close

Enter

Log in using OpenID

1 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013.

embedDownload
GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013.
1
PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PIS
POD KRINKOM „DEMOKRATSKE PROCEDURE“
Razbaštinjenje i nas i
budućih generacija
Neshvatljiv je ovaj Prijedlog Zakona o strateškim i investicijskim
projektima Republike Hrvatske od prvog do posljednjeg slova, od prve
do posljednje riječi, od prve do posljednje točke, jer izigrava tekovine
Domovinskog rata i poništava slobodarstvo, neovisnost, suverenost i
samostalnost, temelje na kojima se, i zbog kojih, ginulo za Hrvatsku
Državu
Povodom otvaranja javne rasprave o „Pr- kamenjara, šume i poljoprivrednog zemlijedlogu zakona o strateškim investicijskim jišta naknadno prenamijenjenog u građprojektima Republike Hrvatske“ ( koji se evinsko. Dok se na jugu, mirnim
mogao zvati na hrvatskom i prijedlogom demokratskim putom pokušava spriječiti
Zakona Republike Hrvatske o ulagačkim ili ublažiti rezultate dovođenja pred svršepothvatima najviše razine), koja je otvore- ni čin prodaje cijelog platoa-zaravni Srđa,
na u trajanju od samo, jedan jedini, tjedan
dana (uobičajeno je mjesec), kako bi se
svelo na najmanju moguću mjeru vrijeme
za proučavanje i davanje primjedbi svima koji su za to zainteresirani.
Dakako primjedbe na propisanim obrascima su omogućene uglavnom samo onima, koji se služe računalom povezanim
mrežom.
U ime Vlade RH predlagatelj Ministarstvo gospodarstva donošenje Zakona traži
od Sabora žurni postupak, što je ovako
obrazloženo: „Odredbom članka 159.
Poslovnika Hrvatskog sabora predviđena je mogućnost donošenja Zakona po
hitnom postupku, ukoliko to, između ostalog, zahtijevaju osobito opravdani razlozi ili otklanjanje većih poremećaja u
gospodarstvu.“
Cijeli prijedlog se može pronaći na: http:/
Ilustracija: Fotografija ne predstavlja reklamu za
/mingo.hr/default.aspx?id=3675.
Peticija koju je u 3 dana potpisalo preko Portal Oko niti nekakvo tzv. teoretsko zavjerenič3.000 građana na: http://www.change.org/pe- ko-masonsko oko, već se radi o cijevi u kojoj se vidi
titions/potpi%C5%A1ite-peticiju-jeste-li-protiv- odraz vode na dnu, a nalazi se iznad izvorišta Omble nedaleko poznatog Golubovog kamena, pa se
rasprodaje-imovine-prostora-i-prirodnih-resursa- može pretpostaviti da je to početak eksploatacije
rh?utm_source=share_petition&utm_medium vode za takozvani projekt „Dubrovnik Heights“
=url_share&utm_campaign=url_share_after_sign (takozvanih „dubrovačkih“ visova) na Ivanici u BiH.
Sukladno navedenom i ponukan mo- Valjda će vode za potrebe Dubrovnika ovim biti još
gućim posljedicama na poduhvate Srđ i više? u ovoj „našoj“, „lijepoj“, „razvojnoj“ bajci.
Ombla poslao sam primjedbu Predlagatelju, kao prilog raspravi: Odlučio sam pojavljuje se prijedlog Zakona, koji ukolise uključiti u ovu javnu raspravu i obratiti ko bude usvojen, sav trud i svu volju
Vladi Republike Hrvatske, kako se pod građana Dubrovnika, koji su ujedno i
krinkom „demokratske procedure“ ne bi stanovnici Hrvatske, poništava.
dozvolilo razbaštinjenje nas i budućih gen- Nezamislivo je da se pod izlikom investieracija, kako bi se spriječilo sječenje grane ranja u Hrvatsku provodi rasprodaja jedinog preostalog supstituta, zemlje a i vode,
na kojoj svi skupa sjedimo.
Neshvatljiv je ovaj Prijedlog Zakona o te zapasuje more.
strateškim i investicijskim projektima Re- Negdje tamo u početku listopada 1991.
publike Hrvatske od prvog do posljedn- godine nakon općeg napada na područje
jeg slova, od prve do posljednje riječi, od Dubrovnika jedne noći između Dubrovniprve do posljednje točke, jer izigrava tek- ka i ostatka Hrvatske na crti bojišnice osovine Domovinskog rata i poništava slo- talo je 27 duša, hrvatskih gardista sa kojibodarstvo, neovisnost, suverenost i samo- ma su kucala mnogobrojna srca, ali očistalnost, temelje na kojima se, i zbog kojih, to, puno je bilo onih sposobnih, koji nisu
ginulo za Hrvatsku Državu. Trenutno se u imali hrabrosti stati pred mnogostruko
Dubrovniku vode javne rasprave, prava jačeg neprijatelja. Mukom, znojem, krvlbitka za očuvanje hrvatskog teritorija-zem- ju, velikim trudom i odricanjem od usta
lje od kriminalno obavljene rasprodaje narod je podržao obranu i potom osamo2
GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013.
staljivanje Hrvatske.
Danas nakon više od 20 godina događa
se ono što se ni u snu ne može zamisliti.
Donosi se Zakon po kojemu se tu obranjenu zemlju za čiji svaki kamen se žrtvovalo otvoreno nastoji rasprodati pod izlikom
„investicija“.
Možda smo, kao ratom pogođena zemlja, i jesmo, osiromašeni i bačeni u kreditno dužničko ropstvo ali zar se ne može
donijeti, ako već mora, i uz potpuno razvidno objašnjenje, i provedenu široku
demokratsku proceduru, Zakon po kojemu će se moći prepustiti zemlja u najam,
koncesiju investitorima na 30, 50, 99 godina a po tom vratiti Hrvatskoj Državi ili
vlasnicima zemlje, građanima, stanovnicima Hrvatske.
U takvom slučaju mogla bi se stvoriti vjera
i povjerenje u dobra namjere Vlasti i
možda bi umjesto ovakvog priloga raspravi čitali pismo potpore, no očito takvo
pismo, nakon ovoga, teško da ćete dobiti.
Da ne duljim i skratim, jer se nemam
namjere očitovati pojedinačno o člancima Zakona, recimo da sam u strategijskom smislu (dakako da nisam sam).
Protiv.
Dovoljno je reći da ga ne podržavam.
Ujedno, dao sam vam svoje mišljenje i
prijedlog za razmišljanje a vi kako hoćete.
Svakako, nadam se da demokratska prava promišljanja i djelovanja, kao i iskonska prava čovjeka na samoobranu u ovoj
Državi ili EU-ropskoj, kojoj ste prepustili
dio suvereniteta, građanima Republike
Hrvatske ovakvim načinom žurne procedure, kao primjerom mogućeg pravila, u
budućnosti neće biti oduzimana niti
oduzeta.
Dubrovnik, 19. siječnja 2013.
Marko Mujan, mag.pol.
PS
Osvrćući se općenito (potpuno nevezano za moje primjedbe) stanoviti ljubitelj
humora pod pseudonimom Malik Tintilinić našalio se bajkovito do gole kože, na
slijedeći način, valjda prelasku, da se i ja
našalim, u feudalizam:
„Ovdje je problem korumpiranost
državnih institucija i takozvanih političkih
elita koji podvodeći sebe podvode i sve
nas krupnom kapitalu. Da budem grublji,
slikovitiji i jasniji, te naše takozvane strukture i elite se ponašaju, kao kakva islužena
madame (mama san), koja je dugogodišnjom praksom toliko ispekla zanat da je
zahvaljujući umijeću i poznanstvima otvorila svoj ekskluzivni, luksuzni bordel samo
za biranu klijentelu koja pati od debelih
lisnica i erektivne disfunkcije. Ali ništa zato
mama san garantira lijek. Podvodeći mlado nevino meso za njihove najodvratnije
perverzije i sve to zagarantirano diskretno umotano u grimiznom satenu. Ne dozvolimo da budemo naivno mlado meso
za nečije perverzije. Protjerajmo mamu
san i njezin bordel! Spasimo našu mladost i budućnost naše unučadi !“
Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.
SMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA
ODRŽIVI ILI NEODRŽIVI RAZVOJ
U nas se turistički blebeće već
pedesetak godina
A meni su - nakon pedeset godina apartmanizacijske prakse ala Jure i Luce, prodavanja turističkih teoretskih
magluština ala Pave i Veljko, novinarskih prdoklačenja ala Ružica i Jurica, politikantskog populizma ala
Matko i Teo, ekoloških žveukanja ala Jadranka i Đuro, urbanističko-arhitektonskih kompleksaških njorketanja
ala Marija i Dinko - ovi Frenkeli, Brinari i engleske gospođe sve draži, dobrodošliji i spasonosniji
Suvišni ministar suvišnog ministarstva
(vidi PS!) dao je suvišni intervjuić suvišnoj novinarčici jedne od naših suvišnih
(svako)dnevnih žutoserina u kojemu je
ispred svoga „jedinoga uspješnoga“ ministarstva u Vladi Republike Hrvatske, jasno dao do znanja da je dušom i srcem za
golf u Dubrovniku, pa i na Srđu, jer golf
jest turizam (golf = turizam), ali onih, po
pretpostavci nakaznih i antiturističkih, čak
dvije stotine vila su nekretninski biznis,
kojemu je golf samo paravan i koji s ministrovom apoteozom turizma nema nikakve veze, jer, kako se novinarka Ružica
uvodno izrazila, „odudara od osnovnih
postavki održivog turističkog razvoja“ (Taj
intervju je resavski precizno pronio naš
uvaženi gospar Lukša Lucianović u svojoj turističkoj kolumni u prošlom broju Glasa Garda, dakako ne iznoseći svoj stav,
što ja tumačim njegovim potpunim slaganjem s tezama koje raspačava). Ministar je
decidiran da Dubrovniku svakako treba
kvalitetan golfski teren, i to ne jedan, nego
više njih, jer „novim (kao da ih već imamo
nekoliko! - opaska moja) terenima za golf
dobilo bi se na podizanju kvalitete destinacije, njezinu repozicioniranju, proširenju sezone i …“bla…, bla…bla, kako se u
nas turistički blebeće već pedesetak godina. Oni, tj. On i njegovo Ministarstvo su
u projekt golfa na Srđu uključeni od početka sa svojim predstavnikom u povjerenstvu za zaštitu okoliša, i, ako već lokalni politikanti usuglase prostornu dokumentaciju s tih nesretnih 200-tinjak vila, onda će
oni u Ministarstvu, nemajući kud, podržati
i takav, u turističkom smislu unakažen,
projekt. Ali, bezuvjetno će inzistirati na
slijedećoj dinamici gradnje: prvo hoteli, pa
golf-tereni, pa tek na kraju te viletine. Pitajući se zbog čega baš prvo hoteli, jedino
što mi pada na pamet je da oni posluže
za smještaj radnika koji budu gradili igrališta…
Ove dubokoumne misli jedva je dočekao
notorni Jurica Pavičić, kolumnistička beleca u dotičnoj tiskovini i pasionirani borac
za očuvanje kulturne i krajobrazne baštine, naročito dubrovačke, u zadnje vrijeme srcu mu posebice prirasle. Pa je bez
krzmanja uskliknuo: „Ostojić razotkrio
žderače prostora“!, likujući da je time s
najneprikosnovenijega mjesta definitivno
presuđeno: „Srđ nije turistički, nego antituristički projekt, da će njime Dubrovnik
dobiti samo gomilu vikendica (dakle,
ljepše dizajnirani Žaborić i Grebašticu),
jedan pregolem, cementni kruzer s kojeg
će se auti i smeće spuštati dnevno onom
istom uskom cesticom preko Bosanke i
Brgata u grad.“ U svom kolumnističkom
samozadovoljavajućem orgazmu ne libi
se ni šovinističkih odnosno ksenofobnih
poruka: „Pritom se čak ne može govoriti
ni o povratku na staro, jer u staro su doba
Žaborić i Grebašticu apartmanizirali Jure
i Luce, domaći ljudi koji su nagrdili obalu,
ali je taj novac barem ostao u zajednici,
njim se kupio kruh, verdura i odojak,
školovalo djecu, uvećavalo ljudski kapital. Sada, imat ćete cimer fraj iz kojeg će
Jure i Luce biti isključeni, cimer fraj u
aranžmanu Frenkela i Brinara u kojem će
jedna engleska gospođa drugoj iznajmljivati vikendicu u time shareu, a nama će
ostati komunalna i infrastrukturna kolateralna šteta.“ Dakle, Jure, Luce ili npr. Ljubo (Ćesić Rojs) su naši ljudi koji po
definiciji, samo zbog toga što su naši, bez
obzira što činili ili jamili, uvećavaju naš
„ljudski kapital“; a svi Frenkeli, Brinari i sve
engleske i ostale ne-naše gospođe su,
argumento a contrario, ne-ljudi, monstrumi umreženi u nezasitnu međunarodnu
prostornožderačku subverzivnu organizaciju koja se namečila podrovati odnosno
umanjiti baš naš ljudski kapital.
A meni su - nakon pedeset godina apartmanizacijske prakse ala Jure i Luce, prodavanja turističkih teoretskih magluština
ala Pave i Veljko, novinarskih prdoklačenja
ala Ružica i Jurica, politikantskog populizma ala Matko i Teo, ekoloških žveukanja ala Jadranka i Đuro, urbanističko-arhitektonskih kompleksaških njorketanja
ala Marija i Dinko - ovi Frenkeli, Brinari i
engleske gospođe sve draži, dobrodošliji
i spasonosniji.
Darko Kaciga, Dubrovčanin
PS
Ceterum censeo…uostalom mislim da treba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo svima koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Ministarstvo turizma; 3), a mostu preko Rijeke
dubrovačke vratiti njegovo časno, izvorno ime.
DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE
Rešetke
Na Ilijinoj glavici, u blizini trafike, neposredno uz kontejnere za smeće,
izgrađen je odvod za vodu s rešetkama. I sve je to u redu, posebno u
prigodi jačih oborina, ali je pitanje
što će velika daska ispod rešetaka?
Ne vjerujem da je zaboravljena, ali…
razlog ne znam, no pretpostavljam
kakve sve posljedice može
prouzročiti začepljenje…
Zdravko Trojanović Trojo
Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi se ne vraćaju.
GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013.
3
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA /
RASKRINKAJMO IZDAJICE, PREVIŠE IH JE (2)
Tko su to izdajnici i koga
to treba raskrinkati?
Ne ulazeći u neka autoričina razmišljanja s kojima se i ja slažem (čisto iz tehničkih
razloga), nazivati nekoga, danas u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj, IZDAJNIKOM,
podsjeća me na vremena kada su se izdajnicima nazivali svi oni koji nisu mislili kao
onaj glavni („Tko ne glasa za druga Tita, smatramo ga za bandita“)
Ponekad, moram priznati da
sam stoga nemaran, pročitam
vaš cijenjeni list. Ovaj put do
mene je došao GLAS GRADA,
br. 409 od 18. siječnja 2013.g.
Odmah na početku, a na
stranici 4. izvjesna gospođa ili
gospođica, svejedno, Terezija
(Teica) Margaretić, piše tekst,
koji nosi naslov: „RASKRINKAJMO IZDAJICE, PREVIŠE IH
JE“. Taj naslov naveo me na
želju da do kraja pročitam što
to, i koga to citirana autorica,
tako grubo naziva i blati.
Slijede podnaslovi, koji negiraju jedan drugoga, a onda opet
velikim slovima (kao da viče)
autorica piše „NE DOZVOLIMO, DA OVAJ NAŠ GRAD
PADNE U RUKE TUĐINA“. Ne
znam je li autorica bila u službi
neke od političkih struktura
(vjerujem da nije), pa je baš u
ovo predizborno vrijeme željela nekoga „raskrinkati, kao
izdajnika, jer ih je previše“. Ne
ulazeći u neka njena razmišljanja s kojima se i ja slažem
(čisto iz tehničkih razloga), nazivati nekoga, danas u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj
IZDAJNIKOM, podsjeća me na
vremena kada su se izdajnicima nazivali svi oni koji nisu
mislili kao onaj glavni („Tko ne
glasa za druga Tita, smatramo
ga za bandita“). Vrlo dobro se
sjećam tih vremena i na svu
sreću, nisam ih ni razumio, pa
mi nisu ni smetali, sve do moje
punoljetnosti i početka razmišljanja svojom glavom. U tekstu
autorice opet se spominju izdajnici, ali ovaj put se valjda oni
nalaze u saborskim zastupnicima koji su donijeli Zakone
ovakve kakve imamo. Ja ne
mislim da su naši saborski zastupnici izdajnici i da ih treba
raskrinkati, jer sam ih i ja i autorica citiranog članka, i veliki
broj građana koji žive u ovoj
zemlji, birao.
Naravno, radi se o onom famoznom pamfletu „Srđ je naš“.
Pa naravno da je naš. Nikada
4
ga nama nitko neće ni uzeti, jer
su za taj naš Srđ, kao i za cijelu nam Hrvatsku, dali živote
mnogi mladi i stari ljudi, u želji
da imamo ovo što imamo. Nije
potrebno upotrebljavati teške
riječi, jer postoji želja slobodnih ljudi u slobodnoj zemlji, da
rade i grade u zemlji gdje im
se to isplati i gdje im to Zakoni
omogućuju. Dubrovnik je grad
(namjerno pišem „grad“malim
slovom, jer mislim na cijeli Dubrovnik i sva ona naselja koja
mu povijesno pripadaju, ne
postoji od jučer. Od njegovog
postanka, pa do danas u njemu su živjeli, usudim se reći,
milioni ljudi, sa jako puno različitih mišljenja. Dubrovnik nije
grad „GOSPARA“, nego i
GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013.
sirotinje, sa njegove periferije i
okolnih naselja. Mijenjao se i
mijenja se svakodnevno. To je
neminovan prirodni proces,
koji nije moguće zaustaviti. To
je evolucija. Netko hoće graditi na platou Srđa. Pa neka gradi. Kako to Dubrovnik može
izgubiti svoj duh(tu autorica
citira gospara Benića) i nestati,
ako se uredi plato Srđa onako
kako su to vlasnici (legalni vlasnici tih građevinskih parcela)
zamislili. Dubrovnik nije od vazda niti će postojati do kraja svijeta. Mijenja se kao što se
mijenjaju i Zagreb i Split i Osijek i Koprivnica i svi ostali manji i veći gradovi naše zemlje.
Što to hoće autorica? Ne
vjerujem (a ko zna), da bi ona
zabranila da u Dubrovniku žive
i sa sobom donose svoje
običaje i svoje navike, svi oni
koji to hoće i koji mu žele dobro, kao i državi Hrvatskoj. U
Domovinskom ratu grad Dubrovnik, branili su mnogi ljudi
koji u njemu nikada nisu živjeli. Pa zar im sada zabraniti da
dođu i da žive ovdje u gradu
Gundulića, Držića, Boškovića,
Luka Paljetka , Masle, Dulčića
ili Pulitike, Sorkočevića ili Luke
Ciganovića. Nikada na to
nećemo pristati, jer ovo je NAŠ
grad, slobodan i sretan što u
njemu mogu živjeti svi oni koji
vole njegovu povijest i sadašnjost. A gradnja na Srđu je previše bezvrijedna, da bi se stoga nekoga nazvalo IZDAJNIKOM. To niti je domoljubno, niti
je normalno.
Autorica spominje neke geologe i hidro-geologe, koji se
boje da bi izgradnja na Srđu
mogla izmijeniti podzemne tokove vode koju imamo. Ni to nije
točno, jer sva atmosferska i
podzemna voda sa platoa
Srđa, nema nikakve veze sa
bogatstvom izvorskih voda
koju nam je Bog dao. Na koncu iz kakve se to apatije mi
sada moramo probuditi, kako
kaže autorica, i da dignemo
svoj glas, jer smo prevareni. Pa
zar autorica nije bila suglasna
da od jednoumne, neprirodne
tvorevine, sa društveno-političkim sistemom, koji nam nije
bio sklon napravimo državu po
svojoj mjeri. Možda bi ona opet
pravila revolucije i da ginemo,
jer eto netko hoće da na svojoj
zemlji gradi ono što mu nitko
nije zabranio. Gluposti.
Naravno da su kroz povijest
narodi nastajali i nestajali „Što
će biti s nama“, piše autorica?
Štovana Terezija, točno je da
su kroz povijest narodi nastajali i nestajali. „…Bez pomoći
višnjeg s nebi, svijet je stvarnost svijem bjeguća. Satiru se
sama u sebi silna carstva i
moguća…“Ovako su pisali
dubrovački velikani, jer su znali
da ništa nije vječno osim Boga.
Pročitajte samo Vojnovićevu
Dubrovačku trilogiju, pa će te
vidjeti kako države nastaju, cvjetaju i nestaju. Hvala Bogu,
nadam se da se gospođa ili
gospođica Margaretić malo zanijela, pa joj opraštam, jer izgleda nije znala što govori.
Jozo Marčinko, L. Beritića
15, Dubrovnik
/ PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
BEZ PUNO BUKE I BRUKE
Državu su pretvorili u čaršiju
Kako netko može imati veliku kuću u starome Gradu Dubrovniku, a jesti u pučkoj kuhinji, i ko to odlučuje?
Kako je moguće da netko ima veliku stranu mirovinu, a jede u pučkoj kuhinji?
Prijedlog kako riješiti tri krucijalna proble- dame, da se otvore ustanove odnosno sve doprinose, a postojeću zgradu bi iznama a to je pitanje zdravstvenog i spolnog agencije, da ne kažem javne kuće jer se jmio ili prodao, jer njeno održavanje u
odgoja, energetike i pučke kuhinje. Prvo ljudi jeze na taj naziv. Osobe koje žele da Gradu Dubrovniku je skupo. Moj prijatelj
idemo riješiti pitanje zdravstvenog odgo- se bave najstarijim zanatom osigurajmo kaže da bi još uposlio par inžinjera smjer
ja između Ministarstva zdravlja i Crkve. im zdravstveno, mirovinsko i plaću i da se visoka struja, i na taj način poboljšao rad
Prvo trebamo odabrati dva susjedna oto- smanji broj spolno prenosivih bolesti.
HEP-a, i smanjio broj funkcionera i činovnika; na jednome će biti predstavnici od Neki zdravstveni i spolni odgoj povezuju ka.
gospodina ministra Jovanovića, a na s homoseksualcima, a u novinama sam Treće pitanje u svezi Pučke kuhinje u
drugom otoku predstavnici Grozda. Tu ih našla jedan podatak, da država godišnje Gružu. Jedne subote su me sreli neki pozostavimo jednu godinu pa ćemo vidjeti homoseksualnoj udruzi daje 3 milijuna nanici u Gružu i pitali me dva pitanja u
rezultate jednih i drugih. Bez puno buke i kuna, od nas poreznih obveznika i plus svezi Pučke kuhinje. Prvo je pitanje bilo
bruke, bolje rečeno: tresla se brda a rodio kune da bi se osigurala smotra homosek- kako netko može imati veliku kuću u
se miš.
sualaca. Pošto država daje 3 milijuna kuna starome Gradu Dubrovniku, a jesti u
Ja sam osoba koja tražim konkretne re- za gore navedenu udrugu, zašto gospodo pučkoj kuhinji, i ko to odlučuje? Odgovozultate, a ne prazne priče; što je ko kome ne napišemo dopis Vladi Hrvatskoj da se rila sam im da se obrate Gradu Dubrovnirekao, cijelu državu su pretvorili u čaršiju, taj novac iskoristiti za pravu stvar ,npr. prvi ku i Centru za socijalnu skrb. Drugo pia to nije dobro. Moj bivši tehničar je imao milijun kuna za učenike i studente lošijeg tanje kako osoba može imati veliku stranu
jednu dobru uzrečicu „Dite materi“, i time imovinskog stanja, drugi milijun kuna mirovinu, a jesti u pučkoj kuhinji?
je sve rekao, za pametna čovika dosta.
uložiti u kadrove koji nam hitno trebaju za Isti odgovor sam dala kao i za prvo pitanPitanje adolescenata (14-19 god.) koji se razvoj gospodarstva, treći milijun kuna za je. Pučanstvo samo kuka na vlast Repubbave eskortom, i odraslih osoba od (19- elementarne nepogode kao što su: like Hrvatske, ali nema snage javno
30.g.) koji se isto bave eskortom, jer os- poplave (uređivanje nasipa uz rijeku itd) i priznati ni sebi i drugima da su oni odabobe iznad 30 god. su stare za eskort.
potresi. Ako država izdvaja još 1 milijun rali tu vlast.
Što se tiče adolescenata to neka riješi kuna za osiguranje smotre homoseksua- Svake četiri godine glasujete za HDZ ili
Ministarstvo zdravlja, a što se tiče ovih star- laca, onda pola milijuna kuna dati policiji SDP, i dobro znamo da se te dvije stranke
ijih to neka riješi Vlada Republike Hrvatske. pa neka oni odluče u što će uložiti, a pola naizmjenično mijenjaju.
Eskort bi mi stariji preveli u riječ prostituci- milijuna kuna za homoseksualnu udrugu. Znam da ću uraditi buru s ovim mojim
ju, koji je najstariji posao na ovom svijetu, Drugo pitanje - HEP. Moj prijatelj iz Župe člankom, čak sam se povukla iz političke
čak datira iz starog vijeka. Eskort dame u dubrovačke ovako je rekao: Zamislite dok- stranke jer sam shvatila da je svim predHrvatskoj služe za relaksaciju novo torice, hidrocentrala u Platu, a upravna sjednicima stranaka najvažnije prodavati
pečenih biznismena, koji su bez kapi znoja zgrada u Dubrovniku, to Nijemac ne bi maglu i doći do funkcije saborskog zasdošli do bogatstva, a to smo svi odgovor- dopustio, on bi napravio novu Upravnu tupnika, čija je mjesečna plaća par
ni. Pa imam prijedlog za odrasle eskort zgradu u Platu i Župi dubrovačkoj plaćao liječničkih plaća. Katica Šarac, dr.med.
POJAVA MOGUĆEG NEOJUGOSLAVENSTVA KOD HRVATSKIH POLITIČARA
S kojim motivom se Zoran Milanović
poklonio Srbima u Beogradu?
Suradnja i dobri odnosi gdje su tijekovi
kapitala i radne snage neumoljivi je razumno, ali skidanje gaća Srbima što je kulminiralo sramotnim posjetom predsjednika vlade RH Zorana Milanovića Srbiji više
je nego skandalozno. Umjesto
državničkog posjeta, crvenog tepiha, intoniranja državnih himni, doživjeli smo sramotno podilaženje agresoru na Republiku
Hrvatsku. Dok je predsjednik vlade Srbije
Ivica Dačić na reveru imao zastavu Srbije,
Zoran Milanović nije imao nikakvog hrvatskog obilježja.
Dok hrvatska nacionalna manjina u Srbiji
nema nikakva ustavna prava, niti svog zastupnika u Skupštini Srbije, srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj je najprivilegiranija nacionalna manjina u svijetu na koju
se troše enormne svote novca hrvatskih
poreznih obveznika. Umjesto politike reciprociteta, kao i bivše vlade, tako i današnja vlada jednostavno Srbima podilazi i
skidaju gaće što upućuje na pojavu mogućeg neojugoslavenstva kod hrvatskih
političara.
I upravo taj posjet dolazi kad je ministrica
vanjskih poslova RH Vesna Pusić najavila
moguće odustajanje od tužbe protiv Srbije zbog agresije na Hrvatsku, davanja
Registra hrvatskih branitelja i Srbima na
uvid, uvođenja dvojezičnosti (ćirilički Vukovar) u najveći simbol stradanja hrvatskog
naroda u Domovinskom ratu – Vukovar,
uvođenja internetskog verbalnog delikta,
napada ministara u vladi RH na katoličku
crkvu zbog uvođenja globalizacijskog
antihrvatskog zdravstvenog odgoja, u vrijeme bombaških terorističkih aktivnosti u
Zagrebu, nespremnosti Srbije da prizna
agresiju na Hrvatsku, kada Srbi od Haškog
suda traže reviziju presude hrvatskim generalima, kada Srpska akademija znanosti
svojata Ivana Gundulića i Marina Držića,
a još je svježa izjava predsjednika države
da se u postupku državnog razgraničenja neće svađati sa Srbima oko jednog
malog otočića na Dunavu gdje bi Šarengradsku i Vukovarsku adu prepustili Srbiji.
Posjet koji je trebao obilježiti nove odnose
sa Srbijom sa pozicije hrvatskih državnih
i nacionalnih interesa je čisti promašaj, i
sa pravom se pitamo s kojim motivom se
Zoran Milanović poklonio Srbima u Beogradu.
Pero Grkeš, predsjednik Županijskog
vijeća HČSP-a DN županije
GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013.
5
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA /
PRIOPĆENJE ZA MEDIJE INICIJATIVE SRĐ JE NAŠ, ZELENA AKCIJA
Postoje mnogi prikriveni troškovi za
građane Dubrovnika
Golf RESORT na platou Srđa je nekretninski projekt bez cjelovite analize
troškova i koristi projekta - poručuju stručnjaci Instituta za turizam i
Instituta Ivo Pilar
Ovih dana smo sa svih strana u medijima
bombardirani pričom o golf RESORTU na
Srđu kao velikom investicijskom projektu
koji će napuniti gradsku i državnu blagajnu i donijeti zapošljavanje. Zbog tih se
razloga u drugi plan stavljaju utjecaj na
okoliš i prirodu te činjenica da će gotovo
cijeli Srđ biti u vlasništvu jedne privatne
tvrtke, zauvijek nedostupan građanima
Dubrovnika. Stoga smo zamolili relevantne stručnjake iz instituta Ivo Pilar, Instituta za turizam i sa Ekonomskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu da analiziraju i daju
mišljenje o studiji: “Utjecaj projekta “Golf
park Dubrovnik” na lokalnu ekonomiju
grada Dubrovnika”, koju je izradila tvrtka
Effect d.o.o iz Dubrovnika za tvrtku Golf
razvoj.
Dr. sc. Ivo Kunst, iz Instituta za turizam, je
u recenziji studije naveo slijedeće:
“...točnost velike vecěine izračuna u
razmatranoj studiji je samo orijentacijskog
karaktera, a što je posljedica činjenice da
se oni uvelike temelje na nizu subjektivnih
procjena autora studije (primjerice, prodajne cijene, broj zaposlenih i njihova primanja, očekivana iskorištenost smještajnih objekata, pretpostavljeni prihod kompleksa u godini tržišne normalizacije,
vrijednost ugrađenih domacěih proizvoda
i usluga i slično), pri čemu ‘izračun’ turističkog multiplikatora valja shvacěati samo
na hipotetskoj razini, posebno valja ukazati na činjenicu da metodološki pristup
mjerenja utjecaja projekta na lokalnu
ekonomiju izrazito jednodimenzionalan te
pogoduje potrebama investitora.”.
Institut za turizam je mišljenja da je sadržaj
studije povijesni anakronizam koji nikako
nije primjeren dostignutoj razini društvenoekonomskog i političkog razvoja Hrvatske.
Samim tim, metodološki pristup autora
predmetne studije valja zamijeniti boljim,
a što podrazumijeva izradu cjelovite analize troškova i koristi projekta (cost benefit analysis) prema uobičajenoj međunarodnoj metodologiji. Istodobno u studiji se
posve zaboravlja (prešucěuje) bitna činjenica da se projekt, ponajviše u želji da
se osigura maksimalni povrat na investiciju
privatnoj poduzetničkoj grupaciji, u velikoj
mjeri oglušuje na velik broj (direktivnih)
županijskih prostorno-planskih odrednica.
“U takvim uvjetima, ulazak u realizaciju
projekta, bez njegove prethodne prilagodbe kako važecěim (županijskim) prostorno-planskim odrednicama, tako i interesima relevantnih razvojnih dionika na
lokalnoj razini, ukazivala bi na činjenicu
da bogati pojedinci mogu u Hrvatskoj činiti
što hocěe, čime bi Hrvatska i njeno zakonodavstvo implicite poprimile bitne
značajke tzv. ‘banana država’.”, navodi
dr.sc. Ivo Kunst.
Dr.sc. Saša Poljanec-Borić sa Instituta Ivo
Pilar navodi sljedeće: “Studija polazi od
pretpostavke da je projekt „Golf park Dubrovnik“ zapravo „koncept najbolje uporabe“ na lokaciji platoa Srđa za vrijednosni lanac turističke ponude u Dubrovniku u
cjelini. U tom smislu u predmetnoj studiji
manjka uvid u dokumentacijska uporišta
koja ekonomski i razvojno opravdavaju tu
polaznu pretpostavku. Takva dokumentacijska uporišta mogu biti: „Glavni plan
razvoja turizma Dubrovačko-neretvanske
županije“ i Analiza troškova i koristi (CostBenefit Analysis) projekta Golf park Dubrovnik. Bez spomenutih dokumentacijskih uporišta, predmetna studija ima
arbitrarni institucionalni položaj te ne predstavlja obvezujući dokument. Nadalje,
Studija ne može nadomjestiti „Analizu
troškova i koristi projekta“ jer niti strukturom niti sadržajem ne odgovara uobičajenom formatu tog dokumenta. Naime,
analiza troškova i koristi pojedinog projekta tipično, u jasno definiranoj strukturi
obaveznih elemenata analize, donosi diskontiranu financijsku sliku troškova i koristi za svaku pojedinu godinu vremenskog horizonta projekta, uzimajući u obzir
jasno definiran opseg dionika promatranog projekta.
mARKETIN
T: 020 358 980 F: 020 311 992
6
GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013.
Iz analize planiranih troškova od ukupno
6.5 milijardi kuna, samo će pet posto biti
uloženo u igralište za golf, dok se čak 61%
posto planira uložiti u građevinske objekte
od čega vile čine čak 33%. Sadržaji namijenjeni za šport i rekreaciju građana
iznose 1% projekta jednako kao i komunalni doprinos.
Dr. sc. Vladimir Cvijanović sa Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u
svom dopisu stručnom savjetodavnom
povjerenstvu za procjenu utjecaja zahvata na okoliš za projekt golf RESORTA na
Srđu navodi da je “dokument „Utjecaj projekta “Golf park Dubrovnik” na lokalnu
ekonomiju grada Dubrovnika“, koji predstavlja službenu studiju na kojoj se temelji strategija Dubrovnika prema ovom projektu netočan, nedostatan i navodi na krivi
zaključak da je projekt o kojemu je riječ
opravdan.”. Dr. Cvijanović navodi kako
studija nije napravljena prema pravilima
financijske struke, u njoj sadržane tvrdnje
su u kontradikciji jedna sa drugom te zaključuje: “Javni interes grada Dubrovnika
odnosno njegovih građanki i građana stoga se ne može temeljiti na ovakvom dokumentu. Smatram da bi svaka drugačija
odluka od odbacivanja ove tzv. „studije“
bila suprotna javnom interesu kako grada Dubrovnika, tako i Republike Hrvatske.”
Osim ovih konkretnih podatak zabrinjavaju i činjenice da predstavnici Golf-razvoja u javnosti spominju i veće iznose od
navedenih u studiji, te iznose sasvim nerealne brojke o zapošljavanju, a postavlja
se pitanje i je li investitor uopće likvidan s
obzirom na podizanje kredita od 675 milijuna kuna (90 milijuna eura) u 2011. godini. Stoga ne čudi da dotični inzistiraju na
gradnji nekretnina umjesto na golfu i što
se u prvoj fazi projekta planira izgraditi 39
vila na obodu Srđa s pogledom na Grad i
samo mali golf od devet rupa, vjerojatno
da bi se ostvarilo financiranje daljnjih faza
projekta. Povrh toga, postoje mnogi
prikriveni troškovi za građane Dubrovnika, jer infrastruktura izvan područja projekta (poput trafostanice i pristupnih cesta) nisu uračunati u troškove, a i komunalna naknada će se vraćati investitoru
kao sufinanciranje projekta. ”, - izjavio je
Đuro Capor u ime Inicijative Srđ je naš.
Đuro Capor, Srđ je naš,
dr.sc. Ivo Kunst, Insititut za turizam,
dr.sc. Vladimir Cvijanović, Ekonomski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu
[email protected]
/ PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST SINDIKATA UMIROVLJENIKA HRVATSKE – PODRUŽNICA
DUBROVNIK
Kvaliteta društva se ogleda u
odnosu prema nemoćnima
Sindikat umirovljenika inicira HITNO uvođenje socijalnih potpora za starije
od 65 godina kao jednu od početnih mjera u borbi protiv siromaštva.
Sindikat umirovljenika Hrvatske inicira HITNO uvođenje tzv. stalnih potpora za osobe starije od 65 godina, a koje ne primaju mirovine ni po kojoj osnovi. Popis
stanovništva i analiza pokazala je poraznu
statistiku: u Hrvatskoj živi 120.000 osoba
, starijih od 65 godina, a koje ne primaju
mirovinu. Istovremeno, broj onih koji u
ovoj kategoriji stanovništva redovito primaju socijalnu pomoć je minoran, stoga
su nove potpore za osobe starije od 65
godina neophodne.
Riječ je o novom socijalnom pravu koje bi
se financiralo iz proračuna i ne bi se trebalo brkati s pojmom „mirovina“, pošto je
pravo na mirovinu kao redovno primanje,
temeljeno na uplatama mirovinskog doprinosa tijekom radnog vijeka. Nova vrsta
socijalnih potpora izravna je mjera u
sprečavanju bijede starije populacije, koja
je najranjivija skupina kada govorimo o
riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.
U situaciji duboke ekonomske krize, koja
dominira hrvatskom svakodnevnicom već
5 godina, može se olako reći da nema
dovoljno novca za ove, početne mjere, za
borbu protiv siromaštva, diskriminacije i
socijalne isključivosti, ali kriza ne amnestira vladu i nadležno ministarstvo od obveze
sprečavanja bijede. Kada se radi o starijoj populaciji, Ministarstvo socijalne politike i mladih, nije pokazalo potreban senzibilitet prema starijoj populaciji.
Napominjemo to stoga što je jasno da nisu
u puno boljoj situaciji ni umirovljenici koji
su zaradili svoje mirovine. Primjerice,
najniža mirovina stečena radom za 15
godina staža iznosi oko 850 kuna, dok više
od polovice svih umirovljenika ima primanja manja od 2.000 kn mjesečno. Svi
navedeni iznosi nedostatni su za bilo kakvo dostojno preživljavanje. Stoga je većina umirovljenika u kategoriji onih kojima
je potrebna socijalna pomoć. Osim što je
neophodno povećati uvjet staža za mirovine stečene radom na 20 godina, te uvesti
minimalnu mirovinu koja osigurava osnovno preživljavanje, potrebno je pronaći
dodatna sredstva za socijalno
najugroženije. Jer kvaliteta društva se
ogleda u odnosu prema nemoćnima, a to
populacija iznad 65 godina sigurno jest.
Potrebne uštede vlada i ministarstvo može
pronaći na brojnim mjestima, agencijama,
službama i projektima koji bespotrebno i
neumjereno rasipaju proračunski novac.
Predlaže se i mjera izjednačavanja subvencija za državne i privatne domove
umirovljenika. Cijena smještaja u državnim
domovima iznosi oko 2.500 kn, dok se u
privatnim penje do 6.000 kn. Ukoliko bi
se subvencija za obje vrste izjednačila,
padala bi cijena privatnih domova. Danas
je činjenica da samo imućniji umirovljenici mogu sebi priuštiti dom. Naime, broj
raspoloživih mjesta u državnim domovima umirovljenika je 10.700, dok je zahtjeva za smještaj 59.700. Lista čekanja duga
i po 10 godina kazuje da ćemo uskoro
zajedno sa molbom za zaposlenje pisati i
aplikaciju za dom umirovljenika. Što je sigurno, sigurno je. Novih kapaciteta za starije osobe nema, u Dubrovniku nije sagrađen već 20 godina, a broj onih koji
mogu sebi priuštiti smještaj u privatnim
domovima, zanemariv je.
Europska praksa poznaje i niz drugih
mjera kojima se sprječava ili dokida siromaštvo starijih osoba. Hrvatska , nažalost,
takve strategije nema.
Nadamo se da će posebni interes iskazati i nadležno ministarstvo u čijem imenu
nisu izrijekom spomenuti stariji građani,
ali su nažalost upravo oni danas
najugroženija
socijalna
skupina
stanovništva.
Vesna Mijović, umirovljeni profesor
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST UDRUGE DUBROVNIK REGIJA
Zakon koji će Hrvatsku baciti na koljena
Članak 18. predloženog Zakona, osim prodaje javnih dobara, omogućava i oduzimanje privatnog zemljišta
u korist privatnog investitora ako se utvrdi da je to važno za realizaciju nekog strateškog investicijskog
projekta. Drugim riječima radi se o ozakonjenoj otimačini vaše djedovine u korist ulaska stranog kapitala
Ovih dana hrvatsku javnost uzdrmala je
najava ubrzane procedure donošenja novog Zakona o strateškim investicijskim
projektima Republike Hrvatske. Novi je to
zakon koji će Hrvatsku baciti na koljena,
a Hrvate dovesti u situaciju da nakon 14
stoljeća opstojnosti na svojoj djedovini,
postanu stranci u rođenoj zemlji. Prethodne Vlade Republike Hrvatske su od
osamostaljenja Hrvatske prodavale
državne tvrtke i javno dobro pod izlikom
gospodarskog napretka Hrvatske, no
prosječan Hrvat od takve prodaje nije
imao nikakve koristi, a gospodarski napredak je u pravilu bio korak naprijed, nazad
dva. Odrekli smo se najprofitabilnijih hrvatskih firmi u korist ulaska stranog kapitala, a zarada od njihove prodaje uglavnom je, umjesto u unaprjeđenje infrastrukture i gospodarstva, odlazila na pokrivanje tekućih troškova. Istovremeno su sve
dosadašnje vlade zaduživale Hrvatsku, a
njene građane postupno dovodile u rop-
sko dužnički položaj, pa je danas svaki
građanin Republike Hrvatske dužnik
odmah po rođenju. Kao da to nije bilo
dosta, kao da smo premalo poniženi, ova
trenutna Vlada RH priprema novi zakon
kojim će Hrvatska biti dokrajčena, a Hrvati će konačno postati svoji na tuđem.
Naime novim zakonom će, usvoji li se, biti
dozvoljena rasprodaja i onih nacionalnih
svetinja u koje nikad nitko nije dirao. Sve
će biti na prodaju, od voda i šuma, preko
oranica i pašnjaka, do pomorskog dobra
i rijetkih preostalih hrvatskih firmi, a da narod koji je birao vlast nitko ništa neće pitati. Članak 18. predloženog Zakona, osim
prodaje javnih dobara, omogućava i oduzimanje privatnog zemljišta u korist privatnog investitora ako se utvrdi da je to važno
za realizaciju nekog strateškog investicijskog projekta. Drugim riječima radi se
o ozakonjenoj otimačini vaše djedovine u
korist ulaska stranog kapitala.
Mi iz Udruge Dubrovnik Regija smatramo
da nitko, bez obzira što je narod birao ovu
vlast, nema mandat da o tako bitnim
strateškim pitanjima, koja se tiču opstojnosti hrvatskog naroda, donosi odluke
bez suglasnosti naroda. Sva javna dobra,
sve šume i vode, obala, more, rudna i ina
bogatstva Hrvatske nisu ničija privatna
prćija i u vlasništvu su ovoga naroda i nitko, ali baš nitko nema pravo njima raspolagati onako kako se njemu prohtije. Privatno vlasništvo se nikad i pod nikakvim
okolnostima ne smije dovoditi u pitanje, a
nasilno izvlašćenje, koje je predviđeno
ovim zakonom, držimo otimačinom.
Zbog svega navedenog pozivamo sve hrvatske građane i institucije pravne države,
političke stranke i ostale čimbenike hrvatskog javnog života da se svi zajedno
odupremo ovoj nasilnoj otimačini koja će
nas dovesti u situaciju da svojim potomcima ostavimo jedno veliko ništa i da ih
dovedemo u situaciju da budu svoji na
tuđem. Udruga Dubrovnik Regija
GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013.
7
UČIMO HRVATSKI
Kabeli ili kablovi?
Od kada je električne struje, od tada je i
električnih provodnika, kojima ta struja
teče od generatora u kojemu je nastala
pa do potrošača / korisnika. Provodnik je
bakrena žica omotana nekim izolirajućim
materijalom. Iako je provodnik dobra hrvatska riječ za taj materijal, isto kao i za
njen sinonim vodič, ipak je uobičajen i više
korišten naziv kabel, pohrvaćena riječ engleskog podrijetla cable. Ta činjenica je
neosporiva i ne bi bilo razloga o tome
raspravljati da nije uobičajene i uvriježene
prakse pogrešno raširenog naziva za
množinu koji glasi kablovi, umjesto jedino ispravno kabeli. S obzirom na široko
korištenje toga materijala, od prijenosa
električne struje na velike udaljenosti pa
do priključka kućanskih aparatića u električnu mrežu, možemo mirne duše reći da
nema osobe koja nije bila u prilici ili po-
trebi imati s njima nekoga posla. To ujedno znači da korisnici moraju znati i imenovati tu stvar, što velika većina “običnih”
ljudi, ali nažalost i onih čije je zanimanje
da se time bave, izgovara i imenuje
pogrešno kako je prije rečeno. Budući da
je zbog pogrešnog izgovora naziva toga
materijala u množini, nastao jezični problem nepostojećeg “nepostojanog e”,
pogledajmo što o tome kažu stručnjaci
za jezik. Gospođa Ljiljana Šarić iz Instituta za jezik i jezikoslovlje piše: “ … pa ipak,
govori se i piše o oštećenim kablovima u
zemlji prigodom građevinskih radova, o
kablovskoj televiziji- poboljšanoj verziji
toga medija, o ostavljenim kablovima po
podu nakon izvođenja radova proširenja
telefonske mreže i td. U hrvatskom standardnom jeziku postoji samo jedan nepostojani samoglasnik, a to je samoglasnik a. Nepostojanoga e nema pa valja govoriti o kabelskoj televiziji, o ostavljenim
kabelima na podu nakon obavljenih radova, jer su pri tim radovima korišteni tele-
fonski kabeli, a ne kablovi, imamo kabelsku, a ne kablovsku televiziju. Doduše riječ
kablovi nećemo odbaciti, ona postoji i ima
svoju vrijednost, ali u sasvim drugačijem
kontekstu. Naime, u hrvatskom jeziku postoji riječ kabao s nepostojanim a i izgovoru kabla u genitivu jednine, odnosno
kablovi u nominativu množine. Kako imenica kabel nije imenica s nepostojanim a,
nepravilno se deklinira kao imenica kabao.” Navoditi druge autore koji su pisali
na ovu temu nema smisla, jer se sve svodi na isto, a to je da se riječi kabla i kablovi
smiju koristiti samo u odnosu na riječ kabao, a kabela i kabeli u odnosu na riječ
kabel. Objektivnosti radi, valja spomenuti
da jedino autori Anić i Goldstein u svome
Rječniku izjednačuju spomenute dvije
riječi i navode: kabao, G.jed. kabla, N
mn.kablovi, G.mn kablova , također za
riječ kabel kažu sve isto kao i za kabao.
To pišu u Rječniku hrvatskoga jezika, ali
u svom Pravopisnom rječniku izjašnjavaju se kao i ostali. T.K.
ULICAMA MOGA GRADA...
PIZZA, HOT DOG,
HAMBURGER,
PILETINA, ĆEVAPI,
POMMES FRITES,
PALAČINKE
Stara Mokošica
453 521
Irish pub
"The Gaffe"
Marende
ponedjeljakpetak
cijena 35.00kn
od
10.00h-15.00h
Kino Sloboda
LORAX: ZAŠTITNIK ŠUME – animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik
NEMOGUĆE – triler/drama
SVEĆENIKOVA DJECA – hrvatska
komedija/drama
MACHAN – komedija/drama
25.siječanj
19.30 Zimski kulturni program: FA Linđo
DvoranaVisia
KRŠ I LOM 3D – animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik
JADNICI – mjuzikl, drama
ODBJEGLI DJANGO – akcijski triler
PET LEGENDI 3D – animirani film
sinkroniziran na hrvatski jezik
27.siječanj
16.00 PRIJENOS BALETA IZ
BOLSHOI TEATRA:
Ludwig Minkus : LA BAYADERE
ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA, NAZOVITE MARKETING GLASA GRADA:
358 980 / 311 992, ILI SE JAVITE MAILOM: [email protected]
8
GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013.
CRVENI KRIŽ DUBROVNIK
Automobilisti i bikeri u akciji
Trkačke staze i adrenalin su članovi auto klubova Dubrovnik Racing
Team i Ragusa Racing nakratko zamijenili bolničkim okruženjem da
bi darovali krv. Ovo je prva akcija novoosnovanog aktiva kojeg je ok-
upio gospodin Dragan Serden. Akcija se održala 15. siječnja, a po prvi su put krv darovali: Dubravko Čikor, Mirko
Pendo, Juraj Popović, Marko Kortizija, Maro Slade, Roberto Zvono, Dragan Serden i Ivo Labaš, a krv su dali i Nikola
Serden i Nikša Stahor. Kolegama sa staze su se 17. siječnja
pridružili i bikeri. Prvi je put krv dao Željko Mirović, a akciji
su podržali i Vedran Žarak, Andrija Bratičević, Konsuelo
Končić, Dario Dragičević, Antonio Cukrov, Igor Bajac, Damir Tutić, Darko Marić, Boro Stražičić, Ivo Duplica, Maja Lukačević
Stražičić i Antun Lobrović.
GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA
Novo rukovodstvo
Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik na sjednici, održanoj
22.siječnja, imenovalo je novo rukovodstvo za mandatno
razdoblje od 2013. do 2017. godine. Za predsjednika je ponovno
izabran dr. Vicko Mihaljević, a novi potpredsjednici su Silva Mladošić i Jerko Matana. U nadzorni odbor izabrani su Kate Pendo, u funkciji predsjednice, te Miho Krečak i Tanja Franić kao
članovi. U novi odbor GDCK-a imenovani su dr. Vicko Mihal-
jević, Silva Mladošić, Jerko Matana, Krešimir Marković, Antun
Franković, Mirjana Beg i dr. Dolores Martinović. U skupštini koja
broji 19 članova nalaze se, pored gore navedenih članova odbora, još i Antonia Prišlić, Kate Pendo, Miho Krečak, Marko Soldo,
Tanja Franić, Snježana Holovka, Ljuba Siničić, Nestor Nestorov, Augusta Čikor, Perica Kopanica, Stanka Kodelli i Berislav
Bečić, koji je na ovoj sjednici imenovan počasnim članom.
AGROTURIZAM
Kad se ujedine Torcida i
Obje bande…
Pobjedničke ekipe Festivala zelene menestre i vina, Torcida
Konavle i Obje bande, obilježili su 17.siječnja svoju pobjedu
na Festivalu prigodnim čašćenjem koje je organizirano u pros-
torijama Torcide Konavle i Doma kulture na Grudi. Prigodnom čašćenju prisustvovale su sve natjecateljske ekipe s Festivala, članovi žirija,
organizatori i mnogobrojni navijači i prijatelji dviju pobjedničkih ekipa, a za dobar štimung pobrinuli su se DJ Žarak i DJ Bačvar. Podsjetimo, Torcida Konavle i Obje bande prilikom bodovanja osvojile su
identičnih 46 bodova, te je Festival na taj način po prvi put dobio
dvije pobjedničke ekipe. Agroturizam Konavle
GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013.
9
GRAD DUBROVNIK
PRIOPĆENJE/REAGIRANJE GRADA DUBROVNIKA O SASTANKU S TURISTIČKIM AGENCIJAMA I NAPLATI PRIJEVOZA
AUTOBUSIMA:
Razgovore s turističkim agencijama nastavit ćemo pojedinačno
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić
23.siječnja je trebao održati sastanak s
predstavnicima nekoliko dubrovačkih
turističkih agencija koje se bave prijevozom putnika od Luke Gruž do Pila.
Obzirom da je prethodno bio uživo u
programu Radio Dubrovnika te nije
mogao napustiti emisiju, opravdano je
kasnio na zakazani sastanak točno petnaest minuta.
Međutim, prethodno su predstavnici turističkih agencija napustili mjesto sastanka na inzistiranje predstavnika jedne
agencije koja u poslu o kojem je trebalo biti riječi sudjeluje s vrlo malim tržišnim
udjelom.
Gradonačelnik takvo ponašanje smatra
politički motiviranom provokacijom i
odbijanjem suradnje koje može naštetiti
svim turističkim agencijama. Međutim,
Grad Dubrovnik nastavit će pojedinačno
pregovarati s turističkim agencijama koje
se bave prijevozom putnika od Luke Gruž
do Pila i to prvenstveno s onima koje čine
najveći tržišni udjel.
Trend broja putnika na kružnim putovanjima pokazuje da je, usprkos najavi naplate prelaska autobusima preko Ilijine
glavice, Dubrovnik još uvijek razmjerno
povoljna i privlačna destinacija. Naime,
prema najavama, od svibnja do listopada 2013. godine u Dubrovnik će doći 825
tisuća putnika, odnosno 160 tisuća put-
nika više nego prošle godine, što čini porast
od 25 %. Povećanja su najizraženija u svibnju i rujnu, mjesecima u kojima je lani došlo
203 tisuće gostiju, a ove godine bit će ih 283
tisuće. Ovo povećanje turističkog prometa
dovest će do povećanja, a ne smanjenja prihoda za dubrovačke poduzetnike, trgovce,
ugostitelje, taksiste i autobusere.
Upravo zato, Grad Dubrovnik neće odustati
od naplate Naknade za prekomjernu upotrebu prometnica turističkim autobusima, kojom
će se omogućiti da sva ulaganja u prometnu
infrastrukturu, hortikulturno uređenje i čistoću
grada plaćaju izletnici koji su organizaciju izleta s broda unaprijed već platiti, a ne građani
Dubrovnika.“
PRIJEM
Mikulandra kod gradonačelnika Vlahušića
Dobitnika državne nagrade za šport „Franjo Bučar“ za životno djelo, Marinka Mikulandru, primio je 17.siječnja gradonačelnik Andro Vlahušić te mu čestitao na ovom vrijednom državnom priznanju i zahvalio na ustrajnom i vrijednom radu i doprinosu dubrovačkom športu. Razgovarali su
i o proslavi 80. godišnjice Jedriličarskog kluba Orsan, a
gradonačelnik je rekao kako će Grad Dubrovnik značajnim
novčanim iznosom poduprijeti kupnju novog broda Orsanu,
koji će nositi ime „Dubrovnik“, a trebao bi zaploviti do 1.
lipnja. Marinko Mikulandra je u dubrovačkom športu više
od 50 godina i jedan je od osnivača Dubrovačkog saveza
športova, na čijem je čelu bio osam godina. U svojoj karijeri bio je 10 godina igrač, a zatim jednako toliko i predsjednik GOŠK-a, a sada je predsjednik Jedriličarskog kluba Orsan. Jedini je dobitnik ove nagrade u Gradu Dubrovniku,
ali i u cijeloj Dubrovačko – neretvanskoj županiji, koja je najveće priznanje koje športaš u
Hrvatskoj može dobiti.
IDEJA GRADONAČELNIKA DOBILA ZELENO SVJETLO MINISTARSTVA FINANCIJA
Subvencije za zrakoplovne karte oslobođene poreza
Grad Dubrovnik primio je mišljenje Ministarstva financija - Porezne uprave kojeg potpisuje ravnateljica Nada Čavlović Smiljanec, a kojim se subvencije zrakoplovnih
karata za građane Grada Dubrovnika na
relaciji Dubrovnik – Zagreb i obratno
definiraju kao neoporezive. Nastavno na
sastanak gradonačelnika Andra Vlahušića
i ministra financija Slavka Linića koji se
održao 8. siječnja, Ministarstvo je sukladno odredbama zakona, odlučilo da Grad
Dubrovnik nije obvezan pri isplati odobrenog subvencioniranog iznosa građanima obračunati porez na dodanu vrijednost
te da se na subvenciju neće plaćati ni porez
na dohodak. Time se omogućavaju direktne isplate subvencija građanima na tekući
račun.
UPRAVNI ODJEL ZA OBRAZOVANJE, ŠPORT, SOCIJALNU SKRB I CIVILNO DRUŠTVO
Uspješnost korisnika gradskih kredita 83,3%
U Izvješću koje je Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo
pripremio gradonačelniku Vlahušiću,
potvrđeno je da je postotak prolaznosti i uspješnosti korisnika studentskih kredita
83,3%. Kreditiranje studenata dio je Obrazovne vertikale kroz koju Grad Dubrovnik
svakom svom mladom sugrađaninu omogućuje, da bez obzira na financijsko stanje
obitelji, ostvari maksimum svojih potencija10 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013.
la. Projekt kreditiranja započeo je u akademskoj godini 2010./2011., a Gradsko povjerenstvo od tada je odobrilo i Zagrebačkoj
banci proslijedilo 342 zahtjeva. Kredit trenutno koriste 202 studenta, za dvije namjene:
troškove života i školarinu. Jedini uvjet Grada za nastavak kreditiranja je redoviti upis u
narednu akademsku godinu. Grad Dubrovnik na godišnjoj razini za kreditiranje
studenata izdvaja 900,000 kuna.
PROJEKT ZRAČNI MOST
Info telefon
0800 - 2013
Grad Dubrovnik pokrenuo je besplatni info telefon u sklopu projekta Zračni most: 0800 2013, a linija je otvorena svakim radnim danom od 9 do 16
sati. Svrha ovog telefona je informiranje građana o mogućnostima
korištenja subvencija za letove Dubrovnik-Zagreb. Podsjetimo, na prijedlog gradonačelnika Grada Dubrovnika Andra Vlahušića, Gradsko
vijeće je donijelo odluku o subvencioniranju zračnog prijevoza na liniji
Dubrovnik – Zagreb i obratno za
građane Dubrovnika. Utvrđen je
iznos od 125 HRK za zrakoplovne
karte Dubrovnik - Zagreb u jednom
smjeru, a 250 HRK za povratnu kartu.
DOM UMIROVLJENIKA U GRUŽU
Nastavit će se i bez
suglasnosti susjeda
Izaslanstvo Grada Dubrovnika: gradonačelnik Andro Vlahušić, predsjednica Gradskog vijeća Olga Muratti te pročelnici Marita Daničić, Silva Vlašić i Miho Katičić obišli su
17.siječnja Hotel Gruž gdje su se
sastali sa vlasnikom susjedne parcele koji odbija dati suglasnost za
izgradnju Doma za starije u bivšem
hotelu Gruž. Naime, na aktualni projekt koji predviđa 54 smještajna mjesta ne može se izdati dozvola bez suglasnosti susjeda, ali je gradska uprava spremna reducirati projekt čime
suglasnosti više neće biti potrebne,
a ukoliko uvjeti za davanje suglasnosti i dalje budu nerealni i suprotni
zakonskim okvirima.
PRIOPĆENJE GRADA DUBROVNIKA O STIPENDIRANJU UČENIKA I STUDENATA
Grad Dubrovnik godišnje izdvaja milijun i
700 tisuća kuna za stipendije i potpore
Gradonačelnik Grada Dubrovnik Andro
Vlahušić, saborska zastupnica i
zamjenica gradonačelnika Tatjana
Šimac Bonačić i predsjednica Gradskog vijeća Olga Muratti primili su
17.siječnja učenike i studente odnosno njihove roditelje koji su u ovoj školskoj godini ostvarili pravo na stipendiju Grada Dubrovnika
Cilj Grada Dubrovnika je omogućiti
svakom svom djetetu obrazovanje do
krajnjih granica njegove mogućnosti,
bez obzira na financijsko stanje obitelji – istaknuo je gradonačelnik Vlahušić,
te dodao kako su stipendije dio mozaika ulaganja u mlade ljude i obrazovanje za koje vjeruje da će se Gradu
višestruko vratiti. Grad Dubrovnik na
godišnjoj razini za stipendije i potpore
izdvaja milijun i 700,000 kuna. Danas
su ugovor o stipendiranju dobila 63
učenika i studenta, a u prijateljskom
gradu Vukovaru Grad Dubrovnik stipendira pet studenata. Dio je to Obrazovne vertikale u kojoj se još i za projekte kreditiranja studenata izdvaja
900,000 kuna godišnje.
Zamjenica Šimac Bonačić rekla je kako
joj je bila čast voditi povjerenstvo za
dodjelu stipendija i svim stipendistima
poželjela uspjeh u njihovu obrazovanju, a predsjednica Muratti istaknula je
važnost pomoći koju lokalna zajednica pruža svojim mladim sugrađanima
u ostvarenju njihovih želja.
Grad Dubrovnik
OU za poslove gradonačelnika
NOVOSTI U GRADSKOM PRIJEVOZU
Nova linija za Solitudo, češći polasci za
Brsečine i Orašac
Korekcije voznog reda – bile su temom
sastanka gradonačelnika Andra
Vlahušića i direktora gradskog javnog
prijevoza Libertas Đura Deranje s predstavnicima mjesnih odbora i gradskih
kotareva. Kupnja šesnaest novih klimatiziranih autobusa, od kojih je dosad
isporučeno deset, omogućila je Libertasu bolje korištenje linija, a nabavka
malih autobusa omogućava uvođenje
prolazaka ulicama koje dosad nisu bile
obuhvaćene javnim prijevozom, kazao
je Đuro Deranja. Te mogućnosti
odmah će biti primijenjene na boljoj
povezanosti Nuncijate, češćim polascima linije br. 1 te uvođenjem nove
autobusne linije koja će prolaziti kroz
naselje Solitudo i okretati se pokraj autokampa. Predstavnici GK Gruž
predložili su da linija br. 7 prometuje i
neradnim danima, obzirom na to da je
mnogi koriste za posjete Općoj bolnici te da prvi polazak bude nešto kasnije kako bi je mogli koristiti stanovnici
Kantafiga i Gruža koji rade na Babinom kuku. Oba zahtjeva su opravdana
i bit će uvažena, najavio je gradonačelnik Vlahušić. Na zahtjev Mjesnog odbora Lapad do 1. ožujka uvest
će se posebna linija za auto-kamp
Solitudo koja će povezati taj dio Lapada, ali i rasteretiti liniju br. 6 u ljetnim
mjesecima. Mokošani su tražili postavljanje novih autobusnih stajališta te
direktnu vezu s OB Dubrovnik i u povratnom smjeru. Za čekaonicu na
Pobrježju Grad će osigurati mještani-
ma građevinski materijal. Prenijeli su i
primjedbe građana o neklimatiziranim
autobusima tijekom ljeta, međutim nabavkom novih autobusa, svi autobusi
koji prometuju na gradskim linijama bit
će klimatizirani. Gornja sela Orašca
predložila su kasnije polaske učeničkih
autobusa prema Gradu i OŠ Orašac, a
MO Zaton da povremeno autobus iz
Stare Mokošice produži do rasadnika
u Zatonu. Gradonačelnik je podržao
potrebu uvođenja linije između Mokošice i Zatona koja će Zatonjanima omogućiti bolju povezanost s Gradom, a
tijekom ljetnih mjeseci stanovnicima
Mokošice omogućiti kupanje na
plažama u Štikovici i Zatonu. Od ovog
ljeta uvest će se i češći polasci Libertasovih autobusa prema Brsečinama i
Orašcu, rekao je direktor Deranja. Najavljeno je i da će, odlukom Ministarstva znanosti obrazovanja i športa, biti
sufinanciran prijevoz učenika iz ruralnih
dijelova Grada sa 75 posto, čime će
školska djeca s tog područja ubuduće
plaćati samo 12,50 kn. Gradonačelnik
je najavio mogućnost prostorno-planskog planiranja veće autobusne stanice na području Orašca, kojom bi
Orašac postao prekrcajna stanica za
autobuse prema Gornjim selima, Trstenome i Brsečinama, a linija DubrovnikOrašac redovita gradska linija. Mjesni
odobri sa Šipana izrazili su zadovoljstvo načinom vožnje linije Suđurađ-Šipanska Luka te pozdravili uvođenje potpuno novog autobusa na toj liniji.
19. SIJEČNJA 2013.
Obilazak protupožarnih
putova i Gornjih sela
Kao krajnji cilj naglašena je potreba za izgradnjom Primorske ceste preko Primorja, Osojnika
pa do Mosta, koja bi Gornja sela Orašca približila
Gradu Dubrovniku
Protupožarne putove Sustjepan – Golubov kamen i nedavno probijeni Osojnik – Ljubač,
obišao je 19.siječnja gradonačelnik Andro
Vlahušić sa suradnicima i vatrogasnim zapovjednicima, a potom se u Gornjim selima sastao s
predstavnicima mjesnih odbora i mještanima.
Pod zapovjedništvom Stjepka Krilanovića,
zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Dubrovačkih vatrogasaca te Antuna Grčića,
zapovjednika Vatrogasne zajednice Dubrovnik,
čiste se i održavaju protupožarni putovi na području Grada. Sustjepan – Golubov kamen prva
je crta obrane dubrovačkog zaleđa od požara
na kojoj su postavljeni i rezervoari s vodom na
nekoliko lokacija u slučaju nemogućnosti prolaska vatrogasnih cisterni. Na Golubovu kamenu
postavljena je i kamera koja nadzire cijelu Mokošicu i Rijeku dubrovačku. Nanovo probijeni
protupožarni put Osojnik – Ljubač dug je tri kilometra, a za vrijeme sezone požara vatrogascima će biti od velikog značaja. Ovaj zajednički
obilazak organiziran je kako bismo utvrdili koliko dodatnih sredstva možemo uložiti u
održavanje i probijanje putova, istaknuo je
zapovjednik Grčić. Dijelom današnjeg
protupožarnog puta Sustjepan – Golubov kamen
nekoć je prolazila željeznica, a zahvaljujući radu
i trudu vatrogasaca ta je dionica danas u jako
dobrom stanju te će postavljanjem zaštitnih ograda za koje su u gradskom Proračunu već osigurana sredstva, postati sigurna pješačka i
biciklistička staza. U Proračunu je osiguran novac i za uređenje starog dubrovačkog vodovoda iz 1428. godine od Šumeta do Nuncijate, te
je ishođena lokacijska dozvola za protupožarnu
šetnicu dugu oko 10 kilometara od Nuncijate do
serpentina prema Golubovu kamenu. U
budućnosti bi ovo neiskorišteno bogatstvo pješačkih staza i prirode trebalo postati neizostavan dio turističke i razvojne slike Grada Dubrovnika, zaključio je gradonačelnik Vlahušić. Došavši u Gornja sela, gradonačelnik se u Kliševu sastao s predstavnicima mjesnog odbora te s njima razgovarao o radovima na mjesnoj vodovodnoj mreži te projektu izgradnje glavnog, magistralnog cjevovoda, investicije Grada i Vodovoda
teške 30 milijuna kuna za koji je raspisan natječaj.
Kliševo je četvrto selo, nakon Ljupča, Riđice i
Mravinjca koje će dobiti mjesnu mrežu, a projekt izgradnje glavnog cjevovoda obuhvaća
izgradnju vodosprema Gromača, Mravinjac i
Orašac te crpnih stanica Mrčevo i Orašac, na
koje će se potom spajati novoizgrađene mjesne
mreže. Gradonačelnik je s mještanima razgovarao i o drugim, manjim projektima čijim bi se
ostvarenjem poboljšala kvaliteta života u Gornjim selima. Kao krajnji cilj naglašena je potreba
za izgradnjom Primorske ceste preko Primorja,
Osojnika pa do Mosta, koja bi Gornja sela Orašca približila Gradu Dubrovniku.
GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 11
GRAD DUBROVNIK
GRADONAČELNIKOV DOPIS ŽUPANU
Spremni smo preuzeti troškove rada djelatnika
ambulante u povijesnoj jezgri
Gradonačelnik Andro Vlahušić uputio je
23.siječnja dopis županu Dubrovačko –
neretvanske županije Nikoli Dobroslaviću
o preuzimanju troškova rada djelatnika
ambulante u povijesnoj jezgri. Dopis
prenosimo u cijelosti: Stanovnici povijesne
jezgre Grada Dubrovnika godinama traže
od gradske uprave pronalaženje prostora za ambulantu. Grad Dubrovnik je 2010.
pronašao idealan prizemni prostor u Androvićevoj ulici, u neposrednoj blizini Prirodoslovnog muzeja, dostupan invalidima i starijima, jer nema nikakvih arhitektonskih prepreka.
Ambulanta bi primarno služila stanovnicima u Gradu, no dodatni razlozi za njeno
otvorenje su potrebe gostiju i posjetitelja
Dubrovnika, ne samo u glavnoj turističkoj
sezoni, već tijekom cijele godine zbog
brojnih posjetitelja na kružnim putovanjima. Nadalje, potreba za ambulantom u
povijesnoj jezgri pojavljuje se kod organizacije brojnih manifestacija poput Feste
Sv. Vlaha, otvorenja Dubrovačkih ljetnih
igara, dočeka Nove godine na Stradunu,
Dubrovačkog karnevala i dr.
Konstruktivnu sanaciju i uređenje ambulante financirao je Grad Dubrovnik kroz
Program obnove spomeničke cjeline Dubrovnika, putem Zavoda za obnovu Dubrovnika. Ukupni troškovi uređenja iznose
1.166.899,35 kn.
Grad Dubrovnik financirao je i nabavu
opreme i namještaja u vrijednosti od
71.701,25 kuna te
izradu atesta i certificiranja utjecaja
buke na prostor ambulante u vrijednosti
od 984,00 kn.
Odlukom
gradonačelnika Grad
Dubrovnik donirao je
cjelokupnu opremu
te dodijelio prostor
ukupne površine 64
metra četvorna u Androvićevoj ulici Domu
zdravlja bez naknade. 5. listopada
2010. organizirana je
UDRUZI „SLATKI ŽIVOT“
Grad Dubrovnik osigurao nabavu inzulinskih
pumpi
Predsjednika Udruge djece oboljele od šećerne bolesti i njihovih roditelja „Slatki
život“ Željka Jakovića i predsjednika Društva za zaštitu od šećerne bolesti Dubrovnik Iva Bratičevića, primio je 21.siječnja gradonačelnik Andro Vlahušić. Za
Udrugu „Slatki život“ Grad Dubrovnik je osigurao 80 tisuća kuna u Proračunu za
četiri inzulinske pumpe,
sukladno Zakonu o udrugama i Pozivu za predlaganje
programa i projekata u socijalnoj skrbi, skrbi o stradalnicima Domovinskog rata,
zdravstvenoj zaštiti i skrbi o
djeci i mladima za 2013.
godinu. Grad je također i
pokrovitelj 11. kongresa
osoba sa šećernom
bolešću Hrvatske koji će se
održati u Dubrovniku od 4.
do 7. travnja ove godine.
12 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013.
primopredaja prostora Ambulante Domu
zdravlja u Dubrovniku.
Dopisom od 26. listopada 2010., Grad
Dubrovnik suglasio se i podržao prijedlog Doma zdravlja Dubrovnik za izmjenu i
proširenje Mreže javne zdravstvene djelatnosti, kojim bi se osigurao dodatni tim
opće/obiteljske medicine za ambulantu u
povijesnoj jezgri Dubrovnika. Istovremeno
smo iskazali spremnost Grada Dubrovnika da, ukoliko se ne usvoji prijedlog o proširenju Mreže, snosi sve troškove funkcioniranja Ambulante u Androvićevoj ulici, što bi se reguliralo posebnim ugovorom
između Grada Dubrovnika i Doma zdravlja Dubrovnik.
U međuvremenu nas je ravnateljica Doma
zdravlja u Dubrovniku obavijestila da „Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ne
prihvaća financiranje rada jednog doktora medicine i jedne medicinske sestre, pri
tom ističući mišljenje na nema zapreke otvaranja ambulante na teret jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno jedinice lokalne samouprave, dok će
HZZO na uobičajeni način osigurati dodatnu količinu recepata i uputnica“.
Kao što možete vidjeti, Grad Dubrovnik
uložio je velike napore i financijska sredstva kako bi se zadovoljila potreba građana i posjetitelja Dubrovnika u oblasti javnog zdravstva. Stoga Vas obavještavamo
da je Grad Dubrovnik spreman preuzeti i
troškove rada djelatnika ambulante te Vas
molimo da poduzmete sve potrebne radnje kako bi ambulanta u povijesnoj jezgri
Dubrovnika što prije otpočela s radom.
S osobitim poštovanjem, Andro Vlahušić
Gradonačelnik
IZGRADNJA SUSTAVA ODVODNJE ŠTIKOVICALOZICA
Završetak radova do
kraja ožujka
O tijeku radova izgradnje sustava odvodnje
otpadnih voda u sklopu Projekta Jadran gradonačelnik Andro Vlahušić održao je
23.siječnja radni sastanak sa stručnim
službama Grada Dubrovnika, predstavnicima
Vodovoda i izvođača radova Brodomerkur i
Cesta Varaždin. Gradonačelnik je istaknuo
važnost koordinacije nadzora i izvođača na
dionici Štikovica-Lozica kako bi se cesta prema Gradu prohodila do kraja ožujka. Ovo je
jedini pristup Gradu Dubrovniku sa zapada,
jer Dubrovnik nema obilaznicu. Uz to, gradilište je otvoreno na nekoliko lokacija i promet
reguliraju semafori, pa je prometovanje usporeno. Stoga je potrebno da se radovi završe
u najkraćem mogućem roku, naglasio je gradonačelnik Vlahušić.
18. SIJEČNJA 2013.
FESTA 2013 DUBROVNIK
Producenti izabrali Dubrovnik
Humanitarna namjena –
obnova Crkve sv. Vlaha
Gradonačelnik Andro Vlahušić održao je 18.siječnja sastanak s predstavnicima indijske producentske kuće FOX star studios India. Prema najavi sa sastanka, Indijci će u Dubrovniku sredinom svibnja početi snimati film najviše
produkcije, a snimanje će trajati 50-ak dana. Radi se o obradi poznatog
američkog filma “Knight and day”, prema scenariju Patricka O’ Neilla.
Gradonačelnik je obećao staviti filmašima na raspolaganje sve gradske resurse
te pomoći u realizaciji ovog projekta. “Dubrovnik se organizacijski i gospodarski već navikao
na ugošćavanje
najvećih filmskih i
televizijskih
produkcija, a iskorak prema Indiji za
nas je iznimno
važan”, kazao je
gradonačelnik.
Indijska filmska industrija najveća je
na svijetu, a predviđa se da će ovaj
film pogledati više
od 30 milijuna ljudi.
KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA
Hasanaginica 26. i 27. siječnja
U Kazalištu Marina Držića, ponovno
igra hit predstava Milana Ogrizovića,
‘’Hasanaginica’’, u režiji Ivana Lea
Lema. Ovo je neizostavan ep iz narodne predaje, te sastavni dio školskih
lektira – predstava koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim!
Što se bjeli u gori zelenoj?
Al’ su snjezi, al’ su labudovi?
Da su snjezi, već bi okopnuli,
Labudovi već bi poletjeli.
Redatelj Ivan Leo Lemo je najbolje
opisao Hasanaginicu u raskošnoj
produkciji dubrovačkog teatra: „Riječ
je o tekstu o ljubavi, odnosu između
žene i muškarca te pojedinca prema
Bogu. Grandiozna scenografija i atmosferična popratna glazba odvode
gledatelja u neko drugo vrijeme.
Igraju: Jasna Jukić, Vladimir Posavec,
Slavko Juraga, Milka Podrug Kokotović, Izmira Brautović, Lana Helena
Hulenić, Zdeslav Čotić, Branimir Vidić Flika, Nina Hladilo, Mirej Stanić, Helena Kovačić, Ivana Ljepotica, Gracija Filipović, Marina Ljepotica, Niko
Arapović, Mate Pleša,
Maro Drobnić, Igor Knezović, Marko Kriste, Igor
Ivkić.
U ostvarenju predstave
također sudjeluju: scenografkinja Vesna Režić,
kostimografkinja Mirjana
Zagorec, skladateljica Paola Dražić Zekić, kiparski
radovi Mišo Baričević, te
oblikovatelj svijetla Silvio
Giron. Predstava je na
programu 26. i 27. siječnja u 19:30 sati. Sve informacije i rezervacije na tel.
br. 020 / 321 088 ili na email: kmd. blagajna
@gmail. com
Žarko Dragojević
„Festa od Klapa“ u četvrtak 24. siječnja 2013. u
Kazalištu Marina Držića, je okupila četrnaest muških i ženskih klapa uglavnom iz Dubrovačko-neretvanske županije, a kroz prigodni tratamenat predstavila se udruga AGROTURIZAM KONAVLE. Klape: STAGLIN – Slano, KURENAT – Mljet, KRŠ –
Mostar, FORTUNA – Dubrovnik, OŠTRO – Konavle, MARETA – Dubrovnik, AMFORA – Dubrovnik,
RAGUSAVECCHIA – Cavtat, SKONTRADURA –
Dubrovnik, ATLANT – Dubrovnik, SUBRENUM Župa Dubrovačka, FA LINĐO – Dubrovnik, KAŠE
– Dubrovnik, MAESTRAL – Dubrovnik.
FESTA 2013 DUBROVNIK - središnji veliki koncert u petak 25. siječnja (20,00 h) u Culture Clubu
Revelin, programski se nastavlja po konceptu tematskih cjelina: Gala koncert JOSIPE LISAC – 40
godina od Dnevnika jedne ljubavi – njenog prvog
albuma. Angažirani su i priznati hrvatski instrumentalisti koji zajedno tvore FESTA-orkestar.
Ulaznice: 70 kn – stajanje i vip, u kancelariji CC
Revelin, Mercante centar, 2. kat
50 kn – stajanje , na pretprodajnim mjestima Revelina
Dubrovačka Rock-parada, u subotu 26. siječnja
(22,00 h) u Culture Clubu Revelin ćemo nastaviti
niz nekad čuvenih, a kroz Festin program obnovljenih okupljanja dubrovačkih glazbenika, ansambala i DJ-a. Nastupit će EMBASSY 516, LAPADSKE TRATINČICE, SELECTION (DARIVA, VANZ
TOBOGAN, MODELI), FEREDON, VALETUDO i
drugi. Kao posebni gosti koncert će održati kultni
band Atomsko Sklonište.
Cijena ulaznice: 30 u pretprodaji, 50 na ulazu CC
Revelina
Pretprodajna mjesta: Caffe “BRAZIL” – DOC, Sport
caffe “BALUN” – Mokošica, Caffe Bar “PARADISO”, Caffe Bar “AFRIKA”, Caffe Bar “CASABLANCA”, Caffe Bar “MICRO”, Caffe Bar “DIX”, Caffe
Bar “LAUS” (TC MERCANTE), Lounge Bar “CULTO”, Pizzeria “TABASCO”, Caffe Pizzeria “BLUE
PLANET”, Club “23”, Caffe Bar “Zino”
U nedjelju 27. siječnja (19,00 h) u crkvi Svetoga
Vlaha priređujemo koncert studentske klape KAŠE
apsolutnih pobjednika prošlogodišnjeg festivala
klapa u Omišu, te niza drugih festivala i međunarodnih smotri.
Izložbu i promociju knjige o Sv. Vlahu – u ponedjeljak 28. siječnja (19:30 h) u predvorju Kazališta
Marina Držića pripremamo zajedno s Europskim
domom u Dubrovniku.
U subotu 2. veljače (10,00 h) na Kandeloru u Luži
ćemo prirediti Festu od vina s Gospodarskom i
Obrtničkom komorom Dubrovačko-neretvanske
županije!
Humanitarna namjena dvanaeste FESTE sa svih
je izvedaba usmjerena obnovi Crkve svetoga Vlaha.
Predsjednik Udruge Slobodan Nano Vlašić
GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 13
DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO
SVE VIŠE INTERESA ZA SPORTSKE AKTIVNOSTI
Športska dvorana u Slanomu sve promijenila
Sportska dvorana u Slanomu je
izgleda potaknula mnoge na rekreativno bavljenje sportom. Uz mlade, za koje je i
bilo očekivano da će pronaći vrijeme za mali nogomet, košarku i slično, svoje slobodno vrijeme zajedno s njima provode i veterani slanjskog nogometa
još i danas dovoljno aktivni i slobodni odmjeriti svoja
nogometna umijeća s juniorima. Pravi prostor i
dosta slobodnog vremena u Dubrovačkom primorju
samo po sebi određuje i usmjerava mlade na
sportske aktivnosti. Stoga se slobodno može reći
kako sportska dvorana nije namijenjena samo za
potrebe učenika OŠ Slano, nego za sve koji organizirano u dogovoru s ravnateljicom Škole i uz određenu novčanu nadoknadu žele koristiti dvoranu za
svoje aktivnosti pridržavajući se kućnoga reda i
poštujući dogovore. Za sada dvoranu koriste članovi Judo kluba Slano, Športsko društvo za nogometne sekcije starijeg i mlađeg uzrasta, aerobicgrupa,a uskoro i ženski rukomet. Svakako je važno
napomenuti i pohvaliti inicijative koje potječu od
samih učenica OŠ Slano koje su same potražile
prostor, vrijeme i trenericu ovoga veoma atraktivnog
sporta. A kako je zdravstveni odgoj nezaobilazna
tema svih razgovora na svim razinama, ovakav interes za sport samo nam kazuje kako naša djeca i
mladi doista koriste sve mogućnosti zdravoga života. U razgovoru s gospođom Vesnom Vodopivec,
ravnateljicom OŠ Slano, u čijem je vlasništvu i
dvorana, saznali smo kako je zadovoljna korisnicima dvorane i odnosu prema opremi i svakako poziva sve one koji svoje slobodno vrijeme provode koristeći je i one, koji će eventualno pronaći svoj interes i rekreaciju u dvorani da se pridržavaju kućnog
reda i dogovora kako bi suradnja bila korektna.
Škola je osigurala dežurstvo odgovorne osobe koja
brine o rasporedu korisnika i održavanju dvorane
što je veoma bitno kada su korisnici i djeca i odrasli. Svakako otvorena vrata sportske dvorane, za sve
koji se sportom žele baviti u Dubrovačkom primorju, a uz to poštivati dogovor i kućni red, promijenila
su život mladih kojima je izbor sport, a ne
cjelovečernji boravak u kafićima. Lj.Šimunović
EKOLOŠKA JAVNA RASVJETA U DUBROVAČKOM PRIMORJU
Ušteda električne energije i do 30 posto
Koračajući u EU, u Dubrovačkom primorju se provode projekti sukladni europskim standardima. Jedan od takvih, koji je nedavno u potpunosti realiziran, je i zamjena postojećih javnih rasvjetnih tijela ekološkim rasvjetnim tijelima na čitavom području Općine Dubrovačko primorje. U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša Općina je postavila preko 600 novih rasvjetnih tijela
kojim će ostvariti očekivanu uštedu električne energije od 25% do 30% dosadašnje potrošnje. Sam projekt je koštao 127 tisuća kuna, a korist za okoliš
ne može se mjeriti novcem. Naime, nova rasvjeta ne zagađuje okoliš, odnosno
ne stvara ekološko zagađenje što je u vremenu i borbi za očuvanje zdravog
okoliša veoma važno. Među prvim smo općinama u Županiji koja je privela
ovaj projekt kraju i to sa velikim zadovoljstvom svih kojima je očuvanje okoliša
i ekološki zdrava sredina življenja veoma važna. Izvedba projekta trajala je
od rujna 2012. do prosinca iste godine. U Općini Dubrovačko primorje kazali su kako su sa izvođačem radova veoma zadovoljni. “ Elektro Team doo“ je
projekt realizirao očekivano kvalitetno i u dogovorenom roku. Lj.Šimunović
ŽUPA DUBROVAČKA
ŽUPSKI KARNEVO
Primopredaja ključa od Općine 27. siječnja
Karnevo u Župi 2013. započinje u subotu 26.
siječnja okupljanjem školske maškarane povorke ispred zgrade Općine. Dječja maškarana
zabava započet će u 15 sati u Hotelu Astarea gdje djecu tradicionalno očekuje tratamenat, dok će ulaz za odrasle biti 10 kuna. Za dobru zabavu pobrinut će se Modul 5. Nešto malo kasnije, u 16 sati u
restoranu TC Spiona Land, organizirana je dječja maškarata za vrtić
i mlađe uzraste uz Dj glazbu. U nedjelju 27. siječnja, program počinje
okupljanjem ispred Caffe bar Club 23 odakle u 12:30 kreće povorka
do zgrade Općine. U 13:00 sati je primopredaja ključa od Općine
Županu karnevala uz likerijadu, a u 14:00 je partenca za Grad. Župski karnevo se na Stradunu očekuje u 15 sati, a nakon povorke i
čitanja ostavštine, povorka se vraća u Župu, na zdravice kroz Postranje, te tratamenat i bal u Domu na Brgatu.
14 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013.
KONFERENCIJA ZA NOVINARE KANDIDATA DUBROVAČKIH LABURISTA ZA MJESTO GRADONAČELNIKA
Matko Bupić: „Politika može biti čestit i častan posao
za opće dobro“
Matko Bupić je istaknuo da je ponosan
što je 1989. bio jedan od četiri osnivača
HDZ-a, ali da je isto toliko ponosan i što
je 1993. napustio tu stranku, kada je vidio
kamo i kuda ona ide.
Odgovornost, rad, poštenje, istina, znanje, društvena pravednost - to su postulati
djelovanja Hrvatskih laburista, rekao je
danas na konferenciji za novinare kandidat za gradonačelnika Matko Bupić. Laburisti na lokalne izbore izlaze samostalno, nemaju biračko tijelo prema kojemu
će usmjeriti svoje izborne poruke.
Računaju na sve one koji s njima dijele
bliskost oko hijerarhije vrijednosti koju će
pokušati ustoličiti kroz svoju politiku kao
čestitan i častan posao za javno dobro.
Revitalizacija života u Gradu, unutar zidina, briga o Mokošici i rješavanje prometa
– tri su strateška programska cilja Hr-
vatskih laburista, stranke rada koja je
23.siječnja predstavila svog kandidata za
gradonačelnika dr. Matka Bupića, sveučilišnog profesora. Bupić je govorio o motivima i razlozima zbog kojih se nakon 20
godina političke “apstinencije” ponovno
uključio u rad za dobrobit zajednice, te je
istaknuo da je ponosan što je 1989. bio
jedan od četiri osnivača HDZ-a, ali da je
isto toliko ponosan i što je 1993. napustio
tu stranku, kada je vidio kamo i kuda ona
ide.
- Društvo je bolesno, građani obespravljeni. Postajemo sluge u vlastitoj domovini. Možemo pasivno promatrati ili se izložiti
i pokušati nešto učiniti. Hrvatska je
ugrožena. Hrvatski laburisti misle da politika može biti čestit i častan posao za opće
dobro. Idealist sam, mislim da može biti
bolje – istaknuo je Bupić te je dodao kako
su duhovne vrijednosti na kojima počivaju odrednice laburističkog djelovanja –
odgovornost, rad, poštenje, istina, znanje, društvena pravednost.
Laburisti nude različit model upravljanja
od dosadašnje politike, jer ćemo svojim
ponašanjem dokazati da je to čestit posao,
dugoročne strateške odluke planiramo
donositi referendumom, služit ćemo, a ne
vladati građanstvom, poštivat ćemo
tradiciju i promovirati moralne i duhovne
vrijednosti – kazao je Bupić.
Laburistički kandidat se dotaknuo svih
manjkavosti sadašnje vladajuće koalicije
i vlasti prije njihova mandata, spominjući
kako nije zaboravljeno ništa – od garaže,
sudskih postupaka, sukoba, interesnog
koaliranja, nedosljednosti i sl. Odgovarajući na pitanje kako bi riješio pitanje s
Društvom prijatelja dubrovačke starine
rekao je da ne bi “bianco vjerovao da je
sve regularno”, ali ukoliko postoji sumnja, da postoje institucije koje bi se tom
problematikom trebale baviti, kazao je i
kako omjer 50 – 50 posto u raspodjeli
sredstava zadovoljava, ali da bi ih onda
Grad trebao namjenski koristiti. Pohvalio
je sve ono što Društvo radi već 60 godina
u zaštiti baštine.
Spomenuo je i kako laburiste ne bi smjestio ni na lijevu niti na desnu političku ideološku stranu, te kako nemaju posebnu kategoriju populacije na koju će ciljati svojom kampanjom i izbornim porukama.
- Imamo svoje ideale, principe, ideologije
koje počivaju na poštivanju vrednota o
kojima sam govorio. Nećemo se nikome
dodvoravati niti govoriti ono što bi neki
krugovi ljudi voljeli čuti. Za nas će glasati
svi oni koji dijele bliskost s našim vrijednosnim sustavom – zaključio je Bupić.
L.Crnčević www.dubrovniknet.hr
KONAVLE
MARIJIN DOM U CAVTATU
Dnevni boravak i
pomoć u kući za stare i
nemoćne
Načelnik Općine Konavle Luka Korda sastao se s vrhovnom poglavaricom Družbe
Kćeri Milosrđa M. Emilom Barbarić na
temu provedbe programa “Dnevni boravak i pomoć u kući za stare i nemoćne “
koju već šest godina za Općinu Konavle
uspješno provodi Marijin dom u Cavtatu.
GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 15
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
HRVATSKA ZAJEDNICA ŽUPANIJA
Župani traže odgodu odluke o sanaciji županijskih bolnica
Iz Hrvatske zajednice županije upozorili su kako je županijama za donošenje Odluke o sanaciji
i provedbu i Zakona o sanaciji javnih ustanova ostavljeno premalo vremena
Župani i ravnatelji bolnica tražit će od Ministarstvo zdravlja odgodu primjene Zakona o sanaciji javnih ustanova jer Zakon
je nedorečen, ne zna se na što se točno
donosi, a županije kao osnivači bolnica
se nisu stigle pripremiti za odluku. Naime,
prema Zakonu o sanaciji, županije se do
kraja siječnja moraju odlučiti hoće li svoje
bolnice prepustiti državi ili će milijunske
dugove sanirati same.
Stupanjem na snagu Zakona o sanaciji
javnih ustanova 1. siječnja ove godine
ostvarile su se najave ministra Rajka Os-
tojića kako će zbog dugova država biti
prisiljena preuzeti upravljanje bolnicama
u vlasništvu županija. Pročelnici županijskih ureda za zdravstvo i socijalnu
skrb, ravnatelji županijskih bolnica, predstavnici Udruge poslodavci u zdravstvu
te župani zainteresirani za tematiku okupljeni u Hrvatskoj zajednici županija,
raspravljali su o obvezama koje predstoje
županijama kako bi se proveo postupak
sanacije bolnica kojima su županije osnivači i na kojima županije kao vlasnici
imaju upravljačka prava.
Iz Hrvatske zajednice županija ističu da
im nitko nije objasnio što nosi predaja
prava i znači li ona prenamjenu bolnica,
gašenje pojedinih odjela te tko će sjediti
u sanacijskim vijećima. Nejasno je definiran i sam dug, na koje vremensko
razdoblje se odnosi te u kojem razdoblju
se moraju podmiriti nepodmirene obveze
ustanova
„Jednokratna sanacija neće riješiti problem, potrebno je mijenjati model financiranja županijskih bolnica. Drugim riječima, Zakon je definiran i mora se provoditi,
ali za donošenje odluke o tome kako
provesti program sanacije naprosto nemamo dovoljno vremena. U ovom trenutku nemamo sve elemente za donošenje
tako važne odluke, stoga svi zajednički
zahtijevamo od Ministarstva zdravlja od-
godu Odluke o sanaciji“, rekao je predsjednik Hrvatske zajednice županija Božo
Galić.
„Zakonom nije predviđena ocjena uzroka poslovanja s manjkom prihoda i nije
objašnjeno kako postupiti kad je poslovanje s manjkom prihoda. Nepoznate su
osnove za izradu metodologije sanacijskog programa, nisu utvrđeni kriteriji
za izbor i imenovanje sanacijskog upravitelja i vijeća, a ne zna se ni u kojem roku
nakon stupanja na snagu zakona treba
podmiriti nepokrivene obveze ustanova
po završnom računu za 2012. godinu.
Otvoreno je pitanje, dodao je, i sudbine
novonastalih obveza u godini dana provođenja sanacijskog programa“, istaknuo je ravnatelj šibenske Opće bolnice
Željko Burić i tako naveo otvorena pitanja Udruge poslodavaca u zdravstvu.
O Hrvatskoj zajednici županija www.hrvzz.hr
Udruga broji 20 županija te njihovih župana koji, bez obzira na političku pripadnost, imaju ulogu u promicanju regionalne samouprave te u poticanju i potpori
gospodarskog ali i društvenog razvitka
svih županija. Na ovaj način Hrvatska
zajednica županija želi komunicirati prema upravnim tijelima, izvršnom vlasti i javnosti te ojačati sustav koji se zajednički,
kroz niz godina, gradi.
PRIOPĆENJE RAVNATELJA ŽUPANIJSKE LUČKE UPRAVE DUBROVNIK ŽELJKA DADIĆA
Iskrivljavanje istine
Povodom medijskih izjava gradonačelnika Grada Dubrovnika Andra Vlahušića o
komunalnoj lučici Batala, ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko
Dadić uputio je priopćenje za javnost:
„Neugodno smo iznenađeni i razočarani
izjavama dubrovačkog gradonačelnika
oko komunalne lučice na Batali. Naime,
unatoč činjenici da smo ga nakon više
sličnih istupa u javnosti demantirali odnosno prezentirali pravo stanje stvari o ovom
značajnom projektu ŽLUD, on je nastavio
obmanjivati građane.
Nisu nam poznati razlozi njegovog upornog iskrivljivanja istine oko komunalne
lučice te želimo javnosti ponovo ukazati
na činjenice i kronologiju zbivanja oko
ovog projekta.
Tako smo još 11.travnja 2012. godine izvijestili Grad Dubrovnik o namjeri financiranja Idejnog rješenja, Glavnog projekta i izgradnje komunalne luke na Batali,
sve sukladno UPU Gruškog akvatorija,
16 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013.
međutim preduvjet za izgradnju komunalne luke i luke posebne namjene (Marina)
jest izrada Studije utjecaja na okoliš, dobivanje Potvrde na Glavni projekt, te izgradnja prometnice od istezališta Batala do
ex.Vile Pitarević.
Nažalost, po našim saznanjima, projekt
izgradnje prometnice na Lapadskoj obali
tek je u izradi, još nije ishođena lokacijska dozvola, napravljene su samo geomehaničke istražne radnje pa je sasvim neizvjesno kada će se ishoditi pravomoćna
Potvrda na glavni projekt kako bi se
prometnica mogla početi graditi, što je sve
u nadležnosti Grada Dubrovnika. Želimo
vjerovati da će Grad Dubrovnik osigurati
sredstva potrebita za izgradnju prometnice, šetališta i parkinga na Lapadskoj
obali, te izgraditi prometnicu, što je preduvjet početka realizacije izgradnje komunalne luke na Batali.
Što se tiče izrade Studije o utjecaju na
okoliš gruškog akvatorija, gradonačelnik
očito zaboravlja na prije 15 dana potpisani
ugovor koji su potpisali Grad, ŽLUD i Laguna Trade, dobitnik koncesije za nautičku marinu, a kojim se privatni investitor
obavezao izraditi i snositi sve troškove
Studije. Stoga se izrada Studije može u
najboljem slučaju očekivati do konca
2013. godine, a poznato je da su odredbe
Studije nužne za postupak izdavanja
lokacijske dozvole.
Inače, nakon što smo u ovom mandatu
završili projekte pristaništa na Šipanu,
Kalamoti, obale u gruškoj luci, ishodili
građevinsku dokumentaciju za valobran
Kaše (projekt je kandidiran i za sredstva
fondova EU) te upravo započeli s radovima na obnovi i rekonstrukciji obale u luci
Komolac (Tenturija), jedini projekt koji
nam je preostao jest upravo komunalna
lučica na Batali.
Stoga bi gradonačelnika zamolili da
ubuduće ne obmanjuje vlastite građane,
a ŽLUD i Županija su i dalje otvorena za
sve vidove suradnje na realizaciji ovog za
Dubrovnik značajnog projekta.“
U ORGANIZACIJI DUBROVAČKO – NERETVANSKE ŽUPANIJE
Tribina o Zdravstvenom odgoju
Javna tribina pod nazivom „Uvođenje Zdravstvenog odgoja u
hrvatske škole“ u organizaciji Dubrovačko – neretvanske županije održana je u utorak 22. siječnja u dvorani Ivana Pavla II. u
Dubrovniku. Na tribini su sudjelovali: prof. Ladislav Iličić, predsjednik udruge Grozd (Glas roditelja za djecu), prof. Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, te dr. Joško
Mikuš uime Dubrovačke biskupije kao i mnogobrojni građani
koji su imali prilike iznijeti svoje stavove i primjedbe. Moderatorica programa bila je Marija Vučković, zamjenica župana Dubrovačko – neretvanske županije, koja je na početku zahvalila
svima koji su došli, te ukratko okupljene uvela u tematiku javne
tribine.
Prvo je riječ dobio ravnatelj Filipović. Ukazao je na prijašnje neuspjele pokušaje uvođenja Zdravstvenog odgoja, te sve
poteškoće koje su stajale na tom putu. Ujedno je iznio zabrinjavajuće brojke o nasilničkom ponašanju, ovisnostima, maloljetničkim trudnoćama i pobačajima, što je iznio kao argument
za neophodnost uvođenja Zdravstvenog odgoja. Iznio je i podatke po kojima roditelji gotovo uopće ne razgovaraju sa svojom djecom o tematici spolnosti, te da Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta želi mladima ponuditi informacije, kako bi
mogli donijeti zrele odluke. Naglasio je da ga „zanima samo
stručno polazište, a ne diskurs liberalnog ili konzervativnog stajališta,“ a sve u svrhu dobrobiti djece.
Predsjednik Grozda Iličić je naglasio potrebu uvođenja
Zdravstvenog odgoja, te da je velik dio programa neupitan i nije
sporan, poput pravilne prehrane, higijene, prevencije ovisnosti i
prevencije nasilja. Ukazao je na određene propuste prilikom
uvođenja istog: „Program je izrađen i objavljen tek 29. rujna,
dakle mjesec dana nakon što je uveden, i nakon što su sve
škole donijele Plan i program rada škole u koji su trebale uključiti program zdravstvenog odgoja – bez da su ga prethodno
vidjele.“ Naglasio je i da je program iz ruku autora direktno ušao
u škole tj. nije postojalo neutralno stručno ocjenjivanje programa, kao niti javna rasprava o sadržaju programa. Ukazao je na određene citate iz preporučene
literature s kojima se ne slaže, poput: „Krajnje je vrijeme da homoseksualnost uđe u škole, makar i pod
nemogućim uvjetima“; „Ali zašto ne reći: ‘Ja sam
muškarac s vaginom!’, zašto ne bi rekonstruirali i taj
biološki imperativ koji označava genitalije kao muške
ili ženske?“; „Pornografija ima didaktičku svrhu jer povećava znanje o spolnosti te korištenje pornografije u
terapeutske svrhe može smanjiti inhibicije, pružiti novo
seksualno nadahnuće, ponuditi tehničku poduku i
povećati komunikaciju među partnerima“ i slične.
Posebno je spornom označio rodnu ideologiju kao onu
koja nipošto nije vrijednosno neutralna, a isto je kazao za cjelokupni kurikulum Zdravstvenog odgoja.
Dr. Mikuš je izrazio svoje zadovoljstvo zbog velikog broja okupljenih građana, tj. zbog njihove spremnosti da se angažiraju i
sudjeluju na javnim tribinama. Uime Dubrovačke biskupije je
kazao da je Zdravstveni odgoj potreban, te da Crkva, pa tako
niti Dubrovačka biskupija, nije protiv uvođenja Zdravstneog
odgoja, niti protiv govora o spolnosti. Problem vidi u redukcionističkom pristupu ljudskoj spolnosti koja je prisutna u uvedenom Zdravstvenom odgoju. Naglasio je i da Crkva ima pravo
govoriti o društvenim pitanjima posebno ako je riječ o pitanjima
koja se tiču morala i etike. Kazao je i da je cjelokupna inicijativa
i došla od vjernika laika, koji zapravo i čine većinu Crkve, a hijerarhija Crkve se nije mogla niti željela oglušiti na pozive vjernika
laika, te je reagirala. Skrenuo je pozornost i na Ustav RH koji
roditeljima garantira pravo na odgoj vlastite djece, te dodao da
se radi o kršenju tog prava od strane države koja uvođenjem
ovakvog Zdravstvenog odgoja roditeljima oduzima to pravo.
Upitao se koje su znanstvene činjenice na kojima je navedeni
program utemeljen, te izrazio nezadovoljstvo zbog uvođenja
rodne ideologije koja se nameće svima. Izrazio je i žalost što se
nije uspostavio dijalog i što se nije omogućilo roditeljima pravo
na izbor odgoja u skladu s njihovim svjetonazorom, čime je
prekršen Ustav RH.
Nakon izlaganja uslijedila je duga i žustra rasprava u koju su se
uključili brojni građani prisutni na javnoj tribini, a u pitanjima,
uglavnom upućenim ravnatelju Filipoviću, izrazili su svoje neslaganje s načinom uvođenja i samim sadržajem Zdravstvenog
odgoja. Roditelje je zanimalo zašto nemaju mogućnost izbora
na koji način će se odgajati njihova djeca, a iskazali su i nezadovoljno zbog provođenja eksperimentalnog programa, bojeći
se što će biti, a i tko će odgovarati, ako eksperiment ne uspije.
Šime Zupčić
RADNI SASTANAK KOORDINACIJE REGIONALNIH KOORDINATORA STATISTIČKE REGIJE JADRANSKA HRVATSKA
Kako do sredstava iz strukturnih i Kohezijskog fonda
Radni sastanak koordinacije regionalnih koordinatora statističke
regije Jadranska Hrvatska održan je 22.siječnja u prostorijama
Regionalne razvojne agencije DUNEA. Tema sastanka bila je
uključivanje predstavnika regionalne razine u rad tematskih radnih skupina za izradu programskih dokumenata za financijsko
razdoblje Europske unije 2014.-2020. u svrhu korištenja sredstava iz strukturnih i Kohezijskog fonda.
Na prijedlog Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u rujnu prošle godine osnovano je i međuresorno
Koordinacijsko povjerenstvo za pripremu programskih dokumenata te je uspostavljeno sedam tematskih radnih skupina za koje
su određeni i voditelji.
Šest tematskih radnih skupina formirano je na temelju tematskih
ciljeva Europske unije za usmjeravanje investicija iz strukturnih
instrumenata za razdoblje 2014.-2020., dok je sedma tematska
radna skupina formirana zbog obveze izrade Nacionalnog programa reforme.
Na koordinaciji regionalnih koordinatora Jadranske Hrvatske imenovani su predstavnici sa regionalne razine i njihovi zamjenici
za pojedinu radnu skupinu.
DUNEA daje predstavnike regionalne razine u četvrtoj tematskoj
radnoj skupini koja se bavi tematskim ciljem promicanje održivog
prometa te uklanjanje uskih grla u ključnoj infrastrukturi i u sedmoj skupini koja se bavi Nacionalnim programom reformi. Za
ostale tematske ciljeva DUNEA je uključena u radna tijela za
pripremu dokumenata prema tematskim radnim skupinama
putem regionalnih predstavnika.
GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 17
DOC. DR. SC. IVONA VRDOLJAK RAGUŽ, PROČELNICA ODJELA ZA EKONOMIJU I POSLOVNU EKONOMIJU SVEUČILIŠTA U
DUBROVNIKU, O NOVOM STUDIJSKOM SMJERU IT MENADŽMENT
Zanimanje budućnosti
podataka, ERP sustavima, programiranja
i web programiranja, računarskih mreža i
protokola.
IT menadžeri su ljudi sa širokim znanjem
iz područja informacijskih tehnologija, i
ono što ih razlikuje od ostalih IT
inženjerskih profila upravo je njihovo
poznavanje ekonomskih disciplina, posebice menadžmenta. Oni nisu ni programeri ni administratori, ali se razumiju
u to područje i sposobni su voditi timove
ili nadgledati projektiranje mrežnih infrastruktura. Zbog svega naznačenoga IT
menadžeri u proteklom desetljeću ostvaruju najviše zarade u industriji a perspektiva ovoga obrazovnog profila je
zajamčena.
- Što je to IT menadžment?
- IT menadžment je niz postupaka, organizacijskih politika i procedura povezanih s primjenom, održavanjem i stalnom kontrolom tehnologije u poslovanju. Posao IT menadžmenta obuhvaća
fizičke elemente tehnologije u poslovanju (hardver, softver i mrežna infrastruktura) i ljudske elemente (podrška,
podučavanje, sigurnost, pristup i uporaba). Od IT odjela zahtijeva se da pridonese više nego ikad s vrlo malo sredstava. Uz izvrsno poznavanje informacijske tehnologije, IT menadžer
mora imati znanja, vještine i iskustvo u
poslovnom procesu, planiranju, strategiji, organizaciji poslovanja, vodstvu,
timskom radu, motiviranju, kontroliranju, i mora biti lider kompleksnog IT tima.
IT menadžment pruža sveobuhvatan
uvid u prirodu menadžerskog poziva
nudeći potrebna znanja za kvalitetno
poslovanje u svijetu sve veće konkurencije. Obuhvaća brojne teme iz područja poslovanja organizacija općenito,
informacijskih
tehnologija,
menadžmenta, marketinga, financija,
upravljanja projektima i kvalitete a uz
to i teme za upravljanje radom i razvojem informacijskih sustava u organizacijama. Osim toga studenti se upoznaju s arhitekturom računala, office
aplikacijama, strukturama podataka i
razvojem algoritama, osnovama baza
18 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013.
- Zašto ste odlučili pokrenuti studijski
smjer IT menadžment?
- Dosadašnja iskustva pokazuju da se najuspješniji poslovni rezultati postižu integracijom kompetencija, znanja i vještina
iz područja poslovne ekonomije i kompetencija, znanja i vještina iz informacijskokomunikacijskih tehnologija. Na tržištu
postoji neprestana potreba za ljudskim potencijalima koji su obrazovani za kreiranje, korištenje i upravljanje informacijskom
tehnologijom. Usmjerenje će, vjerujem,
prepoznati studenti, ali i poslodavci o
čemu svjedoči i visoka zapošljivost studenata u RH koji završe ovaj studijski smjer.
Zbog svega toga, na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju od akademske
godine 2013./2014. počinje se izvoditi novi
studijski smjer IT menadžment. Preddiplomski sveučilišni studij Poslovna
ekonomija, studijski smjer IT menadžment
traje tri godine, ili šest semestara. Po
završetku preddiplomskog studija, student stječe akademski naziv sveučilišni
prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus)
poslovne ekonomije. Nakon završenoga
preddiplomskog sveučilišnog studija, studenti imaju mogućnost upisati diplomski
sveučilišni studij. Između različitih smjerova na diplomskom studiju Poslovna
ekonomija, student može odabrati i smjer
IT menadžment. Diplomski studij Poslovna ekonomija, smjer IT menadžment traje
dvije godine, ili četiri semestra, a po njegovu završetku student stječe akademski
naziv magistar/magistra poslovne
ekonomije. Nakon završenoga diplomskog studija Poslovna ekonomija, smjer
IT menadžment, studenti će, između ostaloga, biti osposobljeni za obavljati ruko-
vodeće poslove upravljanja u svim kategorijama organizacija bez obzira na
veličinu i djelatnost koju obavljaju, jednako tako za upravljanje IT projektima,
primjenu metoda i modela strateškog
planiranja informacijskih sustava i
slično. Nakon završetka diplomskoga
sveučilišnog studija, studenti imaju
mogućnost upisati poslijediplomski
doktorski studij ili neki od oblika specijalističkih poslijediplomskih studija,
odnosno programa cjeloživotnog učenja.
- Jesu li IT stručnjaci traženi i gdje
se sve mogu zaposliti?
- Studijski smjer IT menadžment
pripremat će studente za planiranje informacijskih sustava, implementaciju
IT-a u poslovanju, optimizaciju organizacija, mjerenje performansa organizacija, upravljanje razvojem informacijskih sustava i slično. Studenti će
na ovom studijskom smjeru stjecati
znanja iz područja upravljanja
poslovnim procesima s pomoću IT-a,
reinženjeringa poslovnih procesa, te organizacije poslovanja i metoda razvoja
informacijskih sustava. Program je orijentiran na obrazovanje budućih IT
menadžera u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini, bankarstvu, javnom i ostalim
gospodarskim sektorima. U listopadu
2010. u izdanju časopisa „Lider“ objavljeno je kako je istraživanje koje su proveli Microsoft i IDC na globalnoj razini
pokazalo da će se u sljedećih pet godina za čak 90 posto radnih mjesta
zahtijevati IT znanja i vještine, što je već
danas izazov obrazovnim institucijama.
S druge strane, uloga IT profesionalaca i broj informatičkih stručnjaka u procesu izlaska iz krize bit će od velikog
utjecaja na brzinu transformacije i optimizaciju procesa unutar javnoga, ali i
privatnog sektora. Unatoč činjenici da
je od početka krize broj zaposlenih
smanjen za nešto više od deset posto,
neki su sektori pokazali veću otpornost.
Prema podacima Zavoda za statistiku,
IT sektor je reducirao broj radnih mjesta za tek tri posto - analiza domaće
potražnje za informatičkim znanjima i
IT stručnjacima objavljene na web-portalu MojPosao.net. Iz svega proizlazi da
će stručnjaci s diplomom studijskog
smjera IT menadžment biti traženi i u
RH i u Europskoj uniji.
HLADNI SJEVER VOLI MEDITERAN
Skandinavci "poludjeli"
za Dubrovnikom
Sa Skandinavskog turističkog tržišta se u
predstojećoj sezoni, prema dosadašnjim
najavama, u dubrovačkoj zračnoj luci
očekuje povećanje letova od čak 43%. Uz
redovite svakodnevne linije iz Dubrovnika
prema Beču, Frankfurtu i London
Gatwicku, u ljetnom redu letenja (od
31.03. do 26.10.) u sezoni 2013. naći će
se i Helsinki koji će, kako sada stvari stoje,
s najjužnijim hrvatskim aerodromom biti
povezan sa 209 letova. U protekloj 2012.
realizirano je između ta dva grada 145 letova. Broj letova između Dubrovnika i Helsinkija povećan je za 44%.
Sveukupno se s različitih odredišta u
Skandinaviji očekuju 722 leta, što je značajan porast u usporedbi s lanjskih 506 letova.
Scandinavian (SAS-SK) će Dubrovnik povezivati sa Arlandom (Stockholm), Copenhagenom, Helsinkijem, Oslom, te Bergen-
om koji je njihova nova destinacija u ovogodišnjoj karti prema Dubrovniku. Norwegian Air Shuttle je najavio 122 leta iz Osla
prema Dubrovniku, a letit će i iz Bergena,
Trondheima, Stavangera, Copenhagena,
Stockholma, a ova će kompanija uvesti i
novu liniju iz Dubrovnika prema London
Gatwicku, te prema Helsinkiju. Norwegian
bi prema dosadašnjim najavama prema
Dubrovniku letio 380 puta, što je značajno povećanje u odnosu na lanjskih 196
letova.
Finnair je stari znanac na stajanci dubrovačke zračne luke, a u ovoj je sezoni
najavio i pojačanje letova iz Helsinkija s 3
na 5 puta tjedno. Avioprijevoznik Primera
će povezivat Dubrovnik s Gothenburgom
i Stockholmom, dok će Atlantic Airways
povezivati Dubrovnik - Kristiansand u Norveškoj i Copenhagen te Southend u Velikoj Britaniji.
Nova kompanija koja je najavila svoj dolazak u Dubrovnik iz Norveške, grada Kristiansanda, je Flynonstop sa 22 leta. To je
za dubrovačku zračnu luku nova destinacija s kojom će je povezati posve nova
avio kompanija.
Prema dosadašnjim najavama, Dubrovnik
će u ovoj 2013. godini biti povezan s čak
118 odredišta u Europi i Aziji, što su dvije
destinacije više nego u 2012. Dobre najave stižu i s njemačkog tržišta koje je
oduvijek bilo sklono hrvatskoj turističkoj
ponudi, a ne očekuju se ni problemi u
dolasku gostiju iz Rusije i Ukrajine, zbog
ponovnog uvođenja viza koje će za Hrvatsku biti potrebne kada se pristupi EU
zajednici, jer su najave i interes aviokompanija bolji nego lani.
Iako će se karta odredišta i kompanija
upotpunjavat vjerojatno i sljedećih nekoliko mjeseci, procjena ovogodišnjih rezultata dubrovačke zračne luke i prema
dosadašnjim najavama je vrlo optimistična. Lanjska je godina okončana s brojkom
od 4033 sveukupna leta, dok je već sada
ta brojka premašena i zaustavljena na
4096 letova. Ukoliko bi se pribrojila i očekivanja koja realno postoje od kompanija
koje redovito dolaze u Dubrovnik, ali svoje
najave daju do ožujka, ovogodišnje povećanje putničkog prometa moglo bi se
kretati i preko 5% u odnosu na lanjsku,
rekordnu godinu u povijesti dubrovačkog
aerodroma.
Što se tiče našeg nacionalnog avioprijevoznika, Croatie Airlines, u 2013. najavljuje 1995 letova, od kojih 1010 u međunarodnom, a 985 u domaćem prometu.
Ukoliko ne dođe do kakvih nepredviđenih
okolnosti u planiranom odvijanju zračnog
prometa u ovom dijelu Europe i svijeta,
već na početku 2013. dubrovačka zračna
luka ima brojne razloge da bi s radošću
očekivala nadolazeću turističku sezonu i
mjesece ispred sebe.
GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 19
PRAVILNIK O STRUČNOM OSPOSOBLJAVANJU
Dubrovnik - centar za edukaciju
aerodromskih zaposlenika
Agencija za civilno zrakoplovstvo na
svojim stranicama objavljuje kako je u
Narodnim novinama broj 7 od 17. 01.
2013. godine objavljen Pravilnik o stručnom osposobljavanju zaposlenika i drugih
ugovornih djelatnika aerodroma,
pružatelja zemaljskih usluga i korisnika
usluga aerodroma koji samostalno obavljaju zemaljske usluge.
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture donio je taj pravilnik da bi se propisali uvjeti koje moraju ispunjavati zaposlenici i drugi ugovorni djelatnici aerodroma. To je cijeli katalog zanimanja i struka
koje imaju neku ulogu u zračnim lukama
u raznim njenim funkcijama. Propisuje se
što se mora znati kako se ta znanja stječu
i provjeravaju, tko su instruktori, kako se
znanje ocjenjuje i koje se isprave daju kao
povrde da djelatnik tim znanjem vlada.
Tri školska centra organizirana u zračnoj
luci Dubrovnik, zračnoj luci Split i zračnoj
luci Zagreb, koja su ishodila odobrenje za
stručno osposobljavanje zaposlenika
aerodroma. Njima je dano 12 mjeseci da
se u radu usklade s odredbama novoga
pravilnika. Pravilnik počinje važiti od 25.
siječnja, a tri školska centra organizirana
u zračnoj luci Dubrovnik, zračnoj luci Split
i zračnoj luci Zagreb, koja su ishodila odobrenje za stručno osposobljavanje zapos-
DOKUMENT ZA
BUDUĆNOST
lenika aerodroma na temelju Pravilnika o
stručnoj spremi, ispitima i dozvolama za
rad stručnog osoblja koje obavlja poslove
od značaja za sigurnost zračne plovidbe,
moraju se u roku od 12 mjeseci od dana
stupanja na snagu ovoga Pravilnika uskladiti s njime.
PO FESTI SV. VLAHA
Vizija civilnog Susret predstavnika zračnih
luka u Dubrovniku
zrakoplovstva
Radna skupina Europske komisije “High-Level Group on Aviation Research” u čijem su radu
sudjelovali predstavnici Opće uprave za
istraživanje i inovacije te predstavnici Opće
uprave Europske komisije za promet izradila
je dokument “Flightpath 2050 Europes vision
for aviation”. U dokumentu je opisana vizija i
smjer kojim će se kretati civilno zrakoplovstvo
u EU do 2050. U dokumentu se naglašava
kako će europski zrakoplovna industrija biti
izložena snažnoj konkurenciji ne samo iz SAD
već iz Brazila, Kanade, Kine, Indije i Rusije.
Tri su ključna izazova, naglašava se u dokumentu, a to su : povećati razinu investicija u
tehnologije, poboljšati kompetitivnost na svjetskom tržištu zračnog prijevoza i ubrzati integraciju različitih politika u europskoj zrakoplovnoj industriji. Danas, još više sutra, siguran i učinkovit sustav zračnog prijevoza, na
čelu s inovativnim tehnologijama, biti će vrlo
važan za europsko gospodarstvo, društvo i koheziju u Europi i svijetu.
(agencija za civilno zrakoplovstvo)
20 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013.
Predstavnici svih hrvatskih zračnih luka sastat će se u Dubrovniku 4. veljače. Na
sastanku će se razgovarati o analizi poslovanja za proteklu godinu, te planovima
i procjenama za turističku sezonu 2013. godine. Ova će se prigoda svakako iskoristiti i za raspravu o novoj zakonskoj regulativi koja će se morati poštivati po
ulasku u Europsku uniju, nakon 1. srpnja 2013. Tu se prvenstveno misli na poslovanje duty free shop-ova i promjene međunarodnih letova u domaće, kada Hrvatska postane članica europske obitelji.
RICHARD BACH NAPISAO
ČETVRTO POGLAVLJE
„Nadopisan“ kultni
„Jonathan Livingston“
Američki kultni romanopisac Richard Bach
(76), koji motive za svoja djela crpi iz pilotskih iskustava, uspješno se oporavlja u
svom domu na otoku Orcas na krajnjem
sjeverozapadu američke savezne države
Washington, u pacifičkom priobalnom arhipelagu “prekoputa” kanadskog otoka
Vancouver, javlja Seattle Times.
Nakon što je prije gotovo pet mjeseci umalo poginuo pri slijetanju svojom ultralakom
letećom amfibijom u obilasku prijatelja na
susjednom otoku San Juan, i nakon što se
od ozljeda gotovo četiri
mjeseca oporavljao od
teških ozljeda mozga, grudnog koša i kičme, on za novine kaže kako upravo uživa
u ponovnom otkrivanju jednostavnih životnih zadovoljstava kao što su šetnje,
neobavezni razgovori i rezanje božićne purice. U oporavku mu puno pomaže
bivša supruga Sabryna Bach
(42), koja ga je - što je glavna vijest - navodno nagovorila da, polagano, nanovo
otkrije i svoj užitak u pisanju.
Više od 40 godina poslije
prvog objavljivanja njegovog
kultnog kratkog romana
Galeb Jonathan Livingston
(iz 1970. godine) on je s
iznenađujućm energijom
“zagrijao stolac” i dovršio je četvrto poglavlje toga romana izvorno objavljenoga u tri
glave. Nedavno je dopisani i dovršeni rukopis poslao nakladniku i uskoro se može
očekivati reklamna kampanja i prodaja tog
novog, sada dopunjenog i dovršenog
izdanja.
Mada je teško zamisliti što se u priči još
može dogoditi nakon što galeb, toliko
drukčiji od svog jata, prednost daje letenju
umjesto hranjenju i kričanja u jatu, usavršava ga i otkriva slobodu te prelazi u neki
spiritualni oblik užitka, pisac je reporterki
Jennifer Sullivan otkrio da se četvrto poglavlje bavi jatom u potrazi za dubljim značenjima. Jonathan Livingston im se vraća i
pokušava prenijeti svoja otkrića. Jonathanu to isprva uspijeva i jato ga slavi kao neku
vrstu proroka, ali ga protokom vremena
odbacuju kao mit. Tvrdi da nakon 180 stranica četvrtoga poglavlja roman završava uz
tračak nade.
Sabryna Bach kaže da se povratak pisanju
za Richarda Bacha pokazao kao odlična terapija povratku u normalan život. Vratilo mu
je povjerenje u vlastite sposobnosti i sada
se čini kao da će se potpuno oporavati. Shvatio je, kaže, da se mu se nesreća ni na
koji način nije odrazila na intelekt i da je s
velikim užitkom odlučio dovršiti ono što je
započeo još prije četiri desetljeća a u međuvremenu mu se nije
dospijevao posvetiti.
Za one kojima je promaklo:
Richard Bach je prilikom slijetanja na travnatu stazu otoka San Jose svojom amfibijom Easton Gilber G SeaRey,
registracije N346PE, proizvedenom 2008. godine, zapeo za električni vod i zaustavio naglavce.
Spasioci su došli brzo i
prenijeli ga u bolnicu u Seattleu gdje je punih tjedan dana
bio u komi. Ozljede su mu bile
teško narušile sposobnost da
hoda, govori i uopće obavlja i
neke najosnovnije radnje.
Sam Richard Bach tvrdi da
činjenicu što je preživio prvenstveno duguje kompaniji Airlift Northwest koja je spasilačkim helikopterom ubrzo
došla na mjesto nesreće i dopremila ga unutar “zlatnog sata” u bolnicu Harborview u
Seattleu. Helikopter je i baze u Bellinghamu
na mjestu nesreće bio 12 minuta nakon
dojave o njoj, a u bolnicu je Bach predan 18
minuta nakon uzlijetanja. Za sve vrijeme leta
primao je kompetentnu liječničku prvu pomoć.
Richard Bach je u znak zahvalnasti ustanovio
zakladu pod nazivom “Gift of Wings” (Dar
krila) za prikupljanje donacija u korist bolnice
Harborview i operatora medicinskih helikoptera Airlift Northwest.
Obitelj je reporterima potvrdila da Richard
Bach namjerava obnoviti uništeni avion, kojega je nazvao Puff po svojevremenoj pjesmi
“Puff, the Magic Dragon” koju je pjevao protestni folk trio Peter, Paul and Mary.
(izvor:aerosvijet.hr)
Uređivački kolegij: Roko Tolić ([email protected]), Frano Luetić
([email protected]), Lidija Crnčević ([email protected]),
Tilda Bogdanović ([email protected]), Tel: 020 773 377, fax: 020 773 322,
e-mail: [email protected], www.airport-dubrovnik.hr
CROATIA AIRLINES
DUBROVNIK
- ZAGREB
ZAGREB
- DUBROVNIK
PETAK 25.1.
6:40-7:35
13:00-13:55
18:40-19:45
PETAK 25.1.
5:55-6:50
11:45-12:45
21:10-22:05
SUBOTA 26.1.
6:40-7:35
16:10-17:15
SUBOTA 26.1.
14:40-15:40
21:10-22:05
NEDJELJA 27.1.
6:40-7:35
13:25-14:30
20:00-21:05
21:30-22:25
NEDJELJA 27.1.
11:50-12:50
14:20-15:20
14:35-15:30
21:10-22:05
PONEDJELJAK 28.1. PONEDJELJAK 28.1.
6:40-7:35
11:45-12:45
16:10-17:15
14:40-15:40
18:40-19:45
21:10-22:05
UTORAK 29.1.
6:40-7:35
13:00-13:55
16:10-17:15
UTORAK 29.1.
5:55-6:50
14:40-15:40
21:10-22:05
SRIJEDA 30.1.
6:40-7:35
16:10-17:15
SRIJEDA 30.1.
14:40-15:40
21:10-22:05
ČETVRTAK 31.1. ČETVRTAK 31.1.
6:40-7:35
11:50-12:50
13:25-14:30
14:25-15:20
16:10-17:15
14:40-15:40
21:10-22:05
PETAK 1.2.
6:40-7:35
PETAK 1.2.
13:00-13:55
5:55-6:50
18:40-19:45
11:45-12:45
21:10-22:05
SUBOTA 2.2.
6:40-7:35
SUBOTA 2.2.
16:10-17:15
14:40-15:40
21:10-22:05
NEDJELJA 3.2.
6:40-7:35
NEDJELJA 3.2.
13:25-14:30
11:50-12:50
20:00-21:05
14:20-15:20
21:30-22:25
14:35-15:30
21:10-22:05
PONEDJELJAK 4.2.
PONEDJELJAK 4.2.
6:40-7:35
16:10-17:15
11:45-12:45
18:40-19:45
14:40-15:40
21:10-22:05
UTORAK 5.2.
6:40-7:35
UTORAK 5.2.
13:00-13:55
5:55-6:50
16:10-17:15
14:40-15:40
21:10-22:05
SRIJEDA 6.2.
6:40-7:35
SRIJEDA 6.2.
16:10-17:15
14:40-15:40
21:10-22:05
ČETVRTAK 7.2.
6:40-7:35
ČETVRTAK 7.2.
13:25-14:30
11:50-12:50
16:10-17:15
14:25-15:20
14:40-15:40
21:10-22:05
Informacije o ostalim
polascima i odlascima
možete dobiti na telefon
773 377, 773 100 ili na
www.airport-dubrovnik.hr
GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 21
22 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013.
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Olakšavanje u po’ cijene
Domovinu ćemo, nakon što su je već odavno reciklirali tajkuni, potpuno pretvorit’ u ekološku
državu
Prijestolnica nam je bila u smrtnoj opasnosti od bombi. Očevici su rekli, da bi bili
umrli od straha, da su imali solada za sprovod.
Prema nekim stručnjacima, ponoćni
zagrebački bombaš je bio inteligentan.
A strad’o od vlastite bombe, pa su ga uhitili
bolničari a ne policija. I ne zato što je predstavnik nacionalne manjine, i to iz Banja
Luke.
Dok psiholozi osmišljavaju njegov psihološki profil začinjen s barutno- patološkim
poremećajem, gradonačelnik Zagreba,
vazda korak ispred, već je donio konačnu
dijagnozu; bombaš je patolog. Čeka se
second opinion udruženja liječnika patologa. A bombaševi prijatelji kažu, da je
bio čovjekoljubac i paraglajder. To je ono,
kad’ ljudi lete na adrenalinu, mjesto avionom. Sva sreća što ne lete po noći, jer
bi njih nekoliko moglo, ne daj Bože,
bombardirat’ cijeli Zagreb. A ‘ko zna
koliko emigranata, zračnim mostom
prebacit’ preko granice.
U nas u gradu, moglo bi se rijet, nema
više bombi. Bar ne onih, radi kojih se
ide u zatvor. Pa ipak, neki se boje
naših domaćih komunalnih bombaša.
Govore, da naš gradski doktor, vazda korak ispred, obnavlja tradiciju, u
elitnom turizmu pomalo zastarjelu;
zarađivanju kruha bez motike. A za sve
su krivi ovi turisti muktiši, što ništa ne
troše u Gradu. Pa će platit’ dogodine
duple tarife za posjetu gradu. Onda
neka šetaju k’o paraziti po našoj muci.
Neka i dalje ništa ne kupuju i neka ne
jedu i ne piju. Ali platit’ moraju. Jer,
kako kaže struka, posjete zidinama su
porasle, zato što su ulaznice poskupile. Pa to je sjajno!
Jedini problem bi mog’o bit’ u temu,
kako gladne i žedne turiste natjerat’
da koriste nove zahode i da se olakšaju po cijeni od deset kuna. Dubrovčani,
željni bilo kakvih olakšica, s oduševljenjem su primili vijest o olakšavanju u po’
cijene. Gruški će zahod bit’ jeftiniji, jer u
cijenu nije uključena spomenička renta.
Svi koji su vjerovali, da besposlena vlada
jariće krsti, sad’ su se predomislili. Jer, s
te nam adrese dolazi zakon, koji će svima
omogućit’ kupovinu novoga auta, čiji auspuh ne zagađuje okoliš više od
prosječnog tjelesnog ispuha.
Jer, govore, zrak nam se usmrdio, pa pod
hitno treba trsit’ polovne aute, što puno
dime. Mnogi od nas samo čekaju, da im
istekne sedamdeset druga rata kredita,
pa da smrdljivca subito prodaju u Pakistan ili slično, a onda kupe novi, ekološki
autić, po mogućnosti, na pedale. Tako
ćemo domovinu, nakon što su je već
odavno reciklirali tajkuni, potpuno pretvorit’ u ekološku državu.
A nema ni dva mjeseca, kako smo se radovali obećanom jeftinom uvozu polovnjaka iz Europe. Ali, ako Europi nešto smrdi, onda smrdi. Šteta samo, što se Kinezi
i Amerikanci tega još nisu sjetili. Oni misle, da se od freške arije prije dobije upala pluća nego objed na trpezi. A nama je
dovoljna i spoznaja, da se bilježi mali broj
umrlih od gladi, što je najveći uspjeh vlade
na gospodarskom planu.
Hrvatska voli susjedne zemlje. Zato je naš
premijer, umjesto u Sloveniju po našu
podršku, poš’o u Srbiji njima dat’ podršku
za EU. A tamo ga kritikaju, što se nije se
isprič’o zato, što su naši generali oslobođeni, što nas je toliko izginulo, i što
nismo povukli tužbu za to, što su nam razorili pola Hrvatske i uvalili nam milijun i
po’ izbjeglica. Ma nam se nisu pohvalili,
kako njihov ministar pravosuđa traži u
Hagu obnavljanje suđenja našim generalima.
Ima se, može se, kaže narod što vrijedno
radi od jutra do mraka, ponosan na pohvalni potez naše vlade. Uspjeli su, za
nepunih devedeset milijuna kupit’ u Briselu zgradu od četiri tisuće kvadrata, u kojoj će na miru, daleko od biračke gomile i
Vukovarskih đaka bez školske zgrade, ali
s ćiriličnim imenima ulica i institucija, vodit’
europsku politiku.
Govore, četiri podzemne etaže i sedam
poviše zemlje. Čeka li nas procvat
podzemlja u dijaspori, nakon što ga je
doma uništila kriza, ne zna se, ali i najvećem vjerniku i štovatelju hrama zvanog EU, brzo će bit’ jasno, kome od svih
nas, najviše koristi Europa .
Ne zna tovar, što je petrusin, govorili su
stari, kad’ bi ne’ko, u svom neznanju,
radije nešto nem’o, nego im’o. U nas je
još boćanje s drvenim
boćama, elitni sport za
mnoge, altroke ćeš ti Piše: Mario Klečak
uvjerit’ našega čovjeka,
kako je golf jedina anti - krizna terapija.
Pa onda, zločesto pričaju, kako je golf
samo fasada za gradnju vila za bogate
strance, dok su naši tamo mogli jedino
trčat’ za kozama.
A da to i nije baš tako, ovih dana nas je
izvijestila, ona fina gospođa, što s inozemnim mužem preši, da izgradi golf. Gostovala je na omiljenoj nam TV kući. Paralo je
ukazanje. Ma koja šesna i draga persona. Nema tu grubih riječi, pokude, zloće,
prijetnji ni karanja.! Ni prostačkoga mahanja rukama!
In tanto je rekla, kako se na Srđu već tristo godina nije ništa događalo. A trebalo
bi. Osim ovaca i njima posljedičnih
lokalnih pastorala. Njezin gospar muž
se već bio ofendio i hotio poć’ ča, ma
ga je ona nekako udobrovoljila.
I tako bome zaslužila, da za cijeli trud i
spenđane solde nešto i zaradi ovim
poslom. Premda je njima glavni cilj,
nakrcat gradsku kasu i zaposlit’ tisuće
skupljača loptica. Koje skupljanje, nije
nikakva sramota, pa bi gospođa i svojoj brojnoj dječici poželila, tako jedno
dragocjeno iskustvo.
Zna ona, kako se mi strašimo, da bi
stranci mogli sve podredit’ zaradi, pa
tako sve uneredit’ i porobit’ nas, ali ona
je Hrvatica, a svaki pravi Hrvat’ bi rado
vidio svoju djecu, da preko pauze za
objed (kad’ ne skupljaju bijele loptice),
koriste bogate sportske i zabavne
sadržaje, objeduju u restoranima, i obilaze brojne kulturne ustanove na Srđu.
Pa je još rekla, da će Grad, o svomu
trošku njima gradit’ puteve, struju i
vodu, kanalizaciju, jer, nota bene, ako
ONI to izgrade, onda bi to bilo njihovo. A to se ne može.
Onda je gospođa lijepo rekla, da bi oni
prihvatili sve dobre prijedloge lokalne
zajednice, kako bi naše ovce i njihovi
vukovi, bili na broju.
I onda meni sinula spasonosna ideja. Ni
oni silni kruzeri nisu baš svima bili po volji, ma smo nekako naučili s njima, i od njih
živit’. Ma, oni dođu i pođu. Ne treba im ni
struja ni voda ni kanalizacija. Pa kad’ bi
ovi ulagači, recimo izgradili golf igralište
prema idejnom projektu, k’o na priloženoj
slici, bilo bi lakše svima, a naročito njima.
Ne bi morali plaćat’ one silne milijune za
poreze i dozvole, a mi bismo solde od infrastrukture, mogli korisno iskoristit’.
A onda, ako im jednoga dana dosade ove
plačljive udruge, što bremzaju uzbrdo,
mogu lijepo dignut’ sidro i navegat’. I, čiča
miča, svršila priča!
GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 23
Trebala su mi desetljeća
Piše: Bajro Sarić za shvatiti kako nemam
nimalo dara za struku,
www.effectdubrovnik.com da, da struku, koja se
zove politika. Niti kako u
meni zapravo i nema političara, jer taj se
posao ne da naučiti, s njim se rađate ili
ne rađate. To što sam opsjednut politikom i političarima, što su predmetom
mojega stalnog zanimanja i pozornosti,
ispostavilo se, značilo je samo i jedino
da naučio nisam ništa do prije par godina. A onda sam, posve slučajno, pri
promišljanju o nekakvom lokalnom političkom izboru spoznao kako i politika, ali
i ekonomija, pa i poduzetništvo nisu
jedan više jedan jednako dva i gotovo.
Nego da je netko drugi, dakle izbornik,
birač, glasač, potrošač, kupac “ovlašten”
kazati jesu li jedan više jedan dva ili je
možda ipak nešto drugo posrijedi.
Razmišljajući o političkim, poduzetničkim, čak i kulturnim, nazovimo ih tako
dobitnicima ili gubitnicima tu po, kako
kome Gradu, pa i nešto šire, zaključio
sam da su uspješni oni koji su razumjeli
da jedan više jedan ipak nisu dva, a da
su neuspješni oni koji su se držali “žive
istine” da su jedan više jedan dva. Jed-
nostavno, politika, pa i poduzetništvo su
nešto drugo, s neizmjernim i stalno
promjenljivim varijablama i tko to ne razumije od njega ni političara ni poduzetnika, ali ni pokretača.
Najčešće se takozvani obični i neobični
puk “gadi” politike i političara, navodno
neće imati posla ni s politikom ni političarima. Jer je riječ, opet navodno o beskarakternim osobama, prevrtljivcima, fukarama i sve tako naspram ostalih, navodno
karakternih, dosljednih, stručnih i poštenih. Ali to je samo prividan i privremen
bijeg od sebe samih, dakle bijeg tog
običnog i neobičnog puka koji ni po
čemu nije ni bolji ni gori od takozvane
političke klase. Politička klasa najobičniji
je preslik običnog i neobičnog puka koji
je izabrao, dakle većina su uglavnom isti
ili slični, ne zavaravajmo se i to je zakon
političke demokracije. I dobro je da je
tako. Alternativa je diktatura koja je i politička i ekonomski nerijetko produktivnija, ali se tada ne može tvrditi da što se
tražilo to se i dobilo. Problem je u tome
što su politička demokracija, slobodno
tržište, kapitalizam i smisao za toleranciju različitosti naporni za mozgove najčešćeg puka, što ih neprekidno tjera u
egzistencijalne izazove i utakmicu s ovim
ili onim konkurentima.
Dakle, ono što pripada u naša prava
poput slobode, dužnosti, pa i morala prepuštamo drugima, kako se zna reći “političkim fukarama”, vođama i ništa drugo
nego vještim zavodnicima. Evo se pomalo zahuktava i kampanja za predstojeće
lokalne izbore diljem i Dubrovačko-neretvanske županije, pa i tu po Gradu. Slažu
se liste, kandidati, programi, krovate,
priča se o poštenju, vizijama, neupletenosti u bilo kakve “afere” onih koji
bi se htjeli dočepati komada ili cijele vlasti
i o nepoštenju, nedostatku vizija, upletenosti u svaku “pređu” onih koji još
uvijek imaju komadić vlasti ili apsolutnu
vlast i moć. Ali, to su, barem za mene
sve već i više puta ispričane priče, pročitani kandidati i čast izuzetcima, dokazano neuspješni, riziku neskloni i trulom kompromisu skloni ljudi, uglavnom depresivni, smrtno ozbiljni, sračunani i ovisnici
od ovih ili onih još većih moćnika. Stvar
je u tome, za razliku od onih koji ih biraju
ili ne biraju, ipak utrčavaju u okrutnu političku i politikantsku arenu i utakmicu, kad
već neće njihovi navodno pošteni, čestiti, stručni i moralni oponenti. posvuda
raspršeni, samo ne tamo gdje bi trebali
biti. Inače, jadan li ti je i kukavan onaj koji
je ovisan o ćudima političara, a ne svojim
ćudima i takvih je sve više i to je jedan
od zakona ekonomske recesije. Čega se
sve nećemo naslušati i nagledati u idućih
par mjeseci sudeći kako je krenulo. Na
prste jedne ruke, pa čak i pola, primjerice
OSOBA TJEDNA
što je za nas dobro,
uzorito, moralno i sve
tako, čini se da Antun
Maračić to i uistinu jest,
dakle zbog kojega će
srušiti cjelokupna kulturna struktura grada
kao kula od karata. Ali
eto primitivni i neuki
političari, odnosno
demokratski i legalno
izabrani zastupnici
običnog i neobičnog
puka, dakle vlasnika, to ne razumiju i
navodno ga nasilno “ruše” i ne produljuju mu mandat na još četiri godine. U
takav opis, bolje reći klopku “turobne
sudbine” Antuna Maračića uklopio se
meni inače dragi, a za ne baš rijetke
uvijek budne “domoljupce” upitno hrvatski književnik Miljenko Jergović,
pišući o jadima i žrtvi ne baš ni mladog
Antuna Maračića pred tobožnjim nasrtajima dubrovačkog provincijalizma,
političke bešćutnosti i elementarne nepristojnosti gradskih vijećnika koji su
odlučili kako su odlučili i dali prednost
“političkom aparatčiku” Vesni Delić
Gozze, možebitno članici HNS-a. Takva
razmišljanja o ovome “eklatantnom”
primjeru uplitanja “mrske” politike i poli-
tičara u nedodirljivu svetinju zvanu kultura, umjetnost ili struku naša su svakidašnjica i potrajat će to još dugo.
Kao da su politika i političari, nije u
ovome “predmetu” ni važno kojih su
opcija, neki divljaci, primitivci, nasilnici i
sve tako, a kultura i kulturnjaci nešto po
sebi uzvišeno, umno i umjetničko. Ma
dajte molim vas, u zbilji ništa drugo nego
beskrajnog licemjerja, narcisoidnosti i
ljudske pokvarenosti, kakva je oduvijek
bila, nazovimo je tako, “politička klasa”
izložena je kakvoj-takvoj, ali ipak
demokratskoj proceduri i svakodnevnom stresu, “mila je majka” spram “kulturne klase”, koja tome nikad nije
izložena, osim međusobnim narcisoidnostima i taštinama.
Antun Maračić i svi ostali “antuni maračići” i ona takozvana ugledna gospoda od Zagreba do Dubrovnika koja se
digla na “sve četiri noge” morala bi znati
i priznati da je nečijom političkom voljom došla do vrhova nečega o čemu ne
presuđuje tržište, odnosno njegovo
veličanstvo potrošač i da nečijom političkom voljom ne mora biti vječno na
vrhu, ma što god držali o sebi. A naravno
da drže sve najbolje i to je prirodno i to
je pozicija ravnatelja u gradskim i sličnim
ustanovama. I otkuda pravo i obraz Jer-
SAPIENTI SAT
Strah od budućnosti
Jadan li ti je i kukavan onaj koji je ovisan o ćudima
političara, a ne svojim ćudima i takvih je sve više i to je
jedan od zakona ekonomske recesije
Antun Maračić
U zbilji ništa drugo nego
beskrajnog
licemjerja,
narcisoidnosti
i
ljudske
pokvarenosti, kakva je oduvijek
bila, nazovimo je tako, “politička
klasa” izložena je kakvoj-takvoj,
ali ipak demokratskoj proceduri i
svakodnevnom stresu, “mila je
majka” spram “kulturne klase”,
koja tome nikad nije izložena, osim
međusobnim narcisoidnostima i
taštinama
Nisam, što bi se reklo “stručno” kompetentan za ocijeniti je li Antun Maračić,
takozvani čuveni umjetnički fotograf po
takozvanim umjetničkim elitama zavrijedio četvrti mandat ravnatelja Javne
ustanove u kulturi “Umjetnička galerija
Dubrovnik”, osnivač koje je, sa svim
pravima i obvezama Grad Dubrovnik, što
znači da ih on, dakle politika, razrješava i postavlja. Moguće da je riječ o genijalnom ravnatelju i umjetniku, vrag bi ga
znao, ali sudeći po takozvanim kulturnim
elitama, krajnje zatvorenim i slabo “ventilacijom opskrbljenim” duhovnjacima i
svima onima koji nas pritiskaju s onim
24 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013.
u Gradu, postoje samo tri osobe koje
dosta dobro, iako ni oni ne najbolje, razumiju političku tehnologiju i način kako
zavesti birače, a to su Dubravka Šuica,
Andro Vlahušić i Pero Vićan.
Sve ostalo što se nudi i što će se ponuditi, ma koliko pošteni, dragi i “neokaljani”
bili sitne su ribe u ovom nevelikom “ribogojilištu”. Doduše, može se dogoditi
da se spomenuta trojka uopće i ne pojavi na kandidacijskim listama, jer su već
poodavno na drugim, kandidacijskim listama za zatvor. Ali, to bi bila tek prava
katastrofa da spomenuti i slični skončaju u zatvoru. Naravno, poglavito za ne baš
malu “količinu” njihovih ovisnika, pa i za
Grad u cjelini. Jer alternativa njima, nazvao bih pokretljivim, takozvani su pošteni, čestiti, dobri i aferama netaknuti kandidati, uglavnom većinskog svjetonazora. To je vjerojatno i točno, ali u okrutnim
vremenima u kojima živimo, a nikad nisu
bila ni laka to jednostavno nije dovoljno
za probuditi uspavanu “ljepoticu” poput
Dubrovnika.
Uzgred, najmrža mi je riječ oduvijek bila
u predizbornim vremenima “vizija” i “vizionari”. Zakleo bi se da svi oni koji ih izgovaraju nemaju pojma o semantici, odnosno značenju tih riječi, a siguran sam i u
to da nemaju nikakve vizije niti su uopće
vizionari, štogod to značilo. Odavno se
na ovim prostorima zna što se neće i ne
zna što hoće. Nikakav umni, pa ni fizički
napor nije stati iza onoga što se neće, a
jest golemi, nerijetko i uzaludni napor
stati iza onoga što se hoće za vlastitu, ali
to automatski znači i opću dobrobit. Ne
postoji samo vlastita i samo opća dobrobit, profit i javni interes, jedno je uvjetovano drugim, potvrdilo se to u sve
omraženijem razvijenom kapitalizmu, ali
ne i u onim “starim, dobrim vremenima
socijalizma”. Tako se sad u pandemijskim razmjerima, na svakom dobrom ili
lošem mjestu, od učenih do neučenih ljudi grmi o skoroj propasti kapitalizma,
“profitera”, nemoralnoj naravi novca i
neizbježnom povratku socijalizma.
Doduše, riječ socijalizam se “ne uzima u
usta”, grubo zvuči, ali svjesno ili nesvjesno, svejedno zaziva se socijalizam. Jer
što je socijalizam nego dokidanje privatnog vlasništva, “krupnog kapitala”, nacionalizacija banaka, raspodjela “svakome prema potrebama” a ne prema
tržišno potvrđenim rezultatima rada,
gušenje poduzetničkih sloboda, profita
kao glavnog pokretača ekonomske, a
onda i svake druge aktivnosti, prepuštanje vlastite slobode i inicijative državi, političkim i ostalim moćnicima, podjela na
“naše” i “njihove”, društvo nejednakih
šansi za sve itd. Druga ključna riječ za
“novake” u političkoj areni je, “ali mi smo
drugačiji, bolji”. A ja vam tvrdim da je
samo “omot drugačiji, a sadržaj u bitnim
odrednicama isti ili sličan” i ne nasjedajte na takve besmislice. Sve to bit će razvidno i na predstojećim lokalnim izborima, bez brige. Skoro pa svi kandidati za
lokalnu vlast već i pričaju u takvom, za
mnoge primamljivom stilu.
Oni su duboko u sebi svjesni kako
obećanja ne mogu ispuniti. Ali moraju
galamiti ono što im pretpostavljeni čelnici naređuju, a nerijetki i nemaju alternative osim političkih, često i politikantskih
igara i politike općenito. Iako nisu toliko
glupi da ne razumiju kako je riječ o
običnim tlapnjama i da će sva ta obećanja već i prva poslijeizborna kiša isprati i
oni koji su ih izabrali također zaboraviti.
A vjerojatno i ponovno za te iste glasovati u idućoj zgodi ili nezgodi, jer hrvatsko biračko tijelo nesklono je radikalnijim
promjenama. Tu je ponajviše riječ o kandidatima bez ikakvih valjanih radnih i
stručnih referenci, nerijetko i bezvoljnim
i neživotnim. Sve u svemu, ljudima dostojnim žaljenja. A oni koji nisu takvi, ako
ih bude među kandidatima, koji imaju
radne i stručne reference i koji će uputiti
obični i neobični puk da skrbi sam o sebi,
a oni će mu samo pripomoći u okviru
svoje nadležnosti, takvi ni u predstojećim
lokalnim izborima nemaju nikakve šanse.
Bio sam u toj poziciji, znam o čemu pišem
i vrlo sam sretan što odavno nisam u toj
poziciji. Treba ipak priznati kako se i ne
može biti posve neovisan o politici i političarima, bilo što da radite, ali ne u prevladavajućoj mjeri. A bitku sa životnim izazovima, moje spoznaje su takve, dobili
ste onda kada vas trebaju i traže, a ne vi
kad nekoga trebate ili tražite, barem u egzistencijalnim pitanjima i u onome na što
možete utjecati.
goviću i “jergovićima” da blate i
ponižavaju Vesnu Delić Gozze, spuštajući je na razinu običnog stranačkog
poslušnika, provincijskog kulturnjaka,
skoro da je i iz džungle izašla i da ne
idem dalje. Gospođu i ne poznajem, ali
očito ima sve formalne uvjete, pa i reference, možda u drugim umjetničkim
djelatnostima, za vođenje “Umjetničke
galerije Dubrovnik.”
Hoće li biti bolja ili lošija od Antuna Maračića, tek će se vidjeti. Pa i onako se
neće ništa dramatično dogoditi ako
bude čak i lošija. Jer u kojem promilu,
primjerice, postoje oni koji će presuditi
jesu li fotografija ili fotografije Lokruma
Antuna Maračića bolje od fotografije ili
fotografija nekoga fotoamatera. Pregledao sam na stotine fotografija Lokruma od umjetnika po zvanju do onih
koji to nisu po zvanju i taj mi se Lokrum
uglavnom uvijek čini istim, lijepim ili
ružnim, ovisno o vremenu i one Antuna
Maračića nisu čudesne, kako ih je
opisao Miljenko Jergović. Najlakše je, pa
i najpodlije, bez ikakvih valjanih argumenata, što kod nas baš tako nije ni rijetko, za neostvarene vlastite ambicije i
frustracije svakoga uvrstiti u “tor” političkih poslušnika, plaćenika i ništavila,
konvertita i što ti ja znam. “Prati ruke”
od mrskih političara, “krupnih kapitalista”, “profitera”, običnih i neobičnih
poduzetnika, onih navodno niskih estetskih kriterija i tome slično. Nema velikih muka za steći potporu takvom stavu, svakim danom sve je više onih frustrirajućih ambicija, precijenjenih i gubitnika prema nekim mojim parametrima.
Kako ne bi bilo nesporazuma, iako će
ga biti, svi sukobi, ratni, politički, kulturni, vjerski i slični, sukobi su materijalnih
interesa i interesnih skupina, koji su nerijetko toliko “prozirni” da se vide “prostim okom”. A nije ni u tome problem u
“slučaju Maračić” i sličnim. Pravi problem hrvatskog društva i države je što i
ne od danas vlada potpuno ravnodušje
kod podosta puka, posebice onih koji
nisu na slobodnom tržištu rada, robe i
kapitala kad propadne, recimo neki
poduzetnik i na stotine i tisuće ljudi ostanu bez posla, država i lokalna zajednica bez ubranih poreza itd. I što neodgodivo putujemo u ropstvo ni zbog čega
drugoga nego mentaliteta nesklonog
promjenama navika i “garda” i što su
nam predodžbe svijeta u nama i oko nas
nepromjenljive, statične.
I što smo nespremni za rat sa samim
sobom i izazove kojima smo svakodnevno izloženi, na žalost i bez naše vol-
je. Antuna Maračića izabrao sam za osobu tjedna ne zbog ocjene njegovog lika
i djela, zašto i nisam kompetentan, nego
samo zbog čistog primjera čime se “opterećuju” naši mediji i svakidašnjica,
kakvi su nam jadni prioriteti i u što trošimo ono što nam je najograničenije i najkraće, um, vrijeme i energija. Ali, kao
što negdje pročitah, u zemlji Hrvatskoj
u kojoj se ništa ne događa oko stvaranja novih duhovnih i materijalnih vrijednosti odavno, u zemlji “distributivne”
ekonomije, vijesti poput ove o “smjeni”
Antuna Maračića ili lomu noge Tarika Filipovića i intrige u vezi Sulejmana
Veličanstvenog i o tome da je Luka
Modrić asistirao asistentu kod gola
Ronalda, nije nimalo čudno da su
“udarne igle” medijskih naslovnica i komentara. Još da nema ni toga, bio bi totalni kolaps. Nisu potrebne ponekad ni
ove moje /po/dulje mudrolije. Dovoljno
je pročitati veću medijsku naslovnicu i
lako je zaključiti gdje smo i kamo kanimo ići, ako nam se uopće negdje i ide,
jer po medijskoj svakidašnjici se lako
naslućuje ne baš blistava sutrašnjica. Ali,
spoznao sam i to da nekome i nije blistavo ono što ja držim da je blistavo i sve
tako i trebamo se “batrgati” i s time u
ovom kratkom i prolaznom ovozemaljskom životu.
GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 25
ZELENA LINIJA – GDJE STE KOMUNALNE SLUŽBE GRADA?
Kome je smetao bor u Šipčinama?
Već danima dobivamo
ogorčene dojave naših
sugrađana sa predjela
Šipčina na našu Zelenu
liniju Eko-Fon 020 453
850, kako se na predjelu Šipčina u Ulici Andrije Hebranga na broju
57, u samoj blizini bivše
Dubrovkinjine samoposluge, pod okriljem
kišne noći u prošlu subotu posjekao motornom
pilom prekrasni bor
kojemu su se, kako
kažu, dičile cijele Šipčine. Kako je u ponedjeljak 21.siječnja lijevala kiša nismo mogli poći
na uviđaj te smo pošli u utorak 22.siječnja kada je bio ljepši dan... Čim smo se
pojavili, dvojica muškaraca koji su upravo vadili posljednje korijenje bora, su se
počeli opravdavati kako je bor bio pao pa da su ga morali na brzinu posjeći…
Odmah su nam prišli obližnji susjedi i glasno rekli: “Bor nije pao, oni su ga namjerno
posjekli jer im je smetao za buduću butigu.“ Da bor nije pao nego da je bio zdrav
potvrdili su i ostali stanari koji su se pojavili na prozorima, balkonima, ulazima.
Hvala našim ekološki osviještenim sugrađanima iz Šipčina koji nam se često
javljaju na našu Zelenu liniju Eko-Fon i time pomažu u očuvanju zelenih oaza
našaga Grada. Žalosno što nam se posljednjih godina događa sa stablima našega Grada, svako malo dobivamo dojave o njihovoj sječi. Da se uvedu strože
kazne ovo se sigurno ne bi događalo, a ovako čini svatko što hoće. Komunalni
redari gdje ste? Što ćemo disati ako sve pretvorimo u beton?
„Kada smo okruženi svim opasnostima, ne treba ustuknuti niti od jedne!“ (Sun
Tzu)
Voditeljica Zelene linije Jadranka Šimunović
DOBRE VIJESTI IZ MOKOŠICE
Grad Dubrovnik uređuje dječje
igralište
Naši apeli urodili plodom - uređuje se
dječje igralište iznad
šetnice „Krijesnica“u
Mokošici. Proteklih
dana se započelo s
uređenjem dječjeg igrališta iznad šetnice
Krijesnica u Mokošici,
što je razveselilo i
djecu i mlade cijelog
naselja. Hvala lijepa
Gradu Dubrovniku
što će djeci i mladima
Mokošice uskoro
omogućiti sigurnu i
opuštenu igru na ovom igralištu. Hvala medijima koji podržavaju naš rad s djecom i mladima. Već nekoliko puta smo putem dopisa Gradu i medija reagirali da
se ovo dječje igralište kojeg mi od milja zovemo „Maslačak“ (jer okolo njega
raste na livadama puno maslačaka) uredi budući je zbog slabe zaštitne ograde
tu nekoliko djece palo, slomilo ruku ili se ozlijedilo. Nadamo se da će Grad iznaći
sredstva za uređenje i „šminkanje“ ostalih dječjih igrališta u objema Mokošicama
te konačno izgraditi prijeko potrebni multimedijalni centar (kino, kazalište, kazalište lutaka, plesnjak, disco, fitness i eko-kulturni centar) za djecu i mlade u Mokošice .
„Mir i sklad u svijetu počinje u srcima djece i odatle se širi dalje!“ (Fields & Boesser )
Predsjednica Zelenog foruma Jadranka Šimunović
26 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013.
ZELENI FORUM, EKO OMBLIĆI, ZELENO
SUNCE, ZELENI TELEFON
Razigrani stihovi
Marije Đanović
Djeca i mladi Mokošice uživali su 19.siječnja u
Eko centru u Mokošici, u okviru našeg „Projekta Mokošica ne budi Trnoružica, u „Razigranim stihovima“ naše sugrađanke Marije
Đanović, umirovljene učiteljice koja piše pjesme i priče za djecu. Nakon prezentacije poklonila je svima prisutnima svoje knjige : Razig-
Kapljica rose
Sjela je na dlan lista
i onako sva blista.
A onda svijetli, ljeska se blješti,
premeće, treska i smješka,
a zatim s pojavom Sunčeva svjetla
odjednom s lista nesta.
(Iz „Razigranih stihova „ Marije Đanović)
rani stihovi i Miris juga(haiku poezija) uz posvetu . I ne samo knjige, nego im je svakom
poklonila po jedan školski pribor, dječje novine te bombone i čokoladice. Druženje se s
dragom pjesnikinjom i spisateljicom Marijom
Đanović nastavilo uz druženje, kolačiće i tople
napitke...Hvala Vam draga gosp. Marija, zaista ste nam Vašim razigranim stihovima uljepšali popodne u Mokošici . Želimo Vam još puno
ispisanih stihova i priča na radost djece i mladih
cijelog Planeta! Dobro nam došli opet.
Predsjednica Jadranka Šimunović
MARKETING
[email protected]
T: 020 358 980
T/F: 020 311 992
POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNA SLUŽBA
Gnojidba maslina u rodu (1)
Kao i kod drugih biljnih vrsta, ishrana masline se temelji na tri glavna makro elementa – hranjiva
(N, P i K), te na specifičnim potrebama prema nekim ostalim hranjivima i to: kalciju, magneziju,
sumporu i boru
Gnojidba je neizostavna agrotehnička radnja u maslinarstvu s kojom se počinje već
u pripremi tla za sadnju (meliorativna
gnojidba) ili samoj sadnji te se svake godine obavlja u većem ili manjem obimu i na
različite načine kroz cijeli period uzgoja.
Gnojidbom se pospješuje rast i vitalnost
stabla, povećava količina i kvaliteta plodova, omogućava maslini redovita rodnost te
joj se povećava otpornost na nepovoljne
uvjete za njen rast i rodnost.
Kao i kod drugih biljnih vrsta, ishrana
masline se temelji na tri glavna makro elementa – hranjiva (N, P i K), te na specifičnim potrebama prema nekim ostalim
hranjivima i to: kalciju, magneziju, sumporu i boru.
Dušik (N) - stimulira vegetativni rast
masline. Najveće potrebe masline za
dušikom su u fazi cvatnje pa do momenta
otvrdnjavanja koštice ploda. U tlu je dušik
pokretan i lako se ispire iz tla, te se maslini
i razvoju masline – povećava krupnoću i
kvalitetu plodova (potpomaže nakupljanje ulja u plodovima), povećava otpornost
stabala na sušu i bolesti. U tlu je kao i
fosfor slabo pokretan i unosi se NPK
gnojivima.
Kalcij (Ca) - također igra veliku ulogu u
rastu i razvoju masline. Maslina je kalcifilna kultura- za svoj nesmetan rast i razvoj
troši dosta kalcija. Njegova prisutnost u
tlu zavisno je od tipa tla – smeđa tla na
karbonatima i tzv. bijela tla na flišu i dolomitu su dobro opskrbljena kalcijem za razliku od crvenica.
Magnezij (Mg) – sastavni je dio klorofila
odgovornog za sintezu organske tvari u
biljkama. Rijetko se u našim tlima javlja
njegov nedostatak.
Bor (B) – mikroelement važan za klijanje
polena i oplodnju. Za poboljšanu oplodnju najefikasnije je folijarno prihranjivanje (preko lista) sa ovim hranjivom.
Slika 1. Uvjeti za normalan rast biljke (B. Škarica, I. Žužić, M. Bonifačić, 1996.)
daje kad joj je potreban – prihranjivanje
stabala s dušičnim gnojivima
Fosfor (P) – ima važnu ulogu u diferencijaciji pupova masline, potpomaže cvatnju
i oplodnju te ubrzava procese zriobe plodova. U tlu je slabo pokretan. Svi tipovi naših
tala su u pravilu siromašna s ovim hranjivom. U tlo se unosi NPK gnojivima u osnovnoj gnojidbi.
Kalij (K) - ima mnogobrojne uloge u rastu
Piše:
- bujnost i rodnost sorte, Marijo Car,
- potrebe masline prema dipl.inž.agr.
hranjivima u njenim poje- poljoprivredni
dinim fazama rasta i razsavjetnik
vića - u vrijeme diferencijacije pupova (razvrstavanje pupova na
cvjetne i drvne – uglavnom tijekom veljače) zahtjev masline najveći je za fosforom, u vrijeme resanja, cvatnje i oplodnje za dušikom, kalijem i borom, nakon
zametanja plodova raste potreba za fosforom, odnosno od polovice ljeta pa do
berbe maslini su podjednako potrebna
sva hranjiva. Prema tome, potrebno je
maslini već u rano proljeće osigurati sva
potrebna hranjiva.
Vrsta gnojiva kojima se gnoji - NPK
gnojivo uneseno u tlo nije odmah dostupno maslini već treba proći određeno vrijeme koje se kreće od 15 do 60 dana pa
i više zavisno od kemijskog i fizičkog sastava te mikrobiološke aktivnosti tla. Tako
kompleksna mineralna gnojiva
obično treba unijeti barem dva
mjeseca prije kretanja vegetacije
koliko im treba da postanu pristupačna korijenu.Za razliku od
njih, dušična gnojiva su takoreći
pristupačna odmah s tim da
amonijski oblik (UREA) duže
ostaje maslini na raspolaganju.
U skladu sa navedenim činjenicama, kod nas se NPK gnojiva
preporučuju primjenjivati s prvim
jesenjim kišama. Ovom gnojidbom maslini se osigurava fosfor
i kalij za narednu vegetacijsku
godinu. Uz ova hranjiva se u ovoj
kombinaciji daje i manja količina dušika koja zadovoljava
zahtjeve jesenskog porasta
masline koji obično slijedi poslije
zastoja uzrokovanog ljetnom
sušom. Preporučljivo je također
da se jesenska gnojidba podudara s dubljom obradom tla (do
30 cm) čime se slabo pokretni
fosfor i kalij unesu što bliže korijenovom sustavu masline. Ovo
jednokratno unošenje u tlo NPK
gnojiva se naziva još i osnovna
gnojidba.
(nastavlja se)
VRIJEME I NAČIN PRIMJENE GNOJIVA
Na vrijeme i način gnojidbe maslina, a
samim time na njenu efikasnost utječe niz
čimbenika:
- količina i raspored oborina u tijeku
godine – za naše priobalje karakterističan
je jesensko zimski period s većim dijelom
oborina,
- obrada tla – preporučljiva je jesenska
dublja i proljetna plitka obrada,
GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 27
mali
OGLASI
STANOVI
MIJENJAM ili prodajem stan u
Zagrebu, cca 30m2, u centru, blizina autobusnog kolodvora, za stan
u Dubrovniku ili okolici (od Stona
do Cavtata). 099 871 7262.
Prodajem stan 78 m2 na Zvekovici poviše Cavtata, 099 402 8779.
Prodajem stan 55 m2, prizemlje,
u centru n.naselje Mokošica. Cijena po dogovoru. 453 217 ili 098 220
236.
SOBE
U Cavtatu iznajmljujem sobu komfornu blizu centra. 091 726 0230.
GARAŽE
Iznajmljujemo garažu uz parking.
099 793 5050.
Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS
SMS-om NA BROJ 66248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ
MALIH OGLASA. Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 888 7109 ili [email protected]
Popravci i prodaja računala.
Razne instalacije, programa i djelova. Izrada internet stranica. Dolazimo na vašu adresu. Povoljne cijene.
091 300 5099.
Popravci i prodaja računala.
Razne instalacije, programa i djelova. Izrada internet stranica. Dolazimo na vasu adresu. Povoljne cijene.
091 300 5099.
RAZNO
Prodajem 6 štandova za prodaju
suvenira u luci Gruž. 098 880 644.
POTRAŽNJA
Kupujem stare akumulatore.
Dolazim na adresu. 098 166 8966.
OSOBNI ODNOSI
Tražim žensku osobu radi intimnog druženja. 099 854 7168.
Mladić 29 god. želi upoznat partnericu radi prijateljstva. 098 973
8252.
POSLOVNI PROSTORI
Iznajmljujem poslovni prostor do
kemijske čistionice u Gružu! 020
417 781 Mob:091 519 2402.
ZEMLJIŠTA
Čilipi Gruščići, poljoprivrednu
parcelu 7300 m2 prodajem, cijena
3.5 eura po kvadratu. 091 471 4500.
HITNO prodajem 2650 m2 građevinskog zemljišta u Čibaći-Mišići,
odmah ispod autobusne stanice.
Cijena 100 000 Eura. 098 747 107.
AUTOMOBILI
AUDI A4, 1.6, ‘96.g.,vrlo povoljno. 091 7632 988
Prodaje se Golf 3 1.9 diesel, reg.
do 6 mj. 091 579 5483.
POSAO
Ako ste vrijedni, pouzdani, volite
timski rad, želite dobru i poslovnu
karijeru... imamo posao za Vas! 099
828 4648.
POTRAŽNJA
Kraljevska yoga (Raja yoga) za
vježbe, nazvati Asima. 091 506
1526.
Pružam usluge uređenja vrtova,
krčenje šume i šikare, pilanje i orezivanje stabala, košnja trave. 091 574
6674.
Muškarac srednjih godina želi upoznat damu zbog druženja, godine
i status nebitni. 099 649 9256.
SEXI PRIČA ZA TEBE...želis čuti
kako ja to radim? Zovi 064600605
biraj 1,2 ili 3 i slušaj (tel. 6.88 kn min,
mob. 8.29 kn min, IT jedan d.o.o,
Gmajna
14,
Rakitje,
OIB
75235737688 Tel: 062 700700,
+18)
PIA zavodljiva i privlačna mulatkinja trazi muškarca koji ce polizati
njeno čokoladno tijelo. Šalji PIA na
66906. (3,72kn/sms, za odjavu stop,
IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib
75235737688, info 062700700,+18)
SLATKI OSMJEH te zove da pokupiš med s njenih usana i razmažeš
ga po toploj napaljenoj koži. Šalji
SLATKI OSMIJEH na 66906
(3,72kn/sms, za odjavu stop, IT
jedan, Zg, Selska c. 90a, oib
75235737688, info 062700700,+18)
66906 (3,72kn/sms, za odjavu stop,
IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib
75235737688, info 062700700,+18)
ANĐELINA voli blagi dodir po
cijelom tijelu. Ako voliš nježnost kao
ja javi mi se. Šalji ANĐELINA na
66906 (3,72kn/sms, za odjavu stop,
IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib
75235737688, info 062700700,+18)
ČUPKICA Sve što je moje želim
da bude i tvoje, ako voliš čupavice
šalji ČUPKICA na 66906 (3,72kn/
sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg,
Selska c. 90a, oib 75235737688,info
062700700, +18)
JOANNA VEZA žena u godinama
traži društvo iskrenog muškarca koji
želi trajnu vezu. Šalji JOANNA na
66906 (3,72kn/sms, za odjavu stop,
IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib
75235737688,info 062700700,+18)
PUPOLJAK Netaknuta, željna
strasti i iskrene ljubavi, samo ozbiljne ponude. Šalji PUPOLJAK na
66906 (3,72kn/sms, za odjavu stop,
IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib
75235737688, info 062700700,+18)
CHERRY-vatrena mulatkinja u 30tim godinama trazi muskarca za
lude nocne provode u krevetu. Šalji
CHERRY na 66906 (3,72kn/sms, za
odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c.
90a,
oib
75235737688,info
062700700,+18)
KARAMELA-rasna crnka trazi
iskusnog muskarca koji ce se znati
izboriti s njenim bujnim grudima.
Šalji KARAMELA na 66310 (3,72kn/
sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg,
Selska c. 90a, oib 75235737688,
info 062700700, +18)
HELLA SPOJ Dođi da sladimo se
uzdasima da pričamo našim tjelima,
ja sam HELLA i čekam te u krevetu.
Šalji HELLA na 66310 (3,72kn/sms,
za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688,info
062700700, +18)
BRONHI dođi k meni i otkrij lakoću disanja u strastvenoj noći.
Šalji BRONHI na 66906 (3,72kn/
sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg,
Selska c. 90a, oib 75235737688,info
062700700,+18)
CRNE OCI-jako njezna,zaigrana
i umiljata crnka dovest ce te do
ludila,zelis me iskusiti? Šalji CRNOOKA na 66310 (3,72kn/sms, za
odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c.
90a,
oib
75235737688,info
062700700,+18)
KIARA mlada brazilka želi upoznati muškarca koji će ju upoznati
s našim običajima. Šalji KIARA na
SOCNA BRESKVICA socna kao
zrela breskva,puna finih i slatkih
OBAVIJEST O PROMJENI POSTUPKA PREDAJE MALIH OGLASA
Prilikom predaje oglasa, potrebno je priložiti sljedeće podatke:
- pravne osobe: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe
- fizičke osobe: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište.
28 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013.
sokova,zaigrana,ako si zaigran kao
i ja ti si muskarac za mene. Šalji
BRESKVICA na 66310 (3,72kn/sms,
za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688,info
062700700, +18)
SLATKI ANĐEO-plavusa vrelih
usana,andjeoskog lica pruzit ce ti
bas ono sto trebas,ako si mastovit
onda si ti ono sto ja trebam. Šalji
ANĐEO na 66310 (3,72kn/sms, za
odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c.
90a,
oib
75235737688,info
062700700,+18)
LIZALICA-opasno zagrijavam do
usijanja,cekam te da razmjenimo
toplinu. Šalji LIZALICA na 66310
(3,72kn/sms, za odjavu stop, IT
jedan, Zg, Selska c. 90a, oib
75235737688, info 062700700,+18)
MAGDALENA-crnka 35god,
vrhunske guze,bujnih grudi uvijek
raspolozena za vruce igrice,moze i
u troje. Šalji MAGDALENA na 66310
(3,72kn/sms, za odjavu stop, IT
jedan, Zg, Selska c. 90a, oib
75235737688,info 062700700, +18)
NEMIRNA JAHAČICA mlada i nazasitna traži muškarca za neobavezan seks. Šalji JAHAČICA na 66310
(3,72kn/sms, za odjavu stop, IT
jedan, Zg, Selska c. 90a, oib
75235737688, info 062700700,+18)
NEVEN 29god traži ozbiljnu
mušku osobu za druženje, mogućnost veze. Šalji NEVEN na
66310 (3,72kn/sms, za odjavu stop,
IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib
75235737688,info 062700700, +18)
NA 064660666 čekaju te vruće
strastvene dame. Nazovi, poslušaj
ih i piši im na 66310. (tel. 6.99 kn/
min, mob. 8.41 kn/min,3,72 kn/sms,
IT jedan d.o.o, Zg, Selska c.
90a,OIB 75235737688, Tel:
062700700,+18)
Molimo Vas da prilikom predaje oglasa navedete svoje identifikacijske podatke
kako bi oglasi bili objavljeni, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vaših
oglasa. Identifikacijski podaci neće nigdje biti objavljeni, neće biti dostupni
drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.
PETAK, 25. SIJEČNJA 2013. U DUBROVAČKIM MUZEJIMA
‘Pavlinim i Đivovim vremeplovom’ u
žitnici ‘Rupe’ počinje sedma Noć muzeja!
Predstavljanjem dviju edukativnih maskota
Dubrovačkih muzeja, vlastelina Điva i
sluškinje Pavle, u petak, 25. siječnja, u 18
sati u prizemlju žitnice „Rupe“ će započeti dubrovačka sedma po redu manifestacija Noć muzeja.
Noć muzeja se i ove godine odvija na četiri lokacije Dubrovačkih muzeja – u
Kneževu dvoru, tvrđavama Revelin i sv.
Ivan te žitnici Rupe te, uz stručna vodstva
kroz stalne postave i povremene izložbe,
uključuje brojna predavanja, radionice i
igraonice, prezentacije, ali i glazbene pre-
dahe te prigodni domjenak i neformalno
druženje.
Posebna atrakcija ovogodišnje Noći
muzeja svakako je predstavljanje edukativnih maskota Dubrovačkih muzeja. Đivo
i Pavle, koje će utjeloviti dubrovački glumci
Edi Jertec i Gloria Šoletić, svatko sa svojom pričom, vode publiku kroz vrijeme.
Redaju se segmenti iz vremeplova Republike, a publici ostaje procijeniti tko ne
govori istinu. Sam tekst je prepun stvarnih događanja, crtica iz života povijesti
zavičajne svakidašnjice, eksponata i prostorija u Dvoru, likova znamenitih Dubrovčana, etnografije, odgojnih pouka,
šale i humora.
Bogati kulturno-edukativni program nastavlja se kostimiranim vodstvom kroz
izložbu „Znameniti pomorci Dubrovačke
Republike“ u Kneževu dvoru s Marojicom
Bijelićem kao Mihom Pracatom, igrokazom za najmlađe o tom dubrovačkom
moreplovcu koji će se, u suradnji s
Brunovim knjigicama, odigrati u tvrđavi sv.
Ivana, otvaranjem izložbe restaurirane
kacige grčko-ilirskoga tipa iz fundusa Arheološkoga muzeja uz stručno vodstvo
kustosice te predavanje o tijeku restauracije i konzervacije u Kneževu dvoru, nastupom klape Kaše, pričama iz prošlosti
Grada, prezentacijom tijeka restauracije
“hobotnice” s Baletinovoga sata, predavanjima o Domovinskom ratu te o Crnoj
Gospi/Madoni i pomorstvu.
Sedma Noć muzeja završit će u žitnici
Rupe gostovanjem glazbenice i etnologinje Lidije Bajuk te prigodnim domjenkom
i izvlačenjem dobitnika već tradicionalne
U GALERIJI MATICE ISELJENIKA
Prva izložba u novoj sezoni
Slike iz novog ciklusa „Krajolici“ dubrovačke akademske slikarice Nade
Zec Ivanović, predstavljene su u
četvrtak 17. siječnja na samostalnoj
izložbi u podružnici Hrvatske matice
iseljenika u Gradu. Posljednju izložbu
naziva „Friendship“ Nada Zec
Ivanović je ostvarila u studenome
2011. godine, a sada je predstavila
sasvim novi ciklus s motivom
pejzaža. Voditeljica ureda Matice iseljenika, Maja Mozara, naglasila je
kako je ovo prva izložba u novoj sezoni, za koju se nada kako će biti još uspješnija nego prošlogodišnja. Napomenula je
kako je izložbeni program galerije Matice iseljenika započeo o prošloj Festi svetoga
Vlaha istoimenom izložbom Miša Baričevića, te se nastavio izlaganjem radova Lorena
Ligoria, Iris Dvornik, Josipa Ivanovića, Ljiljane Knez i Emila Bobanovića Ćolića. Zahvalila je selektoru Marinu Ivanoviću, dosadašnjim suradnicima i sugrađanima koji uvijek
prate programe Matice iseljenika te je pozvala one koji nisu prisustvovali otvorenju
ove izložbe da je pogledaju tijekom narednih petnaest dana u jutarnjim satima. Galerija se nalazi u Gradu, na adresi Petilovrijenci 7.
nagradne igre koju Muzeji organiziraju za
Noć muzeja.
Tijekom održavanja Noći muzeja i ove će
godine biti odobren poseban popust od
20 posto na sve suvenire Dubrovačkih
muzeja.
PROGRAM
Žitnica Rupe
18.00 – 19.30 „Pavlin i Đivov vremeplov“,
predstavljanje dviju edukativnih maskota
Dubrovačkih muzeja uz pripovijedanje
Jasne Held i radionicu za djecu
19.00 i 21.00 Vodstvo kroz stalni postav
22.00- 23.15 „Zlatna grana, multimedijalni
etnografsko-glazbeni kolaž o mitsko-bajkovitim motivima u hrvatskoj usmenoj
lirici“, gostovanje glazbenice i etnologinje Lidije Bajuk
23.15 Prigodni domjenak i izvlačenje
dobitnika nagradne igre
Knežev dvor
18.00 i 19.15 Vodstvo kroz stalni postav
18.45 Kostimirano vodstvo kroz izložbu
„Znameniti pomorci Dubrovačke Republike“ s Marojicom Bijelićem kao Mihom
Pracatom
20.00 - 20.45 Izložba restaurirane kacige
grčko-ilirskoga tipa iz fundusa Arheološkoga muzeja uz stručno vodstvo kustosice
te predavanje o tijeku restauracije i konzervacije (viši konzervator-restaurator Dalibor
Martinović iz Muzeja grada Šibenika).
21.00 Priče iz prošlosti Grada: Priča o nosiljci i Priča o kneževoj odori (pripovjedačica Jasna Held)
21.45 Powerpoint prezentacija tijeka restauracije “hobotnice” s Baletinovoga sata
22.30 Predavanje na temu Domovinskog
rata
Tvrđava sv. Ivana
18.00 i 22.30 Vodstvo kroz stalni postav
19.30 - 20.00 Igrokaz za najmlađe o dubrovačkom moreplovcu Mihu Pracatu u
suradnji s Brunovim Knjigicama
20.00 – 20.30 Nastup klape Kaše
21.00 Predavanje „Crna Gospa/Madona i
pomorstvo“
Tvrđava Revelin
22.00 Vodstvo kroz dvije arheološke
izložbe – „Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku“ i „Revelin: Arheološka
istraživanja / Prostorni razvoj / Ljevaonica“
*20% popusta na sve suvenire Dubrovačkih muzeja
GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 29
NOVO!!! NOVO!!!
NOVO!!! U ponudi
poliklinike Marin Med:
Brzi testovi za otkrivanje:
Streptokoka, Gripe A & B, Mononukleoze, PSA, spolnih bolesti, test na okultno krvarenje, testiranje na droge, i Helycobacter pylori.
U SURADNJI S POLIKLINIKOM KRPAN IZ ZAGREBA: Ugledni svjetski stručnjak za vene dr. Yair Galili uskoro u Poliklinici Marin Med
Riješite se problema s venama
trajno, bez bolova i bez rizika
Proširene vene i hemoroidi jedne su
od najčešćih bolesti za koje donedavno nije bilo zadovoljavajućeg
liječenja. U Poliklinici Marin Med od
veljače će se izvoditi tzv. UGS metoda liječenja vena, te THD metoda
liječenja hemoroida. Riječ je o neinvazivnim metodama, dakle bez operacije, kojim se trajno rješavaju
problemi bolesnih vena i hemoroida
te se ujedno i smatraju najboljim metodama za liječenje bolesti vena i
hemoroida.
- Proširene vene ima oko 60 posto
žena i 30 posto muškaraca iznad 45
godina. Nije riječ samo o estetskom
problemu jer ako se ne liječe mogu
uzrokovati brojne zdravstvene posljedice.- kaže dr. YairGalili, izraelski stručnjak koji će u Poliklinici Marin
Med tretirati pacijente sa ovim problemima.
- Uzrok proširenih vena je promjena
na zaliscima, tj. “ventilima” koji se
nalaze u venama kako bi spriječili
vraćanje krvi u niže dijelove. Međutim ukoliko su ventili deformirani i
ne zatvaraju se dobro, dolazi do povrata krvi što dovodi do porasta tlaka
u svim onim venskim granama koje
su vezane na bolesnu venu. Posljedica toga su proširenje vena i zastoj u
cirkulaciji koji može dovesti do teških
promjena na koži i potkožnom tkivu.
Pojava proširenih vena ovisi primarno o genetici, a tome mogu doprinijeti i dugo stajanje kod nekih profesija, tromboze, hormonalne promjene,
trudnoća i dr. – kaže dr. YairGalili
PRIJE
POSLIJE
vaskularni kirurg iz Izraela sa ogromnim
iskustvom u ovom području te jedan od
vodećih liječnika za tretmane UGS-om
u svijetu. Navedenu tehniku specijalizirao je u SAD-u u klinici u Chichagu te je
NAJAVE DOLASKA LIJEČNIKA SPECIJALISTA U POLIKLINIKU MARIN MED:
prof. dr. sc. Ognjen Kraus, dr. Mario Zambelli, speci- dr. YairGalili, vaskularspecijalist urologije - ambu- jalist opće i plastične kiru- ni kirurg- ambulanta u
lanta u petak 1. veljače 2013. rgije – ambulanta u petak, petak, 8. veljače 2013.
1. veljače 2013.
30 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013.
u posljednjih deset godina obavio
više od 30 tisuća (!) uspješnih tretmana na pacijentima.
- Ne postoji način kojim bi mogli
izliječiti ili zamijeniti deformirane zaliske (ventile). Ono što možemo učiniti je “isključiti” bolesnu venu iz cirkulacije i “preusmjeriti” krvotok na
zdrave vene. To se pokušava postići
na više načina, no jedina metoda kojom možemo trajno riješiti problem
proširenih vena je upravo UGS metoda. Ne čudi stoga što i Svjetska
udruga vena upravo UGS preporučuje ovu metodu. Glavna prednost ove metode je da se njome trajno može riješiti gotovo svaki slučaj
proširenih vena, te da je neinvazivna. Izvodi se ambulantno i posve je
bezbolna pa nema potrebe čak ni za
lokalnom anestezijom. Nakon zahvata pacijent može otići kući, nema potrebe za bolničkim oporavkom niti
drugih restrikcija. Ovisno o težini i
stupnju bolesti, trećina slučajeva rješava se jednom injekcijom, za
trećinu su potrebna dva tretmana a
za trećinu tri, nakon čega je problem proširenih vena zauvijek riješen.
Zahvat je posve bezbolan, traje otprilike dvije minute, a nakon njega
pacijent se odmah može vratiti normalnim dnevnim aktivnostima. Kroz
slijedećih nekoliko mjeseci postupno nestaju svi simptomi.- naglašava
dr. Galili.
BOŠNJAČKA NACIONALNA ZAJEDNICA ZA GRAD
DUBROVNIK I DUBROVAČKO NERETVANSKU ŽUPANIJU
Bosansko hercegovačka
kuhinja
U organizaciji Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad
Dubrovnik i Dubrovačko neretvansku županiju u hotelu
Lero-18.1.2013. je održana već tradicionalna, osma po
redu, prezentacija čuvene Bosansko hercegovačke kuhinje
servirana isključivo po izvornim receptima naših vrijednih
domaćica, kao i konobe “Tajmahal”, hotela “Braća Mujići”iz
Sarajeva i samoga hotela “Lero”. Restoran našega poštovanog domaćina hotela “Lero” bio je tijesan da primi sve
naše mnogobrojne prijatelje,
uzvanike, predstavnike medija i društveno političke
dužnosnike. Svi posjetitelji ovoga gastronomskog vatrometa su uz renomirani ansambl “Mostarski behari” iz Mostara uživali u priređenim specijalitetima do jutarnjih sati, tvrdo obećavši da će doći i sljedeći put. Posebno se zahvaljujemo brojnim sponzorima, našim dragim domaćinima,
vlasnicima hotela “Lero” obitelji Šimec, direktorici gospođi
Nataši Bašić, tvrtki “Libertina”, Hotelu “Rixos- Libertas”,
Optici “Katušić”, butiku “O” Ozrenke Kaliterne, pekarnici
“Sufaj”i drugima. Najavljujemo i našu sljedeću manifestaciju, predavanje dr. Semira Osmanagića, suvremenoga
Indiana Jonesa, antropologa i arheologa o već posve
afirmiranoj dolini BOSANSKIH PIRAMIDA u Visokom koja
će se upriličiti dana 9.2.2013./subota/ u hotelu “Rixos Libertas” u 18 sati. I na kraju bez lažne skromnosti moramo
spomenuti i glavne krivce za ovu nezaboravnu večer, gospodu Namika Bakšića i Šemsudina Brkovića.
Šemsudin Brković, predsjednik BNZ DU i DNŽ
EUROPSKI TJEDAN PREVENCIJE RAKA VRATA MATERNICE
21.-27. siječnja 2013.
Biser mudrosti - simbol
prevencije raka vrata maternice
U Hrvatskoj svaki dan jedna žena oboli od raka vrata maternice, koji se može
otkriti na vrijeme i uspješno liječiti. Glavni uzročnik raka vrata maternice je humani papiloma virus (HPV) koji se
uglavnom prenosi tijekom spolnog
odnosa. Svaka žena koja ima HPV ne znači
da će oboljeti od ovog raka. Od
infekcije ovim virusom do razvoja raka može proći sedam
do deset godina. Promjene
koje se događaju u tom
razdoblju ne stvaraju vidljive
simptome, ali ih je moguće otkriti. Za rano otkrivanje promjena u stanicama vrata maternice
koristi se jednostavna, brza i neinvazivna metoda poznata kao PAPA-test. U tijeku je Nacionalni program ranog
otkrivanja raka vrata maternice u kojemu se žene u dobi
25-64 godine pozivaju na ginekološki pregled i PAPAtestiranje, www.zzjzdnz.hr. Drage sugrađanke, odazovite
se, jer redoviti pregledi i PAPA-testiranje ključni su u ranom otkrivanju prekanceroznih promjena i ranog stadija
raka vrata maternice, što znači i uspješnije liječenje. IZABERITE ZDRAVLJE!
mr. Ankica Džono Boban, dr. med., spec. javnog zdravstva
Voditeljica Službe za promicanje zdravlja
Zavod za javno zdravstvo DNŽ
GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 31
ŠPORT
VATERPOLO REPREZENTACIJA
HRVATSKE
Nakon Australije,
Grčka i Crna Gora
Reprezentacija Hrvatske je u Perthu, u
prijateljskom susretu, pobijedila domaćina Australiju 7:5 (2:0, 1:2, 2:0, 2:3). Izabrana vaterpolska vrsta Hrvatske je bila gost
Australskog vaterpolskog saveza, a gdje
je nakon nekoliko dana zajedničkih treninga s reprezentacijom Australije, odigrala i službenu utakmicu u sklopu tradicionalne plivačko/vaterpolske priredbe BHP
Billiton Aquatic Super Series. Hrvatska:
Pavić, Bukić 1, Paškvalin, Krapić, Marković, Buljubašić, Muslim 1, Bušlje 2, Sukno 1, Dobud 1, Šetka, Obradović 1, Bijač. Sljedeći ispit izabranika Ivice Tucka
bit će u Svjetskoj ligi. Prvo 30.siječnja igraju u Ateni protiv Grčke, a 2.veljače su
gosti Crne Gore.
A-1 LIGA KOŠARKAŠA
Stiže vodeći Kvarner
U 12.kolu Dubrovnik je prošle subote izgubio u gostima od Križevaca 75:67 (39:30),
te mu i dalje predstoji grčevita borba za
opstanak. Dubrovnik: Jakoliš 11, Meštrović, Proleta 9, Najev 5, Lučić 8, Pešut,
Vasiljević 2, Perić 15, Mikulić 17, Katić.
Ostali rezultati 12.kola: Kvarner 2010. Zagreb 76:70, Alkar - Zabok 83:65, Đuro
Đaković - Osječki sokol 89:68, Darda Jolly JBS 65:71. Poredak: 1. Kvarner 2010.
9-2, 2. Jolly JBS 8-3, 3. Zagreb 8-3, 4. Alkar
7-4, 5. Đuro Đaković 6-5, 6. Križevci 5-6,
7. Darda 5-6, 8. Zabok 4-7, 9. Osječki sokol
2-9, 10. Dubrovnik 1-10. Dubrovnik u
13.kolu, u subotu 26. siječnja u Gospinom polju dočekuje Kvarner 2010. Početak
je u 18 sati. U subotu se još sastaju: Osječki sokol - Alkar, Jolly JBS - Đuro Đaković i Zabok – Križevci. U nedjelju 27.
siječnja igraju Zagreb- Darda.
NK KONAVLJANIN
Branko Buzov novi
trener
Nakon što je čilipske
redove napustio trener Damir Borovac
(prešao u Neretvu),
čilipski trećeligaš je za
novog trenera doveo
Branka
Buzova,
dosadašnjeg pomoćnog trenera Vala
iz Kaštel Starog, inače
jesenskog prvaka
trećeligaškog nadmetanja. Čilipljani su
započeli s pripremama, te se nadaju da
će u drugom dijelu natjecanja izboriti zlatnu sredinu (prvi dio prvenstva su završili
na 12. mjestu).
32 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013.
VATERPOLO-PRVENSTVO HRVATSKE
(KADETKINJE)
Jugašice četvrte
Vaterpolistice Juga (kadetkinje), zauzele
su posljednje četvrto mjesto na završnom
turniru prvenstva Hrvatske koje se prošlog
vikenda održalo u Rijeci. U 1.kolu Jug je
izgubio od Mladosti iz Zagreba 10:3, u 2.
od splitske Bure 14:3, da bi u posljednjem uspješnije od Dubrovkinja bile
Riječanke. Primorje je pobijedilo 14:13.
Jug: Mia Depolo, Martina Pulić, Lea Matić, Nikolina Klešković, Ana Cvitanović,
Katarina Nadilo, Nina Božić, Jasna Peručić, Nera Budalica; Katija Sučić i Angela Gverović. Trener: Siniša Zonić. Prvakinje Hrvatske su vaterpolistice splitske
Bure, druga je bila Mladost a treće Primorje.
KOŠARKAŠKA REPREZENTACIJA
HRVATSKE
Nikša Prkačin športski
direktor
Dubrovčanin Nikša Prkačin je direktorsku
funkciju u Ciboni zamijenio onom u
reprezentaciji Hrvatske, čiji je izbornik Jasmin Repeša. Nikša Prkačin je bio kapetan
reprezentacije Hrvatske kada je Repeša
prvi put bio izbornik reprezentacije (Europsko prvenstvo u Španjolskoj 2007.,
Olimpijske igre u Pekingu 2008. te Europsko prvenstvo u Poljskoj 2009.). Suradnja
Prkačina i Repeše, bila je i u Ciboni prošle sezone kada je Prkačin bio športski
direktor a Repeša trener, a počela je prije
desetak godina kada je Prkačin još igrao
u Ciboni a kada je Repeša također bio trener.
Dubrovački športski kroničar Tonći Vlašić
iz Dubrovačkog vjesnika navodi kako je
Prkačin uspješnu igračku karijeru zaključio
u dresu Zagreba u ljeto 2010. godine, a u
karijeri je nosio dres dubrovačkog Pomorca, zatim Splita, Cibone, Efes Pilsena, Dinama iz Moskve, Panathinaikosa te na
kraju Zagreba. 38-godišnji Dubrovčanin je
u karijeri osvojio čak 17 trofeja (sedam
puta osvajao Kup Hrvatske, pet puta bio
prvak Hrvatske, jednom prvak Turske, dva
puta pobjednik Kupa Turske te po jednom prvak Grčke i pobjednik Kupa Grčke).
Drugi je igrač u povijesti koji je nastupio
na čak sedam europskih prvenstava
(1997., 1999., 2001., 2003., 2005., 2007. i
2009.). Osim toga za reprezentaciju je igrao i na Olimpijskim igrama u Pekingu
2008. godine.
JK DUBROVNIK 1966
Otkazan turnir
Tradicionalni judo turnir Sveti Vlaho, koji
je trebao biti održan 27.siječnja, je otkazan zbog trenerskog seminara u Zagrebu. Novi termin je 17.02.2013.godine.
I.Vuković
AUSTRALIAN OPEN
Ana Konjuh niže
uspjehe
Jedan jedini
gem! Toliko je
Ana Konjuh dopustila svojoj
protivnici u osmini finala juniorskog Australian
Opena.
Mlada
Dubrovkinja je u
srijedu
23.
siječnja
pobijedila Amerikanku Kiick 6:0 i 6:1 i na impresivan način
izborila plasman među osam najboljih na
prvom Grand Slamu sezone. Za polufinale u Melbourneu igrat će protiv Čehinje
Krajcikove, 12. nositeljice turnira.
Anina protivnica u četvrtfinalu dobro je
poznato ime za dubrovačke prijatelje
tenisa. Krajcikova je s uspjehom nastupila na nedavna dva ITF turnira u Dubrovnika. Prvo je iz kvalifikacija osvojila ITF Dubrovnik Open, a potom je u paru s Malikovom (Češka) bila najbolja u konkurenciji
parova na ITF Jamnica Babin kuk Cupu.
I 15 - godišnja Dubrovkinja se može pohvaliti dobrim igrama u konkurenciji parova. Potvrda toga je i nova pobjeda s
Kanađankom Zhao i polufinale u Australiji.
U četvrtfinalu u tri seta bile bolje od Talijanke Rosatello i Turkinje Soylu. Za finale
će igrati protiv Ruskinja Daniline i Kulichkove. Mario Buconić, portalOko
A-1 LIGA KOŠARKAŠICA
Splićanke s osmijehom
prošle Dubrovnik
Iako su bile uvjerene u pobjedu košarkašice Raguse su izgubile susret 13.kola u
Gospinom polju od Splita 52:46 (28:25),
te su i nadalje ostale u donjem dijelu
prvenstvene ljestvice. Susret su pred oko
tridesetak gledatelja sudili Rogić iz Splita
te dubrovački suci Bajramović i Bokić.
Ragusa: Petrović 9, Babun 8, K. Zarač, M.
Zarač, I. Matić 14, Tošić 10, Lovrić,
Tomičić 3, Malada 2, Pocrnjić. Ostali rezultati 13.kola: Novi Zagreb - Gospić
98:103, Zadar - Agram Zagreb 81:59,
Studenac Omiš - Jolly JBS 73:87, Trešnjevka 2009. - Rockwool Pula 66:70, Medvešćak - Pleter 84:48. Poredak: 1. Gospić
12-1, 2. Novi Zagreb 12-1, 3. Joly JBS 112, 4. Medveščak 10-3, 5. Trešnjevka 6-7,
6. Zadar 6-7. 7. Split 6-7, 8. Studenac Omiš
4-9, 9. Pleter 4-9, 10. Rockwool Pula 4-9,
11. Ragusa 3-10, 12. Agram Zagreb 0-13.
Ragusa je u 14.kolu, u subotu 2. veljače,
gost posljednje plasiranog Agrama u
Zagrebu. Još se sastaju: Rockwool Pula Studenac Omiš, Jolly JBS - Zadar, Split Novi Zagreb, Gospić – Medvešćak i Pleter
- Trešnjevka 2009.
DUBROVAČKI GOŠK ZAPOČEO S PRIPREMAMA
I. HBL
Na prozivci 24 igrača, Baldo Cicijelj i Božo
Menalo novi igrači
Metkoviću pobjeda
Nogometaši GOŠK-a počeli su s
pripremama za nastavak prvenstva u
Trećoj hrvatskoj nogometnoj ligi - južna
skupina. Na prozivci u ponedjeljak
21.siječnja, u 14 sati i 30 minuta, treneru
Milanu Petroviću javilo se ukupno 24 igrača. U odnosu na prvi dio prvenstva dubrovački trećeligaš ne može računati na
Iva Caputa koji je na pripremama splitskog
Hajduka u Turskoj, a nova dva igrača su
Menalo (Župa dubrovačka) i Cicijelj
(Croatia Sesvete).
Na prvom treningu je bilo 24 igrača i to:
Papić, Kovačić, Kristić, Pralas, Ivanišević,
Hodžić, Tikvica, Čečur, Đajić, Zečević,
Lekaj, Lukačević, Begušić, Jusić, Bušić,
Mihaljević, Daničić, Elezović, Bobanović,
braća Vinko i Zvonimir Čikato te Antonio
Ničetić koji se ponovno priključio treninz-
ima prve momčadi.
Odsutni su bili Mrđen i Sarić, Antonio
Dragić se opravdao obvezama na
fakultetu u Zagrebu (ispiti), iskusni Hasan
Kacić je zamolio još nekoliko slobodnih
dana, a povratak je najavio Maroje Kokanović.
Dubrovčane u pripremnom razdoblju
očekuju susreti s ostalim županijskim
trećeligašima, sigurno i s Croatiom iz Gabrila. Jedno je jasno, sve u okvirima Dubrovačko - neretvanske županije.
GOŠK je nakon 15 odigranih utakmica na
diobi osmog mjesta s 22 boda (sedam
pobjeda, jedan neriješeni rezultat i sedam
poraza). U prvom kolu nastavka prvenstva u Dubrovnik dolazi vodeći Val.
Mario Buconić, portalOko
PRVA HRVATSKA RUKOMETNA LIGA/Ž
Poraz Dalmatinke u Pločama
Rukometašice Dalmatinke izgubile su u 15.kolu prošle nedjelje u Pločama, pred nešto
više od 300 gledatelja, od riječkog Zameta 29:28 (15:16). Rezultat je do samoga kraja
bio neizvjestan, da bi Pločanke ispustile vodstvo 26:24, a Riječanke sa tri uzastopna
pogotka preokrenule rezultat i do kraja održavale prednost. Dalmatinka: Ka. Barišić,
Pavlović, Boras 1 Klarić 5, Blažević 4, Marinović 2, Kežić 7, Rakušić, Kr. Barišić, Batur 2,
Prusina 7 (4), Domić, Lekić, Tolj, Jelčić (9 obrana). Ostali rezultati 15.kola: Zelina - Koka
30:20, Split 2010. - Sesvete AP 23:36, Umag - Ivanić 31:25, Osijek - Samobor 24:24.
Poredak: Zelina 24, Sesvete 21, Samobor 20, Zamet i Trešnjevka po 16, Umag 12, Koka
11, Osijek i Split po 9, Dalmatinka 8, Ivanić 2. U 16.kolu 26 siječnja igraju: Koka-Dalmatinka, Zamet-Osijek, Samobor-Split, Sesvete-Umag, Ivanić-Trešnjevka.
STOLNI TENIS
Nastavak 35. prvenstva grada bez iznenađenja
Rezultati IX. kola I. lige: Konavljanin – Marinkolor 3:7, Eurokarbon – Lea Travel 2:8, OŠ
Cavtat – Umjetnici 9:1 i Kliševo – Šampinjoni 10:0. II. liga: Geoplan – Kapljica 2:8,
Jadransko osiguranje – OŠ Lapad 8:2, Halo 92 – STK Dubrovnik 5:5, Lapadkolor
slobodan. U X. kolu I.lige, koje se igra u subotu 26. siječnja, sastaju se: Marinkolor –
Kliševo, Šampinjoni – OŠ Cavtat, Umjetnici – Eurokarbon i Lea Travel – Konavljanin.
II.liga: STK Dubrovnik – Jadransko osiguranje, OŠ Lapad – Geoplan, Kapljica – Lapadkolor, Halo 92 slobodan. V. Komarica
Boćari Metkovića izborili su važnu pobjedu
u nastavku prvenstva nakon pauze za
Božićne blagdane i novogodišnje slavlje.
Oni su u 8. kolu na domaćem terenu pobijedili momčad Imotskog i tako zadržali
izglede u borbi za opstanak u ligi. Odlično
su otvorili utakmicu gdje su u prvoj fazi
utakmice dobili sva 4 kruga i poveli 8:0.
Nakon tehničkih disciplina (2 brzinca, 2
precizna i štafeta) gdje su gosti bili dosta
uspješniji rezultat je glasio 9:9. U zadnjoj
fazi utakmice Metković dobiva 3 od 4 discipline i na kraju zasluženo osvaja nove
bodove.
Derbi kola odigran je u Zagrebu gdje je
Zrinjevac uvjerljivo porazio Istru Poreč. Na
ovoj utakmici štafeta Istre Poreč u sastavu Joško Mardešić i Darijan Živolić oborila je hrvatski i izjednačila svjetski rekord
ostvarivši rezultat od 60 pogodaka. Dosadašnji rekord Hrvatske iznosio je 57 pogodaka, dok su 60 pogodaka na svjetskoj
razini ostvarili još samo Bunino i Giordanino iz Italije.
U slijedećem kolu Metković odlazi u goste
posljednje plasiranom Podhum Kvigu. U
slučaju pobjede Metkoviću bi se otvorile
realne šanse za opstanak.
Rezultati 8. kola: Zrinjevac – Istra Poreč
20:6, Vargon – Podhum Kvig 17:9, Metković – Imotski 15:11, Sokol – Marinići
16:10. Trio Pazin – Ante Starčević 21:5.
Poredak: 1. Zrinjevac 14 bodova, 2. Istra
Poreč 12, 3. Trio Pazin 11, 4. Vargon 10,
5. Sokol 7, 6. Marinići 6, 7. Imotski 6, 8.
Ante Starčević 6, 9. Metković 6, 10.
Podhum Kvig 2 boda.
Raspored 9. kola igra se 26.01.2013. u
15,00 sati: Ante Starčević – Zrinjevac,
Marinići – Trio Pazin, Imotski – Sokol,
Podhum Kvig – Metković, Istra Poreč –
Vargon.
Turnir parova na
Gornjem Brgatu
U tijeku je natjecanje u turniru parova na
Gornjem Brgatu na kojem nastupa 36
parova. Odigrano je pred kolo i 1. kolo.
Trenutno 16 parova se bori za ulazak
među 8. Završnica turnira je predviđena
01.02.2013. (petak). Luko Hendić
RUKOMET
Dubrovnik – Bosna
27:34
U pripremnom susretu pred nastavak
drugoligaškog nadmetanja, rukometaši
Dubrovnika izgubili su u Gospinom polju
od prvaka Bosne i Hercegovine, ekipe
Bosne iz Sarajeva 34:27. U prvom kolu
drugog dijela prvenstva Dubrovnik je
16.veljače gost Krilnika.
GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 33
VIJEĆE TZ GRADA DUBROVNIKA
Romana Vlašić – nova direktorica TZG Dubrovnika
Vijeće Turističke zajednice Grada Dubrovnika pod predsjedavanjem gradonačelnika Andra
Vlahušića a u sastavu Stanko
Ljubić, Jasna Đurković, Danijel
Marušić, Nataša Bašić, TomisLukša Lucianović lav Dumančić, Božo Burić i
www.dubrovnik- Siniša Mudrinić je na sastanku
turistinfo.com 22.siječnja 2013. g. izabralo
Romanu Vlašić za novu direktoricu ureda Turističke zajednice grada Dubrovnika U startu je bilo 12 molbi, ali su dvije odbačene
kao nepotpune a za ovo radno mjesto prijavili
su se slijedeći kandidati: Ivana Bjelogradski, Viktor Jakov Carić, Jelena Di Ceglie, Ivica Dediol,
Marijan Lujo, Marko Miljanić, Jelena Poklepović,
Pavle Radonić, Tonči Skvrce i Romana
Vlašić.
Od devet članova vijeća na sastanku je bilo
nazočno 8 članova (odsutan Maro
Hajdarhodžić). Romana Vlašić dobila je 7
glasova a Marko Miljanić jedan glas. Inače
Romana Vlašić je čitav svoj radni vijek provela radeći na raznim poslovima u turizmu.
Prvo je radila na nekoliko recepcija u nekadašnjem Hotelsko turističkom poduzeću Dubrovnik te u hotelu Holidy Inn u Sarajevu za
vrijeme zimske olimpijade, zatim radi u turističkim agencijama a zadnjih nekoliko godina u TZG Dubrovnika na mjestu voditelja
kongresnog ureda. Želimo joj uspješan rad
i na ovom radnom mjestu.
’Kulturni kalendar Grada
Dubrovnika’’
I Amerikancima smo jedna od
‘najvrućih’ zemalja
Od ovih dana je na službenoj stranici Grada Dubrovnika dostupan
‘’Kulturni
kalendar
Grada
Dubrovnika’’
(www.kalendar.dubrovnik.hr).
Riječ je o suvremeno dizajniranom kalendaru koji donosi pregled aktualnih kulturnih događanja na području Grada Dubrovnika. Budući je Dubrovnik danas domaćin vrhunskih kulturnih manifestacija, koje odlikuje visoki standard i kvaliteta primjerena
ovom kulturnom središtu, dubrovačka gradska uprava, u suradnji
s dubrovačkim ustanovama u kulturi, kreirala je kulturni kalendar koji će na jednom mjestu pružiti sve informacije o dubrovačkoj kulturnoj sceni. Kulturni kalendar sadrži rubriku pod
nazivom ‘’Prijava događaja u Kulturni kalendar’’, u kojoj je moguće prijaviti održavanje planiranog kulturnog događaja na području Grada Dubrovnika. Grad Dubrovnik poziva sve dubrovačke kulturne subjekte, da svoje programe i projekte planiraju u skladu s gradskim ‘’Kulturnim kalendarom’’ i na vrijeme
prijavljuju njihovo održavanje, kako bismo izbjegli možebitna
preklapanja različitih kulturnih događaja.
Kako smo ušli u novu godinu, tako je došlo vrijeme da se napravi popis destinacija koje svakako treba posjetiti u 2013. godini, a na tom se popisu još jednom našla i Lijepa naša a posebno Dubrovnik
Posljednjih smo dana pisali o tome kako se, zahvaljujući skorašnjem ulasku u Europsku uniju te novom direktnom letu zrakoplovne tvrtke British Airways koji od prosinca spaja London i
Zagreb, pisali o tome kako se očekuje velika navala britanskih
turista na našu obalu.
No, izgleda da ćemo bilježiti i pojačane posjete Amerikanaca, s
obzirom da je jedna od vodećih televizijskih kuća u SAD-u, NBC,
u svojoj je emisiji Today napravila popis od šest ‘najvrućih destinacija u 2013.’, a na kojem se nalazi i Hrvatska.
Na prvo mjesto ovog popisa tako je zauzeo Miami na Floridi,
zatim Birmingham u Alabami, Pittsburgh u Pennsylvaniji te
Marseille u Francuskoj. Hrvatska se i ovoga puta našla na petom mjestu, a kao što je to bilo za očekivati, najviše se govorilo
o Dubrovniku.
ZANIMLJIVO JE PROČITATI
Novi trendovi u turizmu - Smartphone revolucija u hotelskoj usluzi
„Putnici budućnosti“ koristit će smartphone za otključavanje putnicima je osigurao prostor za vježbanje joge, dok Minneaphotelske sobe, vježbat će jogu na aerodromima i odsjedati u olis-St. Paul ima nekoliko staza za hodanje.
hotelima smještenim u trgovačkim centrima, piše australski Nakon otvaranja Sheratona u jednom trgovačkom centru u
Dubaiju, može se očekivati da će biti još takvih primjera. PopuHerald Sun
Potražnja za krstarenjima, a naročito rijekom, nastavit će rasti i larna postaju i putovanja u svemir, a među neobične trendove
ove godine. Popularne će biti destinacije specijalizirane za spadaju privremeni hoteli izgrađeni u igluima. (np)
vjenčanja, dok će se mladi odlučivati na
duga prekooceanska putovanja, piše australski Herald Sun u članku o najnovijim Fitness Bazen Sauna·Parna kupelj·Power Plate
trendovima u turizmu.
Fitness Pool·Sauna Steam room Power Plate
Navodi se da su hoteli i aerodromi počeli
pružati nove usluge. Tako smartphone
može poslužiti kao ključ za sobu, aerodromi osiguravaju prostor za vježbanje, a
hoteli se otvaraju u sklopu trgovačkih centara.
Kao primjer ističe se hotel Skypark Central
smješten u Seulu, glavnom gradu Južne
Koreje, koji gostima omogućava da pomoću pametnog telefona otključavaju
sobe, mijenjaju programe na televizoru,
Hotel Hilton Imperial
namještaju sobnu temperaturu te pale i
gase svijetla.
tel: 020 320 389
Međunarodni aerodrom u San Franciscu
34 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013.
NA MCGP KARASOVIĆI
Spriječen pokušaj krijumčarenja
više od 232 kg marihuane
U Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj 23.siječnja je održana konferencija za
medije povodom zapljene velike količine
droge marihuane na MCGP Karasovići.
Uz načelnika PU dubrovačko-neretvanske
Tonćija Radibratovića, voditelja Odjela
kriminaliteta droga Hrvoja Neusidla i
voditelja Odjela za graničnu kontrolu i zaštitu državne granice Mata Barišića, konferenciji su nazočili predstavnici carine, i
to pomoćnica pročelnika Carinarnice
Ploče Vedrana Starić te predstojnik Carinske ispostave Karasovići Miho Arbulić.
Suradnjom policijskih službenika
Policijske postaje Gruda i djelatnika Carinske ispostave Karasovići, na Međunarodnom cestovnom graničnom prijelazu
Karasovići spriječen je pokušaj krijumčarenja 232,794 kg marihuane.
Naime, oko ponoći, u noći s ponedjeljka
na utorak, 21/22.siječnja, prilikom ulazne
granične kontrole na MCGP Karasovići,
kontrolirano je teretno vozilo s priključnim
vozilom, albanskih nacionalnih oznaka,
kojim je upravljao 47-godišnji državljanin
Albanije. Tijekom obavljanja granične kontrole od strane granične
policije i djelatnika carine,
u prednjem dijelu priključnog vozila uočen je
posebno prerađen prostor u kojem se nalazilo
više pvc i platnenih vreća
s paketima karakterističnim za pakovanje
opojnih droga.
Zbog sumnje u krijumčarenje opojnih droga
47-godišnji vozač je
uhićen i doveden u prostorije policije na kriminalističko istraživanje. Temel-
jem naloga Županijskog suda u Dubrovniku obavljena je detaljna pretraga teretnog
i priključnog vozila kojom prilikom je
pronađeno 220 omota s ukupno 232,794
kg marihuane.
Provedenim kriminalističkim istraživanjem
utvrđena je osnova sumnje da je 47-godišnji vozač počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama.
Osumnjičeni 47-godišnjak je predan
pritvorskom nadzorniku PU dubrovačkoneretvanske, a kriminalističko istraživanje
se nastavlja u cilju utvrđivanja svih okolnosti odnosno otkrivanja i procesuiranja
osoba uključenih u ovo krijumčarenje.
Vrijednost zaplijenjene marihuane
procjenjuje se na oko 4 milijuna kuna. U
uličnoj preprodaji na području RH dosegla bi iznos od skoro 12 milijuna kuna dok
bi ta vrijednost na zapadnom europskom
tržištu bila duplo veća.
Tijekom protekle 2012.godine na državnoj
granici sa Crnom Gorom zabilježene su
rekordne zapljene u broju slučajeva i
oduzetoj količini opojne droge. U ukupno
66 slučajeva na ovom graničnom prijelazu zaplijenjeno je oko 280 kg marihuane,
preko 21 kg hašiša, više od 24 kg heroina
i dr.
Duži niz godina djelatnici policije i carine
uspješno surađuju u suzbijanju svih oblika krijumčarenja, a posebno krijumčarenja
opojnih droga što u konačnici i dovodi do
ovakvih velikih zapljena droga.
www.dubrovackoneretvanska.policija.hr
DUBROVAČKI ARHITEKTI I GRAĐEVINARI PROTIV APARTMANIZACIJE
Božo Letunić: Na Srđu 10 tisuća
apartmana i šest Babinih kukova!
-Na djelu je proizvodnja šoka. Investitori
žele da budemo sretni što nam u Grad
donose milijarde ulaganja, a istina je da
od prvog dana koriste nespremnost i
nekompetentnost Grada Dubrovnika, te se
poigravaju zakonima napuhujući
kvadraturu apartmana i vila na Srđu. Iako
je za natjecateljski golf predviđeno 24
tisuće kvadrata, ulagači planiraju čak 10
tisuća apartmana kategorije četiri
zvjezdice za tri osobe. Površina odgovara
trima gradovima u zidinama i šest naselja
Babin kuk. Postavlja se pitanje treba li nam
sve to da bi dnevno 200 ljudi na Srđu igralo golf? - zapitao se predstavnik dubrovačkog Društva građevinskih inženjera
i član nacionalnog Savjeta građevinskih
inženjera Božo Letunić na susretu s novinarima u srijedu 23.siječnja sazvanom
uoči javnog izlaganja Urbanističkog projekta uređenja športsko-rekreacijskog
centra s golfskim igralištem i turističkim
naseljima Bosanka sjever i jug.
- Ako projekt kakav zamišljaju investitori
prođe, sve što znamo u Dubrovniku će se
nepovratno promijeniti, od navika i kulture
do naslijeđa. Mi smo izgubili dubrovački
lakat, investitori uz pomoć marketinga uništavaju našu memoriju i zalazimo u prostor izvan etike – ustvrdio
je Letunić.
Jerko Brešković iz dubrovačkog
Društva prijatelja prirode “Dub” podsjetio je kako Dubrovnik još nije riješio osnovnu prometnu infrastrukturu, elektroopskrbu i odvodnju, a istodobno 400
metara od dubrovačke povijesne jezgre
dopušta izgradnju “Grada iznad Grada”:
Investitor se služi agresivnim marketingom, a prije ulaska u projekt trebalo je
golf na Srđu testirati među građanima referendumom – ocijenio je Brešković i
dodao kako je površina namijenjena golfu i popratnih sadržajima zaprema sedam
puta veća od otoka Lokruma. Predsjednica Društva arhitekata Dubrovnika Marija
Kojaković naglasila je kako je javna rasprava o UPU Bosanka nezakonita jer se
temelji na programu urbanističkog plana
odbačenog na Javnoj raspravi 2010.godine. Gradskoj upravi zamjerila je što, kako
je istaknula, negira bilo kakav dogovor
zainteresiranih strana oko planiranih
sadržaja sporta i rekreacije na platou Srđa.
Napomenula je kako je u novoj izradi UPUa za Srđ preskočena dva ključna koraka,
odnosno nisu zatražena mišljenja i podataka tijela s posebnim ovlastima nakon
čega je trebalo pripremiti prethodnu
raspravu, a tek zatim javnu.
Jedino s čime su Grad i potencijalni ulagači smjeli izaći u planu ŠRC s golfom na
Srđu su smjernice golf igrališta obvezne
od lipnja 2010. i to 100 hektara za golf igrališta s 18 i 9 polja i najviše 24 tisuće bruto razvijeneizgrađene površine. 100 hektara je površina cijelog babina kuka. Nije li
to više nego dovoljno ? - zapitala se Marija Kojaković, koja se zauzela za sportsko
rekreacijske sadržaje kroz turističko-gospodarski razvitak umjesto pukih apartmana za prodaju.
Gabrijela Bijelić, Dubrovački vjesnik
GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 35
RATNA ZBIVANJA-CAVTAT 1991.-92. GODINE (195)
Tko je sve pomagao?
Bilo je mnogih pojedinaca koji su na neki način pripomogli
bez da je igdje njihova humanost ostala registrirana
Mukotrpno i postupno uspijevali smo
pritiskati Vojnu vlast
Piše: Mato
na popuštanje i priMišo Moretti
hvaćanje
naših
zahtjeva gdje centralno mjesto zauzima naše opredjeljenje, prodor natrag
u Konavle. Zbog opskrbe svih koji su
tamo ostali i stvaranja uvjeta za život
novo pridošlih. U početku povremenih
i privremenih, postupno i trajnih povratnika. Kada su se naši napori počeli ostvarivati i kada se u Gradu pročulo za mogućnosti povratka uslijedio
je značajan broj onih koji se preko
Cavtata vraćaju u Konavle. Ova pojavnost je bila iznenađenje za okupacionu vlast s kojom su se teško mirili,
jer njima su potrebne Konavle a ne
Konavljani. S tim u vezi uporno su
ponavljali priču o nekakvom definitivno postignutom sporazumu s hrvatskim vrhovništvom i međunarodnom zajednicom. Ovakav hrabar povratnički proces još u okupaciji, postavio je ovdašnjem Crvenom križu dodatne naporne obaveze. O svima se
trebalo i moralo brinuti. Koliko god se
nedovoljno imalo, bratski se dijelilo.
Rad na dostavljanju životnih potrepština u Konavle nije tekao nimalo glatko. Mnogo toga je ovisilo o hirovima i
raspoloženju pojedinih vojnih činovnika a utjecali su i pojedini politički
događaji. Npr. kada bi komandant
mjesta Nemanja Kurdulija bio odsutan, bilo bi svakakve samovolje od
njegovih zamjenika. Ili, u danima
priznavanja hrvatske državnosti,
posebno od strane Vatikana i Njemačke, sve bi nam za inat zaustavili.
Vojska je izmišljala kako naši navodno rade razne provokacije u Konavlima samo kako bi nas sputavala. Naša
upornost je ipak uvijek pobjeđivala.
U Gradu se pred naše opskrbljivače
postavljao sve zahtjevniji zadatak,
kako namiriti osnovne potrebe za sve
veći broj ovdašnjih ljudi. Ante Mandić
i Mišo Guljelmović su svesrdnim
naporima uz razumijevanje brojnih
humanitarnih donatora uspijevali
održavati ovdašnje stanovništvo u
životu. Tko su bili ti plemeniti ljudi, u
razgovoru su mi pokušali predstaviti
Ante i Mišo uz ispriku ako nesvjesno
nekoga ne spomenu. A bilo je mnogih
pojedinaca koji su na neki način pripomogli bez da je igdje njihova humanost
ostala registrirana. Za potrebe skladištenja
robe “Odbora za pomoć Konavlima” svoje
prostore su ustupili: u Gradskoj kavani
direktor Jako Ivaniš, u Građevinskom
poduzeću Dubrovnik direktor Mato
36 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013.
Đurović, kasnije u prostoru gruške Luke,
nekadašnjeg restorana u Gružu, Sportske dvorane, HTP Babin kuk, hotela Libertas. Kao prijevozno sredstvo dobiven je
kamionet Aerodroma s vozačima Ninom
Valjalom i Božom Šišom, a uskakali su i
brojni “bezimeni”. S osobnim vozilima na
raspolaganju su bili pok. Niko Miloslavić Čako sa svojim Opelom, za obilaske do-
natora i skladišta, te Ivo Vojnić s Golfom
za raznovrsne zadatke. Donatori hrane i
ostalog životno potrebnog materijala bili
su od institucija: Gospođa Pavica Obuljen – “Ljekarne Dubrovnik”, gospođa
Stanka Kodelli i skladištar gosp. Mijo Radin – “Crveni Križ”, Don Marko Stanić
i Don Ivan Šimić – “Caritas”, gospari
Đuro Skočko i Pavo Đivanović , te Dr.
Andro Vlahušić koordinator u ime “Sv.
Vlaha”- Zagreb locirani u Hotelu “Libertas”, Don Stanko Lasić i gđa. Marija Primorac u ime “Dubrovačke katedrale”.
Od poduzeća, moji sugovornici se
sjećaju: “Radeljević” – gosp. Jako
Mandun je donirao ulje za Župu i
Konavle, “Duhan” – gosp. Knežević
je osigurao svijeće i šibice, Pekara
“Orlando” je ustupala kvasac. Većih
donatora pojedinaca treba se također sa zahvalnošću prisjetiti jer su se
dobrotom iskazali, a to su: gosp.
Lovro Misir iz Njemačke je donirao
brojne obiteljske pakete, gosp. Ruždo
Hrapović iz Minhena je poslao brašno i obiteljske pakete, Goran Sukno
iz Italije je poslao hranu i odjevne
predmete, gosp. Aleksandar Milašinčić iz Njemačke je poslao više kamiona razne robe i lijekova, gosp.
Stijepo Butijer iz Grada poslao je
obiteljske pakete svim obiteljima
morinjskih logoraša, gosp. Enver
Moralić iz Njemačke poslao ček na
10.000 DM, gosp. Vane Ivanović, posinak i nasljednik brodovlasnika gosp.
Boža Banca poslao ček od 5.000 US
dolara. Svima njima naprijed
spomenutim i mnogim ostalima koji
su na bilo koji način olakšali patnje
naroda na okupiranom području trebamo biti veoma, veoma zahvalni.
Ovakvim svojim nesebičnim činom
snažno su u presudnim trenutcima
doprinijeli žilavoj borbi za očuvanje
naše zajedničke postojbine.
Za veliku potporu u radu, moji sugovornici ističu gosp. Ilara Paskojevića
i gosp. Iva Žeravicu iz Općinskog ureda za prognanike, te gosp. Pera Penda iz Ureda za socijalnu skrb koji je
redovito sa njima obilazio donatore.
Posebnu zahvalnost duguju i dr. Slobodanu Langu čiji savjeti, sugestije i
informacije koje je prvi donio iz Cavtata bile su dragocjeni u radu. Sjećaju
se kako je tada po povratku iz Cavtata rekao da mu je “jedva dozvoljena
posjeta prognanicima u hotelu Croatiji, kako narod pati, a s vojskom je teško razgovarati, oni bi samo ratovali.”
Sjećam se kako je naš Odbor Crvenog
križa donio odluku da se sve novčane
donacije upotrebe za nabavu hrane putem
dubrovačke trgovačke mreže. U sačuvanoj arhivi Ante Mandića imamo odgovarajuću dokumentaciju po kojoj se vidi
kako se njega ovlašćuje da raspolaže
čekom i izvrši kupovinu hrane.
(nastavlja se)
ZAŠTITA BAŠTINE PRIJE OSNIVANJA DRUŠTVA PRIJATELJA DUBROVAČKE STARINE (8)
Tu fali dosta takta
Zar nije ovo netaktičnost? Ako već vojnička vlast smatra potrebitim da
izda trojezičnu objavu, prosto joj bilo
Uredbu o čuvanju starina propisao je
već Ban Banovine Hrvatske Ivan
Šubašić (1892-1955), koja je tiskana u
„Narodnim novinama“ broj 175. od
3.8.1940. godine.
Za DPDS 2012. Je bila jubilarna je godina što se tiče osnivanja Društva, ali
navedene godine navršio se još jedan
značajan jubilej, a to je sto godina od
prvog službenog obilaska dubrovačkih
zidina o čemu lokalni tisak od prije 100
godina donosi sljedeću obavijest.
„Crvena Hrvatska“ od 22.5.1912. godine, broj 41.
OBILAŽENJE PO GRADSKIM ZIDINAMA
Mjesno vojničko zapovjedništvo izdalo je objavu, kada i kako je dozvoljeno
obilaženje po gradskim zidinama. Ta
je objava izdana u tri jezika: talijanski,
hrvatski i njemački. Zar nije ovo netak-
tičnost? Ako već vojnička vlast smatra
potrebitim da izda trojezičnu objavu,
prosto joj bilo. Ali zašto tu objavu izdava sa talijanskim jezikom na prvom
mjestu u gradu, gdje cijeli grad osjeća
(se) hrvatski. To pitamo i mislimo da
možemo rijeti, da tu fali dosta takta,
da ne rečemo što drugo.
Sa znatnim zakašnjenjem od skoro pet
mjeseci uredništvo drugog lokalnog
lista izvješćuje javnost da je moguće
posjetiti gradske zidine.
„Prava Crvena Hrvatska“ od
5.10.1912. godine, broj 397.
POSJEĆIVANJE GRADSKIH ZIDINA
Vojni Gragjevni Odsjek 16. Zbora izdao
je oglas o posjećivanju naših gradskih
zidina. Od sada svaki posjetioc mora
da plati 40 para za ulaznicu. Dozvoljeno je hoditi na zidine u 10 i 11 sati
do podne svaki dan, i u 3 i 4 sata po
podne. Ulaznica se
dobije kod bodiča u
topničkoj
vojarni.
Stranci koji žele obaći
zidine treba da se sakupe 10 minuta prije
pred topničkom vojarnom.
Kad je gradska vlast
1952. godine dodijelila
Priredio:
Društvu prijatelja du- Damir Račić
brovačke starine da
skrbi o dubrovačkim zidinama i utvrdama, odnosno o cjelokupnoj
spomeničkoj baštini s područja nekadašnje Dubrovačke republike, bila je
uvjerena da će članovi novoosnovanog Društva s gosparom Lukšom Beritićem na čelu najbolje skrbiti o najmonumentalnijem spomeniku Dubrovnika. Društvo je pokazalo u svojih
60 godina aktivnosti da su doista najbolji skrbnici za spomeničku baštinu,
a to će biti i ubuduće, jer im jedino
ljubav prema povijesnom nasljeđu daje
snagu da sačuvaju za buduće naraštaje što su sagradili naši preci.
(svršetak)
Meni je vlaga svuda po stanu. Ne samo na prozorskim staklima ili štokovima vrata i prozora
već i na svim zidnim površinama, plafonu, namještaju, posuđu u kuhinji... Lani smo premazali
cijeli stan sa vašom bojom protiv gljivica, te sada po zidovima i plafonima toga više nema, ali
orošavanje nikako riješit ne mogu. Prodora vlage-vode izvana nema. Najgore je od svega što
mi se na robi u ormaru pojavljuju zelene gljivice. Stan je prizeman i ne znam više što mi je činit.
U svakom domaćinstvu nastaje vodena para, mora biti izveden tako da se postigne što bolkako zbog obavljanja svakodnevnih poslova ja toplinska izolacija. U studiji o kvaliteti zraka
(kuhanje, tuširanje, pranje, itd.), tako i zbog u unutrašnjim prostorima analizirano je u kosušenja građevinske konstrukcije, ili zbog dis- likoj mjeri pojedini elementi utiču na lošu
anja – jedna četveročlana obitelj dnevno proiz- kvalitetu zraka. Studija je pokazala da je za
vede/pošalje u svoj životni prostor prosječno 54% slučajeva nekvalitetnog zraka u unutraš10 l vode u obliku vodene pare. Kondenzaci- njim prostorima krivo nedovoljno prozračivanja se prvo pojavljuje na slabije zaštićenim je. Nedovoljno prozračivanje prostora ima više
mjestima npr., rubovi stakala, zidovi iza negativnih učinaka, jer osim lošeg estetskog
namještaja…, a ako takvi uvjeti traju duže vr- dojma, narušava ugodu i zdravlje ljudi koji
ijeme dolazi do pojave kondenzacije i plijesni borave u takvim prostorima. Zbog tog, redovii na drugim zidovima, na stropovima, pa i na to izmjenjujte zrak u prostoriji - svakih 2-3 sata,
odjeći u ormarima koju navodite... Rješili ste tzv., „redovitim prozračivanjem“. Prozračujte
problem gljivica na zidovima i plafonu sa RD- što je moguće kraće tzv., - „naglim prozračiDECO ACRYL FF premazom, ali rješavanje vanjem“ - kod kojeg se odjednom u potpunkondenzacije zahtjeva pravila kojih se mor- osti otvore prozori i vrata i u kratkom vremenu
ate pridržavati, pogotovo kada Vam je stan napravi potpuna izmjena zraka u prostoriji bez
prizeman. Isto se događa i kad je stan man- gubitka topline u zidovima i namještaju, pa se
sardni-u potkrovlju. U tim je stanovima poseb- uslijed toga puno brže i povrati željena temno izražen tzv. „termo most“. Naime, konden- peratura zraka u prostoriji/stanu. Pri „naglom
zacija vlage nastaje gdje se para na hladnijim prozračivanju“ otvori bi trebali biti otvoreni cca.
mjestima pretvara u vodu (podrumski i 2-3 min. Pošto ovakvo prozračivanje ne
prizemni zidovi, dijelovi zidova ili stropova koji rashlađuje značajno zidove i namještaj, primsu slabo prozračni, nepravilno prozračivani ijetit ćete i sami kako će se prostorija vrlo brzo
tijekom godine, bez obzira na godišnje ponovno zagrijati. Svježi zrak izvana brzo će
doba...). U nekoliko zadnjih godina broj se zagrijati, te će moći apsorbirati novu
ovakvih problema se znatno povećao. Osnov- količinu vlage koja će slijedećim provjetravanni uzrok ovome je današnji način gradnje jem izaći van, a Vaše orošavanje svega i
usmjeren prema štednji energije, odn., objekt svačega u stanu biti će samo sjećanje...
GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 37
SEKTE
Neznanje je bolest, srećom nezarazna
Osnivač joge u svakodnevnom životu Svamiđi
Maheshvarananda dobio je za svoje djelovanje od bivšeg
predsjednika države odličje Reda Danice. A sadašnji
Piše: Dr Boris Sokal, predsjednik je Svamiđiju dodijelio visoko pokroviteljstvo
spec. med. rada
za događanja „Dan nenasilja za svjetski mir“ u Umagu,
2010. god. U nas je Svamiđi na izvrsno posjećenim i
skupim tečajevima zaradio 340 milijuna kuna, ne plativši porez
Zašto vlasti mnogih europskih zemalja,
uključujući i Hrvatsku, dopuštaju
neometan rad mnogobrojnim sektama?
Dopuštanje je dovelo do „eksplozije“
ezoterijskog (tajnog) nauka. Dopuštanje zapravo dovodi do potiskivanja velikih
monoteističkih religija, posebno kršćanstva (Kršćana je u svijetu 2,1 milijarde,
odnosno 33%). Potiskivanjem kršćanstva treba omogućiti stvaranje tzv.
sinkretičkih carstva „kozmičke svijesti“
(Sinkretizam je nenaravno spajanje nepovezanih religijskih i filozofskih nauka).
Treba da se uspostave novi, općeniti kultovi (Iz uvoda knjige „Novi svjetski poredak“- New age, IV izdanje, 2000 g.). Iste
te vlasti, posebno neokomunističke garniture, poslušno provode gospodarsku
i financijsku politiku globalnih vlada što
su pretežno u „sjeni“. U sličnom smislu,
u nas, „zakulisno“, bez recenzije,
započelo je nametanje programa o spolno/rodnoj ravnopravnosti u obrazovni
program državnih škola. Nametanje,
pod okriljem zdravstvenog odgoja, kako
bi ljepše zvučalo. A nositelji „Novog svjetskog poretka“ su tzv. iluminati („prosvjetitelji“), nasljednici masona. Sve je
počelo davne 1776. godine, kada je
sveučil. prof. A. Weishaup kojeg je vrbovala iznimno bogata njemačkožidovska bankarska obitelj Rothscilda.
Vrbovala ga je da uobliči njihov plan o
vladavini svijetom. A Weishaup onda
vrbuje dvije tisuće plaćenih sljedbenika.
Bili su to vrlo inteligentni ljudi iz različitih
društvenih i gospodarskih područja.
Počinju nadzirati vlade i ljude na važnim
funkcijama i to novčanim podmićivanjem. Iluminati preuzimaju masonske
lože, uvlače se na fakultete, pa sjemeništa (samo odabrani) kako bi postali
svećenici, a sve na nagovor ateista i
komunističkih partija (Dokaz su pisane
izjave A. Vossarta iz franc. kom. partije i
bivšeg američkog komunista M. Johnsona ). U sjemeništa ulaze, jer se ne može
uspostaviti svjetska vlada dok postoji
živuće kršćanstvo. Iluminati također
shvaćaju, kako je izuzetno važno kontrolirati masmedije. Jer oni modeliraju
um svakog „građanina“. Da je tako, treba znati kako se mnoge informacije
izobličuju. Dovoljno je pratiti odabir
tema, pa izbor naslova i ilustracija, izbor riječi izvjestitelja ili pak, ton, glas i
mimiku komentatora na TV. Današnji
bankari i političari na položajima su
38 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013.
osrednji poslušnici što provode planove
iluminata koji su uvijek iza „paravana“.
Iluminati su također vrlo ambiciozni. A
ambicija je kao svemir. Nema granica.
Čak su i zli. Jednostavno ne vjeruju da
postoje i dobri ljudi. U njih je novac.
Ogroman novac. A novac je moć . Ekskluzivna moć. Novac upravlja svijetom
(a štap ljudima). On je mjera svih stvari.
„ Kad novac zazveči, načule se sve uši.“
On ne može mirno ležati. On hoće rušiti, graditi ili ratovati. Nema ratova bez
ogromnog novca. To odgovara iluminatima. Odgovara im i da se prorijedi
stanovništvo. Jer zalihe hrane postaju
sve manje. Ako pak nema rata, tu su
spremni genetski modificirani virusi za
zamjenski rat. Poneki, tobože i pobjegnu (poput virusa SIDE). Osim toga, „ratovima“ se bolje „nadziru“ vlasti
zaraćenih država. Ovdje
treba
spomenuti i tzv.„kreditni novac.“ Gigantske mašinerije, piše u knjizi “novi svjetski poredak, poput burzi i banaka,
prisiljavaju novac da „proizvodi novac“
(kamate). Čisto lihvarstvo. Kriminal po
zakonu.”New age” je izdašno financijski potpomognut polutajnim organizacijama: Bilderberga i trilateralne komisije,
koja uključuje „poslovne ljude“ Zap.
Europe, SAD i Japana. “Novi svjetski
poredak”, također učinkovito djeluje preko rimskog kluba, svjetskog udruženja
federalista, planeteranih građana, etc.
Želi vladati. Želi svjetsku vlast. Čudno?
Njemački pjesnik. E. Geibel je napisao:
„Vjeruj mi, u vladanju je takav čar da
zaludi i najjačeg!“ Zatim, “Novi svjetski
poredak” je inspiriran budizmom, teozofijom, hinduizmom, gnosticizmom,
reinkarnacijom, politeizmom, panteizmom, etc. On je sigurna „ombrela“ za
raznorazne sekte (heretičke skupine),
što su se odvojile od crkve. I sam je u
izvjesnom smislu sekta. Sekta dolazi od
latinske riječi „sequi“, a znači slijediti.
Odatle i pojam „sljedba.“ Skoro u svim
sektama dominira misterioznost, ali i
duševna neuravnoteženost: Dok se članovi druže, prizivaju duhove, plaču, beštimaju, drhte, kliču, padaju na koljena,
etc. Nekritično tumače Bibliju, izvlače iz
konteksta ono što im paše. Ispiru mozak.
Manipuliraju ljudima i uzimaju im sve što
imaju Oduzimaju novac članova sa skupih tečajeva, kako bi obogatili „vođu“.
No, razlozi njihovog širenja i u svijetu kao
i u nas imaju donekle i psihološko
opravdanje: Potreba za priznanjem, razočarenje matičnom crkvom, traganje za
tajnovitim, potreba za duhovnim vođom,
za vizijom, etc. Ali u njima ima i psihopatološkog:
Izvode
ritualna
samoubojstava i ubojstva, podmuklo:
Npr. davidijanska sekta u Texasu, s 95
učenika učinila je samoubojstvo, 1993.
godine (prethodno je „šef“ sekte David
K. seksualno iskorištavao sljedbenike).
Pa „Hram naroda“- njihov „šef“ J. Jons
sa sljedbenicima čini samoubojstvo u
džungli Gvajane. Jedna sekta u Japanu,1995. u podzemnoj željeznici, pušta plin sarin (bojni otrov) i usmrćuje 11
osoba , a 5000 ranjava. U Hrvatskoj ima
20 sekti, koje nisu registrirane kao vjerske zajednice: Hari Krišna (vegetarijanci- trče, mole i pjevaju), Svjedoci Jehove
kojima izravno upravlja Bog, odbijaju
transfuziju i transplantaciju organa. Tu
je i scijentološka crkva (u Americi religija, u Francuskoj sekta, a u nas „dobrotvorna vjerska organizacija“, što
muze donacije od države). Scijentolozi
tvrde da je čovjek besmrtno biće, čija
se duša stalno reinkarnira (S umrlog
čovjeka prelazi npr. u psa, pa magarca,
pa opet u čovjeka, etc.).
A gdje su tek pripadnici Sai Babe, pa
„mormoni“, pa pripadnici „obitelji
ljubavi“, pa „crkva jedinstva“, pa „pentekostalni pokreti“, etc. A tek sotonske
sekte ( „Crna Zora“)? Na seansama
puštaju krv, kako bi zadovoljili sotonu,
a onda tjeraju pripadnike na
samoubojstvo, kako bi „šef“ doživio
inicijaciju („napredovanje“) preuzevši
energiju od samoubojice
poznati
događaj u Varaždinu!). Osim toga, kod
sekta se često radi o sivoj zoni kriminaliteta (muzu pare vrlo dovitljivo). Također se radi se i o patološkim tipovima
unutar njih.
Nisu to duševni bolesnici, već psihopatske ličnosti što odstupaju od
prosječnosti: Naviše ili naniže! Prije ovo
prvo! Vrlo inteligentni. U nas su posebno interesantni pokreti budističkog
obilježja. Npr., osnivač joge u svakodnevnom životu Svamiđi Maheshvarananda dobio je za svoje djelovanje od bivšeg predsjednika države odličje Reda
Danice. A sadašnji predsjednik je Svamiđiju dodijelio visoko pokroviteljstvo za
događanja „Dan nenasilja za svjetski
mir“ u Umagu, 2010. god. Zanimljivo, a
Austrija (vladina agencija za sekte) prijavila ga je 2011. sudu zbog seksualne
zloporabe sljedbenika, iznude novca i
besplatnu radnu snagu (prijava, nažalost
zastarila)! U nas je Svamiđi na izvrsno
posjećenim i skupim tečajevima zaradio
340 milijuna kuna, ne plativši porez! Uz
promicanje „New age“, on se bavi i
pseudomedicinskom terapijom (šarlatanstvom). A naša čeljad je nažalost,
neinformirana i neupućena. Uglavnom
se čudi. Čuđenje je uvijek znak neznanja. Neznanje je bolest, srećom –nezarazna.
MATO MALI I PERO NJIOV
Śutra za prośutra
Pazijo si što ćeš đe rijet, pret kijem, što đe učinjet kadarke te niko ne
vidi, jerbo si vazda imo na pameti da te Oni Gore gleda. Sakrit Mu se
ništa ne da. Tako su te naučili na prvoj dotrijenici. Doma
Spo vejače, loza plače – močićka je od
pantivjeka, kaže Mato. A pantivjek je iz
onega doba kadarke se i u Donjoj i u
Gornjoj Bandi ranilo i dvije sreće grabilo. Našemu domaćinu Matu ne da brijeme ujitit se nožnica, a lako da samo
loza čeka. Zovu i smokve, prizivju i
masline… a lako da su više godine kad
se lećelo. Skakalo. Preskakalo. Moglo
povazdan o komadu kruva, bokunu larda i glavici luka. Nije se imalo, ali se jopet moglo. I su malo. Nijesu naši stari
njorgali ko mi danaske, vengo su radili
koliko su znali i umjeli. Nijesu imali ni
motorne pile ni motorne pumpe, ni auta
ni traktora… a jopet su sve stizali. Gledali ne bit zadnji. I da i ništa ne čeka. I ne
dočeka.
U Gornjoj je Bandi još živa i ona: Ko se
kasno ustaje, obojka mu nedostaje. Što
oće rijet, da se prije nije imalo ni nazuvače ni prezuvače. I da je trebalo podranit za imat i obuj kakve opančine ili
radničke crevje. To je danaske teško
komu ispripoviđet, ma zaupravo rijet i –
zamislit, ali tako je bilo. Borili su se naši
stari za imat i jedan par opanaka, a nekmoli za nešto drugo. Pa jopet nijesu
promišjali oće li prodat kakav dolac u
Zgradi, kakvu peču u Poju, vengo se išlo
u svijet da se kuća ne sronca, a domov-
ina ostane. Ne proda. Prodat zemju bila
je najveća Božja kazna. Kastig. Sve što
se činilo i ne činilo, što se pazilo i čuvalo,
čuvalo se za svoju đecu. Mogo si ne znat,
ne imat, ali nijesi smijo ništa učinjet što bi
moglo naškodit tvojoj đeci. Prija izginut
nego Kuću zakinut. Pazijo si što ćeš đe
rijet, pret kijem, što đe učinjet kadarke te
niko ne vidi, jerbo si vazda imo na pameti
da te Oni Gore gleda. Sakrit Mu se ništa
ne da. Tako su te naučili na prvoj dotrijenici. Doma.
Doduše, kaže Mato, i danaske se sve čini
za đecu. Dižu se krediti, kupuje ovi i oni
mobitel, ove i one patike, plejstešn, android, ovo i ono, kako se već izmišja imena koja ni učveni Hrvati ne stignu preves
prija nego ih okoprčni trgovci prodadu
današnijem brižnijem roditejima… samo
da naš manjak ne bude gori od njiovoga
maloga. A kad malo podraste; ako njiov
ima golfa našemu ćemo uzet audija, pa
neka košta koliko košta. Prija je bilo: ako
smo mi patili, neka naša đeca ne pate. A
danaske je: neka našemu đetetu ništa ne
fali! Reko bi pokonji Jozo: „Boje mi je ništa ne rijet, jerbo ako išta rečem omrazit ću
se.“
Zno je naš čoek, i iz onije bremena, da uz
Deset zapovjedi ima i jedanesta, ali je
Boga molijo da ga ne podujiti. Bježo je od
www.effect-dubrovnik.com
PORTAL O BITNOME I AKTUALNOME U EKONOMIJI, FINANCIJAMA,
POLITICI, DRUŠTVU, KULTURI, TURIZMU, DUBROVNIKU... Teorija i praksa ekonomije i poduzetništva, financijski proračuni, političke, društvene,
kulturne i turističke teme, sapienti sat, osoba dana, misao dana, dubrovačke minijature, viđenja, ljudi, novitati, riječi... i još ponešto riječju i
odabirom Bajra Sarića. Bogata arhiva.
Obavijest o smrti
U proteklom tjednu napustili su nas:
IVANA MEMED 1939.
LUKO VOJVODA 1944.
ANE OBLIZALO 1934.
MILICA MILJUŠ 1963.
ANTON BRAUTOVIĆ 1943.
MARIJA KRISTIĆ 1930.
TEREZA PULJIZEVIĆ 1927.
NIKO ĐIKOVIĆ 1932.
PAVLA DABELIĆ 1915.
GRGUR MATANA 1937.
NEDELJKO GOJŠINA 1941.
MARIJA MATEJČIĆ 1942.
VINKA TURČINOVIĆ 1937.
LUKO NJIRIĆ 1925.
KATICA BUŠKO 1937.
VLAHO PETRLIN 1958.
Piše:
Antun Švago
nje ko vrag od tamjana. A danaske, žali
Bože, ne znaš ni je li vrag – vrag i je li
tamjan – tamjan. Malo se ko ne škropi
krštenom vodom i ne kadi tamjanom, a
tamo…! U ona je bremena – kaže Mato
– jedanesta zapovijed bila: Daj mi sve, a
današnjičari su je preinačili u: Ne daj
drugome ništa!
Navalijo je današnji čoek sve osve imat,
pa trpa li trpa, i grće i zgrće, tovari se a
lako da sve to može i ima đe odnijet. I da
mu to može śutra za prośutra vajat. Ovo
nije, reko bi pokonji Jozo 21. stojeće,
vengo stojeće dušmana. Kadarke je svak
svakome dušman; i sin ćaći, i ćaća sinu,
i mati ćeri i ćer materi, brat bratu i sestra
sestri, ma svak svakome.
Govorijo je pokonji Jozo kako će nadoć
brijeme u kojemu će se svak uvuć u se,
kadarke će pare zamijenit i srce i pamet,
pa će i duša morat pobjeć. Više niko nikoga ne može ni nacrtanoga, a svak svakome soli pamet. Nemoralni pjevaju o
moralu, a bogati popjevaju o siromaštvu… Govorijo je jedan hvarski Pjesnik,
što se u Gradu liječio od sičije: „Stvori, o
Bože, jopet čojeka da stvarima nađene
ime koje će trajat dovijeka. I da u izrazima riječi budu prozirne ko voda. I da
ožive š njima mir, pravda, jubav i sloboda. “
PUSZ
Pripreme za održavanja zajedničkih
vježbi zaštite i spašavanja tijekom
2013.
Predstavnici Stožera zaštite i spašavanja Grada Dubrovnika i
Dubrovačko-neretvanske županije te Područnog ureda za zaštitu i spašavanja Dubrovnik održali su 22.siječnja u Upravnom
odjelu za komunalne poslove i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika radni sastanak na temu pripreme i održavanja zajedničkih vježbi tijekom 2013. godine. Sukladno Planu stožerno
zapovjednih vježbi za ovu godinu dogovoreno je održavanje
simulacijske vježbe namijenjene dodatnom osposobljavanju
članova gradskog i županijskog Stožera zaštite i spašavanja.
Posebno je bilo riječi o osposobljavanju pripadnika gradskih i
županijskih specijalističkih postrojbi civilne zaštite za spašavanje
iz ruševina te mogućoj organizaciji zajedničke vježbe spašavanja iz ruševina. Tom prigodom sudionici sastanka istaknuli
su međusobnu dobru suradnju gradskog i županijskog Stožera
zaštite i spašavanja i Državne uprave za zaštitu i spašavanje u
cilju poboljšanja spremnosti operativnih snaga zaštite i spašavanja u slučaju hitnih situacija na području Dubrovačko-neretvanske županije.
GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected]
Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980,
fax: 020 311 992, [email protected] Adresa redakcije: Glas Grada,
Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, [email protected], www.glasgrada.hr,
arhivu prošlih brojeva pogledajte na linku: http://www.glasgrada.hr/arhiva/
GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 39
REKORDNA POBJEDA JUGA CO U LIGI PRVAKA EUROPE
HPD DUBROVNIK
Kreuzlingen – Jug CO 5:30
Obavijest
Uoči susreta 8.kola Lige prvaka, skupine B, između švicarskog prvaka Kreuzlingena i
hrvatskog prvaka Juga CO, koji je bio na rasporedu u srijedu 23.siječnja, bilo je samo
pitanje s koliko će golova razlike završiti ovaj susret neravnopravnih suparnika. Već
nakon prve četvrtine bilo je 8:0 za Juga CO, a na poluvremenu čak 15:0, pa onda i nije
nikakvo iznenađenje što je susret završio s visokih, rekordnih 30:5 (8:0, 7:0, 8:2, 7:3)
za Juga CO. Izabranici Veselina Đuha su i dalje vodeći sastav skupine, te ekipa s
najboljim učinkom u ovogodišnjem najelitnijem klupskom europskom nadmetanju.
Dodajmo i to da je Jug CO u ovom susretu igrao bez četvorice standardnih igrača:
Andra Bušlje, Nikše Dobuda, Pava Markovića te Nikole Janovića. U Švicarskoj su bili:
vratari Marko Bijač i Mirko Nižić te igrači Tiho Vranješ, Miho Bošković, Hrvoje Benić,
Maro Joković, Toni Azevedo, Antun Goreta, Boris Pavlović, Frano Karač, Aleksandar
Ivović i Marko Macan. Pogotke su postigli: Toni Azevedo 4, Antun Goreta, Miho Bošković, Marko Macan i Boris Pavlović po 3, Hrvoje Benić 2 a Tiho Vranješ i Frano Karač
po 1. U drugom susretu Crvena Zvezda je pobijedila u gostima Montpellier 16: 8. Na
tablici vodi Jug CO sa 21 bodom, druga je Crvena Zvezda koja ima 12, Olympiakos je
treći sa 9 i td.
STEP’N JAZZ
Humanitarni plesni koncert
HPD Dubrovnik započelo je s obilaskom
planinarskih i pješačkih staza, radi čišćenja i markiranja istih. Ovim putem Hrvatsko
planinarsko društvo obavještava sve svoje
članove koji žele sudjelovati u čišćenju,
markiranju i održavanju pješačkih staza od
Konavala do Dubrovačkog primorja da se
predbilježbe i organiziranje skupina obavlja svakoga ponedjeljka na sastanku društva u 19 sati. Više na www.hpddubrovnik.hr
U PETAK 25.SIJEČNJA 2013.
Kviz
Humanitarni plesni koncert poznatog dubrovačkoj studija Step’n’Jazz se održao 20.
siječnja 2013. godine u dvorani u Gospinom polju. Novcem od kupljenih ulaznica,
plesači su dali svoj doprinos humanitarnoj akciji „Palčić gore“. Izvedbom koreografija s nedavno održanog Svjetskog prvenstva u stepu, publika je uživala u zvonkom
zvuku step cipela, pritom pomažući nedonoščadi i dizanju svijesti javnosti o problemima i posljedicama s kojima se susreću prijevremeno rođena i bolesna novorođenčad
i njihovi roditelji. L.Valjalo
30.SIJEČNJA 2013.
Dan otvorenih vrata Babinog kuka
U suradnji s Hrvatskim zavodom za
zapošljavanje – područnom službom Dubrovnik, Valamar organizira Dan otvorenih
vrata Babinog kuka, koji će se održati 30.
siječnja 2013. s početkom u 10 sati u hotelu Valamar Lacroma Dubrovnik.
Dan otvorenih vrata Babinog kuka jedinstvena je prilika svim nezaposlenim Dubrovčanima koji žele raditi u hotelijerskoj
industriji na poslovima konobara, po-
40 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013.
moćnih konobara, kuhara, pomoćnih kuhara, kuhinjskih radnika, sobarica, i spremačica da se pobliže upoznaju s načinom rada u navedenim područjima, postojećim stručnim timom te da se i sami
predstave. Stručni tim s kojim će svi kandidati imati prilike razgovarati sastoji se od
voditelja pojedinih odjela kao što su kuhinja, restoran i domaćinstvo te zaposlenika službe ljudskih resursa.
Dragi dubrovački kvizoljubci, nakon krizne
2012., pripremili smo za vas prvi kviz u
kviznoj 2013. Pridružite nam se ovaj petak
(25.01) u točno 19:00 u Living Room-u (pa
ravno u muzeje!) na još jednom izdanju
dubrovačkog pub quiz-a. Zabavite svoje
moždane vijuge u dobrom društvu uz kategorije: OPĆA KULTURA, ŠPORT, REVOLUCIJE, TRIVIJA i ZDRAVSTVENI
ODGOJ. Vidimo se u petak! I. Matić
Dubrovnik-Babin kuk najveća je hotelska
kuća u Dubrovniku koja u svom vlasništvu ima pet hotela i kamp, kojima upravlja
Valamar, vodeća hrvatska tvrtka za upravljanje u turizmu. Valamar okuplja pojedince željne rada u dinamičnom okruženju,
u kojem svaki novi dan predstavlja novu
priliku za postizanje profesionalnih ciljeva. Prepoznaje talente, predanost i upornost kod pojedinaca koje razvija uz kontinuirano stručno i osobno usavršavanje.
Rukovodi se partnerstvom i uzajamnim
povjerenjem i tako osnažuje svoju najveću
vrijednost - ljudski kapital. Nike Labaš
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
27
File Size
10 313 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content