Javna zdravstvena ustanova Univerzitetski kliniĉki centar Tuzla Bosna i Hercegovina M.Jahić; R. Šiljegović; A. Suljendić; S. Sinanović "NOVINE U PROCESU ZDRAVSTVENE NJEGE" Bijeljina 02.10.2014 godina. “ Bolje je poznavati osobu u određenom stanju, nego stanje u kojem pacijent pati ! “ Florence Nightingale PROCES ZDRAVSTVENE NJEGE Proces zdravstvene njege predstavlja sistem međusobno povezanih i zavisnih koraka u rješavanju zdravstvenih problema bolesnika, a baziran je na timskom radu i praćenju kvaliteta njege. Kroz proces zdravstvene njege ostvaruje se pozitivna interreakcija između medicinske sestre i pacijenta. Proces zdravstvene njege se sastoji od nekoliko faza: -UtvrĊivanje potreba bolesnika za njegom - Stvaranje sestrinske dijagnoze - Planiranje zdravstvene njege - Realizacija planiranih aktivnosti - Evaluacija ŠTA NUDI PROCES? Individualnu, kontinuiranu i kvalitetnu njegu Dobru komunikaciju i koordinaciju aktivnosti članova zdravstvenog tima Kritički osvrt na sestrinsku praksu Mogućnost istraživanja i unapređenja sestrinske prakse Vidljivost sestrinskog rada Individualnu odgovornost Opisi procesa zdravstvene njege Yura, H. Walsh, M. 1967. Little, D. Carnevali, D. 1969. Bloch. D. 1974. Roy, C. 1975. Mundinger, M. Jauron G. 1975. Procjenjivanj e Promatranje Prikupljanj e podataka Prikupljanj e podataka Prikupljanj e podataka Definiranje problema Dijagnoza Dijagnostici ranje Planiranje Planiranje Planiranje Planiranje Ciljevi Provođenje Akcija med. Provođenje Provođenje Provođenje Sestre Evaluacija Evaluacija Evaluacija Evaluacija Evaluacija UTVRĐIVANJE POTREBA ZA ZDRAVSTVENOM NJEGOM : Sistematsko prikupljanje i tumaĉenje informacija UtvrĊivanje aktuelnih i potencijalnih problema osobe, te potrebe za njegom (aktuelnih i potencijalnih sestrinskih dijagnoza i kolaborativnih problema) UtvrĊivanje prioriteta Provjeru sa pacijentom (kada god je to moguće) potreba koje su identificirane i prioritetne MODELI POTREBA ZA NJEGOM Potrebe V. Henderson Obrasci zdrav. funkcioniranja M. Gordon disanje percepcija i održavanje zdravlja hranjenje nutritivno metabolički obrazac eliminacija eliminacija kretanje tjelesna aktivnost odmor odmor i spavanje odijevanje kognitivno percepcijski obrazac temperatura samopercepcija higijena obrazac i uloga odnosa sigurnost seksualno – reprodukcijski obrazac komunikacija sučeljavanje i tolerancija stresa vjera obrazac vrijednosti i vjerovanja rad rekreacija učenje UTVRĐIVANJE POTREBA za zdravstvenom njegom I. PRIKUPLJANJE PODATAKA II. ANALIZA PODATAKA III. DEFINIRANJE SESTRINSKE DIJAGNOZE Prikupljanje podataka Tri izvora podataka: Primarni (sam bolesnik) Sekundarni (druge osobe) Tercijarni (dokumentacija) Tehnike prikupljanja podataka intervju promatranje bolesnika mjerenje analiza dokumentacije INTERVJU U PROCESU ZDRAVSTVENE NJEGE Cilj – prikupiti specifiĉne podatke o pacijentu u svrhu prepoznavanja problema i planiranja zdravstvene njege Intervju mora: o Doprinijeti stvaranju pozitivnog odnosa izmeĊu pacijenta i medicinske sestre o Omogućiti pacijentu da dobije potrebne i ţeljene informacije (pacijent subjekt) o Pomoći sestri pri utvrĊivanju potreba, smjera i naĉina prikupljanja novih podataka FAZE INTERVJUA Početak tok završetak Strukturiranim planom medicinska sestra prikuplja: o verbalne informacije od pacijenta, o promatra neverbalno ponašanje Verbalne tehnike – postavljanje: o Otvorenih pitanja -potiču na opširan odgovor o Zatvorenih pitanja -brzi i kratki odgovori o Sugestivnih pitanja -potiču na poželjan odgovor o Provokativnih pitanja -emocionalna reakcija INTERVJU U PROCESU ZDRAVSTVENE NJEGE Vrste intervjua Obzirom na cilj: informativni terapijski Obzirom na strukturu: Strukturirani (standardni) – unaprijed pripremljena pitanja Nestrukturirani (slobodni) – svakodnevni razgovor PROMATRANJE U PROCESU ZDRAVSTVENE NJEGE Promatraĉ posredstvom svojih osjetnih modaliteta (vidnog, slušnog, njušnog, taktilnog) dolazi do podataka o razliĉitim aspektima pacijentovog stanja i okolinskih utjecaja. Promatranje treba obuhvatiti stanje, ponašanje i izgled bolesnika. SESTRINSKA ANAMNEZA ANAMNEZA Grĉki: sjećanje, ponovno spominjanje Klaić “skup podataka što ih bolesnik daje lijeĉniku o svome (zdravstvenom) ţivotu prije sadašnjeg oboljenja: povijest (i predpovijest) bolesti.” SESTRINSKA ANAMNEZA - Podaci o pacijentu koje prikuplja medicinska sestra SESTRINSKA ANAMNEZA Skup podataka o tjelesnim, psihološkim i socijalnim aspektima prošlog i sadašnjeg zdravstvenog stanja i ponašanja zdravog ili bolesnog pacijenta koje prikuplja sestra u svrhu utvrĊivanja potreba za zdravstvenom njegom. V.Henderson:Podaci trebaju omogućiti cjelovitu i taĉnu procjenu pacijentovog stanja i ponašanja radi utvrĊivanja stupnja samostalnosti i adekvatnosti naĉina zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba. SESTRINSKA ANAMNEZA Sestrinska anamneza i status omogućuju: o Prepoznavanje / dijagnosticiranje problema. o Prepoznavanje uzroka / faktora koji utjeĉu na problem. o Prepoznavanje osobitosti koje omogućuju prilagodbu ciljeva i sestrinskih intervencija pacijentovim navikama, oĉekivanjima, iskustvu, drugim osobitostima. SESTRINSKA ANAMNEZA I STATUS OPĆI PODACI Ime i prezime, dob, spol, bračno stanje, roditeljstvo, obrazovanje, radni status, radno mjesto. SITUACIJSKI PODACI Prijem u bolnicu – stanje pri prijemu, snalaženje u bolnici, kada je posljednji put uzeo lijekove itd. ili u patronaži – podaci o uslovima stanovanja, organiziranim oblicima pomoći u zajednici itd. OBRASCI ZDRAVSTVENOG FUNKCIONIRANJA Tjelesne aktivnosti: ima li dovoljno snage za izvođenje željene aktivnosti, osobito aktivnosti samozbrinjavanja; rekreacija – bavi li se nečim, kojom učestalošću, je li redovito. Odmor i spavanje: dnevni plan spavanja i odmora; osjećaj odmorenosti i spremnosti za svakodnevne aktivnosti; navike u vezi s spavanjem, temperatura u prostoriji, odjeća u kojoj spava; lijekovi, problemi sa spavanjem. Kognitivno percepcijski obrazac: poteškoće u slušanju, slušni aparat; poteškoće s vidom, naočale, leće, posljednja kontrola; pamćenje, odlučivanje; učenje, poteškoće u učenju, motivacija; bol. OBRASCI ZDRAVSTVENOG FUNKCIONIRANJA Percepcija i odrţavanje zdravlja: opće zdravstveno stanje; izostanci s posla (iz škole) zbog prehlada, bolesti; što čini za zdravlje, je li uspješno; rizici, nesreće i ozljede na poslu i u kući; prihvaćanje i pridržavanje zdravstvenih preporuka; što misli da je uzrokovalo sadašnje stanje, što je učinio kad je primijetio da je bolestan. Nutritivno metaboliĉki obrazac: uobičajeni način prehrane; uzimanje tekućine; promjene tjelesne težine, poteškoće u pripremi i konzumiranju hrane, osobiti zahtijevi u prehrani (dijeta). Eliminacija: podaci o stolici i defekaciji te urinu i mokrenju; što smatra normalnim; lijekovi. OBRASCI ZDRAVSTVENOG FUNKCIONIRANJA Samopercepcija kako opisuje i doživljava sebe, misli li o sebi dobro ili loše, gubi li nadu i osjećaj kontrole nad životom; promjene u izgledu, kako ih doživljava; što osjeća, pretežno raspoloženje. Obrazac uloga i odnosa: odnosi u obitelji; problemi u užoj i široj obitelji, zavisnost obitelji u svezi s nekim problemom; kako obitelj reagira na bolest i hospitalizaciju; usamljenost, pripadnost raznim skupinama, prijatelji; problemi na poslu (u školi). Seksualno reprodukcijski obrazac: zadovoljstvo spolnim odnosom, promjene, poteškoće, utjecaj bolesti; uporaba sredstava i postupaka planiranja obitelji; žene: podaci o menstruaciji, problemi, trudnoća. OBRASCI ZDRAVSTVENOG FUNKCIONIRANJA Suĉeljavanje i tolerancija stresa: značajni događaji i krize u posljednjim dvjema godinama; tko pomaže u teškim trenucima, je li sada dostupan; osjećaj napetosti, što pomaže, lijekovi; uobičajeno ponašanje kada ima velike probleme, kakav je ishod. Obrazac vrijednosti i vjerovanja: životna htjenja, značajni planovi za budućnost; vjerovanja, religija – je li značajna, pomaže li u krizi; nesklad hospitalizacije i liječenja s vjerovanjem. Model sestrinske anamneze - V.Henderson biografski podaci dosadašnje zdravstveno stanje i ponašanje sadašnje zdravstveno stanje reakcije pacijenta i obitelji upućenost bolesnika i ĉlanova obitelji socijalna podrška uvjeti kod kuće snalaţenje u bolnici uobiĉajeno i sadašnje stanje i ponašanje pri zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba M.Gordon: podsjetnik za prikupljanje podataka percepcija i odrţavanje vlastitog zdr. stanja prehrana – metabolizam eliminacija aktivnosti spavanje - odmor kognitivno perceptivne funkcije percepcija samog sebe uloga i odnosi sa drugima seksualna aktivnost i reprodukcija suĉeljavanje i tolerancija na stres vrijednosti i stavovi fizikalni pregled ostalo POMAGALA PRI PRIKUPLJANJU PODATAKA obrasci za prikupljanje podataka upitnici i skale procjena o Knoll i Norton skala za procjenu sklonosti dekubitusu o Glasgow koma skala za procjenu neurološkog stanja o Upitnik za procjenu smetenosti o Upitnici i skale za procjenu boli o Skala za procjenu i praćenje inkontinecije ĈINITELJ OPIS/SKALA BODOVI dobro 4 Tjelesno stanje Mentalno stanje Kretanje/aktivnost Pokretljivost Inkontinencija osrednje 3 loše 2 jako loše 1 pri svijesti 4 bezvoljan 3 smeten 2 stupor 1 hoda sam 4 hoda uz pomoć 3 kreće se u kolicima 2 stalno u krevetu 1 potpuna 4 blago ograničena 3 jako ograničenja 2 nepokretan 1 nije prisutna 4 povremeno 3 često urin 2 urin i stolica 1 Ukupno: NORTON SKALA ZA PROCJENU SKLONOSTI DEKUBITUSU 18-20 bodova: minimalan rizik 15-17 bodova: osrednji rizik 4-14 bodova: veliki rizik KNOLL SKALA- procjena sklonosti dekubitusu ĈINITELJ Bodovi 0 OPĆE STANJE 1 dobro MENTALNO STANJE pri svijesti 2 3 loše osrednje stupor jako loše predkoma KNOLL SKALA koma 4 stupnja 12 bodova 0-33 bodova Boduj dvostruko treba pomoć sjedi leži AKTIVNOST aktivan POKRETLJIVOST pokretan ograničena jako ogran. nepokretan INKONTINENCIJA ne povremeno urina urina i stolice PERORALNA PREHRANA dobra osrednja slaba ništa PERORALNA TEKUĆINA dobro osrednje slabo ništa BOLESTI (ŠEĆERNA ne blaga PREDISPONIRAJUĆE osrednja BOLEST, ANEMIJA) ozbiljna Ukupno PRIKUPLJENI PODACI MORAJU OMOGUĆITI: prepoznavanje problema prepoznavanje uzroka odabir pacijentu prilagoĊenih intervencija SKUPINE PODATAKA ZA PLANIRANJE ZDRAVSTVENE NJEGE OPĆI PODACI Zdravstveno stanje, bolesti, znanje, socijalna podrška, uvjeti kod kuće IDENTIFIKACIJSKI PODACI Ime i prezime, dob, braĉno stanje, roditeljstvo, zanimanje, radni odnos… SPECIFIĈNI PODACI Uobiĉajeno i sadašnje stanje i ponašanje u svezi sa zadovoljavanjem osnovnih ljudskih potreba PLANIRANJE ZDRAVSTVENE NJEGE Odluĉivanje o ţeljenom ishodu njege – cilj njege. Odluĉivanje koje sestrinske intervencije osoba treba. Razmatranje plana sestrinske njege sa pacijentom. Planiranje predstavlja niz kreativnih, organiziranih aktivnosti koje će se provesti u cilju poboljšanja zdravstvenog stanja pacijenta Sa planom njege treba upoznati : pacijenta ili ĉlanove njegove porodice (ako pacijent nije u stanju da bude aktivan ĉlan tima). druge ĉlanove tima (pismeni plan je dostupan svim ĉlanovima tima). Planom trebamo dobiti slijedeće podatke : koje su potrebe pacijenta šta su ţeljeni ciljevi njege ( kratkoroĉni i dugoroĉni) koju vrstu sestrinske njege treba pruţiti da bi se zadovoljile potrebe kakva sestrinska njega je već bila pruţena kako pacijent napreduje prema ţeljenim ciljevima IMPLEMENTACIJA UKLJUĈUJE : Koordiniranje i provoĊenje sestrinske njege u skladu sa dogovorenim planom Implementacija podrazumijeva neposredno izvoĊenje svih planiranih intervencija i drugih aktivnosti zdravstvene njege usmjerenih ka postizanju odreĊenih specifiĉnih ciljeva. PrilagoĊavanje njege bolesniku ukljuĉujući i dodatnu njegu koja se pruţa ili planiranu njegu koja je izostavljena-propuštena EVALUACIJA ZDRAVSTVENE NJEGE Evaluacija nudi : informaciju o stepenu napretka stanja pacijenta informaciju o ţeljenom ishodu koje su potrebe za daljom njegom neoĉekivane ishode ili nezadovoljene potrebe koje nismo obuhvatili procjenjivanjem efekat razliĉitih sestrinskih intervencija EVALUACIJA ZDRAVSTVENE NJEGE Vrste evaluacije: •Evaluacija kao etapa Procesa zdravstvene njege. •Evaluacija kvaliteta sestrinske prakse. Pokazatelji (indikatori) kvaliteta: •Pokazatelji ishoda (padovi, povrede, reakcije na lijek itd.) •Procesni pokazatelji ( način podjele terapije, način prijema i otpusta pacijenta itd.) •Strukturni pokazatelji (broj med. sestara, rukovođenje sestrinskom praksom itd.) Prijavljeni dekubitusi uporedni grafikon 2012./2013.god. 2 Klinika za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Klinika za zarazne bolesti Klinika za psihijatriju Klinika za plućne bolesti Klinika za kardiovaskularne bolesti Klinika za hirurgiju Klinika za neurohirurgiju Klinika za ortopediju i traumatologiju Klinika za interne bolesti Klinika za anesteziologiju i reanimatologiju Klinika za neurologiju 1 1 5 2 1 3 4 4 6 6 78 6 27 19 0 2013.god 1112 11 5 10 15 20 25 30 2012.god. Odnos prijavljenih dekubitusa 11/12/13 71 70 61 60 50 40 30 20 10 0 2011.g. 2012.g. 2013.g. 65 KADA JE POSTIGNUT ŢELJENI REZULTAT VAŢNO JE PROCIJENITI DOPRINOS: sestrinskih intervencija pacijenta porodice drugih zdravstvenih radnika u timu KADA NIJE POSTIGNUT ŢELJENI REZULTAT VAŢNO JE PROCIJENITI : gdje smo imali rezultate gdje nije bilo nikakvih promjena gdje je došlo do pogoršanja stanja razlozi neuspjeha (nivo edukacije sestara, dostupnost opreme, lijekova, potrošnog materijala). U BUDUĆNOSTI ŢELIMO UTICATI: Na kreiranje zdravstvene politike. Kvalitet njege kroz istraživanje vlastite prakse. Adekvatno vrednovanje sestrinskog rada. Uvođenje evropskih standarda u sestrinsku praksu. Unapređenje sestrinstva. KAKO TO MOŢEMO OSTVARITI? Skupa sa Vama i svima onima koji u fokusu svog djelovanja imaju potrebe bolesnog i zdravog ĉovjeka. “ Ništa nije trajno, sve se mijenja” Diogenes Laertius www.ukctuzla.ba
© Copyright 2024 Paperzz
