close

Enter

Log in using OpenID

Book 1.indb

embedDownload
Razvoj i funkcija
probavnog sustava
čovjeka
Opstipacija u djece
Utjecanje na
ponašanje pacijenata
u ljekarni
Ljekarništvo u
franjevačkim
samostanima
Provincije sv. Ćirila
i Metoda XI.
1956-2014.
58 godina
djelovanja
GODINA XVII - BROJ 70
RUJAN
2014
STRUČNO INFORMATIVNI ČASOPIS ISSN 0350-5715
Naši putevi vode do zdravlja
www.medika.hr
FARMACEUTSKI
TEHNIČAR
STRUČNO INFORMATIVNI ČASOPIS FARMACEUTSKIH TEHNIČARA HRVATSKE
Rujan 2014
1
Nakladnik
Predsjednik HDFT-a
v.d. glavne i odgovorne urednice
HRVATSKO DRUŠTVO
FARMACEUTSKIH TEHNIČARA
Zagreb, Capraška 1
e. pošta: [email protected]
OIB 83131423239
Marija Žužak
e. pošta: [email protected]
099/2285905
Sanja Schiller
e. pošta: [email protected]
091/7207993
Uređivački odbor
Vesna Anić
Danijela Božić
Miroslav Čizmić
Svjetlana Jakovac
Mirjana Lukavski
Daniela Polić
Jelena Poturica
Nada Vraneković
Adresa uredništva
Zagreb, Capraška 1
IBAN HR3423600001101240952
s naznakom za “Tehničar”
e. pošta: [email protected]
Lektorica
Tehnička urednica
Tisak
Mira Jelić, prof.
Gordana Vinter, Sveučilišna tiskara
Sveučilišna tiskara d.o.o. Zagreb
Trg m. Tita 14
Ovaj broj je tiskan u 1500 primjeraka
Ljekarnička posuda oblika vrča s kljunom i poklopcem (chevrette), fajansa, natpis:
Syrupus Mirthynum, XVII-XVIII. stoljeće.
slika s naslovnice preuzeta iz knjige „Ljekarništvo na tlu Hrvatske“, prof. dr. Vladimira Grdinića
2
Najbolji dio života dobra čovjeka
su ona bezimena,
nezapamćena djela dobrote i ljubavi.
William Wordsworth
3
4
UVODNIK
Poštovane kolegice
i kolege, poštovani
čitatelji!
Većina se nas vratila s
godišnjeg odmora. Najavljivano dugo
toplo ljeto pretvorilo se u dugo kišno ljeto,
uz izmjenjivanje kiše i sunca. Vrijeme se
moglo provesti u turističkom razgledanju
kulturnih i drugih znamenitosti nekog
mjesta i čitanju dobre knjige... Ni turisti
nisu navalili na naš Jadran, osobito u
primorje. Grci su dali sve od sebe kako bi
privukli turiste - i to raznim sniženjima. A
mi? Naš trgovački lanac hranom povisio
je cijene od 10 do 20 posto. Komentar i
nije potreban. Na Pag su navalili berači
kadulje i smilja te ga „poharali“. Mi
obični smrtnici nismo se usudili ubrati
ni šačicu lišća kadulje koju uzimamo
kao lijek.
Uz oblake i nove padaline prionuli
smo poslu te su tijekom rujna u mnogim
gradovima podružnica održana stručna
predavanja, a počele su i pripreme za
naš VIII. sabor i proslavu 60. godišnjice
osnivanja HDFT-a.
Prvi put u Hrvatskoj - 15. rujna
u KBC-u Zagreb obilježen je Svjetski
dan sepse, koji se u svijetu održava 13.
rujna. Sepsa (trovanje krvi) bolest je od
koje u svijetu godišnje oboli 20 do 30
milijuna ljudi, a smrtnost je vrlo velika.
Cilj manifestacije je dodatna edukacija i
informiranje zdravstvenog
osoblja kao i šire javnosti,
kako bi se podigla svijest
o prevenciji, ranom prepoznavanju i potrebi hitnoga
liječenja. Obilježavanje
Dana sepse organiziralo je Hrvatsko
društvo medicinskih sestara anestezije,
reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije
(HDMSARIST) u suradnji s Hrvatskim
društvom za kliničku mikrobiologiju.
U Hotelu Antunović u Zagrebu - od
12. do 14. studenoga održat će se „Izložba
za promociju medicine i zdravlja – PharmEX“. Izložba je namijenjena zdravstvenim radnicima, ali i građanstvu. Uz izložbu farmaceutskih proizvoda, medicinske
opreme i proizvoda za očuvanje zdravlja,
održat će se i tematske konferencije i
okrugli stolovi te brojne prezentacije.
Program je širok i zanimljiv, a ulaz je
besplatan pa vam svima preporučujemo
da dođete.
Uočeno je da se neki članovi društva
iščlanjuju nakon održanog stručnog skupa i ponovno učlane - kada sudjeluju na
novom skupu - kako ne bi u međuvremenu
plaćali članarinu. Ponovna upisnina za
takve kolege je znatno viša.
Veselimo se našem novouređenom
prostoru, još samo namještaj … do sljedećeg broja,
v.d. glavne urednice Sanja Schiller
5
Zašto trebate Bio Kult@?
Kao što je vojska jaˇ
ca što ima više vojnika, tako i
više sojeva u Bio-Kultu® doprinosi njegovoj boljoj
uˇ
cinkovitosti. Snažna, prirodna formula sadrži c
ˇ ak
14 pažljivo odabranih sojeva dobrih bakterija koje
doprinose održavanju dovoljnog broja dobrih
bakterija u organizmu.
Bio-Kult® mogu koristiti trudnice, no preporuˇ
ca se
potražiti savjete lijeˇ
cnika ili ljekarnika prije uzimanja
bilo kojeg dodatka prehrani.
Odaberite najjaˇ
ce snage dobrih bakterija.
Vaše ce
´ vam tijelo biti zahvalno.
6
www.bio-kult.com
RAZVOJ I FUNKCIJA PROBAVNOG
SUSTAVA ÿOVJEKA
I. Barbariþ *
UVOD
Probavni sustav je složena i dinamiĀna cjelina više organa i njihovih funkcija. Služi uglavnom kao probavni organ - ukljuĀen u apsorpciju i metabolizam prehrambenih
tvari te izluĀivanje neprobavljivih i toksiĀnih produkata. Digestiju i apsorpciju tekuþine
i hrane pomicanjem kroz probavni trakt omoguþuje neuromuskularna interakcija.1
Probavni sustav trajno je izložen raznim antigenima, toksinima i infektivnim
organizmima koji provociraju imunološki sustav, ali mogu uzrokovati i razne akutne
i kroniĀne bolesti. To se dogaāa uglavnom kada je stijenka probavnog sustava poremeþena. Imunološka i endokrinološka funkcija probavnog sustava ne utjeĀu samo
na obranu ili razvoj bolesti, veþ i na izuzetno jaku proliferaciju i migraciju stanica u
gotovo svim dijelovima probavnog sustava.2
Iz bazalnih slojeva sluznice probavne cijevi, kripta ili žlijezdi, stanice migriraju prema površini ili propadaju u apoptozi. Cijeli proces traje od 4 do 6 dana. Neki
prehrambeni i toksiĀni podražaji, operacije, kao i psihološka stanja i bolesti utjeĀu na
obnavljanje sluznice. Glavnu ulogu u tom procesu imaju unipotentna i pluripotentna
matiĀna stanica u stijenci probavnog sustava, ali i pripadajuþi organi i limfni Āvorovi.2
EMBRIOLOGIJA PROBAVNOG SUSTAVA
Graāa i funkcija probavnog sustava ovisna je o dobi. Veþ u Āetvrtom tjednu na
probavnoj cijevi se mogu diferencirati primitivni probavni organi. Organogeneza
probavnog sustava i jetre uglavnom završi do 12. tjedna gestacije. Crijevo se tijekom
intrauterinog razvoja produžuje i stvara petlju. Do termina poroda izdužit þe se oko
1000 puta, a nastat þe i vilozna struktura sluznice tankog crijeva.1
Istraživanja elektronskim mikroskopom pokazuju da crijevne resice nastaju veþ
u 8. tjednu gestacije, kripte u 12., a do 20. tjedna crijevna sluznica ima veþ karakteristiĀni izgled. Jedan od najvažnijih mehanizama regulacije protoka tekuþine i iona kroz
crijevnu sluznicu jesu meāustaniĀni epitelni spojevi, meāu kojima najproksimalniji
prema lumenu ima najveþu ulogu. ÿvrste veze ili “tight junctions” reguliraju permeabilnost crijeva pomoþu raznih signala okoline te transkripcijskih genetskih i epige-
*
doc. dr. sc. Irena Barbariþ dr. med., Johanniter Frauen - und Kinderklinik Stendal; NjemaĀka
7
netskih utjecaja. Iako nisu propusne za velike molekule, u
proksimalnom dijelu tankog crijeva zbog bolje apsorpcije
i njihove su veze labavije, dok su u distalnim dijelovima
ileuma i debelom crijevu daleko Āvršþe.
Veþina enzima u tankom crijevu, i to sukraza, maltaza, alkalna fosfataza i aminopeptidaza, poĀinje se sintetizirati veþ u 8. tjednu gestacije, a do 14. tjedna je njihova
aktivnost usporediva s koncentracijom u tankom crijevu
odraslog Āovjeka. Za razliku od njih, aktivnost laktaze je
dugo vremena niska i naglo naraste pred kraj trudnoþe.
To je glavni razlog nedostatne probave u prijevremeno
roāene djece, iako ne i jedini. Slaba koordinacija sisanja
i gutanja, odloženo pražnjenje želuca, usporeni motilitet
crijeva, još dodatno ometaju probavu u djeteta roāenog
prije 34. tjedna trudnoþe.3
Iako ima dokaza da se crijevna mikroÁora poĀinje
razvijati prije poroda, najintenzivnije naseljavanje bakterija
u crijevu se dogaāa tijekom poroda i u prvim danima nakon njega. Najveþi utjecaj ima
naĀin poroda, kao i sastav majĀine crijevne Áore, uzimanje antibiotika i ostalo. PoĀetnu
Áoru kod djece roāene vaginalno Āine BiÀdobacteria, Lactobacili i Bacterioides, a kod
djece roāene carskim rezom prevladavaju Klebsiella, Enterobacter i Clostridium. Razlike su i kod dojenĀadi hranjene iskljuĀivo majĀinim mlijekom, odnosno mlijeĀnom
adaptiranom formulom. Uvoāenjem miješane prehrane u dobi od 6 mjeseci, crijevna
je Áora sliĀnija onoj u odrasle osobe nego novoroāenĀeta, postaje karakteristiĀna za
svaku osobu i gotovo nepromijenjena cijeli život.4
Debelo crijevo slijedi razvoj sliĀan onom u tankom crijevu. Formira se izmeāu
8. i 10. tjedna trudnoþe, a od 12. do 14. tjedna stvaraju se resice koje do 30. tjedna
nestaju pa debelo crijevo poprima izgled crijeva odrasle osobe. Normalne ganglijske
stanice tijekom embriološkog razvoja, i to izmeāu 5. i 12. tjedna, migriraju duž probavne cijevi. U jednjaku se mogu naþi u 6. tjednu, u transverzalnom kolonu do 8., a
u rektumu do 12. tjedna gestacije. Osim migracije duž probavne cijevi, neuroblasti
migriraju i unutar njene stijenke, Āineþi dva povezana živĀana pleksusa. Prekid u fetalnom razvoju živĀanih pleksusa može dovesti do nastanka dis- ili aganglioze, odnosno
poremeþaja defekacije.5
Jetra, žuĀni mjehur i pankreas razvijaju se iz duodenuma od 4. do 6. tjedna gestacije. U 6. tjednu gestacije možemo razlikovati jetrene režnjeve. Metabolizam hranjivih
tvari i eliminaciju krajnjih proizvoda metabolizma i toksina preuzima majĀina jetra,
dok fetalna služi prvenstveno stvaranju bjelanĀevina potrebnih za rast. Veþina metaboliĀkih putova u jetri je nezrela u terminu poroda i prevladavaju fetalni metaboliĀki
putovi. IntrahepatiĀni žuĀni vodovi nastaju dijeljenjem hepatiĀnog voda, a proces traje
sve do treþeg mjeseca života. Sekrecija žuĀi poĀinje u 12. tjednu trudnoþe, a sastav
varira ovisno o dobi. Blizu poroda koncentracija kolesterola, fosfolipida i žuĀnih soli
u žuĀi je relativno niska.6
8
GušteraĀa nastaje iz primitivnog duodenuma poĀetkom 5. tjedna gestacije, i to
rep, tijelo i dio glave, a ostali dio glave razvija se iz jetrenog tkiva. Veþ u 13. tjednu
razlikuju se egzokrine i endokrine stanice, a aktivni enzimi mogu se naþi u 20. tjednu
gestacije. Ipak, njihova koncentracija dostiže odrasle vrijednosti tek krajem druge godine života. Langerhansovi otoĀiþi, koji sudjeluju u endokrinološkoj funkciji, razvijaju
se izmeāu 12. i 16. tjedna. U normalnim uvjetima gastrointestinalni sustav pred kraj
trudnoþe pokazuje dovoljnu strukturnu i funkcionalnu zrelost, iako se neke funkcije
- npr. konjugacija žuĀnih soli - formiraju postnatalno.2,6
Veþ u 12. tjednu trudnoþe fetus može progutati amnionsku tekuþinu, ali reÁeks
sisanja je prisutan tek od 34. tjedna gestacije.2
ZAKLJUÿAK
Kod zdravog, terminskog novoroāenĀeta probavni sustav može samostalno
i potpuno zadovoljiti sve metaboliĀke i eliminacijske potrebe, kao i imunološke i
endokrinološke funkcije. Prijevremeno roāeno dijete koje uz probavne ima Āesto i
komplikacije ostalih organskih sustava, treba svakako odgovarajuþu nutritivnu potporu,
kao i potporu nerazvijenim funkcijama probavnog sustava. Postupke treba prilagoditi
djetetovoj kronološkoj dobi, oĀekivanoj razini razvijenih probavnih funkcija i moguþem
utjecaju drugih poremeþaja i lijeĀenja na njihovo stanje.
LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Sreedharan R, Liacouras CA. Major symptoms and signs of digestive tract
disorders. U: Nelson Textbook of Pediatrics. 19th Edition. Ed. Kliegman RM,
Stanton B, St.Geme J, Schor N, Behrman RE. Saunders Elsevier, Philadelphia
2010; 1240-8
Langman’s Medical Embryology. 12th Edition. Ed. Sadler TW. Lippincott
Williams & Wilkins, Baltimore 2012.
Montgomery RK, Grand RJ. Development of gastrointestinal tract. In: Pediatric
Gastrointestinal and Liver Disease. Third Edition. Ed. Wyllie R, Hyams JS.
Saunders Elsevier, Philadelphia 2006; 3-10
Rogelj I, Traven P, BogoviĀ MatijašiĀ B. Dejavniki kolonizacije otrokovih prebavil
v prvem letu življenja. Podiplomsko izobraževanje iz pedijatrije z mednarodno
udeležbo. 31. DerĀevi dnevi, Ljubljana, 14-14.06.2013.
Osuntokun B, Kocoshis SA. Anatomy and physiology of the small and large
intestine. Pediatric Gastrointestinal and Liver Disease. Third Edition. Ed. Wyllie
R, Hyams JS. Saunders Elsevier, Philadelphia 2006; 459-74
McLin VA, Yazigi N. Developmental anatomy and physiology of the liver and
bile ducts. Pediatric Gastrointestinal and Liver Disease. Third Edition. Ed. Wyllie
R, Hyams JS. Saunders Elsevier, Philadelphia 2006; 841-50
Preneseno iz Zbornika radova VII. sabora HDFT, Poreč 2014.
9
Bepanderm® pomaže ublažiti svrbež i
iritaciju kože. Zahvaljujući lipidnoj
lamelarnoj tehnologiji obnavlja kožnu
barijeru i smanjuje potrebu za češanjem.
10
Prije upotrebe pročitati uputu za uporabu. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.
Ne sad
rži
kortiz
i on
www.bepanthen.hr
R.AA.CC.01.2014.0209
Novo iz Bepanthen obitelji
Ublažava
svrbež i
iritaciju
kože
OPSTIPACIJA U DJECE
A. Jaklin Kekez *
Opstipacija ili zatvor vrlo je Āest problem kod djece, s kojim se suoĀavaju i roditelji i lijeĀnici. Pod tim pojmom podrazumijeva se neredovita stolica, otežana i bolna
defekacija tvrde stolice, tj. poteškoþe kod defekacije koje traju više od 2 tjedna (1). Opstipacija, a pogotovo popratne tegobe (bol u trbuhu, pojava krvi u stolici, prljanje rublja
stolicom, smetnje mokrenja), signal su zbog kojih se roditelji Āesto upuþuju lijeĀniku.
Tako je 3-5 % svih posjeta pedijatru i 25 % dolazaka pedijatrijskom gastroenterologu
vezano za probleme opstipacije. Ukupno se procjenjuje da od opstipacije pati 0,3-8 %
djece (2). Najveþa incidencija tegoba obiĀno je u dobi izmeāu druge i Āetvrte godine
života, s veþom uĀestalošþu kod djeĀaka (3). ÿesta je obiteljska sklonost, tj. pozitivna
obiteljska anamneza registrirana je kod Āak 28-50 % opstipiranih (4).
Za bolje razumijevanje ovog problema potrebno je znati koja je normalna frekvencija
stolica za pojedina dobna razdoblja u djetinjstvu. Tijekom ranog djetinjstva oĀekivani
broj stolica u danu je veþi nego kasnije, koji se nakon Āetvrte godine ustali. NovoroāenĀe
ima najveþi broj stolica (u prvom tjednu u prosjeku 4), što se tijekom dojenaštva postupno
smanjuje. Djeca koja su iskljuĀivo na prehrani majĀinim mlijekom mogu imati stolicu uz
svaki podoj, ali i izostanak stolice više dana (i do 2 tjedna), što su sve normalne varijacije, uz uvjet da nema nikakvih drugih tegoba. U dobi do 6 mjeseci ponekad se javljaju
ponavljane epizode naprezanja i plaĀa prije stolice (trajanja 10 minuta ili više), nakon
kojih dijete evakuira potpuno normalnu stolicu. To takoāer ne predstavlja patologiju, a
termin koji opisuje takvo stanje je infantilna dishezija. U drugoj godini života prosjek
stolica je oko 1,8 na dan, izmeāu druge i treþe godine 1,2 dnevno, a nakon Āetvrte godine
je obiĀno jedna stolica na dan, ali može biti i svaki drugi dan1,5.
R.AA.CC.01.2014.0209
KLINIÿKA SLIKA
Odstupanje od uobiĀajenog broja stolica, jako tvrda ili stolica velikog kalibra,
poteškoþe kod evakuacije, rijetko idu kao izolirani simptom. U 33 % sluĀajeva uz opstipaciju javlja se i bol u abdomenu, a u 68 % bol tijekom defekacije, zbog Āega sve može
biti dramatiĀno. Roditelji ponekad ne prepoznaju da je razlog boli ili plaĀu opstipacija,
te bolove navode kao dominantan simptom. Alarmantan znak zbog kojeg se nerijetko
odmah ide lijeĀniku je pojava krvi u stolici ili na papiru. To je najĀešþe rezultat prolaska
voluminozne i tvrde stolice, zbog Āega nastane puknuþe kože anusa (Àsura ili ragada).
Ponavljano prisustvo crvenila, ekcema i Àsura perianalno može upuþivati i na alergij*
prim. Alemka Jaklin Kekez, dr. med. specijalist pedijatar, uži specijalist pedijatrijske gastroenterologije, Poliklinika za djeĀje bolesti Helena
11
sku etiologiju opstipacije. Nerijetko se kod dugotrajne opstipacije javlja prljanje rublja
stolicom (retencijska inkontinencija ili preljevna enkopreza), što predstavlja nevoljno
ispuštanje malih koliĀina fecesa koji se zapravo odlijeva s nakupljenih fekalnih masa
(fekaloma). Ponekad roditelji pogrešno misle da se radi o proljevu. Takvu retencijsku
inkontinenciju treba razlikovati od neretencijske fekalne inkontinencije u kojoj dijete
ispušta najĀešþe cijelu stolicu u gaþice, a uzrok nije prepunjenost rektuma stolicom.
Smetnje mokrenja javljaju se kod 9-13 % opstipirane djece, a u 10 % i inkontinencija
mokraþe. Razlog tome je pritisak fekalnih masa na mokraþni mjehur, smanjenje kapaciteta mjehura, što rezultira Āestim nagonom na mokrenje, ali i otežanim pražnjenjem
mokraþnog mjehura i zaostajanjem nepomokrenog (rezidualnog) urina u mjehuru. Na
taj se naĀin poveþava i rizik nastanka urinarnih infekcija kod djece6.
UZROCI OPSTIPACIJE
Razlozi koji dovode do opstipacije mogu biti organski ili funkcijski. Organski
uzrokovane opstipacije u podlozi imaju odreāeni patološki poremeþaj, a funkcijske
su one gdje ne nalazimo objektivnog patološkog razloga. U tablici 1 sistematizirani
su funkcijski i organski uzroci.
Tablica 1. Uzroci opstipacije
FUNKCIJSKI Bolni doživljaj vezan uz defekaciju
Nepravilna prehrana
Promjene u jelovniku
Stresni dogaāaj
Akutni infekt koji slijedi dehidracija i stvrdnjavanje stolice
Pritisak okoline kod odvikavanja od pelena
Neoptimalni uvjeti za defekaciju
ORGANSKI Priroāene anomalije anusa i rektuma
Hirschsprungova bolest (aganglionarni megakolon)
Anomalije lumbosakralne regije (spina biÀda, menigomijelokela),
traume i tumori kralježnice i leāne moždine
Visceralne neuropatije, miopatije
Hipo - i hiperkalcemija
Hipotireoza, hipopituitarizam
Alergija na kravlje mlijeko
Celijakija
CistiĀna Àbroza
Stanja vezana za hipotoniju (slabost mišiþa trbuha, Down sy...)
Sistemne bolesti veziva
Cerebralna paraliza
Lijekovi (fenobarbiton, antidepresivi, antikolinergici, antacidi...)
12
Sreþom, 95 % svih opstipacija kod djece su funkcijske prirode. NajĀešþe nastaju
zbog bolnog doživljaja prilikom defekacije tvrde stolice, nakon Āega djeca razviju manevar zadržavanja stolice koji ponavljaju kod svakog nagona na defekaciju kako bi izbjegla
ponovni osjeþaj neugode. Veþi rizik nastanka opstipacije imaju djeca s kognitivnim deÀcitom, hiperaktivnošþu i preuhranjena. TipiĀne okolnosti kod kojih dolazi do problema
su: 1. kod dojenĀadi - promjene u prehrani (uvoāenje dohrane, prelazak s majĀinog mlijeka na adaptirano ili kravlje...); 2. kod male djece - vrijeme stjecanja kontrole sÀnktera
(pritisak okoline, stresni dogaāaj, akutna bolest); 3. kod školske djece - izbjegavanje
defekacije u za njih neoptimalnim uvjetima (u školi, zbog zaigranosti i sl.) i nepravilna
prehrana (jednoliĀna prehrana s malo vlakana, s velikim koliĀinama mlijeka). Tako se
od sporadiĀnog neugodnog dogaāaja pokrene zaĀarani krug koji rezultira sve veþom
retencijom stolice, koja nakupljena dovodi do gubitka osjetnih funkcija i tonusa rektuma
te na kraju i sposobnosti istiskivanja stolice i fekalne inkontinencije. Prema dogovorenim
“pariškim (PACCT)” i “III rimskim” kriterijima kroniĀnu funkcijsku opstipaciju karakterizira pojavljivanje najmanje dva od sljedeþih simptoma: neredovita stolica (frekvencija
rjeāa od 3x tjedno), fekalna inkontinencija (Āešþa od 1x tjedno), zadržavanje stolice,
bolna ili otežana evakuacija stolice, prisustvo fekaloma u završnom debelom crijevu te
stolica velikog volumena koja može zaĀepiti zahod. Trajanje simptoma u razdoblju od 1
mjesec za mlaāe od 4 godine, te bar 2 mjeseca za starije od 4 godine deÀnira kroniĀnost
problema. Prema novim zajedniĀkim preporukama europskog (ESPGHAN) i sjevernoameriĀkog (NASPGHAN) gastroenterološkog pedijatrijskog društva, smatra se da
su 2 tjedna veþ dovoljno kritiĀno razdoblje za trajanje simptoma, jer odgaāanje terapije
otežava njihovo rješavanje2,5,7.
Iako je funkcijska opstipacija znaĀajno Āešþa, ne smijemo zaboraviti na moguþnost
da je uzrok opstipacije konkretna patološka promjena (anomalija probavnog trakta,
nedostatak ganglijskih stanica završnog debelog crijeva - kongenitalni megakolon,
hormonski i metaboliĀki uzroci, alergija na kravlje mlijeko, celijakija, cistiĀna Àbroza...).
Na organitet nas obiĀno navode “upozoravajuþi znaci”. Najvažniji su:
1. Rani nastanak tegoba (odgoāeni izlazak prve stolice - mekonija, preko 48 sati;
javljanje opstipacije kod novoroāenĀeta/mladog dojenĀeta).
2. Slabo napredovanje na tjelesnoj masi, povraþanje, febrilitet ili Āak povremeni
proljevi koji prate izostanak stolice.
3. Promjene kod Àzikalnog pregleda:
- znaĀajna distenzija trbuha (sugerira moguþu celijakiju, cistiĀnu Àbrozu, kongenitalni megakolon ili Hirschsprunogova bolest),
- u lumbosakralnoj regiji (udubina, rupica, kožni privjesak, Āuperak dlaĀica,
nepravilna glutealna brazda - ukazuju na moguþe poremeþaje inervacije)
- crvenilo i ponavljane Àsura perianalne regije (moguþa nutritivna alergija)
- anomalije izgleda i smještaja anusa,
- prazna ampula kod digitorektalnog pregleda ili eksplozivno pražnjenje stolice
po pregledu (moguþnost kongenitalnog megakolona),
- donji ekstremiteti - slab tonus ili hipertonus, hod na prstima, izostanak reÁeksa
(anomalije inervacije na razini leāne moždine).
13
4.
Strah i neuobiĀajeno ponašanje tijekom pregleda te hematomi i ozljede anusa
(pobuāuju sumnju na seksualno zlostavljanje) (5,6).
KAKO PRISTUPITI DJETETU S OPSTIPACIJOM
Kod dolaska na pregled djeteta s opstipacijom najvažnije je razluĀiti da li se radi
o funkcijskom ili organskom problemu, kako bi se moglo eÀkasno odluĀiti o terapiji.
Veþ kod prvog susreta uzimanjem dobre anamneze i na osnovi kliniĀkog pregleda u
najveþem broju sluĀajeva to je moguþe ustanoviti.
U anamnezi i Àzikalnom pregledu važno je doznati:
1. Ima li u obitelji opstipacije, bolesti probavnog sustava (Hirschsprungove bolesti,
alergije na hranu, celijakije, anomalija...), hormonskih i metaboliĀkih bolesti (štitnjaĀe,
paratiroidne žlijezde, cistiĀne Àbroze).
2. Kada su problemi poĀeli i da li se povezuju s promjenama u prehrani, navikavanjem na kontrolu defekacije, dehidracijom nakon infekta i sl.
3. Kakav je psihomotorni razvoj djeteta, te je li bilo drugih bolesti, ozljeda,
operacija.
4. Ima li ranije nabrojenih “znakova upozorenja”, koji govore za vjerojatan organski uzrok ili su tegobe tipiĀne za funkcionalnu opstipaciju (npr. manevar zadržavanja).
5. Podatke koji se odnose na samu defekaciju (tvrdoþa, kalibar stolice, frekvencija,
zadržavanje stolice, prljanje rublja stolicom...).
6. Koliko problemi traju (dugo trajanje tegoba najĀešþe znaĀi da þe se problem,
Āak ako je i funkcionalan, dulje rješavati) (5,8,9).
Ako je na osnovi anamneze i pregleda jasno da se radi o funkcijskoj opstipaciji,
nije potrebno Āiniti dalju dijagnostiku. Ako i dalje postoje nedoumice, tj. sumnja
na organsku bolest, nužno je proširiti obradu. Ako postoje elementi koji upuþuju na
kongenitalni megakolon ili druge poremeþaje inervacije, prva pretraga je anorektalna
manometrija. To je procedura gdje se balonom u rektumu simulira dolazak stolice, te
se putem katetera prenose informacije na manometar i dobivaju dijagnostiĀki podaci.
Gleda se postojanje ili odsustvo rektoanalnog inhibitornog reÁeksa - kao pokazatelja
normalne inervacije završnog debelog crijeva. Ipak pretraga u dojenaĀkoj dobi nije sasvim pouzdana, te ukoliko i dalje postoji kliniĀka sumnja treba uĀiniti klinastu biopsiju
rektuma, koja þe dokazati ima li ganglijskih stanica u crijevu. Ponekad je potrebna i
irigograÀja radi uvida u morfologiju crijeva. MRI lumbosakralne regije preporuĀuje
se ako postoje uz opstipaciju drugi pokazatelji da se radi o poremeþajima na leānoj
moždini (npr. spina biÀda occulta i sl.). Ponekad se u dijagnostici primjenjuje i ultrazvuĀna pretraga kojom se može objektivno vizualizirati proširenje rektuma, no sama
pretraga nije dijagnostiĀki važna za razluĀivanje etiologije opstipacije. U sluĀajevima
koji upuþuju na moguþu alergiju, celijakiju, metaboliĀke poremeþaje, potrebno je uĀiniti
probir na iste (ukupni IgE, RAST i epikutani test na kravlje mlijeko, protutijela na
celijakiju, elektrolite ukljuĀujuþi kalcij, hormone štitnjaĀe)5,10.
14
TERAPIJA
Nerijetko se problem funkcijske opstipacije dugo povlaĀi neriješen. Ako i nakon
tri mjeseca rješavanja poteškoþe još traju, rijeĀ je o tvrdokornoj opstipaciji. Za to je
obiĀno više razloga. Jedan je kasno zapoĀinjanje s terapijom. Naime, roditelji Āesto
u poĀetku smatraju da þe se situacija sama po sebi riješiti pa se problemu aktivno ne
pristupa. Tako se zapravo gubi vrijeme, poveþavaju se razmaci izmeāu stolica, proširuje rektum i stalno ponavlja neugoda kod defekacije, što dijete dodatno uĀvršþuje u
izbjegavanju defeciranja. Ako je dijete starije, roditelji obiĀno nemaju uvid u uĀestalost
i tvrdoþu stolice te ne uoĀavaju problem dok ne nastupe komplikacije poput krvi na
stolici, bolova u trbuhu ili prljanja gaþica. Tako se k lijeĀniku dolazi obiĀno nakon veþ
duljeg trajanja tegoba. ÿesta pogreška je i da se prije pokušaja uspostavljanja redovne
stolice, ne evakuira obilno nakupljena stolica, jer dok god su nagomilane fekalne
mase, teškoþe se neþe riješiti. Dalje, roditelji Āesto ne žele primjenjivati sirupe i Āepiþe
ili ih daju u premalim dozama, bojeþi se da se ne “ulijene crijeva”, iako je zapravo
to problem s kojim dolaze, a prepisana terapija služi za normalizaciju defekacije.
Takoāer Āesto se prerano prekida lijeĀenje zbog straha od navikavanja na terapiju, što
je potpuno neopravdano (djeci se ne daju laksativi koji stvaraju navikavanje) te tako
ponovo pogoršava stanje i vraþa na poĀetak problema.
Stoga je za uĀinkovito rješavanja funkcijske opstipacije i problema povezanih s
opstipacijom potrebno uĀiniti 6 jednakovrijednih koraka:
1. Educirati roditelje.
2. Evakuirati nakupljenu stolicu.
3. Trajno omekšati stolicu i riješiti zadržavanje stolice.
4. Tonizirati rektum (ako je došlo do prethodne dilatacije).
5. Postupno ukinuti lijeĀenje bez ponovnog javljanja simptoma.
6. Održati postojeþe stanje.
Edukacijom roditelja izbjegavaju se najĀešþi roditeljski strahovi tijekom rješavanja
problema, te ranije navedene pogreške. Važno je objasniti razloge nastanka problema,
što znaĀi manevar zadržavanja; napomenuti da dijete to ne radi namjerno, veþ zbog
straha od defekacije. Takoāer, treba objasniti princip terapije te oĀekivano trajanje.
ObiĀno vrijedi - koliko traje problem, toliko se i rješava. Bitna je i dosljednost u postupcima tijekom terapije.
Ako se pri pregledu pokazalo da je jako puno nakupljenih fekalnih masa, potrebno je odmah na poĀetku uĀiniti tzv. dezimpakciju (evakuaciju retinirane stolice).
To se može postiþi primjenom Āepiþa (bisakodil), klizmi ili nekih oralnih laksativa
(npr. polietilenglikola), a doze i trajanje odredi lijeĀnik prema procijenjenom stanju.
Ako se to ne uĀini, dalje mjere su slabo uĀinkovite.
Nakon što je fekalom uklonjen, potrebno je održavati normalnu konzistenciju
stolice kako bi dijete zaboravilo na neugodu te prestalo sa stiskanjem sÀnktera kod
nagona na defekaciju. Za omekšavanje stolice najĀešþe se koriste laktuloza i polietilenglikol, a kod veþe djece (koja imaju više od 4 godine) može se upotrijebiti i
paraÀnsko ulje. Preparati se primjenjuju u dovoljnoj dozi u odnosu na tjelesnu masu
15
djeteta i tvrdoþu stolice (što odreāuje lijeĀnik). Napominjemo da je raspon širok, te
da se ne treba bojati veþih doza buduþi da se radi o tvarima koje se ne resorbiraju, veþ
samo navlaĀe vodu i omekšavaju stolicu, pa osim premekane stolice praktiĀno nema
drugih nuspojava. Važno je da prehrana bude raznovrsna, te se preporuĀuje izbjegavati
istodobnu kombinaciju namirnica koje pogoduju stvrdnjavanju stolice: riža, banane,
mrkva, grickalice, Āokolada... Takoāer i previše mlijeĀnog (koliĀine koje prelaze pola
litre) nepovoljno utjeĀu na tvrdoþu stolice. Bitno je piti dovoljno tekuþine, iako se ne
preporuĀuju nikakve ekscesivne koliĀine. Takoāer je važno kretanje, što obiĀno kod
male djece ne predstavlja problem, veþ Āešþe kod školske djece koja danas sve više
sjede. Pristup roditelja u toj fazi mora biti stimulativan i dosljedan, no bez kažnjavanja. Ako je dijete u fazi odvikavanja od pelena, najbolje je to odgoditi dok se tegobe
ne riješe. Kod starije djece koristan je i toaletni trening, tj. uvoāenje dnevne rutine
poticanja na defekaciju, najbolje iza veþeg obroka, kada se crijeva i prirodno pokrenu
i veþa je vjerojatnost da þe se defekacija obaviti.
Ako je opstipacija dugo trajala Āesto je rektum dilatiran, zbog dugotrajno nakupljene
stolice, a dijete je izgubilo osjeþaj nagona. Stoga je važno da nisu veliki razmaci izmeāu
stolica, makar se morao više puta primijeniti postupak pražnjenja rektuma. Takoāer je
koristan toaletni trening za djecu koja su za to dovoljno velika. Danas su moguþe i vježbe
defekacije (biofeedback) koje se preporuĀuju u sluĀaju tvrdokornog problema.
Kada se uspostavi trajno normalna rutina obavljanja defekacije (Āesto tek nakon
više mjeseci), tada se postupno snižava doza laksativa, do ukidanja. Doāe li do pogoršanja, ponovno se može ponoviti cijela procedura i podizanje doze. Roditelji se ne
trebaju time obeshrabriti.
Nakon što se uspješno prekinulo lijeĀenje te normalizirala stolica, roditelji trebaju
i dalje voditi raĀuna o redovitosti stolice (najmanje još 6 mj.), ali ne pridajuþi veliku
važnost toj funkciji u oĀima djece, kako bi se sve zaista svelo na normalnu neupadljivu
Àziološku pojavu5,10,11.
LITERATURA
1.
2.
3.
4.
16
North American Society for Pediatric Gastroenterology, Hepatology and Nutrition. Evaluation and treatment of constipation in children: summary of updated
recommendations of the North American Society for Pediatric Gastroenterology,
Hepatology and Nutrition. J Pediatr Gastroenterol Nutr 2006;43(3):405-7.
Rasquin A, Di LC, Forbes D, Guiraldes E, Hyams JS, Staiano A, Walker LS:
Childhood functional gastrointestinal disorders: child/adolescent. Gastroenterology 2006;130:1527-1537.
Di Lorenzo C. Pediatric anorectal disorders. Gastroenterol Clin North Am
2001;30:269–287.
Morris-Yates A, Talley NJ, Boyce PM, Nandurkar S, Andrews G. Evidence
of a genetic contribution to functional bowel disorder. Am J Gastroenterol
1998;93:1311–1317.
5. Tabbers MM, Di Lorenzo C, Berger MY, Faure C, Langendam MW, Nurko S,
StaianoA, Vandenplas Y, Benninga MA. Evaluation and Treatment of Functional
Constipation in Infants and Children: Evidence-Based Recommendations from
ESPGHAN and NASPGHAN. J Pediatr Gastroenterol Nutr 2014;58(2):265-81.
6. Afzal NA, Tighe MP, Thomson M. Constipation in children. Italina J Pediatr.
2011; 37:28
7. Benninga M, Candy DC, Catto-Smith AG, et al. The Paris Consensus on Childhood Constipation Terminology (PACCT) Group. J Pediatr Gastroenterol Nutr
2005;40(3):273-5.
8. Dujšin M. Opstipacija u djece. Paediatr Croat 2006; 50 (Suppl 1):107-11.
9. Terziþ S. Opstipacije u djeĀjoj dobi. Pedijatrija danas 2006; 2(2): 180-9.
10. Joensson IM, Siggaard C, Rittig S, et al. Transabdominal ultrasound of rectum
as a diagnostic tool in childhood constipation. J Urol. 2008;179:1997-2002.
11. Duhamel TR. Constipation Guide for Pediatric Healthcare Providers. U: Duhamel
TR, ur. The ins and outs of poop. A guide of treating childhood constipation. 1.
izd. Maret Publishing, Seattle, Washington; 2009: web lokacija 1446-1819.
Preneseno iz Zbornika radova VII. sabora HDFT, Poreč 2014.
17
SCH-OCT-CRO-06/13-OGL
Snažan prema mikroorganizmima,
nježan prema koži
Prije upotrebe pažljivo pročitati uputu
o lijeku. Za obavijest o indikacijama,
mjerama opreza i nuspojavama upitajte
svog lječnika ili ljekarnika.
18
UTJECANJE NA PONAŠANJE
PACIJENATA U LJEKARNI
A. Ramić *
UVOD
Zdravstvenim djelatnicima teško je razumjeti ljude u njihovu upornom ponašanju koje šteti zdravlju. Mi kao stručnjaci u području očuvanja zdravlja smatramo da
će informiranje o posljedicama takvog ponašanja na zdravlje promijeniti ponašanje
pacijenata. Istraživanja su to opovrgnula. A vjerojatno i vaše iskustvo.
U ovom članku istražit ćemo zašto se ljudi odaju ponašanju koje narušava
zdravlje, te donosimo i model promjene ponašanja koji farmaceutski tehničari mogu
primijeniti u svakodnevnoj praksi.
ZAŠTO SE LJUDI ODAJU NEZDRAVOM NAČINU ŽIVOTA?
Često smatramo da ljudi puše, jedu nezdravu hranu, ne vježbaju ili pak ne uzimaju propisanu terapiju zbog - manjka informacija. Međutim, istraživanja su na primjeru pušenja i loše prehrane pokazala da su ljudima itekako poznati zdravstveni
rizici. Kako to da niti rizik od srčanih bolesti ili karcinoma ne odvraća ljude od
riskantnog ponašanja?
Potrebno je razumijevanje stvarnih razloga za takvo ponašanje pacijenata. Tek
tada možemo dati pacijentu savjet koji će on najvjerojatnije i prihvatiti.
Kada proučavate ponašanje pacijenta, budite svjesni da se u tom trenutku bavite
samo onime što je vidljivo izvana, a velik dio stvarnosti odvija se i unutar samog
pacijenta. Često pacijenti u sebi provode neke svoje analize rizika i koristi. I sami
ste čuli za nekoga kome pušenje koristi kao alat za održavanje tjelesne težine pod
kontrolom. Ili kao alat za postizanje društvene prihvatljivosti.
Pacijenta treba promatrati i šire od njega samoga. Treba promatrati socijalne,
kulturološke, obrazovne i druge aspekte - jer svi oni utječu na ponašanje pacijenta i
njegove stavove za očuvanje zdravlja.
Vraćamo se opet pacijentu kao pojedincu i njegovu unutarnjem svijetu, u kojem
su stavovi i uvjerenja o zdravlju. Oni se mogu - ali i ne moraju - očitovati u ponašanju pacijenata za njihovih posjeta ljekarni. A i sami pacijenti nisu svjesni svih svojih
stavova i uvjerenja.
*
Mr. sc. Alan Ramić, mag. pharm., Aurantium d.o.o. za savjetovanje, Zagreb
19
Stavovi o hrani, na primjer, stvaraju se u ranoj životnoj dobi. Dokazano je da je
lakše djelovati na stavove o hrani kod mlađe djece nego kod starije. Sklonost određenoj hrani pod snažnim je utjecajem društva, kao i okoline u kojoj se hrana nudi
djetetu. Povezivanje zdrave hrane s povećanom pozornošću roditelja prema djetetu
dovelo je do toga da je zdrava hrana postala privlačnija djeci uključenoj u studiju.
Time je dokazana snažna povezanost hrane i emocija. A razjašnjena je i činjenica da
je teško dugoročno utjecati na promjenu načina prehrane ljudi.
Slično je i s pušenjem, ponašanjem pod snažnim društvenim i emocionalnim
utjecajem. Ljudi često počinju pušiti u društvu svojih kolega i prijatelja te povezuju
pušenje s prijateljstvom, druženjem, zadovoljstvom i osjećajem pripadnosti. Na te
pušače djeluju kampanje koje naglašavaju nedruštveni aspekt pušenja.
UTJECAJ STAVOVA I UVJERENJA NA ZDRAVLJE
Stavovi i uvjerenja o zdravlju razvijaju se u društvenom i političkom okruženju
procesom socijalnog učenja. Mogućnost farmaceutskog tehničara da utječe na ponašanje pacijenta pod utjecajem je uvjerenja i stavova - i pacijenta i njega samoga.
Pozitivan pristup prema prevenciji bolesti je ključan, a uz to zdravstveni djelatnici
trebaju se suzdržati od procjenjivanja i osuđivanja pacijenata ako žele da njihov savjet
bude prihvaćen.
Konkretne aktivnosti koje pacijent poduzima za očuvanje vlastita zdravlja povezane su, s jedne strane, s time kako pacijent vidi ozbiljnost bolesti i postojeće rizike.
S druge strane, bitno je kako pacijent vidi koristi koje donosi promjena ponašanja ili
pak neki terapijski postupak /OTC-pripravak koji se pacijentu savjetuje.
RAZUMIJEVANJE RIZIKA
Trećina pušača koja je preživjela srčani udar ne povezuje taj događaj s činjenicom da puše godinama. Većina njih je upoznana s informacijom o povezanosti pušenja i srčanog udara, ali uvjerenje je ostalo na tome da njihovo pušenje nema nikakve
veze sa srčanim udarom koji su preživjeli. Umjesto toga, većina njih je uvjerena da
je srčanom udaru pridonio stres.
Dakle, pacijenti imaju prilično različit pogled na to što je zdravlje i što predstavlja rizik na zdravlje.
Zbog toga je razloga izazovna komunikacija rizika za zdravlje prema pacijentima. Pacijentima je teško objasniti na jednostavni način razmjere rizika za zdravlje i
mjere u kojoj se taj rizik može umanjiti promjenom ponašanja pacijenata.
Istraživanja su pokazala da na pacijente više djeluje kada im se prikaže smanjenje relativnog rizika nego apsolutnog rizika. To znači da je veći učinak ako kažemo
pacijentu da se rizik smanjuje za 20% nego sa 5% na 4%.
20
PROCJENA RIZIKA I KORISTI
Pacijenti spontano - često i nesvjesno - provode vlastitu procjenu rizika koji donosi određeno ponašanje na fizičkom i emotivnom planu. Procjena može biti u korist održavanja postojećeg ponašanja ili pak u korist promjene ponašanja, ovisno o subjektivnoj procjeni vjerojatnih ishoda ponašanja. Pojednostavljeno, pacijenti stalno odvaguju
„za“i „protiv“određenog ponašanja. Zadatak farmaceutskog tehničara jest djelovati na
ovu ravnotežu u smjeru promjene ponašanja koje negativno utječe na zdravlje pacijenta.
Uvjerenja i samoprocjena pacijenta mogu se lijepo promatrati na ovisnosti o pušenju. Pacijent vrlo vjerojatno zna da pušenjem povećava rizik od srčanog udara i raka
pluća. To je potencijalni negativni događaj u budućnosti. Nasuprot tome, pušenje mu u
ovom trenutku pomaže npr. u smanjivanju stresa zbog životnih okolnosti. To je sigurno
pozitivno djelovanje koje nastupa odmah. U ljudskoj je prirodi da će se radije prikloniti
onome što je pozitivno, sigurno i trenutno (olakšanje kad zapali cigaretu) nego onome
što je negativno, nesigurno i u budućnosti (povećani rizik od raka pluća). Ravnotežu u
korist odluke o nastavku pušenja mogu dodatno pomaknuti uvjerenja da se pacijent ne
bi mogao nositi sa svakodnevnim životom da povremeno ne zapali, te da bi se prilikom
prestanka pušenja udebljao nekoliko kilograma, da je šteta zdravlju već počinjena i da
je ireverzibilna itd. Uostalom, ako pacijent nije zadovoljan trenutnim životom, poruka
da će bez pušenja živjeti dulje, nije mu nešto posebno privlačna.
Dakle, pacijenti (a i svi mi ostali, nemojte to zaboraviti), često ne slijede obrasce
razumnog i odgovornog ponašanja za vlastito zdravlje, pa ni za zdravlje svoje djece,
iako imaju sve informacije o tome.
Prezentiranje pouzdanih i dokazanih informacija samo je jedan dio naših aktivnosti na podržavanju zdravlja pacijenata. Drugi dio aktivnosti odnosi se na naše osobne
vještine u komunikaciji tih informacija i uvjeravanju ljudi da prilagode svoje ponašanje.
MODEL PROMJENE PONAŠANJA
Stadij
Ponašanje pacijenta
Pacijent je zadovoljan trenutnim ponaStatus quo šanjem i nema namjeru mijenjati ga, ne
razmatra mogućnost promjene.
Pacijent razmatra mogućnost promjeRazmatranje ne ponašanja, ali nema stvarnih planova za promjenom.
Pacijent je donio odluku o promjeni i priPriprema
prema se na to da promijeni ponašanje.
Djelovanje
Održavanje
Što može raditi farmaceutski tehničar
Slušajte pacijenta, odgovarajte na pitanja. Nastojanja da utječete na njega vjerojatno neće
uroditi plodom.
Slušajte pacijenta, odgovarajte na pitanja. Pružite potrebne informacije.
Pomognite u planiranju i postavljanju ciljeva.
Potaknite ga na ponovni posjet ljekarni kako biste
raspravili napredak. Budite podrška.
Nastavite s pružanjem podrške. Potaknite raPacijent radi na tome da se ne vrati na
spravu o mogućim izazovima koji bi mogli doprethodno ponašanje.
vesti do relapsa. Pohvalite pacijenta.
Pacijent usvaja promjenu ponašanja.
21
Ova tablica prikazuje princip prema kojemu je za uspješnost naše intervencije
potrebno uskladiti se sa stadijem u kojem se trenutno nalazi pacijent. Ovaj niz stadija nije linearan i bolje je promatrati ga kao petlju u kojoj se pacijent može kretati u
oba smjera. Pacijent može vrlo lako regresirati na prethodni stadij ili proći kroz ovaj
ciklus još jednom.
Zadatak farmaceutskog tehničara je pomoći pacijentu da se kreće unaprijed
kroz ovaj ciklus brzinom koja je u skladu s potrebama i izborima pacijenta. Izazov je
prepoznati u kojem je stadiju trenutno pacijent, tj. kolika je njegova spremnost na promjenu. Nema svrhe pružati informacije nekome tko je u prvom stadiju („status quo“)
niti uvjeravati ga da mu je potrebna promjena. Vaše vrijeme je dragocjeno i bolje je
usmjeriti ga prema pacijentima koji su u stadijima veće spremnosti za promjenom.
Bolje je urediti ljekarnu tako da bude okruženje koje pruža mogućnost informiranja
i savjetovanja, tako da kada pacijenti dođu u stadij razmatranja promjene budu skloni
potražiti pomoć u svojoj ljekarni.
Iskustvo je pokazalo veću uspješnost u djelovanju na pacijente kada se primjenjuje
ovaj model. Uspješnost je veća i u ljekarnama u kojima već postoji dobro poznavanje
tehničara i pacijenata. Možda ste već i na vlastitom iskustvu počeli primjenjivati ovaj
model u praksi, bez da formalno poznajete navedene stadije promjene kod pacijenta.
PRIMJENA KOMUNIKACIJSKIH VJEŠTINA
Elemente učinkovite komunikacije s pacijentima već smo opisali u prethodnim
člancima. Ukratko ćemo nabrojiti koje komunikacijske vještine možete vježbati prilikom djelovanja na ponašanje pacijenata.
Za davanje informacija pacijentima - što je potrebno u početnim stadijima spremnosti na promjenu - moguće je koristiti brojne izvore informacija. U ljekarni možete i sami pripremiti tiskane materijale za pacijente, koristiti edukativne materijale
koje vam pružaju vaši dobavljači, sudjelovati u edukativnim i marketinškim aktivnostima u suradnji s dobavljačima, državnim i stručnim tijelima, a možete pacijente
uputiti i na kvalitetne izvore informacija na internetu ili na edukativne aplikacije za
mobilne uređaje.
U osobnom kontaktu s pacijentima, koji je iznimno važan u njihovom procesu
promjene, potrebno je usavršiti sljedeće vještine:
• vještinu slušanja pacijenta
• vještinu postavljanja pitanja
• vještinu pojašnjavanja i pružanja informacija
• izbjegavanje žargona i stručnog jezika
• vještinu utjecanja i uvjeravanja
• korištenje pisane informacije
• provjeru razumijevanja i pamćenja od strane pacijenta.
O nekim aspektima navedenih vještina pisat ćemo više u sljedećem broju časopisa Farmaceutski tehničar.
22
SAŽETAK
Pacijenti se često odaju ponašanjima koja ugrožavaju njihovo zdravlje, ali pokazuju veliku sklonost održavanju tih ponašanja iako su informirani o negativnim
posljedicama na zdravlje.
Na otpor prema promjeni ponašanja utječu njihove emocije, stavovi i vrijednosti koje imaju o zdravlju, kao i pacijentova okolina. Pokazalo se i da pacijenti radije
održavaju ponašanje koje donosi trenutni pozitivni učinak (npr. zapale cigaretu da se
smire), iako to ponašanje ima potencijalni negativni učinak u budućnosti (npr. povećani rizik od srčanog udara).
Prilikom promjene pacijenti prolaze kroz razne stadije u kojima im treba pristupiti različito. Zadatak farmaceutskog tehničara jest prepoznati stadij, tj. spremnost
pacijenta na promjenu i pružiti pacijentu ono što mu u tom trenutku može biti od
pomoći. Neki put je to informacija, a neki put savjet, pohvala ili ljudska podrška.
23
(7(5,ý128/-(3/$1,16.2*%25$3LQXVPXJR
Djelatne tvari:
MOBIL
.DPIRU: djeluje analgetski, hladi i olakšava bol
0HQWRO: hladi i smanjuje bol
(NVWUDNWDUQLNHDUQLNDLOLEUÿDQND$UQLFDPRQWDQDGMHOXMHSURWXXSDOQR
RSXãWDMXüHLDQWLPLNUREQR
(WHULþQRXOMHNDGXOMHVDGUåLWUHVORYLQHNRMHGMHOXMXSURWXXSDOQR
(WHULþQRXOMHUXåPDULQDNHPRWLSNDPIRUGMHOXMHNDRDQDOJHWLN
.DSVDLFLQL]FUYHQHSDSULNHLPDVQDåQRDQDOJHWVNRGMHORYDQMHL
SRVSMHãXMHFLUNXODFLMX±]DJULMDYDåDUL
(NVWUDNWJDYH]DSRWLþHUHJHQHUDFLMXVWDQLFDLREQDYOMDQMHNRãWDQRJWNLYD
bol postoji
rješenje !
Za svaku
24
kvaliteta iz laboratorija ...
Made in Germany
LJEKARNIŠTVO U FRANJEVAČKIM
SAMOSTANIMA PROVINCIJE
SVETIH ĆIRILA I METODA – XI.
B. Tomašić *
UVOD
Imao sam opet malu pauzu s obzirom na obujam broja nakon uspješnog VII.
sabora HDFT-a u Poreču. Kako nisam završio prikupljanje cjelovitih podataka o
samostanima koje sam naveo u prošlom nastavku (FT br. 68), pripremio sam materijal o samostanu u Remetincu - kojeg više nema. I ovaj samostan upoznat ćemo
prvenstveno na osnovi pisanih radova više autora.
S obzirom na nemogućnost brzine pripreme (zbog više opravdanih razloga) i
zahtjevnost obrade prikupljenog materijala, u ovom broju zahvaljujem i trećem provincijalnom ministru (poglavar provincije) p. Iliji Vrdoljaku - koji je preuzeo vođenje
provincije krajem proljeća - za razumijevanje i suglasnost da s poglavarima samostana i arhivarom provincije dogovaram pregled arhivske građe i knjižnog blaga.
B. T.
FRANJEVCI U REMETINCU
ZEMLJOPISNI POLOŽAJ
Na području grada Zagreba dva su naziva poznata starosjediocima hrvatske
metropole: Remete i Remetinec. Sa sjeverne strane na padinama Zagrebačke gore nalaze se Remete, naselje i rimokatoličko zagrebačko proštenište, stari samostan bijelih
redovnika pavlina, vrijednih i zaslužnih djelatnika, kulturnih i prosvjetnih radnika,
a danas u njemu djeluju redovnici karmelićani.
S južne strane, na desnoj obali Save prema Svetoj Klari i Stupniku, područje je i
župa pod nazivom Remetinec, ali svima je to bolje zadnjih godina poznato po - zatvoru.
Remetinec, koji vam želim predstaviti, nalazi se u blizini Novog Marofa, mjesta
koje je nastalo prestankom života u utvrdi Grebengrad, odnosno blizu mjesta Mađarevo koje se prije zvalo Greben (villa Gardun). Grebengrad je jedna od najvećih
utvrda Zagorja. Poslije Cesargrada iznad Klanjca, koji je prostraniji, Grebengrad je
*
Božidar Tomašić, farmaceutski tehničar
25
na drugome mjestu. Spominje se već na početku trinaestog stoljeća (1209.). Navodi
se u potvrdi (listini) kralja Andrije II., u kojoj kralj varaždinskim došljacima daje
sloboštine i određuje granice njihova posjeda kao zahvalu za njihove usluge dok je
bio zatočen u Knegincu. Kod oznake južne granice spomenutih posjeda, spominje se
i posjed „nekog Gurdona“ (cum Gurdon), a taj se kasnije navodi i poimence kao „naš
Gurdon iz kaštela Greben“ Potvrđujući Varaždincima godine 1220. prava što im je
podijelio njegov otac Andrija II. i kralj Bela IV., spominje među graničnim međama
selo Gurdon (villa Gurdon) i kasnije „Našega pristava Otokara iz sela Greben“. Prema pisanoj potvrdi mladog Bele iz godine 1220., plemići Gurdon ili Gardun prebivaju i u naselju (villa) Gardun, odnosno Greben, što potvrđuje da se i selo Mađarevo
izvorno zvalo Greben, a po tomu kasnije i kaštel Grebengrad.1
POVIJESNE CRTICE
Utvrđeni grad Grebengrad, smješten na istočnom rubu Ivanščice, najranije je
spominjani srednjovjekovni grad. Prvi se put spominje 1277. godine. Vlasnici grada
bili su obitelji Grebenski (1277.–1445.), grofovi Celjski (1445.–1456), obitelj Vitovec i Ivaniš Korvin (1456.–1481.), obitelj Batthyány (Bačani) (1481.–1621. i 1622.–
1645.), ban Nikola IX. Frankapan (1621.) i nakon udaje Elizabete Batthyany za Jurja
Erdődyja, obitelj Erdődy (1645.–1710.) koja ga je nakon požara napustila.
Do požara 1710. godine bio je nastanjen. Zahvaćen velikim požarom izgubio je
krovišta i već 1712. postao ruševina koja u desetljećima koja su dolazila još je više
propadao - kao posljedica utjecaja prirodnih, ali drugih nepogoda.
Slika 1. Ruševine grada
1
26
Cvekan, 1955., 7.
Erdödyjevi, kao njegovi vlasnici, nisu ga htjeli obnoviti, već su u nizini gdje je
plodna ravnica nedaleko od rijeke Bednje sagradili kuću i druge zgrade potrebne za
obrađivanje zemlje i za domaće životinje. Oko 1776. Erdödyjevi na južnoj uzvisini
preuzimaju od obitelji Patačić postojeći jednokatni dvorac s perivojem te uz obnovu
podižu vlastelinski dvorac u četverokatu i daju mu ime Novi Marof, koji i danas postoji - bolnica za kronične bolesti. Obitelj Erdődy je i začetnik bolničkog liječenja jer
su utemeljili 1890. u selu Možđenecu, nedaleko od Novog Marofa, privatnu bolnicu
za pomoć lokalnom pučanstvu, koja je djelovala do 1917. godine.
Obitelj Erdődy napušta Novi Marof 1923. 2
DOLAZAK FRANJEVACA U REMETINAC
Dolazak franjevaca - manje braće - vremenski se sa sigurnošću može postaviti
pod konac 15. stoljeća, oko 1490. godine. Gospodari posjeda Greben i Grebengrada:
Ladislav Hermanfy de Greben, Grebenski ili Grofovi Celjski, a najvjerojatnije Bolto
Batthyani (Baćani) omogućili su im gradnju samostana i crkve.
Remetinec samostan i crkva kod Novog Marofa, pripadao je Provinciji Presvetog Otkupitelja, što potvrđuje podatak da su zbog straha pred Turcima slavonski
samostani (spominju se: Voćin, Petrijevci, Poljanska, Varalja) Provincije Presvetog
Otkupitelja svoje crkvene dragocjenosti pohranili upravo u Remetincu, kao najsigurnijem samostanu svoje provincije.
Prije njihova dolaska u Remetincu nisu bili ni templari, ni ivanovci, a ni pavlini.3
Franjevci su u Remetincu počeli svoje djelovanje u vrlo burnim i nemirnim
vremenima 16. stoljeća, kad su nastajale, razvijale se i potresale i Crkvu i europske
države. Bilo je to razdoblje velike pokvarenosti, ravnodušnosti, mlitavosti i želja za
udobnim, raskošnim i moralno neodgovornim načinom života. Plemići, knezovi i posjednici velikih gospoštija jedni su druge pljačkali, plijenili, kmetove sakatili, ženski
svijet silovali. U tomu se nisu razlikovali ni crkveni dostojanstvenici.
I premda je polumjesec prijetio s istoka, nitko nije mario. Turci su Slavoniju
osvajali - izdajama - i plemićki su gradovi i naselja padali u ruke Turaka kao kruške
u košare bez borbe.
Iz prve polovice 16. stoljeća o franjevcima u Remetincu se zna samo to da su u
blizini njihova samostana 1529. Turci pobili četvoricu njihove subraće: o. Martina iz
Raše, brata Baltazara iz Petrijevaca, brata Pavla iz Narte i brata Petra, koji su smatrani mučenicima vjere. Smatralo se da će samostani koji su u Remetincu pohranili
svoje dragocjenosti, u tome mjestu biti i sigurni od provaljivanja Turaka. Turci ih
nisu odnijeli, ali je za te dragocjenosti znao gospodar Grebena i Grebengrada Krištof
Batthyani (Baćan) i odnio ih 1542. Franjevci iz Remetinca mogli su se samo potužiti
kralju Ferdinandu I. u Beču.
2
3
Cvekan, 1955., 9
Cvekan, 1955., 16-19
27
Godina 1542., kad su zaštitnici samostana u Remetincu odnijeli pohranjeno crkveno posuđe, posljednja je, kad se franjevci u Remetincu spominju.4
Odlazak franjevaca iz Remetinca oko 1542. pisci Kronika i samostanskih Spomenica zapisuju kao bijeg. Danas nakon Domovinskog rata možemo reći da su izbjeglice jer su sami pobjegli i napustili sve svoje da spase goli život. Nitko im to ne smije
zamjeriti!
Nada u povratak uvijek je živjela kod franjevaca. Sedamnaesto stoljeće je u
tome pogodovalo jer turska sila poslije poraza kod Siska 1593. više nije bila osvajačka sila.
Povratak
Zakoniti gospodar posjeda Greben i Grebengrad, knez Adam Batthyani uredio
je da se u napušteni samostan s crkvom na njegovu posjedu 1639. vrate franjevci te
im na svojem posjedu u Remetincu sa svojom obitelji sagradio samostan i crkvu.5
Adam Batthyani nije imao muškog potomka nego samo kćer Elizabetu, koja je
bila udana za kneza Đuru Erdödyja. Stoga su Đuro Erdödy i žena mu Elizabeta rođ.
Batthyani 1646. započeli samostan u Remetincu obnavljati, tako da je do 1732., s
malim dodatkom milostinje pobožnih vjernika toliko osposobljen da u njemu može
redovito boraviti 20 redovnika. U zapisu novoosnovane Ladislavske kustodije sa sjedištem u Zagrebu možemo čitat: „Godine 1657. dala je gospođa Marija Elizabeta
Batthyani potpuno obnoviti samostan u Remetincu.“6
Nakon povratka franjevaca u Remetinec samostan je u sastavu Ugarske provincije Svete Marije, zatim od 1655. do 1661. u Ladislavskoj kustodiji, a onda od 1661. u
osnovanoj Provinciji Sv. Ladislava do 1789., kad je dokinut.7
4
Cvekan, 1955., 20
Usmena predaja
Nakon odlaska franjevaca tijekom godina kada je došlo do rušenja crkve i samostana u Remetincu usmena predanja ovoga kraja donosi u vezi franjevačke crkve jedan neobičan, čak čudesan podatak, da je postojao kip Blažene Djevice Marije, drven, koji je preko pola stoljeća stajao pod vedrim
nebom, izložen svakom nevremenu, a ipak je ostao posve neoštećen. Prepušten svakom nevremenu,
a ono ga ipak nije uništilo. Bio je nepomičan, te ga nisu mogli maknuti s mjesta, a mnogi su to pokušavali. Podići s mjesta mogli su tek franjevci, kad su ponovno došli na svoje staro mjesto. Oni su ga s
lakoćom podigli i postavili na glavni oltar, gdje stoji i vrlo se štuje, jer sja Čudesima.
Tako narod, a taj spominjani Marijin kip i danas još postoji - Narodna predaja Remetinca na
temelju živih svjedoka govorila je i o ovome čudesnom događaju u vrijeme turskih provala da na području Remetinca nije bilo kuge, a ni bilo kakve druge zarazne bolesti, dok su u neposrednoj blizini
Remetinca tisuće umirale od kuge. Događalo se tada da su iz Varaždina i okolice kugom zaraženi
ljudi dolazili u Remetinec i ondje bili pošteđeni i zdravi.
Kao što uvijek p. Paškal Cvekan, napominje: u svakoj predaji ima i istine.
5
Cvekan, 1955., 21
6
Matriculae Prov. I, 63.
7
Cvekan, 1955.,??
28
ŽIVOT U SAMOSTANU
Za izvorni samostan franjevaca u Remetincu nije nigdje zabilježeno, kako je
izgledao i koliko je traktova imao. Uobičajeno su franjevački samostani uz crkvu s
korom i sakristijom imali nekoliko soba - radionica, blagovaonicu, knjižnicu i nekoliko prostranijih soba, gdje braća - više njih zajedno spavaju (dormitoria). Stoga
ti samostani nisu veliki. S vremenom i novim uvjetima života franjevci povećavaju
svoje samostanske zgrade i pomalo ih tipiziraju.8
U naše vrijeme volimo isticati kulturnu baština našega, hrvatskog naroda. Ističemo, da je hrvatski narod od svog dolaska „od stoljeća sedmog” na ovo hrvatsko tlo,
usko povezan s europskim narodima i kršćanskim usmjerenjem u svojoj cjelokupnoj
djelatnosti na svim područjima ljudskog djelovanja. Svaki ljudski život odvija se između prošlosti, koje više nema i budućnosti, koja još nije, u sadašnjem vremenu.
Budući naraštaji vrednovat će nas po onome što smo učinili u svojoj vremenskoj
i prostornoj sadašnjosti. To je razlog, da se kao kulturna baština uvijek ističu djela
umjetnosti, zgrade, slike, kipovi, napisane knjige, znanstvena i društvena dostignuća. Zanemarivo malo ističemo djelovanja koja su posvećena obrazovanju, duhovnom
oblikovanju, osposobljavanju mladih naraštaja u razvoju, da postanu sposobnim prenositeljima u znanstvenim, umjetničkim, proizvodnim i društvenim djelatnostima.
Dođemo li danas u Remetinec, vidjet ćemo da postoji gotička crkva Blažene
Djevice Marije, a uz nju župna kuća, zgrada nekadašnjeg franjevačkog samostana.
Tu se možemo diviti spomenicima graditeljstva i umjetnosti, ponosni na „gotički dragulj“, kako je opisao Đuro Szabo u svom djelu „Kroz Hrvatsko zagorje“. Malo mjesto
Remetinec smješteno među brežuljcima Ivanščice može se ponositi činjenicom da
su upravo tu, u sjeni njihovoga gotičkog dragulja franjevci od 1690.-1782. godine
održavali studij filozofije, moralne teologije i govorništva za svoje klerike, buduće
svećenike, a od 1661.-1786. franjevački je samostan bio „kuća sabranosti“ (conventus
recollectionis). Jednostavno: u Remetincu je bilo sveučilište u malome.9
Franjevci u Remetincu imaju studij filozofije (1699.-1702., 1715.-1718., 1721.1725., 1727.-1731., 1749.-1750.), moralnog bogoslovlja (1704./05., 1733.-1735., 1746.1748., 1750.-1768.) i crkvenog govorništva (1780.-1783.). Tim djelovanjem osim provođenja samostanskog/monaškog načina života, samostan je i središte kulturnog
djelovanja. Kao dokaz takvog djelovanja Franjevački samostan u Varaždinu čuva
rukopisni kantual pod nazivom Remetinački kantual (pjevnik). Prepisao ga je Franjo
Vogtsberger 1707. godine. Ubraja se u najstarije rukom pisane pjevnike sjeverozapadne Hrvatske. Izvor je baroknog pjevanja u tom dijelu Hrvatske.
8
9
Cvekan, 1955., 41
Cvekan, 1955., 44
29
LJEKARNIŠTVO U SAMOSTANU REMETINEC
U sve zapise o samostanu o Remetincu nisam nigdje ništa našao o djelovanju
ranarnika ili ljekarnika. Kao što sam već pisao, svaki samostan morao je imati barem
kutiju s lijekovima, a oni veći i prostoriju za njegovanje bolesne braće. Kako se radi
o samostanu u kojem je boravilo više franjevaca s obzirom na studije, krenuo sam u
pregled popisa franjevaca u provinciji te popisa njihovih zaduženja.
Dostupni su mi bili samo dokumenti provincijalnog arhiva u Zagrebu, odnosno
arhiva Ladislavske provincije. Dokumenti koji se odnose na raspored samostana u
Provinciji Presvetog Otkupitelja nisu mi bili do sada dostupni s obzirom na to da se
nalaze u Mađarskoj.
Kako su se liječili stanovnici samostana - ne znam, ali sa sigurnošću mogu napisati da su imali zdravstvenu zaštitu koju su im osiguravala braća ranarnici. U svom
dijelu „Ranarnici i ljekarnici iz franjevačkog reda“ izdanom 1907. godine , Janko
Barle navodi samo jednog brata ranarnika - Samuela Stadlera. Pregledom Matricula
Officiorum Provinciae (raspored braće prema zadaćama), a do pisanja ovog teksta
našao sam osim ranarnika kojeg navodi Barle J., i podatke o sljedećim kirurzima/
ranarnicima koji su djelovali u remetinečkom samostanu:
KORSICSKI fra MAKSIMILIJAN,
GJERNIK fra IZIDOR,.
BEGSCHEIDER fra SEBASTIJAN,
KOPRIVA fra JAKOB,
KROMÖLLER fra KAZIMIR,
ARTNER fra MIGAEL,
SAMUEL fra STADLER,
ŠMIDT fra ANTUN,
DEIBLER fra PHILIPPUS,
1678. kirurg
1719., i 1728./1729. kir. i ljek.
1732./1734. kirurg
1737.-1739., kirurg
1740.-1742., kirurg
1746.-1749., i 1755., kirurg
1758.-1777., kirurg
1761.-1764., kirurg
1767.-1777., kir. i ljek.
Zatvaranjem samostana premještena je i knjižnica, te se medicinske knjige nalaze
uglavnom u knjižnici Varaždinskog samostana.
Svjetovne-civilne vlasti otvaraju prvu javnu ljekarnu tek 1926. godine. Kako bi
se za buduće ljekarničke djelatnike sačuvali podaci o toj ljekarni, izdana je bogato
opremljena monografija u povodu 80. obljetnice Ljekarne „K sv. Antunu“ i ljekarništva
u Novom Marofu.
IZVORI
Arhivska građa iz ostavštine p. Paškala Cvekana, samostan Virovitica
Barle J., Ranarnici i ljekarnici iz franjevačkog reda, Zagreb, 1907. Separat iz ‘Liječničkog vjesnika’
30
Mandić D., Franjevačka Bosna, Rim 1968. Razvoj i uprava Bosanske Vikarije i Provincije 1340-1735;
Monografije samostana, autor p. Paškal Cvekan: Franjevci u Ivaniću, 1979.
Djelovanje franjevaca u Varaždinu, 1978.
Franjevci u Vukovaru, 1980.
Podno Grebengrada, Sub castro Greben, Zbornik radova znanstvenog-stručnog skupa, 2009., Zagreb-Novi Marof
Podaci o remetinečkim franjevcima, A. Koščak
Zbornik radova znanstvenoga skupa “Tristota obljetnica Patačićeve kapele Sv. Antuna
u Remetincu” i drugih radova, 2007., Zagreb-Novi Marof
Remetinečki kantual iz 1707., p. Petar Kinderić
LITERATURA
Cvekan P., 1955., Franjevci u Remetincu, Virovitica
Matricula Officiorum Provinciae Sancti Ladislai Regis.
Veliki format čuva se u arhivu Provincije u Zagrebu, str. od 31 do 211
Matricula Provinciae Sancti Ladislai Regis.
Veliki format nalazi se u Arhivu Provincije u Zagrebu.
31
SveuËilišna tiskara
d.o.o.
HR 10000 Zagreb, Trg m. Tita 14
tel.: 385(01) 45 64 430, 45 64 428 • fax: 45 64 427
IBAN: HR8423600001101237045, SWIFT: ZABAHR2X
porezni broj: 3572048 • OIB: 72172033323
e-mail: [email protected][email protected]
http://www.sveucilisnatiskara.hr
grafič
ka
re
ip
pr
m
a
•
d
ig
a
it
ln
ak
is
it
45 godina
te
la
•
fs
of
a
tis
et
k
•
r
do
ad
a
• Apple • Adobe CS6 okruženje • Xerox digitalni tisak •
• Hewlett-Packard • Computer to Plate • Creo Preps •
• Epson • Heidelberg ... •
p
32
omputer
to
•c
duga tradicija izrade
knjiga, monografija,
časopisa, brošura,
mapa, prospekata,
kalendara, letaka,
plakata ...
INDIJSKI TRPUTAC
(Plantago indica L.)
Indijski trputac - poznat
i pod nazivima pješčarski
trputac, vuzlika, buhačica i
buhačak – jednogodišnja je
niska biljka s mnogobrojnim
uspravnim stabljikama. Podrijetlom je iz Indije i zapadne
Azije. Uskih je, kopljastih,
nazubljenih i dlakavih listova s
okomitim usporednim žilama.
Bijeli cvjetovi skupljeni su u
valjkastim cvatovima. Sjeme
indijskog trputca ružičaste je
ili sivosmeđe boje, ima oblik
sitnih ovalnih barki dugačkih
oko dva milimetra.
U upotrebi je sjeme i
vanjska ovojnica trputca. Sjeme se skuplja kad dozrije te
mlati i suši na suncu. Sušeno
sjeme upotrebljava se za pripremu laksativa u obliku praška,
tekućih otopina i zrnaca. Do
trideset posto sjemena čine
sluzni polisaharidi, koji na sebe
vežu vodu i imaju sposobnost povećavanja svog volumena čak do 15 puta. Ljuskice
i prah dobiveni iz ovojnice indijskog trputca upotrebljavaju se kao izvor vlakana.
Osim vlakana, biljka sadrži lipide, nezasićene masne kiseline, iridoide (aukubozid) i
mnogo sluzi. Sluz u crijevima stvara supstanciju sličnu mukusu, što je vrlo bitno za
“podmazivanje” stijenki crijeva, tj. za laksativni učinak.
Djelovanje: probavni trakt ne upija sluzi iz indijskog trputca pa on pomaže
u razgradnji stolice, tako da djeluje na njeno lakše pokretanje i omekšavanje. Zahvaljujući svojem blagotvornom djelovanju, indijski trputac je ne samo popularno
sredstvo protiv zatvora nego i lijek za proljev. Iako to zvuči kontradiktorno s obzirom na laksativno djelovanje, razlog je što pri prolasku kroz crijeva veže suvišnu
vodu i pomaže kod dijareje - kada se koristi u dozi većoj od one za konstipaciju.
Indijski trputac treba uzimati sam, a ne u kombinaciji s drugim biljkama laksativnog djelovanja.
33
Kliničko ispitivanje provedeno u Njemačkoj 1994.
godine potvrdilo je učinkovitost ljusaka indijskog trputca u
liječenju nadraženosti crijeva te
se vjeruje da on ublažava upale
u probavnom traktu i infekcije
mokraćnog sustava. Postoje mišljenja da sluzi indijskog trputca
mogu smanjivati razinu šećera
i kolesterola u krvi. Španjolski
pokusi obavljeni 2001. dokazali
su sposobnost sjemenih ljusaka
indijskog trputca u snižavanju
razine glukoze u krvi nakon
obroka.
Trputac nema okus i uklapa se u brojne kombinacije,
a najčešće se konzumira u
blendanim sokovima. Moguće
ga je koristiti i za izradu kruha
i raznih pekarskih proizvoda.
Osim u zapadnjačkoj fitoterapiji, često se primjenjuje u
ayurvedskoj i kineskoj medicini. Kako apsorpcijom vode, povećava svoj volumen za 10 i više puta te stvara osjećaj
sitosti, često se upotrebljava i u kurama mršavljenja. Vrlo je djelotvoran i kao pomoć
pri ublažavanju hemoroida i ostalih problema vezanih uz probavu.
Prije uporabe obavezno se treba savjetovati sa stručnom osobom, a tijekom uzimanja povećati unos tekućine.
Pripremila Vesna Anić
34
IZ RADA DRUŠTVA
USUSRET 60. GODIŠNJICI POSTOJANJA I NEPREKIDNOG
DJELOVANJA HDFT-a, 1956. – 2016.
U prošlom broju našeg časopisa (FT 69) objavili smo članove Organizacijskog
odbora (M. Žužak, A. Farkaš Marin, N. Vraneković i B. Tomašić) za proslavu velike
obljetnice - 60. godina neprekidnog rada našeg društva.
Mlađe generacije trebaju znati da su sve generacije aktivnih naših kolega od
osnivanja 1956. godine radili dragovoljno i bez naknade za rad. Željom i voljom za
što kvalitetnije predstavljanje mladog zvanja i mladog društva, društvo je bilo organizator I. kongresa FTJ-a (1969.) te velikih i značajnih stručnih skupova za područje
bivše države 1976., 1982., 1986. i 1990., a od 1996. organiziramo svake dvije godine
stručne manifestacije s više od 500 sudionika.
Doprinos cjeloživotnom obrazovanju članova uz stručne skupove aktivni članovi
pridonijeli su organizacijom stručnih predavanja (dvadesetak na godinu) u podružnicama i izdavanjem četiri broja stručno-informativnog časopisa godišnje.
Takav rad tijekom 58 godina obvezuje sadašnje aktivne članove da se dostojanstveno obilježi 60. godina djelovanja.
Organizacijski odbor svjestan značenja te velike obljetnice, zahvalnosti osnivačima i velikom broju aktivnih članova u svim podružnicama, počeo je pripreme 24.
4. 2014. Dogovoreno je da koordinator svih aktivnosti Organizacijskog odbora bude
kolega Božidar Tomašić, te da se svečani sabor održi u Opatiji od 14. do 17. 4. 2016.
godine, s obzirom na to da točan datum osnivanja 25. 3. dolazi u petak uoči Uskrsa.
Cijeneći dobru organizaciju na prethodna dva skupa, tehnička organizacija povjerena je agenciji Tip-Tours iz Zagreba, koja je prikupila podatke, a odbor je za mjesto
održavanja svečanog sabora izabrao Opatiju.
Program obilježavanja 60. obljetnice djelovanja organizirat ćemo u dvije tematske cjeline: svečano obilježavanje 60. godina djelovanja i organizacijom simpozija/
stručnog skupa.
Ovoga puta neće biti Skupštine, s obzirom na to, da prema odrednicama novog
Zakona o udrugama, Skupština dobiva obveze koje se moraju obaviti početkom godine,
što će biti nova velika obveza svih aktivnih članova. U slijedećim brojevima objaviti
ćemo nove obavijesti vezane uz obilježavanja 60. godišnjice postojanja HDFT-a.
35
36
IZ POVIJESTI DRUŠTVA
USUSRET 60. OBLJETNICI DRUŠTVA
Od prvih dana izdavanja naše informativne publikacije, željeli smo kolegice i
kolege upoznati s povijesti ljekarništva na našim prostorima, poglavito onog dijela
koji kolege nisu mogli upoznati u okviru redovnog obrazovanja u predmetu - Povijest
farmacije.
STARA PAVLINSKA APOTEKA U GRADU OLIMJU
Stari grad Olimje smješten je na podnožju gore Rudnice kraj Podčetrtka u blizini
Kumrovca. Od prvobitnog renesansnog grada iz 1525.-50. g., sa četiri ugaone kule i
kvadratnim dvorištem, sačuvan je samo južni trakt s dvjema preuređenim kulama.
Vlasnici Olimja bili su najviše hrvatski plemići, a kao zadnji spominje se mr.
phil. Ivan baron Zakmardi de Diankovec, protonotar hrvatskog kraljevstva. On je
pozvao hrvatske pavline iz Lepoglave i 1664. g. poklonio im grad Olimje, da ondje
osnuju samostan. Kao i u ostalim pavlinskim samostanima, i u Olimju je bila apoteka.
Prema najstarijim propisima pavlinskog reda, oni su morali u posebnoj, bolesničkoj
sobi njegovati svoje bolesnike. U analima pavlinskog reda spominju se redovnici
koji su se bavili medicinom i ljekovitim pripravcima. Oni su najviše liječili ljekovitim
biljem i molitvama po uzoru na biblijskog kralja Salamona, koji je navodno poznavao
ljekovito bilje, ali je molitvi pridavao bolje djelovanje.
Istodobno s razvojem medicinske i farmaceutske znanosti raslo je povjerenje
redovnika u sve prirodne znanosti. Stari majstori Hipokrat, Dioskurid i Galen, koje
nekadašnji prior grada Olimja A. Eggerer u XVII. st. nije cijenio, dobivaju časno
mjesto kao portreti na zidovima apoteke u XVIII st. Pavlini se nisu držali samo Salamonove izreke - nego i izreke židovskog filozofa Siraha, koji je rekao da svaki pametan
i razuman čovjek upotrebljava 1ijekove koji rastu iz zemlje.
Apoteka je bila smještena u prizemlju lijevog okruglog tornja, koji je dozidan
uz crkvu. Most postavljen preko gradskog jarka vodio je do glavnog portala, a lijevo
od portala nalazila se apoteka. Blizu grada bila su dva oveća ograđena vrta, gdje su
pavlini gajili ljekovito bilje. Okrugla sobica u tornju, gdje je bila smještena apoteka,
imala je tri prozorčića u svodovnim udubinama. U dvjema udubinama bez prozora
vjerojatno su stajali ormari ondašnje apoteke. Iznad ulaznih vrata i u udubinama iznad
prozora čitamo latinske izreke Siraha, koje u hrvatskom jeziku glase:
FILI IN TUA INFIRMITATE NE DISPICIAS TE IPSUM, SED ERA DOMINUM ET IPSE CURABIT TE.
Sine, u bolesti ne kasni nego moli gospodina i on će te sam liječiti.
37
A DEO EST ENIM OMNIS MEDELA.
Svaki je lijek od Boga.
ALTISSIMUS CREAVIT DE TERRA MEDICAMENTA.
Najviši određuje klijanje lijekova iz zemlje.
ET VIR PRUDES NON ABHORREBIT ILLA.
I razuman čovjek njih ne odvraća.
Strop i svodovni dijelovi sve do prozorskih niša pokriveni su u dva kruga freskama
biblijskih motiva i likovima starih liječnika i farmakognosta. Te freske predstavljaju
određenu historijsku vrijednost i osobito su zanimljive nama jer prikazuju odnose
ljudi prema zdravlju, bolesti i liječenju bolesti. Freske prvoga kruga prikazuju biblijske
motive, i to od stvaranja ljekovitih supstancija do Krista kao liječnika, a slike drugoga
kruga slavne stručnjake - od znamenitog Asclepiosa do velikog apotekara-liječnika
Paracelsusa.
STVARANJE LIJEKOVA
Najveća slika u apoteci je freska na stropu koja prikazuje stvaranje lijekova. Sam
Bog-otac s oblaka gleda na zemlju, na kojoj je stvorio ljekovite supstancije iz životinjskog, biljnog i mineralnog carstva. Na desnoj strani ispod drveća vidimo životinje
koje su u prošlosti davale lijekove. U pročelju slike cvatu ljekovite biljke poredane
kao u botaničkom vrtu, a na lijevoj strani slike vide se rudari kako kopaju rudu. Bog
je prikazan kao svemogući liječnik i gospodar nad zdravljem i bolešću.
JABUKA (POMUM)
Prva slika lijevo od ulaza zapravo je nastavak povijesti stvaranja. Vidimo Adama
i Evu pod drvetom, po kojem se spušta zmija dok Eva nudi Adamu jabuku koju on
neće primiti.
Farmakobotanički motiv te slike je jabuka, koja se kao lijek upotrebljavala u
davnoj prošlosti, kada medicina još nije poznavala vitamine. Od vremena Dioskurida,
u starom vijeku, do početka novog vijeka upotrebljavala se jabuka kao lijek za jačanje srca, protiv melankolije, groznice, i drugih bolesti. Pomast od jabuke (unguentum
pomatum), koja se prije radila iz soka jabuke i današnji međunarodni naziv pomada
potječu od latinskog naziva za jabuku, Paracelsus je priređivao “Tincturu Martise
suce pomorum”, prethodnicu naše jabučno-kisele željezne tinkture.
O ljekovitoj upotrebi zmije postojala je onda opširna literatura. Spomenimo
samo poznati “Theriak” (Electuarium Theriaca) i Trochisci viperini. Ta oba lijeka
sadržavala su zmijsko meso.
38
VINOVA LOZA (VITIS VINIFERA)
Ta je slika slabo sačuvana i nečitkog je natpisa. Predstavlja pijanog Nou dok ispred
šatora spava, a njegovi ga sinovi pokrivaju. U sredini slike vinova je loza, farmakobotanički motiv ove slike. Sok vinove loze i grožđani sok već su u davnini ljudi upotrebljavali
u medicini. Osim toga su kao lijek služili listovi, pepeo loze, suze (iz debla), osušene
bobice grožđa, sjemenke, a osobito vinski kamen. Ljekovita su vina u prošlosti služila
umjesto današnjih tinktura. Vinovu lozu možemo prema tome s punim opravdanjem
tumačiti kao botanički motiv farmaceutske oficine. Slikar je vjerojatno htio prikazati loše
posljedice prekomjernog uživanja vina ili lijekova i njihovo štetno djelovanje na zdravlje.
MANDRAGORA
Slika prikazuje Rubena, sina Jakova i njegove prve žene Lije kako donosi majci
za vrijeme žetve mandragoru iz polja, vjerujući da će joj te “ljubavne jabuke” povratiti
voljenog muža. Na Orijentu se nekad vjerovalo, pa i danas, u magičnu moć mandragore od koje žene postaju privlačnije i čarobnije, a osim toga i da biljka ima povoljan
utjecaj na plodnost.
U našim krajevima su prolazni trgovci još u XVI. st. trgovali mandragorom i drugim
korijenjem koje je bilo izrezano u obliku ljudskih bića. To su prodavali od kuće do kuće
praznovjernim ljudima koji su htjeli pomoću tih figura postići zdravlje, ljubav, sreću i
zadovoljstvo. Farmakobotanički motiv te slike je mandragora, čiji korijen su imale i
naše apoteke. Liječnici su ga tada propisivali protiv nesanice i jakih bolova, a ranarnici
su davali bolesnicima piti vino od mandragore kao narkotik pri teškim operacijama.
Apotekari su priređivali razne preparate od te biljke za vanjsku i unutarnju upotrebu.
BRŠLJAN (LEDORA HELIX)
S lijeve strane slabo sačuvane slike sjedi na brdu bradati prorok Jona.. Iza njega
raste drvo bršljana i pravi mu sjenu.
Cvjetove, lišće, iz lišća dobiveni sok i smolu bršljana upotrebljavali su već stari
Grci kao lijek. I kod nas su još u XVIII. st. nađeni u apotekama Baccae, Gummi i
Herba Hederae kao lijekovi.
SALAMON
Slika je vrlo loše sačuvana. Predstavlja biblijskog kralja Salamona s otvorenom
knjigom ispred sebe na čijim listovima je nacrtana grana cedrova drva i biljka hisop.
Kralja Salamona još i danas drže na Orijentu za čudotvornog liječnika i mudraca. Farmakobotanički motiv te slike su cedar i hisop. Drvo i smola cedra kao i cedrovo vino
39
upotrebljavao je još Dioskurid kao lijek i njegovi su podaci vrijedili kroz 15 stoljeća.
Dioskurid preporučuje hisop protiv kašlja, teškog disanja, upale pluća i protiv glista.
KUZMA I DAMJAN
Njihovi likovi naslikani su sa obje strane ulaznih vrata apoteke.. Braća Kuzma
i Damjan bili su zaštitnici liječnika, apotekara i bolesnih. Kuzma drži u desnoj ruci
lončić s lijekovima, a Damjan staklenku. Po novijim povijesnim znanstvenim podacima, braća su živjela i kao liječnici radili u nekoj bolnici u kojoj su liječili po načinu
antiknih Asklepiaca.
Freske drugog kruga krase zidove prozorskih udubina, a prikazuju poznate stare
liječnike; Aesculapiusa (kojeg je za života Homera grčki narod smatrao božanstvom),
Hippokratesa - poznatog liječnika starog vijeka (u desnoj ruci drži biljku), Dioscurida velikog grčkog farmakognosta (čita iz velike knjige koju drži u desnoj ruci), Galenosa
- znamenitog grčko-rimskog liječnika čiji ljubazan pogled počiva na nama, a lijevom
rukom pokazuje knjigu u kojoj piše: „ Haec tria; Mens, hilaris requies mederata diaeta“
(važno je troje - vedar duh, odmor i umjeren način života).
Avicenna arapski – „vitez liječnik“, koji u desnoj ruci drži četvoro uglastu bočicu
sa signaturom „Mixtura antiphlogistica“ i kao zadnji Theophrastus Paracelsus, veliki
liječnik i alkemist XVI. st., koji drži u ruci bočicu s dugoljastom uskom signaturom
Aurum potabile (zlatna tinktura). Taj izvanredni univerzalni alkemijski lijek, koji
Paracelsus naziva i Magisterium Auri prenosi nas iz grčko-rimske i arapske dobi u
vrijeme kemizma medicine i farmacije.
Slikari fresaka bili su vjerojatno učenici poznatog hrvatskog slikara Rangera,
koji je i sam bio pavlin.
Iz inventara stare pavlinske apoteke sačuvano je nekoliko smeđe obojenih drvenih
posuda s kosim signaturama koje imaju pravi rub i crvena i crna slova.
Samostan Olimje je 1782. godine nakon 120-godišnjeg postojanja ukinut, a istodobno je radom prestala i samostanska apoteka.
U kapeli Sv. Franje u crkvi koja je dozidana uz samostan, naslikano je nekoliko
fresaka koje prikazuju Ksaveriusa u službi bolesnika. Na jednoj od tih prikazan je
kao bolničar koji siše gnoj iz rane bolesnika na nozi. Ispod slike je natpis: „Sugens
saniem desperata - ulcer curat“ (sišuć gnoj liječi neizlječive rane).
U pozadini slike s desne strane prikazana je bolesnička soba, a lijevo kroz
otvorena vrata vidimo bolničku kućnu apoteku (apoteka odjela). Na policama koje su
onda bile uobičajene vidi se razno posuđe. Ova freska naslikana je 1766. g., dakle 14
godina prije onih u apoteci samostana.
Ivana Derkač, farmaceutski tehničar
Objavljeno u BILTENU br. 2. 1968.
Izdaje: Društvo farmaceutskih tehničara SRH, Zagreb, Jukićeva 12, Glavni i odgovorni urednik:
Branko Šprajc
Članovi redakcije: Jozić Srećko, Bilušić Milka, Fabečić Dorica, Gajić Danica
40
IZ RADA PODRUŽNICA
PODRUŽNICA DALMACIJE
PREDAVANJE TVRTKE BAYER d.o.o.
Predavanje tvrtke Bayer, pod nazivom PRIORIN – rješenje za snažnu i zdravu
kosu, održano je u Šibeniku (23. 9. 2014.) i u Splitu (25. 9. 2014.).
Predavač: Marijana Anzulović, dr. med.
PODRUŽNICA VARAŽDINSKO-MEĐIMURSKA
PREDAVANJE TVRTKE LENIS PHARM d.o.o.
Stručno-promotivno predavanje u organizaciji HDFT-a i tvrtke Lenis PHARM
d.o.o. održano je 23.9.2014.u Koprivnici, u Hotelu Podravina, te 24.9. u Čakovcu, u Hotelu Park. O SMJERNICAMA
U LIJEČENJU OPSTIPACIJE
I HEMOROIDA govorili su dr.
sc. Hrvoje Silovski, dr. med., i
Tihomir Kekez, dr. med., koji
nam je na upečatljiv, jednostavan i šaljiv način dao do znanja
da ni opstipacija ni hemoroidi
ne moraju biti tabu-tema.
Odgovarajućom prehranom moguće je spriječiti naTihomir Kekez, dr. med.
stanak hemoroida i olakšati
probleme s opstipacijom. Nisu
potrebne radikalne promjene
ni stroga dijeta - dovoljan unos
vlakana i dosta tekućine (voda,
sokovi, čaj ...) omogućit će
mekanu i redovitu stolicu, što
je vrlo bitno za liječenje hemoroida. Promjena prehrane mora
biti postupna - dodavanjem
žitarica, mekinja ili psiliuma
(ljuspice, granulat, kapsule).
Sudionici predavanja
41
Njihovi proizvodi REDOVITA uspostavljaju redovitu stolicu, REGULINO je regulira,
a PROKTEN ublažava tegobe kod hemoroida. Naravno, blaga tjelovježba i šetnja na
svježem zraku poznati su prijatelji zdravlja, a treba izbjegavati naporno fizičko vježbanje jer takve aktivnosti mogu pogoršati tegobe s hemoroidima.
Dobar odaziv naših kolegica i kolega potvrda su da je tema zanimljiva.
Anita Kučan
PODRUŽNICA ZAGREBA
SUDJELOVANJE NA PODJELI SVJEDODŽBI
Predsjednica društva Marija Žužak i predsjednica
Podružnice Zagreba - Tatjana Živković prisustvovale su
podjeli diploma maturantima – farmaceutskog smjera
Zdravstvenog učilišta Zagreb.
Predstavile su maturantima Hrvatsko društvo farmaceutskih
tehničara, njegovu povijest,
sadašnji rad, postignute rezultate i ciljeve društva. Naglasile
su da se farmaceutski tehničari
sudjelovanjem na stručnim
sastancima i skupovima upoznaju s mnogim aktualnim
događanjima i novostima iz
struke. Pozvale su nove kolege
da postanu članovi HDFT-a.
Maturanti polažu zakletvu
PREDAVANJE TVRTKE
ALMAGEA d.o.o.
Velik broj kolegica i kolega prisustvovao je predavanju
tvrtke Almagea, koje je održano u Zagrebu 23. 9. 2014.
Pozdravnu riječ u ime tvrtke
42
Hrvoje Odak, direktor škole i Vesna Vraneš, voditeljica
programa s našim predstavnicama
uputila je Bojana Kosanović, a
temu „ Smjernice za primjenu
i znanstvene spoznaje o ulju
račića krila, nutraceuticima
za zaštitu kože i l-karnitinu“
predstavila je doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender iz KBC-a
Zagreb - Kliničke jedinice za
kliničku prehranu.
Omega-masne kiseline
nužne su za zdravlje čovjeka,
no nije svejedno u kojoj količini i koje omega-kiseline
unosimo u organizam. Mnogo
Bojana Kosanović pozdravlja skup
se govorilo o omega-6 masnim
kiselinama koje se unose hranom (margarin, ulja, …), dok se danas sve više govori o
potrebi unosa omega-3 kiseline koje dolaze u ribljim uljima. Osobito je važan omjer
unosa između tih kiselina koji bi trebao biti 1:1. Omega-3 masne kiseline nalazimo
u ribljem ulju, a posebice u sitnom morskom račiću - krilu. To je crveni račić koji
obitava u dubinama Antarktičkog mora i ima ga u izobilju. Izlovljava se specijalnim
brodovima s finim sitnim mrežama, na kojima se odmah dobiva i ulje. Kako je naglasila
doc. Vranešić Bender, ulje krila prirodni je izvor omega-3, koje uključuju EPA i DHA
polunezasićene masne kiseline koje štite srce i krvožilni sustav. Preparatu su dodani
E-vitamin i selen, oksidansi, koji poboljšavaju djelovanje.
Provedena su mnoga znanstvena istraživanja o učinkovitosti ulja krila. Veliku
učinkovitost ima na području zdravlja srca i krvnih žila, dokazano je njegovo protuupalno djelovanje te djeluje na simptome artritisa, potvrđeno je djelovanje i na kognitivno
zdravlje i funkciju mozga te depresiju, može se primjenjivati i kod predmenstrualnog
sindroma i dismenoreje.
Docentica Vranešić Bender govorila je o nutraceuticima koji služe za zaštitu kože
kao pripremu kod izlaganja kože suncu, a štiti kožu iznutra. Naziv nutraceutici – noviji
je pojam koji se upotrebljava za prehrambene proizvode obogaćene nutrijentima ili
dodacima prehrani koji imaju i ljekovito djelovanje.
Preparat sadrži aktivne tvari: ulje sjemenki boreča, argana i uljane palme – izvor
esencijalnih masnih kiselina i prirodnog E-vitamina; zatim E-vitamin i selen – antioksidansi, te mješavinu karotenoida, astaksantina i koenzim Q10 – koji pospješuju
učinkovitost proizvoda.
L - karnitin, aminokiselina koja pospješuje pretvaranje masti u energiju, nova
je generacija dodataka prehrani. Namijenjen je sportašima (aktivnim i rekreativnim),
mogu ga uzimati i drugi, kao osobe starije dobi. Najčišći oblik karnitina je Carnipure,
kojem je dodan i krom.
Morana Novak, mag. nutr., predstavila nam je preparate tvrtke Amalgea – dodatke
prehrani: KRILL OIL CARDIO+, SUNLOVE SKIN+ i L-CARNITIN ACTIVE+.
43
Svi pripravci dolaze u tekućem obliku u Licaps kapsulama koje omogućuju bržu apsorpciju, ne opterećuju želudac te ne izazivaju neugodan refluks.
Sudionici predavanja
Sanja Schiller
44
IN MEMORIAM
IVANA BULUM
18. 10. 1984. METKOVIĆ † 3. 9. 2014. PULA
Sve nas je duboko potresla tužna vijest da je u prometnoj
nesreći, na cesti između Pule i Pazina, u 30. godini života, poginula naša draga kolegica Ivana Bulum.
Ivana je rođena 18. 10. 1984. u Metkoviću. Srednju medicinsku školu - farmaceutski smjer pohađala je u Mostaru, gdje
je 2003. diplomirala. Obavezni staž obavila je u Splitu. Član je
našeg društva od 21. 2. 2008. Životni putovi odvode je 2006. u
Istru. Radila je u ljekarni Valun u Puli, te godinu dana u ljekarni
Vlaste Cukon u Medulinu. Vrlo kratko radila je u ljekarni Kaštel u Pazinu, kada je 3.
9. nesretno završila svoje putovanje u Pazin. Sudjelovala je na stručnim skupovima
našeg društva. Ivanin sprovod bio je 6. 9. 2014. u rodnom Metkoviću.
Naša iskrena sućut Ivaninoj obitelji, njezinom zaručniku i kolegicama iz njezine
ljekarne.
45
OBAVIJESTI
ČLANOVI HDFT-a KOJI SE NAKON STRUČNOG SKUPA
IŠČLANJUJU IZ DRUŠTVA, TE PONOVNO PRED SKUP
- NA KOJEM SUDJELUJU - UČLANJUJU,
PLAĆAJU NOVU UPISNINU OD 300 KN
I ČLANARINU ZA TEKUĆU GODINU OD 160 KN.
Q
HRVATSKO FARMACEUTSKO DRUŠTVO
organizira:
SEMINAR
ZA PRIPRAVNIKE
FARMACEUTSKE TEHNIČARE
24. – 26. studenoga 2014. (9.00 – 15.00 sati)
Svrha seminara je priprema kandidata za stručni ispit.
Seminar se održava u prostorijama HFD-a,
Masarykova 2, Zagreb.
Zainteresirani pripravnici mogu se prijaviti najkasnije
do 15. studenoga 2014., u poslovnici HFD-a,
Masarykova 2, Zagreb,
tel. 01/ 48 72 849, faks: 01/ 48 72 853,
e-mail: [email protected] ,
gdje će dobiti sve dodatne informacije,
program seminara i pisani materijal.
46
Obavijest
Članom društva ne postaje
se slanjem pristupnice,
već uplatom članarine
i upisnine.
Ovaj broj časopisa nije
dostavljen članovima koji
nisu platili članarinu za
2014. godinu
47
mama zna
NAJBOLJE
48
Žali se Štef doktoru da ne
vidi tko prolazi drugom
stranom ulice,
sve mu je mutno pred očima.
Kaže doktor nakon
napravljenih nalaza:
- Gospon Štef, loši su vam
rezultati kolesterola,
šećera…krvna slika…, ništa
ne valja. Morat ćete pripaziti
na prehranu: bez slanog, masnog,
kobasica, špeka, slatkog, vina, rakije, piva…
Razmisli Štef, pa kaže:
- Znate kaj, doktore, kad malo bolje razmislim,
briga me tko prolazi drugom stranom ulice.
49
KAKO PLATITI ČLANARINU?
Svoju člansku obvezu plaćanja članarine redovito možete obaviti uplatom
svake srijede u prostorijama HDFT-a, Zagreb, Capraška 1 (za članove iz Zagreba i okolice), kod predsjednika podružnica prema dogovoru ili uplatom
na račun HDFT-a. Kod uplate putem uplatnice, molimo vas da ispunite sve
rubrike: 1. za godinu za koju plaćate članarinu, 2. svoj broj članske iskaznice
i 3. točan broj IBAN HR3423600001101240952, te svoje ime i prezime.
Zahvaljujemo svima koji su podmirili svoju člansku obvezu.
Ako ste iz bilo kojeg razloga ostali u dugu, članarinu treba uplatiti prvo za
protekle godine.
Odlukom Središnjeg odbora članarina se mora uplatiti do 30. travnja
tekuće godine.
Obavezno javite na adresu HDFT-a
svaku promjenu prezimena,
adrese stanovanja i mjesta rada.
50
UPUTE ZA SURADNJU
Časopis donosi
1. Originalne stručne radove iz područja farmacije i srodnih struka.
2. Informacije o novoodobrenim lijekovima, prirodnim lijekovima, homeopatskim proizvodima, dijetetskim namirnicama i preparatima za medicinsku kozmetiku.
3. Intervjue s uglednicima iz javnog života i struke, te članovima HDFT-a.
4. Članke o radu farmaceutskih ustanova i poduzeća te komentare zakonskih propisa i podzakonskih
akata važnih za struku.
5. Izvješća o radu tijela HDFT-a, komisija i podružnica, te održanim skupovima u organizaciji HDFT-a
ili drugim udrugama čija tematika predstavlja interes članova.
6. Upite članova s odgovorima.
7. Društvenu rubriku.
8. Različite vijesti i obavijesti.
Tehničke upute za pripremu tekstova za objavljivanje
1. Tekstovi mogu biti dostavljeni na disketi, CD-u ili elektronskom poštom, pisani u programu Microsoft
Word document, s dvostrukim proredom, format B5 (ISO), sve margine 2,5 cm; slova times, veličina 11pt.
2. Crteži, tablice i fotografije - trebaju biti jasni i oštri, da se mogu valjano reproducirati. Trebaju biti
označeni brojem, odnosno mjestom gdje se nalaze u tekstu, a slike pojedinačno spremiti kao posebni
dokument u JPG formatu
3. Na početku teksta upisati
- naslov, ime(na) i prezime(na) autora, titula, znanstveni stupanj
- pune nazive ustanove
- podnaslove u tekstu pisati bold slovima i odvojiti razmakom između redova
4. Literaturu citirati redosljedom, kako je navedena u tekstu, te dolje navedenim načinom.
Časopisi: prezime autora i inicijal imena, naslov članka u originalu, skraćeni naziv časopisa prema
međunarodnim referentnim časopisima, godište izlaženja, svezak, godina izdanja i stranice.
Primjer: Francetić I., Vrhovac B., Praćenje nuspojava lijekova u Hrvatskoj 1993. godine
Pharmaca 32 (1994), 221-36.
Knjige: prezime autora i inicijal imena, naslov knjige, izdavač, grad, godina izdanja i stranica.
Primjer: Bencarić L., Registar lijekova u Hrvatskoj, Udruga zdravstva Zagreb, Zagreb, 1994, 34.
5. Preporučena duljina teksta je 5 – 10 stranica.
6. Svi tekstovi podliježu lekturi.
7. Materijali se šalju na adresu izdavača: Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, Capraška 1, (Medika) 10000 Zagreb, ili elektronskom poštom na adresu: [email protected]
8. Materijali se ne vraćaju.
“FARMACEUTSKI TEHNIČAR” je stručno informativno glasilo Hrvatskog društva farmaceutskih tehničara sa sjedištem u Zagrebu, Capraška 1. Upisano u registar Udruge RH, 6. travnja 1998.
godine pod brojem 00000551.
Ured za priopćavanje Vlade RH, temeljem Zakona o priopćavanju, izdao je potvrdu pod rednim brojem
50402/97-01, 9. svibnja 1997. godine o prijavi novina i odobrio izlaženje ISSN 0350-5715.
Osnivač lista je Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, a financira se sredstvima HDFT-a i prodajom
stranica lista za promidžbene poruke, uz pomoć drugih institucija i donatora.
Stručno informativni časopis izlazio je od 1968. do 1975. godine pod imenom BILTEN; 8 god., 16 brojeva, a od 1976. do 1985. godine, 9 god., 11 brojeva pod imenom FARMACEUTSKI TEHNIČAR.
List izlazi četiri puta godišnje u obimu koji utvrdi nakladnik, a primaju ga svi članovi HDFT-a
besplatno. Odgovornost za stručnost tekstova preuzimaju autori.
51
SADRŽAJ
Izreka .....................................................................................................
Uvodnik ..................................................................................................
Razvoj i funkcije probavnog sustava čovjeka ....................................
Opstipacija u djece................................................................................
Utjecanje na ponašanje pacijenata u ljekarni ....................................
Ljekarništvo u franjevačkim samostanima Provincije sv. Ćirila
i Metoda XI. ...........................................................................................
Indijski trputac......................................................................................
3
5
7
11
19
25
33
IZ RADA DRUŠTVA
Ususret 60. godišnjici postojanja i neprekidnog djelovanja HDFT-a
1956. – 2016............................................................................................
35
IZ POVIJESTI DRUŠTVA
Stara pavlinska apoteka u gradu Olimju...........................................
37
IZ RADA PODRUŽNICA
Podružnica Dalmacije...........................................................................
Podružnica varaždinsko-međimurska ................................................
Podružnica Zagreba..............................................................................
41
41
42
In memoriam .........................................................................................
45
OBAVIJESTI .........................................................................................
46
Zabavni kutak .......................................................................................
49
52
Naši putevi vode do zdravlja
www.medika.hr
Razvoj i funkcija
probavnog sustava
čovjeka
Opstipacija u djece
Utjecanje na
ponašanje pacijenata
u ljekarni
Ljekarništvo u
franjevačkim
samostanima
Provincije sv. Ćirila
i Metoda XI.
1956-2014.
58 godina
djelovanja
GODINA XVII - BROJ 70
RUJAN
2014
STRUČNO INFORMATIVNI ČASOPIS ISSN 0350-5715
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
6
File Size
12 104 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content