close

Enter

Log in using OpenID

- Razvojna agencija Ličko

embedDownload
1. Razvojna agencija Ličko-senjske županije - LIRA
Razvojna agencija Ličko-senjske županije – LIRA, osnovana je 2008.g. i registrirana je kao Ustanova (u
daljnjem tekstu LIRA). Osnivač je Ličko-senjska županija. LIRA je osnovana sa zadadom poticanja,
provedbe i koordinacije aktivnosti regionalnog razvoja, stvaranja pozitivne klime za ulaganje i
poduzetništvo s ciljem ostvarenja gospodarskog i društvenog razvitka Ličko-senjske županije.
Poslovi i zadade utvrđeni Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta Razvojne agencije Ličko-senjske
županije – LIRA-e, a koji se obavljaju u Agenciji su slijededi:











uredsko poslovanje;
koordinacija svih aktivnosti vezanih za regionalni razvoj;
izrada razvojnih strategija, identifikacija razvojnih prilika, projekata i programa;
pružanje stručne podrške nositeljima pripreme programa i projekata kroz pripremu projektne
dokumentacije,
pradenje i informiranje o mogudnostima financiranja sredstvima Europske unije i sredstvima
drugih domadih i međunarodnih izvora;
proučavanje i vrednovanje prijedloga projekata te pradenje njihova ostvarivanja, privlačenja
direktnih domadih i stranih investicija;
izgrađivanje institucionalnih kapaciteta te ostale vezane usluge i aktivnosti;
provođenje programa MINGORP-a, izgradnje i razvoja financijskih institucija i financijskih
mjera;
potpora tehnološki utemeljenom i inovativnom poduzetništvu (kreditiranje, jamstvene
sheme);
organiziranje sajmova poduzetništva i sudjelovanje na sajmovima;
povezivanje svih bitnih činitelja razvoja poduzetništva te koordinacija poduzetničkih
aktivnosti.
Potvrda od strane Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske: Na prijedlog Ličko-senjske
županije LIRA je upisana u Upisnik upravnih tijela jedinica lokalne i (regionalne) područne
samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja
regionalnog razvoja koji vodi Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske.
2. Županijska razvojna strategija
Županijska razvojna strategija (ŽRS) temeljni je planski dokument za održivi društveno-gospodarski
razvoj svake županije. Sukladno Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i Strategije
regionalnog razvoja RH ŽRS zamjenjue Regionalni operativni program (ROP). ROP Ličko-senjske
županije, koji pokriva razdoblje od 2005. do 2010. godine, koncem 2010. naslijedila je Županijska
razvojna strategija za razdoblje od 2011. do 2013. godine. Po završetku spomenutog razdoblja,
uslijedit de izrada strateških dokumenata usklađenih sa sedmogodišnjim ciklusima planiranja
Europske unije. Županijsku razvojnu strategiju donosi jedinica područne samouprave u skladu s
načelom Partnerstva i suradnje.
ŽRS Ličko-senjske županije 2011.-2013. i dodatke možete pronadi na web stranicama LIRA-e www.lszlira.hr i Ličko-senjske županije www.licko-senjska.hr .
Županijska razvojna strategija Ličko-senjske županije izrađena je sukladno sljededim pravnim
propisima:
 Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 153/2009);

Strategija regionalnog razvoja RH 2011.-2013. godine. (59. sjednica Vlade RH., 4.6.2010.
godine);

Pravilnik o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih
razvojnih strategija („Narodne novine“ br. 53/10);

Odluka o osnivanju Radne skupine za izradu Županijske razvojne strategije Ličko-senjske
županije (Županijski glasnik br. 10/2010).
Snage
Slabosti
•Dostupna pozicija u Hrvatskoj
•Čist (nedirnut) prirodni okoliš.
•Bogati prirodni resursi.
•200 km obalne linije i postojanje planinskih
vrhova.
•Potencijal za daljnji razvoj proizvodnje
energije
•Malen i nerazvijen poslovni sektor.
•Skroman udio u ukupnom gospodarstvu
Republike Hrvatske, a pogotovo mali udio u
ostvarenom izvozu.
•Izvorni prihodi JLP(R)S po stanovniku u LSŽ
znatno su manji od istih na nivou RH i na nivou
Jadranske Hrvatske.
•Nepovoljna demografska kretanja
•Nedostatni prerađivački kapaciteti u
poljoprivredi i niska iskorištenost
poljoprivrednog zemljišta
SWOT analiza - sažetak
Prilike
•Poticajna nova autocesta A1.
•Plinofikacija svih vedih naselja u županiji
•Potencijal izgradnje autoceste Rijeka-Žuta
lokva.
•Potencijal izgradnje pomorskih i zračnih luka.
•Razvoj turističkih potencijala.
Slika 1: Sažetak SWOT analize
Prijetnje
•Zagađenje i onečišdenje okoliša.
•Proces razminiranja nije završen
•Neriješeno pitanje vlasništva nad zemljištem i
nekretninama, usitnjenosti posjeda
•Dostupnost nisko-kamatnih kredita malom
poduzetništvu i poljoprivrednicima je
ograničena.
• Mogudnost porasta zagađenja Jadranskog
mora i obale
Vizija Ličko-senjske županije 2011. – 2013.
Ličko-senjska županija je gospodarski i infrastrukturno razvijena, korištenjem vlastitih prirodnih i ljudskih
resursa, uz očuvan okoliš te prirodno, povijesno i kulturno naslijeđe, u kojoj njeni građani ostvaruju napredak
jednak prosječnom hrvatskom građaninu. Nositelj takvog dinamičnog gospodarskog razvoja je malo i srednje
poduzetništvo u sektoru turizma, poljoprivrede i ekološki prihvatljive industrije, a proizvodnja se bazira na
održivom korištenju lokalnih prirodnih sirovina i stvaranju visokog stupnja dodane vrijednosti.
Županijsku razvojnu strategiju treba promatrati kao dokument kojim su definirani vizija, strateški
ciljevi razvoja Županije, prioriteti razvoja te mjere koje se moraju poduzeti kako bi se ostvarili
strateški ciljevi lokalne zajednice, a samim tim i nacionalni ciljevi. Slijedi prikaz ciljeva i prioriteta ŽRS
Ličko-senjske županije 2011.-2013., s tim da su prioriteti u ŽRS detaljnije razrađeni u mjere.
1. Stvaranje uvjeta za
uravnotežen i održiv
gospodarski razvoj
2. Razvoj ljudskih resursa
3. Održivo upravljanje
prirodnim resursima i zaštita
okoliša
•1.1. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva
•1.2. Razvoj turizma
•1.3. Razvoj ruralnog područja i razvoj poljoprivrede, ribarstva i
akvakulture
•1.4. Razvoj infrastrukture kao osnove za razvoj gospodarstva i
unaprjeđenje kvalitete života stanovnika
•2.1. Povedanje zaposlenosti povedanjem ulaganja u ljudski kapital,
povedavanjem i promicanjem prilagodljivosti gospodarskih subjekata i
radnika
•2.2. Jačanje socijalne uključenosti skupina u nepovoljnom položaju i
osoba s posebnim potrebama
•2.3. Jačanje sektora obrazovanja i civilnog društva
•3.1. Gospodarenje otpadom
•3.2. Zaštita od elementarnih nepogoda
•3.3. Zaštita voda, mora, zraka i tla
•3.4. Razvoj i promicanje korištenja obnovljivih izvora energije i
energetske efikasnosti
Horizontalne mjere: Razminiranje i Teritorijalna suradnja
Slika 2: Pregled ciljeva i prioriteta ŽRS Ličko-senjske županije 2011. - 2013.
Baza razvojnih projekata
Provedba Županijske razvojne strategije realizirati de se kroz provedbu razvojnih projekata. Zbog toga
je potrebno uspostaviti Bazu razvojnih projekata na županijskoj razini koja de biti usklađena s Bazom
razvojnih projekata na razini države (u nadležnosti Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i
vodnog gospodarstva). Razvojna agencija Ličko-senjske županije – LIRA de voditi Bazu razvojnih
projekata na županijskoj razini, prikupljati, unositi i ažurirati podatke.
3. Financijska potpora EU
EU pruža specifičnu i ciljanu financijsku pomod državama kandidatkinjama, potencijalnim bududim
članicama i državama pristupnicama kako bi potpomogla njihova nastojanja u jačanju političkih,
gospodarskih i institucionalnih reformi potrebnih za ispunjavanje uvjeta za članstvo u EU.
Tijekom godina, Europska unija je pružala Hrvatskoj financijsku pomod putem više instrumenata. U
razdoblju od 2000. do 2004. godine, Hrvatska je dobila oko 278,8 milijuna eura iz programa CARDS
dok je u 2005. i 2006. koristila programe PHARE, ISPA i SAPARD putem kojih je na raspolaganju imala
252 milijuna eura. Od 2007. godine, Hrvatska koristi Instrument za pretpristupnu pomod (Instrument
for Pre-accession, IPA). U razdoblju od 2007. do 2010., financijska alokacija za Hrvatsku u okviru IPA
programa iznosi 589,9 milijuna eura.
Upravljanje pretpristupnom pomodi u Hrvatskoj odvija je decentralizirano i odvija se prema
decentraliziranom sustavu provedbe (DIS). U okviru tog sustava, nacionalne provedbene vlasti su
odgovorne za upravljanje pretpristupnim fondovima i podliježu prethodnoj kontroli (tzv. ex-ante
kontroli) Delegacije EU.
3.1. IPA - Instrument pretpristupne pomoći
Instrument pretpristupne pomodi (eng. Instrument for Pre-Accession Assistance - IPA) pretpristupni
je program za razdoblje od 2007. do 2013. godine koji zamjenjuje dosadašnje programe CARDS,
Phare, ISPA i SAPARD. Zbog učinkovitije provedbe osnovnih ciljeva IPA program je podijeljen na pet
komponenti:
I. Pomod u tranziciji i jačanje institucija
II. Prekogranična suradnja
III. Regionalni razvoj
IV. Razvoj ljudskih potencijala
V. Ruralni razvoj
KOMPONENTA I. PROGRAMA IPA: POMOD U TRANZICIJI I JAČANJE INSTITUCIJA I VIŠEKORISNIČKA
IPA KOMPONENTA
Komponenta I. pomaže državi korisnici u izgradnji administrativnih i pravosudnih kapaciteta i
ispunjenju kriterija za članstvo: političkih, gospodarskih, pravnih i administrativnih. Pokriva sve
aktivnosti izgradnje institucija i investicija povezane s usvajanjem i provedbom pravne stečevine
Zajednice te se, u pretpristupnom kontekstu, odnosi na sve mjere suradnje koje nisu izričito
pokrivene drugim komponentama. Projekti iz nacionalne komponente namijenjeni su hrvatskim
državnim tijelima.
Tijelo odgovorno za operativnu strukturu: Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju
fondova Europske unije - http://www.strategija.hr
Provedbeno tijelo (ugovaratelj): Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata
Europske unije - http://www.safu.hr
KOMPONENTA II. PROGRAMA IPA: PREKOGRANIČNA SURADNJA
Komponenta II. programa IPA Prekogranična suradnja za Republiku Hrvatsku predstavlja važan
doprinos aktivnostima regionalnoga razvoja. 18 od 21 hrvatske županije ima izravne granice s
regijama susjednih država, koje čine prihvatljiva područja suradnje na osnovi čega se izrađuju
zajednički programi prekogranične suradnje.
Razdoblje od 2007. do 2013. godine obuhvada 6 posebnih programa prekogranične suradnje
Republike Hrvatske, i to s državama članicama EU:
1. Republika Slovenija - Republika Hrvatska
2. Republika Mađarska - Republika Hrvatska
3. Jadranska prekogranična suradnja (prihvatljivo područje za ovaj program uključuje Ličkosenjsku županiju)
i s državama potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU:
4. Republika Hrvatska - Bosna i Hercegovina (prihvatljivo područje za ovaj program uključuje
Ličko-senjsku županiju)
5. Republika Hrvatska - Republika Crna Gora
6. Republika Hrvatska - Republika Srbija
Također, u sklopu komponente II. programa IPA, financirat de se i projekti u sklopu transnacionalnih
programa suradnje u kojima aktivno sudjeluje Republika Hrvatska, a to su:
1. Transnacionalni program Jugoistočni Europski Prostor SEE (South Eastern Space)
2. Transnacionalni program Mediteran
Tijelo odgovorno za operativnu strukturu: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga
gospodarstva - http://www.mrrsvg.hr
Provedbeno tijelo (ugovaratelj): Središnja agencija za fi nanciranje i ugovaranje programa i projekata
Europske unije - http://www.safu.hr
KOMPONENTA III. PROGRAMA IPA: REGIONALNI RAZVOJ
Komponenta III. programa IPA obuhvada tri sektora - promet, zaštitu okoliša i regionalnu
konkurentnost. Tako su u sklopu te komponente izrađena tri operativna programa:
1. Operativni program zaštite okoliša predstavlja programsku osnovu za korištenje sredstava u
sektoru zaštite okoliša. Na temelju provedene analize stanja u sektoru, gospodarenje otpadom i
upravljanje vodama prepoznati su kao prioritetne aktivnosti za usmjeravanje sredstava iz programa
IPA. Navedene su aktivnosti odabrane s obzirom na to da sustavi gospodarenja otpadom te
upravljanja vodama u Republici Hrvatskoj ne odgovaraju u potpunosti standardima Europske Unije, a
njihovo usklađivanje zahtijeva iznimno visoka financijska ulaganja.
Tijelo odgovorno za operativnu strukturu: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva - http://www.mzopu.hr
Provedbeno tijelo (ugovaratelj): Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost http://www.fzoeu.hr , Hrvatske vode - http://www.voda.hr i SAFU
2. Operativni program za promet predstavlja stratešku osnovu za korištenje sredstava iz III.
komponente programa IPA u sektoru prometa. Na osnovi analize stanja u sektoru definirane su
prioritetne aktivnosti te pripadajude mjere u koje de se usmjeravati raspoloživa financijska sredstva.
Analiza ukazuje na značajnu razvijenost cestovnog prometa u odnosu na ostale prometne grane.
Imajudi u vidu potrebe proizašle iz analize te cilj uravnoteženog razvoja mreže koja uključuje sve vrste
prometa, ovaj program usredotočuje se na područje željeznice i unutarnje plovidbe.
Tijelo odgovorno za operativnu strukturu: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture http://www.mmpi.hr
Provedbeno tijelo (ugovaratelj): Hrvatske željeznice -Infrastruktura - http://www.hznet.hr i SAFU
3. Operativni program za regionalnu konkurentnost je strateški dokument za područje regionalne
konkurentnosti. To podrazumijeva korištenje raspoloživih financijskih sredstava za mjere jačanja
gospodarske konkurentnosti i poticanja razvoja manje razvijenih područja. Glavna okosnica poticanja
razvoja i rasta je poduzetništvo, odnosno stvaranje boljih uvjeta poslovanja i potpore malim i
srednjim poduzetnicima. Prioritetne aktivnosti ovo programa uključuju: Poboljšanje razvojnih
mogudnosti područja s poteškodama u razvoju kroz razvoj poslovne infrastrukture i Jačanje
konkurentnosti hrvatskog gospodarstva kroz Poboljšanje ulagačke klime i transfer tehnologije.
Tijelo odgovorno za operativnu strukturu: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva http://www.mingorp.hr
Provedbeno tijelo (ugovaratelj): Središnja agencija za fi nanciranje i ugovaranje programa i projekata
Europske unije - http://www.safu.hr
KOMPONENTA IV. PROGRAMA IPA: RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA
Operativni program za razvoj ljudskih resursa predstavlja programski okvir za korištenje sredstava u
sektoru zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti. Analiza stanja izrađena tijekom pripreme
Operativnog programa ukazuje na potrebu intenzivnog rada sa skupinama koje su pogođene visokom
nezaposlenošdu, zatim usklađivanje obrazovnih programa s potrebama na tržištu rada i promicanje
načela cjeloživotnog učenja, kao i na potrebu provedbe posebnih mjera za osobe koje zbog socijalne
isključenosti imaju otežan pristup tržištu rada.
U cilju stvaranja novih i kvalitetnijih radnih mjesta, program de se baviti ograničenim brojem
prioriteta od ključne važnosti za socijalnu i ekonomsku koheziju: Poboljšanje pristupa zapošljavanju i
održivo uključivanje u tržište rada, Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je
otežan pristup tržištu rada i Jačanje ljudskog kapitala i zapošljivosti.
Tijelo odgovorno za operativnu strukturu: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva http://www.mingorp.hr
Provedbeno tijelo (ugovaratelj): Hrvatski zavod za zapošljavanje - http://www.hzz.hr i Agencija za
strukovno obrazovanje - http://www.aso.hr
KOMPONENTA V. PROGRAMA IPA: RURALNI RAZVOJ – IPARD
Peta komponenta IPA programa pruža potporu Hrvatskoj u razvoju politika i pripremama za
provedbu i upravljanje Zajedničkom poljoprivrednom politikom s naglaskom na doprinos održivoj
prilagodbi poljoprivrednog sektora i ruralnih područja te na pripremu za provedbu pravne stečevine
Zajednice u vezi sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom.
Prioritetna su područja unutar kojih su definirane mjere što de se provoditi kroz komponentu
Ruralnoga razvoja sljededa: Unaprjeđenje učinkovitosti tržišta i provedba standarda Zajednice,
Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-ekoloških mjera u lokalne strategije za ruralni razvoj
i Razvoj ruralnog gospodarstva.
LEADER pristup: Ovim se pristupom ruralno stanovništvo i lokalni čimbenici, uključujudi i lokalnu
upravu nastoje mobilizirati da razmotre potencijale svojega kraja te izrade i primjene svoje razvojne
strategije. Također važno je osnivanje lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) koje de voditi cjelokupan
proces koji uključuje inovacije, suradnju i umrežavanje.
Tijelo odgovorno za operativnu strukturu: Uprava za ruralni razvoj u Ministarstvu poljoprivrede,
ribarstva i ruralnog razvoja - http://www.mps.hr
Provedbeno tijelo (ugovaratelj): Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi u
Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - http://www.mps.hr , Agencija za pladanja u
poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju – http://www.apprrr.hr
3.2. Programi EU-a otvoreni Hrvatskoj
Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora dosadašnji naziv ''Programi Zajednice'' je izmjenjen te se
koristi naziv ''Programi EU-a'' (osim u slučajevima kada se u u imenu samog programa nalazi termin
''Zajednica'', kao što je to kod programa Aktivnosti Zajednice u području zdravstva 2008. - 2013.).
Temelj za sudjelovanje Hrvatske u programima EU-a čini Okvirni sporazum između Republike
Hrvatske i Europske zajednice o opdim načelima sudjelovanja Republike Hrvatske u programima
Zajednice.
Programi EU-a otvoreni Hrvatskoj tijekom i nakon 2007.
Program mladi na djelu - Mladi na djelu je program EU namijenjen mladim ljudima u dobi od 15 do
28 godina (u nekim slučajevima 13-30 godina). Teži potaknuti osjedaj građanstva, solidarnosti i
tolerancije među mladim Europljanima i uključiti ih u oblikovanje bududnosti Unije. Agencija za
mobilnost i programe EU provodi ovaj program - http://www.mobilnost.hr
Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj (2007.-2013.) - FP7 - FP7 je glavni
instrument za financiranje istraživanja u Europi i trajat de od 2007. do 2013. godine. FP7 je osmišljen i
kako bi odgovarao na potrebe Europe za zapošljavanjem i konkurentnosti. FP7 podupire istraživanja u
odabranim prioritetnim područjima s ciljem da EU postigne ili održi svjetsko vodstvo u tim
sektorima. Državno tijelo zaduženo za koordinaciju programa u RH je Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i športa - http://public.mzos.hr/ .
Financijski instrument za civilnu zaštitu i Mehanizam Zajednice za civilnu zaštitu - Glavna uloga
Financijskog instrumenta za civilnu zaštitu je olakšati suradnju u intervencijama civilne zaštite u
slučajevima izvanrednih stanja koja mogu zahtijevati hitno reagiranje. To se također odnosi na
situacije u kojima može postojati prijetnja od takvih izvanrednih stanja. Ovaj instrument je stoga alat
koji unaprjeđuje suradnju zajednice u pitanjima civilne zaštite. Državno tijelo zaduženo za
koordinaciju ovog programa je Državna uprava za zaštitu i spašavanje - http://www.duzs.hr/
Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP) - CIP ima za cilj potaknuti konkurentnost
europskih poduzeda. Poduprijet de inovativne aktivnosti (uključujudi eko-inovacije), osigurati bolji
pristup financijama te osigurati usluge za potporu poslovanju u regijama. Potaknut de bolje korištenje
informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) te pomodi u razvoju informacijskog društva.
Također de promicati povedano korištenje obnovljivih energija i energetsku učinkovitost. Institucija
odgovorna za cjelokupnu provedbu programa je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva –
http://www.mingorp.hr.
Program Kultura 2007. - 2013. - Cilj programa Kultura 2007 - 2013 jest poboljšati zajedničko
europsko kulturno područje utemeljeno na zajedničkoj kulturnoj baštini jačanjem kulturne suradnje
između kulturnih stvaratelja, korisnika i institucija zemalja koje sudjeluju u navedenom programu, a s
ciljem poticanja na stvaranje europskog državljanstva. Kontaktna točka u Republici Hrvatskoj
poseban je odjel pri Upravi za međunarodnu suradnju Ministarstva kulture – http://www.minkulture.hr
Europa za građane - Program „Europa za građane“ promiče aktivno europsko građanstvo, stavlja
građane u središte pažnje i nudi im mogudnost da u potpunosti preuzmu odgovornost kao europski
građani. Odgovara na potrebu za aktivnijim sudjelovanjem građana u izgradnji Europe i potiče
suradnju između građana i njihovih organizacija u različitim zemljama s ciljem susreta, zajedničkog
djelovanja i razvoja njihovih vlastitih ideja u europskom okruženju koje nadilazi nacionalne granice,
uz poštivanje međusobne različitosti. Državno tijelo zaduženo za koordinaciju programa u RH je Ured
za udruge Vlade Republike Hrvatske - http://www.uzuvrh.hr
MEDIA 2007 - Program MEDIA namjenjen je očuvanju i unaprijeđenju europske kulturne raznolikosti i
njenog kinematografskog i audivizualne baštine promociji međukulturalnog dijaloga, povedanju
protoka europskih audiovizualnih radova izvan i unutar Europske unije, kao i povedavanju
konkurentnosti europskog audiovizualnog sektora. Državno tijelo zaduženo za koordinaciju programa
u RH je Ministarstvo kulture - http://www.min-kulture.hr. Na stranici MEDIA desk Hrvatske opisani
su detalji programa - http://www.mediadesk.hr/
Progress (Program Zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost) – Progress daje financijsku
potporu za provedbu ciljeva Europske unije u područjima zapošljavanja i socijalnih pitanja. Progress
je usmjeren na: zapošljavanje, socijalno uključivanje i zaštita, radni uvjeti, nediskriminacija i
različitost, ravnopravnost spolova. Institucija odgovorna za cjelokupnu provedbu programa je
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva - http://www.min-kulture.hr
Tempus - Tempus je program Europske unije koji podupire modernizaciju visokog obrazovanja u
zemljama partnerima i doprinosi suradnji na području visokog obrazovanja između Europske unije i
zemalja partnera. Posljednja faza programa, Tempus IV, je započela 2008. godine. Tempus IV
financira dvije vrste aktivnosti putem redovnih poziva za podnošenje projektnih prijedloga:
Zajedničke projekte i Strukturne mjere. Više se informacija može nadi na internet stranicama
Nacionalnog Tempus ureda Republike Hrvatske lociranog unutar Agencije za znanost i visoko
obrazovanje - http://www.azvo.hr/
Erasmus Mundus - Erasmus Mundus je program suradnje i mobilnosti na polju visokog obrazovanja
kojem je cilj poboljšati kvalitetu visokog obrazovanja u Europi i promicati dijalog i razumijevanje
između ljudi i kultura kroz suradnju s tredim zemljama. Isto tako, program doprinosi i razvoju ljudskih
resursa i kapaciteta za međunarodnu suradnju institucija za visoko obrazovanje kroz povedanu
mobilnosti između Europske unije i navedenih zemalja. Nacionalna kontakt točka je Agencija za
mobilnost i programe Europske unije - http://www.mobilnost.hr
Program za cjeloživotno učenje – LLP - Program za cjeloživotno učenje objedinjuje razne inicijative
obrazovanja i usavršavanja pod jednim programom. Program za cjeloživotno učenje omoguduje
pojedincima u svim fazama života da prihvate poticajne mogudnosti za učenje diljem Europe. Sastoji
se od četiri potprograma: Comenius (za škole), Erasmus (za visoko obrazovanje), Leonardo da Vinci
(za strukovno obrazovanje i usavršavanje) i Grundtvig (za obrazovanje odraslih). Agencija za
mobilnost i programe EU provodi ovaj program - http://www.mobilnost.hr
Djelovanje Zajednice na području zdravlja 2008-2013 - Svrha Aktivnosti Zajednice u području
zdravstva 2008-2013. je nadopuniti, poduprijeti i dodati vrijednost politikama država članica te
pridonijeti jačanju solidarnosti i prosperiteta u Europskoj uniji i to putem zaštite i promicanja zdravlja
i sigurnosti ljudi te unapređivanjem javnog zdravstva.“ Više informacija možete pronadi na
stranicama Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi - http://www.mzss.hr
Marco Polo II - Marco Polo je program Europske unije za financiranje projekata prebacivanja
prijevoza tereta s cesta na more, željeznicu i unutrašnje plovne vode. Sadašnji program Marco Polo,
drugi po redu, započet je 2007., a trajat de do 2013. godine. Program je nastavak Marca Pola I, koji je
provođen od 2003. do 2006. godine. Hrvatska udruga za promicanje međuobalnog prometnog
povezivanja djeluje kao nacionalni kooridnator programa te pruža pomod svim gospodarstvenicima
informacijama ili aktivnim sudjelovanjem u pripremi projektne dokumentacije http://www.shortsea.hr/
Fiscalis 2013 - Fiscalis 2013 je program suradnje EU koji nacionalnim poreznim upravama omogudava
stvaranje i razmjenu informacija i stručnog znanja. Program omogudava partnerstvo u razvijanju i
upravljanju velikim transeuropskim informacijskim sustavima, kao i uspostavljanje različitih mreža
kojima se na individualnoj razini povezuju dužnosnici iz cijele Europe. Državno tijelo zaduženo za
koordinaciju programa u RH: Ministarstvo financija, Porezna uprava - http://www.poreznauprava.hr/
Carine 2013 - Carine 2013 je program koji nacionalnim carinskim upravama Europske unije, zajedno s
Europskom komisijom, pruža mogudnost suradnje na područjima od velikog i zajedničkog interesa.
Svrha programa Carine 2013 je olakšavanje trgovine i borba protiv prijevara radi čuvanja financijskih i
sigurnosnih interesa Zajednice i njezinih građana. U Republici Hrvatskoj za provedbu ovog programa
nadležno je Ministarstvo financija - Carinska uprava – http://www.carina.hr
4. Upravljanje projektnim ciklusom u projektima EU-a1
Upravljanje projektnim ciklusom ili Project Cycle Management (PCM) jedinstvena je metodologija
kojom se planiraju i provode projekti koji se financiraju iz različitih fondova EU-a, od razvoja
projektne ideje do evaluacije završenog projekta i početka novog programskog ciklusa. PCM
objedinjuje niz upravljačkih instrumenata koji su potrebni za učinkovitu provedbu projekata iz svih
društveno-ekonomskih područja. Pri upravljanju projektnim ciklusom upotrebljava se standardna
PCM terminologija, čime je olakšano razumijevanje utjecaja projekta na one društvene skupine koje
su njegovi izravni ili neizravni korisnici (beneficiary).
Projektni ciklus sastoji se od nekoliko faza, koje uključuju: programiranje, identifikaciju, formulaciju i
ocjenjivanje projektnih prijedloga, provedbu projekta te u konačnici evaluaciju ili ocjenjivanje
završenog projekta. Nakon što su projekti iz završenog projektnog ciklusa evaluirani, stečena se
iskustva primjenjuju u novom ciklusu programiranja. Na sličan način mogu se ocijeniti i programi EUa.
Programiranje
Evaluacija i
revizija
Implementacija
Identifikacija
Formulacija
Slika 3: Upravljanje projektnim ciklusom
4.1. PROGRAMIRANJE
Programiranjem se opdenita strategija pomodi Europske unije u pojedinoj državi utvrđuje prema:
analizi stanja u državi, razvojnim potrebama države, problemima koji se susredu na putu pridruživanja
EU-u (akoo se radi o pretpristupnim fondovima), lokalnim, regionalnim i nacionalnim kapacitetima
države primateljic pomodi, kapacitetima EU-a te aktivnostima ostalih financijera (međunarodnih
financijskih institucija, bilateralnih i multilateralnih donatora). Programiranje se temelji na dvjema
vrstama dokumenata: programskim dokumentima Europske komisije i nacionalnim dokumentima,
koji definiraju prioritete u pojedinim sektorima.
1
Izvor: EnterEurope, www.entereurope.hr
4.2. IDENTIFIKACIJA
Nakon što je uspostavljen opdi okvir strategije pomodi EU-a slijedi faza identifikacije, koja znatno ovisi
o kapacitetima predlagatelja projekata, odnosno o kapacitetima države korisnice pomodi zato što se
u toj fazi identificiraju konkretne mjere/projekti za koje se traži (su)financiranje EU-a. Također, u toj
fazi se ocjenjuju projektni prijedlozi, pri čemu su vrlo korisne predstudije izvodljivosti (pre-feasibility
studies). One su osnova za odluku koju opciju dalje razrađivati nakon konzultacija s potencijalnim (i
zainteresiranim) dionicima projekta.
Predstudije izvodljivosti identificiraju probleme, procjenjuju alternativna rješenja i olakšavaju odabir
odgovarajude alternative na osnovi kvalitete.
4.3. FORMULACIJA
U tredoj fazi projektnog ciklusa, fazi formulacije, priprema se detaljna projektna i natječajna
dokumentacija. Također, Europska komisija ocjenjuje podnesene dokumente, koji uključuju
operativni prijedlog projekta i zahtjev za financiranjem. Ti dokumenti opisuju okvir tražene pomodi,
analiziraju potrebe i probleme, opisuju očekivane rezultate i utjecaj projekta, tijek provedbe projekta,
kao i raspodjelu financijskih sredstava. U vedini su slučajeva osnova za donošenje odluka studije
izvodljivosti (feasibility studies), koje su posebno važne za infrastrukturne projekte jer se na osnovi
zaključaka studije formulira konačan projekt. Europska komisija ocjenjuje glavne značajke projekta i
njihovo slaganje s određenim sektorskim politikama. Ocjenjivanje se provodi prema utvrđenim
kriterijima, pri čemu se provjerava je li projekt izvediv u uvjetima na terenu ijesu li postavljeni
odgovarajudi ciljevi koje prate razumni troškovi. U slučaju pozitivne odluke i ako Europska komisija
odluči financijski poduprijeti projekt, za završni (usuglašeni) prijedlog projekta odobravaju se
određena financijska sredstva i s projektnim partnerom (nadležnim tijelom u državi korisnici EU
pomodi) potpisuje službeni financijski sporazum. Taj formalni ugovor opisuje financijski aranžman
nužan za provedbu projekta.
4.4. PROVEDBA
Sljededa faza projektnog ciklusa obuhvada provedbu ili implementaciju projekta. To opdenito
podrazumijeva da de se dogovorena financijska sredstva iskoristiti na taj način da se ispuni svrha
pojedine mjere ili projekta kako bi se ostvarila korist za ciljane grupe, te kako bi provedena mjera
pridonijela nekom opdem, zajedničkom cilju. Također, redoviti monitoring projekta, koji je sastavni
dio faze provedbe (npr. izrada izvješda o pradenju provedbe), omoguduje određena poboljšanja ili
korekcije ako su se okolnosti u kojima se projekt izvodi promijenile. U monitoringu važnu ulogu imaju
projektni partneri na terenu.
4.5. EVALUACIJA I REVIZIJA
Evaluacija je završna faza projektnog ciklusa zato što se radi o sistematskom ocjenjivanju završenog
projekta (u nekim slučajevima moguda je također evaluacija tekudeg projekta). Pri tome se mogu
ocijeniti dizajn projekta, sam proces provedbe te postignuti rezultati. Cilj faze evaluacije jest osigurati
vjerodostojne i korisne informacije kako bi se naučene lekcije i iskustva uključili u proces donošenja
odluka u novoj fazi programiranja pri odabiru novih projekata. Evaluacija je korisna ne samo tijelima
države korisnice pomodi EU-a, nego i tijelima Europske komisije. Zaključci i preporuke provedenog
projekta pomažu u bududoj suradnji između Europske komisije i države korisnice fondova EU-a.
Navedeni evaluacijski izvještaji zajedno s nacionalnim dokumentima i dokumentima EU-a osnova su
za novi ciklus programiranja.
5. Kako pripremiti prijedlog projekta2
Projekti koje financira Europska unija nisu usmjereni samo na radove, razvoj i pružanje roba ili usluga,
provoditelji projekata jer se kroz provođenje projekata u partnerstvu jača prilika za suradnju na
europskoj i međunarodnoj razini, dolazi do snažnije tržišne vidljivosti i modernizacije (osobito za mala
i srednja poduzeda), nudi se prilika i za diverzifikaciju cijeloga niza usluga koje pružaju organizacije
civilnoga društva), razvijaju se mreže i uči moderna europska praksa.
Razvijanje projektne ideje do osnove projektnog prijedloga obuhvada dvije faze, analizu i fazu
planiranja koje se progresivno izvode. Taj de proces imati krajnji rezultat u obliku tzv. Logičke matrice
(Logframe matrix) koja de sažeti ključne elemente projektnog prijedloga.
5.1. Analiza problema i potreba
Objektivno sagledati sadašnju negativnu situaciju znači utrošiti vrijeme i uložiti resurse u prikupljanje
što je mogude više informacija. Kad tražite razloge i uzroke velikih problema, vrlo je vjerojatno da
dete ih otkriti više od jednoga. Istovremeno mogu postojati razne stvari koje na različite načine utječu
na problem.
Preliminarna analiza
Upoznavanje i proučavanje sljededih dokumentima i podataka:
 Operativni program,
 Smjernice za natjecatelje,
 ŽRS Ličko-senjske županije 2011. – 2013.,
 Nacionalne sektorske strategije,
 Važede statističke podatke,
 Podatke dobivene osobnim razgovorima, telefonskim istraživanjem ili sl.
Analiza dionika
Smisao Analize dionike je prepoznati različite interese, ograničenja i kapacitete svih dionika i uzeti ih
u obzir pri identifikaciji problema, postavljanju ciljeva i izboru strategije. Potrebno je identificirati
skupine koje de imati interes u potencijalnom projektu. Također treba istražiti njihove uloge,
interese, snagu i sposobnost sudjelovanja (jake strane i slabosti).
Korisnici (Beneficiaries): dionici koji na bilo koji način imaju koristi od provedbe projekta
Ciljana skupina (Target Group(s)): grupa na koju de se direktno pozitivno utjecati kroz ostvarenje
svrhe projekta
Krajnji korisnici (Final Beneficiaries): grupa koja de imati dugoročnu korist od projekta na široj
društvenoj ili sektorskoj razini
Nositelj i partneri u projektu
Nositelj: Nositelj projekta je onaj dionik koji ima dovoljno kapaciteta za upravljanje projektom i
najviše interesa i želje za postizanjem ciljeva projekta, te preuzima odgovornost za njegovu uspješnu
provedbu
Projektni partneri: provode projekt na terenu (također su dionici i mogu biti i ciljana skupina ili njen
dio)
Suradnici (associates): partnerska organizacija koja sudjeluje u provedbi ali ne u proračunu projekta
2
Izvor: Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije,
www.strategija.hr
Utjecaj dionika na projekt
Mali
Utjecaj projekta na dionika
Mali
Srednji
Veliki
Ove dionike se
može konzultirati
u sklopu pripreme
projekta
Ove dionike se
može konzultirati
u sklopu pripreme
projekta
Srednji
Veliki
Ove dionike se
može konzultirati
u sklopu pripreme
projekta
Ove dionike je
nužno uključiti u
planiranje i
provedbu
projekta
Ove dionike je
nužno uključiti u
planiranje i
provedbu
projekta
Ove dionike se
može konzultirati
u sklopu pripreme
projekta
Ove dionike je
nužno uključiti u
planiranje i
provedbu
projekta
Ove dionike je
nužno uključiti u
vođenje,
planiranje i
provedbu
projekta
Slika 4: Analiza dionika
Analiza problema
Korisno je i vizualizirati problem u obliku dijagrama koji zovemo problemsko stablo. Ono nam pomaže
analizirati i razjasniti uzročno-posljedične odnose.
Prvo odlučite na koje specifi čno područje ili prioritetni
problem želite usredotočiti raspravu.
Počnite razgovarati s drugim dionicima o problemima u
odabranom specifi čnom području, a da ne dajete rješenje.
Sve defi nirane probleme/ potrebe nabrojite na odvojenim
papirima.
Za svaki problem pitajte "ZAŠTO?". Tako de se stvoriti novi
problemi i vi dete se približiti bazi problemskoga stabla. To
de vam biti uzroci problema.
Identificirajte učinak na glavni problem. To dete učiniti tako
da ponovno uzmete svaki pojedinačni papir i pitate "Što se
događa kao rezultat toga?"
Sad ste spremni ustanoviti uzročno-posljedični odnos.
Tvrdnje koje izravno izazivaju problem na dnu su stabla, a
iznad njih su izravne posljedice.
Slika 5: Kako napraviti problemsko stablo
Slika 6: Primjer problemskog stabla
Analiza ciljeva
Za projekt je važno transformirati stanje iz analize problema u pozitivnu promjenu koja se očekuje u
bududnosti. To se postiže sljededim koracima:
1. Preformulirati negativnu situaciju u problemskoj analizi u pozitivna rješenja koja su:
 Poželjna
 Realno ostvariva
2. Provjeriti je li odnos sredstava i ciljeva logičan (proizlazi iz uzročno-posljedične logike
problema)
3. Ako je potrebno:
 Revidirati formulacije
 Dodati nove ciljeve ako se čini da nedostaju u hijerarhiji kako bi se ostvarili viši
 Eliminirati ciljeve koje se čine nepotrebni ili neprikladni
Opisati bududu pozitivnu
situaciju
Definirati
hijerarhiju ciljeva
Grafički prikazati
odnos sredstava i
ciljeva
Izbor strategije
U praksi nikada nedete modi zadovoljiti sve interese, zahtjeve i potrebe svih dionika. Zbog toga je
potrebno odabratiti prikladnu strategiju za realizaciju projekta. Slijededa pitanja mogu pomodi kod
odabira strategije:
 Treba li/može li projekt postidi sve potencijalne ciljeve (riješiti sve prepoznate probleme) ili
treba izabrati neke?
 Koje su mogudnosti prepoznate u SWOT analizi, a na kojima bi se trebao graditi projekt?
 Kojom kombinacijom intervencija demo najvjerojatnije postidi rezultate i ostvariti koristi?
 Kako de se najbolje osigurati vlasništvo ciljane skupine i partnera nad projektnim
rezultatima?
 Što si možemo priuštiti s obzirom na financijske i vremenske okvire te tehničke i
administrativne kapacitete kojima raspolažemo?
 Koja opcija je najisplativija?
 Koja de strategija najuspješnije odgovoriti i na horizontalna pitanja (politike uključivanja,
zaštite okoliša i sl.)?
Slika 7: Primjer stabla ciljeva
5.2. Formulacija projekta
Logička matrica
Što je logička matrica?
Sažet tabelarni prikaz projekta koji služi:
 Kvalitetnom i logičnom planiranju i formuliranju projekta
 Jasnoj prezentaciji projekta (donatorima i ostalim dionicima)
 Pradenju provedbe i ocjeni projekta
Opis projekta
1
Opdi cilj/evi
Koji de se opdi cilj
ostvariti realizacijom
projekta?
2
Svrha projekta/
specifični cilj/evi
Koje de specifične
ciljeve projekt ostvariti,
što de pomodi
ostvarenju opdega
cilja?
3
Očekivani rezultati
Rezultati su postignuda
kojima se ostvaruju
specifi čni ciljevi. Koji
su očekivani rezultati?
(nabrojite ih)
4
Aktivnosti
Koje su ključne
aktivnosti koje se
moraju provesti i kojim
redoslijedom kako bi
se postigli očekivani
rezultati? (grupirajte
aktivnosti prema
rezultatima)
Objektivno provjerljivi
indikatori/ pokazatelji
8
Koji su ključni
pokazatelji uspjeha
vezani za opdi cilj?
Objektivni izvori
provjere
9
Koji su izvori
informacija za ove
pokazatelje?
Pretpostavke i rizici
10
Koji indikatori jasno
pokazuju da je cilj
ostvaren?
11
Koji su izvori
informacija?
Kojim se metodama
informacije mogu
prikupljati?
7
Koji su čimbenici, osim
odgovornosti korisnika,
važni za ostvarenje
cilja? (vanjski
čimbenici) Koje rizike
treba uzeti u obzir?
12
Kojim se pokazateljima
može mjeriti ostvaruje
li projekt očekivane
rezultate i u kojoj
mjeri?
13
Koji su izvori
informacija za ove
pokazatelje?
6
Koji vanjski preduvjeti
moraju biti zadovoljeni
kako bi se očekivani
rezultati ostvarili u
skladu s planom?
14
Sredstva, resursi
15
Troškovi
Koji su resursi potrebni
za provođenje ovih
aktivnosti, npr. osoblje,
oprema, edukacija,
studije, nabava,
prostor itd.
Slika 8: Tipična struktura logičke matrice
<ostaje prazno>
5
Koji preduvjeti moraju
biti zadovoljeni prije
Koji su izvori
početka projekta?
informacija za mjerenje Koji vanjski preduvjeti
tijeka aktivnosti?
moraju biti zadovoljeni
Koji su troškovi
prije početka provedbe
projekta?
planiranih aktivnosti?
Kako su razvrstani?
(detaljna razrada
troškova projekta)
Logika intervencije
AKO se svrha projekta ostvari, projekt bi
trebao pridonijeti ostvarenju opdega cilja
AKO se rezultati ostvare, ostvarit de se i
svrha projekta
AKO se aktivnosti provedu, rezultati de se
postidi
Pretpostavke
 Pretpostavke su vanjski čimbenici koji mogu utjecati na uspjeh projekta, a izvan su izravne
kontrole provoditelja projekta.
 “Što bi moglo poremetiti provedbu projekta ili utjecati na njegov učinak, a da mi na to ne
možemo utjecati?”
 Dio su vertikalne logike matrice (povezuju niže razine s višima)
 Preduvjet je pretpostavka koja mora biti ostvarena da bi se započelo s aktivnostima
Objektivno provjerljivi indikatori/ pokazatelji
Pokazatelji odgovaraju na pitanje: “Kako znamo da se ono što smo planirali događa ili ostvaruje?”
Dobri indikatori moraju imati SMART karakteristike:
Specific
Measurable
• Specifični (za cilj koji mjere – svaki mora mjeriti jedan
cilj/rezultat)
• Mjerljivi (kvantitativno ili kvalitativno)
Available
• Dostupni (u okviru prihvatljivih troškova)
Relevant
• Relevantni (s obzirom na potrebe projektnog tima za
informacijama)
Timebound
• Vremenski određeni (da znamo kada možemo
očekivati postizanje očekivanih vrijednosti)
Objektivni izvori provjere
Izvori provjere, odnosno dokazi, jesu izvori informacija koje bi trebalo upotrijebiti u utvrđivanju
ostvarenog na razini ciljeva i rezultata. Za logičku matricu potrebno je razmotriti:
 Vrstu potrebnih podataka, poput istraživanja i statistika,
 Izvor podataka - je li sekundarni (koje je prikupio netko drugi) ili primarni (koje je prikupila
vaša organizacija ili drugi partneri u projektu),
 Tko ili koja institucija može pružiti podatke - državna ustanova, agencija ili projektni tim,
učestalost prikupljanja podataka.
Opis projekta
1
Opdi cilj/evi
Oživljavanje turizma i
kulturne baštine na
području Opdine A
2
Svrha projekta/
specifični cilj/evi
Predstavljanje
obnovljene i oživljene
kulturne baštine te
uvrštavanje objekta X
iz Opdine A u turističku
ponudu.
Povedana svijest
javnosti o njegovanju
turističkog i kulturnog
proizvoda.
3
Očekivani rezultati
Obnovljen objekt X u
Opdini A
Uređene poučne staze
i osnovana zbirka
kulturne baštine
Poboljšanje vještine i
znanja turističkih
vodiča
Objektivno provjerljivi
indikatori/ pokazatelji
8
Povedani prihodi od
turizma; godišnje
povedanje od 2 do 5%.
Objektivni izvori
provjere
9
Službena statistika
(DZS, TZ)
Pretpostavke i rizici
Upitnici i ankete
10
Turistički posjeti
obnovljenom objektu i
zbirci kulturne baštine
povedani od 2 do 5%.
11
Službena statistika
Izvješda o napretku
projekta
7
Turisti su kontinuirano
zainteresirani za
ponuđene informacije.
Za 15% povedana
prodaja kulturnih i
turističkih proizvoda.
12
Do kraja 15. mjeseca
obnovljeno 100 m2
objekta X.
Do 7. mjeseca
označene poučne staze
- 3 km.
Do 17. mjeseca tiskano
1.000 primjeraka
brošure, ažurirana web
stranica
13
Izvješde o napretku
projekta
6
Promidžba turističke i
kulturne baštine na
postojedim turističkim
okupljanjima i
regionalnim vodičima.
4
Aktivnosti
Upravljanje projektom
...
Obnova objekta A
(radovi) i nabava
opreme
...
Edukacija
...
Do 17. mjeseca – 15
obučenih turističkih
vodiča
14
Sredstva, resursi
Stručnjaci, radnici,
predavači, operma,
prostor, materijal
15
Troškovi
Ljudski resursi: 12.000
Putni troškovi: 125
Oprema: 1.500
Usluge: 5.000
Radovi: 50.000
Rezerva: 686,25
Administrativni
troškovi: 4.851,78
Ukupno: 74.163,04
5
Lokalno stanovništvo je
motivirano u vezi s
projektom
Promidžbene aktivnosti
...
Proračun projekta
 Proračunska tablica sažetak je očekivanih troškova za sve aktivnosti sadržane u projektu te uz
njih vezane zadatke upravljanja.
 Konačna PRIHVATLJIVOST troškova (ELIGIBILITY) potvrđuje se tek prilikom odobrenja
financijskog izvještaja nakon implementacije projekta
 Često puta proračun projekta je podložan korekcijama u fazi ugovaranja (“čišdenje
proračuna”), kako bi se uklonile greške iz projektnog prijedloga
 U okviru EU darovnica (grant sheme) troškovi se priznaju od trenitka potpisivanja ugovora s
ugovornim tijelom odnosno troškovi se ne priznaju retroaktivno
 Troškovi moraju biti jasni, opravdani, dovoljni za provođenje aktivnosti, razlomljeni po
stavkama
Proračun za EU darovnice se sastoji od slijededih elemenata:
Proračun
projekta
Opravdanje
proračuna
• troškovi
provedbe po
stavkama
(jedinica x
cijena)
• Opravdanje
razloga
troškova
(povezati s
aktivnostima
projekta)
• Opravdanje
iznosa
(ponude,
predračuni)
Izvori
financiranja
• Iznos i postotak
koji se traži od
donatora
• Iznos i postotak
vlastitog
doprinosa
• Ostali izvori
Tabela 1: Struktura proračuna
Troškovi
1. Ljudski resursi
1.1. Voditelj
projekta
...
2. Putni troškovi
2.1. Putni trošak
za voditelja
...
3. Oprema i
materijali
3.1. Laptop
...
4. Troškovi
lokalnog ureda
projekta
5. Drugi troškovi i
usluge
5.1. Izrada
vizualnog
identiteta
...
6. Ostali troškovi
6.1. Radovi
...
7. Ukupni
direktni troškovi
projekta
8. Rezerva za
jedinica
# jedinica
Cijena jedinice
Trošak
Mj.
12
1.000
12.000
km
500
0,25
125
Kom.
3
500
1.500
Mj.
0
0
0
ugovor
1
5.000
5.000
ugovor
1
50.000
50.000
68.625
nepredviđene
troškove
9. Ukupni iznos
troškova
10.
Administrativni
troškovi
11. Ukupno
%
1
686,25
69.311,25
%
7
4.851,78
74.163,04
6. Linkovi
LIRA :
Web: www.lsz-lira.hr
Twitter: www.twitter.com/lszlira
Facebook: http://www.facebook.com/pages/Razvojna-agencija-Ličko-senjske-županijeLIRA/206947845984082
Skype: skype:lsz.lira?call
Ministarstva
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva - www.mingorp.hr
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva – www.mrrsvg.hr
Ministarstvo turizma - www.mint.hr
Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija – www.mvpei.hr
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture – www.mmpi.hr
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja – www.mps.hr
Državne agencije
Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske - www.arr.hr
Hrvatska agencije za malo gospodarstvo - www.hamag.hr
Agencija za pladanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju - www.aprrr.hr
Županija, gradovi i opdine u Ličko-senjskoj županiji
Ličko-senjska županija - www.lickosenjska.hr
Grad Gospid – www.gospic.hr
Grad Novalja – www.novalja.hr
Grad Otočac – www.otocac.hr
Grad Senj – www.senj.hr
Opdina Brinje – www.brinje.hr
Opdina Donji Lapac – www.donjilapac.hr
Opdina Karlobag – www.karlobag.hr
Opdina Lovinac – www.lovinac.hr
Opdina Vrhovine– www.vrhovine.hr
Opdina Perušid - www.perusic.hr
Opdina Plitvička jezera - www.plitvicka-jezera.hr
Opdina Udbina - www.udbina.hr
Ostale institucije u LSŽ
Turistička zajednica Ličko-senjske županije – www.lickosenjska.com
Park prirode Velebit – www.pp-velebit.hr
Nacionalni park Sjeverni Velebit – www.np-sjeverni-velebit.hr
Nacionalni park Plitvička jezera – www.np-plitvicka-jezera.hr
EU linkovi
Delegacije Europske unije u RH - www.delhrv.ec.europa.eu
Europska unija - europa.eu
EnterEurope - www.entereurope.hr
AER – Assembly of European Region - www.a-e-r.org
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske Unije –
www.strategija.hr
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
883 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content