2)
OSIJEK
1978.-1998.
- 0,4
1,2
6,3
11,1
16,5
19,7
21,4
20,9
16,7
11,3
4,8
3)
BRESTOVAC-BELJE
1925.-1940.
- 1,3
0,0
5,3
11,0
15,9
10,5
21,9
20,5
16,8
11,3
6,7
Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb,
1980.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
10
XII.
0,8
1,4
0,0
GOD.
10,7
11,0
10,7
IZVOR: 1) Republički hidrometeorološki zavod-Prikaz općih klimatskih karakteristika Zajednice
općina Osijek, Zagreb, 1980.
2) Geografija SRH-Knjiga 3., Zagreb, 1975.
3) Državni hidrometeorološki zavod-Podaci za meteorološku postaju Osijek, Zagreb 2002.
Ovakav raspored prosječnih temperatura zraka ukazuje da se u godišnjem hodu temperature
javlja jedan par ekstrema, jedan maksimum i jedan minimum temperature.
Srednja godišnja amplituda temperature, između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi za
Osijek 22,3ºC, što je odlika kontinentalnih područja.
Maksimalne temperature zraka javljaju se u ljetnim mjesecima, a apsolutni maksimum
temperature zabilježen je u Osijeku 38,6ºC, u razdoblju 1959.-1978., apsolutni maksimum
iznosio je u srpnju 40ºC.
Minimum temperature javlja se u zimskoj polovici godine, a apsolutni minimum zabilježen u
vremenu od 1959. do 1978. godine, iznosio je u Osijeku –25,4ºC, međutim, vjerojatnost
pojavljivanja ekstremnih temperatura je vrlo mala.
Prosječna godišnja količina oborine zabilježena na ovom području kreće se od 632 mm u
Brestovcu (1948.-1960.) do 685,7 mm u Osijeku (1959.-1978.).
Ovim podacima o prosječnim godišnjim količinama oborine mogu se dodati i podaci o
oborinama na kišomjernim postajama (u okviru PIK-a ''Belje''): Kneževo i Branjin Vrh, za
razdoblje od 1928.-1940. godine. Prosječne količine oborina na navedenim postajama kretale su
se od 645 mm (Kneževo), do 648 mm (Branjin Vrh).
Tablica br. 10.
SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE KOLIČINE OBORINA
MJESECI
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
GOD.
OSIJEK
1959.-1978.
50,0
43,1
42,1
57,8
57,6
90,4
74,5
60,9
49,2
41,5
60,4
58,2
685,7
1)
1978.-1998.
46,2
36,5
45,0
52,2
61,2
79,9
54,6
60,5
56,1
51,6
57,1
52,9
653,9
BRESTOVAC-BELJE
3)
1925.-1940.
35
38
44
53
74
64
51
47
58
89
52
37
642
2)
1948.-1960.
42
47
34
56
64
83
58
51
39
45
62
57
638
4)
BRANJIN
VRH
4)
1928.-1940.
39
31
48
58
70
62
50
54
63
81
55
37
648
KNEŽEVO
1928.-1940.
39
24
46
61
69
53
55
60
67
88
54
39
645
IZVOR: 1) Republički hidrometeorološki zavod-Prikaz općih klimatskih karakteristika Zajednice
općina Osijek, Zagreb, 1980.
2) Geografija SRH-Knjiga 3., Zagreb, 1975.
3) Državni hidrometeorološki zavod-Podaci za meteorološku postaju Osijek, Zagreb 2002.
4) JAZU-Zavod za znanstveni rad Osijek-Tri stoljeća ''Belja'', Osijek, 1986.
4)
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
11
U godišnjem hodu oborina izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja
početkom ljeta (najčešće u VI. mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI. mjesecu. Glavni
minimum oborine je sredinom jeseni u X. mjesecu, a sporedni krajem zime ili početkom proljeća
u II. i III. mjesecu.
Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog režima oborina i njegovo
duboko prodiranje u kontinent. Također je izražena i vrlo velika varijabilnost oborinskog režima,
te i česta odstupanja od oborinskog režima.
Maksimalne dnevne količine oborina ukazuju na veliku varijabilnost oborine koja varira iz godine
u godinu. Maksimalna dnevna količina oborine u razdoblju od 1959. do 1978. godine,
zabilježena u Osijeku iznosila je 101,2 mm. Raspored oborina u vegetacijskom razdoblju
optimalan je i kreće se od 390,4 mm (Osijek) do 436,0 mm (Brestovac-Belje). Oborine u obliku
snijega javljaju se u prosjeku od 20,5 dana u Baranji, odnosno 26 dana za područje Osijeka, ali
se ne zadržavaju dugo. Međutim, česta su odstupanja od tog prosjeka.
Trajanje insolacije i naoblake međusobno je povezano, a raspored naoblake usklađen je i s
režimom oborina. Srednja godišnja naoblaka za meteorološku postaju Osijek iznosila je 5,7
desetina, u razdoblju od 1959.-1978. godine. Najveće vrijednosti naoblake zabilježene su u
jesenskim i zimskim mjesecima. Tada je insolacija, tj. trajanje sijanja Sunca najmanje (najmanje
registrirana insolacija je u prosincu), dok je najduže trajanje sijanja Sunca zabilježeno u srpnju.
Ukupna godišnja količina insolacije u dvadesetgodišnjem razdoblju (1959.-1978.) na
meteorološkim postajama Osijek i Brestovac-Belje iznosila je 1.904,6 sati, odnosno 1.793,3
sata.
Tablica br. 11.
SREDNJE KOLIČINE INSOLACIJE (sati) I NAOBLAKE (desetine)
U RAZDOBLJU OD 1959. DO 1978. GOD.
MJESECI
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
GOD.
OSIJEK
(I)
58,2
85,9
143,4
177,9
214,2
240,1
270,7
252,1
196,4
153,9
67,5
44,3
1.904,6
(N)
7,1
6,6
6,1
5,9
5,5
5,0
4,0
3,9
4,4
4,9
6,9
7,6
5,7
BRESTOVAC-BELJE
(I)
(N)
54,5
7,4
79,7
7,0
130,2
6,5
167,0
6,3
203,7
6,2
228,4
5,9
258,6
5,1
244,1
4,9
183,7
4,9
138,5
5,4
63,0
7,4
41,9
8,0
1.793,3
6,2
IZVOR: Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice
općina Osijek, Zagreb, 1980.
(I)-INSOLACIJA
(N)-NAOBLAKA
Srednja godišnja naoblaka u razdoblju od 1981. do 1998.3 na području Osijeka iznosi 5,4
desetina (3,4 desetine u kolovozu do 7 desetina u prosincu). Ukupni broj oblačnih dana, kada je
3
Državni hidrometeorološki zavod-Podaci za meteorološku postaju Osijek, Zagreb, 2002.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
12
naoblaka veća od 8 desetina, iznosio je 104 dana u prosjeku, odnosno 28% dana u godini, dok
je broj vedrih dana s naoblakom manjom od 2 desetine čak 20% dana godišnje.
Ukupna godišnja količina insolacije u vegetacijskom razdoblju kreće se od 1.290 do 1.350 sati.
Reljefna otvorenost Baranje prema sjeveru i nizinski reljef uvjetovali su dominaciju vjetrova iz
sjevernog kvadranta, dok su strujanja zraka iz južnog kvadranta slabije prisutna.
Prema godišnjoj ruži vjetrova (u razdoblju 1969.-1978.) na području Osijeka, najučestaliji su
vjetrovi iz sjeverozapadnog, zapadnog te jednakog udjela sjevernog i jugoistočnog smjera. Zimi
je najčešći vjetar iz jugoistočnog smjera, dok su ljeti najčešći vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera.
U proljeće i jesen najčešći su vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera i općenito su najčešća
strujanja iz zapadnog smjera. Pojave tišina vezuju se uz ljeto i jesen, a u najvećem broju javljaju
se vjetrovi jačine 1-2 bofora, tijekom cijele godine.
Prema godišnjoj ruži vjetrova na području Osijeka u razdoblju od 1978. do 1998. godine,
najučestaliji vjetrovi su iz jugoistočnog smjera i zapadnog, te sjevernog, sjeverozapadnog,
istočnog, sjeveroistočnog, južnog i jugozapadnog smjera.
Na području meteorološke postaje Brestovac-Belje, u razdoblju od 1948. do 1960. godine, po
učestalosti su na prvom mjestu vjetrovi iz sjevernog, te sjeverozapadnog, južnog i
sjeveroistočnog smjera, a zatim slijede strujanja iz zapadnog, jugoistočnog, istočnog i
jugozapadnog pravca. Tišine se javljaju u ljetnim mjesecima.
Učestalost vjetrova po pojedinim smjerovima tijekom godine veoma je nejednolika. U proljeće i
ljeto prevladavaju sjeverozapadni i sjeverni vjetrovi koji donose vlažne atlantske zračne mase,
osobito u kasno proljeće i rano ljeto.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
13
U jesen su intenzivnija strujanja s jugoistoka, juga i zapada i to su vlažnije zračne mase sa
Sredozemnog mora. U zimi je prevladavajuća cirkulacija iz južnog smjera te iz smjera
sjeveroistoka, s područja sibirske i istočnoeuropske anticiklone, što su ujedno i najhladniji
dijelovi godine.
U odnosu na jačinu vjetrova, u 80-90% slučajeva prevladavaju vjetrovi jačine 1-2 bofora, tijekom
godine.
Broj dana s jakim vjetrom ≥ 6 bofora godišnje u Osijeku iznosi u prosjeku 2,6 dana (1959.1978.), a u Brestovcu 3,6 dana.
Broj dana s olujnim vjetrom ≥ 8 bofora u Osijeku iznosu u prosjeku 0,2 dana.
Meteorološka pojava magle javlja se na ovom području u prosjeku od 30 do 50 dana godišnje.
Srednji broj dana s maglom u Osijeku, u razdoblju 1959.-1978. godine iznosio je 29,5 dana.
Pojave mraza na ovom području također se javljaju u prosjeku od 30 do 50 dana u godini i to na
području Osijeka 41,2 dana godišnje (1959.-1978.), a na području Brestovca 67,1 dana (1948.1960.).
c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja
Područje općine Popovac prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama-ustrojstvu
vodnoga gospodarstva, pripada vodnom području sliva Drave i Dunava, a prema Odluci Vlade
Republike Hrvatske (NN, 98/98.) u cijelosti se nalazi na Slivnom području ''Baranja''.
Područje Općine obuhvaća naselja Popovac, Kneževo i Branjinu.
Slivno područje "Baranja" sjeveroistočni je dio Osječko-baranjske županije, smješteno u
međuriječju Drave i Dunava te predstavlja zasebnu hidrotehničku cjelinu. Područje je s istoka
omeđeno rijekom Dunav, sa sjevera i zapada državnom granicom prema Republici
Mađarskoj, a s juga rijekom Dravom. Unutar istog područja, razlikujemo tri sektora s obzirom na
pripadajući sliv: Dravski, Dunavski i Karašica sektor. Područje općine Popovac u cijelosti pripada
Karašica sektoru.
Karašica sektor je područje omeđeno sa sjevera državnom granicom prema R. Mađarskoj, a s
juga vododjelnicom na Baranjskoj planini. Glavni odvodni kanal na Karašica sektoru je
Odvodni kanal Karašice, a ovo područje karakterizira i potok Karašica s pritocima Borza,
Hatvan i Travnik.
Složenost vodnog sustava ovog područja naglašena je kroz navedene, državnom granicom
presječene vodotoke, koja je rješavana dugi niz godina na razini međudržavne suradnje s R.
Mađarskom, dok se nije postigao zadovoljavajući stupanj uređenosti. Svi navedeni vodotoci
imaju dio slivnog područja u R. Mađarskoj. Prema Odluci o popisu državnih voda (NN
20/96.), na području općine Popovac državne vode su: potok Karašica, Odvodni kanal
Karašice, Borza i Hatvan.
Odvodni kanal Karašice ima ukupnu slivnu površinu 166,5 km2 od toga se 44,80 km2 nalazi u
Republici Mađarskoj. Ukupna dužina kanala je 44 km, kroz Republiku Hrvatsku prolazi u dužini
od 31,664 km, a 7,87 km pripada općini Popovac.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
14
Trasa kanala položena je paralelno s potokom Karašica, i ide na crpnu postaju Draž (područje
općine Draž) kojom se voda mehanički prebacuje u potok Karašica.
Potok Karašica formira se na južnim obroncima planine Meček u Republici Mađarskoj, a u
našu državu ulazi između naselja Iločka i Luč. U R. Mađarskoj, zbog velikih padova ima
karakter bujice, sve do državne granice gdje poprima karakter nizinskog vodotoka. Kroz
Republiku Hrvatsku prolazi u dužini od 30,46 km, a područjem općine Popovac u dužini od 7,74
km. Potok Karašica jedini je prirodni vodotok ovog područja, kroz našu zemlju je većim dijelom
tranzitni s obostrano izgrađenim nasipima, a ulijeva se u Dunav sjeverno od naselja Batina
(područje općine Draž).
Borza i Hatvan također dotječu iz R. Mađarske. Borza se ulijeva u potok Karašica u km
14+667, a području općine Popovac pripada u dužini od 6,15 km (od km 0+000 do km
6+155). Hatvan cijelim tokom kroz R. Hrvatsku u dužini 6,35 km pripada općini Popovac i ulijeva
se u potok Karašica u km 20+400.
Na području općine Popovac mogu se izdvojiti dvije hidrološke cjeline: nizinsko
melioracijsko područje i bujično i erozijsko područje.
Nizinsko melioracijsko područje veličine je 49,54 km2 u sklopu kojega je i branjeno područje od
poplavnih voda potoka Karašica. Ova cjelina dio je melioracijskog područja Karašica
sektora čija je odvodnja usmjerena na crpnu postaju Draž.
Velike vode formiraju se uslijed oborina jačeg intenziteta i dotječu sa slivnog područja u R.
Mađarskoj.
Druga cjelina je brdsko i erozijsko područje sjevernih obronaka Baranjske planine veličine
10,50 km2. Na ovom prostoru povremeno se formiraju bujični tokovi koji se ulijevaju u potok
Karašica i Odvodni kanal Karašice i gravitacijski evakuiraju u inundaciju Dunava.
S geomorfološkog gledišta osobina reljefa, na području Baranje razlikujemo tri osnovna tipa i to:
nizinski (fluvijalni i fluvijalno močvarni), ravničarski (lesne zaravni) i brdski (tektonski),
izgrađenog od kvartarnih naslaga koje su svrstane u najznačajniju hidrogeološku jedinicu
formiranu tijekom pleistocena i holocena.
Područje općine Popovac najvećim dijelom pripada nizinskom području (melioracijsko
područje), a manjim dijelom dio je ravničarskog i brdskog područja (Baranjska planina). Od
holocenskih sedimenata na nizinskom području najrasprostranjeniji su fluvijalni pijesci i
pjeskovite ilovače i fluvijalne pjeskovite ilovače i pijesci. Od pleistocenskih sedimenata na
ravničarskom i brdskom području prevladava derazijski, fluvijalni i eluvijalni les i lesu slični
sedimenti i eolske naslage pjeskovitog lesa.
Za područje Baranje mali je broj raspoloživih podataka za prikaz vodonosnih horizonata.
Raspoloživi podaci ukazuju na jedinstveni šljunkovito-pjeskoviti horizont koji je vjerojatno
nastavak vodonosnog horizonta istočnog dijela Republike Hrvatske, dok su nanosi šljunka
vezani za kvartarne šljunkovite naslage u Republici Mađarskoj.
Dokazi navedenoga su podaci o crpljenju vode u sjevernoj Baranji (najveći kapacitet od 9 l/s
ostvaren u okolini Baranjske planine) što navodi na zaključak da vodonosni horizont na
području Baranje ima jednoličan litološki sastav na kojem se mogu postići visoke izdašnosti
crpljenja vode.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
15
d) Pedološka i biovegetacijska obilježja
Pedološke osobine prostora općine Popovac, kao i šireg prostora Baranje rezultat su utjecaja
reljefa i specifičnih vodnih prilika. Uz određene klimatske uvjete svi ovi činitelji utjecali su na
postanak i rasprostranjenost pojedinih vrsta tala na području cijele Baranje, pa tako i na prostoru
općine Popovac.
Generalno se može konstatirati da su na području općine Popovac zastupljena tla koja pripadaju
klimazonalnim tlima, koja su karakteristična za ocjeditija područja riječnih terasa, lesne zaravni i
Baranjska planina, gdje se uz reljef, klimu i litološki sastav javlja kao važan pedogenetski faktor.
Pedološke jedinice rasprostranjene na prostoru općine Popovac izdvojene su na temelju
Pedološke karte 1:200.000 (A. Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb 1977. god.), te
prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000, izrađene u Zavodu za
pedologiju, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine.
Od ukupno 58 pedoloških jedinica na području Slavonije i Baranje (prema A. Škorić i suradnici),
na području općine Popovac zastupljeno je ukupno 4 pedološke jedinice, koje su navedene u
sljedećoj tablici:
Tablica br. 12.
PEDOLOŠKE JEDINICE I NJIHOVE KARAKTERISTIKE
NA PODRUČJU OPĆINE POPOVAC
Red.
broj
4
6
7
51
Matični
supstrat
les
Nagib
%
0-3
Nadmorska
visina
100-140
les
0-2
80-100
oranice
les
3-25
100-240
0-2
85-90
vinogradi,
oranice,
šume
šume,
travnjaci,
oranice
Naziv kartografske jedinice
ČERNOZEM
ANTROPOGENIZIRANI I
ANTROPOGENA TLA, na lesu
ČERNOZEM I SEMIGLEJ
ČERNOZEMNI, na lesuantropogenizirana tla
EUTRIČNO SMEĐE TLO
(gajnjača) I ČERNOZEMantropogenizirana tla na lesu
MOČVARNO AMFIGLEJNO I
MOČVARNO HIPOGLEJNOdijelom nepotpuno
hidromeliorirano
holocenske
gline i ilovače
zamočvareni
les
Način
upotrebe
oranice,
vinogradi
Rasprostranjenost
Baranjske lesne zaravni,
sjeverozapadni dio Općine
Istočna Slavonija-niža
lesna terasa,
najveći dio Općine
Baranjsko brdo,
jugoistočni dio Općine
Podravina,
jugozapadni dio Općine
IZVOR: A. Škorić i suradnici : Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977. god.
Među navedenim pedološkim jedinicama javljaju se černozem i eutrično smeđa tla koja
pripadaju automorfnim (klimazonalnim) tlima i koja su ujedno među najrasprostranjenijim tlima u
Baranji. Ta tla su nastala, uglavnom, na lesu i njemu sličnim sedimentima, na područjima
Baranjskog brda i lesne zaravni. To su ujedno i najplodnija tla Baranje, pogodna za
poljoprivrednu proizvodnju.
Eutrično smeđa tla ili tzv. gajnjače su zastupljena na Baranjskoj planini i južnom dijelu starije
virmske terase, razvijena na lesu i lesu sličnim sedimentima. U svom prirodnom obliku su obično
šumska i veoma dobra poljoprivredna tla, a pogodna su i za uzgoj vinove loze.
Manjim dijelom na prostoru općine Popovac zastupljena su i hidromorfna tla, a kao zasebna
kartografska jedinica izdvaja se močvarno amfiglejno tlo na težim holocenskim sedimentima
(glinama i ilovačama).
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
16
Prema Namjenskoj pedološkoj karti RH 1:300.000 (Zavod za pedologiju Agronomskog fakulteta
u Zagrebu), od ukupno 65 pedoloških jedinica na prostoru Republike Hrvatske, od kojih je 26
jedinica zastupljeno na području Osječko-baranjske županije, dok su na području općine
Popovac zastupljene 4 pedološke jedinice navedene u sljedećoj tablici:
Tablica br. 13.
POPIS SISTEMATSKIH JEDINICA TALA NAMJENSKE PEDOLOŠKE KARTE 1:300.000
ZASTUPLJENIH NA PROSTORU OPĆINE POPOVAC
Broj kartirane
jedinice
1
2
7
44
Sistematske jedinice tala
KAMENJAR NA VAPNENCU I DOLOMITU (LITOSOL)
ARENOSOL ANTROPOGENIZIRANI
KOLUVIJ S PREVAGOM SITNICE
LESIVIRANO NA VAPNENCU I DOLOMITU
Način
korištenja
oranice
oranice
vinogradi
šume,
oranice,
travnjaci
Procjena pogodnosti
za obradu (*
P-1
P-1
P-2
N-1
IZVOR: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju: Namjenska pedološka karta,
mjerilo 1:300.000, Zagreb, 1996.
(*
P-1
P-2
N-1
dobra obradiva tla
umjereno ograničeno obradiva tla
privremeno nepogodna za obradu
Ovako definirane pedološke jedinice prikazane su u složenim pedološkim kombinacijama
(kartiranim jedinicama), sastavljene od više jedinica, dok je procjena pogodnosti za obradu
izvršena na temelju dominantne jedinice.
Prirodni vegetacijski pokrov na području Baranje kojega je činila klimazonalna vegetacija, u
velikoj je mjeri reduciran, najvećim dijelom uslijed antropogenih činitelja.
U nizinskom prostoru prirodnu vegetaciju su činile šume hrasta lužnjaka i običnog graba, dok su
na Baranjskom brdu, to bile šume hrasta kitnjaka i graba. Međutim, viši, ocjeditiji dijelovi riječnih
terasa, lesnih zaravni i Baranjskog brda pretvoreni su utjecajem čovjeka u agrarne pejzaže, pod
ratarskim površinama. Manje površine na ovim prostorima su pod šumama hrasta lužnjaka i
običnog graba s cerom.
Osim navedenih tipova vegetacije, javljaju se i površine mozaičnih travnjačkih vrsta, dok su
ostala područja pod niskom vegetacijom i obradivim površinama.
e) Geološka i tektonska obilježja
U geološkom sastavu površinskog dijela Baranje prevladavaju sedimenti pleistocenske i
holocenske starosti. Geološki sastav Baranje je ipak znatno složeniji. To se odnosi, u prvom
redu, na područje Baranjske planine gdje se u vertikalnom, a i horizontalnom pogledu,
izmjenjuju na relativno malim udaljenostima različite vrste lesa i lesu sličnih sedimenata s
pijescima eolskog, deluvijalnog i fluvijalnog porijekla, bazalt andezitom i naslagama neogenske
starosti.
Neogenske naslage i bazalt-andezit, koje čine geološku podlogu mlađih, kvartarnih naslaga
Baranjske planine, rijetko izbijaju na samu površinu (krajnji sjeveroistočni dio Baranjske planine
kod naselja Batina).
U sastavu tortonskih naslaga prevladavaju pjeskoviti sivi lapori, pješčenjaci i konglomerati u vidu
proslojaka ili leća. Pješčenjaci i konglomerati su po svom rasprostiranju vezani na centralni dio
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
17
Baranjske planine, od Popovca do Podolja. Lapori su regionalno rasprostranjeni i pojavljuju se u
mnogim otkrivenim profilima sjeverozapadne padine, dubokim derazijskim i erozijskim dolinama
i pojedinim surducima.
Eruptivi Baranjske planine se mogu smatrati posljednjim članom karike eruptiva velike provincije
gabroidnenoričke magme, koja je u miocenoj i postmiocenoj orogenoj fazi predstavljala završni
stadij velike vulkanske djelatnosti. Bazaltandeziti se pojavljuju u obliku dajkova i ploče i imaju
jedinstvene petrografske i mikro-fiziografske osobine. Gotovo je crne boje, a samo je mjestimice
(Batina), i to u površinskom dijelu, rastrošen. U sastavu stijene dominiraju plogioklasi, zatim
slijede klorit, olivin i angit.
Akcesivni minerali su ilmenit, apatit magnetit i limonit.
U geološkoj građi Baranje najvažniju ulogu imaju pleistocenski sedimenti. Predstavljeni su
fosilnim crvenim glinama, fluvijalnim, eolskim i deluvio-proluvijalnim pijescima i šljuncima i lesom
i lesu sličnim naslagama, u okviru kojih je česta pojava slojeva pijeska deluvijalnog i eolskog
porijekla.
Osnovu lesnih i lesu sličnih naslaga sjeverozapadne padine Baranjske planine, uz bazaltandezit, tortonske i vjerojatno pliocene sedimente, čine i fluvijalni i deluvijalni pijesci
pleistocenske starosti.
Debljina fluvijalnih naslaga u poloju Karašice dosiže vrijednosti i do 50 m. Njihovo porijeklo je
uglavnom Dravsko, naime iz perioda kad je Drava tokom pleistocena otjecala sjeverno od
Baranjske planine.
Područje Općine sjeverno od Baranjske planine izgrađeno je od eolskih naslaga tipskog i
pjeskovitog lesta pleistocenske starosti. Područje oko toka Karašice izgrađuju fluvijalne naslage
holocenske starosti.
U tektonskom pogledu u Baranji se jasno izdvajaju tri cjeline i to: Baranjska planina s Južnom
baranjskom lesnom zaravni, Sjeverna baranjska (lesna zaravan i nizinski prostor riječnih terasa i
naplavnih ravni koji ulazi u sklop dravske potolinske zone).
Baranjska planina predstavlja jedinstveni asimetrični tektonski blok s osobinama horsta, koji je
sa svih strana okružen rasjedima pravca SI-JZ, SZ-JI i I-Z. Rasjed smjera SI-JZ je najstariji i
najznačajniji. Predstavlja izrazitu granicu između mezozojske i paleozojske zone temeljnog gorja
od tektonskog bloka. Sjeveroistočni i jugozapadni dio Baranjske planine (za razliku od njenog
središnjeg dijela) izdignut je prvenstveno radijalnim pokretima duž longitudinalnog rasjeda
pravca SI-JZ. Poprečni rasjedi tu nisu imali veću važnost. Remobilizacijom rasjeda u mlađem
pleistocenu Baranjska planina se izdižu do današnjih visina.
Sjeverna baranjska lesna zaravan dio je zapravo jedne veće strukturne jedinice koja se
nastavlja u susjednoj Mađarskoj, a predstavlja nešto povišeniji tektonski blok izdignut duž
rasjeda pravca sjeverozapad-jugoistok.
Prema podacima s izrađene seizmotektonske karte, područje općine Popovac nalazi se unutar
zona VI° i VII° MCS ljestvice. Granica prolazi smjerom JI-SZ na području između naselja
Kneževo i Popovac, tako da je naselje Kneževo na području VI° MCS ljestvice, a Popovac,
Branjina i područje Baranjske planine unutar zone VII° MCS ljestvice.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
1.1.1.6.
18
Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra
a) Zaštićeni dijelovi prirode
Na području općine Popovac, u naselju Kneževu, nalazi se prirodna baština zaštićena 1976.
godine u kategoriji ''spomenik parkovne arhitekture''. Po definiciji važećeg Zakona o zaštiti
prirode to je:
''Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum,
gradski park, drvored kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja) odnosno pojedinačno
stablo ili skupina stabala, koji ima veću estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu,
ekološku ili znanstvenu vrijednost.''
Spomenik parkovne arhitekture-Park uz dvorac u Kneževu
Park podignut je početkom 19. stoljeća u samom naselju Kneževo, oko dvorca bivšeg
nadvojvode Fridricha Habsburškog.
Površina parka iznosi oko 14 ha, a oblikovan je u duhu klasicizma tj. ortogonalno podijeljen na
veće ili manje zelene površine unutar kojih su slobodno grupirane skupine ukrasnog drveća i
grmlja.
U parku je danas osnovna škola s obodno izgrađenim sportskim terenima.
Prostorni plan Osječko-baranjske županije upozorava na vrijednost područja Baranjske planine
koja je jednim dijelom na području općine Popovac, te predlaže valoriziranje i zaštitu izvan
zaštićenih područja (okvirne granice definirane na grafičkom prilogu 3.2.1. UREĐENJE
ZEMLJIŠTA I ZAŠTITA POSEBNIH VRIJEDNOSTI I OBILJEŽJA, Prostornog plana Osječkobaranjske županije).
b) Kulturna dobra
Većina je naselja u općini Popovac zadržala izvornu tipologiju i povijesnu matricu.
Ambijentalno sačuvani izgled naselja-sela van glavnih putova karakterizira još razmjerno brojan
fond tradicijskih građevina koje svojom tipološkom raznolikošću, oblikovnim i dekorativnim
vrijednostima čine cjeloviti sklop u kojem su sačuvane sve temeljne vrijednosti pučkog
graditeljstva.
Novim oblicima arhitekture poremećeno je ruralno tradicijsko mjerilo naročito kod sela koja
se nalaze uz glavne prometnice. Dio tradicijskog graditeljstva više nema spomenička obilježja,
jer su povijesni objekti preradikalno adaptirani za suvremene potrebe, ili su pak tradicijske
okućnice degradirane uklanjanjem brojnih starijih zgrada i izgradnjom neuklopljenih novih
katnih zgrada uz poteze povijesnih prizemnica. Ulice su degradirane povlačenjem novih kuća od
regulacijske linije, i izgradnjom netipičnih stambenih i gospodarskih zgrada.
Na prostoru općine Popovac nikada nisu provedena sustavna istraživanja povijesnog
prostora. Integralna zaštita u smislu konzervatorskog tretmana i povijesno-spomeničke
prezentacije nije provedena niti na jednom spomeniku. Najveće devastacije na sakralnim
spomenicima; crkvama, kapelicama, pokloncima i raspelima nastale su zbog neredovitog i l i
nestručnog održavanja primjenom neodgovarajućih zamjenskih metoda i materijala.
Zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti podrazumijeva slijedeće:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
a)
b)
c)
d)
e)
19
Očuvanje i zaštitu kultiviranog krajolika kao temeljne vrijednosti prostora;
Zadržavanje povijesnih trasa putova (starih cesta pješačkih staza, poljskih putova
često popraćenih raspelima i pokloncima i šumskim prosjecima);
Očuvanje zaselaka i izdvojenih sklopova poput ''pustara'' u njihovu izvornu okruženju, s
povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeđenom parcelacijom;
Očuvanje povijesne slike, volumena i gabarita, obrisa naselja, naslijeđenih vrijednosti i
krajolika;
Očuvanje i obnovu tradicijskog graditeljstva ali i svih drugih povijesnih građevina
spomeničkih svojstava kao nositelja prepoznatljivosti prostora.
Sakralni i profani spomenici:
BRANJINA:
BRANJINA:
BRANJINA:
KNEŽEVO:
KNEŽEVO:
KNEŽEVO:
KNEŽEVO:
POPOVAC
POPOVAC:
POPOVAC:
POPOVAC:
Parohijska crkva sv. Nikolaja registrirano je kulturno dobro. (Reg. 303)
Inventar parohijske crkve sv. Nikolaja registrirano je kulturno dobro (Reg.
28)
Župna crkva Rođenja BDM zaštićena je preventivno kao kulturno dobro
(Prev. zaštita 370/11/94)
Dvorac Fridriha Habsburškog, registrirano je kulturno dobro. (Reg. 46)
Zgrada novog dvorca, zaštićena je preventivno kao kulturno dobro.
(Prev. zaštita 370/17/94)
Zgrada novog dvorca, zaštićena je preventivno kao kulturno dobro.
(Prev. zaštita 370/18/94)
Kapela u sklopu kompleksa, zaštićena je preventivno kao kulturno dobro.
Prev. zaštita (370/18/94)
Župna crkva sv. Josipa, registrirano je kulturno dobro (Reg.546 )
Parohijska crkva Vavedenja Bogorodice registrirano je kulturno dobro
(Reg 549. )
Inventar crkve Vavedenja Bogorodice, evidentirano je kulturno dobro
(Ev. 177)
Kip sv Trojstva, evidentirano je kulturno dobro ( E v . 2 3 1 0 )
ARHEOLOŠKI LOKALITETI NA PODRUČJU OPĆINE POPOVAC
Na području općine Popovac nalaze se šest registriranih i jedan evidentirani arheološki lokalitet
iz prapovijesnog, antičkog i srednjovjekovnog razdoblja.
REGISTIRIRANI
1. POPOVAC – ''Pogan, Mala Lačka, Logor'', prapovijesno i antičko nalazište
2. POPOVAC – ''Vodica – Sesije'', antičko nalazište
3. POPOVAC – ''Ul. V. Nazora'', ranosrednjovjekovno nalazište
4. KNEŽEVO – ''Ciglana'', antičko nalazište
5. KNEŽEVO – ''Buziklica -Malo Kneževo'', prapovijesno i srednjovjekovno nalazište
a6. KNEŽEVO – ''Crna Bara – Buziklica'', srednjovjekovno nalazište
EVIDENTIRANI
1. POPOVAC – ''Velika Međa ili Velika Loza'', antičko ili ranosrednjovjekovno nalazište
Položaj; između Kneževa i Popovca, oko 1,5 km južno od raskrižja cesta Kneževo - Branjin
Vrh – Popovac
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
20
Spomenici antifašizma na području općine Popovac
BRANJINA: Spomenik palim borcima (u centru mjesta)
KNEŽEVO: Spomenik palim borcima i ŽFT (u centru mjesta)
POPOVAC: Spomenik palim borcima NOR-a i fašizma
Svi spomenici su lokalnog značaja. Osim ovih obilježja postavljeno je u Kneževu spomen
obilježje Darku Dervenšeku poginulom u Domovinskom ratu i spomenik ''Metalcu'' ispred
tvornice strojeva -rad akad. kipara M. Sušca.
Ova obilježja su također lokalnog značaja.
1.1.1.7.
Osobitosti krajobraza
Krajolik, krajobraz, pejzaž (eng. landscape, franc. paysage, njem. landschaft), definira
prvenstveno prirodni ili od čovjekova djelovanja (ili potpuno) obrađenu i oblikovanu cjelinu
određenog predjela (ili prostora), koja se očituje svojstvenim fizionomsko oblikovanim
osobinama (lik određenog kraja).
U bio-ekološkom smislu (odnosi se uglavnom na prirodni krajolik), odražava uz oblikovnu
komponentu (vanjsko lice) i unutarnji dinamični sustav raznolikih ekoloških odnosa i
međuutjecaja.
Ovdje će biti izneseni ne samo krajobrazna slika već i osnovne značajke za pojedina područja
ili dijelove, koji ga izdvajaju u kategoriji posebnih uvjeta ili ograničenja u korištenju.
U prostoru područja općine Popovac možemo uočiti dvije prostorne cjelovitosti krajobraza:
1. Reljefno uzvišenje Baranjske planine
To je reljefno uzvišenje, sjeverna strana Baranjske planine kojoj se duga reljefna struktura
smjerom SW-NE proteže od Belog Manastira pa sve do Batine (izvan područja Općine).
Ona se naglo uzdiže iz plošne strukture šireg okružja sa oko 98 m.n.v. do 245 m.n.v. Razvija
se u vrlo izraženu orografsku strukturu sa visovima unutar koje obronci i tzv. ''surduci'' sa
strmim usjecima u njenoj lesnoj strukturi obrazuju karakteristične orografske oblike.
Obilježje Baranjskoj planini u ovom dijelu daju voćnjaci i vinogradi sa vikend kućama, u izmjeni
sa šumskim enklavama.
Ovo je krajolik izražene vizualne dinamike bliskih elemenata i široko otvorene vizure u dubinu
prostora i horizont.
2. Nizinsko poljodjelski prostor viših područja Baranje
To je nizinski prostor plošne strukture geometriziranih oraničnih površina s mrežom puteva i
kanala, a ovoj plošnoj prirodi oblika suprotstavljaju se samo rijetke grupe ili fragmenti niskog ili
visokog raslinstva, pojedinačnog drveća, a u istočnom djelu šuma Busik (nekada je ovo bilo
područje šuma).
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
21
Unutar ove plošne strukture na rubnom djelu Baranjske planine nalazi se mjesto Popovac, uz
koji je vodna površina Ribnjak, koji upotpunjuje krajobraznu raznolikost, te mjesto Branjina.
Sjeverno se nalazi Kneževo nekadašnje središte veleposjeda Belje sa dvorcem i prostranim
parkom (kojeg su podigli članovi obitelji Habsburg), a zatim upravna zgrada (iz perioda između I
i II svjetskog rata) i koji su bili okosnica cjelokupnoj planskoj izgradnji i urbanoj fizionomiji
mjesta.
Vizualno ovu cjelovitost obilježava otvorenost prostora i horizont.
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.1.2.1.
Prirodni potencijal i korištenje resursa
a) Poljoprivredno zemljište
Poljoprivredno zemljište pripada među najznačajnije prirodno bogatstvo, te kao takvo uživa i
osobitu zaštitu Države. Ono pripada i u obnovljive prirodne resurse, a s obzirom da je ovaj
prirodni resurs razmjerno dobre plodnosti i jedan od očuvanijih u odnosu na druge zemlje u
okruženju, razumljiva je briga za ovaj prirodni resurs, te je stoga veoma važno pravilno
gospodariti ovim resursom.
Ukupne poljoprivredne površine općine Popovac zauzimaju 4.856 ha, što čini 77,8% ukupne
površine Općine, a što je u odnosu na prosjek Županije, koji iznosi 64%, znatno više. Obradive
površine na području Općine zastupljene su s ukupno 4.796 ha, što iznosi 76,8% ukupnog
općinskog teritorija, a što je također znatno više od prosjeka Županije, koji iznosi 58%. Obradive
površine u ukupnim poljoprivrednim površinama iznose 98,8%.
U strukturi obradivih poljoprivrednih površina oranice zauzimaju 92,5%, 1,6% pripada
voćnjacima, 2,8% zauzimaju vinogradi, a 3,1% je pod livadama.
U ukupnim poljoprivrednim površinama određeni udio pripada pašnjacima, i to 0,8%, te 0,4%
ribnjacima.
Ukupne poljoprivredne površine općine Popovac čine udio od 1,8% ukupnih poljoprivrednih
površina Županije, dok je udio obradivih poljoprivrednih površina općine Popovac oko 2%
(1,97%) u ukupnim obradivim površinama Županije.
U strukturi zemljišta, među ostale površine pripadaju trstici i bare, koji ukupno zauzimaju 129 ha,
odnosno 2,1% prostora Općine. Šume na području općine Popovac, a prema podacima
Katastra, zauzimaju ukupno 768 ha, što čini 12,3% općinskog teritorija.
Sve prethodno navedene kategorije zemljišta čine plodna tla (obradive površine, ostale
poljoprivredne površine i ostale površine), dok preostali dio čini neplodno tlo od ukupno 488 ha,
a što čini 7,8% prostora Općine.
U strukturi neplodnog tla 49 ha čine vodotoci (0,8%) i 90 ha kanali (1,4%).
U okviru iskazanih površina po kategorijama zemljišta, najzastupljenija kategorija zemljišta su
poljoprivredne površine koje zauzimaju ukupno 77,8% općinskog teritorija, 12,3% pripada
šumama, što zajedno čini 90,1% ukupne površine Općine, dok 9,9% pripada neplodnom tlu,
trsticima i barama.
Prema obliku vlasništva, a po evidencijama Katastra, poljoprivredno zemljište je u privatnom ili
državnom vlasništvu. U ukupnim obradivim površinama udio državnog vlasništva je 61,7%, a što
u ukupnim poljoprivrednim površinama iznosi 62,2% općinskog teritorija.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
22
Struktura zemljišta po kategorijama korištenja i vlasništvu prikazana je u tablici br. 14.
Tablica br. 14.
STRUKTURA ZEMLJIŠTA PO KATEGORIJAMA KORIŠTENJA I VLASNIŠTVA
OPĆINE POPOVAC
ha
VODOTOCI
KANALI
10
69
61
2961
40
19
3020
71
608
49
90
294
433
4132
PRIVATNO
1616
66
64
89
1835
1
0
1836
58
160
0
0
55
55
2109
4437
76
133
150
4796
41
19
4856
129
768
49
90
349
488
6241
UKUPNO:
RIBNJACI
TRSTICI
BARE
2821
PAŠNJACI
DRŽAVNO
LIVADE
ŠUME
VINOGRADI
UKUPNA
POVRŠINA
OBLIK
VLASNIŠTVA
VOĆNJACI
UKUPNO
POLJOP.
POVRŠINE
NEPLODNO TLO
ORANICA
UKUPNO
OBRADIVA
POVRŠINA
OSTALE
POVRŠINE
OSTAO
NEPLODNO
TLO
UKUPNO
NEPLODNO
TLO
OSTALE
POLJ.
POVRŠINE
OBRADIVE POLJ.
POVRŠINE
IZVOR: Državna geodetska uprava-Područni ured za katastar Osijek-Ispostava Beli Manastir
b) Šumske površine
Šume i šumsko zemljište kao obnovljivi i zato trajni nacionalni resurs proglašeni su Ustavom kao
dobro od općeg interesa za Republiku Hrvatsku.
Pored ekonomskih koristi šume su značajne za zdravlje ljudi, a važan su čimbenik i regulator
hidroloških uvjeta. Šume su temelj razvitka turističkog i lovnog gospodarstva, a značajne su i za
razvoj drugih gospodarskih grana.
Šumom je pokriveno, odnosno šumsko zemljište zauzima, prema podacima iz katastra, oko
767,98 ha od kojih je 607,52 ha pod upravom Hrvatskih šuma (Državno vlasništvo), a 160,45 ha
je u privatnom vlasništvu. Šume i šumsko zemljište imaju udjel od 12,3% u ukupnim površinama
Općine. U odnosu na pokrivenost područja šumama na razini Županije gdje udjel šuma iznosi
27,5%, šume Općine imaju gotovo dvostruko manju zastupljenost, odnosno udjel.
Šume (šumsko zemljište) kojima upravljaju "Hrvatske šume", prema njihovoj evidenciji,
zauzimaju 624,57 ha i imaju 100% udjel u ukupnim šumskim površinama Općine jer privatne
šume nisu registrirane. Površina šuma (obrasla površina) iznosi 610,38 ha.
U odnosu na broj stanovnika Općine na 100 ha šumskih površina dolazi 316 stanovnika, što je,
daleko ispod prosjeka (kvalitativno) Županije (289 stanovnika/100 ha) i Države. Ovo pak ukazuje
na siromaštvo šuma i šumskih površina.
Promatrajući prostorni raspored, šume su zastupljene skoro na cijelom prostoru općine Popovac
no glavnina šuma i šumskih površina locirana je na jugoistočnom dijelu Općine, zatim uz
sjeveroistočnu granicu. Manje šumske površine prisutne su oko naselja Kneževo te južno od PK
Hatvan.
U strukturi šuma koje su pod upravom Hrvatskih šuma, gospodarske šume, jedina su kategorija
šuma koja se pojavljuje, a njihov je udjel u ukupnim šumskim površinama ("Hrvatskih šuma")
100%. Šume posebne namjene (zaštitne šume od erozije, vjetra, klizišta te rekreacijske) na
prostoru Općine nisu prisutne.
Šume općine Popovac nalaze se na području gospodarske jedinice Baranjska planina. Šumama
gospodari šumarija Batina. To su uglavnom prirodne mješovite šume hrasta lužnjaka i graba ali
ima i zastupljenih čistih sastojina bagrema, crnog oraha i euroameričke topole. Udio pojedinih
vrsta drveća u ukupnoj drvnoj zalihi je slijedeći: hrast lužnjak 507%, grab 5,3%, bagrem 19,1%,
crni orah 8,1%, euroamerička topola 5,7%, i ostale vrste drveća (d. voće, lipa, ostala tvrda
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
23
bjelogorica, ostala meka bjelogorica). Šume su dobrog zdravstvenog stanja i osim pojedinačnih
slučajeva nema izrazitog sušenja.
Tablica br. 15.
OSNOVNI PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE
KOJIM GOSPODARE "HRVATSKE ŠUME"
PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE - UKUPNO
Ukupna površina
Površina šuma
Postojeća drvna
šuma i šumskog
Godišnji prirast
(obrasla površina)
zaliha
zemljišta
(m³)
(ha)
(m³)
(ha)
624,57
610,38
56.248
1.949
IZVOR: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Osijek
Etat – drvna
zaliha za sječu
(m³/god.)
2.322
Tablica br. 16.
ŠUME OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA,
VLASNIŠTVU I GOSPODARENJU
ŠUMSKE POVRŠINE OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA I VLASNIŠTVU
UKUPNO
LISTAČE
ČETINJAČE
VLASNIŠTVO
ha
m³
ha
m³
ha
m³
PRIVATNO
J. PODUZEĆA
624,57
56.248
624,57
56.248
UKUPNO:
624,57
56.248
624,57
56.248
IZVOR: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Osijek
Tablica br. 17.
PODACI O ŠUMSKOM FONDU UPRAVE ŠUMA OSIJEK
Površina
Drvna
Godišnji tečajni
šuma
zaliha
prirast
(ha)
(m³)
(m³)
1.
2.
3.
4.
5.
1. Jagodnjačke šume
Baranjsko P: S:
624,57
56.248
1.949
UKUPNO:
624,57
56.248
1.949
IZVOR: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Osijek
R.
br.
Gospodarska
jedinica
Šumarija
Godišnji sječivi
etat
(m³)
6.
2.322
2.322
Na vegetacijskoj karti šuma Slavonije i Baranje* šume prostora Općine nisu obrađene.
c) Lovišta i lovna divljač
Prostor općine Popovac, po svojim prirodnim osobinama kvalitetan je za lov i lovno
gospodarstvo. U njemu su dijelovi pet zajedničkih lovišta∗. To su:
-
*
∗
Zajedničko otvoreno lovište br. 64.
Zajedničko otvoreno lovište br. 65.
Zajedničko otvoreno lovište br. 66.
NAPOMENA: Arso Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje; Zagreb, 1977. god.
NAPOMENA: Lovišta su opisana i podaci izneseni prema Odluci o ustanovljenju zajedničkih lovišta za zajednička lovišta te
lovnogospodarskim osnovama
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
-
24
Zajedničko otvoreno lovište br. 67.
Zajedničko otvoreno lovište br. 69.
Zajedničko otvoreno lovište br. 64., sjevernu granicu čini mu državna granica s Republikom
Mađarskom, a na području općine Popovac zauzima samo njezin mali jugozapadni dio. Prema
uvjetima u kojima divljač obitava (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena,
klima, mir u lovištu i opća prikladnost lovišta) lovište br. 64. pripada panonskom tipu lovišta koje
se obzirom na orografske prilike dijeli na sjeverni, veći, ravničarski dio (sjeverno od Male
Karašice) i manji južni dio koji obuhvaća sjeverozapadne padine Banskog brda (reljefno
najizrazitijeg dijela Baranje s kotom vrha od cca 243 m.n.m., gdje su u prapornoj podlozi
izdiferencirane praporne doline, ponikve i surduci).
Dominira ravničarski reljef. Ukupno, lovište zauzima površinu od 1.978 ha od kojih je sve u
državnom vlasništvu a privatnog vlasništva nema. Šume i šumsko zemljište su na 128 ha, a
poljoprivredno zemljište na 1.850 ha. U lovištu se gospodari sa slijedećim vrstama divljači: srna
obična, zec obični, fazan i trčka.
Lovnogospodarska osnova za ovo lovište izrađena je tijekom 2000. godine i to za razdoblje do
31. ožujka 2010. godine. Njome je utvrđeno sljedeće stanje divljači (za 2000. godinu): srna
obična, 20 grla; zec obični, 40 komada; fazan, 180 kljunova; trčka, 40 kljunova. Od ostalih
stalnih vrsta sitne divljači prisutno je bilo: lisica, 20 grla; jazavac, 10 grla; kuna zlatica, 10 grla;
lisica mala, 10 grla; tvor, 6 grla; siva vrana, 40 kljunova; vrana gačac, 40 kljunova, svraka, 40
kljunova; čavka, 40 kljunova; šojka, 30 kljunova.
Zajedničko otvoreno lovište br. 65. Smješteno je u sjeveroistočnom dijelu Republike. Ovo
lovište također pripada panonskom tipu lovišta s potpuno ravničarskim reljefom. Površina lovišta
iskazana u Lovnogospodarskoj osnovi je 2.242 ha. Lovište je u slivu Vodotoka Karašica koja je
pak dio sliva vodotoka Dunav. Ono (lovište) zauzima jugozapadni dio Općine.
Šume i šumsko zemljište zauzimaju samo 50 ha lovišta, odnosno imaju udjel od samo 2,2%.
Preostali prostor po namjeni je poljoprivredno zemljište, a ima ga 2.192 ha. Upravo te
poljoprivredne površine izvor su obilja hrane za sve vrste divljači.
Od divljači koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja, nalaze se: srna obična, 30 grla; zec
obični, 100 kom.; fazan, 180 kljunova; trčka, 100 kljunova. Tijekom Domovinskog rata područje
lovišta je bilo nedostupno hrvatskim vlastima, te je u to vrijeme bilo ilegalnih aktivnosti (krivolov)
što se odrazilo na degradaciji stanja i opadanju kakvoće populacija divljači.
Zajedničko-otvoreno lovište br. 66., locirano je na istočnom i jugo istočnom dijelu Općine.
Lovište ima (zauzima) površinu od 2.036 ha od kojih je 633 ha državno vlasništvo, a 1.403 ha
privatno vlasništvo. Šume i šumsko zemljište su prisutne na samo 108 ha, a poljoprivredno
zemljište na 1.928 ha. Općini Popovac pripada 1.380 ha ovog lovišta. U lovištu prirodno
obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedeće vrste divljači: srna obična (30 grla), zec obični (90
kom.), fazan (150 kljunova) i trčka (100 kljunova). Lovno gospodarski kapacitet je slijedeći: srna
obična (44 grla), zec obični (150 kom.), fazan (520 kljunova) i trčka (156 kljunova). Zajedničko
lovište br.66. pripada panonskom tipu lovišta.
Zajedničko otvoreno lovište br. 67., locirano je na sjevernom i sjeverozapadnom dijelu
Općine, a ustanovljeno je Odlukom Skupštine Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik
5/96. i 7/98.). Ukupne je površine 3.803 ha od kojih je na prostoru Općine 2.055 ha. Šume i
šumsko zemljište su prisutne na samo 143 ha, a poljoprivredno zemljište na 3.660 ha. U lovištu
prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedeće vrste divljači: srna obična (40 grla), zec
obični (140 kom.), fazan (180 kljunova) i trčka (120 kljunova). Lovno gospodarski kapacitet je
slijedeći: srna obična (99 grla), zec obični (213 kom.), fazan (728 kljunova) i trčka (273
kljunova). Zajedničko lovište br. 67., pripada panonskom tipu lovišta.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
25
Zajedničko otvoreno lovište br. 69., ustanovljeno je Odlukom Skupštine Osječko-baranjske
županije (Županijski glasnik br. 5/96.i 7/98.) na ukupnoj površini od 4.962 ha od kojih je na
području općine Popovac samo neznatan dio od 49,7 ha. Lovište zauzima sjeveroistočni dio
Općine i pripada panonskom tipu lovišta. U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju
slijedeće vrste divljači: srna obična (80 grla), zec obični (140 kom.), fazan (400 kljunova) i trčka
(100 kljunova). Državno vlasništvo je na 2.293 ha, a privatno vlasništvo na 2.609 ha. Šume i
šumsko zemljište su na 293 ha, a poljoprivredno zemljište na 4.669 ha. Lovno gospodarski
kapacitet je slijedeći: srna obična (124 grla), zec obični (213 kom.), fazan (884 kljunova) i trčka
(312 kljunova).
d) Mineralne sirovine
Građa terena određuje i njegove prirodne potencijale glede eksploatacije mineralnih sirovina.
Lesne naslage predstavljaju osnovnu sirovinu opekarskoj industriji. Baranjska planina je
izgrađena od naslaga bazalt-andezita.
1.1.2.2.
Gospodarski potencijal
a) Gospodarska struktura
Prema podacima Općine, u gospodarstvu je zastupljeno 6 djelatnosti. Struktura baš i nije
povoljna, jer je najviše zastupljena djelatnost trgovine.
Registrirano je ukupno 26 poslovnih subjekata, od kojih su 13 obrtnici.
Tablica br. 18.
GOSPODARSKA STRUKTURA PO DJELATNOSTI
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
A.
D.
F.
G.
H.
0.
DJELATNOST
(prema NKD-u*)
POLJOPRIVREDA
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA
GRAĐEVINARSTVO
TRGOVINA
UGOSTITELJSTVO
OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI (osobne)
UKUPNO:
IZVOR: Općina Popovac
* Nacionalna klasifikacija djelatnosti
Podatak o broju zaposlenih nije dobiven.
Broj
subjekata
2
1
3
13
4
3
26
Struktura
%
7,7
3,8
11,5
50,0
15,4
11,5
100,0
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
26
b) Proizvodne djelatnosti
Jedini poslovni subjekt u djelatnosti prerađivačke industrije je tvornica poljoprivrednih strojeva i
uređaja ''TOS'' u okviru PIK-a Belje. Ona je 2001. godine (podaci Ureda za statistiku Državne
uprave u Osječko-baranjskoj županiji) zapošljavala 60 radnika.
c) Turizam
Područje općine Popovac, kao i ukupan prostor Baranje, bilježi polagani oporavak od posljedica
Domovinskog rata i privremene okupiranosti područja kako u ukupnom gospodarstvu, tako i u
okviru turizma i ugostiteljstva.
Područje Baranje se u svom dosadašnjem turističkom razvoju oslanjalo na valorizaciju svojih
prirodnih potencijala, očuvanost ruralnog prostora bogate i raznolike kulturno-povijesne i
folklorne baštine, ali i na prometnu povezanost i tranzitni položaj.
Područje općine Popovac, kao granično područje uz Republiku Mađarsku, bilo je prije rata
poznato tranzitno područje (granični prijelaz Kneževo), ali čiji je značaj, zbog posljedica rata, bio
u dugogodišnjem prekidu, a što se odrazilo na ukupan gospodarski razvoj, a time i turistički
promet.
Ponovno oživljavanje ukupnog gospodarstva, pa tako i turizam, te aktiviranje turističkih
potencijala, odvija se postupno. Međutim, u vrijeme dugogodišnjeg prekida turističkih tokova,
došlo je i do značajnih promjena u turizmu na međunarodnoj razini, a koje su dovele do
promjene u strukturi turističke potražnje, izbora destinacija, turističkog prometa.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
27
S obzirom na prethodno navedene razloge, došlo je do prekida tranzitnih turističkih tokova, kao i
do zapuštenosti ugostiteljskih objekata.
Područje općine Popovac kao ruralni prostor, u okviru ugostiteljskih kapaciteta raspolaže s
malobrojnim ugostiteljskim kapacitetima tipa caffe bar, te svega jednim restoranom u Kneževu,
a što je odraz skromne ugostiteljske ponude.
Na području općine Popovac u svakom od naselja (Branjina, Kneževo, Popovac) izgrađeni su
lovački domovi, namijenjeni lovcima u vrijeme trajanja lova.
Kao potencijalni turistički motivi koji privlače i određeni broj posjetitelja su i određene
manifestacije, najčešće vjerskog karaktera. Među takvim manifestacijama je i manifestacija
vjerskog karaktera koja se održava u Popovcu, 15. kolovoza, a kada se okupi između 200 i 500
posjetitelja.
d) Mineralne sirovine
U ovom trenutku se na području Općine ne eksploatiraju mineralne sirovine bilo koje vrste. O
gospodarskom potencijalu svjedoči napušteno eksploatacijsko polje opekarske gline (ciglana) u
Kneževu te rudokop bazalta na području Baranjske planine.
1.1.2.3.
Društvene djelatnosti
a) Uprava
Sjedište Općine, odnosno općinskih predstavničkih i izvršnih tijela je u naselju Popovac.
b) Obrazovanje
Sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj sastoji se od:
•
•
•
•
predškolskog odgoja,
osnovnog obrazovanja,
srednjeg obrazovanja,
visoke naobrazbe.
Predškolski odgoj u Republici Hrvatskoj obuhvaća odgoj, naobrazbu i skrb o djeci predškolske
dobi, a ostvaruje se programima odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrambene i
socijalne skrbi za djecu od šest mjeseci do polaska u školu.
Osmogodišnje osnovno školovanje u Republici Hrvatskoj obvezno je i besplatno za svu djecu u
dobi od šeste do petnaeste godine.
Srednjoškolskim obrazovanjem se svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim
sposobnostima, nakon završetka osnovnog školovanja, omogućava stjecanje znanja i
sposobnosti za rad i nastavak školovanja.
Kvalitetna visoka naobrazba preduvjet je uspješnog društva. Stoga je jedan od glavnih zadataka
Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa briga o stvaranju intelektualne jezgre koja provodi tu
važnu zadaću uz pomoć hrvatskih sveučilišta, veleučilišta i visokih škola.
IZVOR: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
28
Stanje stanovništva Republike Hrvatske u pogledu obrazovanja, prema Popisu stanovništva
2001. godine je sljedeće:
-
završenu samo osnovnu školu ima 21,7% hrvatskog stanovništva starijeg od 15 godina,
nepotpunu osnovnu školu ima 15,7% stanovništva,
3,6% stanovništva nije školovano ili su podaci o školovanju nepoznati,
srednjoškolsko obrazovanje ima 47,1% stanovništva,
višu školu završilo je 4,1% stanovništva,
fakultet i umjetničku akademiju završilo je 7,8% stanovništva.
Stanje obrazovanja na području općine Popovac, prema istom izvoru je sljedeće:
-
završenu samo osnovnu školu ima 32,7% stanovništva starijeg od 15 godina,
nepotpunu osnovnu školu ima 23,3% stanovništva,
4,9% stanovništva nije školovano ili su podaci o školovanju nepoznati,
srednjoškolsko obrazovanje ima 36,2% stanovništva,
višu školu završilo je 1,2% stanovništva,
fakultet i umjetničku akademiju završilo je 1,7% stanovništva.
Na području općine Popovac, s područja obrazovanja analizira se predškolski odgoj i osnovno
obrazovanje.
Predškolski odgoj
Predškolska djelatnost je uređena kao podsustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske od
1997. godine (Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi ''Narodne novine'', broj 10/97.).
Programi predškolskog odgoja i naobrazbe, te skrbi o djeci predškolske dobi ustrojavaju se u
jasličnim i vrtićnim odgojnim skupinama u dječjem vrtiću bez obzira na osnivača, a mogu biti:
1. REDOVITI, CJELOVITI PROGRAMI (4, 5, 6, 7, 8, 9, 10-satni)
•
•
•
•
programi za djecu s teškoćama u razvoju
programi za darovitu djecu
programi za djecu pripadnike nacionalnih zajednica ili manjina
posebni redoviti programi
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
rano učenje stranih jezika (engleski, njemački, talijanski i francuski)
montessori programi
waldorfski programi
športski programi
dramsko - scenski programi
vjerski programi
likovni programi
glazbeni programi
eko - programi
zdravstveni programi
programi prometnog odgoja
programi s agazzi, regio, zimmerovim situacijskim pristupom u radu s djecom.
2. PROGRAM PREDŠKOLE (za djecu u šestoj godini života koja nisu polaznici redovitog
programa predškolskog odgoja).
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
29
3. KRAĆI POROGRAMI (u trajanju od jedan do tri sata dnevno ili tjedno) - ustrojeni su za sva
područja djelatnosti s djecom predškolske dobi (likovni, glazbeni, dramski, plesni, folklorni,
športski, vjerski, rano usvajanje stranih jezika i drugi kraći programi).
4. PROGRAMI (ne dječji vrtići) PREDŠKOLSKOG ODGOJA PRI DRUGIM PRAVNIM
OSOBAMA
•
•
•
•
•
•
•
pri osnovnim školama
pri zdravstvenim ustanovama za djecu s teškoćama u razvoju
pri socijalnim ustanovama za djecu s teškoćama u razvoju
kao igraonice u knjižnicama (najkvalitetniji rad po uzoru na rad u Knjižnici Medveščak 1 i
2 - igraonica-igroteka)
kraći programi pri športskim ustanovama
kraći programi pri kulturnim ustanovama
kraći programi pri udrugama.
IZVOR: Ministarstvo znanosti, obrazovanja I športa
Na području općine Popovac redoviti programi predškolskog odgoja nisu zastupljeni niti u
jednom naselju, iako je u naselju Kneževo djelovao dječji vrtić.
Dječji vrtić danas nije u funkciji, jer ga općina ne može financirati iz svog proračuna, a
stanovništvo (na osnovu provedene ankete) nije u mogućnosti plaćati participaciju.
Vrtiću su gravitirala naselja Branjina, Kneževo i Popovac, a optimalan kapacitet vrtića je 40
korisnika.
Programom predškole obuhvaćena su sva djeca općine u dobi od 6 godina.
Osnovno obrazovanje
Osnovno obrazovanje je obvezatno za svu djecu od 7 do 15 godina života. Traje osam godina i
podijeljeno je na dva dijela od po četiri godine. Prve četiri godine nastava je razredna, tj. razred
podučava razredni učitelj, a u druge četiri godine nastava je predmetna i izvode je predmetni
nastavnici. Jedinstveni program osnovnog obrazovanja odobrava nadležno ministarstvo.
Za osobe starije od petnaest godina koje zbog raznih razloga nisu završile osnovnoškolsku
naobrazbu ustrojen je sustav osnovnog obrazovanja odraslih.
Svrha i ciljevi osnovnog školstva usmjereni su na kontinuirani razvoj učenika kao duhovnog,
tjelesnog, moralnog, intelektualnog i društvenog bića u skladu s njegovim sposobnostima i
sklonostima.
Postojeća mreža osnovnih škola omogućuje svoj djeci na području Republike Hrvatske
mogućnost redovitog osnovnog školovanja.
Mrežu osnovnih škola utvrđuje Odluka o mreži osnovnih škola na području Osječko-baranjske
županije (Županijski glasnik 4/94, 8/96).
Na području općine Popovac djeluje matična osnovna škola “Popovac” s područnim školama u
naseljima Branjina i Kneževo.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
30
Tablica br. 19.
1217
7469
-
Rukometno
igralište,
nogometno
igralište,
košarkaško
igralište
Nedostatak
športske
dvorana
BRANJINA
Područna
škola
BranjinaI-IV
razredi
27
50
120
2176
-
Nogometno
igralište
KNEŽEVO
Područna
škola
KneževoI-VIII
razredi
60
300
1391-u
upotrebi
730
20000
-
Nogometno
igralište
Problemi s
grijanjem
školskih
prostora
Školska zgrada
je nedovršena,
bez uređenih
športskih
terena, potreba
ograđivanja
školskog
prostora
Zatvoreni
Osnovni problemi
300
Otvoreni
92
Površina otvorenih
prostora (m2)
PopovacI-VIII.
Razredi I
BranjinaV-VIII
razredi
Površina zatvorenih
prostora (m2)
matična
Naselja koja škola
pokriva
POPOVAC,
Vladimira
Nazora 26
Kategorija škole
Optimalan kapaciteta
(broj učenika)
Športski tereni
broj učenika
Sjedište škole/ naselje
ŠKOLSKE USTANOVE NA PORUČJU OPĆINE POPOVAC
Građevna čestice osnovne škole u Popovcu, sukladno kriterijima Državnog pedagoškog
standarda osnovnog školstva Republike Hrvatske (definira potrebu 40 m² građevne čestice
/učeniku) dovoljna je za smještaj 187 učenika u jednoj smjeni, ili 374 učenika u 2 smjene, a
postojeći maksimalni kapacitet s obzirom na broj učionica je 300 djece.
Nedostatak osnovne škole je zatvorena športska dvorana.
Građevna čestice područne škole u Branjini, dovoljna je za smještaj 54 učenika u jednoj
smjeni, ili 108 učenika u 2 smjene, a postojeći maksimalni kapacitet s obzirom na broj učionica
je 50 djece.
Nedostatak osnovne škole je zatvorena športska dvorana.
Građevna čestice područne škole u Kneževu, dovoljna je za smještaj 500 učenika u jednoj
smjeni, ili 100 učenika u 2 smjene, a postojeći maksimalni kapacitet s obzirom na broj učionica
je 300 djece.
Nedostatak osnovne škole je zatvorena športska dvorana.
c) Zdravstvo
Zdravstvena djelatnost obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini.
Zdravstvena djelatnost na primarnoj razini obuhvaća: djelatnost opće medicine, školsku
medicinu, higijensko-epidemiološku zaštitu, zubozdravstvenu zaštitu, hitnu medicinsku pomoć,
medicinu rada, primarnu zaštitu žena i djece i ljekarničku djelatnost.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
31
Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaća specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu
zaštitu i bolničku zdravstvenu zaštitu.
Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaća obavljanje najsloženijih oblika zdravstvene
zaštite iz specijalističkih djelatnosti, znanstveno-istraživački rad i izvođenje nastave na
fakultetima zdravstvenog usmjerenja.
Znanstveno-istraživački rad te dijelovi izvođenja nastave mogu se obavljati i u zdravstvenim
ustanovama na primarnoj i sekundarnoj razini.
Na području općine Popovac djeluju 2 ambulante:
-
ambulanta u općinskom središtu-Popovcu sa zasebnim objektom i jednim liječničkim
timom opće prakse
ambulanta u naselju Kneževo s jednim liječničkim timom opće prakse
Ljekarna, depo lijekova i veterinarska stanica na području općine ne postoji.
d) Kultura
Pojam kultura znači:
-
opći proces civilizacije u smislu samouzdizanja i obrazovanja;
vjerovanje, praksu i način života koji razlikuje neku etničku skupinu ili neko društvo od
drugih, kao i društvene slojeve, podskupine mladih, profesije itd. ;
djela i praksu intelektualne, osobito umjetničke aktivnosti (Williams, 1983).
Objekt kulture na području općine Popovac zastupljeni su Domovima kulture u naseljima
Popovac (Vladimira Nazira 32) i Branjina (Davora Kokanovića 12).
Naselje
Popovac
Objekt
Dom kulture
Branjina
Dom kulture
Sadržaji
Dvorana s pozornicom i balkonom,
prostorija za kino projektor, na katu
prostorne mogućnosti za smještaj
knjižnice i čitaonice
Dvorana s improviziranom pozornicom
i 3 manje prostorije
Kapacitet
300 korisnika
200 korisnika
e) Vjerski objekti
Na području općine, prema podacima popisa stanovništva 2001. godine, najzastupljenija je
katolička vjerska zajednica (73,8 % stanovništva općine), i pravoslavna vjerska zajednica (20,9
% stanovništva općine).
1.1.2.4.
Sport i rekreacija
Šport i rekreacija stanovnika općine Popovac odvija se isključivo na športskim terenima u sklopu
osnovnih škola u naseljima Branjina, Kneževo i Popovac.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
32
BROJ SPORTSKI H TERENA
VELIKI NOGOMET
RUKOMET
KOŠARKA
1
1
1
1
1
NASELJE
BRANJINA
KNEŽEVO
POPOVAC
UKUPNO - OPĆINA
3
1
1
Objekti sporta i rekreacije analizirani su prema kriterijima definiranim Pravilnikom o prostornim
standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže športskih
objekata (NN 38/91.).
Navedeni pravilnik građevine sporta i rekreacije klasificira u jedinice koje su ovisne o vrsti
sportskog terena, njegovoj veličini, te opremljenosti pratećim i pomoćnim sadržajima:
IGRALIŠNOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slično, mali nogomet, rukomet, košarka, odbojka) smatra
se igralište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom.
Igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku imaju sljedeće kapacitete jedinica:
- mali nogomet
- rukomet
- košarka
- odbojka
2,0 jedinice
1,4 jedinice
1,0 jedinica
1,2 jedinice
Tjedni prosječni kapacitet igrališta za nogomet, hokej na travi, ragbi i sl. je 470 sati-korisnika, a igrališne jedinice
malog nogometa, rukometa, košarke i odbojke 450 sati-korisnika.
Analizom prostora prema navedenom kriteriju utvrđeno je da su jedinice sportskih objekata
raspoređene na sljedeći način:
Redni
broj
1.
2.
3.
Naselje
BRANJINA
KNEŽEVO
POPOVAC
Ukupno
1.1.2.5.
NOGOMETNO
IGRALIŠTE
(broj jedinica)
1
1
1
3
RUKOMETNO
IGRALIŠTE (broj
jedinica)
2,4
2,4
Komunalne djelatnosti
U općini Popovac, groblja se nalaze u naseljima Branjina, Kneževo i Popovac
•
•
•
Groblje naselja Branjina (katoličko i pravoslavno) nalazi se u izvan građevinskog područja
naselja na katastarskoj čestici 170.
Groblje je površine 4,1506 ha, a zauzetosti 40%.
Groblje naselja Kneževo (katoličko i pravoslavno) nalazi unutar građevinskog područja
naselja, na katastarskoj čestici br.89
Groblje je površine 1,3864 ha, a zauzetosti 45%.
U naselju Popovac nalaze se 2 groblja:
-
katoličko groblje na katastarskoj čestici broj 289, površine 3,6636 ha, zauzetosti 30%
pravoslavno groblje na katastarskoj čestici broj 1181, površine 2,4540 ha, zauzetosti
30%.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
33
Oba groblja naselja Popovac nalaze se unutar granica građevinskog područja naselja.
U odnosu na površinu koje zauzima pojedino groblje , sva groblja na području općine pripadaju
malim grobljima -do 5 ha, sukladno Pravilniku o grobljima (NN 99/02.).
Prema vrsti ukapanja , sva groblja pripadaju grobljima s klasičnim ukopom.
1.1.2.6.
Prometni infrastrukturni sustav
a) Cestovni promet
Na području općine Popovac od prometnih sustava dominantan je cestovni promet.
Najznačajniji koridor u cestovnoj mreži je trasa državne ceste D-7, koji ima i širi europski značaj
jer se nalazi u paneuropskom prometnom koridoru Vc. Nakon konferencije ministara prometa u
Helsinkiju (1993. godine), ovaj pravac je potvrđen kao koridor od europskog značaja, a u funkciji
povezivanja srednje Europe s južnim Jadranom (luka Ploče).
Osim navedene trase državne ceste na području Općine postoji i mreža županijskih cesta kojom
je osiguran pristup do svih naselja Općine. Mreža županijskih cesta ne pokriva jednoliko cijeli
prostor Općine, a to se prvenstveno odnosi na krajnji jug Općine, tj. prostor prijelaza Baranjske
planine u nizinu.
Jedan od prioriteta budućeg razvitka cestovne mreže na području Općine trebao bi biti
formiranje kvalitetne cestovne veze uz rub Baranjske planine do Belog Manastira.
Osnovne karakteristike postojeće javne kategorizirane cestovne mreže na području Općine
prikazane su u sljedećoj tablici:
Red.
broj
Oznaka
ceste
1.
D-7
1.
2.
3.
4.
Ž 4017
Ž 4018
Ž 4019
Ž 4027
Opis dionice
DRŽAVNE CESTE
GP Duboševica (gr. R.M.)-B.Manastir-OsijekĐakovo-GP Sl. Šamac (gr. BiH)
ŽUPANIJSKE CESTE
Kneževo-D7
D-7 (kneževo)-Topolje-Gajić-D 212 (Draž)
D-7 (Kneževo)-Branjina-Podolje-Ž 4018 (Draž)
Ž 4019-Popovac
Širina
kolnika
(m)
Duljina
(km)
Asfalt
(km)
Nasuti
kameni
materijal
6,0
7,3
7,3
-
4,0
6,0
4,2
5,0
1,3
2,5
7,8
2,15
1,3
2,5
7,8
2,15
-
Na području Općine imamo oko 13,8 km županijskih cesta i 7,3 km državnih cesta. Iako su sve
županijske ceste modernizirane njihova širina u većini slučajeva (82%) ne zadovoljava prometne
uvjete za odvijanje dvosmjernog prometa motornih vozila. Osim toga dio kolnika je u lošem
stanju, a to se prvenstveno odnosi na trasu županijske ceste Ž 4017 (Kneževo-D7), gdje je
nužna opsežnija rekonstrukcija kolnika.
b) Zračni promet
Na području Općine imamo i jednu lokaciju poljoprivrednog letjelišta "Kneževo", cca 1,5 km
sjeveroistočno od Kneževa na desnoj strani od ceste prema državnoj granici iza ciglane.
Letjelište je namijenjeno za rad u poljoprivredi i šumarstvu. Uzletno-sletna staza je travnata
dužine 650,0 m i širine 60,0 m. Nadmorska visina letjelišta je 102,3 m, a pravac pružanja
uzletno-sletne staze je 67º-247º.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
34
c) Poštanski promet
HP-Hrvatska pošta d.d. (u daljnjem tekstu : Društvo) osnovano je radi funkcioniranja poštanskog
prometa i obavljanja djelatnosti pružanja poštanskih i drugih usluga utvrđenih Statutom Društva,
a u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o pošti.
Organizacijski dijelovi Društva su:
-
Uprava Društva
Područna uprava Društva
Poštanska središta Društva
Područna uprava
Na razini Slavonije i Baranje ustrojena je u Osijeku Područna uprava Slavonija kao jedna od
četiri područne uprave Društva.
Zadatak područne uprave Društva je obavljanje utvrđenih programa, procesa i radnih procesa
za poštanska središta na svom području i to:
-
Organizacija i realizacija poštanske tehnologije
Organizacija i realizacija kadrovskih poslova
Organizacija i realizacija investicija i održavanja
Organizacija i realizacija gospodarskih poslova
Poštansko središte
Zadatak poštanskog središta je pružanje poštanskih i drugih usluga u ime Društva.
Područja uprava Slavonija u svom sastavu ima 4 Poštanska središta:
-
PS Osijek
PS Vukovar
PS Požega
PS Slavonski Brod
Izvršna jedinica
Zbog racionalizacije upravljanja procesa rada, nadzora i kontrole procesa rada, kadrovskih
rješenja i održavanja na području Poštanskog središta mogu se osnovati jedna ili više izvršnih
jedinica, koje obuhvaćaju određeni broj poštanskih ureda ili programa, proces ili radnih procesa.
Na području općine Popovac nema izvršne jedinice.
Poštanski ured
Poštanski uredi obavljaju sve poštanske usluge, poslove gotovinskog platnog prometa, usluge
ostalog novčanog prometa (poslove štednje i isplata po tekućim računima Hrvatske poštanske
banke i gotovo svih poslovnih banaka u RH, usluge uplata i isplata po ugovorima), mjenjačke
poslove, brzojavne usluge, telefonske usluge iz javnih govornica u poštama, prodaju maraka i
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
35
vrijednosnica, te prodaju određenog asortimana trgovačke robe (poštanske opreme i pribora,
knjiga, novina, cigareta, kave i drugo), kao i prodaju srećaka Hrvatske lutrije.
Na području obuhvata prostornog plana općine Popovac postoje sljedeći PU s dostavnim
područjima:
-
31303 Popovac
31302 Kneževo
U sljedećoj tablici prikazani su pokazatelji o poštanskoj mreži na području Općine:
Tablica br. 20.
POŠTANSKA MREŽA OPĆINE
Red.
broj
1.
1.
2.
POŠTANSKI URED
PRIPADAJUĆE
NASELJE
BR. STANOV. OBUHVAĆENIH
DOSTAVOM TJEDNO
2.
31303 POPOVAC
3.
Popovac
Branjina
Podolje
POŠTANSKI URED SVEGA:
31302 KNEŽEVO
Kneževo
POŠTANSKI URED SVEGA:
UKUPNO OPĆINA POPOVAC:
5x
4.
1.079
1.079
970
970
2.049
3x
5.
(2-3) x
6.
SVEGA
Napomena
7.
8.
378
168
546
1.625
546
970
2.595
*
IZVOR PODATAKA: - HP-Područna uprava Slavonija
- ZPO
Napomena: - Podaci o broju stanovnika su na temelju popisa stanovništva iz 2001. godine.
- Naselje Podolje (*) teritorijalno pripada općini Draž, ali organizacijski PU-Popovac.
d) Telekomunikacije i RTV sustav veza
Nepokretna mreža
Ustroj javnih telekomunikacija definiran je Zakonom o telekomunikacijama, Pravilnikom o javnim
telekomunikacijama u nepokretnoj mreži i Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnoj
mreži.
Dugoročne kontinuirane i redovite aktivnosti HT-a kojima se razvija i unapređuje javna
telekomunikacijska djelatnost sadržane su u planovima razvoja HT.
Nepokretna mreža u Osječko-baranjskoj županiji organizirana je unutar područja Županije kao
četiri pristupna područja: PP Valpovo, PP Beli Manastir, PP Đakovo i PP Osijek. Općina
Popovac pripada u PP Beli Manastir.
Pristupno područje obuhvaća pristupnu centralu s njenom pristupnom mrežom i pripadne
udaljene pretplatničke stupnjeve s njihovim pristupnim mrežama.
U svakom pristupnom području smještena je pripadajuća pristupna centrala na koju su korisnici
priključeni izravno, posredovanjem komutacijskih čvorova UPS-a ili UPM-a, a na području
općine Popovac preko komutacijskih čvorova (UPS). Na komutacijske čvorove pretplatnici se
priključuju korisničkim vodovima koji povezuju svakog pojedinog pretplatnika na najbliži
komutacijski čvor koji omogućuje pružanje traženih telekomunikacijskih usluga.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
36
Pristupna mreža na području općine Popovac obuhvaća područje mjesnog telefonskog prometa
i sastoji se od korisničkih uređaja i aparata, sustava prijenosa i jedne ili više pristupnih centrala.
U pristupnoj mreži mogu postojati slijedeći vodovi:
•
•
korisnički – između pristupnih centrala i telefonskih aparata i uređaja,
spojni – između UPS i matičnih LC (PC).
Sve pristupne centrale vezane su spojnim vodovima na tranzitne, odnosno u decentraliziranoj
pristupnoj mreži na tandem-tranzitne centrale.
Područje Osječko-baranjske županije telekomunikacijski je dobro razvijeno što se odnosi i na
područje općine Popovac, te se razvoj približio ciljanoj razini razvijenosti Srednje Europe.
Proces izgradnje traje i dalje, osobito u području mjesnih pristupnih mreža.
-
Komutacija
Stanje komutacija na području općine Popovac prikazano je u priloženoj tablici br. 21., kolona
1., naziv općine, kolona 2., naziv komutacije po nazivu, a kolona 3., definira rang (ustroj). U
koloni 4., je prikazano područje pokrivanja tj. mjesne mreže koje su pokrivene tom komutacijom.
Naziv mjesne mreže odgovara i nazivu samog naselja.
Tablica br. 21.
JAVNE TELEKOMUNIKACIJE
PODRUČJE PREKRIVANJA
(MJESNA MREŽA)
Branjina
UPS
Brnajina
Podolje
POPOVAC
Kneževo
UPS
Kneževo
Popovac
UPS
Popovac
IZVOR PODATAKA: - HT-Hrvatske telekomunikacije,d.d.; Regija 4-Istok
- ZPO
OPĆINA
KOMUTACIJA
NAPOMENA
*
Napomena: - Naselje (*) teritorijalno pripada općini Draž.
-
Prijenos
U mreži javnih telekomunikacija upotrebljavaju se u načelu samo digitalni sustavi prijenosa,
SDH (sinkrone digitalne hijerarhije) i PDH (pleziokrone digitalne hijerarhije), s iznimkom
korisničkog pristupnog područja gdje će u dužem vremenskom razdoblju prevladavati analogni
sustavi s tendencijom da se točka digitalizacije što više približi onom korisniku gdje je takav
zahtjev ekonomski opravdan.
U javnoj telekomunikacijskoj mreži općine Popovac upotrebljavaju se sljedeći prijenosni mediji:
•
•
svjetlovodni kabeli,
bakreni kabeli.
Razvojni program HT-a predvidio je izgradnju uglavnom svjetlovodnih kabela i kao prijenosnog
medija. U razdoblje 1991-2003. godine TK centar Beli Manastir uspio je izgraditi gustu mrežu
svjetlovodnih spojnih putova povezujući pri tome sve magistralne i pristupne centrale kao i
udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
-
37
Pristup
Pristupna mreža omogućava povezivanje korisničkih terminala uređaja na najbliže čvorove
javne telekomunikacijske mreže. Ukupan razvoj ovog segmenta HT-ove mreže temeljio se do
sada na korištenju simetrične bakrene parice kao prijenosnog medija. Izvjestan napredak
napravljen je prije dvadesetak godina zamjenom zračno-papirne izolacije žila parice izolacijom
od polietilena i PVC-a.
Pokretna mreža
Sustavi javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži su:
•
•
•
Analogne pokretne mreže,
Digitalne pokretne mreže,
Sustav za povezivanje osoba (paging )
Mobilne mreže koriste svesmjerne veze za povezivanje pokretnih i baznih postaja. To su veze u
visokofrekventnom području. Bazne postaje su povezane s nadređenom centralom kabelskim
sustavom veza. Trenutno je u upotrebi telekomunikacijska mreža u NMT sustavu i u sustavu
globalne pokretne mreže-GSM i to CRONET (098) i VIP (091). Na području Općine izgrađene
su dvije bazne (osnovne) postaje neposredno uz RTV odašiljač Belje (Baranjska planina) na
kojem su montirane antene ovih baznih postaja, a dio pokrivenosti prostora signalom postiže se
preko izgrađenih baznih postaja u susjednim općinama.
Implementacija javnih pokretnih mreža započela je s razvojem analogne telefonske mreže
MOBITEL, a njezinoj ekspanziji je još više pridonijela izgradnja hrvatskog dijela globalne
digitalne (GSM) mreže CRONET i VIPNET, odnosno ''HT-mobilne komunikacije d.o.o.'' i ''VIP
net d.o.o.''.
Radio i TV sustav veza
Na području općine Popovac izgrađen je jedan objekt (odašiljač) Radio i TV (u daljnjem tekstu :
RTV) sustava veza, a to je ''Belje'' (Baranjska planina). Također postoje tri koridora RTV veza
koji prolaze područjem Općine od objekata ''Kapavac'' do objekta ''Belje'', te od ''Belja'' do
Osijeka.
Pokrivenost TV signalima ostvaruje se preko objekta Odašiljača i veza d.o.o. ''Belje''.
1.1.2.7.
Energetski sustav
a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina
Na području općine Popovac nema nalazišta ugljikovodika, te nema izgrađenih naftovoda i
plinovoda. Prostornim i drugim razvojnim planovima se ne predviđaju naftovodi niti plinovodi
šireg društvenog značaja.
Na području Općine nema izgrađene distribucijske plinoopskrbne mreže, premda se prostornim i
drugim planovima razvoja predviđa plinoopskrba naselja Općine.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
38
b) Elektroenergetika
Potrošnja električne energije
Opskrba električnom energijom potrošača na području općine Popovac ostvaruje se isključivo iz
elektroenergetske mreže Republike Hrvatske, pošto na području ove Općine ne postoje
postrojenja za proizvodnju električne energije.
U sljedećoj tablici prikazana je potrošnja električne energije u 2003. godini po vrsti potrošača:
Tablica br. 22.
POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE
Red.
POTROŠNJA
POTROŠAČ
broj
(kWh)
1.
Kućanstva
4.113.417
2.
Gospodarstvo i javni sadržaji
1.536.347
3.
Javna rasvjeta
62.607
UKUPNO:
5.712.371
IZVOR PODATAKA: - HEP-Distribucija, d.o.o.; DP ''Elektroslavonija'' Osijek
- ZPO
Distribucija električne energije
Postojeća distribucijska mreža na području Općine sadrži građevine na distribucijskim
naponskim razinama 10(20) kV i 0,4 kV, te javnu rasvjetu.
Na 10(20) kV naponskoj razini izgrađeni su nadzemni i kabelski dalekovodi do svih TS 10/0,4
kV na području Općine.
Pokazatelji o izgrađenoj distribucijskoj elektroenergetskoj mreži prikazani su u sljedećoj tablici:
Tablica br. 23.
DISTRIBUCIJSKI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV
NAPONSKA
RAZINA
(kV)
VRSTA
OBJEKTA
JEDINICA MJERE
TS
kom
DV
km
10
KB
km
Energetski
MVA
trafo
kom
IZVOR PODATAKA: - HEP-Distribucija,d.o.o.; DP "Elektroslavonija'' Osijek
- ZPO
IZNOS
18
25,074
3,137
4,15
18
Niskonaponska 0,4 kV mreža skoro u potpunosti je vođena po krovovima s krovnim stalcima s
golim (neizolirnaim) vodičima i to u svim naseljima Općine.
Javna rasvjeta u ulicama gdje je izgrađena izvedena je s '' visilicama'' ili su rasvjetna tijela
postavljena na zgrade.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
1.1.2.8.
39
Vodnogospodarski sustav
a) Vodoopskrba
Od tri naselja s područja Općine, jedino naselje Kneževo ima izgrađen vodoopskrbni sustav.
Ovaj sustav pokriva cijelo naselje, a baziran je na crpilištu ''Park'' u južnom dijelu naselja.
Kapacitet crpilišta je 6 l/s.
Naselja Popovac i Branjina nemaju riješeno pitanje vodoopskrbe. Za vodoopskrbu koriste
podzemnu vodu iz individualnih kopanih bunara. Kako se u blizini bunara nalaze septičke jame,
koje ne zadovoljavaju uvjete glede nepropusnosti, dolazi do zagađenja podzemnih voda koja je
često loše kvalitete i nije za piće.
b) Odvodnja otpadnih voda
Naselja općine Popovac nemaju izgrađen sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.
Otpadne vode iz domaćinstava se ispuštaju u septičke jame koje su izvedene propusne, tako da
dolazi do onečišćenja plićih vodonosnika.
Većih industrijskih objekata i stočnih farmi na ovom području nema.
Vode u melioracijskim kanalima onečišćuju se kemijskim sredstvima upotrijebljenim na
poljoprivrednim površinama, a voda u Odvodnom kanalu Karašice onečišćuje se otpadnim
vodama grada Belog Manastira.
c) Uređenje vodotoka i drugih voda i obrana od poplava
Obrana od poplava
Stanje uređenosti vodotoka i izgrađenost sustava za obranu od poplava za vodno područje
Drave i Dunava u Republici Hrvatskoj razlikuju se za pojedina slivna područja i za pojedine
vodne tokove. Može se konstatirati da je stupanj reguliranosti vodotoka zadovoljavajući, a
izgrađeni sustav za obranu od poplava u Baranji štiti područje općine Popovac od velikih voda
Karašice, Borze i Hatvana.
Dosadašnja izgradnja zaštitnih objekata i sustava dala je pozitivne rezultate, naročito kada je u
pitanju sprječavanje destruktivnog djelovanja češćih poplavnih voda.
Na području općine Popovac, sustav obrane od poplava čine nasipi: usporni nasipi uz lijevu i
desnu obalu potoka Karašica, usporni nasipi uz lijevu i desnu obalu Borze i usporni nasipi uz
lijevu i desnu obalu Hatvana.
Usporni nasip uz lijevu obalu potoka Karašica proteže se kroz područje općine Popovac u
dužini od 7,74 km (od granice s općinom Draž na istoku do granice s Gradom Belim
Manastirom na zapadu).
Usporni nasip uz desnu obalu potoka Karašica proteže se kroz područje općine Popovac u
dužini od 3,635 km (od sifona Popovac (km 17+175) do granice s Gradom Belim
Manastirom).
Usporni nasipi uz lijevu i desnu obalu Borze protežu se od ušća Borze u potok Karašicu do
državne granice s R. Mađarskom, a općini Popovac pripadaju u dužini od 2x 6,15 km.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
40
Usporni nasipi uz lijevu i desnu obalu Hatvana protežu se od ušća Hatvana u potok Karašicu
do km 2+185 u dužini od 2x2,185 km.
U svrhu proučavanja režima površinskih voda osnovane su hidrološke postaje na vodotocima
na kojima se promatraju karakteristične hidrološke veličine (vodostaj, protok, temperatura
vode, pronos nanosa).
Na području općine Popovac nalazi se vodomjerna postaja Popovac u km 17+612 potoka
Karašica (kod mosta), na lijevoj obali, na kojoj se opaža vodostaj.
Postaja je osnovana u kolovozu 2000.g. i opremljena limnigrafom za kontinuirano praćenje
vodostaja.
Na ostalim vodotocima nema postaja za kontinuirano praćenje vodostaja i protoka, ali se za
potrebe obrane od poplava aktualizira nekoliko lokacija za povremena mjerenja vodostaja.
Inundacijski pojas
Zakonom o vodama (NN 107/95) definiran je inundacijski pojas na vodotocima i drugim
ležištima voda u svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda,
djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda.
Razlikuje se uređeni i neuređeni inundacijski pojas s obzirom na postojanje regulacijskih i
zaštitnih vodnih građevina.
Utvrđivanjem neuređenog inundacijskog pojasa rezervira se prostor za građenje regulacijskih i
zaštitnih vodnih građevina, te ograničava prostor prirodnih i umjetnih retencija.
Državna uprava za vode, na prijedlog Hrvatskih voda, donijela je sljedeće Odluke o
određivanju vanjske granice inundacijskog pojasa koje u cijelosti ili djelomično obuhvaćaju
područje općine Popovac:
1.
2.
3.
Odluka o određivanju vanjske granice uređenog i neuređenog inundacijskog pojasa
desne i lijeve obale kanala Borza od km 0+000 do km 10+626 (području općine
Popovac pripada vanjska granica uređenog inundacijskog pojasa od km 0+000 do km
4+995 (k.o. Branjina) i od km 4+995 do km 6+155 (k.o. Branjin Vrh)).
Odluka o određivanju vanjske granice uređenog i neuređenog inundacijskog pojasa uz
desnu i lijevu obalu Hatvana od km 0+000 do km 6+350 (cijela na području općine
Popovac).
Odluka o određivanju vanjske granice uređenog i neuređenog inundacijskog pojasa uz
desnu i lijevu obalu potoka Karašice od km 0+000 do km 30+460 (području općine
Popovac pripada inundacijski pojas od km 13+066 do km 20+810).
U izradi je prijedlog o određivanju vanjske granice uređenog i neuređenog inundacijskog
pojasa uz lijevu i desnu obalu Odvodnog kanala Karašice od km 0+000 do km 31+664.
Području općine Popovac pripada inundacijski pojas od km 8+640 do km 16+510.
Zaštita od erozija i bujica
Bujično područje na slivnom području "Baranja" je Baranjska planina ukupne površine 91,30
km2, smještena u centralnom dijelu Baranje. Pruža se u smjeru istok-zapad u dužini cca 20 km s
visinskim kotama od 100 do 238 m n.m. To je lesna tvorevina eolskog porijekla na bazaltnoj
osnovi. Vododjelnicom je podijeljena na sjeverni i južni sliv koji se međusobno razlikuju po reljefu
i korištenju površina u poljoprivredne svrhe. Području općine Popovac pripada dio sjevernog sliva
veličine 10,50 km2 .
Sjevernu stranu karakteriziraju veći nagibi terena, nepogodniji za obradu i intenzivniju
poljoprivredu, a obrasla je slabijim šumskim vrstama. Bujice sjevernih padina ukupne dužine
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
41
4,241 km na području Općine su kratkog toka, strmog pada s duboko zasječenim koritima,
koji su pretežni dio godine suhi. Za kišnih razdoblja voda se putem njih slijeva u dolinu
Odvodnog kanala Karašice i potoka Karašica.
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Na melioracijskom području koje zauzima 71,5% od ukupne površine Baranje, tijekom prošla dva
stoljeća izgrađivanje sustav za odvodnju površinskih i podzemnih voda radi postizanja
povoljnog vodozračnog režima tla za poljoprivrednu proizvodnju. Melioracijski sustav je izvođen
kao sustav površinske odvodnje, a podijeljen je na tri samostalne cjeline prema podslivovima
Dravski, Dunavski i Karašica sektor, odnosno prema glavnim recipijentima kojima gravitiraju.
Područje općine Popovac pripada Karašica sektoru.
Melioracijska odvodnja na području općine Popovac riješena je otvorenim kanalima i to:
Odvodnim kanalom Karašice (dužine 7,87 km na području Općine), melioracijskim kanalom II
reda Remetin ukupne dužine 8 km i kanalima III i IV reda ukupne dužine 29,60 km.
Predmetna kanalska mreža s ostalim objektima u melioracijskom sustavu osigurava dobru
odvodnju suvišnih površinskih i podzemnih voda. Sustav je potpuno izgrađen, a jedini je
nedostatak neredovito održavanje kanala III i IV reda.
Evakuacija suvišnih voda iz melioracijskog sustava putem Odvodnog kanala Karašice
koncipirana je na dva načina:
-
mehanički, putem crpne postaje Draž kapaciteta Q= 1,5 m 3/s kojom se voda iz
Odvodnog kanala Karašice prebacuje u potok Karašica i odvodi u rijeku Dunav,
gravitacijski, putem ustave Bučka, voda se upuštala u retencijski prostor Topoljskog
Dunava veličine 4x106m3 iz kojeg se kod povoljnih vodostaja Dunava gravitacijski
ispuštala putem ustave Draž (u nasipu Državna granica-Draž) u inundaciju Dunava.
Ovaj način napušten je 1987.g. kada je ustava Bučka trajno zatvorena s ciljem
očuvanja od onečišćenja akumulacije Topoljski Dunav vodama koje dotječu Odvodnim
kanalom Karašice.
Kombinacijom oba načina odvodnje postizala se kvalitetna odvodnja suvišnih voda područja.
Sada je u funkciji samo mehanička odvodnja putem crpne postaje Draž.
Iako je nedostatak vode u kritičnom vegetacijskom razdoblju uslijed klimatskih promjena u
posljednjih 20-ak godina sve izraženiji (a naročito su ugrožene visoko akumulacijske sjemenske
kulture), na području općine Popovac nema formiranog sustava navodnjavanja poljoprivrednih
površina.
Na području općine Popovac nalazi se ribnjak Popovac površine 19,29 ha. Opskrbljuje se vodom
iz potoka Karašica, a pražnjenje ribnjaka vrši se u Odvodni kanal Karašica.
1.1.2.9.
Postupanje s otpadom
Sva naselja s područja općine Popovac uključena su u jedinstveni sustav prikupljanja i
odvoženja komunalnog otpada. Koncesijom je ovo pravo prenešeno na ''Komunalni pogon
općine Čeminac''. Prikupljeni otpad se odvozi na odlagalište koje je na području grada B.
Manastira.
Razdvojenog prikupljanja sekundarnih sirovina nema.
Na području Općine postoje i tri tzv. ''divlja'' odlagališta otpada, po jedan uz svako naselje.
Približna veličina svakog od njih je 0,5 ha i aktivna su više desetaka godina. U naselju Popovac
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
42
riječ je o lokaciji ''Barica'', u sjevernom dijelu naselja (u blizini nogometnog igrališta). Kod naselja
Kneževo radi se o lokaciji ''Ciglana'', istočno od samog naselja. Velika količina odloženog
otpada s ovog odlagališta odlagana je u obližnji bajer nekadašnje ciglane. Kod naselja Branjina
radi se o lokaciji ''Kod strelišta'', sjeverno od samog naselja.
1.1.2.10. Stanje okoliša
a) Onečišćenje voda
Kakvoća površinskih voda
Državnim planom za zaštitu voda (NN 8/99), u cilju provedbe zaštite voda od onečišćenja
određena je kategorizacija voda. Za međudržavne vode-potok Karašica, Odvodni kanal
Karašica, Hatvan i Borza, koji prolaze područjem Općine Popovac, propisana je II kategorijavode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i rekreaciju, za sportove na vodi, za
uzgoj riba (ciprinidi) ili koje se nakon odgovarajućeg pročišćavanja mogu koristiti za piće i
druge namjene u industriji.
Prema programu Hrvatskih voda uzorkuje se voda potoka Karašica u Branjinom Vrhu i
Odvodnog kanala Karašica u Popovcu.
Temeljem Uredbe o klasifikaciji voda (NN 77/98), a prema analizi uzetih uzoraka u 2001.g.,
voda potoka Karašica prema skupinama pokazatelja D i E odgovara II vrsti, prema skupim
pokazatelja C odgovara IV vrsti, a prema skupini B je III vrste. Promatrano prema pojedinim
pokazateljima iz skupine A, potok Karašica je I vrste prema vrijednostima pokazatelja pH i
alkalitet, a II vrste je po električnoj vodljivosti.
Voda Odvodnog kanala Karašica prema skupinama pokazatelja B i C odgovara V vrsti, prema
skupini pokazatelja D odgovara IV vrsti, a prema skupini E je II vrste. Promatrano prema
pojedinim pokazateljima iz skupine A, Odvodni kanal Karašica je I vrste prema vrijednostima
pokazatelja pH i alkalitet, a IV vrste je po električnoj vodljivosti.
Vode u melioracijskim kanalima se onečišćuju kemijskim sredstvima upotrijebljenim na
poljoprivrednim površinama. Najlošije (alarmantno) stanje je po pitanju voda u Odvodnom
kanalu Karašica koje se onečišćuju otpadnim vodama grada Belog Manastira.
Podataka o onečišćenju podzemnih voda nemamo, ali činjenica da ne postoji sustav odvodnje
(javni) ipak nešto govori o kvaliteti najplićih vodonosnih slojeva.
Naime, otpadne vode iz domaćinstava direktno i bez pročišćavanja završavaju u melioracijskim
kanalima ili u podzemlju.
Očekuje se i značajnije onečišćavanje povećanim količinama otpadne vode nakon izgradnje
javnog vodoopskrbnog sustava. Izgradnjom vodoopskrbnog sustava neizostavno dolazi do
povećanja korištenih količina vode pa time i povećanja količina otpadnih voda.
b) Onečišćenje zraka
U Hrvatskoj su od 1990. godine smanjene emisije u zrak iz najvećih izvora zagađivanja zraka
(stacionarni i mobilni izvori), a posljedica je to opće gospodarske recesije i gospodarske
preobrazbe.
Između 1990. i 1995. godine, bruto potrošnja energije smanjila se za 22%, ali sada ponovno
raste. Slična su kretanja vidljiva i u emisijama glavnih zagađivanja: značajan je pad između
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
43
1990. i 1995. godine nakon čega slijedi polagani rast. Emisije u atmosferu su 1998. godini bile
znatno niže nego 1990. godine.
U usporedbi s drugim europskim zemljama Hrvatska je u 1996. godini imala relativno male
emisije po stanovniku.
Emisije SOx bile su 70% manje od prosjeka OECD-a, a osamdesetak posto manje od prosjeka
Slovenije, Poljske ili Mađarske.
Emisije NOx i CO2 bile su oko 70% niže od prosjeka OECD-a. Hrvatska je pretežni uvoznik SOx i
NOx. Oko 90% ukupnog taloženja sumpora i dušika dolazi iz inozemstva.
Najviše zagađenja izazivaju procesi izgaranja i promet.
Iz procesa izgaranja (bez prometa) dolazi 92% emisija SO2, 63% emisija CO2 i 35% emisija NOx,
dok 63% emisija NOx, 25% emisija CO2, 8% emisija SO2 i 97% olova dolazi iz prometa.
U ukupnoj emisiji SO2 u 1998. godini veliki su stacionarni izvori (pet termoenergetskih
postrojenja i tri rafinerije) činili 68%, a industrijski procesi 18%. Od ukupne emisije SO2, 67% je
posljedica izgaranja tekućeg naftnog goriva. Prosječni sadržaj sumpora u loživom ulju
proizvedenom u hrvatskim rafinerijama povećao se s 1,57% u 1997. godini, na 2,06% u 1998.
godini, što utječe i na količinu emitiranog SO2 u atmosferu.
U razdoblju od 1990. do 1998. godine udio prometa u zagađenju zraka povećao se prosječno za
20%, dok je udio zagađenja od procesa izgaranja smanjen prosječno za 11%. Ovakav trend
ukazuje na to da se i dalje najveći pritisak može očekivati iz područja prometa.
Kakvoća se zraka prati u 41 gradu ili gradskom naselju, na ukupno 123 postaje. Na temelju
podataka o praćenju kakvoće zraka u razdoblju 1995.-1998. godine može se zaključiti sljedeće:
A.
B.
C.
D.
Prekomjerno zagađen zrak (III. kategorije) ima 15% naselja (gradova/gradskih naselja ili
njihovih dijelova),
Umjereno zagađen zrak (II. kategorije) ima 60% naselja (gradova/gradskih naselja ili
njihovih dijelova),
Čist ili neznatno zagađen zrak (I. kategorije) ima 25% naselja (gradova/gradskih naselja ili
njihovih dijelova),
Prekomjerno ili umjereno zagađen zrak najčešće je posljedica emisije krutih čestica (UTT i
teških metala u njima) i NO2, iz mobilnih i/ili stacionarnih izvora na užem području.
IZVOR: Nacionalna strategija zaštite okoliša, 2002. godina
Na području općine Popovac nisu vršena mjerenja kakvoće zraka, ali trenutno na području
Općine nama aktivnosti koje bi ugrožavale stanovništvo u pogledu onečišćenja zraka.
c) Onečišćenje tla
Ocjenjuje se da tlo na području općine Popovac nije opterećeno onečišćenjima, a na temelju
sljedećih činjenica:
-
nema izgrađenih gospodarskih kapaciteta koji bi mogli štetno utjecati na tlo,
područje Općine je bilo u razdoblju 1991.-1998. godine privremeno zaposjednuto, pa se
poljoprivredno zemljište nije intenzivno obrađivalo što znači da nije u prevelikoj mjeri
tretirano umjetnim gnojivima i drugim kemijskim sredstvima koja bi mogla dovesti do
onečišćenja tla,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
-
44
sva naselja Općine su ruralnog karaktera, te je i okoliš u neposrednoj okolini naselja
nezagađen iako tri divlja odlagališta otpada (po jedno uz svako naselje) jesu potencijalni
zagađivači.
d) Opterećenje bukom
Važeći Zakon o zaštiti od buke utvrđuje potrebu izrade karte buke na nivou Općine grafičkog
prikaza osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj
ljudi rade i borave, ali takva mjerenja do sada nisu vršena.
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg
područja i ocjena postojećih prostornih planova
1.1.3.1.
Prostorni plan Osječko-baranjske županije
a) Stanovništvo
U Prostornom planu Osječko-baranjske županije dana je procjena broja stanovnika za plansko
razdoblje do 2015. godine.
Procjena je rađena ukupno za Županiju, ukupno za gradova i općine, te pojedinačno za gradska
naselja.
Zbog velikog udjela prostora Županije koji je već desetljećima demografski ugrožen,
procijenjeno je da će se ukupno stanovništvo općina smanjiti.
Sukladno demografskim ciljevima Države, utvrđeni su ciljevi demografskog razvoja Županije. Za
područje općine Popovac vrijede sljedeći ciljevi:
•
Demografska obnova najugroženijih dijelova Županije
To su prije svega područja koja su do 1998. godine bila privremeno okupirana, u koja
spada i općina Popovac. Cilj je u ovim područjima do kraja planskog razdoblja povratak
svih prognanika i dostizanje najmanje broja stanovnika iz 1991. godine (prije rata).
•
Demografska obnova Područja posebne državne skrbi.
Općina Popovac spada u 1. skupinu Područja posebne državne skrbi u koju spadaju u
cijelosti sve općine hrvatskog podunavlja (''Narodne novine'', br. 26/03.). Republika
Hrvatska će u tim područjima poticati povratak i opstanak stanovništva koje je prebivalo
prije rata, te naseljavanje državljana RH svih djelatnosti i zanimanja koji mogu doprinijeti
gospodarskom i društvenom razvoju.
•
Demografska revitalizacija pograničnog područja, kao područja od posebnog interesa za
Državu
Pogranično područje Županije obuhvaća između ostalih i općinu Popovac. Ovo područje je
od posebnog interesa za Državu, pa je cilj težiti najmanje broju stanovnika iz 1991.
godine. Potrebno je otvoriti proces revitalizacije stimuliranjem prirodnog priraštaja, te
repopulacije putem naseljavanja mlađeg stanovništva koje bi nosilo budući razvitak.
•
Demografska konsolidacija u ruralnim područjima
Ruralna područja su vezana uz poljoprivrednu proizvodnju, te je potrebno tu vezu označiti
poticanjem razvoja obiteljskih gospodarstava koja bi osim proizvodnje i prerade bili
nositelji razvoja seoskog turizma. Cilj je zadržati mlađe radno-aktivno stanovništvo
stvaranjem boljih ekonomskih, društvenih i urbanih uvjeta života.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
45
b) Naselja
Prostorni plan Osječko-baranjske županije preuzima sustav središnjih naselja utvrđen
Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (kartografski prikaz 4. ''SUSTAV
SREDIŠNJIH NASELJA''), koji klasificira naselja na:
-
makroregionalno (veliko razvojno) središte,
regionalno (srednje razvojno) središte,
manje regionalno (manje razvojno) središte,
manje regionalno (manje razvojno) središte slabije razvijenosti,
područno (malo razvojno) središte,
područno (manje razvojno) središte umanjenog značaja,
lokalno (inicijalno razvojno) središte,
te definira kategorije detaljnije kategorije razine Lokalno (inicijalno razvojno) središte:
-
veće lokalno(inicijalno razvojno) središte,
lokalno (inicijalno razvojno) središte,
manje lokalno (inicijalno razvojno) središte.
Prema navedenoj klasifikaciji naselja općine Popovac dijelimo na:
-
veće lokalno (inicijalno razvojno) središte-naselje Popovac,
lokalno (inicijalno razvojno) središte-naselje Kneževo,
ostala naselja-naselje Branjina.
Županijski plan propisuje osnovne ciljeve razvoja naselja:
-
Policentričan razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i
razvoj seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja
svojih općina, putem:
-
-
Očuvati naseljenost pograničnih i brdsko-planinskih područja, putem:
-
-
osnaživanja mreže srednjih naselja,
osnaživanja naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja,
poticanja gospodarskog jačanja područnih i lokalnih središta.
racionaliziranja mreže naselja u brdsko-planinskim predjelima, te osnaživanja mreže
središnjih naselja u tim predjelima, kao i u pograničnom području,
ograničenja širenja naselja sekundarnog stanovanja, te usmjeravanja tog oblika
stanovanja u naselja stalnog stanovanja koja demografski odumiru.
Revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije
putem:
-
poticanja usmjerenja u pravcu turističkog razvoja u ruralnim naseljima koja se nalaze
uz zaštićena i posebno vrijedna područja i značajne prometne koridore,
osnaživanja povezanosti poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem
gospodarstva u središnjim naseljima.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
46
c) Građevinska područja
Prostorni plan Osječko-baranjske županije propisuje način određivanja građevinskih područja i
korištenja izgrađena i neizgrađena dijela građevinskih područja.
Planirana građevinska područja utvrđuju se PPUO. Postojeća građevinska područja moraju se u
postupku izrade uskladiti sa smjernicama i kriterijima u PPOBŽ.
Građevinska područja naselja uz državne i županijske ceste ne mogu se planirati na
međusobnoj udaljenosti manjoj od 500 m.
Ako se novo građevinsko područje (ne naselja) nalazi uz državnu I županijsku cestu i između 2
građevinska područja stalnih naselja, mora se između tog građevinskog područja i jednog od
građevinskih područja stalnih naselja osigurati koridor širine minimum 500,0 m.
Građevinsko područje naselja čine izgrađene površine i površine planirane za daljnji razvoj
naselja.
Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi izgrađeni i
uređeni dijelovi naselja, vodne i negradive površine.
Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m2 .
Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se utvrđuje
do max. dubine od 100,0 m od regulacijske linije.
Iznimno, izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine ako se nalaze u bloku u
kojem, zbog veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih građevinskih parcela.
U svim građevinskim područjima potrebno je odrediti:
-
zabranu prenamjene šumskog zemljišta, osim za gradnju infrastrukturnih, športskorekreacijskih i sl. građevina,
zabranu gradnje na poplavnim područjima osim za gradnju športsko-rekreacijskih,
ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina,
zabranu gradnje na tektonskim rasjedima osim infrastrukturnih građevina, zabranu gradnje
na klizištima.
Potrebe za razvoj naselja utvrđuju se na temelju projekcije demografskog razvitka naselja u
planskom razdoblju PPUO, planiranog razvoja društvenih i gospodarskih djelatnosti, prometa i
infrastrukturnih sustava, te osobitosti urbane strukture, funkcionalne organizacije naselja i
prirodnih uvjeta okruženja.
Pri utvrđivanju prostornih potreba za planirano povećanje stanovništva, odnos planirane
površine i planiranog povećanja stanovništva (m2/st.) ne može biti veći od odnosa izgrađene
površine i postojećeg broja stanovnika.
Ukupna površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od
zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje stanovništva.
Ako je površina postojećeg građevinskog područja naselja veća od max. dozvoljene u PPUO će
se takve cjelovite površine izuzeti iz građevinskog područja i mogu se odrediti kao rezervne
površine za budući razvoj naselja.
U PPUO obvezno je dokazati da je građevinsko područje utvrđeno sukladno utvrđenim
smjernicama i kriterijima iz PPOBŽ.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
47
Građevinska područja se moraju racionalno koristiti.
Gustoću stanovništva u ruralnim naseljima potrebno je povećavati i težiti da ona bude veća od
15 st/ha.
Neizgrađene dijelove građevinskog područja potrebno je opremiti komunalnom infrastrukturom,
a za novu gradnju prioritetno koristiti uređene dijelove građevinskog područja.
Na neizgrađenom građevinskom zemljištu se ne može graditi ako do građevne čestice nije
riješen javni pristup u koridorima odgovarajućeg profila i minimalna razina komunalne
opremljenosti.
Izgradnja na neizgrađenom dijelu građevinskog područja u pravilu se provodi na temelju UPU-a
i DPU-a.
Prostornim planovima kojima se planira izgradnja i uređenje građevinskih područja i na drugi
način potrebno je planirati i osigurati prostorne uvjete za razvoj mreže društvenih djelatnosti,
prometa, infrastrukture te športske aktivnosti i rekreaciju stanovništva.
Posebnu pozornost treba posvetiti uređenju javnih površina, osobito pješačkih, biciklističkih,
zelenih, rekreacijskih površina, te sprječavanju barijera za invalidne osobe.
Potrebno je zaštititi, očuvati i revitalizirati osobite arhitektonske, ambijentalne i druge vrijednosti
urbane strukture naselja, te mjerama prostorne politike omogućiti stvaranje novih vrijednosti.
Naseljem povremenog stanovanja smatra se izgrađena ili planirana prostorna cjelina koja se
pretežito koristi za gradnju kuća za odmor.
Građevinska područja naselja povremenog stanovanja potrebno je smanjiti i utvrditi u granicama
izgrađenog dijela u kojem je moguća samo interpolacija novih građevina.
Iznimno, u slučaju nelegalno izgrađene cjeline povremenog stanovanja mogućnost pravne
sanacije i granica građevinskog područja utvrdit će se PPUO, a građevine izvan tako utvrđenog
građevinskog područja moraju se ukloniti.
Uz turističko-rekreacijske zone mogu se planirati i zone za novo povremeno stanovanje kao
višestambeni način gradnje.
U postupku utvrđivanja građevinskih područja zona povremenog stanovanja uz vodotoke
potrebno je istražiti i uvažiti erozijsko djelovanje toka i stabilnosti obale na odron i klizanje.
Izvan građevinskih područja naselja moguće je utvrđivati građevinska područja za:
-
turističko-rekreacijske građevine i zone,
športsko-rekreacijske građevine i zone,
gospodarske zone,
pojedinačne gospodarske komplekse,
groblja, sajmišta i deponije otpada i slične komunalne građevine i komplekse,
zdravstvene građevine i komplekse,
vojne građevine i komplekse.
Građevinska područja iz prethodnog stavka utvrđuju se sukladno smjernicama i uvjetima
PPOBŽ.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
48
Gospodarskom zonom smatra se područje veće od 5.000 m2 na kojem se planira formiranje više
građevinskih parcela za gospodarsku namjenu.
Pojedinačnim gospodarskim kompleksom smatra se parcela na kojoj su izgrađeni ili se planira
izgradnja međusobno funkcionalno povezanih gospodarskih sadržaja.
Građevinsko područje za turističko-rekreacijske i športsko-rekreacijske zone izvan naselja može
se utvrditi samo na područjima za koja je u PPUO utvrđeno da postoje prirodni uvjeti za
planiranu namjenu.
U cilju vrednovanja turističkog prostora procjenjuje se potreba izrade programa razvoja turizma
za područje općine.
Građevinska područja za nove gospodarske zone izvan naselja mogu se utvrđivati uz područna
središta (Bizovac, Dalj, Semeljci, Tenja i Višnjevac) i lokalna središta u pravilu na zemljištu nižih
razreda, a izuzetno III i IV razreda, ako u blizini naselja nema drugog zemljišta, te ako u naselju
nema mogućnosti za utvrđivanje takve zone.
Iznimno, formiranje građevinskih područja za nove gospodarske zone uz ostala (ruralna) naselja
moguće je samo na temelju programa razvoja općine.
Građevinsko područje za gospodarske zone izvan naselja dimenzioniraju se sa max. 35,0 m2/st.
Pod brojem stanovnika podrazumijeva se broj stanovnika gravitacijskog područja, koje se
utvrđuje u PPUO, a utvrđena površina gospodarske zone umanjuje se za površine postojećih
gospodarskih zona u gravitacijskom području.
Iznimno, moguće je planirati i veće površine na temelju programa razvoja Općine što je
potrebno posebno obrazložit i argumentirati.
Građevinsko područje za pojedinačne gospodarske komplekse izvan naselja moguće je
utvrđivati u sljedećim slučajevima:
-
ako je kompleks izgrađen prije stupanja na snagu PPOBŽ,
ako je izgradnja kompleksa vezana za eksploataciju mineralnih sirovina.
Iznimno, moguće je utvrditi građevinsko područje za gospodarski kompleks temeljen na
poljoprivrednoj proizvodnji, ako se gradi uz gospodarske građevine u funkciji obavljanja
poljoprivrednih djelatnosti.
Građevinska područja za nova groblja i deponije utvrđuju se na temelju provedenih prethodnih
istraživanja pogodnosti lokacije, a do tada se prostor rezervira u PPUO kroz namjenu površina s
mogućim alternativnim lokacijama.
Građevinska područja za građevine i komplekse zdravstva izvan naselja moguće je utvrditi na
područjima za koja je PPUO utvrđeno da postoje specifični prirodni uvjeti (termalne vode,
specifični klimatski uvjeti ili druge osobitosti).
d) Gospodarstvo
Budući gospodarski razvoj Županije prvenstveno će počivati na korištenju prirodnih resursa,
ljudskom potencijalu te ulaganju kapitala.
Poljoprivreda je istaknuta kao najvažnija komparativna prednost te se u skladu s tim prioritet
daje razvoju prehrambene industrije, ali će se poticati razvoj i onih djelatnosti koje imaju tradiciju,
tržište i odgovarajući kadrovski potencijal.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
49
Prostornim planom utvrđeni su uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru.
Izgradnja gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrede usmjerava se u komplekse postojećih
ratarskih pogona i farmi u građevinska područja naselja, izdvojenih gospodarskih zona i
pojedinačnih gospodarskih kompleksa, a omogućava se i izgradnja izvan granica građevinskog
područja. Pri tome se ograničava kapacitet građevina za uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u
naseljima, a zabranjuje se izgradnja građevina za uzgoj stoke u gradovima. Prostorni položaj
građevina za uzgoj stoke u izdvojenim gospodarskim zonama, pojedinačnim gospodarskim
kompleksima i izvan građevinskog područja utvrđuje se u odnosu na blizinu naselja i blizinu
kategoriziranih cesta.
Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog
područja utvrđuju se smjernice vezane za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih smjernica i uvjeta
je s jedne strane poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti korištenje
poljoprivrednog zemljišta za intenzivnu proizvodnju, a s druge spriječiti neopravdanu izgradnju
izvan granica građevinskog područja, te zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište i krajobrazne
osobitosti područja Županije.
Izgradnja građevina industrije, malog gospodarstva i poduzetništva usmjerava se prioritetno u
građevinska područja naselja u cilju veće iskorištenosti postojećih gospodarskih zona i postojeće
komunalne infrastrukture.
Prostornim planom omogućava se osnivanje novih gospodarskih zona, izdvojenih od
građevinskog područja naselja, koje je potrebno komunalno opremiti. Također se omogućava
izgradnja pojedinačnih gospodarskih kompleksa izvan naselja, ali isključivo vezanih uz
poljoprivrednu proizvodnju i eksploataciju mineralnih sirovina, te u slučaju postojećih građevina
za koje se u PPUO ocijeni mogućnost legalizacije.
Izgradnja turističkih, sportskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja i lokalitete koji su
Prostornim planom određeni za ovu namjenu, a za koje je obvezno utvrđivanje građevinskih
područja.
Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma. Njihova
veličina kao i izgradnja stambenih zgrada izvan građevinskog područja uvjetuje se izgradnjom
gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje.
Uz javne kategorizirane ceste dozvoljava se izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja
tranzitnog turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja.
e) Društvene djelatnosti
Prostorni plan Osječko-baranjske županije definira potrebu oblikovanja mreže i prostora za
razvitak društvenih djelatnosti u sklopu planova užeg područja (PPUO, GUP, DPU), ali propisuje
obvezni minimum sadržaja društvenih djelatnosti i osnovnih funkcija u naselju, ovisno o sustavu
naselja.
Za naselje Popovac, kao općinsko središte, obveza je smjestiti:
-
općinska izvršna tijela
osnovnu školu
dom kulture
zdravstvenu stanicu
ljekarnu
veterinarsku ambulantu
dječji vrtić
trgovački centar
sajmište
financijsko posredovanje
poštu
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
50
Za naselje Kneževo, kao manje lokalno središte, obveza je smjestiti:
f)
mjesni odbor
osnovna škola
dom kulture
zdravstvenu stanicu
ljekarnu
veterinarsku ambulantu
trgovinu mješovite robe
Promet
Cestovni i zračni promet
U okviru Prostornog plana Osječko-baranjske županije (2002. god.), definirani su temeljni ciljevi
u razvitku prometnog sustava Županije.
U Prostornom planu Osječko-baranjske županije planirani zahvati na prometnom sustavu koji se
nalaze na području općine Popovac su sljedeći:
-
rekonstrukcija i održavanje javnih kategoriziranih cesta radi povećanja nosivosti i potrebnih
proširenja kolnika, uz naglašavanje potrebe proširenja kolnika postojećih županijskih cesta
na min. 5,50 m,
omogućavanje uređenja poljoprivrednih uzletišta, pri čemu se uz sigurnost prometa moraju
osigurati i uvjeti zaštite okoliša i kvaliteta življenja u kontaktnim područjima.
Poštanski promet
Razvojnim planovima u poštanskoj djelatnosti na području Osječko-baranjske županije ne
planira se takva izgradnja koja bi posebno obvezivala u planovima razvoja na području općine
Popovac.
Prostornim planom Županije definirana je buduća Poštanska mreža, ali je u međuvremenu došlo
do organizacijskog preustroja poštanske djelatnosti.
Telekomunikacije
Program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unapređenju već postignutog, relativno
visokog stupnja razvijenosti i pratit će dostignuća razvijenih država Zapada.
Treba osigurati kontinuitet dosadašnjih programa i mjera te i dalje primjenjivati i pratiti nove
tehnologije telekomunikacija uz slijedeće smjernice:
- izgraditi preostalu mrežu baznih postaja kako bi se pokrivenost što više približila 100%
pokrivanju, a kod izgradnje primijeniti tehnologiju baznih postaja bez posada kako bi
zahtijevani prostor za instalaciju bio što manji (minimalno zahtjevan).
- kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim,
ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, a stare mreže zamjenjivati
minikanalizacijom.
Prioriteti se odnose na obnovu ratom uništene mreže i integriranje u sustav Republike Hrvatske,
zatim na priključenje još nepriključenih mjesta odnosno povećanje i modernizaciju postojećih
kapaciteta.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
51
Treba dovršiti magistralnu mrežu svjetlovodnih komunikacija te istražiti i izgraditi mrežu RTV
odašiljača za pokrivanje cijelog područja svim programima.
g) Energetika
Plinoopskrba
U Prostornom planu Osječko-baranjske županije, kao dokumentu prostornog uređenja šireg
područja, planirana je plinoopskrba i naselja općine Popovac. Stoga postoji obveza za općinu
Popovac planiranje lokalnog plinoopskrbnog sustava kao osnovu za izgradnju plinoopskrbnog
sustava Općine.
Elektroenergetika
Plan razvoja elektroenergetske mreže temelji se na unapređenju već postignutog razvoja
elektroenergetske mreže na području Općine.
Prostornim planom Županije definirana je koncepcija razvoja elektroenergetske mreže cijele
Županije, dakle i za općinu Popovac.
Obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja, a to je PP Osječko-baranjske
županije, nalažu dogradnju prijenosne i distribucijske mreže u skladu s porastom
elektroenergetskih potreba.
h) Vodnogospodarstvo
Vodoopskrba
Prostornim planom Osječko-baranjske županije planira se izgradnja javnog vodoopskrbnog
sustava koji bi obuhvaćao sva tri naselja iz sastava Općine.
Ovo je samo dio većeg, regionalnog sustava vodoopskrbe sjeverne Baranje. Regionalni sustav
se bazira na nekoliko većih izvorišta (Livade, Topolje i Prosine). Na području općine Popovac
osnovni magistralni pravac je Branjin Vrh-Popovac-Branjina-Podolje, te odvojak PopovacKneževo.
U trenutku izrade PPŽ Osječko-baranjske nisu bili dovršeni vodoistražni radovi na planiranom
vodocrpilištu Topolje, pa planirani spoj od crpilišta do magistralnog voda Popovac-Draž ide
područjem općine Popovac. Okončanjem vodoistražnih radova lokacija crpilišta se pomakla
prema istoku tako da spojni vod od crpilišta više nije na području općine Popovac.
Odvodnja
Na ovom području nema izgrađenog sustava odvodnje. PPŽ-om su sva tri naselja svrstana u
kategoriju manjih naselja s planiranom vodoopskrbom u manje osjetljivim područjima.
Za ovu kategoriju naselja planirana je izgradnja malih uređaja s aeracijom-prokapnika uz
rotirajuće diskove, ozračne aerobne zemljane lagune i biljne uređaje.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
52
Korištenje voda, uređenje vodotoka i voda i melioracijska odvodnja
Prema PPŽ nema obveza spram područja općine Popovac koji se razlikuju od postojećeg
stanja.
i)
Poljoprivredno i šumsko zemljište
Prostornim planom Osječko-baranjske županije utvrđeno je poljoprivredno zemljište isključivo
osnovne namjene, a u okviru kojega je izdvojeno vrijedno obradivo tlo, te ostala obradiva tla, te
je istaknuta potreba racionalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, a što uključuje i
njegovu zaštitu od nepotrebne i nekontrolirane prenamjene.
U cilju sustavne zaštite vrijednog poljoprivrednog zemljišta ističe se potreba uspostavljanja
sustava trajnog motrenja, kako bi se prikupila saznanja o stanju tala i o procesima oštećenja i
onečišćenja.
Županijskim planom utvrđene su šume i šumsko zemljište te potreba njihove zaštite od
prenamjene.
Cilj gospodarenja šumama i šumskim zemljištem je očuvanje ekosustava, izraženo kroz
općekorisne funkcije šuma, te osiguranje potrajnosti, što podrazumijeva upravljanje i uporabu
šuma i šumskog zemljišta, tako da se u šumi održava biološka raznolikost, sposobnost
obnavljanja, vitalnost i gospodarski potencijal.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
53
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
1.1.3.2.
54
Ocjena postojećih prostornih planova
Prostorni plan (bivše) općine Beli Manastir
Područje općine Popovac prije važećeg teritorijalnog ustroja pripadalo je bivšoj općini Beli
Manastir. Za bivšu općinu Beli Manastir izrađen je 1982. godine Prostorni plan općine Beli
Manastir i tri Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) općine Beli Manastir i to Izmjene i
dopune (''Službeni glasnik općina Beli Manastir'', br. 9/87.) koje su ustvari u potpunosti novi plan
jer su izmjene napravljene i u tekstualnom i u grafičkom dijelu plana i Izmjene i dopune
(''Službeni glasnik općine Beli Manastir'', br. 12/90.) koje se odnose uglavnom na izmjene
granica građevinskog područja do kojih je došlo zbog snimanja stanja na području Baranjske
planine, na lijevoj obali Dunava i desnoj obali Drave i zbog izrade Izmjena i dopuna GUP-a Beli
Manastir i Darda i PUN-a Kneževi Vinogradi koji su tada bili u izradi.
U izmjenama i dopunama 2000. godine (''Županijski glasnik'' Osječko-baranjske županije
3/2000.) mijenjani su dijelovi krupne infrastrukture i Odredbe za provođenje u dijelu izgradnje
izvan građevinskog područja.
Planske postavke navedenih planova rađene su na osnovi tadašnjeg prostorno-teritorijalnog i
administrativnog ustroja, kao što su i gospodarske i društvene projekcije rađene na temelju
tadašnjeg društveno-ekonomskog sustava.
Političke i gospodarske promjene nastale osamostaljivanjem Republike Hrvatske, promjena
zakonske regulative u području prostornog uređenja kao i novi zakoni koji su doneseni u vezi s
vlasničkim odnosima nad zemljištem, komunalnom djelatnosti, poljoprivrednim zemljištem,
zaštitom prirode i čovjekova okoliša, vode i dr. utjecali su na potrebu izrade novog prostornog
plana za područje općine Popovac.
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na
demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
1.1.4.1.
Demografski potencijal
Demografski potencijal (prema podacima popisa 2001. god.) značajno je oslabljen u odnosu na
prethodna razdoblja. Slabljenje se ogleda u smanjenju ukupnog broja kao posljedice prisilnog
iseljavanja za vrijeme privremene okupiranosti te starenja kao prirodnog procesa.
Obnovom naselja i povratkom prognanika demografska slika bi se trebala popraviti. Na
popravljanje demografske slike također bi trebao utjecati gospodarski razvoj, putem otvaranja
radnih mjesta u poduzetništvu za što ima potrebe formiranja gospodarskih zona
Ocjenjuje se stoga da demografski potencijal neće biti ograničavajući činitelj daljnjeg razvitka.
1.1.4.2.
Naselja
Naselja općine Popovac, u pogledu demografskih, gospodarskih i prostornih značajki,
karakterizirana su relativno malim brojem stanovnika (prosječna veličina naselja Općine mjerena
brojem stanovnika iznosi 370 stanovnika), s relativno nerazvijenom gospodarskom djelatnošću,
ali značajnim prirodnim potencijalima.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
55
Najveće naselje općine, prema broju stanovnika, te zastupljenosti društvenih i gospodarskih
djelatnosti je naselje Popovac.
1.1.4.3.
Građevinska područja
Postojeća građevinska područja naselja Općine, utvrđena Prostornim planom (bivše) općine Beli
Manastir definirana su u odnosu na zatečene potrebe naselja .
S obzirom da su potrebe stanovanja, te pratećih sadržaja stanovanja izmijenjene, potrebno je
revidirati postojeće granice građevinskih područja naselja u skladu s planiranim brojem
stanovnika za plansko razdoblje Plana, te osigurati prostor za povećani razvoj gospodarskih
djelatnosti, te za sadržaje sporta i rekreacije
Također je potrebno preispitati potrebu zadržavanja ili ukidanja građevinskih
ekonomija i farmi.
1.1.4.4.
područja
Gospodarski potencijal
Općina Popovac raspolaže značajnim prirodnim potencijalima koji prije svega predstavljaju
poljoprivredni proizvodni prostor (oko 78%) površine Općine).
Današnji stupanj korištenja ovog potencijala nije na zadovoljavajućoj razini, a što je posljedica
okupiranosti, promjene vlasničkih odnosa i poznatih problema u poljoprivredi koji nisu zaobišli ni
općinu Popovac. Isto je i s nekad poznatom tvornicom poljoprivrednih strojeva u Kneževu. Novih
značajnijih gospodarskih potencijala zapravo nema i tek bi se trebali ovim Planom stvoriti
prostorni uvjeti za razvoj poduzetništva.
1.1.4.5.
Promet
a) Cestovni promet
Dio sjeverozapadne granice Općine je ujedno i državna granica Republike Hrvatske prema
Republici Mađarskoj. Položaj uz granicu uvijek nosi i određenja ograničenja u pogledu razvitka i
položaja prometnih sustava.
Osim toga elementa i loše stanje postojećih cestovnih prometnica koje povezuju naselja unutar
Općine je dodatni ograničavajući element za budući prostorno-prometni razvitak promatranog
prostora-prometni razvitak promatranog prostora.
Primarni zadatak u razvitku budućeg prometnog (cestovnog) sustava je rekonstrukcija
postojećih i izgradnja novih prometnica u funkciji osiguranja minimalnog komunalnog standarda
u pogledu pristupačnosti i prohodnosti prostora.
b) Pošta, telekomunikacije i RTV sustav veza
Poštanski promet
Kvaliteta ukupnih poštanskih usluga iskazuje se kroz pokazatelje kvalitete prijama poštanskih
pošiljaka, brzine i sigurnosti prijenosa pošiljaka, te kvalitete dostave i isporuke pošiljaka.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
56
Kvalitetna organizacija prijama poštanskih pošiljaka treba omogućiti korisnicima što veću
pristupačnost u korištenju poštom, smanjiti vrijeme čekanja korisnika pred šalterima te ubrzati i
pojednostaviti manipulaciju prijama pošiljaka.
Prema podacima o prosječnom broju km2 koji otpada na jedan poštanski ured i prosječnom
broju stanovnika koji dolazi na jedan poštanski ured područje Poštanskog središta Osijek po
gustoći poštanskih ureda u prosjeku je Republike Hrvatske, što se odnosi i na općinu Popovac.
S obzirom na instaliranu terminalnu opremu na šalterima, kvaliteta prijama poštanskih pošiljaka
je znatno poboljšana u odnosu na ranije godine što omogućuje ugrađena suvremena oprema i
priključenje na informatički sustav.
Prijevoz poštanskih pošiljaka obavlja se vlastitim prijevoznim sredstvima HP, a samo u iznimnim
slučajevima koriste se vozila drugih prijevoznika. U voznom parku HP još ima starijih vozila koja
treba zamijeniti novim kako bi se omogućio brži i sigurniji prijevoz.
Telekomunikacije
Ocjena stanja telekomunikacija na području Općine pokazuje visoku razvijenost. Kapaciteti
spojnih svjetlovoda komutacijskih čvorova s nadređenim TKC, kapaciteti izgrađenih komutacija i
njihova mogućnost dogradnje daje velike mogućnosti za razvoj.
Izgrađena kabelska mjesna telekomunikacijska mreža također omogućava dogradnju i
priključenje novih korisnika.
Analiza mogućnosti razvoja telekomunikacija prikazuju da planiranom ugradnjom suvremene
tehnologije postoje velike mogućnosti u opsegu, kvaliteti, asortimanu i brzini usluga.
Na području Općine izgrađene su dvije bazne (osnovne) postaje pokretnih telekomunikacija, ali
pokrivenost područja cijele Općine ne zadovoljava, te postoji potreba za dodatnim baznim
postajama.
RTV sustav veza
Izgrađeni objekti RTV sustava unutar granica Općine pokriva i prostor općine Popovac (i šire)
programima HRT i drugih postaja, međutim radi povećanja kvaliteta prijama postoji potreba za
još jednim objektom.
Mogućnost montaže satelitskih antena na svaku zgradu omogućava znatno veći izbor TV
programa.
1.1.4.6.
Energetika
a) Plinoopskrba
Pri ocjeni stanja treba prvenstveno napomenuti da na području Općine nema niti se planira
nalazište ugljikovodika, te nama naftovoda i plinovoda šireg društvenog značaja. Također još
nije izgrađena distribucijska plinovodna mreža na području Općine.
Ograničenje predstavlja geografski položaj Općine u odnosu na glavnu opskrbnu točku, a to je
mjerno redukcijska stanica (MRS) u Belom Manastiru. Tek nakon izgradnje magistralnog ili
međunarodnog plinovoda i MRS-Beli Manastir moguća je šira plinoopskrba naselja Općine.
Drugi pravac napajanja naselja Općine je zatvaranje plinovodne mreže u prsten priključenjem
na planiranu plinovodnu mrežu općine Draž.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
57
b) Elektroenergetika
Ocjena stanja postojeće elektroenergetske mreže na području Općine ukazuje da je relativno
dobra, premda se ne može jednoznačno odrediti, nego se procjenjuje u ovisnosti o naponskoj
razini.
Na 10(20) kV naponskoj razini stanje transformacije je dobro jer se ugrađeni transformatori u
trafostanicama po potrebi mogu zamijeniti jačim ili izgraditi nove i time pratiti novonastale
potrebe za električnom energijom. Nadzemni 10(20) kV dalekovodi zbog sadašnjeg vršnog
opterećenja mogu egzistirati dok budu zadovoljavali, pogotovo poslije rekonstrukcije dalekovoda
10(20) kV Branjin Vrh-Popovac. Treba konstatirati da su trafostanice 10(20)/0,4 kV napajane iz
tri pravca, te zbog toga sigurnost napajanja u potpunosti zadovoljava.
Niskonaponska 0,4 kV mreža najvećim dijelom je stara vođena po krovovima s krovnim stalcima
i za sada uglavnom zadovoljava u opskrbi električnom energijom. Na mjestima s većim padom
napona od dozvoljenog, naponske prilike se mogu popraviti rekonstrukcijama, tako da se
niskonaponski vodovi na tim dijelovima zamijene vodovima većeg presjeka (u pravilu SKS).
Javna rasvjeta i na dijelovima naselja gdje je izgrađena ne zadovoljava suvremene standarde
za javnu rasvjetu kolnika i nogostupa.
1.1.4.7.
Vodnogospodarstvo
a) Vodoopskrba
Postojeće stanje vodoopskrbe je loše. Od tri naselja samo Kneževo ima sustav za vodoopskrbu,
a i taj sustav je u lošem stanju i u pogledu mreže i u pogledu crpilišta (količina i kakvoća vode).
Uvođenjem crpilišta ''Topolje'' u proizvodnju stvorili su se realni uvjeti za realizaciju planiranog
vodoopskrbnog sustava Općine.
b) Odvodnja otpadnih voda
Stanje glede odvodnje otpadnih voda je katastrofalno i zahtijeva promptno rješenje. Planiranom
izgradnjom sustava za vodoopskrbu općine Popovac, potrošnja vode će se povećati (a time i
količine otpadnih voda u septičkim jamama) što će dodatno opteretiti otpadnim tvarima
podzemlje i pliće vodonosne slojeve. Loše stanje potencira i korištenje Odvodnog kanala
Karašica za evakuaciju nepročišćenih otpadnih voda iz sustava odvodnje grada Beli Manastir.
Takve vode se Odvodnim kanalom Karašica transportiraju preko teritorija Općine (u
neposrednoj blizini naselja Popovac i Branjina) do vodotoka Karašica i nadalje do Dunava.
Za sva naselja postoji mogućnost izgradnje individualnih sustava odvodnje i uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda.
c) Uređenje vodotoka
Postojeće stanje regulacijskih građevina je zadovoljavajuće. Glede zaštite od erozija i bujica,
registrirano područje Baranjske planine karakterizira neuređenost bujičnih tokova te erozija i
odnošenje materijala na niži teren. Ovakvo stanje nije zadovoljavajuće.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
58
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Izgrađeni sustav melioracijske odvodnje funkcionira na zadovoljavajući način, osim na dijelu koji
se tiče detaljne kanalske mreže (kanali III i IV reda). Redovnim održavanjem detaljnih
melioracijskih objekata moguće je zadovoljavajuće funkcioniranje sustava melioracijske
odvodnje.
Na području Općine nema poljoprivrednih površina uključenih u sustav navodnjavanja. Blizina
vodotoka pak garantira mogućnost izgradnje sustava navodnjavanja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
2.
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1.
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA
59
2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
2.1.1.1.
Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija
Na području Županije odvija se proces urbanizacije karakterističan za cijelu Hrvatsku, koji je
praćen pojačanim rastom gradova i urbanizacijom jednog dijela općinskih središta i prigradskih
naselja te smanjivanjem broja stanovnika u velikom broju seoskih naselja. Imajući u vidu
navedene procese, kao osnovni ciljevi razvoja naselja utvrđuju se:
•
Policentrični razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i razvoj
seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja svojih
općina.
U tom cilju potrebno je:
-
•
osnažiti mrežu središnjih naselja,
osnažiti naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja,
poticati gospodarsko jačanje područnih i lokalnih središta.
Očuvati naseljenost pograničnih područja
U tom cilju potrebno je:
-
•
racionalizirati mrežu naselja, te osnažiti mrežu središnjih naselja u pograničnim
područjima
Revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije
U tom cilju potrebno je:
-
u ruralnim naseljima koja se nalaze uz zaštićena i posebno vrijedna područja i značajne
prometne koridore poticati usmjerenje u pravcu turističkog razvoja,
-
povećati razinu infrastrukturne opremljenosti i prometne dostupnosti ruralnih naselja,
-
osnažiti povezanost poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem
gospodarstva u središnjim naseljima.
2.1.1.2.
Razvoj infrastrukturnih funkcija
Promet
Cestovni i zračni promet
U utvrđivanju ciljeva razvoja prometnog sustava na županijskoj razini polazi se od sljedećih
opredjeljenja:
-
podržavati razvojne ciljeve i programe regionalne i državne razine, i
promovirati ciljeve i programe županijske razine i uklopiti ih u cjelinu prometnog sustava.
U skladu s navedenim opredjeljenjima utvrđeni su Ciljevi razvoja prometnog sustava po
pojedinim podsustavima Županije.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
60
Cestovni promet Županije će se razvijati u skladu sa sljedećim ciljevima:
•
•
•
•
•
uključivanje prostora Županije u Europsku prometnu mrežu,
poboljšanje prometne povezanosti Županije s ostalim područjima Hrvatske,
poboljšanje stanja i služnosti cestovne mreže Županije,
rješavanje konfliktnih točaka tranzitnog prometa i naselja,
poboljšanje prometne povezanosti pograničnog područja i područja posebne državne skrbi
s ostalim dijelovima Županije.
U razvoju zračnog prometa cilj Županije je, a odnosi se i na područje općine Popovac:
•
uređenje letjelišta za poljoprivrednu avijaciju.
Poštanski promet
Na području općine Popovac u poštanskoj djelatnosti postoje dvije građevine od županijskog
značaja to su PU, stoga planovima razvoja nisu predviđene nove građevine županijskog
značaja.
Telekomunikacije i RTV sustav veza
Razvoj telekomunikacija, kako na području cijele Županije, tako i na području općine Popovac
određen je razvojnim planovima telekomunikacija kojima će se zadovoljiti sve potrebe i za
početak 21. stoljeća.
U mobilnoj mreži cilj je izgradnja dovoljno baznih postaja (GSM) za pokrivenost cijelog područja
Općine, uključujući sustave novih generacija.
U RTV sustavu veze cilj je izgradnja dodatnog objekta radi omogućavanja boljeg prijama
signala.
Cijevni transport plina
Ciljevi razvoja sustava za transport plina Županijskog značaja sadrže i ciljeve prostornog razvoja
Državnog značaja, koji obuhvaćaju izgradnju magistralnih plinovoda u širem okruženju. Na
području općine Popovac ne planiraju se plinovodi šireg društvenog značaja.
Elektroenergetika
Elektroenergetski sustav Županije se sastoji od proizvodnje, prijenosa i distribucije električne
energije. U skladu sa ciljevima, smjernicama i pravcima razvoja energetskog sustava Republike
Hrvatske utvrđenim u Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, ciljevi
razvoja elektroenergetskog sustava u Županiji su sljedeći:
-
povećati proizvodnju električne energije,
osigurati potrebne količine električne energije,
dograditi prijenosnu mrežu,
razvijati distribucijsku mrežu i omogućiti kvalitetnu opskrbu krajnjih potrošača,
uskladiti razvoj elektroenergetskog sustava s razvojem naselja i gospodarstva.
Zadovoljavanje potrebe za energijom u buduće treba dopunjavati i korištenjem alternativnih
izvora energije na temelju prirodnih resursa. Pošto korištenje alternativnih izvora energije može
doprinijeti značajnim uštedama cilj razvoja je:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
-
61
podsticanje na korištenje alternativnih energetskih izvora gdje god za to postoji ekonomski
interes.
Vodnogospodarstvo
Županijskim prostornim planom su postavljeni osnovni ciljevi pred sustav vodoopskrbe:
•
•
•
•
•
javnom vodoopskrbom obuhvatiti 90% domaćinstava i podmiriti potrebe gospodarstva,
podići standard opskrbljenosti vodom na nivo koji odgovara normama, a koji u okviru
Županije zahtijeva prosječno 200 l/stan/dan,
definirati zone sanitarne zaštite crpilišta,
angažirati nova crpilišta,
prići izgradnji potrebne transportne i distribucijske mreže.
U uređenju vodotoka i voda osnovni cilj je:
•
•
•
zaštititi područje Općine od poplava. U tom cilju je potrebno vodograđevne objekte održavati
u tehnički i hidrološki ispravnom stanju, te zapuštene odvodne melioracijske kanale tehnički
čišćenjem i rekonstrukcijom uvesti u funkciju,
osigurati funkcioniranje melioracijskih sustava,
razvijati sustav navodnjavanja.
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
Od Strateških ciljeva koji se odnose na zaštitu resursa, za prostor Osječko-baranjske županije
pa tako i za prostor općine Popovac mogu se izdvojiti sljedeći:
-
očuvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljišta i šuma,
sprječavanje (ograničavanje) pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko zemljište,
osiguranje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od onečišćenja,
identifikacija i očuvanje krajobraznih značajki s posebnom pažnjom na oblikovanje
mješovitih struktura,
zaštita i očuvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodene površine.
Potrebno je u tom kontekstu, naglasiti nužnost veće zaštite šuma, poljoprivrednog zemljišta, te
očuvanje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda.
Šume imaju višefunkcionalno značenje. Uz sirovinsku funkciju (gospodarsku), šume imaju još i
socijalnu i ekološku funkciju, odnosno zaštitu, estetsku i rekreacijsku u potencijalnim turističkim
područjima u blizini većih gradova. Površine šuma je potrebno povećati na mogućem šumskom
zemljištu i degradiranim šumama. Treba jačati ekološku komponentu održivog gospodarenja
šumama i pošumljavati nove površine.
Pri tome treba:
-
svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljavanjem, te utvrditi područja za
pošumljavanje na temelju odnosa poljoprivreda-šumarstvo-izgrađeni prostor i radi zaštitne
funkcije šuma,
kontinuirano pratiti stanje šuma,
šumama gospodariti na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu,
poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja naselja, turističkih i rekreacijskih
područja namijenjenih uljepšavanju izgleda krajolika i rekreacije.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
62
Poljoprivreda je jedan od rijetkih sektora gospodarstva koji ima najvećim dijelom obnovljive
resurse. Osnovni cilj u budućnosti bi trebao biti očuvanje i korištenje zemljišta za poljoprivrednu
svrhu usklađivanjem interesa svih korisnika u prostoru.
Treba poduzeti sljedeće:
-
smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,
povećati kontrolu uporabe agrotehničkih sredstava,
pojačati druge mjere u području gospodarstva, energetike i dr., koje posredno utječu na
oštećenje zemljišta,
usmjeravati i poticati proizvodnju zdrave hrane.
Vode su jedan od najznačajnijih prirodnih izvora, a u ostvarivanju strategije «održivog razvitka»
u gospodarenju vodama jedno od najvažnijih je načelo racionalnog korištenja voda.
U planiranju vodnogospodarskih objekata davati prednost onima, koji imaju višenamjensko
korištenje, pa uz osnovnu funkciju osiguravaju zahvate za industriju, za sustave za
navodnjavanje, za opskrbu vodom ribnjaka, te pružaju mogućnosti za turističko-sportskorekreacijske aktivnosti.
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
Glavni ciljevi zaštite okoliša u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske su:
•
•
•
•
učinkovito očuvanje prostora i postizanje više i ujednačenije razine kakvoće života,
razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se trajno optimirali
učinci njegovog korištenja,
usuglašavanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim europskim (svjetskim ekološkim
kriterijima uz saniranje postojećeg stanja tamo gdje je potrebno),
sveobuhvatno i trajno uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje.
Za pojedine kategorije prostora nužno je postupno i kontrolirano ublažavati sukobe različitih
interesa, vodeći računa o vrijednosnim prioritetima.
Suvremeno planiranje prostora podrazumijeva aktivno uključivanje svih slobodnih površina u
postupku planiranja, što znači da je status planiranja krajolika izjednačen s planiranjem
izgrađenih površina (npr. obveza izrade prostornih planova područja posebnih obilježja).
Procjenjuje se da će daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave sve više jačati svijest o
vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja, te se može iz te razine očekivati
postavljanje strožih kriterija, a time i obveza zaštite vrijednosti prostora u cilju njegovog očuvanja
za budućnost.
Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske planiranje krajolika treba dobiti
izjednačeni status s planiranjem izgrađenih područja. Prirodne krajolike treba očuvati u što većoj
mjeri, a tamo gdje su narušene prirodne i estetske vrijednosti sanirati odgovarajućim mjerama
osmišljenim na temelju preporuka iz krajobraznih osnova pojedinih županija (pažljivi i
vrijednostima krajolika ograničeni hidroenergetski i agromelioracijski zahvati, usmjeravanje
korisnika trasa infrastrukturnih sustava u zajedničke koridore, sprječavanje bespravne izgradnje
i nekontroliranog odlaganja otpada, sanacija površinskih rudokopa biološkom rekultivacijom
usporedno s iskorištavanjem i drugo). Dakle, prirodne krajolike treba sačuvati, osigurati prirodnu
raznolikost i zaštititi biološki potencijal, naročito onaj koji je osobenost područja. Ni jedna
djelatnost ne smije trajno poremetiti režime krajolika, a tamo gdje je oštećena treba izvršiti
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
63
sanaciju. Treba podizati razinu svijesti o vrednovanju prirodnog prostora kao izuzetno vrijednom
bogatstvu, ali i ograničenom resursu.
Nadalje, treba provjeriti koncept daljnjega krajobraznog, rurističkog i arhitektonskog oblikovanja,
ponovo otkriti i primjereno vrednovati zanemarenu graditeljsku baštinu i u najvećoj mogućoj
mjeri poštivati povijesnost prostora, lokalne osobitosti, mjerilo, tradiciju i vrijedna iskustva u
korištenju, organizaciji i oblikovanju prostora.
2.2.
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA
2.2.1. Demografski razvoj
Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske, prostor općine Popvac se nalazi u
problemskoj cjelini ratom zahvaćenih područja za koje je temeljna odrednica stvaranje osnova
za povratak stanovništva i obnovu. Prostor aktivnosti i uređenja naselja planski se dimenzionira
prema predratnom broju stanovnika (popis iz 1991. godine), a nesklad između broja povratnika
u prvoj etapi i ukupnog kapaciteta prostora je osnov za planiranje etapnosti realizacije.
Ova odrednica je prihvaćena i u ciljevima demografskog razvoja u Prostornom planu Osječkobaranjske županije.
Uvažavajući ovo, na području općine Popovac je cilj dostići broj stanovnika iz 1991. godine do
kraja planskog razdoblja 2015. godine, što znači 3.623 stanovnika.
Tablica br. 24.
BROJ STANOVNIKA PO NASELJIMA 2015. GODINE
Red. broj
1.
2.
3.
Naselje
Branjina
Kneževo
Popovac
Broj stanovnika 2015.
god.
633
1.408
1.582
Sukladno istom cilju, ukupno stanovništvo bi 2015. godine živjelo u ukupno 1.252 kućanstava.
Tablica br. 25.
BROJ KUĆANSTAVA 2015. GOD. PO NASELJIMA
Red. broj
1.
2.
3.
Naselje
Branjina
Kneževo
Popovac
Prosječna veličina kućanstava
(članova)
2,8
2,8
3,0
Broj kućanstava
2015. god.
224
499
529
Specifični kontingenti stanovništva 2015. godine
Za planiranje broja i kapaciteta objekata društvenih djelatnosti, izračunati su specifični
kontingenti stanovništva 2015. godine.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
64
PREDŠKOLSKO I OSNOVNOŠKOLSKO OBRAZOVANJE
•
dječji vrtić
•
osnovno obrazovanje
-
I-IV razred
V-VIII razred
111 djece
148 učenika
177 učenika
MREŽA SPORTSKIH OBJEKATA
-
7-10 god.
11-14 god.
15-18 god.
19-24 god.
25-34 god.
35-44 god.
45-59 god.
60 i više god.
155 korisnika
177 korisnika
211 korisnika
245 korisnika
380 korisnika
572 korisnika
717 korisnika
895 korisnika
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture
Prostorna struktura Općine određuje se namjenom i načinom korištenja prostora, prvenstveno
njegovih prirodnih potencijala, te razvojem naselja i infrastrukturnih sustava.
Osnovni cilj u formiranju prostorne strukture jeste:
•
racionalno korištenje prirodnih potencijala i razvijanje stvorene strukture na način održivog
razvoja, odnosno razvoja usklađenog s mogućnostima, ograničenjima i obvezama zaštite
prostora.
U planiranju razvoja prostorne strukture Općine polazi se od sljedećih opredjeljenja:
•
•
•
očuvanje vrijednog poljoprivrednog zemljišta ograničavanjem širenja građevinskih područja i
grupiranjem infrastrukture u jedinstvene koridore,
zadržavanje i povećanje šumskih površina pošumljavanjem neobraslog šumskog zemljišta,
dimenzioniranje građevinskih područja sukladno realnim potrebama razvoja i racionalno
korištenje građevinskog zemljišta.
Razvoj gospodarstva primarno će biti vezan uz resursne osnove Općine, geoprometni položaj,
izgradnju novih proizvodnih kapaciteta te tradicionalna iskustva i znanja stanovništva.
Opći cilj prostorno-gospodarskog razvoja Općine u planskom razdoblju je optimalno i racionalno
koristiti prostor u proizvodne i lokacijske svrhe na principima održivog razvoja. Konkretni ciljevi
na toj osnovi su:
•
Razvijati gospodarstvo na prirodnim resursima.
Cilj je nadogradnja sadašnje poljoprivredne proizvodnje kroz finalnu proizvodnju hrane.
S tim u svezi potrebno je razvijati djelatnosti prerađivačke industrije koja nedostaje u
strukturi gospodarstva. Također treba težiti obnovi i formiranju obiteljskih gospodarstava
koja bi u svom sastavu razvijala i male kapacitete prerade.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
•
65
Iskoristiti pogranični položaj Općine
Treba pogranični položaj pretvoriti u prednost na način razvijanja pograničnog gospodarstva
u suradnji sa susjednom državom Mađarskom.
•
Razvijati malo i srednje poduzetništvo
Za razvoj poduzetništva prioritetno je potrebno aktivirati (urediti i komunalno opremiti)
prostor rezerviran za gospodarsku zonu u kojoj je cilj formirati prostorne uvjete za lociranje
malih i srednjih proizvodnih i uslužnih kapaciteta
Prostor Općine treba uključiti u turističku ponudu Baranje, odnosno Podunavlja putem
razvoja ruralnog turizma i ugostiteljsko-turističke valorizacije postojećeg ribnjaka u Popovcu.
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture
2.2.3.1.
Naselja
Osnovni ciljevi razvoja ruralnih naselja na području Republike Hrvatske, pa tako i općine
Popovac, definirani i u Nacionalnom planu djelovanja za okoliš su:
1.
2.
3.
Očuvanje i razvoj regionalnih identiteta i regionalnih značajaka
Ekonomski, prostorno uravnotežen i održivi razvoj sela sa zaštitom okoliša kao jednom
od osnovnih postavaka
Kvalitetni životni uvjeti za cjelokupno seosko stanovništvo.
Održivi razvoj ruralnih područja valja usmjeriti na podizanje životnoga standarda uz
uvažavanje posebnosti prostorno razvojnih težnji s zaštitom okoliša odnosno:
•
•
•
•
•
Zadovoljiti kvalitetne estetske, kulturne i ekološke funkcije sela, koje se temelje na
zaštiti prirodnih i kulturnih potencijala područja s očuvanjem tipoloških značajki
identiteta sela i integralnom zaštitom stambenog naslijeđa, i to kroz očuvanje
raznolikosti okoliša, preoblikovanje i kvalitetan razvoj sela, poboljšavanje kakvoće
životnoga standarda sela, obnovu i iskorištavanje postojećega stambenog fonda kroz
očuvanje stare izgradnje te ugrađivanje elemenata stare izgradnje u novogradnju,
obnavljanje i sanaciju manje kvalitetnih i degradiranih dijelova ruralnoga područja,
zaštitu objekata i područja glede očuvanja kulturnog naslijeđa, prilagodbu novogradnje
postojećem identitetu sela, usmjeravanje izgradnje na područja gdje je komunalna
infrastruktura već riješena ili najbolje riješena.
Omogućiti regionalne interese i težnje tako da ruralni prostor ostane naseljen.
Osigurati veću funkcionalnost seoskih naselja te njihov veći utjecaj na okolna
područja kako bi se stvorili uvjeti za optimalan razmještaj naselja u prostoru i za njihovu
bolju prožetost.
Prostorno optimalizirati infrastrukturni sustav kako bi se sve vrste djelatnosti na
državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini učinile dostupnim.
Povećati prometnu (i energetsku) djelotvornost smanjivanjem potreba za dnevnom
migracijom.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
2.2.3.2.
66
Društvena infrastruktura
Razvoj društvene infrastrukture ovisan je o postojećem političko-teritorijalnom ustroju, utvrđenoj
mreži društvene infrastrukture na nivou županije/države (Odluka o mreži osnovnih škola na
području Osječko-baranjske županije, Županijski glasnik 4/94., Mreža zdravstvene djelatnosti,
NN, 85/02.), propisanim minimumima putem prostornih planova (Prostorni plan Osječkobaranjske županija), te konkretnim potrebama proizašlim iz razvojnog usmjerenja naselja.
S obzirom na postojeće stanje u pogledu društvenih djelatnosti, potrebno je planski predvidjeti
osnovne ciljeve razvoja:
-
razvoj društvene infrastrukture uskladiti sa sustavom središnjih naselja, te razvojem i
razmještajem stanovništva,
osigurati minimalne uvjete zdravstvene zaštite, a sukladno Mreži zdravstvenih djelatnosti
(NN, 85/02.),
u oblasti osnovnog obrazovanja izgraditi sportske dvorane,
u oblasti predškolskog odgoja formirati dječje vrtiće s jaslicama (ciljevi obuhvaćenosti
djece predškolskim odgojem na nivou države su 60%),
u djelatnosti kulture:
-
2.2.3.3.
razvijati mrežu domova kulture,
kulturne ustanove i kulturne industrije pripremiti i prilagoditi strukturalnim promjenama
uzrokovanim novim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama,
osigurati kontinuitet predstavljanja predajne baštine,
valorizirati i uključiti predajom usvojeno blago u jedinstven turistički proizvod,
prihvatiti i dalje razvijati multikulturalizam i interkulturnu komunikaciju,
poticati individualno stvaralaštvo.
Prometna infrastruktura
a) Cestovni promet
Na nivou Općine ciljevi planiranog razvoja prometnog sustava su sljedeći:
-
uređenje, rekonstrukcija ili izgradnja nekategoriziranih cesta koje su u funkciji pristupa
izgrađenim zonama naselja ili lokalitetima od interesa za Općinu,
izgradnja ceste uz sjeverni rub Baranjske planine (na pravcu Branjina-Beli Manastir),
poboljšanje javnog autobusnog prijevoza u pogledu učestalosti linija, te uređenja ili
izgradnje novih autobusnih stajališta,
uređenje uličnih profila u naseljima, izgradnjom parkirališta, pješačkih staza, uređenjem
odvodnog sustava, te uređenjem zelenih površina).
b) Pošta i telekomunikacije
Poštanski promet
Ciljevi prostornog uređenja od općinskog značaja u poštanskoj djelatnosti obuhvaćaju sljedeće:
-
uvrštavanje u plan razvoja HP investicijsko održavanje poslovnih prostora PU u skladu s
budućim potrebama,
povećanje broja dostava tjedno u naselju Popovac.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
67
Telekomunikacije
Županijski plan razvoja telekomunikacija posredno, ali i izravno utječe na ciljeve od
općinskog značaja.
Osnovni cilj je dogradnja mjesnih telefonskih mreža kako bi se svim stanovnicima
pružale sve raspoložive telekomunikacijske usluge uključujući i kabelsku televiziju.
2.2.3.4.
Energetska infrastruktura
a) Plinoopskrba
Ciljevi razvoja općinskog značaja obuhvaćaju samo izgradnju lokalnih plinoopskrbnih sustava,
tako da se omogući korištenje prirodnog plina u svim naseljima Općine i što većeg broja
korisnika u plinoficiranim naseljima.
Cilj razvoja plinoopskrbnog sustava su izgradnja distribucijskog plinoopskrbnog sustava kojim će
se omogućiti korištenje plina u svim naseljima Općine.
b) Elektroenergetika
Ciljevi razvoja elektroenergetske mreže općinskog značaja identični su ciljevima Državnog i
Županijskog značaja, osobito u dijelu koji se odnosi na razvoj distribucijske mreže i
zadovoljavanje potreba potrošača. Sukladno utvrđenim ciljevima potrebno je dograditi postojeći
distribucijski elektroenergetski sustav.
2.2.3.5.
Vodnogospodarstvo
a) Vodoopskrba
Osnovni cilj razvoja vodoopskrbe je opskrba svakog stanovnika kao i drugih korisnika dovoljnim
količinama kvalitetne vode. Pošto na ovom području nije do sada izgrađena mreža, nužno je
osigurati prostor za smještaj magistralnih vodova kao i same mreže unutar građevinskog
područja (u poprečnom profilu ulica).
b) Odvodnja
Cilj izgradnje odvodnog sustava na području Općine je zaštita podzemnih i površinskih voda od
onečišćenja otpadnim komunalnim vodama. Samim tim se uspješnije čuva zdravlje stanovnika
ovog kraja. Cilj je izgradnja javnih sustava za odvodnju na koji bi se priključila sva domaćinstva i
industrija te kontrolirano odvesti prikupljenu otpadnu vodu do uređaja za pročišćavanje prije
konačnog upuštanja u okoliš.
c) Uređenje vodotoka i voda
Cilj aktivnosti iz ove oblasti je održavanje funkcionalnosti postojećeg sustava kako bi se
omogućio kontrolirani i neškodljivi protok voda i njihovo namjensko korištenje, te efikasna
obrana od poplava. Cilj radnji na zaštiti od erozija i bujica je stabilizirati korita i smanjiti erozije te
zaustaviti odnošenje nanosa na niži teren.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
68
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Općinski je cilj održavanje funkcionalnosti izgrađene mreže melioracijskih kanala, te tako
odvoditi suvišne vode s poljoprivrednog i drugog zemljišta. Cilj uspostave sustava
navodnjavanja je uključivanje što većeg broja poljoprivrednih površina u buduća navodnjavana
područja.
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara
2.2.4.1.
Krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti
Terenskom analizom i ocjenom krajobraznih osobitosti utvrđena je potreba izdvajanje pojedinih
prostora ili dijelova u područja posebnih uvjeta korištenja:
Područja posebnih uvjeta korištenja
•
Spomenik parkovne arhitekture Park uz dvorac u Kneževu
Podržava se i dalje zaštita parkovne površine Park uz dvorac u Kneževu u smislu njegove
estetske, stilske, kulturno-povijesne vrijednosti i obilježja zbog kojih je stavljen pod Zakonsku
zaštitu.
•
Baranjska planina
Povezano s orografskom strukturom i prirodnim osobitostima ovdje se razvio krajolik vinograda i
voćnjaka, kojega upotpunjuju enklavirani šumski oblici i male parcele individualne figure
vikendica, s točkama i potezima značajnim za panoramske vrijednosti. Obronci tzv. ''surduci'' sa
strmim usjecima u lesnoj strukturi obrazuju karakteristične oblike.
Prepoznatljivost ovog prostora je u orografskim izmjenama i vinogradarskoj komponenti i
uklopljenim u izmjeni obronaka i kotlina strmih zasjeka s karakterističnom arhitekturom vinskih
podruma.
Ovo je krajolik izražene vizualne dinamike bliskih elemenata i široko otvorene vizure u dubinu
prostora i horizont.
Zbog estetske vrijednosti i krajolika karakterističnih za ovo područje, sklop Baranjske planine
predlaže se za planersku zaštitu.
Ova cjelovitost dio je šireg poteza koji se nastavlja i izvan područja Općine.
2.2.4.2.
1.
2.
3.
Kulturna dobra
Sela, zaseoci, pojedinačne zgrade spomeničkih obilježja, sakralni spomenici (crkve,
kapelice, poklonci i raspela), kultivirani krajolici, kao i pripadajuće građevine
moraju biti na stručno prihvatljiv i vrstan način uključeni u budući razvitak općine i
županije.
Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnovu kulturnih dobara proizlaze
iz Zakona i Uputa, koji se na nju odnose (uključujući i sve naknadne izmjene i
dopune):
Zakon o zaštiti kulturnih dobara, Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju.
Propisanim mjerama utvrđuje se obavezni upravni postupak te način i oblici
graditeljskih i drugih zahvata na: pojedinačnim spomenicima građevinama, građevnim
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
4.
69
sklopovima, arheološkim lokalitetima, parcelama na kojima se spomeničke građevine
nalaze te pojedinim (zonama) zaštite naselja.
Posebnom konzervatorskom postupku osobito podliježu sljedeći zahvati na zaštićenim
građevinama, sklopovima, predjelima i lokalitetima, popravak i održavanje postojećih
građevina, nadogradnje, pregradnje, preoblikovanje i građevne prilagodbe (adaptacije),
rušenja i uklanjanja građevina, ili njihovih dijelova, novogradnja na zaštićenim
parcelama ili unutar zaštićenih predjela, funkcionalne promjene postojećih
građevina i izvođenje radova na arheološkim lokalitetima. U skladu s navedeni m
zakonima za sve nabrojane zahvate na građevinama, sklopovima, predjelima
(zonama) i lokalitetima, za koje se Prostornim planom treba utvrditi obaveza zaštite, kod
nadležne ustanove za zaštitu spomenika (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu
kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Osijeku, Kuhačeva 27) potrebno je
ishoditi propisane suglasnosti:
a) posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole),
b) prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevne dozvole) i
c) nadzor u svim fazama radova, provodi nadležna Uprava za zaštitu kulturne
baštine.
5.
6.
7.
8.
Zaštićene građevine, kod kojih su utvrđena spomenička svojstva i na koje se
obavezno primjenjuju sve spomeničke odredbe, smatraju se sve građevine, koje su
registrirani i preventivno zaštićeni spomenici.
Za svaku pojedinačnu povijesnu građevinu kod koje su utvrđena spomenička
svojstva kao najmanja granica zaštite utvrđuje se pripadna parcela ili njen
povijesni vrijedni dio. Povijesne građevine obnavljaju se cjelovito zajedno s
njihovim okolišem; pristupom zgradi, vrtom, perivojem, voćnjakom, dvorištem, i si.
Vrijedne gospodarske zgrade izgrađene u naseljima moraju se sačuvati bez obzira na
nemogućnost zadržavanja njihove izvorne namjene te se mogu prenamijeniti u drugu
namjenu koja će poslužiti u svrhu predstavljanja i promidžbe tradicijskog graditeljstva.
Nove gospodarske i stambene zgrade mogu se graditi poštujući tradicijske materijale i
volumene koje neće poremetiti naslijeđene strukture građenja.
Osim ruralnih cjelina unutar granica prostornog plana nalazi se i više pojedinačnih
zaštićenih profanih i sakralnih građevina, arheoloških lokaliteta i, etnoloških spomenika, i
spomen obilježja vezanih za radnički pokret i drugi svjetski rat te zbirki pokretnih predmeta po
crkvama.
Arheološki lokaliteti
Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara regulirana je između ostalog i zaštita arheoloških
nalazišta i nalaza te se stoga na ove lokalitete i na preostalo područje općine Popovac
primjenjuju propisane odredbe iz ovog Zakona.
Registriranim arheološkim lokalitetima granice rasprostranjenosti utvrđene su katastarskim
česticama.
Na tim se lokalitetima, svi zemljani radovi koji uključuju kopanje zemljišta dublje od 40 cm,
moraju izvesti ručnim iskopom pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno utvrđene
posebne uvjete zaštite i odobrenje Konzervatorskog odjela u Osijeku, koji može propisati i
prethodno izvođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja. Sva izgradnja na
navedenim lokalitetima uvjetovana je rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na
prethodno izdane uvjete i odobrenje.
Evidentiranom se arheološkom lokalitetu zbog neistraženosti ne mogu utvrditi točne granice.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
70
Stoga se površina na tom lokalitetu može koristiti na dosad uobičajeni način, a ukoliko se na
istom planira izvođenje građevinskih radova, potrebno je ishoditi posebne uvjete zaštite te
prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela u Osijeku.
Također, ukoliko bi se na preostalom području Općine, prilikom izvođenja građevinskih ili bilo
kojih drugih zemljanih radova naišlo na arheološko nalazište ili nalaze, radove je nužno prekinuti
te bez odlaganja obavijestiti Konzervatorski odjel u Osijeku, kako bi se sukladno odredbama
Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara poduzele odgovarajuće mjere osiguranja te zaštite
nalazišta i nalaza.
2.3.
CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
Racionalno korištenje i zaštita prostora vezano je uz učinkovitu funkcionalnu organizaciju
naselja i veličinu prostora koji je obuhvaćen granicama građevinskih područja. Na temelju
sagledanog stanja u prostoru postojećih naselja, utvrđuju se sljedeći ciljevi:
•
Optimalno korištenje građevinskog područja
U tom cilju potrebno je:
•
•
-
postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećih
građevinskih područja i sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja,
-
svođenje dimenzija građevinskih područja na veličinu primjerenu potrebama i u skladu s
kriterijima iz PPŽOB,
-
usmjeravanje izgradnje unutar postojećih građevinskih područja u dijelove koji su već
opremljeni komunalnom infrastrukturom.
Očuvanje kulturnih dobara i vrijednih dijelova naselja
-
očuvanje i revitalizacija pojedinih građevina (etnoloških, sakralnih),
-
zaštita postojećih i stvaranje novih ambijentalnih vrijednosti.
Osiguranje zdravog okoliša
U tom cilju potrebno je:
-
utvrditi stanje okoliša u naseljima,
-
poduzeti mjere sanacije u ugroženim dijelovima naselja,
-
planirati i provoditi mjere zaštite u procesu izgradnje i uređenja naselja.
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja
Postojeće granice građevinskih područja naselja općine Popovac definiranih Prostornim planom
(bivše) općine Beli Manastir potrebno je preispitati i korigirati zbog velike razlike u površinama
izgrađenih područja naselja i samih građevinskih područja.
Kod definiranja planiranih granica građevinskih područja za naselja općine Popovac, treba uzeti
u obzir osnovne smjernice propisane Prostornim planom Osječko-baranjske županije,
Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Programom mjera za unapređenje
stanja u prostoru Republike Hrvatske:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
•
71
Ispitati mogućnost gradnje (prostorne rezerve) unutar postojećeg građevinskog područja,
a posebno nedovršenih dijelova, te u odnosu na kapacitete postojeće infrastrukture.
Oblikovati građevinska područja primjereno geomorfološkim značajkama kao naseljsku
cjelinu, odvojeno od druge takve cjeline.
Odrediti građevinska područja izvan koridora državne i regionalne infrastrukture,
poljoprivrednih zemljišta bonitetne klase propisane Zakonom, nestabilnih terena,
vodozaštitnih zona i izvan površina od posebnog značenja za obranu.
•
•
Posebnu pažnju potrebno je usmjeriti na postojeća građevinska područja ekonomija i farmi
Hatvan, Malo Kneževo, Buziglica i Zona kod Popovca u smislu zadržavanja, prenamjene ili
ukidanja građevinskih područja.
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
Razvoj naselja usmjerava se u pravcu unapređenja uvjeta života kvalitetnom unutarnjom
organizacijom, osobito s gledišta razmještaja funkcija i pokrivenosti prostora potrebnom
komunalnom infrastrukturom. U skladu s navedenim, utvrđuju se osnovni ciljevi:
•
Razviti i urbanizirati općinsko središte da bi postalo nositelj razvoja područja Općine
•
Osigurati prostorne uvjete u svim naseljima za razvoj djelatnosti koje mogu potaknuti razvoj
•
Poboljšati unutarnju organizaciju naselja
U tom cilju potrebno je:
-
•
planirati razvoj prvenstveno na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja,
odgovarajućim prostornim razmještajem i mjerama zaštite izbjegavati konfliktne situacije
vezane uz odnos pojedinih sadržaja prema stanovanju (promet, gospodarski sadržaji),
razvijati mrežu sadržaja društvenih djelatnosti u skladu s funkcijama naselja i razvojnim
potrebama,
osigurati prostore za zelenilo, sport, rekreaciju i zajedničke potrebe.
Podići razinu komunalne opremljenosti
U tom cilju potrebno je:
-
rekonstruirati i modernizirati postojeće kolnike koji su u funkciji već izgrađenih zona,
izgraditi i organizirati površine za promet u mirovanju u skladu s potrebama,
izgraditi javni vodoopskrbni sustav u svim naseljima (i u Kneževu je potrebno izgraditi
novi),
izgraditi javni odvodni sustav u svim naseljima,
izgraditi plinoopskrbni sustav Općine s ciljem pokrivanja što većeg broja stanovništva,
dograditi telekomunikacijsku mrežu unutar građevinskih područja naselja u skladu s
porastom potreba, što obuhvaća i građevine pokretne mreže (baze postaje),
rekonstruirati i dograditi distribucijske elektroenergetske mreže na 10(20) kV i 0,4 kV
naponskoj razini u skladu s potrebama,
rekonstruirati i izgraditi javnu rasvjetu u svim ulicama naselja Općine.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
3.
PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1.
PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU
NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE
72
Prostorni razvoj Županije temelji se na prirodnim obilježjima prostora, mreži naselja i
infrastrukturnih sustava, utvrđenim prostornim mogućnostima, ograničenjima i ciljevima budućeg
razvoja, te očekivanom demografskom razvoju i utvrđenim osnovnim pravcima gospodarskog
razvoja.
Dominantnu ulogu u organizaciji prostora Baranje čini osovina Beli Manastir-Osijek koja
izgradnjom međunarodne autoceste Budimpešta-Osijek-Ploče (Vc) dobiva još veće značenje i
predstavljat će temeljnu okosnicu razvitka Županije.
Općina Popovac se prostire sjeverozapadno od navedene osovine razvoja i na nju će se vezati
putem postojeće državne ceste D-7 preko planirane obilaznice Belog Manastira i deniveliranog
raskrižja. U zoni Belog Manastira.
S obzirom na prirodne osobitosti i vrijednosti područja Županije u dijelu prostora općine
Popovac, izdvaja se područje Baranjske planine. Ovo područje predstavlja dio osnove mogućeg
turističkog razvoja, a s obzirom na uvjete i način korištenja, izdvaja se kao područje na kojem se
ograničavaju određeni zahvati u prostoru i štite prirodna obilježja.
Područje općine Popovac je dio pograničnog prostora Županije uz državnu granicu s
Republikom Mađarskom i pripada 1. skupini Područja posebne državne skrbi. U skladu s tim u
općini Popovac treba poticati gospodarski razvoj te unapređivati društveni standard i
infrastrukturnu opremljenost s ciljem revitalizacije naselja i gospodarstva.
Gospodarska struktura Županije je određena korištenjem prirodnih resursa, korištenjem
postojećih kapaciteta te izgradnjom odgovarajućih novih za koje postoji opravdanje po
ekonomskim i tržišnim kriterijima. U prostorno-gospodarskom modelu značajno je usmjerenje na
formiranje gospodarskih zona u ili uz općinska središta ili veća naselja radi ravnomjernijeg
gospodarskog razvoja, a doprinos razvoju gospodarstva treba dati osnaživanje turizma kroz
adekvatnu valorizaciju lokaliteta od županijskog i općinskog značaja.
3.2.
ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE
PROSTORA
Organizacija prostora Općine uvažava razvojna opredjeljenja Županije, što znači da preuzima
obveze iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije. To se prvenstveno odnosi na
infrastrukturne građevine od važnosti za Županiju, obveze zaštite vrijednih prirodnih prostora, te
ostale planske mjere zaštite.
Organizaciju prostora općine Popovac prvenstveno određuju prirodna obilježja i mreža naselja.
U prostoru Općine dominira poljoprivredno zemljište (78%) i zbog osobite vrijednosti ono se
planira za poljoprivrednu proizvodnu namjenu.
Jugoistočni dio Općine obuhvaća dio Baranjske planine. Obilježje ovog prostora je raznolika
orografska struktura koju čine voćnjaci, vinogradi, izgrađene strukture u izmjeni sa šumskim
enklavama. Ovaj prostor se planerskim mjerama štiti kao vrijedan prirodni predjel i predstavlja
resurs za razvoj turizma i rekreacije.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
73
U Planu su definirane površine osnovne namjene (poljoprivredne i šumsko zemljište, te vodna
površina) koje su strukturirane u odnosu na vrijednost i način korištenja.
Korištenje i namjena površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. ''Korištenje i namjena
površina''.
Građevinska područja su prikazana na kartografskim prikazima u mjerilu 1:5.000, a sadrže
izgrađene i površine za izgradnju. Građevinska područja su prikazana u okviru utvrđenih
granica, one su višenamjenska i mogu se razrađivati planovima užih područja.
Infrastrukturni sustavu su prikazani na grafičkim prikazima br. 2.A. i 2.B., u mjerilu 1:25.000 i
prostor za razvoja prikazan je linijski, a građevine simbolima.
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina
Tablica br. 26.
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA
Red.
broj
NAMJENA POVRŠINA
OZNAKA
(*)
1.
1.1.
Ukupno
Izgrađeni dio GP
Građevinska područja
naselja stalnog stanovanja
Ukupno
GP1
Građevinska
područja
povremenog stanovanja
naselja
Ukupno
Građevinska područja gospodarskih
zona van naselja
GP2
Ukupno
1.5.
Građevinska područja turističkorekreacijskih i turističko-ugostiteljskih
zona
Ukupno
Građevinska područja groblja
Ukupno
GP3
Izgrađeni dio GP
Ukupno
3.1.
POLJOPRIVREDNO TLO
ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENEOBRADIVO
Osobito vrijedno obradivo tlo
3.2.
3.3.
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
3.
5,94
-
GP5
Ukupno
150,87
5,94
GP4
IZGRAĐENE STRUKTURE
VAN GRAĐEVINSKOG
PODRUČJA
Površine za iskorištavanje
energetskih sirovina
Površine za iskorištavanje
geotermalne vode
Ostale površine za
iskorištavanje mineralnih
sirovina
Rekreacijsko područje
7,97
103,69
Izgrađeni dio GP
2.
488,43
321,46
Izgrađeni dio GP
1.4.
ha/stan
5,5
431,09
Izgrađeni dio GP
1.3.
stan/ha
GRAĐEVINSKA PODRUČJA
Izgrađeni dio GP
1.2.
UKUPNO
(ha)
649,45
4,21
-
E1
-
E2
-
E3
-
R
-
-
-
4.703,12
P1
2.246,58
Vrijedno obradivo tlo
P2
1.864,52
Ostala obradiva tla
P3
592,02
1,3
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
4.
4.1.
ŠUME ISKLJUČIVO OSNOVNE
NAMJENE
Gospodarske šume
4.2.
4.3.
74
Ukupno
Š1
274,11
Zaštitne šume
Š2
500,08
Š3
-
7.
Šume posebne
namjene
OSTALO ŠUMSKO ZEMLJIŠTE
ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE
OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO,
ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE
VODNE POVRŠINE
7.1.
Vodotoci
7.2.
Jezera
7.3.
Akumulacije
7.4.
5.
6.
0,2
Ukupno
ŠZ
-
-
Ukupno
PŠ
-
-
Ukupno
_____
37,88
0,01
20,16
_____
-
A
-
Retencije
____
-
7.5.
Ribnjaci
____
8.
OSTALE POVRŠINE
8.1.
Posebna namjena
8.2.
Promet
8.3.
Deponija komunalnog
otpada
8.4.
Sajmište
9.
774,19
Ukupno
____
17,72 (mali dio u GP naselja
Popovac)
64,94
0,02
N
____
64,94
OK
-
S
-
OPĆINA UKUPNO
6.228,60
1,7
Napomena: Površine navedene u tablici br. 26., utvrđene su mjerenjem na kartografskom prikazu br.
1. ''Korištenje i namjena površini'' u Mj. 1:25.000 izuzev prometnica koje su utvrđene na
temelju orijentacijskih širina koridora.
U površine vodotoka uključeni su samo veći vodotoci koji su na karti ''Korištenje i
namjena površina'' označeni površinom.
Ukupna površina Općine utvrđena mjerenjem na kartografskom prikazu razlikuje se od
površine Općine dobivene iz Područnog ureda za Katastar od koje je manja za 12,40 ha.
3.2.1.1.
Struktura površina
Ukupna površina općine Popovac utvrđena je mjerenjem na kartografskom prikazu br. 1.
''Korištenje i namjena površina'' u mj. 1:25.000 i iznosi 6.228,60 ha i ona će se koristiti u
daljnjem tekstu za iskazivanje odgovarajućih prostornih pokazatelja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
75
Tablica br. 27.
PLANIRANA STRUKTURA POVRŠINA
Površina
ha
Naziv
Struktura
%
I. Površine isključivo osnovne namjene
1. Poljoprivredno tlo
2. Šume
II. Višenamjenske površine
1. Građevinska područja
2. Vodne površine
3. Ostale površine (promet
UKUPNO:
4.703,12
774,19
75,5
12,4
649,45
37,88
64,94
6.228,60
10,4
0,6
0,10
100,00
IZVOR: Tablica br. 26. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina
Kako je vidljivo iz tablice, poljoprivredno tlo je najzastupljenije u ukupnoj površini prostora
Općine. Šume su relativno malo zastupljene i najveći dio ima važnu funkciju u zaštiti tla
Baranjske planine od erozije.
3.2.1.2.
Građevinska područja
Postojeća građevinska područja naselja općine Popovac (definirana Prostornim planom (bivše)
općine Beli Manastir), preispitana su, te utvrđena planirana u skladu s osnovnim smjernicama
propisanim Prostornim planom Osječko-baranjske županije, Strategijom prostornog uređenja
Republike Hrvatske, te Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN, br. 50/99.).
Granice građevinskih područja preispitane su u ovisnosti o specifičnostima naselja, te po
kriterijima Odredaba za provođenje Prostornog plana Osječko-baranjske županije koji definira
maksimalnu površinu građevinskih područja.
Maksimalna površina građevinskih područja ovisna je o postojećem broju stanovnika i
postojećoj površini izgrađenog područja naselja, te planiranom broju stanovnika za plansko
razdoblje, pri čemu odnos planirane površine i planiranog povećanja stanovništva (m²/st.) ne
može biti veći od odnosa izgrađene površine i postojećeg broja stanovnika. Ukupna površina
građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od zbroja površine
izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje stanovništva.
Na osnovu navedenih kriterija, te razvojnih specifičnosti svakog pojedinog naselja, utvrđene su
planirane granice građevinskih područja naselja stalnog stanovanja, građevinskog područja
naselja povremenog stanovanja, građevinsko područje gospodarske zone, te građevinskog
područja groblja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
76
1. Građevinska područja naselja stalnog stanovanja
Tablica br. 28.
PLANIRANA GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA STALNOG STANOVANJA
1.
BRANJINA
144,11
90,82
63,0
PROGNOZIRANA
GUSTOĆA
NASELJENOSTI 2015. G.
(st/ha).
4,41
2.
KNEŽEVO
108,52
78,46
72,3
12,97
3.
POPOVAC
278,90
152,18
54,6
6,71
488,43
321,46
65,8
7,42
NASELJE
UKUPNO:
•
POVRŠINA
(ha)
IZGRAĐENI DIO
ha
%
Građevinsko područje naselja Branjina obuhvaća središnje izgrađeno područje naselja, te
neizgrađeno područje:
-
na zapadnom dijelu kao područje na kojem se omogućavaju veće dubine građevnih
čestica radi smještaja djelatnosti koje je potrebno udaljiti od stambenih građevina
na istočnom dijelu područje za planirano povećanje stanovništva.
Površina građevinskog područja iznosi 144,11 ha, od čega je izgrađeno 90,82 ha.
•
Građevinsko područje naselja Kneževo obuhvaća postojeće izgrađeno područje naselja
Kneževo s obodno neizgrađenim površinama za planirano povećanje stanovništva.
Sjeverno od naselja utvrđeno je izdvojeno građevinsko područje naselja koje obuhvaća
postojeću izgradnju bivše karaule.
Ukupna površina građevinskog područja Kneževo iznosi 108,52 ha, od čega je izgrađeno
78,46 ha.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
77
Tablica br. 29.
POVRŠINA PL. GRAĐ.PODRUČJA / MAX.
DOPUŠTENA POVRŠINA GRAĐ.PODR.
POVRŠINA PLANIRANOG GRAĐ. PODRUČJA
(ha)
MAKSIMALNA DOPUŠTENA POV. GRAĐ.
PODR.
PLANIRANE POVRŠINE ZA RAZVOJ ŠPORTA,
REKREACIJE, TURIZMA, GOSPODARSTVA
(ha)
0,24
635
257
61,75
152,57
190,71
190,71
144,11
0,76
lokalno
(inicijalno
razvojno)
središte
944
78,46
0,08
1408
464
38,57
117,03
146,28
146,28
108,52
0,74
veće
lokalno
(inicijalno
razvojno)
središte
1079
152,18
0,14
1582
503
70,94
223,12
278,90
278,90
235,8
0,85
2401
321,46
0,13
3625
1224
171,26
492,72
615,89
615,89
488,43
0,79
UKUPNO + 25%
PORAST BROJA STAN.
ukupno
UKUPNO - POVRŠINA IZGRAĐ. PODRUČJA +
POVRŠINA ZA PLANIRANO POVEĆANJE
BROJA STAN. (ha)
PLANIRANI BROJ STAN.
POPOVAC
POVRŠINA ZA PLANIRANO POVEĆANJE
BROJA STANOVNIKA (ha)
POVRŠINA IZGRAĐ. PODRUČJA (ha)
90,82
BRANJINA
KNEŽEVO
POVRŠINA IZGRAĐ. PODRUČJA / BROJ
STANOVNIKA 2001.(ha/st)
BROJ STAN. 2001.
378
CENTRALITET NASELJA
NASELJE
DOKAZ USKLAĐENOSTI DIMENZIONIRANJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA
NASELJA S MAKSIMALNIM DOPUŠTENIM POVRŠINAMA DEFINIRANIM PPOBŽ
0,00
2. Građevinska područja povremenog stanovanja–Baranjska planina
•
Građevinsko područje povremenog stanovanja–Baranjska Planina utvrđeno je na dijelu
Baranjske planine južno od naselja Popovac i Branjina.
Građevinsko područje obuhvaća izgrađeno područje, te neizgrađene površine interpolirane u
postojeću izgradnju.
Građevinsko područje površine je 150,87 ha, od čega je 68,7% izgrađeno.
3. Građevinska područja gospodarskih zona
•
Građevinsko područje gospodarske zone Kneževo smješteno je istočno od građevinskog
područja naselja stalnog stanovanja Kneževo, uz državnu cestu D7 (sa južne strane), a
obuhvaća izgrađeno područje bivše ciglane i pripadajućih građevina.
Gospodarska zona je površine 5,94 ha, od čega je 100,0% površine izgrađeno.
Gospodarska zona planirana je kao proizvodno-poslovne.
Gravitacijsko područje gospodarske zone je područje općine Popovac.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
78
Tablica br. 30.
PLANIRANA GRAĐEVINSKA PODRUČJA GOSPODARSKIH ZONA
NASELJE
1.
Gospodarska zona
Kneževo
UKUPNO:
POVRŠINA
(ha)
IZGRAĐENI DIO
ha
%
5,94
5,94
100,0
5,94
5,94
100,0
IZVOR: ZPO-OSIJEK
4. Građevinsko područje groblja
Utvrđuje se građevinsko područje groblja sjeverno od naselja Branjina.
Građevinsko područje utvrđeno je na kč.br. 170 na građevnoj čestici postojećeg groblja.
Površina građevinskog područja iznosi 4,21 ha.
3.2.1.3.
Poljoprivredne površine
Poljoprivredne površine, kao vrijedan prirodni resurs, zauzimaju najveći dio općine Popovac,
preko 3/4 ukupnog općinskog teritorija (75,4%), te je stoga i opravdana potreba racionalnog i
ekonomičnog korištenja ovog prirodnog resursa.
Međutim, nije sve poljoprivredno zemljište jednako vrijedno, niti pogodno za obradu. Zbog toga
je potrebno izvršiti vrednovanje pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za određenu namjenu
uzimajući u obzir pedološke osobine tala, ali i druge kriterije (nagib, stjenovitost, dreniranost
4
itd.), a što je učinjeno u okviru izrade Namjenske pedološke karte RH 1:300.000.
Na osnovu navedenog načina utvrđivanja pogodnosti tala, te podataka Katastra o kulturi i klasi
5
zemljišta, te Pravilnika o sadržaju prostornih planova izvršena je procjena pogodnosti tala za
potrebe PPUO.
Na temelju navedenog pristupa, na području općine Popovac mogu se izdvojiti tla pogodna za
poljoprivredno korištenje sljedećih kategorija:
- osobito vrijedno obradivo tlo,
- vrijedno obradivo tlo,
- ostala obradiva tla,
Navedene kategorije i granice prostiranja svake od navedenih kategorija poljoprivrednog
zemljišta, prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. ''Korištenje i namjena prostora''.
Ucrtavanjem svake od navedenih kategorija zemljišta, te izmjerom ucrtanih površina pomoću
računara, utvrđene su sljedeće površine pojedinih kategorija tla: osobito vrijedno obradivo tlo
4
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju: Namjenska pedološka karta 1:300.000, Zagreb,
1996.
5
Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza i obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata
prostornih planova (NN, 106/98.)
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
79
prostire se na površini od 2.239 ha, vrijedno obradivo tlo na 1.864 ha. To znači da općina
Popovac raspolaže vrlo vrijednim obradivim zemljištem.
Ostala obradiva tla prostiru se na 592 ha.
Prostorna rasprostranjenost pojedinih kategorija poljoprivrednog zemljišta je sljedeća:
Osobito vrijedno obradivo tlo, koje čini 47,7% ukupnog poljoprivrednog zemljišta, najvećim
dijelom je zastupljeno na zapadu i sjeverozapadu Općine (najveće površine su oko naselja
Kneževo).
Vrijedno obradivo tlo je zastupljeno sa 40,0%, te rasprostranjeno na sjeveroistoku, istoku i jugu
Općine (sjeverno i zapadno od naselja Branjina i Popovac), te manjim površinama na zapadu
Općine, dok su ostala obradiva tla najviše zastupljena u jugoistočnom dijelu Općine, prema
području Baranjske planine, koja je mozaično prošarana područjima šume, te manjim
površinama poljoprivrednog zemljišta (osobito vrijednog, vrijednog i ostalog).
3.2.1.4.
Šumske površine
Šume su specifično prirodno bogatstvo koje danas sve više zahtijeva posebne uvjete očuvanja,
zaštite i razvoja.
Na prostoru općine Popovac zastupljene su gospodarske šume kojima gospodari Javno
poduzeće Hrvatske šume, te ostale šume i šumske površine u individualnom vlasništvu. U
strukturi šuma koje su pod upravom Hrvatskih šuma, gospodarske šume jedina su kategorija
šuma koja se pojavljuje, a njihov je udjel u ukupnim šumskim površinama ("Hrvatskih šuma")
100%. Šume posebne namjene (zaštitne šume od erozije, vjetra, klizišta te rekreacijske) na
prostoru Općine trenutno nisu prisutne. Planom se predlaže prevođenje gospodarskih šuma na
prostoru Baranjske planine u šume posebne namjene (zaštitne šume od erozije).
Šume općine Popovac nalaze se na području gospodarske jedinice Baranjska planina. Šumama
gospodari šumarija Batina. To su uglavnom prirodne mješovite šume hrasta lužnjaka i graba ali
ima i zastupljenih čistih sastojina bagrema, crnog oraha i euroameričke topole. Udio pojedinih
vrsta drveća u ukupnoj drvnoj zalihi je slijedeći: hrast lužnjak 50,7%, grab 5,3%, bagrem 19,1%,
crni orah 8,1%, euroamerička topola 5,7%, i ostale vrste drveća (d. voće, lipa, ostala tvrda
bjelogorica, ostala meka bjelogorica). Šume su dobrog zdravstvenog stanja i osim pojedinačnih
slučajeva nema izrazitog sušenja. Šume su dobrog zdravstvenog stanja i osim pojedinačnih
slučajeva nema izrazitog sušenja.
Za gospodarsku jedinicu je izrađena osnova gospodarenja s trajanjem od 10 godina, nakon
čega se izrađuje nova: Osnovom gospodarenja određuje se količina drvne zalihe (etat) koja se
treba posjeći u toku trajanja šumskogospodarske osnove, zatim se propisuju šumsko uzgojni
radovi jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma. Stoga se šume i šumsko zemljište
općine Popovac moraju koristiti prema (izrađenoj šumskogospodarskoj osnovi te osobito
Zakonom o šumama).
Osnovni ciljevi gospodarenja ovim šumama su: osiguranje postojanosti ekosustava, održavanje i
poboljšanje općekorisnih funkcija šuma, napredno i potrajno gospodarenje te korištenje šuma i
šumskih zemljišta na način i u takvoj mjeri da se održava njihova biološka raznolikost,
produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal.
U gospodarenju šumama nužno je u ovisnosti o obujmu sječe, obavljati obnovu šuma
pošumljavanjem, osobito kod onih sjeća kod kojih nije osigurana prirodna obnova šuma, te
provesti mjere uzgoja i zaštite (čišćenje i prorjeđivanje). Dugoročni plan unapređenja stanja
šuma u sebi uključuje uzgoj mješovitih sastojina koje su otpornije na kalamite izazvane
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
80
abiotskim ili biotskim faktorima. Uz ove mjere nužna je izgradnja šumskih prometnica kako bi
svaki dio šume u svim uvjetima bio dostupan, odnosno treba povećati otvorenost šuma.
Racionalnim gospodarenjem prostora mora se ograničiti smanjenje šumskih površina kao i
zahvati kojima se narušavaju prirodni uvjeti u staništima. Ne smije se dozvoliti širenje
poljoprivrednih površina na račun šumskih, dapače nužno je pošumljavanje svog zemljišta koje
nije pogodno za druge namjene.
Šumama i šumskim zemljištima u privatnom vlasništvu treba gospodariti na način koji je
sukladan gospodarenju šumama u vlasništvu Države.
U svim studijama i elaboratima o utjecaju građevina na okoliš posebnu pozornost treba posvetiti
mogućem negativnom utjecaju na šume i šumsko zemljište te u istima predvidjeti potrebne
mjere za smanjenje ili eliminiranje tih utjecaja.
Kod hidromelioracijskih zahvata kojima se korigira vodozračni režim obvezno treba šumama i
šumskom zemljištu osigurati bolje ili barem nepromjenjene uvjete.
Zaštita šuma treba obuhvatiti praćenje zdravstvenog stanja, kretanje nivoa podzemnih voda,
preventivne mjere zaštite od požara te represivne mjere poput avio zaprašivanja ako nisu nekim
drugim razlozima zabranjeni.
3.2.1.5.
Ostale površine
Ostale površine čine prometnice (64,94 ha), a utvrđene su mjerenjem dužina i orijentacijskih
širina koridora, te ribnjak južno od naselja Popovac. Ribnjak je u funkciji gospodarskog
korištenja, s tim što je manji dio u kontaktu s naseljem Popovac obuhvaćen građevinskim
područjem naselja (oko 4 ha), a planira se izgradnja ugostiteljsko-turističkih sadržaja.
3.3.
NASELJA
Sustav središnjih naselja ili sustav razvojnih žarišta, područja s većom koncentracijom
stanovništva, odnosno koncentracijom gospodarskih, društvenih i ostalih funkcija, sistematizira
područje općine na gravitacijska središta (gravitacijska žarišta) i gravitacijska područja ili kružne
prostore oko važnijih ili većih naselja .
Postojeću mrežu naselja općine Popovac čine 3 naselja: Popovac kao veće lokalno središte,
Kneževo kao lokalno središte, te naselje Branjina.
Planom se ne mijenja postojeća mreža naselja te je uspostavljen sustav središnjih naselja u
skladu sa smjernicama Prostornog plana Osječko-Baranjske županije.
Tablica br. 31.
SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE POPOVAC
SUSTAV
SREDIŠNJIH
NASELJA
NASELJE
:
Veće lokalno(inicijalno
razvojno) središte
Lokalno (inicijalno
razvojno) središte
Ostala naselja
POPOVAC
KNEŽEVO
BRANJINA
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
3.4.
81
PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
3.4.1. Gospodarske djelatnosti
3.4.1.1.
Proizvodne i uslužne djelatnosti
Sadašnji stupanj gospodarske razvijenosti općine Popovac nije zadovoljavajući i kako je već
istaknuto godine okupacije su u velikoj mjeri zaustavile ono što je bilo razvijeno prije 1991.
godine.
Obnova poljoprivrede koja je u tijeku će kroz Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u
državnom vlasništvu omogućiti okrupnjavanju seoskih gospodarstava koja trebaju postati
nositelji ne samo primarne poljoprivredne proizvodnje već se i aktivno uključiti u djelatnosti
prerade i seoskog turizma.
Za lociranje proizvodnih i uslužnih djelatnosti ovim Planom se osigurava gospodarska zona
izvan naselja Kneževo poslovno-proizvodne namjene.
Mali proizvodni kapaciteti tihih i čistih djelatnosti te razne usluge u funkciji svakodnevnih potreba
stanovništva moći će se locirati u građevinskim područjima naselja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
3.4.1.2.
82
Turizam
Područje općine Popovac kao dio područja Baranje ujedno je i dio kontinentalnog turističkog
prostora Osječko-baranjske županije i Republike Hrvatske. Općina Popovac je također i dio
graničnog područja Županije i Države, te s obzirom na takav položaj i raspoložive prirodne
resurse, za očekivati je u buduće značajniji razvoj ukupnog gospodarstva, a time i turizma.
Sadašnje stanje ukupnog gospodarstva, a time i ugostiteljstva i turizma, rezultat je rata,
privremene okupiranosti i nedostupnosti prostora.
Međutim, u budućem, planskom razvoju mogu se očekivati značajniji pomaci u okviru turizma i
ugostiteljstva, s obzirom na stvaranje preduvjeta za takav razvoj na državnoj razini. U strateškim
6
7
dokumentima prostornog i turističkog razvoja Države zalaže se za aktivniji pristup
kontinentalnom turističkom prostoru i kontinentalnom turizmu, te za ravnomjerniji turistički razvoj
svih potencijala, uz njihovo racionalno korištenje.
Uz takve pretpostavke moguće je očekivati značajniji razvoj turizma na širem kontinentalnom
području, na području Županije, ali i Općine. Bogatstvo i raznolikost resursa, njihova dobra
očuvanost, njegovanje autohtonih osobitosti pojedinog turističkog prostora, jače povezivanje
turizma s ukupnim gospodarskim razvojem, osnova su za planirani razvoj kontinentalnog
8
turizma na području Županije , ali i Općine.
Budući turistički razvoj općine Popovac moguće je vezati za valorizaciju svojih prirodnih resursa,
a koje čine nizinski prostor, vrijedno poljoprivredno zemljište, šume s očuvanom florom i faunom,
te lovnom divljači, ali i očuvan i živopisni ruralni prostor s elementima kulturno-povijesne i
tradicijske baštine, kao i granični i tranzitni položaj Općine.
Budući da je prostor općine Popovac dio područja Osječko-baranjske županije i kao takav dio
kontinentalnog turističkog prostora Županije, to se kroz PPOBŽ ističe potreba očuvanja
turističkog prostora, te odgovorno i racionalno upravljanje tim prostorom, kroz razvitak
specifičnih oblika turističke ponude. Naglašena je potreba pravilnog korištenja atraktivnosti
prostora, osobito prirodne i kulturne baštine, te naglašavanje ekoloških vrijednosti, te
mogućnosti razvoja turizma u ruralnim područjima, kao i gospodarska sprega turizma i
poljoprivrede, te povezanost i integracija turizma i kulture.
U okviru PPOBŽ izdvojene su zone i prostoru za turističku namjenu, s aspekta korištenja i
namjene prostora, koji su od važnosti za Županiju. Međutim, od tako definiranih prostora, na
području općine Popovac nema turističkih područja županijskog značaja.
Međutim, s obzirom na resurse i pogodnosti prometnog položaja, općina Popovac ima
mogućnosti za razvitak različitih oblika kontinentalnog turizma, zavisno od potencijala
određenog prostora i njihove atraktivnosti.
S obzirom na raspoložive prirodne potencijale moguće je razvijati izletničko-rekreacijske oblike
turizma, lovni i ribolovni turizma, kako za potrebe domaćeg stanovništva, ali i za potencijalne
turiste.
Izgradnja planiranih prometnih pravaca na državnoj, ali i međunarodnoj razini, te granični
položaj Općine omogućit će i razvoj tranzitnih turističkih tokova, ali i ostalih oblika kontinentalnog
6
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja-Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske,
1997.
7
Razvojna strategija hrvatskog turizma NN, 113/93.
8
Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije : Prostorni plan Osječko-baranjske županije, Osijek,
2002. god.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
83
turizma. U tom smislu je na području Općine potrebno planirati i smještaje i razne druge
sadržaje (ugostiteljske, trgovačke, servisne, kulturne itd.) za potrebe tranzitnih turista, ali i
sadržaja koje će koristiti i domaće stanovništvo.
Područje općine Popovac je i ruralni prostor, te je na području Općine moguće planirati različite
oblike turizma koje je moguće povezati kroz razvoj ruralnog turizma, a koji podrazumijeva
različite oblike kontinentalnog turizma koji se odvijaju u okviru ruralnog područja naselja.
Nositelji takvih oblika turizma su obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja se uz svoju
osnovnu djelatnost uključuju i u razvoj turizma, pružajući usluge turistima (smještaj, ishrana,
rekreacija, aktivno uključivanja u radove na seoskom gospodarstvu itd.), te poticanje razvitka
ekološke poljoprivrede, odnosno proizvodnje hrane i pića za potrebe turizma, te na taj način se
potiče i razvoj seoskih gospodarstava kao turističkih.
Prostor općine Popovac posjeduje i određene kulturno-povijesne građevine koje je potrebno
uključiti u turističku ponudu Općine, te na taj način integrirati kulturu i kulturne sadržaje u
turizam. Među takvim objektima koji bi bili zanimljivi turistima su dvorac u Kneževu, sakralni
objekti u naseljima, arheološko nalazište koje kroz određen način prezentacije (audio-vizualne,
te putem obilazaka) treba uključiti u turističke programe.
Područje Općine je i poznato lovno područje te će i u buduće biti interesa za razvoj ovog oblika
turizma, iako je uz klasičan pristup lovnom turizmu, potrebno voditi računa o očuvanju prostora
lovišta i fonda divljači u njima, kroz organiziranu brigu lovačkih društava, te uz mogućnosti
razvijanja nekih drugih oblika lovnog turizma (foto safari, obilasci lovišta i sl.).
3.4.1.3.
Eksploatacija mineralnih sirovina
Planom nije predviđena eksploatacija mineralnih sirovina na području Općine, niti je zabilježen
zahtjev za formiranje istražnog polja za eksploataciju neke od mineralnih sirovina.
Prirodni potencijal terena pruža mogućnosti eksploatacije gline u industriji građevinskih
materijala. Otvaranje istražnih (i eksploatacijskih) polja moguće je prema uvjetima iz PPŽ
Osječko-baranjske.
3.4.2. Društvene djelatnosti
U planu razvoja objekata i funkcija društvenih djelatnosti pošlo se od stanja, obveza koje
proizlaze iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije, potreba, mogućnosti i ograničenja
Općine u svezi planiranja pojedinih funkcija koje proizlaze iz njene nadležnosti.
PPOBŽ propisuje određene obveze kod smještaja društvenih djelatnosti, a ovisno o sustavu
središnjih naselja:
DRUŠTVENE
DJELATNOSTI
Uprava, sudstvo
Obrazovanje
Kultura
-
Veće lokalno (inicijalno razvojno)
središte
Lokalno (inicijalno razvojno)
središte
Popovac
Kneževo
općinska izvršna tijela
osnovna škola
dječji vrtić
dom kulture
-
mjesni odbor
osnovna škola
-
dom kulture
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
Zdravstvo
-
zdravstvena stanica
ljekarna
veterinarska ambulanta
Ostalo
-
financijsko posredovanje
pošta
3.4.2.1.
84
-
zdravstvena stanica
ljekarna
veterinarska ambulanta
financijsko posredovanje
pošta
Uprava
Postojeći razmještaj upravnih funkcija na području općine Popovac u potpunosti se zadržava,
što znači da naselje Popovac zadržava općinske upravne funkcije, a ostala naselja zadržavaju
sjedišta mjesnih odbora.
3.4.2.2.
Obrazovanje
Osnovno obrazovanje
Postojeća mreža osnovnih škola utvrđena je Odlukom o mreži osnovnih škola na području
Osječko-baranjske županije, te prema navedenoj odluci i funkcionira školstvo na području
Općine, ali je u naselju Kneževo, koje je prema sustavu središnjih naselja Prostornim planom
Osječko-baranjske županije klasificirano kao lokalno središte, potrebno postojeću područnu
školu organizirati kao matičnu osnovnu školu.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
85
Planirana mreža osnovnih škola na području općine prikazana je u sljedećoj tablici:
Sjedište škole
Kategorija škole
Naselja koja škola pokriva
POPOVAC
BRANJINA
Matična škola
Područna škola
Popovac-I-VIII. Razredi I Branjina-V-VIII razredi
Branjina-I-IV razredi
KNEŽEVO
Matična škola
Kneževo-I-VIII razredi
Predškolski odgoj
Predškolska djelatnost je uređena kao podsustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske od
1997. godine (Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi, Narodne novine, broj 10/97). Ukupna
obuhvatnost djece predškolske dobi u redovitim programima (petosatnim i desetosatnim
programima) iznosi oko 35% djece predškolske dobi, što ne zadovoljava potrebe roditelja za
smještajem djece u dječje vrtiće. Obuhvatnost djece kraćim programima je oko 25%, što također
ne zadovoljava. Međutim, sva su djeca u Republici Hrvatskoj u godini dana prije polaska u
školu (školska godina 2003./04.) obuhvaćena programima predškolskog odgoja (100%) u
redovitim vrtićnim programima i u programima predškole. Novim podzakonskim aktima planira
se do 2005. godine povećati obuhvat djece predškolske dobi u različitim programima
predškolskog odgoja na 60%, što je i dugoročni cilj i zadaća.
U naselju Kneževo postoji dječji vrtić kapaciteta 40 djece koji trenutno nije u funkciji.
Na području općine potrebno je prostorno smjestiti dječji vrtić u naselju Popovac, kao općinskom
središtu (sukladno PPOBŽ).
Gravitacijsko područje dječjeg vrtića je područje cijele općine, a ukoliko se ukažu potrebe
moguće je organizirati dječji vrtić i u drugim naseljima Općine.
3.4.2.3.
Zdravstvo
Zdravstvena zaštita stanovnika općine Popovac s po jednim liječničkim timom opće/obiteljske
medicine na razini primarne zdravstvene zaštite u naseljima Popovac i Kneževo premašuju
potrebe propisane Mrežom zdravstvene zaštite donešenoj od strane Ministarstva zdravstva (NN
85/02), prema kojoj je potreban 1 liječnički tim, međutim na polju polivalentne stomatološke
zdravstvene zaštite potrebno je prostorno smjestiti 1 liječnički tim (propisani minimum).
Potrebno je na nivou općine, sukladno navedenoj mreži, organizirati zdravstvenu djelatnost
zdravstvene njege u kući s 1 medicinskom sestrom.
Isto tako, u naseljima Kneževo i Popovac potrebno je predvidjeti smještaj ljekarne i veterinarske
ambulante.
3.4.2.4.
Kultura
Naselja općine ne zadovoljavaju minimume opremljenosti građevinama kulture, te je potrebno
predvidjeti prostorni smještaj građevine u naselju Kneževo koja bi prihvatila odvijanje kulturnoumjetničkih sadržaja.
Svaka dodatna aktivnost općine u pogledu kulture, bilo u vidu manifestacije ili stalne djelatnosti
povećava psihološki standard stanovništva općine, te je i vid promocije naselja i prirodne
baštine, tako da je poželjno jednu granu budućeg turističkog razvoja općine temeljiti na
kulturnom nasljeđu.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
3.4.2.5.
86
Vjerske institucije
Postojeće vjerske zajednice, pokrivenost područja župama, te postojeće građevine vjerskih
institucija povijesno su nastale kao odraz potreba stanovništva Općine, te nema opravdanih
razloga za utvrđivanjem drugačijeg sustava ili razmještaja.
Ukoliko se budu gradile nove vjerske građevine na području općine, potrebno je držati se uvjeta
gradnje koje se propisuju Odredbama za provođenje Plana, a posebnu pažnju potrebno je
posvetiti otvorenim prostorima, odnosno mjestima zadržavanja stanovništva kod svakodnevnih
ceremonija.
3.5.
ŠPORT I REKREACIJA
Planirana mreža športskih objekata i objekata fizičke kulture nastala je na temelju izračunatih
potreba za takvim vrstama objekata, a u skladu s očekivanim brojem stanovništva do kraja
planskog razdoblja, za koje se Plan izrađuje (demografska prognoza), odnosno određenih
dobnih skupina stanovništva, te na temelju zadanih koeficijenata iz Pravilnika o prostornim
standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže športskih
objekata (NN 38/91.).
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
87
Tablica br. 32.
MREŽA SPORTSKIH OBJEKATA NA PODRUČJU OPĆINE POPOVAC
1.
DVORANSKOM JEDINICOM smatra se dvorana veličine 15x27 m koja raspolaže s odgovarajućim
prostorom za uskladištenjem opreme, dvije svlačionice kapaciteta 30 korisnika s WC-om i praonicom koje se mogu
koristiti iz obje svlačionice.
Tjedni prosječni kapacitet dvoranske jedinice je 1500 sati-korisnika, računajući na dvoransku jedinicu izgrađenu uz
organizaciju odgoja i obrazovanja.
2.
IGRALIŠNOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slično, mali nogomet, rukomet, košarka,
odbojka) smatra se igralište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom.
Igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku imaju sljedeće kapacitete jedinica:
- mali nogomet
- rukomet
- košarka
- odbojka
2,0 jedinice
1,4 jedinice
1,0 jedinica
1,2 jedinice
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
88
Tjedni prosječni kapacitet igrališta za nogomet, hokej na travi, ragbi i sl. je 470 sati-korisnika, a igrališne jedinice
malog nogometa, rukometa, košarke i odbojke 450 sati-korisnika.
3.
BOĆALIŠNOM JEDINICOM smatra se normalna joga za boćanje koja raspolaže sa svlačionicom za barem
10 korisnika.
Prosječni tjedni kapacitet iznosi 225 sati-korisnika.
4.
JEDINICOM KUGLANE smatra se jedna kuglačka staza koja raspolaže svlačionicama s WC-om i praonicom
za 8 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati dvije svlačionice. Kod 6 i više staznih kuglana kapacitet može biti
manji za 25%.
Prosječni tjedni kapacitet jedne staze iznosi 220 sati-korisnika.
5.
JEDINICOM STRELJANE smatra se jedno pucačko mjesto koje osim toga raspolaže s najmanje dva WC-a i
praonicom i dvije svlačionice za 3 korisnika po mjestu. Kod streljane s 10 i više mjesta kapacitet svlačionica može biti
manji za 25%.
Prosječni tjedni kapacitet pucačkog mjesta je kod zračne streljane 180 sati-korisnika, a kod ostalih streljana 80 satikorisnika.
6.
JEDINICOM OSTALIH OTVORENIH I ZATVORENIH SADRŽAJA smatra se sadržaj normalnih veličina kojeg
mogu istodobno koristiti po 10 korisnika i koji ima svlačionice i odgovarajuće sanitarije za najmanje 20 korisnika.
Prosječni tjedni kapacitet jedinica ostalih sadržaja kod otvorenih objekata je 350 sati-korisnika, a kod zatvorenih 6540
sati-korisnika.
Iz tablice je vidljivo da su na području općine Popovac jedinice nekih sportskih objekata (
nogomet ) prekapacitirani s obzirom na broj stanovnika, jedinice mali sportova su zastupljene,
ali ne u dovoljnoj mjeri su zastupljeni, dok ostali sportovi nisu uopće zastupljeni (streljane,
kuglane, tenis, boćanje) i uz to je vidljiva potreba za zatvorenim prostorima tj. nedostaju
dvoranske jedinice, te u narednom planskom razdoblju treba upotpuniti sadržajima koji
nedostaju.
Osim navedenih planiranih sadržaja za stanovništvo starije od 7 godina, potrebno je osigurati u
svim naseljima igrališta za djecu mlađu od 7 godina minimalne površine 40 m² u svim naseljima
s obzirom na broj stanovnika u svakom pojedinom naselju.
3.6.
KOMUNALNE DJELATNOSTI
3.6.1. Groblja
Dimenzioniranje groblja vrši se za stogodišnje plansko razdoblje, ovisno o stopi mortaliteta,
planiranom broju stanovnika, te rotacijskom turnusu grobnog mjesta (20 godina)-metoda Hansa
Schenkela.
S obzirom na relativno malu zauzetost-popunjenost groblja na području Općine, te relativno
veliku preostalu slobodnu površinu groblja, postojeća groblja zadovoljavaju buduće potrebe
naselja Općine.
3.7.
UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
Korištenje, uređenje i zaštita prostora su u Prostornom planu definirani u kartografskim
prikazima i Odredbama za provođenje.
Osnovu za utvrđivanje uvjeta korištenja čine planirana namjena prostora, važeća zakonska
regulativa kojom se utvrđuju mogućnosti i ograničenja za korištenje prostora, smjernice i mjere
utvrđene u Prostornom planu Osječko-baranjske županije, te ciljevi prostornog uređenja utvrđeni
Prostornim planom.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
89
3.7.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje prostora za smještaj
djelatnosti
U Prostornom planu je detaljno razgraničen prostor prema planiranim pretežitim, odnosno
osnovnim namjenama (građevinsko područje, poljoprivredna namjena, šume, vode,
infrastrukturni koridori i dr.), a na temelju odredaba Prostornog plana odnosno prema podacima
nadležnih ustanova s javnim ovlastima, studija, projekata te druge dokumentacije.
U skladu s ''Uredbom o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku'', utvrđene su
građevine na području Općine koje su od važnosti za Državu, a također su utvrđene građevine
od važnosti za Županiju.
Za infrastrukturne građevine od važnosti za Državu i Županiju utvrđuju se uvjeti uređivanja
prostora na sljedeći način:
-
za postojeće građevine stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema
posebnim propisima pri čemu se mora osigurati prostor za rekonstrukciju i eventualno
proširenje,
-
za planirane građevine osiguranom širinom koridora, te uvjetima korištenja utvrđenih
koridora.
Prostornim planom su utvrđeni uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru.
Izgradnja gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrede usmjerava se u građevinska područja
naselja i izvan granica građevinskog područja. Pri tome se ograničava kapacitet građevina za
uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima. Prostorni položaj građevina za uzgoj stoke
izvan građevinskog područja utvrđen je u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih
cesta.
Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog
područja utvrđeni su kriteriji vezani za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih kriterija i uvjeta je s
jedne strane poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti korištenje
poljoprivrednog zemljišta za intenzivnu obradu, a s druge strane spriječiti neopravdanu izgradnju
izvan granica građevinskog područja, te zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište i krajobrazne
osobitosti područja Općine.
Izgradnja proizvodnih i uslužnih građevina usmjerava se u građevinska područja naselja i
planirane izdvojene gospodarske zone mješovite namjene.
Izgradnja sportskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja.
Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma. Njihova
veličina kao i izgradnja stambenih građevina izvan građevinskog područja uvjetuje se
izgradnjom gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje.
Uz javne kategorizirane ceste se dozvoljava izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja
tranzitnog turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja.
Izgradnja sadržaja u funkciji društvenih djelatnosti usmjerava se u naselja, a prostor se
organizira u sklopu planova užih područja.
3.7.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog područja
U cilju racionalnog korištenja građevinskih područja i zaštite poljoprivrednog tla od prenamjene,
izgrađivanje se usmjerava u neizgrađene i prvenstveno komunalno opremljene dijelove naselja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
90
S obzirom da u svim naseljima postoje neizgrađene, komunalno neopremljena područja do kojih
često nije riješen odgovarajući pristup, gradnja u takvim područjima se uvjetuje: rješenjem
javnog pristupa u koridorima odgovarajućih profila i minimalna razina komunalne opremljenosti.
Planirana građevinska područja su utvrđena sukladno razvojnim potrebama i kriterijima iz
PPOBŽ.
3.7.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite poljoprivrednog zemljišta
Ovim Planom ističe se potreba racionalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem što
uključuje i njegovu zaštitu od nepotrebne i nekontrolirane prenamjene.
Zauzimanje novih površina za širenje građevinskih površina moguće je u slučajevima kada je to
opravdano iz gospodarskih, demografskih i drugih razloga.
Građevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu izvan građevinskih područja,
moraju se locirati i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu proizvodnju.
Uvjeti za gradnju pojedinih vrsta građevina su utvrđeni u Odredbama za provođenje.
3.7.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite šuma
Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu provodi se u skladu sa
Šumskogospodarskom osnovom na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu. Načelo potrajnosti
gospodarenja šumama podrazumijeva upravljanje i uporabu šuma i šumskog zemljišta tako da
se u šumi održava biološka raznolikost, posebnost obnavljanja, vitalnost i potencijal.
Temeljni zadatak u gospodarenju šumama je uzgajanje na način koji će omogućiti maksimalnu
proizvodnju, stabilnost, a time i samoobnovljivost. Gospodarenje obuhvaća i iskorištavanje šuma
i šumskog zemljišta, te izgradnju i održavanje šumskih prometnica.
Uvjeti izgradnje građevina u šumama određeni su posebnim propisima, a odnose se na
građevine u funkciji gospodarenja šumama (lovački domovi, lugarnice, šumske prometnice).
Šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema odredbama Zakona o šumama.
U pogledu zaštite Zakon o šumama određuje da su pravne osobe, koje gospodare šumom
dužne poduzimati mjere radi zaštite od požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i
štetočina.
Sustavna zaštita šuma i šumskog zemljišta pretpostavlja kontinuirano praćenje i kartiranje stanja
šuma. Kod regulacijskih zahvata vodnog režima treba voditi računa do promjene razine
podzemne vode negativno utječu na zdravstveno stanje šuma. U svrhu očuvanja i unapređenja
šumskog fonda u privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih osnova gospodarenja
državnim šumama za okolne privatne šume.
3.7.5. Zaštićena i vrijedna područja
U sljedećoj tablici su iskazane površine zaštićenih i vrijednih područja Općine.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
91
Tablica br. 33.
ZAŠTIĆENA I VRIJEDNA PODRUČJA
Red.
broj
1.0.
1.1.
1.2.
2.0.
2.1.
OPĆINA POPOVAC
ZAŠTIĆENA PODRUČJA
Zaštićena prirodna baština-spomenik parkovne
arhitekture
- Park uz dvorac u Kneževu
Zaštićena graditeljska baština
- Arheološka područja
VRIJEDNA PODRUČJA
Vrijedni dijelovi prirode izvan zaštićenih
područja
- Baranjska planina
OZNAKA
UKUPNO
(ha)
% OD
POVRŠINE
OPĆINE
14,41
0,2
394,08
6,3
1.084,39
18+7,4
AP
Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti
Sukladno uvjetima Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode, propisuju se sljedeći uvjeti i
mjere:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
U cilju očuvanja prirodne biološke raznolikosti treba očuvati postojeće šumske površine,
šumske rubove, živice koji se nalaze između obradivih površina, te zabraniti njihovo
uklanjanje; osobito treba štititi područja prirodnih vodotoka i vlažnih livada.
Prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprječavanja štetnog
djelovanja voda (nastanak bujica i erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje te
planirati zahvat na način da se zadrži doprirodno stanje vodotoka.
U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti mora se izvršiti analiza krajobraza obzirom na
prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu područja, istaknuti posebnosti krajobraza,
utvrditi problemska područja i trendove koji ugrožavaju krajobrazne vrijednosti te u skladu
s tim planirati izgradnju koja neće narušiti izgled krajobraza, a osobito treba od izgradnje
štititi panoramski vrijedne točke te vrhove uzvisina.
Pri oblikovanju građevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti
materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj
arhitekturi.
Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na
ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost/prirodnu vrijednost predviđenu
za zaštitu, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za
prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene
prirodne vrijednosti.
Za građenje i izvođenje radova, zahvata i radnji potrebno je zatražiti uvjete zaštite prirode
i/ili dopuštenje nadležnog tijela državne uprave sukladno Zakonu o zaštiti prirode
(Narodne novine 70/05.).
Za zaštićenu prirodnu vrijednost spomenik parkovne arhitekture-Park u Kneževu treba
donijeti mjere zaštite te izraditi projekt uređenja koji će se temeljiti na planovima iz
vremena nastanka perivoja. Na spomeniku parkovne arhitekture i u prostoru u njegovoj
neposrednoj blizini nisu dopušteni zahvati ni radnje kojima bi se moglo promijeniti ili
umanjiti vrijednosti zbog kojih je zaštićen.
Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Općine treba sačuvati i vrednovati u
skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa,
ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
9.
Na području Općine Popovac utvrđena su ugrožena i rijetka staništa (mješovite hrastovo
grabove i čiste grabove šume te vlažne livade srednje Europe) za koje treba provoditi
sljedeće mjere očuvanja:
-
vlažnim livadama potrebno je gospodariti putem ispaše i režimom košnje, treba
spriječiti njihovo zarastanje te očuvati povoljni režim, uključiti visoku razinu podzemnih
voda,
očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip te zaštićene i strogo zaštićene divlje
svojte što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih
organizama i osiguranje prikladne brige za njihovo očuvanje te sustavno praćenje
stanja (monitoring),
u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjake i
dr.) i šumske rubove, produljiti sječivu zrelost gdje je to moguće, prilikom dovršnog
sijeka ostavljati manje neposječene površine, ostavljati zrela, stara i suha stabala,
izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu.
-
-
3.8.
92
RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav
3.8.1.1.
Cestovni promet
Kako je konačni cilj uređenja koridora Vc u kojem je i postojeća državna cesta D-7 ali izvan
prostora Općine, primarni ciljevi koji se odnose na prostor Općine su uređenje i modernizacija
postojeće kategorizirane cestovne mreže, uz izgradnju i uređenje cesta u nadležnosti Općine, tj.
u funkciji pristupa izgrađenim zonama naselja.
To se prvenstveno odnosi na uređenje postojeće trase državne ceste D-7, a koja će nakon
izgradnje planirane autoceste preuzeti funkciju paralelne ceste.
Na mreži županijskih cesta potrebno je osigurati minimalnu širinu kolnika za dvosmjeran promet
od 5,50 m, što je Odredba i u županijskom Prostornom planu, te rekonstruirati kolnike i mjesta s
kritičnim elementima horizontalnog vođenja trase.
Za potpuno prometno valoriziranje prostora Općine potrebno je urediti i cestu uz padine
Baranjske planine, koja povezuje naselje Branjina (Ž 401) i grad Beli Manastir. Ona će osigurati
kvalitetan pristup mogućim turističkim lokalitetima na padinama Baranjske planine.
Osim trasa kategoriziranih cesta na području Općine u izgrađenim zonama naselja potrebno je
rekonstruirati, modernizirati ili graditi kolnike pristupnih cesta. pri tome je potrebno uređivati
cijelu površinu uličnog profila i to: izgradnjom pješačkih staza, sustava odvodnje oborinskih
voda, parkirališta i zelenih površina.
Posebnu pozornost treba obratiti na izgradnju parkirališnih prostora u centralnim zonama
naselja, te uz sve sadržaje koje imaju veći broj zaposlenih, ili se očekuje veći broj korisnika koji
će dolaziti motornim vozilima.
Za potrebe javnog autobusnog prijevoza potrebno je urediti postojeću mrežu autobusnih
stajališta, te po potrebi izgraditi nova stajališta.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
3.8.1.2.
93
Zračni promet
Postojeću lokaciju poljoprivrednog letjelišta, prema preporukama iz PPOBŽ, planira se zadržati
uz mogućnost njegovog uređenja i rekonstrukcije za prihvat zrakoplova do 5.700 kg. Zbog
blizine planirane gospodarske zone kod Kneževa i potrebe da u okviru nje nemamo prostorna
visinska ograničenja, planom je predloženo da se postojećem poljoprivrednom letjelištu može
prilaziti samo s istočne strane (istočna prilazna ravnina). Sva gradnja u zoni prilazne ravnine
mora se podrediti uvjetima koje one propisuju. Namjena letjelišta bi i nadalje bila za
poljoprivredne i šumske radove, te po potrebi u funkciji prihvata malih zrakoplova u poslovnoturističke svrhe.
3.8.1.3.
Poštanski promet
Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih područja te na temelju
financijskih mogućnosti ulaze u sastav planova HP-Zagreb.
U narednom planskom razdoblju, na području općine Popovac zbog postojanja dva PU i zbog
ograničenih mogućnosti, planirani razvoj poštanske djelatnosti svesti će se na proširenje
asortimana usluga, te u skladu s potrebama investicijsko održavanje poslovnog prostora.
Planirani razvoj može eventualno obuhvatiti uređenje eksterijera radi boljeg i lakšeg pristupa,
dakle uređenje pločnika i određenog broja parkirališnih mjesta za potrebe dostave, zaposlenih u
PU i korisnika.
3.8.1.4.
Telekomunikacije i RTV sustav veza
Nepokretna mreža
Plan razvoja telekomunikacijske mreže na području općine Popovac obuhvaća nastavak već
započetog razvoja, koji obuhvaća sljedeće:
-
dogradnja već izgrađenih mjesnih mreža u naseljima Općine u skladu s povećanjem broja
korisnika i suvremenom tehnologijom u telekomunikacijama,
U narednom periodu razvoj telekomunikacija na području Općine bit će usklađen sa zahtjevima
tržišta. Uz osnovne usluge HT nudi i razvoj niz dodatnih usluga u nepokretnoj telefonskoj mreži
te pruža IQ usluge-usluge inteligentne mreže koja je nadogradnja osnovne telefonske mreže.
Intenzivan je i razvoj ISDN i ADSL pristupa koji korisnicima omogućuje brže uspostavljanje
veze, veću pouzdanost te veće brzine prijenosa.
Pokretna mreža
U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje
pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža prema planiranom povećanju broja korisnika i uvođenje
novih usluga, te izgradnja dviju novih baznih (osnovnih) postaja.
Kako bi se omogućilo kvalitetno pokrivanje signalom područja obuhvata PPUO Popovac, uz
osiguranje dovoljnog kapaciteta i raspoloživosti usluga koje će se temeljiti na postojećim i novim
mrežama i sustavima pokretnih komunikacija, potrebno je u budućnosti omogućiti izgradnju i
postavljanje baznih (osnovnih) postaja. U ovom planskom razdoblju planiraju se izgraditi dvije
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
94
bazne (osnovne) postaje-GSM. Jedna u naselju Kneževo, to je Kneževo-1, a druga uz cestu za
naselje Topolje i Duboševicu, to je Kneževo-Belje.
Planira se uvođenje novih mreža i sustava pokretnih komunikacija sljedeće generacije (UMTS i
sustavi sljedećih generacija).
Pri izgradnji novih baznih (osnovnih) postaja koje nisu prikazane na kartografskom prikazu
vlasnici pojedinih mreža moraju uskladiti izgradnju radi zajedničkog korištenja samostojećih
antenskih stupova baznih (osnovnih) postaja zbog racionalnog korištenja prostora ili graditi bez
samostojećih antenskih stupova, te voditi računa o zaštiti okoliša prvenstveno zbog sigurnosti i
zdravlja okolnog stanovništva.
RTV sustav veza
Zbog toga što se pokazalo da ranije izgrađeni objekt RTV sustava veza ''Belje'' (Baranjska
planina), makar je unutar granice Općine, ne pokriva cijeli prostor općine Popovac kvalitetnim
signalom, u sljedećem planskom razdoblju planira se graditi dodatni objekt (odašiljač/pretvarač)
na području Općine u širem okruženju naselja Popovac.
3.8.2. Energetski sustav
3.8.2.1.
Plinoopskrba
Plan razvoja cijevnog transporta plina obuhvaćati će samo jedan njegov segment, a to je lokalni
(distribucijski) sustav. Plinoopskrba područja Općine planirana je izgradnjom lokalnog
(distribucijskog) plinovodnog sustava, koji će sadržavati:
-
glavne distribucijske plinovode,
mjesne srednjotlačne plinovode.
Glavna opskrbna točka je mjerno redukcijska stanica (MRS)-Beli Manastir u kojoj se tlak plina
snižava na 0,4 MPa (4,0 bara). Od ove MRS izgraditi će se glavni distribucijski plinovodi koji su
okosnica srednjetlačne distribucijske plinovodne mreže.
Glavnim distribucijskim plinovodima povezuju se pojedina naselja Općine i priključuje na
plinovodnu mrežu općine Draž, te pri tome prolaze glavnim opskrbnim pravcima u samim
naseljima. Tlak plina u ovim plinovodima je do 0,4 MPa (4,0 bara), a grade se unutar
građevinskog područja u zelenom pojasu ulica, a izvan naselja uz trasu prometnica.
Mjesne plinovodne mreže naselja općine Popovac graditi će se u zelenom pojasu ulica
jednostrano ili dvostrano što ovisi o izgrađenosti ulica, širine ulica i interesa potrošača. Tlak
plina u mjesnoj plinovodnoj mreži je 0,1-0,4 MPa (1,0-4,0 bara).
Zbog visine tlaka plina svaki korisnik mora imati kućnu redukcijsku stanicu za snižavanje tlaka
na upotrebnu vrijednost i mjerenje potrošnje. Kućne redukcijske stanice graditi na vanjsku
fasadu zgrada ili na unutrašnju stranu regulacijskog pravca (te može biti sastavni dio prednje
ograde građevinske čestice).
Planirane trase ovih plinovoda su orijentacijske. Detaljnijim planovima ili projektima položaji će
se detaljnije definirati, što znači da su moguća manja odstupanja od predloženih.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
3.8.2.2.
95
Elektroenergetika
Planirana elektroenergetska mreža obuhvaćat će građevine prijenosa i distribucije električne
energije, dok proizvodnja na području Općine nije predviđena Strategijom i Programom
prostornog uređenja Republike Hrvatske, a time niti Prostornim planom Osječko-baranjske
županije.
Distribucija električne energije
Plan razvoja distribucijske mreže obuhvaća izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju na
distribucijskim naponskim razinama 10(20) kV i 0,4 kV, te će pratiti proces urbanizacije i potrebe
gospodarstva.
Planom se određuje da se 10(20) kV dalekovodi unutar građevinskog područja i u kontaktnim
zonama s građevinskim područjem, izgrađuju podzemnim dalekovodima u koridorima
prometnica. Izgradnjom podzemnih dalekovoda u infrastrukturnim koridorima omogućava se
racionalnije i efikasnije korištenje građevinskog zemljišta, što je prioritetna smjernica Strategije i
Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske. Osim toga, time će se dobiti na sigurnosti i
kvaliteti opskrbe električnom energijom i smanjiti troškovi održavanja.
Na 10(20) kV naponskoj razini plan razvoja obuhvaća rekonstrukcije kojima bi se drveni stupovi
zamjenjivali novim betonskim, te izgradnja novih 10(20) kV dalekovoda za koje je potrebno
osigurati nove koridore, a to su:
-
izgradnja KB 10(20) kV dalekovoda kojima će se unutar građevinskih područja pojedinih
naselja međusobno povezati postojeće i planirane trafostanice i njihovi priključci na
nadzemne 10(20) kV dalekovode,
demontiranje nadzemnih 10(20) kV dalekovoda koji prelaze preko građevinskih područja
naselja.
izgradnja ostalih TS 10(20)/0,4 kV i novih 10(20) kV dalekovoda ovisiti će o procesu
urbanizacije i razvoja gospodarstva, te će o njima ovisiti lokacije TS i trase dalekovoda.
Niskonaponska 0,4 kV mreža planira se unutar građevinskih područja. Zbog procijenjenog
demografskog i gospodarskog razvoja u sljedećem planskom razdoblju zadovoljavati će
niskonaponska mreža vođena po krovovima s krovnim stalcima s tim da se postupno
zamjenjuju goli vodiči s SKS potrebnog presjeka.
Ovim Planom se također omogućava izgradnja nove NN mreže na stupovima ili s podzemnim
kabelskim vodovima u svim naseljima Općine ili dijelovima naselja.
Do izgradnje planirane elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz manje
rekonstrukcije što uključuje i zamjenu golih vodiča SKS-om, te priključenje ponekog novog
korisnika. Kod potreba za veće rekonstrukcije pridržavati se planom predviđene izgradnje.
Javnu rasvjetu planira se graditi podzemnim kabelima javne rasvjete i čelično cijevnim
stupovima javne rasvjete postavljenim u zeleni pojas ulica uz prometnice na propisanoj
udaljenosti od prometnica. Ako se NN mreža (ili njeni dijelovi) budu gradili na stupovima treba
na iste stupove postavljati i rasvjetna tijela.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
96
3.8.3. Vodnogospodarski sustav
3.8.3.1.
Vodoopskrba
Prostornim planom Osječko-baranjske županije za područje općine Popovac planirana je
izgradnja vodoopskrbnih sustava u svakom od 3 naselja iz sastava Općine koji su povezani u
jedinstveni općinski i regionalni sustav.
Dostatne količine vode u sustavu osiguravaju se iz regionalnih crpilišta ''Topolje'' i ''Livade'', tako
da na području same Općine nema lokalnih izvorišta. Slijedom toga se dovršenjem regionalnog
povezivanja napušta postojeće crpilište u Kneževu.
Osnovni magistralni cjevovod je na pravcu povezivanja dvaju regionalnih crpilišta (''Livade'' u
Belom Manastiru i ''Topolje'' kod naselja Topolje): Branjin Vrh-Popovac-Branjina-Podolje.
Izvedbom magistralnog cjevovoda Popovac-Kneževo kompletira se izgled magistralne mreže u
općini Popovac.
Unutar svakog naselja planirana je nova lokalna mreža uključujući i naselje Kneževo čija se
postojeća mreža neće uključiti u budući sustav nego će se izgraditi potpuno nova.
Planirane mreže unutar pojedinih naselja pokrivale bi sadašnje i buduće potrebe za vodom,
kako u pogledu količina vode tako i po izgrađenosti cjevovoda. Osnovna vodoopskrbna mreža je
minimalnih profila Ø 100 mm kako bi zadovoljila i protupožarne uvjete za formiranje vanjske
hidrantske mreže.
3.8.3.2.
Odvodnja otpadnih voda
Osnovna mjera za osiguranje zaštite voda od zagađivanja je izgradnja zajedničkih uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda naselja i industrije, kao i izbor adekvatnog recipijenta otpadnih
voda.
Izgradnjom kanalizacijskih sustava sprječavaju se lokalna zagađenja površinskih i podzemnih
voda, a otpadne vode se dovode na lokaciju uređaja za pročišćavanje.
Naselja općine Popovac nemaju izgrađen sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda,
otpadne vode se ispuštaju u septičke jame. Većih industrijskih objekata na ovom području
nema.
Planske smjernice za budući sustav odvodnje otpadnih voda na području Općine definirane su
Prostornim planom Osječko-baranjske županije, te Planom razvitka odvodnje i pročišćavanja
otpadnih voda na području Osječko-baranjske županije. Oba plana kategoriziraju naselja u
područja općine Popovac kao manja naselja s planiranom vodoopskrbom u manje osjetljivim
područjima. PPŽ za ovu kategoriju naselja planira izgradnju malih uređaja s aeracijomprokapnika uz rotirajuće diskove, ozračne aerobne zemljane lagune i biljne uređaje, a Plan
razvitka odvodnje predviđa alternativno rješenje-individualna ili grupna rješenja sa suvremeno
koncipiranim septičkim jamama ili sličnim jednostavnim uređajima (evapotranspiracijski sustavi
ili drugi biljni uređaji).
Prostornim planom uređenja općine Popovac planirano je formiranje tri sustava odvodnje. Prvi
obuhvaća naselje Popovac, te uređaj za pročišćavanje otpadnih voda istočno od Popovca, drugi
obuhvaća Branjinu, te uređaj za pročišćavanje otpadnih voda južno od naselja, a treći sustav je
sustav naselja Kneževo s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda južno od naselja. Naselje
Kneževo se alternativno može spojiti i na sustav naselja Popovac izvedbom kolektora uz
prometnicu Kneževo-Popovac.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
97
Recipijent za prva dva uređaja je Odvodni kanal Karašice, a za treći detaljna mreža do vodotoka
Hatvan. Ucrtane lokacije su orijentacijske, a tip uređaja (način pročišćavanja) se može odrediti u
fazi projektiranja sustava odvodnje.
3.8.3.3.
Uređenje vodotoka i voda
Postojeći sustav obrane od poplava štiti područje Općine od velikih voda Karašice, Borze i
Hatvana. Planske radnje iz ove oblasti obuhvaćaju radnje na održavanju nasipa te provođenje
mjera obrane od poplava.
Planirano je i dovršenje određivanja vanjskih granica inundacijskih pojaseva uz vodotoke s
područja Općine. U predmetnim pojasevima zabranjeno je obavljati radnje kojima se može
pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda.
U sustavu zaštite od erozija i bujica planirano je uređenje bujičnih tokova na Baranjskoj planini
radi stabiliziranja korita i smanjivanja erozije te zaustavljanja nanosa. Radovi i lokacije nisu
definirane nego je u kartografskom prikazu br. 2.B. ''Vodnogospodarski ssutav'' prikazano
ukupno bujično i erozijsko područje.
3.8.3.4.
Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Sustav melioracijske odvodnje na području općine Popovac je u cijelosti izgrađen pa se ovim
Planom predviđaju aktivnosti na redovnom održavanju postojećeg sustava.
Nedostatak vode u kritičnom vegetacijskom razdoblju je uslijed klimatskih promjena u
posljednjih dvadesetak godina sve izraženiji, a naročito su ugrožene visoko akumulacijske
kulture (sjemenske).
Kako bi se štete svele na minimalnu moguću mjeru potrebna je primjena suvremenih tehnologija
obrade tla i izgradnja melioracijskog sustava za navodnjavanje.
U sklopu sustava za navodnjavanje Puškaš, na rudini Ševinjak (područje općine Popovac),
planira se navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta umjetnim kišenjem samohodnim kišnim
krilima.
U konačnici, svo poljoprivredno zemljište se smatra površinom za navodnjavanje. Kada se bude
formirao širi sustav navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta (županijski ili regionalni) sve
poljoprivredne površine s područja općine Popovac ulaze u kalkulaciju.
U sustavu korištenja voda za potrebe ribnjačarstva planirano je tehničko uređivanje ribnjačarskih
površina.
3.9.
POSTUPANJE S OTPADOM
Postupanje s otpadom razumijeva skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, uporabu,
zbrinjavanje otpada, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina namijenjenih
odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina te nadzor.
Prema odredbama Zakona o otpadu (NN, 151/2003.), otpad se po mjestu nastanka dijelu na:
komunalni, industrijski, ambalažni, građevni, električni i elektronički te otpadna vozila i otpadne
gume. Prema svojstvima otpad se dijeli na opasni, neopasni i inertni.
Država osigurava provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
98
Županija osigurava provođenje mjera postupanja s industrijskim, ambalažnim, građevnim,
električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama.
Općina osigurava provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom. Komunalni otpad je
otpad iz kućanstava, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad koji je po svojstvima i
sastavu sličan otpadu iz kućanstava, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim
djelatnostima.
Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora se iz njega izdvojiti opasni otpad.
Općina je koncesijom ustupila pravo prikupljanja i odvoza komunalnog otpada koncesionaru koji
otpad odlaže na odlagalište koje nije na području Općine.
Prostornim planom Osječko-baranjske županije planirano je formiranje sustava zbrinjavanja
otpada kroz tri faze:
1. faza
-
2. faza
-
3. faza
-
Na teritoriji svake općine odrediti lokaciju komunalne kontrolirane deponije, uz
trenutno zatvaranje ostalih nekontroliranih deponija, te njihovu sanaciju,
Napustiti i sanirati sve općinske deponije, te uspostaviti sustav koji je temeljen na 6
velikih deponija (Osijek, Đakovo, Našice, Belišće, Donji Miholjac i Beli Manastir),
Uspostava sustava regionalnog deponiranja te izgradnja regionalne deponije za
cijelu Županiju (ili više županija).
Osnovna koncepcija zbrinjavanja otpada na općinskoj razini slijedom navedenog obuhvaća
sanaciju postojećih neuređenih (divljih) odlagališta, određivanje lokacije općinskog odlagališta
komunalnog otpada, te uspostavu reciklažnih dvorišta unutar građevinskih područja sva tri
naselja.
Prostornim planom Općine predlaže se orijentacijska lokacija općinskog odlagališta komunalnog
otpada sukladno smjernicama iz PPOBŽ.
Unutar građevinskih područja naselja planira se formiranje po jednog reciklažnog dvorišta
veličine 350-500 m². Reciklažno dvorište omogućava prihvat sekundarnih sirovina (metali, papir,
plastika, staklo, krupni otpad).
3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
3.10.1.
Mjere zaštite voda
Kvaliteta vode u vodotocima i kanalima je pod utjecajem voda koje se nakon oborina slijevaju s
oraničnih površina na kojima se pak primjenjuju pesticidi, mineralna i organska gnojiva, kao i
ostale agrotehničke mjere, kao i otpadnih voda naselja koja svoje otpadne vode upuštaju u
vodotoke ili kanale.
Generalno zaštita voda se treba provoditi uz uvažavanje principa:
-
Treba sačuvati vode koje su još čiste.
Upotrebu pesticida, organskih i mineralnih gnojiva na svim poljoprivrednim površinama treba
racionalizirati na način da se uz najmanju upotrebu postignu traženi učinci.
Treba spriječiti nastajanje zagađenja na malim vodotocima, gdje uslijed moguće
koncentracije zagađenja i ograničenog kapaciteta prijemnika, potrebne mjere zaštite prelaze
tehničke ili ekonomske mogućnosti.
Započeti s rješavanjem odvodnje u naseljima, prioritetno u naseljima koja su na ili uz zone
zaštite izvorišta.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
-
99
Treba uklanjati izvore zagađivanja voda, sprječavati i smanjivati zagađivanje na mjestu
njegova nastanka.
Kvalitetu površinskih i podzemnih voda treba stalno kontrolirati kao i kvalitetu efluenta kojima
se u vode unose zagađenja.
Treba ukloniti divlja odlagališta otpada ako se i gdje nalaze te spriječiti nastajanje novih.
Treba riješiti problem odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda gospodarskih subjekata unutar
građevinskih područja, te osobito farmi izvan građevinskih područja.
3.10.2.
Mjere zaštite tla
Pojave oštećenja i onečišćenja tala su sve češće i učestalije, od strane brojnih čimbenika u
prostoru. Najčešće su to ljudske aktivnosti (poljoprivreda, gospodarstvo, otpad itd.). U tom
smislu, potrebno je vršiti kontinuirano praćenje stanja tala, te prikupljanje informacija o stanju,
kako bi se u slučaju potrebe moglo djelovati i zaštititi od različitih vrsta onečišćenja. Zaštitu tla
od onečišćenja potrebno je provoditi u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i proizvodnji
zdrave hrane, te zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta.
Ovim Planom se propisuju mjere i aktivnosti koje će doprinijeti zaštiti tla na području Općine:
-
zaštita tla od erozije na Baranjskoj planini prijedlogom da se šume proglase zaštitnim,
zabranom prenamjene šumskog zemljišta u građevinskim područjima (osim za gradnju
infrastrukture, sportsko-rekreacijskih i sličnih građevina),
sanacijom divljih odlagališta otpada,
izgradnjom odvodnih sustava u naseljima s pročiščivaćima otpadnih voda.
3.10.3.
Mjere zaštite zraka od onečišćenja
Područje općine Popovac nije ugroženo bukom, ali se gospodarskim razvitkom i razvitkom
prometnog sustava stanje može narušiti.
Sukladno Zakonu o zaštiti od buke, Općina osigurava izradu karte buke – grafičkog prikaza
osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi rade i
borave, ali do sada nisu vršena mjerenja buke na prostoru općine.
Pri izradi plana užeg područja (UPU, DPU) potrebno je odrediti predviđene razine buke, koje ne
smiju prijeći najviše zakonom predviđene razine.
3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI
3.11.1. Zone ugroženosti i sklanjanja stanovništva
Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi
skloništa i drugi objekti za zaštitu (Narodne novine 2/91) razvrstava naselja prema stupnju
ugroženosti u 4 stupnja ugroženosti, ovisno o broju stanovnika naselja, određenim funkcijama,
te geopolitičkom položaju.
Prema navedenom pravilniku, naselja općine Popovac ne pripadaju niti jednoj kategoriji
ugroženost (niti jedno naselje općine ne prelazi minimalni broj od 2000 stanovnika), te nije
obvezna izvedba skloništa za sklanjanje stanovništva.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
100
II ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU
OPĆINE
1.1. NAMJENA POVRŠINA
(1.)
U Prostornom planu uređenja općine Popovac (u daljnjem tekstu : PPUO) površine za razvoj i
uređenje prikazane su u kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" i određuju
se za sljedeće namjene:
1.
Površine za razvoj i uređenje naselja stalnog stanovanja:
-
2.
građevinska područja naselja stalnog stanovanja Branjina, Kneževo i Popovac
Površine za razvoj i uređenje van naselja stalnog stanovanja
a) Građevinska područja
-
građevinsko područje povremenog stanovanja Baranjska planina,
-
građevinsko područje gospodarske zone- proizvodno-poslovne namjene Kneževo,
-
građevinsko područje groblja uz naselje Branjina.
b) Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene
c)
-
osobito vrijedno obradivo tlo (P1),
-
vrijedno obradivo tlo (P2),
-
ostala obradiva tla (P3).
Šuma isključivo osnovne namjene
-
gospodarska šuma,
-
zaštitna šuma na Baranjskoj planini.
d) Vodne površine
-
vodotoci: Karašica, Odvodni kanal Karašice, Borza i Hatvan,
-
ribnjak ''Popovac''.
e) Prometne površine
f)
(2.)
Odlagalište komunalnog otpada
Površine određene u kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena površina" detaljnije se
razgraničavaju na sljedeći način:
-
sva građevinska područja (izgrađeni i neizgrađeni dio) prikazana su u kartografskim
prikazima br. 4.A. do 4.D., na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000.
Detaljna namjena građevinskih područja utvrđuje se prostornim planovima užih područja
ili na temelju Odredbi za provođenje PPUO (u daljnjem tekstu : Odredbe),
-
osobito vrijedno, vrijedno i ostalo obradivo poljoprivredno tlo detaljnije se određuje na
temelju podataka o bonitetnoj klasi poljoprivrednog zemljišta (pri čemu se I i II klasa
smatraju osobito vrijednim obradivim tlom, a III, IV i V vrijednim obradivim tlom),
-
šume gospodarske namjene utvrđuju se na temelju podataka o šumskom zemljištu tijela
Državne uprave nadležnog za katastarske poslove i podataka Hrvatskih šuma,
-
zaštitna šuma utvrđuje se na temelju Odluke o proglašenju zaštitne šume, temeljem
posebnog propisa,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
(3.)
101
-
prirodni vodni tokovi određeni su obalnom crtom koju utvrđuje ustanova s javnim
ovlastima nadležna za vodnogospodarstvo,
-
prometne površine određuju se sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi,
-
groblja se utvrđuju granicom postojeće katastarske čestice,
-
odlagalište komunalnog otpada je orijentacijski naznačeno.
Prometne, energetske i vodnogospodarske građevine određene su funkcijom i kategorijom i
prikazane na kartografskim prikazima br. 1., 1.A., 2.A. i 2.B.
Prostor za prometne i infrastrukturne građevine utvrđuje se na sljedeći način:
-
za postojeće građevine prostor je utvrđen stvarnom parcelom i pojasom primjene
posebnih uvjeta prema posebnim propisima. Sve postojeće građevine, bilo da se
zadržavaju ili uklanjaju, mogu se rekonstruirati pri čemu su moguće izmjene trase u cilju
poboljšanja funkcioniranja građevine,
-
trase novih infrastrukturnih građevina su orijentacijske i moguće ih je mijenjati unutar
koridora čija ukupna širina iznosi:
za nekategoriziranu cestu uz rub Baranjske planine
50,0 m,
za glavne distribucijske plinovode
100,0 m,
za magistralne vodove vodoopskrbe
100,0 m
za lokalne vodove vodoopskrbe
20,0 m
za vodove do objekata prikazanih simbolima vezano na stvarni smještaj objekata
Širina koridora iz stavka 2. ove točke utvrđuje se simetrično u odnosu na os infrastrukturne
građevine, prikazane u kartografskom prikazu.
(4.)
Lokacija novih građevina prometa i infrastrukture koje su u PPUO prikazane simbolom su
orijentacijske, a detaljnije se utvrđuju na temelju projekta.
1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU
(5.)
U PPUO utvrđuju se sljedeća područja posebnih ograničenja u korištenju:
-
zaštićena područja prirode Spomenik parkovne arhitekture u Kneževu,
područje vrijednih dijelova prirode Baranjska planina,
zaštićena kulturna dobra,
područje intenziteta potresa VII stupnja MCS ljestvice,
područje pojačane erozije Baranjska planina,
vodonosno područje,
zona preventivne zaštite crpilišta Kneževo,
inundacijski pojas uz vodotoke Karašica, Odvodni kanal Karašica, Borza i Hatvan,
koridori za planirane infrastrukturne građevine,
šume i šumsko zemljište u građevinskom području.
Područja posebnih ograničenja iz stavka 1. od alineje 1.-9., prikazana su na kartografskim
prikazima br. 3.A. i 3.B. Ograničenje iz alineje 10., prikazano je na kartografskom prikazu br.
4.D.
Poplavno područje utvrđeno Prostornim planom Osječko-baranjske županije (u daljnjem tekstu:
PPŽ) naznačeno je kao branjeno područje s obzirom da je u međuvremenu zaštićeno od
poplava.
(6.)
Područja posebnih ograničenja u korištenju detaljnije se utvrđuju na sljedeći način:
-
zaštićena područja prirode na temelju akata o zaštiti,
-
vrijedni dijelovi prirode temeljem kartografskog prikaza 3.A. ''Područja posebnih uvjeta
korištenja'',
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
102
-
zaštićena kulturna dobra na temelju akata o zaštiti,
-
područje pojačane erozije na temelju granica koje utvrđuje nadležna pravna osoba s
javnim ovlastima za poslove vodnogospodarstva,
-
vodonosno područje na temelju podataka nadležne pravne osobe,
-
prostor rezerviran za zonu sanitarne zaštite crpilišta Kneževo krugom radijusa 2.000,0 m,
-
granicu inundacijskog pojasa utvrđuje ustanova s javnim ovlastima nadležna za
vodnogospodarstvo,
-
šume i šumsko zemljište u građevinskom području na temelju podataka tijela Državne
uprave nadležnog za katastarske poslove.
1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S POSEBNIM OGRANIČENJIMA U
KORIŠTENJU PROSTORA
(7.)
Uvjeti korištenja zaštićenih prirodnih vrijednosti i vrijednih dijelova prirode (krajobraznih
vrijednosti) utvrđeni su u točkama (243.)-(255.), a uvjeti korištenja kulturnih dobara,
vodozaštitnog područja crpilišta, poplavnog područja i inundacijskog pojasa te uvjeti gradnje u
odnosu na intenzitet potresa utvrđuju se na temelju posebnih propisa.
(8.)
Na području prirode koje se predlaže za planersku zaštitu izvan zaštićenih područja primjenjuju
se uvjeti utvrđeni u točki (244.).
(9.)
Na području pojačane erozije zabranjuje se:
-
uklanjanje grmlja i visokog zelenila,
-
obrada poljoprivrednih površina i sađenje kultura okomito na slojnice terena,
-
izgradnja kojom se narušava stabilnost tla.
Projekti za gradnju na ovom području moraju sadržavati dokaz da se gradnjom ne narušava
stabilnost tla.
Za gradnju na ovom području potrebno je ishoditi posebne uvjete koje utvrđuje pravna osoba s
javnim ovlastima za poslove vodnogospodarstva.
(10.)
Na vodonosnom području i na prostoru rezerviranom za zone sanitarne zaštite crpilišta, do
donošenja Odluke o zaštiti izvorišta, uvjeti korištenja i gradnje utvrđuju se sukladno uvjetima
utvrđenim posebnim propisom za III zonu sanitarne zaštite.
Nakon donošenja Odluke o zaštiti izvorišta, na područjima iz stavka 1. koja se nalaze van zona
sanitarne zaštite primjenjivat će se Odredbe PPUO, sukladno postojećem načinu korištenja.
Unutar inundacijskog pojasa nužno je ishođenje posebnih uvjeta pravne osobe s javnim
ovlastima za poslove vodnog gospodarstva.
(11.)
U koridorima planiranih prometnica i infrastrukture, čije širine su utvrđene u točki (3.) ovih
Odredbi ne mogu se do utvrđivanja točne trase i lokacije planirati i graditi stambene i
gospodarske građevine koje se sukladno Odredbama PPUO mogu graditi van građevinskih
područja.
Na prostoru određenom za koridore i lokacije prometnih i drugih infrastrukturnih građevina, a
koji preostane nakon izgradnje građevine, prestaje ograničenje iz stavka 1. ove točke.
(12.)
U građevinskom području naselja nije dozvoljena prenamjena šumskog zemljišta, osim za
gradnju infrastrukturnih, sportsko-rekreacijskih i sličnih građevina.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
103
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU
(13.)
Na području općine Popovac izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti
za Državu:
a)
Prometne građevine
•
Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima
-
b)
Vodne građevine
•
Regulacijske i zaštitne vodne građevine na državnim vodama
-
(14.)
Prometne građevine
•
Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima
-
•
•
b)
poljoprivredno letjelište Kneževo
Poštanske građevine
-
•
mreža županijskih cesta
Zrakoplovne građevine s pripadajućim objektima
-
poštanski ured u Popovcu i Kneževu
Telekomunikacijske građevine
-
UPS Branjina, Kneževo, Popovac
-
bazne postaje (GSM) postojeće i planirane: Kneževo-1 i Kneževo-Belje
-
bazne postaje UMTS i sustava sljedećih generacija,
-
planirani objekt RTV sustava veza (odašiljač/pretvarač).
Vodne građevine
•
Građevine za korištenje voda
-
magistralni vodovod oko Baranjske planine (dionica Branjin Vrh-Popovac-BranjinaPodolje)
Prostor za građevine od važnosti za Državu i Županiju osigurava se na sljedeći način:
-
(16.)
potok Karašica, Odvodni kanal Karašice, Borza i Hatvan
Na području Općine izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za
Županiju:
a)
(15.)
državna cesta D-7
za prometne i infrastrukturne građevine sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi.
Na kartografskim prikazima 1. 1.A. i 2.B., sve građevine iz točke (14.) i (15.) ovih Odredbi
označene su kao postojeće građevine i građevine koje su PPUO planirane za gradnju.
Sukladno tome, prostor za gradnju građevina od važnosti za Državu i Županiju osigurava se
prema točki (3.) i (4.) ovih Odredbi.
Iznimno, osim baznih postaja prikazanih na kartografskom prikazu br. 1.A., mogu se graditi i
druge, sukladno Odredbama ovog PPUO.
2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
2.2.1. Namjena građevina u građevinskom području naselja
(17.)
U građevinskom području naselja ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem i
uporabom neposredno ili posredno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju, odnosno
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
104
vrijednosti okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve
posljedice.
(18.)
U građevinskom području naselja stalnog stanovanja mogu se graditi stambene građevine,
građevine javnih i društvenih djelatnosti, građevine gospodarskih djelatnosti, športskorekreacijske građevine, građevine za komunalne djelatnosti, , pomoćne i prometne građevine i
građevine infrastrukture, građevine mješovite namjene te ostale građevine u funkciji razvoja i
uređenja naselja, a prema uvjetima utvrđenim u ovom PPUO.
Građevine mješovite namjene su građevine sa više funkcija odnosno za više djelatnosti.
(19.)
U građevinskim područjima naselja povremenog stanovanja mogu se graditi građevine
povremenog stanovanja, ugostiteljsko-turističkih djelatnosti i športsko-rekreacijske građevine,
poljoprivredne građevine (osim građevina za uzgoj životinja), građevine infrastrukture i ostale
građevine u funkciji odmora i rekreacije.
(20.)
Detaljna namjena površina i građevina utvrđuje se u dokumentima uređenja užih područja, u
kojima se mogu utvrditi i drugačiji uvjeti gradnje od uvjeta utvrđenih u ovome PPUO, ako je to
njegovim odredbama dozvoljeno.
2.2.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora
(21.)
Opći uvjeti gradnje primjenjuju se na sve građevne čestice i građevine u građevinskim
područjima i van njih.
2.2.2.1. Građevne čestice
(22.)
Građevna čestica je zemljište koje omogućuje gradnju i korištenje čestice sukladno Odredbama
ovoga PPUO, koja ima direktan pristup s javne površine.
Građevna čestica ima direktan pristup ako je širina regulacijske linije min. 5.0 m ili na način
utvrđen planom užeg područja.
Javnom površinom iz stavka 1. ove točke smatra se ulični koridor širine utvrđene u točkama
(187.) - (189.) ovih Odredbi, koji je kao javna površina spojen na sustav uličnih koridora u
naselju i za koji su riješeni imovinsko –pravni odnosi.
Iznimno, čestica na kojoj su postojeće legalno izgrađene građevine može imati osiguran pristup
na drugi način (služnost prolaza preko druge čestice i sl.).
(23.)
Za građevine koje se postavljaju na javne površine (kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u
javnom prometu, tende, ljetni vrtovi, spomenici i drugi elementi urbane opreme i slično) ne
formiraju se građevne čestice nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine.
(24.)
Za linearne infrastrukturne građevine (osim cesta) ne formiraju se građevne čestice nego se iste
vode po postojećim česticama osim za pojedinačne građevine na trasi, kada je zbog
funkcioniranja građevine potrebno formirati građevnu česticu.
(25.)
Cesta i druga javno-prometna površina može se graditi na više građevnih čestica.
(26.)
Građevna čestica infrastrukturne građevine koja je u funkciji prometa, veza, energetike,
vodoopskrbe,
odvodnje,
vodoprivrede,
(trafostanice,
mjerno-redukcijske
stanice,
telekomunikacijski stupovi i sl.), može imati minimalnu površinu jednaku tlocrtnoj veličini
građevine i ne mora imati regulacijsku liniju. Ukoliko se ta vrsta građevina postavlja na javnu
površinu ili građevnu česticu neke druge građevine ne mora se formirati posebna građevna
čestica.
(27.)
Zajednička međa građevne čestice i javne površine je regulacijska linija, a dvorišne međe su
međe građevne čestice sa susjednim katastarskim česticama, koje nisu javne.
(28.)
Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos površine zemljišta pod svim
građevinama na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice.
Zemljište pod građevinom utvrđuje se sukladno posebnom propisu.
(29.)
Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih
građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
105
2.2.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina
(30.)
Način gradnje građevine određen je položajem građevine u odnosu na dvorišne međe građevne
čestice.
S obzirom na način gradnje sve građevine mogu biti: samostojeće, poluprislonjene i prislonjene
u odnosu na dvorišne međe građevne čestice.
(31.)
Samostojeće građevine su one koje se grade na udaljenosti min. 3,0 m od svih dvorišnih međa.
Iznimno od stavka 1., samostojeće građevine mogu se jednom svojom stranom približiti dvorišnoj
međi i na manju udaljenost, ali ne manju od 1,0 m.
Poluprislonjene građevine se jednim pročeljem nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost drugih
pročelja građevine od ostalih dvorišnih međa je min. 3,0 m.
Prislonjene građevine se s dva pročelja nalaze na dvorišnoj međi , a udaljenost drugih pročelja
od dvorišne međe je min.3,0 m.
Smatra se da se pročelje nalazi na međi ako se više od 50% površine pročelja nalazi na međi.
Dio tog pročelja koji se ne nalazi na međi mora od nje biti udaljen min.1,0 m.
(32.)
Otvor na pročelju građevine koji se približava dvorišnoj međi pod kutem 45º ili manjim, mora biti
udaljen min. 3,0 m od dvorišne međe.
Otvorima iz prethodnog stavka ne smatraju se fiksna ustakljenja neprozirnim staklom, veličine
do 60x60 cm, dijelovi zida od neprozirnog materijala, te ventilacijski otvori promjera do 15 cm,
odnosno 15x20 cm ako su pravokutnog oblika. Takvi otvori moraju biti na udaljenosti min. 1,0 m
od međe .
(33.)
Udaljenost građevine od međe je udaljenost vertikalne projekcije svih nadzemnih dijelova
građevine na građevnu česticu, u točki koja je najbliža taj međi, pri čemu se ne uzimaju u obzir
dijelovi nadstrešnice , terase u prizemlju ,strehe, krovišta i pristupne stepenice.
Udaljenost se uvijek mjeri okomito na među i to od vanjske završno obrađene plohe koja
zatvara građevinu.
(34.)
Udaljenost ležećih krovnih otvora od međe mjeri se od najbliže točke plohe krova, uz sam rub
otvora, a kod stojećih krovnih otvora od najbliže točke okvira ili drugog elementa koji zatvara taj
otvor.
Zadane udaljenosti ne odnose se na krovne prozore koji se izvode na krovnoj plohi manjeg
nagiba od 45°.
(35.)
Građevine mogu imati istake do 30,0 cm izvan građevne čestice na javnu površinu i to:
a)
u nadzemnim etažama: profilacije u žbuci i druge ukrasne elemente na pročelju te jednu
stubu na ulazu u građevinu, uz uvjet da ostane min.1,5 m slobodna širina pješačke staze;
b)
u podzemnim etažama: temelje i zaštitu hidroizolacije.
(36.)
Streha građevine može biti konzolno istaknuta do 1,0 m od regulacijske linije na javnu površinu,
njena vertikalna projekcija mora biti udaljena min. 0,5 m od kolnika, a njena visina na najnižem
dijelu mora biti min. 3,0 m od javne površine.
(37.)
Građevine mogu imati pojedine istaknute dijelove izvan građevne čestice na javnu pješačku,
kolno-pješačku ili zelenu površinu i to:
a)
konzolno izvedene balkone, loggie, erkere i pojedinačne zatvorene dijelove građevine pod
uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude
manja od 3,0 m, da istak ne bude više od 1,5 m u javnu površinu. Maksimalna bruto
izgrađena površina istaknutih dijelova pojedine etaže ne smije biti veća od 5% bruto
izgrađene površine etaže. Vertikalna projekcija istaka mora biti udaljena min. 0,5 m od
ruba kolnika;
b)
konzolno izvedene nadstrešnice i sl., i to u dijelu pročelja između gornjeg ruba otvora
prizemlja i donjeg ruba otvora etaže iznad prizemlja građevine pod uvjetom da svijetla
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
106
visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m i da
vertikalna projekcija istaka bude udaljena minimalno 0,5 m od ruba kolnika;
c)
pristupne stube do ulaza u prizemlje građevine, rampe i uređaji za pristup osobama s
invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti, pod uvjetom da se ne mogu riješiti
na vlastitoj građevnoj čestici, da preostala slobodna širina pješačke komunikacije bude
minimalno 1,20 m i da se oko njih izvede ograda visine 1,0 m;
d)
svjetlarnike za podrumske prozore maksimalno istaknute 1,0 m, pod uvjetom da budu
odozgo pokriveni staklenom opekom, drugim prozirnim materijalom ili metalnom rešetkom
u ravnini pješačke komunikacije;
e)
liftovi za pristup do podrumske etaže istaknuti max. 1,5 m pod uvjetom da budu u ravnini
pješačke staze;
f)
priključke na komunalnu infrastrukturu.
(38.)
Ako je postojeća građevina izgrađena na više katastarskih čestica ista se može rekonstruirati u
postojećim vanjskim gabaritima zgrade.
(39.)
Elementi kojima se određuje veličina građevine u ovome PPUO su: građevinska (bruto)
površina (m²), visina građevine (m) i etažna visina građevine (oznaka i broj etaža).
Visina građevine je ukupna visina građevine od najniže kote konačno zaravnatog terena na
pročelju s ulične strane do najviše točke građevine. Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i
drugi slični istaci unutar kojih se ne nalaze zatvorene prostorije ne uračunavaju se u visinu
građevine.
Etažna visina građevine je visina građevine izražena u broju etaža.
Etaže građevine su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), katovi i potkrovlje (Pk).
Galerije se smatraju etažom ako je njihova površina veća od 1/3 površine etaže.
(40.)
Podrumom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,0 m od
najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je s najmanje jednom
polovicom volumena ukopana u teren.
(41.)
Suterenom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,6 m od
najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je najmanje jednom
polovicom volumena ukopana u teren.
(42.)
Potkrovljem se smatra tavanski prostor sa stambenom, mješovitom ili gospodarskom
namjenom, koji mora zadovoljiti sve sljedeće uvjete:
-
nadozid iznad stropne konstrukcije donje etaže može biti max. 1,5 m, mjereno na presjeku
pročelja i donje linije krovne plohe. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim
dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća
visina nadozida je na max. 30% širine pročelja,
-
prozori se mogu izvesti na zabatnom zidu, u kosini krova ili kao stojeći krovni prozori.
Vanjski rub bočnog zida (ili pregrade) stojećeg krovnog prozora mora biti na udaljenosti
min. 1,00 m od dvorišnih međa, a ukupna širina svih fasadnih ploha stojećih krovnih
prozora na pojedinom pročelju može biti max. 50% širine pročelja.
Stojećim prozorom ne smatra se prozor na uličnom pročelju.
Potkrovlje može biti samo jednoetažno, a moguća ga je izvesti s galerijom iz točke (40) ovih
Odredbi.
(43.)
Tavanom se smatra prostor ispod krovne konstrukcije, a iznad zadnje stropne konstrukcije koji
nema namjenu, ako je visina nadozida iznad stropne konstrukcije donje etaže max. 0,5 m.
U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da
se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja,
Tavan može imati otvore na zabatnom zidu ili u kosini krova, ali samo u svrhu ventiliranja i
minimalnog osvjetljenja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
107
Površina pojedinačnih otvora ne smije biti veća od 1 m², s tim da površina svih otvora ne smije
biti veća od 3 m²/100 m² površine tavana.
Na tavanu se ne smiju izvoditi balkoni i lođe. Pristup do tavana može biti ljestvama,
penjalicama, stubištem i sl.
Ovako izveden tavan ne smatra se etažom.
(44.)
Balkoni koji su dužom stranom paralelni s dvorišnom međom ili koji su položeni pod kutem
manjim od 45º u odnosu na dvorišnu među moraju od nje biti udaljeni min. 3,0 m.
(45.)
Bočna strana balkona, lođe, terase i otvorenih pristupnih stuba koja se nalazi na udaljenosti
manjoj od 1,0 m od dvorišne međe mora se zatvoriti neprozirnim materijalom u visini min. 1,80
m od gornje plohe poda.
(46.)
Ukoliko na zidu postojeće građevine izgrađene uz dvorišnu među ili na udaljenosti manjoj od 1,0
m, postoje legalno izgrađeni otvori, isti se moraju u slučaju izgradnje na susjednoj građevnoj
čestici zaštititi na način da se oko otvora izvede svjetlarnik. Svjetlarnik mora biti širi od otvora za
0,10 m sa svake strane, ali ne uži od 1,0 m. Udaljenost nasuprotnog zida svjetlarnika od prozora
iznosi min. 2,0 m.
Ukoliko se radi o ventilacijskim otvorima isti se moraju zaštititi samo ako se nalaze na samoj
međi i to svjetlarnikom dimenzije 1,0x1,0 ili ventilacijskim kanalom spojenim na ventilacijski
otvor. Ventilacijski kanal mora izlaziti u vanjski prostor.
Moguća se i drugačija rješenja, uz suglasnost susjeda.
(47.)
Građevine treba oblikovati sukladno osobitostima lokacije, okolnog područja i krajolika u kojem
se građevina nalazi.
(48.)
Oborinska voda ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili građevinu.
(49.)
Maksimalne visine i etažne visine građevina kao i koeficijenti izgrađenosti (kig) utvrđene ovim
Odredbama mogu se mijenjati samo prostornim planovima užih područja.
(50.)
Sve građevine se moraju planirati, projektirati i graditi sukladno posebnom propisu o
sprječavanju arhitektonsko-urbanističkih barijera.
2.2.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica
(51.)
Na međama građevne čestice za gradnju građevina mogu se podizati ograde, ako planovima
užih područja nije drugačije određeno.
Uz regulacijsku liniju se izvode ulične ograde, a uz dvorišne međe dvorišne ograde.
Ulična ograda može biti visine max. 1,80 m, a dvorišne max. 2,0 m, ako planovima užih
područja nije drugačije određeno.
(52.)
Oborinska voda s građevne čestice ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili
građevinu.
2.2.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno građevine na javnu
prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
(53.)
Ako se gradi kolni pristup od ceste do građevne čestice, on mora biti širine min. 3,0 m, ako
planovima užih područja nije drugačije riješeno.
Prilikom izgradnje kolnih pristupa preko javne površine ne smiju se ugrožavati postojeće
građevine na javnoj površini ili onemogućavati njihovo korištenje.
(54.)
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom
prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu.
Vatrogasni prilaz mora se osigurati s javne površine, preko vlastite građevne čestice ili preko
susjedne građevne čestice, ako je uknjiženo pravo prolaza.
(55.)
Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodoopskrbna i kanalizacijska mreža, građevine se
obvezno moraju priključiti na mrežu.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
(56.)
108
Na neizgrađenom dijelu građevinskog područja, koje je prikazano na kartografskim prikazima
građevinskog područja, ne može se graditi ako zemljište nije komunalno opremljeno na
minimalnoj razini.
Minimalna razina komunalne opremljenosti u građevinskim područjima naselja stalnog
stanovanja je sljedeća:
-
kolnik izveden u kamenom materijalu (makadam) min. širine 4,0 m, ili potvrda da je Općina
preuzela obvezu izgradnje kolnika,
-
mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu,
-
mogućnost priključka na javni vodovod ili na vlastiti bunar.
Osiguranje minimalne razine komunalne opremljenosti prema prethodnom stavku nije obvezno
za građevine povremenog stanovanja te građevine koje za svoju funkciju ne trebaju kolni prilaz,
odnosno elektroenergetski i vodovodni priključak.
2.2.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina
2.2.3.1. Obiteljske stambene građevine
(57.)
Obiteljska stambena građevina je građevina stalnog stanovanja s najviše 3 stana.
Obiteljskom stambenom građevinom iz prethodnog stavka smatra se i građevina mješovite
namjene s najviše 3 stana, čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine
utvrđuje se sukladno točki ( 133.) ovih Odredbi.
(58.)
Na jednoj građevnoj čestici obiteljskog stanovanja može se graditi samo jedna obiteljska
stambena građevina te građevine gospodarskih, javnih i društvenih djelatnosti te pomoćne
građevine, sukladno ovim Odredbama.
Iznimno, ako na građevnoj čestici ima više postojećih obiteljskih stambenih građevina, moguća
je njihova rekonstrukcija ili zamjenska gradnja pod uvjetom da se ne povećava postojeći
koeficijent izgrađenosti (kig), ako je veći od dozvoljenog, a zamjenske građevine se moraju
graditi sukladno ostalim uvjetima Odredbi PPUO. Etažna visina dvorišnih zamjenskih građevina
može se povećavati samo za podrum i potkrovlje s tim da ukupni broj etaža nakon nadogradnje
može biti najviše podrum, prizemlje, kat i potkrovlje.
Gospodarske građevine koje se mogu graditi na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja
utvrđene su u točki (96.) ovih Odredbi.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(59.)
U građevinskom području naselja utvrđuju se sljedeće najmanje veličine i najveći koeficijenti
izgrađenosti građevnih čestica za obiteljsku stambenu gradnju:
NAJMANJA VELIČINA I NAJVEČI KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI
GRAĐEVNIH ČESTICA ZA OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE
NAČIN GRADNJE
a) Samostojeći
b) Poluprislonjeni
c) Prislonjeni
(60.)
NAJMANJA VELIČINA GRAĐEVNE
ČESTICE (m²)
300
250
200
NAJVEĆI KOEFICIJENT
IZGRAĐENOSTI
(kig)
0,3
0,4
0,5
Iznimno od točke (59.) ovih Odredbi, veličina parcele i koeficijent izgrađenosti mogu se utvrditi i
drugačije u sljedećim slučajevima:
-
kod zamjene postojeće obiteljske građevine novom, (u slučaju da nisu ispunjeni uvjeti za
veličinu građevne čestice iz točke (59.) ovih Odredbi), nova se građevina može graditi na
postojećoj građevnoj čestici manje veličine, a koeficijent izgrađenosti može biti veći, ali ne
veći od postojećeg, ili
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
(61.)
109
-
za uglovne građevne čestice čija površina je manja od 260,0 m², na kojima se gradi
građevina na prislonjeni način gradnje, koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i veći, ali ne
veći od 0,75, ili
-
kada je to uvjetovano uvjetima zaštite kulturnih dobara.
Obiteljske stambene građevine mogu se graditi do najviše 30,0 m dubine građevne čestice,
mjereno od regulacijske linije.
Iznimno, građevine se mogu graditi i na većoj dubini, ako je tako riješeno planovima užih
područja.
Uvjeti gradnje građevina
(62.)
Etažna visina obiteljske stambene građevine ne može biti veća od podruma ili suterena,
prizemlja, kata i potkrovlja.
Iznimno, prostornim planovima užih područja mogu se utvrditi i veće etažne visine, ali ne veće
od podruma ili suterena, prizemlja, 2 kata i potkrovlja.
(63.)
Na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi
na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela
građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno
dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
2.2.3.2. Višestambene građevine
(64.)
Višestambena građevina je građevina s najmanje 4 stana.
Višestambenom građevinom smatra se i građevina mješovite namjene s min. 4 stana, čija je
osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki (133.)
ovih Odredbi.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(65.)
Na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo jedna višestambena građevina i pomoćne
građevine u funkciji višestambene građevine.
(66.)
Minimalna površina građevne čestice za višestambenu gradnju je sljedeća:
(67.)
-
180,0 m² za građevne čestice na kojima je dozvoljen maksimalni koeficijent izgrađenosti
1,0,
-
450,0 m² u ostalim slučajevima.
Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za višestambenu izgradnju iznosi najviše:
-
1,0 ako su pomoćni sadržaji u sklopu građevine i ako su najmanje dvije granice građevne
čestice istovremeno i regulacijske linije,
-
0,40 u ostalim slučajevima.
Uvjeti gradnje građevina
(68.)
Najveća etažna visina višestambene građevine je podrum/suteren i 4 nadzemnih etaža, izuzev
u slučaju iz točke (70.) ovih Odredbi.
(69.)
Na dijelu građevne čestice za višestambenu građevinu, u pojasu širine min. 15,0 m uz dvorišne
međe koje graniče s izgrađenom građevnom česticom obiteljske stambene građevine ,utvrđuju
se sljedeći uvjeti gradnje:
-
max. etažna visina je podrum i 3 nadzemne etaže (uključujući i potkrovlje),
-
izgradnja višestambene građevine je dozvoljena do dubine od max. 30,0 m od regulacijske
linije,
-
na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije građevine na dvorišnoj međi može iznositi
na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno
dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine
odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. .
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
(70.)
110
Iznimno od točke (66.), (67.), (68.) i (69.) ovih Odredbi u planovima užih područja moguće je
utvrditi i drugačije.
2.2.3.3. Građevine povremenog stanovanja
(71.)
Građevinom povremenog stanovanja smatra se građevina namijenjena stanovanju u kojoj se
boravi povremeno s ciljem odmora/rekreacije, obavljanja različitih poljoprivrednih djelatnosti i sl.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(72.)
U građevinskim područjima naselja povremenog stanovanja Baranjska planina najmanja
površina građevne čestice za gradnju građevine povremenog stanovanja iznosi 150m², najveći
koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,3 .
(73.)
Na jednoj građevnoj čestici za povremeno stanovanje može se graditi samo jedna građevina
povremenog stanovanja, pomoćne građevine i poljoprivredne građevine (osim za uzgoj
životinja).
(74.)
Sve građevine na građevnoj čestici za povremeno stanovanje potrebno je locirati na način da se
uklope u prirodni krajolik i da svojim položajem ne sprečavaju vrijedne vizure i insolaciju
susjednih građevina za povremeno stanovanje.
Uvjeti gradnje građevina
(75.)
Način gradnje građevine povremenog stanovanja je samostojeći .
(76.)
Etažna visina građevine povremenog stanovanja može biti max podrum ili suteren, prizemlje i
potkrovlje.
Maksimalna površina zemljišta pod građevinom povremenog stanovanja iznosi 80 m².
(77.)
Krovište građevine povremenog stanovanja ne smije imati nagib veći od 45º.
(78.)
Kod arhitektonskog oblikovanja građevine povremenog stanovanja potrebno je koristiti
arhitektonske elemente i građevinske materijale sukladne autohtonoj gradnji, podneblju i
krajobrazu.
Uređenje građevne čestice
(79.)
Ograda građevine čestice u građevnom području povremenog stanovanja mora biti
transparentna ili od živice, a puna ograda može biti samo u donjem dijelu, visine max. 60,0 cm.
(80.)
Dio građevne čestice povremenog stanovanja oko građevina potrebno je hortikulturno riješiti
autohtonom vegetacijom, na načina da se izgrađene strukture u najvećoj mogućoj mjeri zaklone
od vizura iz prostora izvan građevinskog područja povremenog stanovanja.
2.2.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti
(81.)
Građevine javnih i društvenih djelatnosti su građevine upravne, socijalne, zdravstvene,
predškolske, obrazovne, kulturne i vjerske i sl. građevine.
(82.)
Građevine javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi u svim građevinskim područjima
izuzev građevinskog područja naselja povremenog stanovanja, na zasebnim građevnim
česticama i kao zasebne građevine na građevnim česticama druge namjene, osim građevnih
četica prometa i infrastrukture.
(83.)
U sklopu građevnih čestica za gradnju proizvodnih građevina mogu se graditi građevine javnih i
društvenih djelatnosti isključivo za potrebe radnika koji rade na toj građevnoj čestici.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(84.)
Veličina građevne čestice građevina javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno detaljnoj
namjeni građevine, na način da se omogući njezino normalno korištenje i sukladno posebnim
propisima.
(85.)
Veličina građevne čestice za školu iznosi min. 30-40,0 m²/učeniku.
Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja ili kada postoji mogućnost
korištenja slobodnih površina u blizini i sl., veličina građevne čestice može biti i manja, ali ne
manja od 20,0 m²/učeniku.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
111
Ako se škola nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebna građevina ili u sklopu
građevine mješovite namjene), površina građevne čestice mora biti min. 20,0 m²/učeniku.
(86.)
Veličina građevne čestice za dječji vrtić iznosi min. 25,0 m²/djetetu.
Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja veličina građevne čestice
može biti i manja, ali neizgrađena površina građevne čestice mora biti min. 10,0 m²/djetetu.
Ako se vrtić nalazi na građevnoj čestici druge namjene ( kao zasebna građevina ili u sklopu
građevine mješovite namjene), neizgrađena površina parcele mora biti min. 10,0 m²/djetetu.
(87.)
Najveći koeficijent izgrađenosti za zasebne građevne čestice javne i društvene namjene
utvrđuje se sukladno točki (67.) ovih Odredbi.
Iznimno, od stavka 1., ove točke koeficijent izgrađenosti građevne čestice javne i društvene
namjene može biti i veći ako se tako odredi prostornim planom užih područja.
(88.)
Kod gradnje dječjeg vrtića, jaslica ili osnovne škole preporuča se osigurati nesmetana insolacija
učionica i prostorija za boravak djece na način da se građevina gradi na dovoljnoj udaljenosti od
postojećih građevina.
Uvjeti gradnje građevina
(89.)
Maksimalna etažna visina građevine javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno točki
(68.), (69.) i (70.) ovih Odredbi.
(90.)
Na građevnim česticama javne i društvene namjene, sukladno detaljnoj namjeni građevine,
potrebno je osigurati športske i rekreacijske površine i igrališta za korisnike prema potrebama i
posebnim propisima.
2.2.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti
(91.)
Građevine gospodarskih djelatnosti
poljoprivredne građevine.
su proizvodne,
poslovne, ugostiteljsko-turističke i
Proizvodne građevine su građevine za industrijske, zanatske i slične djelatnosti u kojima se
odvija proces proizvodnje.
Poslovne građevine su građevine za uslužne, trgovačke i komunalno servisne djelatnosti.
Ugostiteljsko-turističke građevine su građevine u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost,
sukladno posebnom propisu.
Poljoprivredne građevine su građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te
uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja.
Vrsta gospodarske djelatnosti utvrđuje se sukladno važećoj Odluci o nacionalnoj klasifikaciji
djelatnosti.
Komunalno servisnim djelatnostima smatraju se.
-
skupljanje i odvoz smeća,
-
skupljanje i pročišćavanje otpadnih voda,
-
priprema i distribucija pitke vode,
-
sanitarne i sl. djelatnosti,
-
pogrebne usluge,
-
ostale komunalno servisne djelatnosti.
2.2.5.1.Uvjeti gradnje građevina proizvodnih, poslovnih i ugostiteljsko-turističkih
djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine PPUT djelatnosti)
(92.)
U građevinskim područjima mogu se graditi sljedeće građevine PPUT djelatnosti:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
112
DETALJNA NAMJENA GRAĐEVINA PPUT DJELATNOSTI U
GRAĐEVINSKOM PODRUČJU
KAO PRATEĆA GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI GRAĐEVINE
DRUGE NAMJENE
GRAĐEVINSKO
NA ZASEBNOJ GRAĐEVNOJ
ČESTICI
PODRUČJE
NAMJENA OSNOVNE GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
-
NASELJA
STALNOG
STANOVANJA
-
NASELJA
POVREMENOG
STANOVANJA
-
Baranjska
planina
GOSPODARSKA
ZONA CiglanaKneževo
-
-
sve vrste radionica za popravak
i servisiranje vozila ,
-
sve vrste radionica za obradu
metala i drveta,
-
praonice vozila,
-
sve ugostiteljsko-turističke
djelatnosti
sve PPUT djelatnosti
ugostiteljsko-turističke
djelatnosti, izuzev noćnog
bara, noćnog kluba, disko
bara i disko kluba
sve PPUT djelatnosti
OBITELJSKO
STANOVANJE
tihe i čiste djelatnosti,
ŠPORT I REKREACIJA
-
ugostiteljsko-turističke,
-
poslovne
-
ugostiteljsko-turističke
djelatnosti, izuzev noćnog bara,
noćnog kluba, disko bara i disko
kluba
-
ugostiteljsko-turističke,
-
poslovne
-
-
sve PPUT djelatnosti
Na građevnim česticama za gradnju višestambene građevine , građevine javnih i društvenih djelatnosti i
građevine povremenog stanovanja ne mogu se graditi zasebne građevine PPUT djelatnosti.
(93.)
S obzirom na mogući utjecaj na okoliš, PPUT djelatnosti su:
-
tihe i čiste djelatnosti;
djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš.
(94.)
Tihe i čiste PPUT djelatnosti su sve poslovne, proizvodne i ugostiteljsko turističke djelatnosti,
osim djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš.
(95.)
PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš su:
-
sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila,
sve vrste radionica za obradu drveta i metala,
praonice vozila,
ugostiteljski objekti tipa noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub,
ostale poslovne i proizvodne djelatnosti koje u vanjskom prostoru stvaraju buku veću od 55
dBA,
trgovine na veliko, osim onih u kojima se obavlja trgovina na veliko na osnovi uzoraka ili na
drugi sličan način,
djelatnosti koje su, sukladno posebnom propisu, razvrstane u I, II i III kategoriju ugroženosti
od požara,
djelatnosti koje zahtijevaju dnevni transport roba i sirovina veći od 1,5 t. Potrebe za dnevnim
transportom moraju se obrazložiti u dokumentaciji koja se prilaže uz zahtjev za ishođenje
potrebnih odobrenja za realizaciju zahvata,
klaonice,
mlinovi,
pilane,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
(96.)
113
komunalno servisne djelatnosti, izuzev administracije u radu s korisnicima,
skladišta preko 50 m² bruto površine, koja se grade kao samostalne građevine ili u sklopu
građevine druge namjene,
građevine za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš.
Za gradnju građevina PPUT djelatnosti utvrđuju se sljedeći uvjeti:
LOKACIJA
NA GRAĐEVNOJ ČESTICI OBITELJSKE
STAMBENE GRAĐEVINE
DOZVOLJENA DJELATNOST
-
tihe i čiste djelatnosti,
sljedeće
djelatnosti
s
potencijalno
nepovoljnim
utjecajem na okoliš:
•
sve vrste radionica za
popravak i servisiranje
vozila
•
sve vrste radionica za
obradu metala i drveta
•
praonice vozila
•
ugostiteljski objekti tipa
noćni bar, noćni klub,
disko bar i disko klub
-
-
-
NA DIJELU ZASEBNE GRAĐEVNE
ČESTICE U POJASU ŠIRINE MIN. 20,0
m OD DVORIŠNE MEĐE KOJA GRANIČI
S IZGRAĐENOM GRAĐEVNOM
ČESTICOM STAMBENE, TE JAVNE I
DRUŠTVENE GRAĐEVINE
-
tihe i čiste djelatnosti,
sljedeće
djelatnosti
s
potencijalno
nepovoljnim
utjecajem na okoliš:
•
sve vrste radionica za
popravak i servisiranje
vozila,
•
sve vrste radionica za
obradu metala i drveta,
•
praonice vozila,
•
ugostiteljski objekti tipa
noćni bar, noćni klub,
disko bar i disko klub.
-
-
-
U OSTALIM SLUČAJEVIMA
-
građevine
djelatnosti
za
sve
PPUT
-
UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE
ČESTICE I UVJETI GRADNJE
GRAĐEVINA
max. bruto izgrađena površina
zasebne građevine PPUT djelatnosti
je 100,0 m²,
bruto izgrađena površina za sve
PPUT djelatnosti na građevnoj čestici
obiteljskog stanovanja ne može biti
veća od bruto izgrađene površine za
stanovanje.
max. etažna visina građevine je
podrum, prizemlje i potkrovlje,
max. visina građevine je 7,0 m,
na dubini većoj od 20,0 m od
regulacijske linije visina građevine
na dvorišnoj međi može iznositi na
toj međi max. 4,5 m od kote terena,
neposredno uz među. Visina
građevine odnosno dijela građevine
može se povećavati udaljavanjem
od međe s tim da max. visina
građevine odnosno dijela građevine
može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti
od dvorišne međe.
građevine za PPUT djelatnosti s
potencijalno nepovoljnim utjecajem
na okoliš moraju biti udaljene min.
50,0 m od regulacijske linije, i min.
5,0 m od svih dvorišnih međa.
najveći
koeficijent
izgrađenosti
građevne čestice je 0,4,
max. visina građevine je 10,0 m,
na dubini većoj od 20,0 m od
regulacijske linije visina građevine
na dvorišnoj međi može iznositi na
toj međi max. 4,5 m od kote terena,
neposredno uz među. Visina
građevine odnosno dijela građevine
može se povećavati udaljavanjem
od međe s tim da max. visina
građevine odnosno dijela građevine
može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti
od dvorišne međe.
građevine za PPUT djelatnosti s
potencijalno nepovoljnim utjecajem
na okoliš moraju biti udaljene min.
50,0 m od regulacijske linije i min.
5,0 m od svih dvorišnih međa,
sve
građevine
za
proizvodne
djelatnosti moraju biti udaljene min.
5,0 m od dvorišnih međa.
Iznimno, građevine koje se grade u
rubnim dijelovima naselja, mogu se
graditi na dvorišnoj međi, ako je ona
istovremeno i granica građevinskog
područja.
najveći koeficijent izgrađenosti 0,6,
max. etažna visina: podrum i 3
nadzemne etaže,
max. visina građevine je 13,5 m.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
114
(97.)
Za gradnju građevina PPUT djelatnosti mogu se planom uređenja užih područja utvrditi i
drugačiji uvjeti od uvjeta utvrđenih u točki (96.) ovih Odredbi.
(98.)
Na građevnoj čestici građevina PPUT djelatnosti mogu se graditi sljedeće građevine:
-
proizvodne, poslovne i turističko-ugostiteljske građevine,
-
prometne i infrastrukturne građevine,
-
športske i rekreacijske građevine za potrebe radnika,
-
jedna obiteljska stambena građevina.
Iznimno, ako za to postoji potreba i prostorne mogućnosti, osim građevina iz prethodnog stavka
mogu se graditi i građevine javnih i društvenih djelatnosti za potrebe radnika.
Bruto izgrađena površina za PPUT djelatnosti mora iznositi min. 50% ukupne bruto izgrađene
površine svih građevina na građevnoj čestici.
(99.)
U naseljima povremenog stanovanja mogu se graditi građevine za ugostiteljsko-turističke
djelatnosti, izuzev noćnog bara, noćnog kluba, disko-bara i disko-kluba, te smještajni kapaciteti
koji su posebnim propisom utvrđeni u kategoriji seljačkog domaćinstva.
2.2.5.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina
(100.) U građevinskim područjima naselja stalnog stanovanja, u kojima je dozvoljen uzgoj životinja,
poljoprivredne građevine mogu se graditi u sljedećim područjima naselja:
-
na građevnoj čestici obiteljske stambene gradnje - sve poljoprivredne građevine,
-
na zasebnoj građevnoj čestici - građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i
mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura.
(101.)
U građevinskim područjima naselja povremenog stanovanja Baranjska planina poljoprivredne
građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura
mogu se graditi na građevnoj čestici povremenog stanovanja i na zasebnoj građevnoj čestici.
(102.)
Na neizgrađenoj građevnoj čestici ne mogu se graditi poljoprivredne građevine za uzgoj
životinja ako se istovremeno ne gradi stambena građevina.
Uvjeti i način korištenja građevne čestice
(103.)
Površina zasebne građevne čestice za gradnju poljoprivredne građevine ne može biti veća od
0,5 ha, ako planom užeg područja nije drugačije određeno.
Iznimno, postojeće građevine čestice na kojima su postojeće poljoprivredne građevine mogu biti
i veće od utvrđenih u prethodnom stavku.
(104.)
Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za smještaj poljoprivrednih
proizvoda i mehanizacije je max. 0,6.
Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za uzgoj poljoprivrednih
kultura je max. 0,3.
(105.)
Najmanja udaljenost poljoprivredne građevine za smještaj životinja od regulacijske linije na
građevnoj čestici obiteljskog stanovanja jednaka je:
-
za svinje:
četverostrukom broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30,0m,
-
za ostale životinje i perad:
broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30 m.
Zadane udaljenosti ne primjenjuju se na udaljenosti većoj od 80.0 m od regulacijske linije.
Najmanja udaljenost ostalih poljoprivrednih građevina od regulacijske linije je:
-
20,0 m za građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj
poljoprivrednih kultura,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
115
-
45,0 m za gnojišta, kompostišta, građevine za silažu, gnojišne jame te vodonepropusne
sabirne jame za potrebe poljoprivrednih građevina,
-
40,0 m za pčelinjake .
Kod uglovnih građevnih čestica udaljenost od regulacijske linije građevina iz stavka 1. i 2. ove
točke odnosi se na kraće regulacijske linije, a od duže regulacijske linije građevine moraju biti
udaljene min. 5,0 m.
(106.)
Najmanja udaljenost građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije koji se
grade na zasebnoj građevnoj čestici je min. 20,0 m od regulacijske linije.
(107.)
Najmanja udaljenost poljoprivrednih građevina od dvorišne međe je:
(108.)
-
5,0 m za gnojišta, kompostišta i građevine u kojima se sprema sijeno ili slama ili su
izgrađene od drveta,
-
5,0 m za pčelinjake, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u
suprotnom pravcu,
-
1,0 m za ostale poljoprivredne građevine.
Najmanja udaljenost pčelinjaka od postojećih građevina za uzgoj stoke je 10,0 m.
Najmanja udaljenost gnojišta, gnojišnih jama, te vodonepropusnih sabirnih jama od postojećih
građevina za snabdijevanje vodom (bunari, cisterne i sl.) je 20,0 m.
Uvjeti gradnje građevina
(109.)
U građevinskom području naselja Branjina i Popovac maksimalni kapacitet građevina za uzgoj
životinja može biti 50 uvjetnih grla, a u građevinskom području naselja Kneževo maksimalni
kapacitet građevina za uzgoj životinja može biti 10 uvjetnih grla. Uvjetna grla se utvrđuju
sukladno točki (157.) ovih Odredbi.
(110.)
Maksimalna tlorisna površina građevine za uzgoj životinja ne može biti veća od potrebne za
iskazani kapacitet, što je potrebno obrazložiti u projektu.
(111.)
Maksimalna etažna visina poljoprivredne građevine može biti podrum, prizemlje i potkrovlje, pod
uvjetom da se potkrovlje koristi za skladištenje poljoprivrednih proizvoda i hrane za životinje.
Maksimalna visina poljoprivredne građevine iznosi 6,0 m.
(112.)
Visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote
terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati
udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi
4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
(113.)
Građevine za smještaj životinja ne mogu imati ventilacijske otvore okrenute prema dvorišnoj
međi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe.
2.2.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih građevina
(114.)
Športsko-rekreacijske građevine su različite vrste građevina namijenjenih športu i rekreaciji kao
što su športske dvorane, tereni, kupališta i sl.
(115.)
U ovome PPUO utvrđuje se mreža športskih građevina na području Općine, sukladno
posebnom propisu. Mrežu športskih građevina čine sljedeće postojeće i planirane športske
građevine:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
116
MREŽA ŠPORTSKIH GRAĐEVINA
GRAĐEVINE
BROJ POSTOJEĆIH
JEDINICA
Dvorane
Zatvoreni bazeni
Otvoreni bazeni
Zračne streljane
Streljane ostale
Kuglane
Nogomet
Mali nogomet, rukomet, odbojka,
košarka
Tenis
Boćanje
Ostali otvoreni tereni
BROJ PLANIRANIH
JEDINICA
1,6
UKUPNI BROJ
JEDINICA
1,6
1,6
0,6
1,9
3,5
1,6
0,6
1,9
3
5,9
1,9
1,1
0,9
1,9
1,1
0,9
3
2,4
Broj i vrsta građevina i otvorenih igrališta koje čine jedinicu utvrđeni su posebnim propisom.
Postojeće športske građevine potrebno je dopuniti sadržajima koji čine jedinicu športskih
građevina, sukladno posebnom propisu
(116.)
Planiranu mrežu športskih građevina moguće je proširivati bez ograničenja.
(117.)
Športske građevine se grade u građevinskim područjima.
Broj jedinica u tablici iz točke (115.) predstavlja minimalni ukupni broj jedinica (postojećih i
planiranih).
Jedinice iz tablice mogu se grupirati, a njihov konačni razmještaj utvrdit će se sukladno
prostornim mogućnostima i specifičnim potrebama stanovništva u pojedinom naselju.
(118.)
Za gradnju športsko-rekreacijskih građevina primjenjuju se odredbe za gradnju javnih i
društvenih građevina i posebni propisi.
(119.)
Otvorene športske terene potrebno je orijentirati u pravcu sjever-jug gdje god je to moguće. Ako
su od kolnika udaljeni manje od 10,0 m potrebno ih je ograditi ogradom visine min. 2,0 m.
(120.)
U svim naseljima je potrebno graditi dječja igrališta, sukladno potrebama stanovništva.
Razmještaj dječjih igrališta je potrebno uskladiti s prostornom organizacijom naselja i osigurati
odgovarajuću dostupnost u zavisnosti o dobnoj skupini djece za koju se igralište gradi.
2.2.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina
(121.)
Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremnici i ljetne kuhinje, bazeni za
vlastite potrebe i sl. građevine koje su u funkciji stambene građevine na čijoj se čestici nalaze.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(122.)
Pomoćna građevina može se graditi samo u dvorišnom dijelu građevne čestice, iza osnovne
građevine, gledano u odnosu na regulacijsku liniju.
Ukoliko građevna čestica ima regulacijske linije s više strana, pomoćna građevina se mora
graditi uz dvorišnu među, a od regulacijskih linija mora biti udaljena min. 3,0 m.
Iznimno, odredbe stavka 1. i 2. ne odnose se na gradnju garaža.
Uvjeti gradnje građevina
(123.)
Zbrojena bruto izgrađena površina prizemlja svih pomoćnih građevina može biti max. 50%
ukupne bruto izgrađene površine prizemlja osnovne građevine na čijoj se čestici nalazi.
(124.)
Najveća etažna visina pomoćne građevine može biti podrum i prizemlje.
(125.)
Visina pomoćne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote
terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati
udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi
4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
117
2.2.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina
(126.)
Komunalne građevine su groblja, tržnice na malo i reciklažna dvorišta.
(127.)
U ovome PPUO sva se postojeća groblja u građevinskom području naselja zadržavaju na
postojećim katastarskim česticama.
Namjena građevina koje se mogu graditi na groblju te uvjeti gradnje i uređenja groblja utvrđuju
se posebnim propisom.
(128.)
Tržnice na malo grade se na zasebnim građevnim česticama uz koje je u neposrednoj blizini
obvezno izgraditi parkirališta za opskrbu i korisnike, sukladno uvjetima iz točke (207.) ovih
Odredbi.
Tržnice na malo mogu imati max. etažnu visinu Po+p+1+Pk,max. koeficijent izgrađenosti može
biti 1,0 ,a ostali uvjeti gradnje tržnica na malo utvrđuju se sukladno posebnom propisu.
(129.)
U građevinskom području svakog naselja potrebno je izgraditi reciklažno dvorište.
Reciklažno dvorište se gradi na zasebnoj građevnoj čestici, veličine min. 350-500,0 m².
Reciklažno dvorište se mora ograditi te koristiti na način da se njegovim korištenjem ne
ugrožava ili onemogućava korištenje susjednih građevnih čestica.
2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama
(130.)
Građevine koje se grade na javnim površinama su kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u
javnom prometu, tende, ljetne terase, oglasni panoi, kontejneri za otpad (eko-otoci), telefonske
govornice, spomenici, fontane, ostala urbana oprema i sl.
Kiosci su građevine u kojima se prodaja robe na malo i ugostiteljske usluge obavljaju kroz
odgovarajući otvor na samom kiosku bez ulaza kupca u prodajni prostor.
Površina na koju se postavlja kiosk i pristup do pješačke površine moraju se izvesti od tvrdog
materijala.
(131.)
Građevine koje se grade na javnim površinama ne smiju ometati ili ugrožavati odvijanje
prometa, održavanje infrastrukture, površinsku odvodnju i dr.
Ako se građevine postavljaju uz ili na pješačku površinu, mora se osigurati kontinuirani pješački
prolaz širine min. 1,80 m.
2.2.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene
(132.)
Građevine mješovite namjene su građevine s više funkcija odnosno za više djelatnosti, pri čemu
niti jedna ne smije ograničavati ili onemogućavati korištenje građevine za potrebe njezinih
drugih funkcija ili djelatnosti.
(133.)
Građevine mješovite namjene grade se sukladno uvjetima utvrđenim u ovome PPUO za
osnovnu namjenu građevine.
Osnovna namjena građevine mješovite namjene određuje se prema funkciji ili djelatnosti koja
ima najveći udio u bruto izgrađenoj površini građevine. Ako je udio različitih funkcija i djelatnosti
jednak, prioritet imaju stanovanje odnosno javne i društvene djelatnosti .
(134.)
U višestambenim građevinama komunikacijski prostori za pristup stanovima moraju biti potpuno
odvojeni od prostora za pristup ostalim namjenama.
Iznimno od prethodnog stavka, prostori onih namjena koje se prema posebnim propisima mogu
obavljati u stambenim prostorima mogu imati pristup iz komunikacijskih prostora za pristup
stanovima.
(135.)
Gospodarske djelatnosti u građevini mješovite namjene, u kojoj je jedna od namjena stanovanje
i/ili javna i društvena namjena, može biti samo za tihe i čiste djelatnosti.
2.2.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina
(136.)
Zasebna građevna čestica na kojoj se gradi garaža mora imati minimalnu površinu 3,0x5,0 m i
minimalno 3,0 m dugu regulacijsku liniju, a najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice je
1,0.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
118
2.2.12. Uvjeti uređenja naselja
(137.)
U javnom prostoru naselja moraju se zadržati sve građevine male sakralne arhitekture
(kapelice, poklonci, raspela) u izvornom obliku.
Iznimno, ako to zahtijeva rekonstrukcija prometnica, mogu se izmjestiti u neposrednu blizinu
postojeće lokacije.
(138.)
Uz obje strane ulica u naseljima, osobito glavnih, gdje god je to moguće treba podizati
tradicijske bjelogorične drvorede.
Postojeće površine parkova ne smiju se smanjivati, a u njima se dozvoljava gradnja isključivo
građevina prometa i infrastrukture te spomen obilježja, fontana i druge urbane opreme.
2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA
(139.)
Van naselja stalnog i povremenog stanovanja u ovome PPUO dozvoljava se gradnja na
sljedećim područjima:
-
građevinska područja van naselja,
-
područje Općine van građevinskog područja.
2.3.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja stalnog i
povremenog stanovanja
Gospodarska zona Kneževo
(140.)
U gospodarskoj zoni dozvoljena je gradnja proizvodnih i poslovnih građevina, te infrastrukturnih
građevina.
U gospodarskoj zoni također je dozvoljena gradnja građevina mješovite namjene , sukladno
funkcijama i djelatnostima iz prethodnog stavka.
(141.)
Za gradnju građevina u gospodarskoj zoni primjenjuju se Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora
iz poglavlja 2.2.2. ovih Odredbi.
Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za gradnju gospodarskih građevina u
gospodarskoj zoni je 0,7, a za gradnju na građevnim česticama ostale namjene 0,4.
Najveća etažna visina građevina je Po+P+2.
Groblje
(142.)
U PPUO utvrđeno je građevinsko područje groblja koje se nalazi van građevinskog područja
naselja Branjina.
Namjena građevina koje se mogu graditi na groblju te uvjeti gradnje i uređenja groblja utvrđuju
se sukladno posebnom propisu.
2.3.2. Uvjeti gradnje van građevinskog područja
(143.)
Van građevinskih područja mogu se graditi sljedeće građevine:
a) Na poljoprivrednom zemljištu I. i II. bonitetne klase
-
građevine infrastrukture ( prometne, energetske, komunalne itd.),
-
građevine za istraživanje energetskih mineralnih sirovina,
-
stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
b) Na poljoprivrednom zemljištu ostalih bonitetnih klasa
-
građevine infrastrukture ( prometne, energetske, komunalne itd.),
-
rekreacijske građevine,
-
građevine za istraživanje mineralnih sirovina,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
-
119
stambene i gospodarske građevine i potrebe seoskog turizma, a sve u funkciji
obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
c) U šumama isključivo osnovne namjene
-
građevine infrastrukture,
-
građevine za gospodarenje šumom,
d) Na vodama i unutar vodnog dobra
(144.)
-
vodne građevine,
-
građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),
Katastarska čestica na kojoj se grade građevine van građevinskog područja mora imati pristup s
javne površine.
Pod javnom površinom iz stavka 1. ove točke podrazumijevaju se postojeće ceste i poljski
putovi širine min 3,0 m, ako zadovoljavaju potrebe vatrogasnog pristupa i prometne uvjete
utvrđene sukladno posebnom propisu i to u cijeloj dužini do priključka na javnu cestu.
(145.)
Oko gospodarskih i stambenih građevina koje se grade van građevinskog područja obvezna je
sadnja niskog i visokog zelenila, a ograđivanje građevne čestice je dozvoljeno isključivo
ogradom od pletiva s parapetom visine max. 30,0 cm ili živicom. Max. visina ograde je 1.8 m.
Ograditi se može i poljoprivredno zemljište sukladno uvjetima iz prethodnog stavka.
2.3.2.1. Stambene građevine van građevinskog područja
(146.) Van građevinskog područja mogu se graditi samo stambene građevine obiteljskog načina
gradnje za vlastite potrebe, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
Pod obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom podrazumijeva se poljoprivredni posjed min.
veličine utvrđene u točki (152.) ovih Odredbi, u sklopu kojeg se nalaze gospodarske građevine
za potrebe poljoprivredne djelatnosti, zajedno sa stambenom građevinom.
Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dozvoljena je gradnja samo jedne obiteljske
stambene građevine.
Stambena građevina se ne može graditi van građevinskog područja ako prije toga nisu
izgrađene građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost.
(147.)
Udaljenost stambene građevine od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja mora biti
min. 500,0 m i od razvrstane ceste min. 50,0 m.
(148.)
Bruto izgrađena površina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može
biti max. 20% od površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Iznimno, na
posjedima manjim od 5,0 ha bruto izgrađena površina stambene građevine ne može biti veća
od 200 m².
(149.)
Etažna visina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može bit max.
podrum ili suteren, prizemlje, kat i potkrovlje.
2.3.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog područja
(150.) Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i seoskog turizma su:
-
poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj
poljoprivrednih kultura i životinja (stoke, peradi i krznaša),
-
ribnjaci,
-
gospodarske građevine za primarnu doradu i preradu u sklopu kompleksa za intenzivni
uzgoj životinja,
-
ugostiteljsko-turističke građevine za smještaj i prehranu u seoskom turizmu u sklopu
obiteljskog poljoprivrednog posjeda.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
(151.)
120
Poljoprivredne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na poljoprivrednom tlu
isključivo osnovne namjene (P1), (P2) i (P3), ako su zadovoljeni uvjeti utvrđeni ovim
Odredbama u pogledu minimalne veličine posjeda, udaljenosti od građevinskog područja i
javnih prometnica i minimalnog broja uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog
područja.
Poljoprivredne građevine se ne mogu graditi u vrijednom području prirode, prikazanom na
kartografskom prikazu br. 3.A. ''Područja posebnih uvjeta korištenja''.
(152.)
Minimalna veličina posjeda na kojem se mogu graditi poljoprivredne građevine van
građevinskog područja je sljedeća:
-
15,0 ha za građevine u funkciji intenzivne ratarske proizvodnje, ili
-
5,0 ha za građevine u funkciji uzgoja voća, ili
-
3,0 ha za građevine u funkciji uzgoja povrća, ili
-
1,0 ha za građevine u funkciji uzgoja vinove loze, ili
-
0,5 ha za građevine u funkciji uzgoja cvijeća i sadnica.
Posjedom iz stavka 1. ove točke smatra se zemljište koje je u površini od min. 60% u vlasništvu
investitora, a preostali dio može biti državno zemljište u zakupu. Ako posjed čini više
katastarskih čestica, na min. 80% površine posjeda katastarske čestice moraju biti fizički
povezane. Čestice se smatraju fizički povezane i ako ih dijele melioracijski kanali i poljski putovi.
Najmanje 50% posjeda treba biti na području općine Popovac.
(153.)
Udaljenost poljoprivrednih građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije ne
može biti manja od 500,0 m od građevinskog područja.
Odredbe iz stavka 1. ove točke ne odnosi se na poljoprivredne građevine za uzgoj
poljoprivrednih kultura.
(154.)
Broj uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja mora biti veći od 50.
(155.)
Minimalna udaljenost građevine za smještaj životinja od ruba zemljišnog posjeda razvrstane
ceste:
MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA
OD RAZVRSTANE CESTE
Minimalna udaljenost od ruba zemljišnog posjeda razvrstane
Broj uvjetnih grla
ceste (u m)
Državne ceste
Županijske i lokalne ceste
> 50-100
100
100
> 100 do 400
150
100
> 400
200
150
Zadane udaljenosti iz prethodne tablice ne odnose se na prateće sadržaje .
Udaljenost pratećih sadržaja, izuzev infrastrukture, od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste
mora biti min. 50 m.
(156.)
Građevine za smještaj životinja van građevinskog područja ne mogu se graditi u zoni
preventivne zaštite crpilišta Kneževo, a nakon donošenja Odluke o zaštiti, prema njoj i
posebnom propisu, donešenom na temelju tog propisa, te na vrijednom prirodnom području.
(157.)
Građevine za smještaj životinja moraju se udaljiti od građevinskog područja na minimalnu
udaljenost, zavisno o kapacitetu građevine.
Kapacitet građevine iskazuje se u uvjetnim grlima (Ug), a izračunava se na način da se broj
životinja u jednom turnusu pomnoži s koeficijentom k iz sljedeće tablice:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
121
KOEFICIJENTI ZA IZRAČUN UVJETNIH GRLA
VRSTA STOKE
krave, steone junice
bikovi
volovi
junad 1-2 godine
junad 6-12 mjeseci
telad
krmače+prasad
tovne svinje preko 6 mjeseci
mlade svinje 2 do 6 mjeseci
prasad do 2 mjeseca
teški konji
srednje teški konji
laki konji
ždrebad
ovce, ovnovi, koze i jarci
janjad i jarad
konzumna perad
rasplodne nesilice
nojevi
kunići
k
1,00
1,50
1,20
0,7
0,5
0,25
0,30
0,25
0,13
0,02
1,20
1,00
0,80
0,75
0,10
0,05
0,002
0,0033
0,25
0,007
Za sve ostale životinje koje nisu navedene u tablici broj uvjetnih grla utvrđuje se na način da se
broj grla u jednom turnusu pomnoži s prosječnom težinom životinje na kraju turnusa i podijeli s
500.
(158.)
Minimalna udaljenost građevina za smještaj životinja od granica građevinskog područja iznosi:
MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINA ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD GRAĐEVINSKOG
PODRUČJA NASELJA
Kapacitet građevine izražen u uvjetnim
grlima (Ug)
> 50-100
> 100-300
> 300-400
> 400-500
> 500
Udaljenost od granice građevinskog
područja naselja (m)
Ug x 2
0,5 (Ug –100)+200
0,5 (Ug –100)+250
0,5 (Ug –100)+300
min. 500,0
Udaljenost iz prethodnog stavka odnosi se i na gnojišta i lagune, a ne odnosi se na prateće
sadržaje.
(159.)
Na građevnoj čestici građevine za smještaj životinja mogu se graditi prateći sadržaji (klaonica,
hladnjača, skladišta i mješaonica stočne hrane, kompostište, spremišta strojeva i alata,
prostorije za boravak radnika, uredi, infrastruktura, garaže, parkirališta, manipulativne površine,
nadstrešnice i sl.), te jedna jednoobiteljska stambena građevina. Prateći sadržaji mogu biti samo
u funkciji djelatnosti uzgoja životinja, a prostori za boravak djelatnika samo garderobno-sanitarni
prostori, te prostorije za dnevni odmor.
Uredske prostorije mogu biti samo 5% bruto građevinske površine dijela građevine za smještaj
životinja.
Prateći sadržaji iz stavka 1. ove točke mogu se graditi samo nakon izgradnje ili istovremeno s
izgradnjom osnovnih građevina.
Građevine za smještaj životinja moraju biti udaljene min. 5,0 m od svih međa građevne čestice.
(160.)
Ribnjakom se smatraju bazeni i ostale vodne površine za uzgoj akvakulture.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
122
Izgradnja novih ribnjaka izvan građevinskog područja moguća je samo na zemljištu katastarskih
kultura, močvara, trstik i neplodno tlo, u napuštenim koritima i rukavcima rijeka i vodotoka te
ostalom obradivom tlu (P3). Iznimno, ribnjak se može graditi i na vrijednom obradivom tlu (P2),
ako se nalazi u sklopu poljoprivrednog gospodarstva iz točke (146.) ovih Odredbi.
Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi, koji se gradi izvan građevinskog područja, je 3 ha, a
za uzgoj konzumne ribe je 5 ha. Iznimno, ribnjaci koji se grade u sklopu poljoprivrednog
gospodarstva mogu biti manje površine.
Udaljenost ribnjaka od susjednih katastarskih čestica mora biti min. 5,0 m.
Izgradnja ribnjaka ne smije štetno utjecati na vodni režim susjednog obradivog zemljišta.
Uz ribnjake je moguće graditi građevine za potrebe uzgoja ribe, bruto površine max. 12 m² na 1
ha vodne površine ribnjaka i max. etažne visine P.
Građevinama za potrebe uzgoja ribe smatraju se: spremišta hrane, alata i opreme, prostorije za
boravak radnika, garaže i sl. Ove građevine moraju biti udaljene min. 3,0 m od svih međa
katastarske čestice i 5,0 m od ruba ribnjaka i za njihovu gradnje ne primjenjuju se odredbe o
minimalnoj komunalnoj opremljenosti.
(161.)
Prateći sadržaji za primarnu doradu i preradu (klaonica, hladnjača, mješaonice stočne hrane i
sl.) mogu biti isključivo u funkciji osnovne proizvodnje i mogu se graditi pod uvjetom da kapacitet
građevine za uzgoj životinja iznosi min. 100 uvjetnih grla.
Maksimalni kapacitet prateće građevine za primarnu doradu i preradu mora odgovarati
maksimalnom kapacitetu osnovne proizvodnje, te se u projektu mora dokazati da su količine
sirovina za doradu i preradu sukladne kapacitetu farme.
(162.)
Gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma su građevine za pružanje ugostiteljskih
usluga u seljačkom domaćinstvu, utvrđene posebnim propisom, a mogu se graditi isključivo ako
je izgrađena ili se istovremeno gradi stambena građevina. Ove građevine ne mogu se graditi na
poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase odnosno na osobito vrijednom obradivom tlu (P1).
(163.)
Etažna visina gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma može biti max.
podrum/suteren, prizemlje, kat i potkrovlje, a njezina bruto izgrađena površina može iznositi
max. 20% bruto izgrađene površine zatvorenih gospodarskih građevina.
2.3.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog područja
(164.) Rekreacijske građevine koje se grade van građevinskog područja su: trim staza, konjička staza,
kupalište, vodene površine za športski ribolov i sl., građevine u funkciji rekreacije.
Van građevinskog područja ne mogu se graditi zatvorene rekreacijske građevine.
Rekreacijske građevine ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase.
2.3.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina
(165.) Na području Općine nalaze se napuštena eksploatacijska polja opekarske gline Kneževo te
rudokop bazalta Popovac koja su predviđena za sanaciju.
Nova istražna polja koja nisu navedena u stavku 1. ove točke, mogu se formirati na vrijednom
obradivom tlu (P2), ostalom obradivom tlu (P3), gospodarskim šumama (Š1), a za energetske
mineralne sirovine i na osobito vrijednom obradivom tlu (P1).
Istražna polja ne mogu se osnivati na vrijednom području prirode zaštićenom ovim PPUO, koje
je prikazano na kartografskom prikazu br. 3.A. ''Područja posebnih uvjeta korištenja''.
(166.)
U sklopu istražnog polja dozvoljena je gradnja građevina u funkciji istraživanja mineralnih
sirovina.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
123
2.3.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog područja
(167.) Pomoćne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na građevnoj čestici na kojoj je
izgrađena stambena građevina koja se prema ovim Odredbama može graditi van građevinskog
područja.
Najveća etažna visina pomoćne građevine iz prethodnog stavka može biti podrum i prizemlje.
2.3.2.6. Komunalne građevine van građevinskog područja
Odlagalište komunalnog otpada
(168.)
Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana je na kartografskom prikazu br. 1.
"Korištenje i namjena površina".
Za predloženu lokaciju potrebno je provesti istraživanja u cilju utvrđivanja podobnosti lokacije za
planiranu namjenu.
Odlagalište komunalnog otpada mora se ograditi ogradom visine min. 1,80 m.
Odlagalište se mora izgraditi i urediti sukladno posebnim propisima, primjenjujući mjere zaštite
voda, tla i zraka od onečišćenja, te mjere zaštite od požara.
Do odlagališta je potrebno osigurati pristupnu cestu koja mora biti izvedena minimalno s nosivim
slojem od kamenog materijala.
Nakon sanacije prostor odlagališta koristit će se za pošumljavanje.
2.3.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine
(169.) Prometne i ostale infrastrukturne građevine van građevinskog područja grade se sukladno ovim
Odredbama, izuzev onih odredbi koje se odnose isključivo na gradnju u građevinskom području.
(170.)
Van granica građevinskog područja mogu se graditi stajališta, benzinske postaje i druge
građevine u funkciji prometa.
Benzinske postaje mogu se graditi u pojasu dubine max. 150,0 m od osi postojeće javne ceste,
sukladno posebnom propisu.
Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice benzinske postaje može biti 0,5.
Na građevnoj čestici benzinske postaje mogu se graditi prateći sadržaji (prostorije za boravak
djelatnika, uredi, infrastruktura, parkirališta, manipulativne površine i sl.).
Kod postojećih cesta dodatni sadržaji koji se mogu graditi na građevnoj čestici benzinske
postaje su ugostiteljski, trgovački i servisni, a koeficijent izgrađenosti građevne čestice tim
sadržajima ne može biti veći od 0,25.
Ugostiteljski sadržaj za smještaj iz prethodnog stavka može biti isključivo tipa motel.
2.3.2.8.Ostale građevine van granica građevinskog područja
(171.) Van granica građevinskog područja, na prostorima primjerenim za tu namjenu, mogu se graditi
manje vjerske građevine kao križevi, poklonci, kapelice i sl. te spomen obilježja, najveće bruto
razvijene površine do 30,0 m².
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
(172.)
Gospodarske djelatnosti su sljedeće:
-
poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo i ribarstvo,
industrija,
graditeljstvo,
trgovina,
ugostiteljstvo i turizam,
promet, telekomunikacije i skladištenje,
opskrba strujom, plinom i vodom,
ostale usluge.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
(173.)
124
U naseljima stalnog stanovanja građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi na
građevnoj čestici građevina drugih namjena i na zasebnoj građevnoj čestici.
Građevine gospodarskih djelatnosti unutar građevinskog područja grade se sukladno uvjetima
gradnje u građevinskim područjima, utvrđenim ovim Odredbama.
(174.)
U građevinskom području naselja povremenog stanovanja Baranjska planina dozvoljeno je:
-
obavljanje poljoprivredne proizvodnje,
-
gradnja građevina u funkciji poljoprivrede,
-
gradnja građevina ugostiteljstva, turizma i trgovine, sukladno točki (99.) ovih Odredbi.
(175.)
U ovome PPUO utvrđena je nova gospodarska zona proizvodno-poslovne namjene: Kneževo.
(176.)
Površine van granica građevinskog područja naselja stalnog i povremenog stanovanja i ostalih
građevinskih područja namjenjuju se djelatnostima poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva,
seoskog turizma, prometu, telekomunikacijama i opskrbi strujom, plinom i vodom, te odvodnji
voda, sukladno ovim Odredbama i posebnim propisima.
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
(177.)
U ovome PPUO društvenim djelatnostima se smatraju sljedeće djelatnosti:
-
(178.)
uprava,
socijalna zaštita,
zdravstvo,
predškolski odgoj,
obrazovanje,
kultura,
vjerske aktivnosti,
vatrogasni dom,
udruge i sl.
Planirana mreža javnih i društvenih djelatnosti sadrži osnovne sadržaje koji moraju biti
zastupljeni u središnjim naseljima, a moguće ju je proširivati bez ograničenja.
U naseljima na području Općine moraju se za potrebe javnih i društvenih djelatnosti, osigurati
prostori za sljedeće sadržaje:
- Popovac
- Općinska uprava
- osnovna škola
- dječji vrtić
- zdravstvena stanica
- veterinarska ambulanta
- ljekarna
- dom kulture (muzej, čitaonica, knjižnica)
- Kneževo
- osnovna škola
- zdravstvena stanica
- veterinarska ambulanta
- ljekarna
- dom kulture
Za vjerske građevine, udruge i sl. prostor će se osigurati sukladno potrebama.
(179.)
Za potrebe društvenih djelatnosti koristit će se postojeće građevine ili graditi nove u
građevinskim područjima naselja, sukladno uvjetima utvrđenim u ovim Odredbama.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
125
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA
PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
(180.)
Trase i površine novih prometnih i infrastrukturnih građevina prikazane su u kartografskim
prikazima br. 1., 1.A., 2.A. i 2.B., te u kartografskim prikazima građevinskih područja, a osnovni
uvjeti utvrđivanja koridora i površina definirani su u točki (3.) i (4.) ovih Odredbi.
(181.)
Prilikom gradnje novih infrastrukturnih vodova potrebno je težiti njihovom objedinjavanju u
infrastrukturne koridore.
(182.)
Vodovi infrastrukture u pravilu se polažu u javne površine. Iznimno, mogu se polagati i na ostalim
površinama uz osigurani pristup.
(183.)
Postojeće prometne i infrastrukturne građevine, koje se u ovome PPUO uklanjaju ili zamjenjuju
novima, mogu se održavati i rekonstruirati do izgradnje nove mreže.
5.1. PROMETNI SUSTAV
5.1.1. Cestovni i zračni promet
(184.)
Mreža postojećih razvrstanih javnih cesta utvrđena je u ovome PPUO, a kategorija prometnica
utvrđena je na temelju važeće Odluke nadležnog Ministarstva.
Kategorija svih prometnica na području Općine može se mijenjati sukladno izmjenama Odluke iz
stavka 1. ove točke bez promjene ovoga PPUO. Od dana stupanja na snagu Odluke, na tu
prometnicu i okolni prostor primjenjuju se uvjeti gradnje utvrđeni ovim Odredbama, sukladno
novoj kategoriji prometnice.
U slučaju da postojeća prometnica nije naznačena u kartografskim prikazima, uvjeti se odnose
na postojeću trasu.
(185.)
Ulični koridor u naselju je prostor između regulacijskih linija, koji je namijenjen gradnji kolnika,
parkirališta, kolno-pješačkih prilaza građevinskoj parceli, prometnih površina pješačkog,
biciklističkog i javnog prometa, te vođenja svih vrsta infrastrukturnih vodova, uključujući i odvodni
sustav oborinske odvodnje, uređenju zelenih površina, postavljanju urbane opreme i sl.
(186.)
Svi ulični koridori u građevinskom području na koje postoji neposredan pristup s građevnih
čestica, ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju biti povezani u jedinstveni prometni
sustav.
(187.)
Za nove ulične koridore u građevinskim područjima naselja potrebno je osigurati širinu:
(188.)
-
25,0 m za ulični koridor kojim prolazi državna cesta,
-
20,0 m za ulični koridor kojim prolazi županijska cesta,
-
18,0 m za ulični koridor kojim prolazi lokalna cesta,
-
18,0 m za ulične koridore kojima prolaze ostale ceste čije su dužine preko 150,0 m.
U slučaju da se zbog postojećih građevina, prirodnih ili drugih specifičnih prostornih ograničenja
ne može osigurati preporučena širina uličnog koridora, za nove ulične koridore čija je dužina
preko 150,0 m mogu se utvrditi i manje širine, ali ne manje od sljedećih:
MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA
ZA KOLNI PROMET, DUŽINE PREKO 150,0 m
KATEGORIJA CESTE
U ULIČNOM KORIDORU
Državna
Županijska
Lokalna cesta
Ostale ceste
(189.)
Minimalna širina uličnog koridora (m)
Otvoreni sustav oborinske
Zatvoreni sustav oborinske
odvodnje
odvodnje
20,0
18,0
18,0
14,0
18,0
14,0
16,0
12,0
Za nove ulične koridore čija dužina je manja od 150,0 m, širina uličnog koridora ne može biti
manja od:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
126
MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA
ZA KOLNI PROMET, DUŽINE MANJE OD 150,0 m
SMJER KOLNOG PROMETA
Dvosmjerni promet
Jednosmjerni promet
Minimalna širina uličnog koridora (m)
Otvoreni sustav oborinske
Zatvoreni sustav oborinske
odvodnje
odvodnje
12,0
10,0
10,0
8,0
Ulice dužine manje od 150,0 m mogu biti i slijepe.
(190.)
Širine koridora iz točke (187.), (188.) i (189.) ovih Odredbi ne odnose se na postojeće ulične
koridore, koji se nalaze u izgrađenom području, a širine koridora za ostale ceste ne odnose se
na područja povremenog stanovanja.
Izgrađeno područje iz prethodnog stavka je izgrađeno građevinsko područje označeno na
kartografskim prikazima građevinskih područja.
(191.)
Na području povremenog stanovanja za pristup do građevne čestice mogu se koristiti i postojeći
poljski putevi, a novi pristupni putevi moraju biti širine min. 4,0 m.
Udaljenost građevina od osi razvrstanih prometnica mora biti min:
- kod državnih cesta
12,5 m,
- kod županijskih cesta
10,0 m,
- kod lokalnih cesta i ostalih javnih cesta
(192.)
9,0 m.
Sve ceste koje su sukladno posebnom propisu utvrđene kao javne ceste na području Općine
moraju biti opremljene horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, prema Hrvatskim normama.
Sve prometne površine trebaju biti izvedene sukladno posebnom propisu o sprječavanju
stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, tako da na njima nema zapreke za kretanje niti
jedne kategorije stanovništva.
Pristup gospodarskoj (poslovno-proizvodnoj) zoni Kneževo uz trasu državne ceste D7 moguć je
samo preko 1 uređenog križanja u skladu s posebnim propisom.
Nije dozvoljena gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koje zatvaraju vidno
polje vozača i time ugrožavaju promet. Određivanje polja preglednosti utvrđuje se na temelju
posebnog propisa za javne ceste.
(193.)
U svim naseljima Općine mora se uz sve stambene građevine, građevine javne i društvene te
gospodarske namjene, izgraditi minimalni broj parkirališnih mjesta prema sljedećim normativima:
MINIMALNI BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA
Namjena građevina
Jedinica
Obiteljske stambene građevine
Višestambene građevine
Trgovački (maloprodaja)
Robne kuće, trgovački centri
Tržnice na malo
Poslovne zgrade, uredi, agencije
Industrija i skladišta
Servisi i obrt
Ugostiteljstvo
Osnovne škole i vrtići
Zdravstveni objekti
Građevine mješovite namjene
1 stan
1 stan
25 m² bruto izgrađene površine
60 m² bruto izgrađene površine
25 m² površine građevne čestice
100 m² bruto izgrađene površine
100 m² bruto izgrađene površine
100 m² bruto izgrađene površine
15 m² bruto izgrađene površine
1 učionica/grupa
40 m² bruto izgrađene površine
-
Broj parkirališnih
mjesta
1,00
1,20
1,00
1,00
1,00
2,00
1,00
2,00
1,00
1,00
2,00
∑ parkirališnih
mjesta za sve
namjene u sklopu
građevine
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
127
Broj parkirališta za športsko-rekreacijske građevine utvrđuje se prema posebnom propisu.
(194.)
Na javnim parkiralištima i u javnim garažama potrebno je osigurati 5% parkirališnih odnosno
garažnih mjesta za invalide.
(195.)
Sukladno namjeni građevine izgradnja parkirališta se mora riješiti na sljedeći način:
•
obiteljske stambene građevine
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije
građevne čestice,
•
višestambene građevine
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije
građevne čestice,
na parkiralištu udaljenom max. 100,0 m od
građevine
•
poslovne građevine (trgovačke i
ugostiteljske i poslovne zgrade,
uredi, agencije, servisi i obrt)
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru u širini regulacijske linije
građevne čestice,
u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije
građevne čestice,
na parkiralištu udaljenom do max. 100,0 m od
građevine,
•
robne kuće i trgovački centri
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
•
proizvodne građevine i skladišta
-
na vlastitoj građevnoj čestici
u uličnom koridoru u širini regulacijske linije
građevne čestice,
•
javne i društvene te športskorekreacijske građevine
-
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru u širini regulacijske linije
građevne čestice,
na parkiralištu udaljenom max. 200,0 m od
građevine,
•
građevine mješovite namjene
-
sukladno načinu rješavanja izgradnje parkirališta
za osnovnu namjenu.
Pod parkiralištem podrazumijeva se i prostor u garaži.
(196.)
Pod pojmom "vlastita građevna čestica" iz točke (195.) ovih Odredbi podrazumijeva se građevna
čestica na kojoj je izgrađena osnovna građevina.
Pod pojmom "ulični koridor u širini regulacijske linije" podrazumijeva se neizgrađeni prostor
između regulacijske linije i kolnika na onoj strani ulice na kojoj se nalazi građevna čestica, pod
uvjetom da se u tom prostoru osigura pješački prolaz širine kao u ostalom dijelu ulice, a
najmanje 1,20 m.
Pod pojmom "parkiralište" podrazumijeva se vlastito ili javno parkiralište ili garaža koji su
planirani ili su izgrađeni za potrebe nove građevine ili prenamjenu postojeće.
Potvrdu da se javno parkiralište ili garaža može koristiti za potrebe građevine izdaje Općina.
(197.)
Način rješavanja izgradnje parkirališta utvrđen u točki (195.) ovih Odredbi obvezno se
primjenjuje i u slučaju prenamjene postojećih građevina, za dio građevine koji se prenamjenjuje,
ako je zbog prenamjene potreban veći broj parkirališnih mjesta od broja potrebnog za postojeću
namjenu.
(198.)
U građevinskim područjima naselja potrebno je dati prednost pješačkom i biciklističkom prometu.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
(199.)
128
Širina pješačkih prometnica utvrđuje se sukladno broju korisnika, prostornim uvjetima i
ambijentalnim obilježjima, ali ne može biti manja od 1,20 m.
Pješačke prometnice se grade odvojeno od kolnika i po mogućnosti od kolnika odvojene zelenim
zaštitnim pojasom.
(200.)
Zadržava se postojeće poljoprivredno letjelište "Kneževo" uz uvjet da se može koristiti samo
istočna prilazna ravnina.
(201.)
Postojeće letjelište može se rekonstruirati za prihvat zrakoplova do 5.700 kg.
(202.)
U zoni prilazne ravnine koja je prikazana na kartografskom prikazu br. 1., ne mogu se graditi
građevine ili postavljati objekti i predmeti koji ulaze u prostor prilazne ravnine.
5.1.2. Poštanski sustav
(203.)
Razvoj poštanske djelatnosti koji se odnosi na modernizaciju poslovnog prostora postojećih PU
usmjeren je u građevinska područja naselja, te se sukladno ovim Odredbama moraju osigurati
prostorne pretpostavke za nesmetani razvoj.
Razvoj poštanske djelatnosti odnositi će se samo na adaptacije i održavanje poslovnih prostora,
te eventualno uređenje eksterijera (pristup, pločnik, parkirališna mjesta i sl.).
5.2. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA
(204.)
Razvoj nepokretne telekomunikacijske mreže u ovome PPUO obuhvaća dogradnju mjesnih
mreža u skladu s porastom potreba.
Pristupni/spojni vodovi i komutacijski čvorovi u nepokretnoj mreži, bazne postaje u pokretnoj
mreži, objekti RTV sustava veza, te koridor RTV sustava veza označeni su na kartografskom
prikazu br. 1.A. ''Pošta i telekomunikacije''.
Mjesne mreže razvijat će se sukladno dinamici gospodarskog, društvenog i prostornog razvitka
Općine.
(205.)
Mjesna telekomunikacijska mreža u građevinskim područjima u pravilu se gradi u zelenom
pojasu ulica, a u ulicama s užim profilom polaže se ispod nogostupa sustavom distribucijske
telekomunikacijske kanalizacije (minikanalizacije) i/ili kabelima polaganim izravno u rokove. Po
potrebi telekomunikacijske vodove graditi s obje strane ulica.
(206.)
Za razvoj pokretne telekomunikacijske mreže moguće je izgraditi bazne postaje s pripadajućim
antenskim stupovima i neophodnim kabelskim vodovima. Planirana gustoća baznih postaja sa
samostojećim antenskim stupovima po PPOBŽ-u je 1 antenski stup po naselju, a ovim Planom
dopuštena je izgradnja bazne postaje s antenskim stupom samo u naselju Kneževo. U
naseljima je inače dozvoljena izgradnja i više baznih postaja sukladno ovim Odredbama, ali u
tom slučaju one ne mogu imati samostojeći antenski stup.
Potrebna visina antenskih stupova je od 20-50 m.
Lokacija planirane bazne postaje izvan naselja utvrđena je približno na kartografskom prikazu
br. 1.A. ''Pošta i telekomunikacije'' i njena lokacija može se mijenjati u radijusu od 500,0 m.
Bazne postaje moraju se graditi sukladno posebnim propisima o sigurnosti te zaštiti od
neionizirajućih zračenja.
Bazne postaje se ne mogu graditi:
-
na školama i dječjim vrtićima,
na građevinama koje su zaštićene na temelju propisa o zaštiti kulturnih dobara, te vrijednom
području prirode,
sa samostojećim antenskim stupovima na udaljenosti manjoj od 100,0 m od sakralne
građevine (crkve).
Do lokacije baznih postaja obvezno je osigurati kolni pristup.
(207.)
Mrežu baznih postaja potrebno je uskladiti s istim ili srodnim djelatnostima radi zajedničkog
korištenja prostora i dijela građevina.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
(208.)
129
Građevina RTV sustava veza (odašiljač/pretvarač) izvan građevinskog područja mora formirati
zasebnu česticu, koja mora imati pristup s javne površine.
Lokacija planirane građevine RTV sustava veza na kartografskom prikazu br. 1.A. ''Pošta i
telekomunikacije'' približno je određena, te se može mijenjati u radijusu od 500,0 m.
5.3. ELEKTROENERGETSKA MREŽA
(209.)
Razvoj elektroenergetskog sustava na području Općine planira se gradnjom sljedećih
građevina:
a)
Distribucija
- izgradnja KB 10(20) kV dalekovoda kojima će se unutar građevinskih područja pojedinih
naselja međusobno povezati postojeće i planirane trafostanice i njihovi priključci na
nadzemne 10(20) kV dalekovode,
- demontiranje nadzemnih 10(20) kV dalekovoda koji prelaze preko građevinskih područja
naselja,
- rekonstrukcija i dogradnja niskonaponske 0,4 kV mreže.
Ostale trafostanice i vodovi rekonstruirat će se i graditi sukladno gospodarskom razvoju i
procesu urbanizacije naselja na područje Općine.
(210.)
(211.)
Prilikom određivanja trase nadzemnih dalekovoda moraju se poštivati sljedeći uvjeti:
-
potrebno je voditi računa o bonitetu poljoprivrednog zemljišta te po mogućnosti koristiti
područja slabijih bonitetnih klasa,
-
prilikom prijelaza preko poljoprivrednog zemljišta trasu treba voditi na način da utjecaj na
poljoprivrednu proizvodnju bude što manji,
-
položaj stupova ne smije ograničavati funkcioniranje postojećih i potencijalnih sustava za
navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta,
-
izbjegavati prolaz dalekovoda kroz šume i preko šumskog zemljišta,
-
trasu dalekovoda položiti na način da se u najvećoj mogućoj mjeri smanji mortalitet ptica.
Postojeći nadzemni DV 10(20) kV koji se nalazi u građevinskom području naselja moraju se
postupno zamijeniti kabelskim.
Pri utvrđivanju trase kabelskog dalekovoda, novu trasu je obvezno uskladiti s urbanom
matricom naselja na način da u najmanjoj mogućoj mjeri ograničava korištenje zemljišta i
gradnju u naselju.
(212.)
Ne dozvoljava se otvaranje novih prosjeka kroz šume za gradnju 10(20) kV elektroenergetske
mreže.
(213.)
Prostor unutar koridora i ispod nadzemnih dalekovoda može se koristiti za osnovnu namjenu
prikazanu na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina".
Korištenje zemljišta i gradnja u koridorima elektroenergetskih građevina vrši se sukladno
posebnim propisima, uz suglasnost ustanove s javnim ovlastima nadležne za elektroenergetiku.
(214.)
Distribucijski dalekovodi u građevinskom području moraju se izvoditi podzemnim kabelskim
vodovima.
U ovome PPUO se predviđa sukcesivna zamjena postojećih nadzemnih distribucijskih
dalekovoda kabelskim vodovima.
(215.)
U građevinskim područjima naselja planira se razvoj niskonaponske 0,4 kV mreže.
Niskonaponska 0,4 kV mreža planira se voditi po krovovima s krovnim stalcima s tim da će se
postupno zamijeniti goli (neizolirani) vodiči sa SKS potrebnog presjeka.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
130
Ovim Planom se također omogućava izgradnja nove NN mreže na stupovima ili s podzemnim
kabelskim vodovima u svim naseljima Općine ili dijelovima naselja.
Do izgradnje planirane elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz manje
rekonstrukcije što uključuje i zamjenu golih vodiča SKS-om, te priključenje ponekog novog
korisnika. Kod potreba za veće rekonstrukcije pridržavati se planom predviđene izgradnje.
(216.)
Na područjima naselja, u kojima je obvezna gradnja podzemne niskonaponske mreže i gdje će
se voditi po krovnim stalcima, javna rasvjeta se mora graditi podzemnim kabelima javne rasvjete
i čeličnim cijevnim stupovima postavljenim uz prometnice.
Na ostalim područjima, u slučaju da se niskonaponska mreža gradi sa SKS na stupovima,
rasvjetna tijela se mogu postaviti na iste stupove.
(217.)
Niskonaponska elektroenergetska mreža i javna rasvjeta grade se u pravilu u uličnim
koridorima, u zelenom pojasu, a stupovi se moraju graditi na dovoljnoj sigurnosnoj udaljenosti
od kolnika, utvrđenoj posebnim propisom.
(218.)
Sve trafostanice moraju imati kolni pristup s javne površine. Ne dozvoljava se izgradnja
trafostanica u uličnom profilu.
5.4. PLINOVODI
(219.)
Planirani plinovodi na području Općine su:
a)
Lokalni (distribucijski) plinovodi
- glavni distribucijski plinovodi,
- mjesni plinovodi.
U ovome PPUO planira se plinoopskrba svih naselja stalnog stanovanja na području Općine,
izdvojenog građevinskog područja naselja, te proizvodno-poslovne zone.
(220.)
Trase planiranih plinovoda prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.A. Trase planiranih
plinovoda su orijentacijske.
(221.)
Glavne distribucijske plinovode izvan građevinskih područja graditi uz prometnice (u ili uz
koridor).
(222.)
Kućne redukcijske stanice u građevinskim područjima ne dozvoljava se graditi u uličnom profilu.
(223.)
Razvoj redukcijske plinoopskrbne mreže u građevinskim područjima potrebno je usklađivati s
razvojem područja na način da zadovolje sve planirane potrebe za plinom svih korisnika.
Planirani distribucijski plinovodi će biti srednjetlačni s tlakom plina 0,1-0,4 MPa (1,0-4,0 bara).
(224.)
Distribucijski plinovodi se u građevinskim područjima polažu u javnim površinama, po potrebi s
obje strane ulica. Na kartografskom prikazu su od mjesnih plinovoda prikazani samo važniji, a
izgradnja ostalih plinovoda pratiti će proces urbanizacije i razvoj gospodarstva.
5.5. VODOOPSKRBA
(225.)
Rješenje vodoopskrbe Općine planira se uspostavom cjelovitog sustava s napajanjem iz
izvorišta Topolje i Livade koji su van prostora Općine, nakon izgradnje magistralnih pravaca
Branjin Vrh-Popovac-Branjina-Podolje te Popovac-Kneževo.
(226.)
Izvorišta vode moraju se zaštititi od mogućih zagađivanja, sukladno mjerama sanitarne zaštite
utvrđenim na temelju posebnog propisa.
(227.)
U ovome PPUO utvrđuje se vodonosno područje koje je prikazano na Kartografskom prikazu br.
3.B.
(228.)
Vodoopskrbni vodovi se polažu u javnim površinama.
(229.)
Ako se vodoopskrbni sustav rješava etapno, mora se dimenzionirati i izvoditi kao dio cjelovitog
rješenja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
(230.)
131
U svakoj točki vodoopskrbnog sustava moraju biti zadovoljeni protupožarni zahtjevi u pogledu
količine vode i raspoloživog tlaka, sukladno posebnom propisu.
5.6. ODVODNJA
(231.)
(232.)
(233.)
(234.)
U ovome PPUO odvodnja otpadnih voda riješena je na sljedeći način:
-
za sva tri naselja izgradnjom autonomnog sustava odvodnje,
-
alternativno, moguće je priključiti odvodne sustave naselja Kneževo i Branjina na sustav
naselja Popovac tj. povezati ih u zajednički sustav.
Trase vodova i položaj uređaja za pročišćavanje iz kartografskog prikaza br. 2.B.
"Vodnogospodarski sustav" su usmjeravajućeg značenja i moguće ih je mijenjati u tijeku
detaljne razrade, pod sljedećim uvjetima:
-
mora se zadržati osnovni princip rješavanja odvodnje (smjer odvodnje i vrsta sustava),
-
vode se moraju upustiti u primjenike utvrđene u točki (233.) ovih Odredbi.
Prijemnici za prihvat otpadnih voda sa područja Općine su:
-
odvodni kanal Karašice,
-
detaljna mreža do vodotoka Hatvan.
U naseljima je planirana gradnja razdjelnog sustava.
Sanitarne i tehnološke otpadne vode odvodit će se ukopanim vodonepropusnim cijevnim
sustavom, a oborinske vode otvorenim cestovnim i melioracijskim kanalima. Postoji i mogućnost
kombinacije razdjelnog i mješovitog sustava odnosno gradnje zatvorenog sustava oborinske
odvodnje, ako se za to ukaže potreba.
(235.)
Sustavi odvodnje mogu se graditi etapno, a etape realizacije moraju biti usklađene s krajnjim
rješenjem.
(236.)
Sve onečišćene ili zagađene otpadne vode koje ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u odvodni
sustav, moraju se prije upuštanja pročistiti uređajem za prethodno čišćenje otpadnih voda.
(237.)
Sve onečišćene ili zagađene otpadne vode koje svojim svojstvima ne odgovaraju uvjetima za
upuštanje u recipijente ili tlo moraju se prije ispuštanja pročistiti uređajem za pročišćavanje
otpadnih voda.
(238.)
Do izgradnje javnog odvodnog sustava zbrinjavanje otpadnih voda može se vršiti putem
vodonepropusnih sabirnih jama ,uz obvezno pražnjenje jama i konačno zbrinjavanje otpadnih
voda, sukladno posebnom propisu, odnosno vlastitim uređajem za pročišćavanje, sukladno
uvjetima nadležne ustanove.
Iznimno, za građevine s količinom sanitarne i ostale otpadne vode iznad 2,0 m³/dnevno ne
mogu se graditi vodonepropusne sabirne jame.
(239.)
Nakon izgradnje javnog odvodnog sustava u ulici, postojeće građevine u toj ulici moraju se
prilikom prvog sljedećeg zahvata na građevini priključiti na novi odvodni sustav, ako nemaju
vlastiti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.
5.7. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA
(240.)
Postojeći vodnogospodarski sustav potrebno je urediti i održavati u funkcionalnom stanju pri
čemu Općina mora posebnu pažnju posvetiti dijelu melioracijskog sustava iz svoje nadležnosti.
Osim radova iz prethodnog stavka dozvoljeni su i drugi vodnogospodarski zahvati s ciljem
unapređenja i poboljšanja vodnogospodarskog sustava.
(241.)
Radi očuvanja i održavanja zaštitnih hidro-melioracijskih i drugih građevina i održavanja vodnog
režima, područja uz nasipe i inundacijski pojas, moraju se koristiti sukladno posebnom propisu.
Nasipi su označeni na Kartografskom prikazu br. 2.B., a inundacijska područja su područja uz
vodotoke Karašica, Odvodni kanal Karašice, Borza i Hatvan, koja se detaljno utvrđuju sukladno
posebnom propisu.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
(242.)
132
U ovome PPUO površinama za navodnjavanje smatraju se sve poljoprivredne površine.
Navodnjavanje poljoprivrednih površina moguće je pod uvjetom da se prethodno utvrdi
odgovarajuća kvaliteta vode za navodnjavanje.
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I
KULTURNIH DOBARA
6.1. KRAJOBRAZNE I PRIRODNE VRIJEDNOSTI
(243.)
Ovim PPUO-om utvrđeno je vrijedno područje prirode (vrijedno krajobrazno područje),
prikazano na kartografskom prikazu br. 3.A. ''Područja posebnih uvjeta korištenja''.
-
Baranjska Planina.
Vrijedno područje prirode iz prethodnog stavka ne predlaže se za zaštitu po posebnom propisu
nego se štiti Odredbama ovog PPUO.
(244.)
Na vrijednom prirodnom području nije dozvoljeno sljedeće:
-
gradnja stambenih i gospodarskih građevina koje se prema ovim Odredbama mogu graditi
izvan građevinskog područja,
-
gradnja baznih postaja (antenskih stupova),
-
gradnja dalekovoda,
Na šumom obraslim područjima vrijednog prirodnog područja predlaže se uravnotežiti površinu
sječa s ukupnom šumskom površinom, a sječu obavljati postupno.
(245.)
Na području općine Popovac, sukladno posebnom zakonu, zaštićene su sljedeći prirodne
vrijednosti:
a) Zaštićena prirodna područja
-
spomenik parkovne arhitekture- park uz dvorac u Kneževu
Zaštićena područja prirode naznačena su na Kartografskom prikazu br. 3.A. "Područja posebnih
uvjeta korištenja", a detaljno se utvrđuju na temelju akata o zaštiti.
(246.)
Uređenje i korištenje područja iz točke (245.) ovih Odredbi provodi se sukladno posebnom
zakonu i aktu o zaštiti.
(247.)
U cilju očuvanja prirodne biološke raznolikosti treba očuvati postojeće šumske površine, šumske
rubove, živice koji se nalaze između obradivih površina, te zabraniti njihovo uklanjanje; osobito
treba štititi područja prirodnih vodotoka i vlažnih livada.
(248.)
Prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprječavanja štetnog djelovanja voda
(nastanak bujica i erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje te planirati zahvat na način
da se zadrži doprirodno stanje vodotoka.
(249.)
U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti mora se izvršiti analiza krajobraza obzirom na
prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu područja, istaknuti posebnosti krajobraza, utvrditi
problemska područja i trendove koji ugrožavaju krajobrazne vrijednosti te u skladu s tim planirati
izgradnju koja neće narušiti izgled krajobraza, a osobito treba od izgradnje štititi panoramski
vrijedne točke te vrhove uzvisina.
(250.)
Pri oblikovanju građevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti
materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi.
(251.)
Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na
ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost/prirodnu vrijednost predviđenu za
zaštitu, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u
odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
133
(252.)
Za građenje i izvođenje radova, zahvata i radnji potrebno je zatražiti uvjete zaštite prirode i/ili
dopuštenje nadležnog tijela državne uprave sukladno Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine
70/05.).
(253.)
Za zaštićenu prirodnu vrijednost spomenik parkovne arhitekture-Park u Kneževu treba donijeti
mjere zaštite te izraditi projekt uređenja koji će se temeljiti na planovima iz vremena nastanka
perivoja. Na spomeniku parkovne arhitekture i u prostoru u njegovoj neposrednoj blizini nisu
dopušteni zahvati ni radnje kojima bi se moglo promijeniti ili umanjiti vrijednosti zbog kojih je
zaštićen.
(254.)
Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Općine treba sačuvati i vrednovati u
skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa,
ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova.
(255.)
Na području Općine Popovac utvrđena su ugrožena i rijetka staništa (mješovite hrastovo
grabove i čiste grabove šume te vlažne livade srednje Europe) za koje treba provoditi sljedeće
mjere očuvanja:
-
vlažnim livadama potrebno je gospodariti putem ispaše i režimom košnje, treba spriječiti
njihovo zarastanje te očuvati povoljni režim, uključiti visoku razinu podzemnih voda,
-
očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte
što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama
i osiguranje prikladne brige za njihovo očuvanje te sustavno praćenje stanja (monitoring),
-
u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjake i dr.) i
šumske rubove, produljiti sječivu zrelost gdje je to moguće, prilikom dovršnog sijeka
ostavljati manje neposječene površine, ostavljati zrela, stara i suha stabala, izbjegavati
uporabu kemijskih sredstava za zaštitu.
6.2. KULTURNA DOBRA
(256.)
Na području općine Popovac su, sukladno posebnom zakonu, zaštićena sljedeća kulturna
dobra:
a)
Registrirana
BRANJINA:
BRANJINA:
KNEŽEVO:
POPOVAC
POPOVAC:
POPOVAC POPOVAC POPOVAC KNEŽEVO KNEŽEVO a6. KNEŽEVO b)
Parohijska crkva sv. Nikolaja registrirano je kulturno dobro. (Reg. 303)
Inventar parohijske crkve sv. Nikolaja registrirano je kulturno dobro (Reg. 28)
Dvorac Fridriha Habsburškog, registrirano je kulturno dobro. (Reg. 46)
Župna crkva sv. Josipa, registrirano je kulturno dobro (Reg.546 )
Parohijska crkva Vavedenja Bogorodice registrirano je kulturno dobro (Reg 549.)
«Pogan, Mala Lačka, Logor», prapovijesno i antičko nalazište
«Vodica - Sesije», antičko nalazište
«Ul. V. Nazora», ranosrednjovjekovno nalazište
«Ciglana», antičko nalazište
«Buziklica - Malo Kneževo», prapovijesno i srednjovjekovno nalazište
«Crna Bara - Buziklica», srednjovjekovno nalazište
Preventivno zaštićena
BRANJINA:
Župna crkva Rođenja BDM zaštićena je preventivno kao kulturno dobro (Prev.
zaštita 370/11/94)
KNEŽEVO:
Zgrada novog dvorca, zaštićena je preventivno kao kulturno dobro.
(Prev. zaštita 370/17/94)
Zgrada novog dvorca, zaštićena je preventivno kao kulturno dobro.
(Prev. zaštita 370/18/94)
Kapela u sklopu kompleksa, zaštićena je preventivno kao kulturno dobro. Prev.
zaštita (370/18/94)
KNEŽEVO:
KNEŽEVO:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
134
Zaštićena kulturna dobra orijentacijski su naznačena na Kartografskom prikazu br. 3.A.
"Područja posebnih uvjeta korištenja", a detaljno se utvrđuju na temelju akata o zaštiti.
Zaštićenim kulturnim dobrom se smatraju i sva kulturna dobra koja će se, nakon donošenja
PPUO, zaštititi sukladno posebnom zakonu.
(257.)
Namjena i način uporabe kulturnog dobra te svi zahvati na kulturnom dobru, utvrđuju se i
provode sukladno posebnom propisu.
(258.)
U ovome PPUO utvrđuje se sljedeća osobito vrijedna graditeljska baština koja će se zaštititi kao
kulturno dobro od lokalnog značenja, sukladno posebnom zakonu:
BRANJINA:
KNEŽEVO:
POPOVAC:
KNEŽEVO:
KNEŽEVO:
Spomenik palim borcima (u centru mjesta)
Spomenik palim borcima i ŽFT (u centru mjesta)
Spomenik palim borcima NOR-a i fašizma
Spomen obilježje Darku Dervenšeku poginulom u Domovinskom ratu
Spomenik «Metalcu» ispred tvornice strojeva -rad akad. kipara M. Sušca.
(259.)
Pojedinačne građevine iz prethodnog stavka ne smiju se uklanjati.
(260.)
Registriranim arheološkim lokalitetima granice rasprostranjenosti utvrđene su katastarskim
česticama. Na tim se lokalitetima, svi zemljani radovi koji uključuju kopanje zemljišta dublje od
40 cm, moraju izvesti ručnim iskopom pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno
utvrđene uvjete zaštite i odobrenje Konzervatorskog odjela u Osijeku, koji može propisati i
prethodno izvođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja. Sva izgradnja na
navedenim lokalitetima uvjetovana je rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na
prethodno izdane uvjete i odobrenje.
Evidentiranom se arheološkom lokalitetu zbog neistraženosti ne mogu utvrditi točne granice.
Površina na tom lokalitetu može koristiti na dosad uobičajeni način, a ukoliko se na istom planira
izvođenje građevinskih radova, potrebno je ishoditi posebne uvjete zaštite, te prethodno
odobrenje Konzervatorskog odjela u Osijeku.
Ukoliko bi se na preostalom području Općine, prilikom izvođenja građevinskih ili bilo kojih drugih
zemljanih radova naišlo na arheološko nalazište ili nalaze, radove je nužno prekinuti, te bez
odlaganja obavijestiti Konzervatorski odjel u Osijeku, kako bi se, sukladno odredbama Zakona o
zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, poduzele odgovarajuće mjere osiguranja te zaštite nalazišta i
nalaza.
7. POSTUPANJE S OTPADOM
(261.)
Na cijelom području Općine planira se organizirano prikupljanje i odvoženje komunalnog
otpada.
(262.)
Za odlaganje komunalnog otpada na području Općine u ovome PPUO utvrđena je potencijalna
lokacija.
Ostala odlagališta moraju se zatvoriti i sanirati.
(263.)
Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i
namjena prostora" smatra se orijentacijskom, a definitivno će se utvrditi nakon provedenih
istraživanja pogodnosti lokacije za odlaganje komunalnog otpada.
Nakon utvrđivanja konačne lokacije preostali prostor namijenjen za odlagalište može se koristiti
sukladno odredbama koje se odnose na korištenje prostora i gradnju van građevinskih
područja.
(264.)
Količine otpada moraju se smanjiti na način reciklaže otpada (za što je potrebno osigurati
odgovarajuće prostore u naseljima), te korištenjem bio otpada za proizvodnju komposta u okviru
domaćinstava s okućnicom.
(265.)
Opasni otpad prikuplja se na mjestu nastanka, a zbrinjava sukladno posebnom propisu.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
(266.)
135
Odlagalište komunalnog otpada gradit će se i održavati sukladno posebnom propisu.
8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
(267.)
(268.)
Na području Općine utvrđene su sljedeća oštećena ili ugrožena područja:
-
divlja odlagališta otpada uz svako naselje,
-
područje pojačane erozije tla Baranjska planina.
Za sanaciju oštećenih ili ugroženih područja potrebno je provesti sljedeće mjere:
-
(269.)
(270.)
divlja odlagališta otpada moraju se sanirati.
Za sprječavanje erozije tla i sanaciju područja pojačane erozije Baranjska planina, potrebno je
poduzeti sljedeće mjere:
-
šume proglasiti zaštitnim,
-
utvrditi područja zabrane sječe i čišćenja šuma,
-
vršiti pošumljavanje s autohtonim vrstama i grmolikim raslinstvom, uz istovremeno
terasiranje gdje god je to moguće,
-
poljoprivredne površine obrađivati konturno, paralelno sa slojnicama, a ratarske kulture
zamjenjivati višegodišnjim kulturama,
-
vinograde saditi u redovima paralelnim sa slojnicama,
-
površine zatravnjivati uz odvodnjavanje i konzervaciju vlage.
Potrebno je izraditi Program mjerenja kakvoće zraka i uspostaviti područnu mrežu za praćenje
kakvoće zraka, sukladno posebnom propisu.
Mrežom postaja obvezno je obuhvatiti naselja Općine i gospodarsku zonu.
(271.)
Za područje Općine potrebno je izraditi kartu buke, sukladno posebnom propisu.
U slučaju da se kartom buke utvrde područja buke većeg intenziteta od dozvoljenog posebnim
propisom, potrebno je provesti mjere zaštite od buke, sukladno uvjetima i obilježjima područja
(zelenilom, ogradama i sl.).
(272.)
Po Prostornom planu Osječko-baranjske županije određena je potreba procjene utjecaja na
okoliš za:
-
više istovrsnih zahvata (niz) koji se planiraju na malom prostoru i čije su veličine, odnosno
kapaciteti, i ako pojedinačno manji, ukupno veći od propisanih posebnim propisom.
Izvan građevinskih područja to su prostori s izvorima zagađenja koji se nalaze na međusobnoj
udaljenosti manjoj od 250,0 m.
Prema raspoloživim podacima na području općine Popovac nema građevina za koje je obvezna
izrada Studije utjecaja na okoliš po posebnom propisu.
(273.)
Ostale mjere zaštite okoliša provodit će se sukladno posebnim propisima te uvjetima i mjerama
utvrđenim u ovome PPUO i to:
a)
Zaštita tla
-
provođenjem PPUO sukladno kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjene
površina", odnosno gradnjom unutar utvrđenih građevinskih područja,
-
gradnjom van građevinskih područja i načinom vođenja infrastrukture, sukladno ovim
Odredbama,
-
zbrinjavanjem otpada na način utvrđen u poglavlju 7. "Postupanje s otpadom",
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
b)
136
smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva te ostalih preparata na primjerenu
razinu.
Zaštita voda
-
mjerama zaštite vodonosnika i izvorišta i uvjetima odvodnje otpadnih voda, utvrđenim
ovim Odredbama,
-
smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva i ostalih preparata, a u zonama
sanitarne zaštite i njihovim potpunim ukidanjem, ako je to utvrđeno Odlukom o zaštiti
izvorišta.
c)
Zaštita zraka i zaštita od buke
-
d)
uvjetima gradnje u građevinskom području naselja, uvjetima utvrđenim za gradnju
građevina gospodarske namjene (PPUT), te uvjetima gradnje poljoprivrednih
građevina za uzgoj životinja, sukladno ovim Odredbama.
Zaštita šuma
-
provođenjem PPUO sukladno kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena
površina",
-
gradnjom elektroenergetskih građevina sukladno ovim Odredbama.
9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH
NEPOGODA
9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI
(274.)
Za naselja stalnog stanovanja nije utvrđen stupanj ugroženosti jer niti jedno naselje ne prelazi
2.000 stanovnika, te, sukladno posebnom propisu, nije potrebno graditi skloništa i zaklone.
9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA
(275.)
Na području općine Popovac, utvrđen VIº i VIIº MCS.
Zaštita građevina od potresa provodi se projektiranjem i gradnjom građevina, sukladno
posebnim propisima.
(276.)
Na području Općine u PPŽ-u utvrđeno je poplavno područje. S obzirom da je ovo područje u
međuvremenu zaštićeno od poplava rekonstrukcijom nasipa uz državne vodotoke prikazano je
kao branjeno područje.
(277.)
Položaj, projektiranje i gradnja svih građevina moraju se uskladiti s posebnim propisima o zaštiti
od požara i eksplozije.
(278.)
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina, kao i gašenja požara na građevinama,
građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu. Vatrogasni pristup
mora se osigurati s javne površine ili preko vlastite građevne čestice.
Iznimno, vatrogasni pristup se može osigurati i preko susjednih parcela uz uknjižbu prava
služnosti prolaza.
Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se predvidjeti hidrantska mreža.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA
(279.)
Sukladno Zakonu i Prostornom planu Osječko-baranjske županije te potrebama prostornog
uređenja općine Popovac, ovim PPUO utvrđuje se obveza izrade sljedećih prostornih planova:
a)
Urbanistički plan uređenja:
-
naselje Kneževo
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
(280.)
137
Područja za koja se utvrđuje obveza izrade prostornih planova označena su na kartografskom
prikazu br. 3.C. i 4.B.
Granica obuhvata Urbanističkog plana uređenja naselja Kneževo, utvrđena je granicom
građevinskog područja.
(281.)
Do izrade prostornih planova iz točke (270.) ovih Odredbi, način korištenja zemljišta i uvjeti
gradnje utvrđivat će se sukladno ovim Odredbama.
Iznimno, na području obuhvata UPU Kneževo do donošenja plana način korištenja zemljišta i
uvjeti gradnje utvrđivat će se samo za izgrađeno područje i gradnju infrastrukture, sukladno
ovim Odredbama.
Izgrađeno područje iz prethodnog stavka označeno je na kartografskom prikazu građevinskih
područja. (4.B.)
10.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA
(282.)
Općina Popovac se nalazi u pograničnom području Republike Hrvatske i Općina je od posebne
državne skrbi (pripada prvoj skupini).
Sukladno tomu u ovom području treba poticati povratak stanovništva i gospodarsku obnovu.
(283.)
(284.)
U cilju poticanja razvoja Općine u planiranju uređenja prostora potrebno je prioritetno:
-
opremiti komunalnom infrastrukturom građevinsko područje gospodarske zone Kneževo,
-
riješiti vodoopskrbu svih naselja Općine,
-
osigurati izradu projekta sustava odvodnje otpadnih voda s područja cijele Općine.
U cilju zaštite prostora potrebno je prioritetno:
-
utvrditi sanitarne zone crpilišta Kneževo do trenutka realizacije projekta Sjeverna Baranja.
10.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA
PLANIRANOJ NAMJENI
(285.)
Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno namjeni planiranoj u ovom
PPUO, mogu se rekonstruirati u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada.
(286.)
Pod rekonstrukcijom u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada podrazumijevaju se:
-
sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine, u
postojećim gabaritima,
-
dogradnja sanitarnih prostorija (WC i kupaonica s predprostorom) uz postojeću stambenu
građevinu koja nema sanitarne prostorije, max. bruto izgrađene površine 10,0 m²,
-
dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica i garderoba s pretprostorom) uz postojeću
građevinu druge namjene (koja služi za rad i boravak ljudi i koja nema sanitarne
prostorije), do max.10,0 m² bruto izgrađene površine za građevine do 100,0 m² i do 5%
ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine ,
-
preinake unutrašnjeg prostora, bez povećanja gabarita građevine,
-
izmjene ravnih krovova u kose bez mogućnosti nadogradnje nadozida, isključivo radi
sanacije ravnog krova, uz mogućnost korištenja potkrovlja sukladno osnovnoj namjeni
građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO,
-
adaptacija postojećeg tavanskog prostora u korisni prostor, u postojećim gabaritima, za
namjene sukladne osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO,
-
ugradnja ili rekonstrukcija instalacija,
-
gradnja ili rekonstrukcija komunalnih priključaka,
-
uređenje građevne čestice postojeće građevine (sanacija i izgradnja ograda i potpornih
zidova i prometnih površina).
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE POPOVAC
138
Planom užeg područja mogu se ove smjernice propisati i drugačije.
(287.)
Građevinama ili dijelu građevina iz točke (285.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena,
sukladno namjeni površina utvrđenoj ovim PPUO.
10.4. POSTUPANJE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM SUPROTNO
UVJETIMA UTVRĐENIM U PPUO
(288.)
Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno uvjetima gradnje utvrđenim
u PPUO mogu se rekonstruirati sukladno točki (286.) ovih Odredbi, te dograđivati i
nadograđivati sukladno ovim Odredbama.
Prilikom rekonstrukcije, radovi na građevini iz prethodnog stavka moraju biti usklađeni s
uvjetima gradnje utvrđenim u ovom PPUO, ako je to moguće s obzirom na položaj građevine.
Ako je postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) veći od dozvoljenog, isti se
prilikom gradnje novih građevina na toj čestici može zadržati.
(289.)
Građevinama iz točke (288.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena sukladno Odredbama
ovoga PPUO.

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

Prezrena remek-djela sovjetske avangarde

marinko žic, načelnik prijatelj

80. obljetnica Sibinjskih žrtava i Dan općine Sibinj

Odredbe za provođenje

Preview

Što je to i kako je bilo prije?

2-hygienic principles_HR2

Oglas za popunu radnog mjesta na određeno vrijeme u

3. sjednica vijeća – 19. ožujka 2013.