close

Enter

Log in using OpenID

bilten 2/2010 - at Joint Degree

embedDownload
Example of Excellence for Joint
(Degree) Programme Development
in South Eastern Europe
Bilten 2/2010
www.joinsee.eu
TEME : Druga izobrazba o razvoju kurikuluma, 10. i 11. svibnja 2010.godine, članovi/ce projekta JoinSEE iz surad-
nih ustanova u Jugoistočnoj Europi, kao i predstavnik Europske studentske udruge, pozvani su u Leuven, gdje su sudjelovali u
Drugoj izobrazbi o razvoju kurikuluma: str.2 | ZDRUŽENI STUDIJSKI PROGRAM KULTURNE SOCIOLOGIJE, Analiza
kulture u službi društvenog razvoja: str.4 | Radna skupina 5, Doprinos radne skupine 5 ostvarivanju ciljeva projekta: str.8 |
Članovi/ce radne skupine 5: str.10.
Bilten 2/2010
Bilten 2/2010
Druga izobrazba o razvoju kurikuluma, Leuven, 10.-11. svibnja 2010.
Početkom svibnja, članovi/ce projekta JoinSEE iz Jugoistočne
Europe, kao i predstavnica Europske studentske udruge,
pozvani su Leuven (Belgija), gdje su sudjelovali u Drugoj
izobrazbi o razvoju kurikuluma. Prva izobrazba u tu svrhu,
kojoj je domaćin bilo Sveučilište Sv. Ćirila i Metoda u Skopju,
u rujnu 2009. godine, razvoju kurikuluma pristupila je
na općenitiji način, s motrišta koje se nije ograničavalo na
združene studije. Izobrazba u Leuvenu usredotočila se, pak, na
aspekte povezane specifično s razvojem kurikuluma združenih
studijskih programa, s osobitim naglaskom na izazove i
potrebe koje se javljaju u početnoj fazi razvoja programa.
Drugi dan, 11. svibnja: Sudionik i sudionica s dvaju suradnih
ustanova projekta, Sveučilišta u Beogradu i Sveučilišta
u Zadru, prezentirali su praktične primjere razvijanja
združenih studijskih programa. Profesor Jovan Teokarević
sa Sveučilišta u Beogradu izvijestio je o svom iskustvu,
stečenom tijekom razvoja kurikuluma združenog studijskog
programa Interdisciplinarni program diplomske razine o
Jugoistočnoj Europi. Gđa. Valerija Barada sa Sveučilišta u
Zadru upoznala je sudionike/ce izobrazbe s radom na razvoju
združenog studijskog programa Kulturne sociologije. Oba se
ova programa razvijaju unutar projekta JoinSEE. Spoznaje
Dana 10. i 11. svibnja, više od 20 sudionika/ca imalo je prilike
baviti se temama povezanim s razvojem kurikuluma združenih
studija i raspraviti sporna pitanja koja se pritom javljaju.
Prvi dan, 10. svibnja: Govornika i govornicu koji su
bili pozvani pružiti početni prilog izobrazbi, odlikuje
temeljito znanje i stručnost o temama povezanim s razvojem
kurikuluma, stečeno dugogodišnjim radom u području.
Gđa. Ulrike Krawagna (Sveučilište u Grazu, Austrija) i profesor
Valerija Barada
izvijestila je o
praktičnom primjeru
razvoja kurikuluma
združenog studija.
Jovan Teokarević
izvijestio je o
praktičnom primjeru
razvoja kurikuluma
združenog studija.
praktične naravi o koracima koje valja učiniti na putu prema
potpuno dovršenom kurikulumu omogućile su uspostavu
jasne veze između teorije i prakse.
Ulrike Krawagna
George Francis (Sveučilište u Bergenu, Norveška) podijelili su
svoje znanje sa sudionicima/ama izobrazbe. Posebno su se
usredotočili na sljedeće dvije teme:
•• Razvijanje združenih studijskih programa (i diploma): O
čemu se sve valja dogovoriti?
•• Početna faza razvoja združenih studijskih programa (i
diploma): Oblikovanje akademskog i administrativnozakonskog okvira
Obje prezentacije mogu se preuzeti na mrežnim stranicama
projekta JoinSEE namijenjenim dijeljenju sadržaja.
2
Sudionici/e, kao i organizatori, smatraju da je Druga izobrazba
o razvoju kurikuluma bila vrlo uspjela i produktivna, što
dijelom valja zahvaliti upravo podjednakom naglasku na
teoriji i praksi tijekom dvaju dana u kojima se događaj odvijao.
Naravno, dio zasluga za uspjeh sastanka svakako valja pripisati
profesionalnoj organizaciji ustanove domaćina. Najiskrenije
zahvale upućujemo gđi. An Huts sa Sveučilišta u Leuvenu,
koja se bavila organizacijskim poslovima i pružila srdačnu
dobrodošlicu sudionicima/ama.
Koordinatorica projekta JoinSEE
Sudionici/e Druge izobrazbe o razvoju kurikuluma u Leuvenu.
Sljedeći sudionici/e su sudjelovali na Drugoj izobrazbi o razvoju kurikuluma u Leuvenu:
Ime i prezime
Institucija
Ime i prezime
Institucija
Melinda Szabo
Europska studentska udruga
Angjelina Shllaku
Sveučilište u Skadru
Pavle Sekeruš
Sveučilište u Novom Sadu
Meri Guli
Sveučilište u Skadru
Ljiljana Subotić
Sveučilište u Novom Sadu
Ali Pajaziti
Jugoistočnoeuropsko sveučilište
Ljiljana Crveni
Sveučilište u Novom Sadu
Rufat Osmani
Jugoistočnoeuropsko sveučilište
Jovan Teokarević
Sveučilište u Beogradu
Shemsedin Ibrahimi
Jugoistočnoeuropsko sveučilište
Gordana Ristić
Sveučilište u Beogradu
Hrvoje Petrić
Sveučilište u Zagrebu
Vladimir Božinovski
Sveučilište Sv. Ćirila i Metoda u Skopju
Josip Kregar
Sveučilište u Zagrebu
Daniel Gjokeski
Sveučilište Sv. Ćirila i Metoda u Skopju
Ksenija Grubišić
Sveučilište u Zagrebu
Inga Tomić-Koludrović
Sveučilište u Zadru
George Francis
Sveučilište u Bergenu
Valerija Barada
Sveučilište u Zadru
Ulrike Krawagna
Sveučilište u Grazu
Antonija Anić
Sveučilište u Zadru
Sylvia Schweiger
Sveučilište u Grazu
Rajmonda Këçira
Sveučilište u Skadru
An Huts
Sveučilište u Leuvenu
3
Bilten 2/2010
Bilten 2/2010
Združeni diplomski studijski program Kulturne sociologije
Analiza kulture u službi društvenog razvoja.
Dok tehnologija čini globus sve manjim, potreba razumijevanja
drugih kultura sve je važnija – napisala je jedna novinarka
prije mnogo godina, na vrhuncu optimizma potaknutog
napretkom Interneta i različitih mobilnih aplikacija. Pokretači/
ce združenog diplomskog studijskog programa Kulturne
sociologije, koji je planiran kao jedan od ishoda projekta
Tempus JoinSEE, vide potrebu za obrazovanjem usmjerenim
na kulturu kao mnogo više od toga. Prema njihovu mišljenju,
kultura nije samo ključ razumijevanja osobnih i kolektivnih
identiteta diljem svijeta, nego se vidi i kao „proizvodna snaga“.
Premda ovo možda iznenađuje one koji vjeruju da razvoj u
suvremenim uvjetima najviše potiče napredak prirodnih
i tehničkih znanosti, važne međunarodne organizacije i
financijske ustanove, čini se, misle drukčije. Prema njihovu
mišljenju, društveni i ekonomski razvoj može se osigurati
samo ako se razumiju i uzmu u obzir kulturne vrijednosti neke
sredine. Ovdje valja navesti tek jedan istaknut primjer: opće
je poznato da javne politike EU naglašavaju ulogu kulture u
promicanju društvene uključenosti i kohezije, od kojih se
pak očekuje da urode povećanom političkom participacijom
i gospodarskim blagostanjem. Ideje slične ovima ugrađene su
u brojne dokumente na nacionalnim, regionalnim i lokalnim
razinama. Ukratko, čini se da se tvorci javnih politika u Europi
i svijetu slažu da ekonomski razvoj nije moguć bez ljudskog
razvoja.
Ponad teorije – nužnost obuhvatne stručnosti.
Unatoč ovakvom općem uvažavanju značaja ljudske kulture,
primjetan je nedostatak stručnjaka/inja koji/e bi mogli/e
analizirati i interpretirati njezinu ulogu u aktualnim uvjetima
ekonomske i društvene modernizacije, koja se odvija u
globalnim razmjerima. Znanje čija se primjena očekuje od
takvih stručnjaka/inja u profesionalnoj praksi, nadilazi
teorijsku refleksiju. Uključuje napredne kompetencije
podjednako u kvantitativnim i kvalitativnim empirijskim
istraživanjima, kao i u posebnim sociologijama relevantnim
u pojedinim poljima primjene. Od presudne su važnosti
i interkulturno razumijevanje, vještine koordiniranja i
upravljanja projektima, te sposobnost rada na više razina u
kontekstu konvergentnih medija.
na tržištu rada koje se brzo mijenja i neprestano stvara nove
profile zanimanja. Znanje stečeno tijekom četriju semestara
diplomskog studija (120 ECTS) bez sumnje će stvoriti solidan
teorijski i metodološki temelj za mogući nastavak studiranja
na doktorskoj razini.
Kako je sve počelo: oblici suradnje prije projekta
JoinSEE.
Sveučilišta u Grazu i Zadru pokrenula su razvoj diplomskog
studijskog programa Kulturne sociologije prije službenog
početka projekta Tempus JoinSEE. Početnu odluku o
započinjanju takvog projekta valja vidjeti kao rezultat
dugogodišnje suradnje pojedinačnih članova/ica nastavnog
osoblja dvaju sveučilišta, koja se posebno intenzivirala
i zadobila dodatnu institucionalnu težinu u 21. stoljeću.
Ključnu ulogu u tom procesu odigrala je prorektorica za
međunarodne odnose Sveučilišta u Grazu Roberta Maierhofer,
čije napore vješto podržava dobro organiziran tim u Uredu za
međunarodne odnose tog sveučilišta. Oblici suradnje koji su
prethodili pokretanju projekta JoinSEE uključivali su gostujuća
predavanja nastavnog osoblja na oba sveučilišta, zajedničku
suradnju u međunarodnim programima znanstvenoistraživačkog umrežavanja, dodjelu znanstveno-istraživačkih
i studentskih stipendija, te stvaranje preduvjeta za potpunu
provedbu redovitih programa studentskih razmjena.
Osobito važan instrument, kojim se otkrilo slično
razumijevanje akademskog polja, kao i kompatibilnost
općeg pristupa obrazovanju, bilo je sudjelovanje većeg broja
nastavnog osoblja u području sociologije s obje ustanove u
modulima posvećenim kulturi i društvu na međunarodnim
ljetnim školama u Seggauu, koje Sveučilište u Grazu organizira
od 2006. godine. Međutim, osim akademskih afiniteta, valja
također spomenuti i temeljnu institucionalnu kompatibilnost
Združeni diplomski studijski program Kulturne sociologije
pokreće se s namjerom obrazovanja ovih vrlo potrebnih
stručnjaka/inja u području analize društva i kulture. Uz
naglašavanje motrišta osjetljivog na kulturu, studijski je
program usmjeren na osiguravanje sudionicima/ama niza
teorijskih, metodoloških i praktičnih znanja najviše razine,
nužnih za ostvarivanje razvojnih ciljeva u suvremenom
kontekstu.
Program se vidi kao platforma koja će omogućiti spajanje
osobito razvijenih područja i specijalizacija u nastavi i
vrhunskom znanstvenom istraživanju suradnih sveučilišta.
Studentima/cama će se tako ponuditi diploma priznata u
svim zemljama partnera u konzorciju, a ujedno stvoriti i
prilika za daljnje učenje, razmišljanje o tematici i znanstveno
istraživanje. Od budućih se diplomiranih studenata/ica očekuje
stjecanje kompetencija presudno važnih za zapošljavanje
4
Ljudi na rivi, Sveučilište
u Zadru u pozadini
Sveučilište u Grazu,
glavna zgrada
Fakultet prava,
društvenih i ekonomskih
znanosti pri Sveučilištu u
Grazu
Studenti/ce na
Sveučilištu u Novom
Sadu
Studenti i profesori na
otvorenju konferencije na
Sveučilištu u Zadru
i konvergenciju prioriteta javnih politika na dvama suradnim
sveučilištima. I u Grazu i u Zadru, studijski su programi u
potpunosti „bolonjski“ reformirani i slijede shemu 3+2 na
prvoj i drugoj razini studija. Oba su suradna odsjeka, nadalje,
dio sveučilišta posvećenih razvoju združenih studijskih
programa kao instrumentu stvaranja zajedničkog Europskog
prostora visokog obrazovanja, koji će odlikovati nastava visoke
kvalitete temeljena na znanstveno-istraživačkom radu.
Bolonjskog procesa, kao i kroz sudjelovanje nastavnog osoblja
u brojnim sveučilišnim povjerenstvima, taj Odjel širi znanje
o suvremenim obrazovnim trendovima nastavnom osoblju
koje je zainteresirano za temu, a radi na drugim odjelima
Sveučilišta, kao naravno i studentskom tijelu. Sada se valja
nadati da će uspješna provedba združenog studija Kulturne
sociologije pripremiti teren razvoju novih međunarodnih
združenih studijskih programa na Sveučilištu.
Prelazak na višu razinu: projekt Tempus JoinSEE.
Uključivanje već postojeće djelatnosti u projekt Tempus
JoinSEE dovelo je prethodnu institucionalnu suradnju među
sveučilištima u Grazu i Zadru na novu razinu. Ono što je
počelo kao suradnja usredotočena na razvoj kurikuluma, sada
se proširilo na niz aspekata djelovanja suvremene ustanove u
području visokog obrazovanja. Proširenje suradnje odvija se u
rasponu od podrške uključenju Sveučilišta u Zadru u europske
mreže studentskih i nastavničkih razmjena do savjeta o
praktičnom provođenju ovakvih inicijativa.
Partneri u konzorciju – europska i globalna motrišta.
Djelatnosti unutar konzorcija Kulturne sociologije u prvoj
godini projekta JoinSEE uključivale su i intenzivnu potragu za
trećim punopravnim partnerom. Ovo je trebala biti ustanova
koja dijeli u temelju isti pogled na teme koje valja obraditi u
polju i koja bi se bila voljna posvetiti projektu s istim stupnjem
intenziteta kao i partneri koji su ga pokrenuli.
Prorektor za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zadru,
profesor Srećko Jelušić, nikad nije krio koliko je institucionalna
podrška Sveučilišta u Grazu značila ustanovi čiju se
međunarodnu vidljivost trudi povećati. Osobito ga veseli što
se suradnja, koja je započela među odsjecima za sociologiju
na dvama sveučilištima, sada širi i na druge sastavnice,
uključujući i one administrativne. Ovdje valja reći da je
Sveučilište u Grazu osobito dobro kvalificirano pružiti pomoć
u ovakvim slučajevima, s obzirom na dugotrajnu posvećenost
internacionalizaciji i impresivnu kompetenciju koju je steklo u
polju razvoja i provedbe združenih studijskih programa. Osim
toga, Sveučilište u Grazu kao svoju je misiju zacrtalo strateško
partnerstvo sa sveučilištima u Jugoistočnoj Europi, koja se
trude potpuno integrirati u nastajući Europski prostor visokog
obrazovanja.
S druge strane, Sveučilište u Zadru vrlo je prikladno za
sudjelovanje u projektu ove vrste, s obzirom na to da
predstavlja jednu od ne tako brojnih ustanova u regiji koje
su potpuno integrirane u skladu sa zahtjevima Bolonjskog
procesa. Naime, premda mu korijeni sežu sve do 1396. godine,
Sveučilište u Zadru ponovno je u punom smislu uspostavljeno
tek 2003. Sada djeluje kao mala, departmanski organizirana,
ustanova sa studijskim programima uglavnom u području
humanističkih i društvenih znanosti.
Studenti/ce na
Sveučilištu u Zadru
Sveučilište u Zadru
Nadalje, Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru mnogi
smatraju jednom od vodećih ustanova u provedbi Bolonjskog
procesa u Hrvatskoj. Kroz svoj program unaprjeđivanja
Članovi/ce projekta u Grazu i Zadru stoga su s veseljem
popratili nedavnu vijest da se Sveučilište u Trentu odlučilo
pridružiti konzorciju. Kad je riječ o daljnjem razvoju projekta,
ovo znači da je konzorcij sada obogaćen još jednim partnerom
iz zemlje članice Europske unije, koji je u stanju ponuditi punu
suradnju u četiri semestra združenog studijskog programa.
Takva konfiguracija, koja sada uključuje dva punopravna
partnera iz zemalja EU, omogućava konzorciju prijavu na više
programa podrške mobilnosti nego što je to ranije bio slučaj.
Međutim, u smislu postizanja bitnih ciljeva projekta,
uključenje Sveučilišta u Trentu znači znatno više od toga.
Naime, uz Sveučilište u Bologni, Trento je vjerovatno najviše
od svih talijanskih sveučilišta posvećen internacionalizaciji.
Štoviše, posvećenost Sveučilišta tom cilju uključuje
impresivan popis dosadašnjih dostignuća u području razvoja
združenih programa. Naposljetku, ali ne i najmanje važno,
Odsjek za sociologiju i društvena istraživanja pri Sveučilištu
u Trentu nadaleko je poznat i po svojim visokim obrazovnim
standardima i po širokom rasponu socioloških specijalizacija
koje nudi.
Ove tri ustanove sada čine jezgru konzorcija združenog
studija. Suradna sveučilišta ravnopravni su partneri, s tim što
je Sveučilište u Grazu odgovorno za koordinaciju programa.
Lako je primijetiti da su ovi temeljni partneri studija locirani
u zemljopisno razmjerno kompaktnom području. Promatrano
s globalnog motrišta, ovo bi značilo da postoje elementi
zajedničke kulturne potke na svim trima mjestima u kojima će
se združeni studijski program ostvarivati. Međutim, konzorcij
ni u kojem smislu nije zatvoren daljnjem proširivanju. Aktualni
5
Bilten 2/2010
Bilten 2/2010
Sveučilište u Bologni,
sveučilišna zgrada
Radni sastanak ZS Kulturna sociologija, Graz, 18.19. lipnja
razgovori s ne-europskim partnerima uključuju odsjeke za
sociologiju smještene na tako zemljopisno dalekim i kulturno
različitim dijelovima svijeta kao što su Sjedinjene Američke
Države (Sveučilište u New Orleansu; Sveučilište u Virginiji),
Australija (Sveučilište Monash), te Indija (Sveučilište u
Mumbaiju).
Sveučilište u Trentu,
Fakultet sociologije
kojih se došlo u bliskoj suradnji, pomoglo je razvoju dubokog
poštovanja za doprinos svake suradne ustanove zajedničkom
cilju. Tijekom djelatnosti na projektu, razvio se osjećaj
komplementarnosti obrazovne ponude suradnih ustanova.
Također se razvio osjećaj da su – zahvaljujući sudjelovanju
u združenom studijskom programu – svi na dobitku. Na
koncu, budući/e studenti/ce bit će u prilici birati između više
modula i specijalizacija, nego kad bi svatko nudio samo vlastiti
individualni program Kulturne sociologije. S druge strane, s
motrišta nastavnog osoblja, jača osjećaj kohezije pojedinačnih
komponenti združenog programa. Svaki se dobitak pojedinog
partnera stoga osjeća dobitkom cijelog konzorcija.
Primjerice, profesor Manfred Prisching, pročelnik Instituta
za sociologiju Sveučilišta u Grazu, bio je sretan kad je mogao
objaviti partnerima da je ondje nedavno zaposlen nov
profesor u području kulturne sociologije. “Sada je”- dodao je
smjesta profesor Prisching – “povećana naša institucionalna
sposobnost provođenja programa”.
Znatno bliže kući, vrijedno proširenje konzorcija predstavlja
uključenje Odsjeka za sociologiju Sveučilišta u Novom Sadu,
koje je i samo partner u projektu Tempus JoinSEE. Nastavno
osoblje koje predaje sociologiju u Novom Sadu izvorno je
sudjelovalo u Interdisciplinarnom združenom studijskom
programu Jugoistočnoeuropskih studija, ali tijekom sastanaka
i prezentacija upriličenih u prvoj fazi projekta JoinSEE,
Na isti način, profesorica Inga Tomić-Koludrović, pročelnica
također su otkrili vlastiti afinitet prema ciljevima združenog
Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, veseli se sinergijama
studija Kulturne sociologije. Profesor Srđan Šljukić, koji
koje primjećuje da se javljaju u sociološkim poddisciplinama
predstavlja Novi Sad na sastancima konzorcija studija
nazočnim u nastavi i znanstveno-istraživačkom radu
Kulturne sociologije, kaže da trenutačna struktura programa
na suradnim ustanovama. U svrhu nastavka razmjene
prvog i drugog stupnja, koja je u Novom Sadu organizirana
mišljenja o važnim temama u polju, kao i zbog usklađivanja
po načelu 4+1, zasad priječi sudjelovanje njegove ustanove u
instrumenata združene provedbe studijskog programa, veća
statusu punopravnog partnera u
skupina nastavnika/ca s ustanova
programu. Međutim, Novi Sad je
zastupljenih u konzorciju sastat će
Ono što me najviše privlači ovom studiju
obećao suradnju u studiju Kulturne
se u Zadru koncem listopada. Tom
[ZS Kulturne sociologije] upravo je to:
sociologije kao pridruženi partner,
će se prigodom održati znanstvenomogućnost dubljeg ulaska u sociologiju
odnosno partner u mobilnosti,
istraživačka radionica, s naslovom
pohađanjem više kolegija. Naravno,
uz izglednu mogućnost kasnijeg također je privlačna i zamisao mobilnosti, „Kulturna sociologija: prošlost,
potpunog uključenja u konzorcij.
sadašnjost, budućnost“.
jer bi bilo izvrsno pohađati različite
kolegije s različitim pristupima. To bi
Sveučilište u Bologni, koje aktivno definitivno proširilo studentska shvaćanja Struktura programa.
sudjeluje u djelatnostima projekta
Struktura združenog studijskog
o tome što se sa sociologijom može raditi.
Tempus JoinSEE, također je objavilo
programa, osmišljena na sastancima
Premda sam vrlo zadovoljna sa studijem
svoju spremnost na sudjelovanje
za razvoj kurikuluma, takva je da
sociologije u Zadru, onakvim kakav jest,
u konzorciju studija Kulturne
osigurava solidno utemeljenje u
ipak mislim da bi ovaj novi diplomski
sociologije, u svojstvu partnera u
teorijama i znanstveno-istraživačkoj
studijski program unaprijedio ukupni
mobilnosti.
relevantnoj
za
studij. Uzimajući sve ovo u obzir, pričekat metodologiji
program,
nakon
čega
slijede
moduli
ću godinu dana s nastavkom studija, te se
Rast kroz suradnju.
koji omogućavaju specijalizaciju
nadam da će „Kulturna sociologija“ biti
Sastanke tima za razvoj kurikuluma
u većem broju polja s izraženom
moj izbor.
studija, održane u Grazu, Zadru
potrebom analiziranja kulture i
i Poitiersu, odlikovala je radno
društva. Studenti/ce pohađaju prvi
Josipa Lončar, studentica treće godine predintenzivna i prijateljski srdačna
semestar pri ustanovi na kojoj su se
diplomskog studija sociologije i pedagogije, u inatmosfera. Obavijesti razmijenjene tervjuu s Valerijom Baradom, Sveučilište u Zadru, upisali u program. U tom semestru,
tijekom rada, kao i rješenja do
sve suradne ustanove nude module
Hrvatska
6
Sveučilište u Novom
Sadu, kampus
Sveučilište u Bologni,
sveučilišna zgrada
s istovjetnim sadržajem kolegija, koji obuhvaća klasične i
suvremene teorije kulture, napredni stupanj kvantitativnih
i kvalitativnih metoda istraživanja, te kolegij koji s općeg
sociološkog motrišta pristupa globalnoj transformaciji kulture.
Drugi i treći semestar programa su semestri mobilnosti, u kojima
studenti/ce biraju između različitih mogućnosti specijalizacije
što ih nude suradna sveučilišta. U tim semestrima, sve suradne
ustanove nude različite module sastavljene od odabranih
kolegija u području kulturne sociologije, uz koje su u ponudi
i kolegiji o upravljanju projektima te komunikacijskim
vještinama. Do sada definirani moduli su na teme uloge
umjetnosti i književnosti u suvremenom društvu, sve većoj
nazočnosti globaliziranih kulturnih uzoraka, preobrazbama
identiteta do kojih dovodi sve veća mobilnost, te o značajkama
nastajućih medijskih kultura.
Program je otvoren dodavanju novih modula posvećenih
obradi tema povezanih s područjem, kao što su oni o
suvremenim preobrazbama urbanosti i ekonomiji kulture,
čiji se sadržaj trenutačno razrađuje. Osim toga, pridruženi
partneri također će ponuditi izbor kolegija, što će dodatno
obogatiti sadržaj programa u semestrima mobilnosti u kojima
će sudjelovati. Konačni, četvrti semestar, ponovo se pohađa na
ustanovi ulaska u program, a u potpunosti je posvećen pisanju
diplomskog rada.
Ovaj se proces pisanja smatra vrlo važnim dijelom izobrazbe,
stoga što sve vještine stečene programom studija stavlja u
osobito aktivnu i koherentnu upotrebu.
Budući/e studenti/ce i mogućnosti zaposlenja.
Misija kojom se predstavlja združeni studij diplomske razine
u području Kulturne sociologije je pružiti obrazovanje
najviše kvalitete na drugoj „bolonjskoj“ razini, koje će
omogućiti diplomiranim studentima/cama da kao istraživači/
ce i oblikovatelji/ce javnih politika pridonesu društvenoj
promjeni i razvoju u uvjetima međusobno sve povezanijeg
i globaliziranijeg svijeta. U tu svrhu, program naglašava
razvoj studentove/ičine sposobnosti nezavisnog, kritičnog i
kreativnog razmišljanja, koje bi trebalo utrti put izvornom
znanstvenom istraživanju.
Sudionici/e radnog sastanka ZS Kulturna
sociologija, Graz, 18. i 19. lipnja 2010
interdisciplinaran pristup, prijave pojedinaca/ki koji/e
posjeduju akademski stupanj od najmanje 180 ECTS bodova,
te mogu dokazati da posjeduju znanje potrebno za upis,
također će se razmotriti.
Pretpostavlja se interes za lokalne jezike suradnih sveučilišta,
premda će se veliki dijelovi programa ponuditi na engleskom
jeziku, pogotovo u semestrima mobilnosti i u okviru ljetnih
škola. Mogućnosti zapošljavanja diplomanata/ica u ovom
aktualnom polju, vrlo su široke. Uključuju niz stručnih
zaposlenja u javnom, polu-javnom i privatnom sektoru, kao
i u nevladinim organizacijama. Trebalo bi, međutim, pobliže
naznačiti da ovakva radna mjesta nisu ograničena na kulturnu
politiku, upravljanje i marketing u užem smislu riječi, nego
da također uključuju područja poput upravljanja kvalitetom
i inovacijama, regionalno planiranje i urbanizam, medije i
kreativne industrije. Nadalje, zaposlenje je također moguće
pri akademskim ustanovama, podjednako pri onima koje
traže istraživače/ice na trećoj „bolonjskoj“ razini obrazovanja,
kao i onima koje nude stručnu izobrazbu u cjeloživotnom
obrazovanju.
Početak programa planiran je u akademskoj godini 2011./2012.
Rokovi podnošenja prijava objavit će se u proljeće 2011. godine.
Suradne ustanove pozdravljaju prijave iz regije Jugoistočne
Europe. U toj je regiji već iskazan nedvosmislen studentski
interes za program.
Mirko Petrić
Visoko motivirani/e i kvalificirani/e studenti/ce, koji/e su
spremni/e uložiti napor potreban za postignuće takvog cilja,
srdačno su pozvani/e prijaviti se za upis na studij. Trebali/e
bi posjedovati prvostupničku svjedodžbu u području
sociologije, društvenih ili humanističkih znanosti, te solidno
poznavanje teorije i metodologije društvenog istraživanja.
Budući da predmet poput Kulturne sociologije zahtijeva
7
Bilten 2/2010
Bilten 2/2010
Radna skupina 5 – Mobilnost, stručna praksa i stažiranje
Doprinos radne skupine 5 ostvarivanju ciljeva projekta
Oko 90% studenata/ica koje sam
Uspostava zajedničkog temelja
projekta, rezultati ovih djelatnosti
intervjuirala
odgovorili/e su da nikad
znanja o razvoju združenih programa
objavit će se u priručniku o razvoju
prije nisu bili u inozemstvu. Prema
na sveučilištima u Jugoistočnoj
kurikuluma, koji će poslužiti kao
mišljenju većine njih, vrlo važna korist
Europi na multilateralnoj osnovi,
instrument u budućim procesima
od združenih studija u tome je što
jedan je od ciljeva projekta JoinSEE.
razvoja kurikuluma i koja će se
će potaknuti studentsku mobilnost i
Zajednički temelj nešto je što
prirediti u obliku zbirke praktičnih
pridonijeti povećanju transkulturnog i
valja postupno graditi suradnjom
uputa.
obrazovnog iskustva. Svi su smatrali da
unutar konzorcija, kroz praksu ili
učenjem na primjerima, a što će se će združeni studijski programi biti korisni Priručnik će sadržavati smjernice,
u smislu poboljšavanja vještina i znanja,
razvijati i rasti tijekom ukupnog
instrumente i postupke potrebne
trajanja projekta. Drugi glavni cilj te pridonijeti uspješnosti na nacionalnom pri razvoju, provedbi, upravljanju
i međunarodnom tržištu rada. Međutim,
projekta JoinSEE jest osigurati
i organizaciji združenih studijskih
nedostatak iskustva na ovom polju
i stvoriti modele i instrumente
programa (i diploma). U priručniku
pridonio je tome da su neki studenti/ce
za razvoj i provedbu združenih
o razvoju kurikuluma, Radna
pomalo oklijevali i bili skeptični.
studijskih programa (i diploma).
skupina 5 bit će odgovorna osigurati
Razvoj kurikuluma uključuje, s
konkretne instrumente i preporuke
Rajmonda Këçira, Sveučilište u Skadru, Albanija
jedne strane, znanstvene aspekte
za upravljanje i organizaciju
specifičnog tematskog polja. S
razdoblja mobilnosti u združenim
druge strane, postoje i brojni
studijskim programima. Naglasak
administrativni i akademski aspekti kojima se valja pozabaviti
će biti na primjenjivosti rezultata na sveučilištima u zemljama
u razvojnom procesu. Združeni studijski programi (i diplome)
Zapadnog Balkana.
mogu se definirati kroz svoju kompleksnost, do koje uglavnom
dolazi zbog različitih zakonskih okvira i strukturnih preduvjeta
Članovi/ce Radne skupine 5 sastajali/e su se tijekom početnog
i/ili različitih polazišta. Ovo čini utvrđivanje izazova na koje
sastanka u Grazu, u okviru radionice radnih skupina održanoj
se može naići u procesu razvoja kurikuluma i organizaciji
u Zagrebu, te na prvom zajedničkom sastanku kojemu je u
programa, preduvjetom njihova uspješnog razvoja i provedbe.
veljači 2010. domaćin bilo Sveučilište u Poitiersu.
U svrhu stvaranja modela i instrumenata za razvoj i provedbu
združenih studijskih programa na sveučilištima u Jugoistočnoj
Europi te da bi se osigurao zajednički temelj stručnosti, unutar
projekta je organizirano pet radnih skupina, koje se bave
različitim temama od presudne važnosti za razvoj kurikuluma.
Radne skupine uspostavljene su u sljedećim ključnim
područjima:
RS 1: Administrativna pitanja i promocija
RS 2: Osiguravanje kvalitete združenih studijskih programa
RS 3: Studentske službe i studentska uključenost u rad
sveučilišta
RS 4: Razvoj kurikuluma, priznavanje i dodjeljivanje diploma
RS 5: Mobilnost, stručna praksa i stažiranje
Od samog početka projekta, od Radne skupine 5 tražene
su odluke o relevantnim temama u ključnom području
mobilnosti, stručne prakse i stažiranja, razvoj metodologije
kojom će se provesti analiza, uvođenje vremenskih okvira
djelatnosti, razvijanje ciljeva, djelatnosti i konačnih proizvoda,
definiranje odgovornosti, te odluka o politici komuniciranja
unutar i izvan radne skupine, rasprava o mogućoj politici
diseminacije i uključenosti na razini sveučilišta.
U razdobljima između sastanaka, rad i komunikaciju članova/
ica radne skupine podržavala je mrežna stranica namijenjena
dijeljenju sadržaja, pokrenuta posebno za projekt JoinSEE.
Radnu skupinu čini akademsko i administrativno osoblje te
studenti/ce koje su nominirale suradne ustanove sa Zapadnog
Balkana. Različiti stručni profili članova/ica radne skupine
Članovi/ce Radne skupine 5 ispituju trenutačno stanje u projekt
potiču razmjenu obavijesti i iskustava stečenih na različitim
uključenih
ustanova
analizom
razinama unutar ustanova. Radnoj
postojećih postupaka, strukturnih
skupini 5 pomažu predstavnice
Hrvatska je zemlja kandidatkinja za
preduvjeta i zakonskih okvira u prijem u EU i mislim da je program poput triju ustanova iz EU, koje su stručne
pogledu mobilnosti, stručne prakse i Jugoistočnoeuropskih studija vrlo važan. za područje na koje se usmjerila
stažiranja. Osim toga, predstavnici/e
ova radna skupina: Sveučilišta u
Bit ćemo u prilici naučiti o EU i kako
u Radnoj skupini 5 procjenjuju
Barceloni, Sveučilišta u Groningenu
ona funkcionira, a studenti/ce iz EU će
izazove i potrebe, te dijele najbolju
i Sveučilišta u Poitiersu. To
upoznati nas – na licu mjesta! Vjerujem
praksu i loša iskustva. Analiza
omogućuje poseban i intenzivan
da postoji mnogo predrasuda o ovoj
uključuje prikupljanje podataka i
prijenos znanja i vodstvo. U
regiji i da je nužno bolje razumijevanje
dokumenata o zakonskim pitanjima na obje strane. Nadam se dobiti priliku za projektu JoinSEE, Radna skupina
i unutarnjim strukturama koje
5 ustanovila je i radi na sljedećim
stažiranje u nekoj od ustanova EU.
se tiču javnih politika u području
temama specifično povezanim s
visokog obrazovanja, kao i analizu
predmetom kojim se bavi:
Marina Tomić, studentica političkih znanosti pri
i obradu dostupnih materijala u
Sveučilištu u Zagrebu, u intervjuu Željki Pitner,
području mobilnosti, stručne prakse
Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
i stažiranja. Na kraju treće godine
8
Radna skupina 5,
zajednički sastanak u
Poitiersu
Radionica radnih
skupina u Zagrebu
Strukture upravljanja i organizacije povezane s
mobilnošću, stručnom praksom i stažiranjem.
Ponajprije, analiza koju je provela Radna skupina 5 pokazala
je da su, općenito govoreći, uredi za međunarodnu suradnju
ili druge jedinice na središnoj razini sveučilišta odgovorne za
upravljanje i organizaciju međunarodnih poslova, što uključuje
i mobilnost. Uredi za međunarodnu suradnju najčešće se
spominju kao koordinatori i pružatelji obavijesti.
Mehanizmi financijske podrške i mogućnosti
promocije programa stipendiranja. Općenit problem
u pogledu mobilnosti na sveučilištima u Jugoistočnoj Europi
posljedica je lošeg gospodarskog stanja. Ono ograničava
mogućnosti izlazne mobilnosti na one studente/ice koji/e
primaju financijsku pomoć od ustanova domaćina ili
nekih drugih organizacija. Većina studenata/ica muče se s
pokrivanjem školarina i nisu u prilici misliti o školovanju
u inozemstvu ako ne dobiju značajnu pomoć. Premda su
posljednjih desetljeća povećani mehanizmi unutarnje
financijske podrške, većina izlazno mobilnih studenata/
ica i akademskog osoblja još zavisi o vanjskom financiranju.
Općenito govoreći, malo je zakonskih prepreka provedbi
novih kolegija ili cijelih programa na stranim jezicima, što je
važno zbog studenata/ica te akademskog osoblja u dolaznoj
mobilnosti. Međutim, potrebni su dodatni financijski resursi
za organizaciju novih studijskih programa i kolegija na
engleskom jeziku. Anketno ispitivanje koje je provela Radna
skupina 5, također pokazuje da sva sveučilišta poštuju politiku
nenaplaćivanja školarine razmjenskim studentima/icama koji
dolaze studirati unutar formalnih programa mobilnosti.
Radna skupina 5, početni
sastanak u Grazu
profesori/ce moraju istodobno baviti pronalaženjem sredstava
za pokrivanje putnih troškova i smještaja, kao i postupkom
prijave za izdavanja vize.
Poteškoće u pogledu osiguranja. Uslijed kompliciranih
i nejasnih postupaka povezanih sa socijalnim i zdravstvenim
osiguranjem u većini balkanskih zemalja, stranim se
studentima/icama savjetuje kupovina police zdravstvenog
osiguranja i osiguranja protiv nezgoda kod nekog privatnog
osiguravajućeg društva, koja će pokrivati vrijeme njihova
boravka u zemlji domaćinu. Sveučilišta obično nemaju vlastito
zdravstveno i socijalno osiguranje.
Orijentacijski tjedni. Kad je riječ o organiziranoj
dobrodošlici na sveučilištima domaćinima, sva sveučilišta
nude neku vrstu orijentacije za strane studente/ice. Neka
sveučilišta nude obavijesne sastanke ili sjednice, a druga
organiziraju obavijesne dane ili dane dobrodošlice. Ovu vrstu
podrške obično organiziraju uredi za međunarodnu suradnju.
Na većini sveučilišta postoji mogućnost pohađanja jezičnih
programa za strane studente/ice. Razmjenskim studentima/
icama ovi se programi obično ne naplaćuju.
Smještaj. U većini zemalja javlja se znatna disproporcija
između potreba i postojećih smještajnih mogućnosti u
studentskim domovima. Također, postoje velike razlike u cijeni
smještaja u privatnom smještaju i u studentskim domovima.
Ova poteškoća ozbiljno pogađa i domaće i međunarodne
studente/ice, te će se biti potrebno s njom pozabaviti ne samo
na sveučilišnoj, nego i na državnoj razini.
Postupak prijave na sveučilištima domaćinima.
Postupci izdavanja viza. Sljedeća „velika tema“ koja ometa
Većina sveučilišta na Zapadnom Balkanu nisu integrirana. To
mobilnost su postupci izdavanja viza za ulazak u Europsku
znači da su sastavnice sveučilišta (fakulteti) još uvijek pravno
uniju studentima/icama u izlaznoj mobilnosti sa Zapadnog
nezavisne jedinice s velikom autonomijom u djelovanju.
Balkana. Premda su posljednjih mjeseci ovi postupci
Većina sveučilišta nema središnji upisnik studenata/ica,
liberalizirani, ipak značajno otežavaju mobilnost, budući da su
pa se studenti/ice prijavljuju zasebno na svaku sveučilišnu
postupci prijave za vizu vrlo dugotrajni i komplicirani u svim
sastavnicu, što rezultira velikim
zemljama.
Nadam se da će studijski program “Povijest brojem (različitih) postupaka i
pravila prijave.
Od
studenata/ica
se
traži
Jugoistočne Europe”, s profesorima
podnošenje brojnih dokumenata, pa
i studentima iz različitih zemalja, a
Priznavanje
studiranja
su zabilježeni i slučajevi odustajanja
pogotovo iz balkanske regije, pružiti
obavljenog
u
inozemstvu.
od mobilnosti zbog prepreka u
različite poglede na turbulentu povijest
dobivanju vize. Poteškoće s vizama ove regije, pogotovo na njezinu suvremenu Još jedan značajan problem
pri mobilnosti je priznavanje
također kompliciraju kraće boravke
povijest. Također se nadam da ću biti
studiranja. Riječ je prilično sporom
u zemljama EU u akademske
u prilici posjetiti bivše jugoslavenske
svrhe, kao što su sudjelovanje na republike, jer ondje nisam nikad prije bila. i kompliciranom procesu, koji može
postati još kompliciranijim kad se
konferencijama i simpozijima.
bodove za studiranje u inozemstvu
Vize općenito treba pripremiti
Karolina Šprem, studentica povijesti na
stječe u nekom interdisciplinarnom
unaprijed i ponekad nema dovoljno
Sveučilištu u Zagrebu, u intervjuu Željki Pitner,
akademskom polju. To stvara
vremena ili se, pak, studenti/ce i
Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
9
Bilten 2/2010
zabunu u pogledu toga tko ima pravo priznati studiranje.
Formalno gledajući, priznavanje se odvija na sveučilišnoj
razini, ali uz sudjelovanje nastavnog osoblja s različitih
fakulteta. To osoblje, primjerice, može odbiti priznati bodove
stečene u jednom polju ako se ono preklapa s drugim. Drugi
podaci koje prikupljaju članovi/ce Radne skupine 5 odnose
se na dokumente potrebne za mobilnost, pogotovo na ugovor
o učenju, kao pregovorima postignut i obvezujući sporazum
između razmjenskog studenta/ice, matične ustanove i
ustanove domaćina.
Kad je riječ i o dolaznoj i o izlaznoj mobilnosti, još jedna
prepreka koja je uočena odnosi se na strukturu studijskih
programa. Premda su sve zemlje uvele tri razine studiranja koje
preporuča Bolonjska povelja, u nekim je zemljama struktura
preddiplomskog i diplomskog studija 240 + 60 ECTS bodova.
Ovo je posebna poteškoća u humanističkim i društvenim
znanostima, jer se pogotovo u ovim poljima mnogo zemalja EU
odlučilo za model 180 + 120 ECTS bodova.
Bilten 2/2010
Članovi/ce radne skupine 5
Jugoistočnoeuropsko sveučilište u Tetovu
Kad je riječ o mobilnosti, Jugoistočnoeuropsko sveučilište
puni je partner vanjskog prozora skupine 10 (Zapadni Balkan)
programa Erasmus Mundusa i nedavno je dobilo Erasmus
povelju (studentska mobilnost, mobilnost nastavnog osoblja
i stručna praksa). Jugoistočnoeuropsko sveučilište aktivno
sudjeluje u Radnoj skupini 5. Cilj našeg sudjelovanja u toj
skupini je priređivanje dijela priručnika koji ispituje najbolje
prakse mobilnosti u kontekstu združenih studija. Premda
Jugoistočnoeuropsko sveučilište zasad nema puno iskustva
sa združenim studijima, mobilnost općenito postaje važnim
elementom naše strategije internacionalizacije.
Sveučilištu, gdje predstavlja studente/ice svog Odsjeka.
Projekt JoinSEE smatra velikom prilikom za dijelenje vlastitih
iskustava sa svojim vršnjacima/kinjama, na teme kao što su
studiranje, planovi za budućnost i slično.
Sveučilište Sv. Ćirila i Metoda u Skopju
Odsjek političkih znanosti dio je Pravnog fakulteta „Justinijana
Prvog“ Sveučilišta Sv. Ćirila i Metoda, najstarijeg i najvećeg
sveučilišta u BJR Makedoniji. Vodeća je ustanova političkih
znanosti u zemlji, koja studente/ice obrazuje na sve tri razine,
u potpunosti usklađene s ECTS sustavom. Jedina je ustanova
u BJR Makedoniji koja, u potpunosti na engleskom jeziku,
organizira programe diplomske razine o ustanovama i javnim
politikama EU te o političkom upravljanju. Internacionalizacija
i izvrsnost prioriteti su Sveučilišta Ćirila i Metoda u Skopju, te
smo stoga ponosni na sudjelovanje u projektu JoinSEE.
Luan Eshtrefi
Luan Eshtrefi voditelj je Ureda za međunarodnu suradnju
pri Jugoistočnoeuropskom sveučilištu u Tetovu, BJR
Makedonija. Nakon što je dodiplomski studij (s dva glavna
predmeta: ekonomijom i političkim znanostima) završio na
Sveučlištu DePaul u Chicagu, vratio se u BJR Makedoniju, gdje
mu je u ožujku 2002. ponuđen posao asistenta pri Poslovnom
i ekonomskom fakultetu Jugoistočnoeuropskog sveučilišta.
U rujnu 2003., dobio je stipendiju Jugoistočnoeuropskog
sveučilišta za diplomski studij u inozemstvu, pri Sveučilištu u
Manchesteru, u Velikoj Britaniji, pri uglednom Odsjeku javne
uprave, gdje je stekao magisterij u području europskih javnih
politika. Trenutačno pri Jugoistočnoeuropskom sveučilištu
obnaša dvije dužnosti: (1) voditelj Ureda za međunarodnu
suradnju (od studenog 2007.) te (2) asistent (od ožujka 2002.)
pri Poslovnom i ekonomskom fakultetu, gdje predaje kolegije
povezane s europskim integracijama i gdje je također doktorski
student.
Besa Reka
Besa Reka već je završila drugu godinu studija na Odsjeku
za engleski jezik Jugoistočnoeuropskog sveučilišta. Vrlo
je marljiva i posvećena studiju. Pa ipak, nalazi vrijeme i za
sudjelovanje i pridonošenje radu Studentskog zbora na svom
10
Vladimir Pavićević
Vladimir Pavićević asistent je pri Odsjeku političkih
znanosti Sveučilišta u Beogradu. Posjeduje diplomski stupanj
u području europskih studija. Između 2004. i 2006. godine
predavao je pri Pravnom fakultetu (Odsjek političkih znanosti),
Sveučilišta Crne Gore u Podgorici. Pavićević je autor i ko-autor
nekoliko eseja i knjiga.
Jezici nastave. Ponuda kolegija na drugim jezicima, pogotovo
na engleskom, na sveučilištima na Zapadnom Balkanu vrlo je
ograničena, pogotovo u usporedbi s ponudom na sveučilištima
u EU.
Stažiranje. Programe stažiranja i mogućnosti stručne
prakse ograničava i stanje gospodarstva. Kad je riječ o
stažiranju, primjere dobre prakse moguće je pronaći u vrlo
malo akademskih polja, koje podržava razvijena gospodarska
infrastruktura. Stručne prakse također nisu dovoljno razvijene
zbog visokih stopa nezaposlenosti i pritiska da se sačuvaju stara
radna mjesta umjesto da se otvaraju nova, pogotovo poslova na
nepuno radno vrijeme. Stažiranje i stručna praksa zasnivaju
se na zamisli obrazovanja za tržište rada i podrazumijevaju
čvrste veze između visokog obrazovanja i poslodavaca i tvrtki.
Kao što se iznosi u brojnim dokumentima znanstvene naravi,
takve su veze slabo razvijene u zemljama Zapadnog Balkana,
a poslodavci ponekad nemaju status dionika u visokom
obrazovanju. Bez ovih veza teško je, možda i nemoguće,
osmisliti korisne i učinkovite programe koji bi izlazili u susret
potrebama i interesima studenata/ica, sveučilišta i tvrtki.
Većina sveučilišta u balkanskim zemljama imaju vrlo malo
ili uopće nemaju iskustva sa stažiranjem. To pokazuje da ne
postoje stvarne veze između sveučilišta i poslovnog sektora.
Glavni izazov u ovom pogledu bit će uspostava veza visoke
kvalitete s uljudnim tvrtkama, koje će pružiti praktičnu
izobrazbu relevantnu za polje u kojem se student/ica obrazuju.
postoji općenita sveučilišna strategija na ovu temu, niti se čini
da postoji spremnost bilo Sveučilišta bilo poslovnog sektora za
planiranje i provedbu dugoročnih programa stažiranja.
Nenad Marković
Nenad Marković trenutačno radi u svojstvu asistenta pri
Odsjeku političkih znanosti Pravnog fakulteta „justinijana
Prvog“ u Skopju. Diplomski stupanj stekao je na Europskom
regionalnom diplomskom studiju demokracije i ljudskih prava
u Jugoistočnoj Europi (ERMA), u organizaciji Sveučilišta
u Sarajevu i Sveučilišta u Bologni. G. Marković trenutačno
dovršava doktorat pri matičnoj ustanovi. Njegovi znanstvenoistraživački i akademski interesi uključuju civilno društvo,
političku teoriju, nacionalizam, te političku filozofiju.
Sveučilište u Beogradu
Mobilnost je jedna od velikih tema koje su se pojavile s
Bolonjskim procesom. Ta je tema u Srbiji upotrijebljena
kao sredstvo kojim su studenti/ice uvjeravani na podršku
promjenama u obrazovnom sustavu, jer će im on omogućiti „da
studij započnu u Beogradu, a završe u Rimu“. Međutim, nakon
pet godina provedbe „Bolonje“, stupanj mobilnosti nije onakav
kakav se očekivao. Jedan od razloga bi se, kao uvijek, mogao
naći u velikim (nerealističnim) očekivanjima, ali također i
u nekim znatno prizemnijim procesima. Bez obzira na sve,
rasprava o mobilnosti nije moguća bez ozbiljnog istraživanja,
a nepostojanje javno dostupnih podataka o njoj moglo bi se
interpretirati kao dokaz stanovitog podbačaja i nedostatka
interesa za ovu temu. Uvođenje stažiranja i praktičnog rada
kao dijela studijskih programa u Srbiji vidjelo se kao korak
naprijed prema reformiranom i poboljšanom obrazovanju.
Ideja koja motivira stažiranje je da studenti/ce ne trebaju
biti opskrbljeni samo teorijskim znanjem, nego također i
strukovnim kompetencijama. Profesionalne vještine koje se
mogu razviti tijekom stažiranja smatraju se presudno važnima
u razdoblju u kojem, nakon završetka studija, diplomirani/e
studenti/ice stupe u svijet rada. Premda su neki fakulteti uveli
stažiranje, koje omogućuju bilaterani ugovori s poduzećima, ne
USveučilište u Novom Sadu
Mobilnost je među prioritetima našeg Sveučilišta, koje se
trudi ohrabriti suradnju među sveučilištima da bi studentima/
icama, profesorima/cama i administrativnom osoblju povećalo
svijest o različitim mogućnostima unutar Europskog prostora
visokog obrazovanja. Ključna riječ je internacionalizacija.
Združene studije (i diplome) vidimo kao priliku našem
Sveučilištu da postigne bolju vidljivost na europskoj sveučilišnoj
karti, kao i priliku za promjene unutar Sveučilišta i Filozofskog
fakulteta. Njima bi se odgovorilo na promijenjene potrebe
studenata/ica, profesora/ica i administrativnog osoblja,
poboljšalo ugled našeg Sveučilišta i Fakulteta, unaprijedilo
znanstveno-istraživački rad i nastavu, te potaknulo kulturno
i strukovno obogaćivanje pojedinaca/ki. Vjerujemo da će nam
združeni studijski programi (i diplome) omogućiti privlačenje
visoko-kvalitetnih studenata/ica i profesora/ica, stvaranje
korisnih veza i suradnji, podizanje standarda, uvođenje
novih motrišta i svježeg načina razmišljanja, kao i povećanje
studentske uključenosti u međunarodno obrazovanje.
Ivana Živančević-Sekeruš
Prof. dr. Ivana Živančević-Sekeruš, prodekanica za
međunarodnu suradnju i znanost Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Novom Sadu, posjeduje doktorat u području
književnosti. Tijekom akademske godine 2001./2002.,
11
Bilten 2/2010
boravila je u svojstvu post-doktorandice pri Odsjeku europskih
studija Sveučilišta u Amsterdamu. Tijekom akademske godine
2003./2004., bila je gostujuća znanstvenica pri Odsjeku za
europske studije i Odsjeku modernih jezika i književnosti pri
istom Sveučilištu. Godine 2001., bila je stipendistica DAAD-a
pri Odsjeku slavistike Sveučilišta Halle-Wittenberg, gdje
je tri godine kasnije također predavala u svojstu gostujuće
profesorice pri Odsjeku slavistike i Odsjeku kulturnih
studija. Autorica je približno sedamdeset članaka na različite
teme u području povijesti južnoslavenskih književnosti,
komparativnih studija i kulturnih studija objavljenih kao
poglavlja u knjigama, tematskim zbornicima, ili pak u srpskoj
i inozemnoj periodici.
Sveučilište u Sarajevu
Otkad je 1999. godine objavljena Bolonjska povelja,
internacionalizacija je kao posebna dimenzija visokog
oborazovanja osobito istaknuta uvođenjem i naglašavanjem
važnosti združenih diploma. Europske združene diplome nisu
bile samo često spominjane u ministarskim deklaracijama,
nego ih je promicala i Europska komisija, pogotovo programom
Erasmus Mundus, kao sredstvom koje je europsko visoko
obrazovanje činilo privlačnim podjednako unutar same Europe
kao i diljem svijeta. Naš projekt “Primjer izvrsnosti za razvoj
združenih studijskih programa (i diploma) u Jugoistočnoj
Europi” vidimo kao platformu za razumijevanje pitanja koje
trebaju razmotriti ustanove posvećene inter-institucionalnom
razvoju kulture kvalitete, u kojoj su svi partneri odgovorni za
kvalitetu svih aspekata naših aktualnih i budućih združenih
studijskih programa (i diploma). Združeni studijski programi (i
diplome) instrumenti su nadilaženja zemljopisne odvojenosti i
širenja obzora međunarodne mobilnosti. Naše će sudjelovanje
pridonijeti internacionalizaciji (ili europeizaciji) na razini
Sveučilišta te na razini Ureda za međunarodnu suradnju.
Bilten 2/2010
združenih studijskih programa, a u uvjetima vrlo malog
iskustva u tom pogledu, Sveučilište u Skadru “Luigj Gurakuqi”
entuzijastično promiče sudjelovanje u združenim studijskim
programima i mobilnost kao njezin sastavni dio.
buduća mobilnost planirana unutar projekta JoinSEE. Kao
sudionici/e u projektu, pokušali/e smo uvijek sudjelovati u
svim radnim skupinama, te tako održati visoku razinu svih
djelatnosti. Odlučili/e smo dobro iskoristiti ovu jedinstvenu
priliku zajedničkog otkrivanja i razrješavanja spornih pitanja
pri uspostavi združenih studijskih programa. Radna skupina
5, koja djeluje pod nazivom „Mobilnost, stručna praksa i
stažiranje“, kao i sve druge radne skupine, mogla bi se vidjeti
kao poligon poboljšavanja unutarnjih sveučilišnih procedura.
Stoga bi iskustvo Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru u
uspostavi sustava koji omogućuje mobilnost, kao i početno
kretanje u njezinu provedbu, povratno moglo biti korisno i za
Radnu skupinu 5.
Sveučilište u Zagrebu
Kao najveća i vodeća znanstveno-istraživačka i obrazovna
ustanova u Hrvatskoj, Sveučilište u Zagrebu prepoznaje
internacionalizaciju kao jedan od svojih ključnih ciljeva. S
novim združenim studijskim programima unutar projekta
JoinSEE, Sveučilište će steći svoje prve međunarodno
priznate združene studijske programe. Zajednički razvijani
i međusobno priznati studijski programi učinit će regiju
Zapadnog Balkana međunarodno prepoznatljivom, ali također
značajno pridonijeti boljoj razmjeni studenata/ica i nastavnika/
ca unutar same regije, vodeći tako ponovnoj uspostavi odnosa
i suradnji koje su bile prekinute ratom u bivšoj Jugoslaviji.
Rajmonda Këçira
Rajmonda Këçira završila je Visoku školu za stranje
jezike u Tirani, Albanija, 1978. godine. Diplomirala je 1981.
pri engleskom jezičnom programu Fakulteta stranih jezika
Sveučilišta u Tirani, te stekla naslov srednjoškolske nastavnice
engleskog jezika. Pohađala je različite kvalifikacijske programe
u području jezikoslovlja i didaktike. U rujnu 2005. godine
stekla je doktorat pri Sveučilištu Karl-Franzens u Grazu,
Austrija. Predavala je u osnovnim i srednjim školama. Od
1996. godine, radi kao predavačica pri Sveučilištu u Skadru.
Trenutačno obavlja dužnost dekanice Fakulteta stranih jezika
Sveučilišta “Luigj Gurakuqi” u Skadru, Albanija.
Sveučilište u Zadru
Doprinos Radne skupine 5, “Mobilnost, stručna praksa i
stažiranje” radu Sveučilišta u Zadru ne može se odvojiti od
doprinosa projekta JoinSEE u cjelini, budući da utječe i na
Sveučilište i na pojedine studijske grupe.
Valerija Barada
Valerija Barada sveučilišna je asistentica, doktorska
kandidatkinja i ECTS koordinatorica. Uz to, također obavlja
dužnost voditeljice zadarskog ogranka Hrvatskog sociološkog
društva. Njezini znanstveno-istraživački interesi obuhvaćaju
žene, rad, zanimanja, te kvalitativnu metodologiju, a nastavne
djelatnosti uključuju istraživački praktikum kvalitativne
metodologije i suvremene sociološke teorije.
Željka Pitner
Željka Pitner šest godina radi kao službenica Ureda
za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu. Bavi
se međunarodnim studentskim razmjenama, različitim
programima razmjene (Erasmus, Erasmus Mundus i drugi) te
međunarodnim združenim doktorskim studijima.
Sveučilište u Zadru potpuno je integrirano i sastoji se
uglavnom od dvopredmetnih studijskih programa. U smislu
upravljanja, to znači da sve instance važne za mobilnost
funkcioniraju na razini cijelog Sveučilišta. S obzirom na to da
su studiji dvopredmetni, na razini odsjekâ obavijesti prenose
i studenti/ce koji uz sociologiju studiraju i neki drugi predmet.
Sve odluke, inovacije i iskustva lako se šire cijelom ustanovom.
Svaka pojedina komponenta sustava, gotovo automatski,
utječe na sve ostale.
Jasna Bošnjović službenica je Ureda za međunarodnu
suradnju Sveučilišta u Sarajevu od 1996. godine. Uglavnom se
bavi studentskom mobilnošću, kao i mobilnošću nastavnika/
ca i administativnog osoblja u okviru europskih programa kao
što su Tempus, Erasmus, Erasmus Mundus i CEEPUS.
Intencija Odjela za sociologiju je ohrabriti studente/ice
podjednako na semestralnu kao i na kratkoročnu mobilnost,
koja se ostvaruje prijavom na ljetne škole ili različite seminare.
Takva se politika intenzivno provodila u četiri protekle godine,
tijekom kojih je poboljšano priznavanje ECTS-a stečenih
boravkom u inozemstvu. Iskustvo Odjela za sociologiju
prelijevalo se na cijelo Sveučilište.
Sveučilište u Skadru
Albanski Zakon o visokom obrazovanju, u članku 29., dopušta
organizaciju združenih studijskih programa. Prema tom
Zakonu, združeni studijski programi u nekoj ustanovi visokog
obrazovanja mogu se ostvariti u suradnji s jednom ili više
javnih ili privatnih ustanova visokog obrazovanja u Republici
Albaniji ili izvan nje. Studijske programe organiziraju ustanove
visokog obrazovanja. Na kraju studijskog programa dodjeluje
se združena ili dvojna diploma. S obzirom na prednosti
Sudjelovanje u projektu JoinSEE proširilo je naše znanje i
pomoglo nam razriješiti neka sporna pitanja suradnjom s
drugim sveučilištima koja sudjeluju u projektu. Usporedba
situacija koje otežavaju mobilnost pomogla nam je predvidjeti
moguće prepreke. Sve spoznaje koristili smo u procesu
donošenja Pravilnika o mobilnosti i priznavanju razdoblja
studiranja u inozemstvu Sveučilišta u Zadru. Možemo reći da
je naše aktivno sudjelovanje u njegovoj pripremi pridonijelo
kvaliteti tog dokumenta, temeljem kojega će se odvijati
Jasna Bošnjović
12
13
Bilten 2/2010
Bilten 2/2010
Suradna sveučilišta iz EU
Sveučilište u Barceloni
Esther Martra
Manonellas
Esther Martra Manonellas obavlja dužnost ravnateljice
Ureda za mobilnost i međunarodne programe Sveučilišta u
Barceloni od travnja 2007. godine. Njezine dužnosti uključuju
nadgledanje i koordinaciju programa mobilnosti i razmjene
dolaznih i izlaznih studenata/ica, administrativnog osoblja i
profesora/ica, u okviru različitih mogućnosti ERASMUS-a i
bilateralnih sporazuma. Također nadgleda i koordinira pozive
(sveučilišne, nacionalne i međunarodne) za sudjelovanje
profesora/ica i istraživača/ica u međunarodnim programima.
Gđa. Manonellas radila je, od 1987. godine, na nekoliko polja
unutar Sveučilišta u Barceloni: Službi za baštinu, Pravu i
ekonomiji, Tehnologiji te Međunarodnoj suradnji. Do sada je
sudjelovala u jednom Tempus Tacis Projektu, jednom Balance
projektu i u tri Erasmus Mundus - prozora vanjske suradnje.
Sveučilište u Groningenu
Sveučilište u Groningenu osobito je usmjerilo svoju pozornost
na nekoliko zemalja i regija u Europi i svijetu. Među njima
je i Zapadni Balkan. Cilj je povećati i podržati mobilnost
studenata/ica i osoblja s ustanovama u Jugoistočnoj Europi, s
obzirom da je ona dio Europskog prostora visokog obrazovanja.
Da bi se cilj ostvario, nužno je proširiti znanje o regiji i
njezinim sveučilištima, a sudjelovanje u Tempus projektu
otvara mogućnost učenja o nekim od najboljih sveučilišta u
regiji. Institucionalna koordinatorica za programe EU (LLP
Erasmus, Erasmus Mundus akcije 1 i 2, Tempus i drugi) pri
Uredu za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Groningenu,
Regine van Groningen, članica je i predsjednica Radne
skupine 5.
Sveučilište u Poitiersu
Christine Robuchon
Christine Robuchon voditeljica je Ureda za međunarodnu
suradnju, gdje rukovodi s osam zaposlenih, zaduženih na
središnjoj razini za bavljenje studentskom mobilnošću i
mobilnošću osoblja, međunarodne programe i razmjene,
stažiranje u inozemstvu, međunarodne sporazume i Euraxess
centar (dobrodošlica znanstvenicima/ama). Između 1980.
i 1999. radila je u administraciji nacionalnog Ministarstva
obrazovanja. U razdoblju između 1999. i 2001. godine, postala
je voditeljicom Ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta u
Poitiersu.
Regine van Groningen
Regine van Groningen zadužena je za međunarodnu
suradnju sa Srednjom i Istočnom Europom pri Sveučilištu
u Groningenu. Njezine dužnosti u ovom poslu uključuju
kontakte sa sveučilištima u Srednjoj i Istočnoj Europi.
Također je koordinatorica ustanove za program Socrates i
predsjedavajuća sastancima posvećenim internacionalizaciji
na fakultetima. Odgovorna je i za koordinaciju programa
Erasmus Mundus i Tempus, te koordinaciju dodataka diplomi
i oznaku ECTS.
“Od mene je zatraženo da se pridružim Radnoj skupini 5 stoga
što je uspjeh programa povezan sa studentskom mobilnošću
i pitanjima stažiranja, a te su teme dio djelatnosti Ureda za
međunarodnu suradnju.“
U Francuskoj, zakonski okvir za združene studije – studije
s međunarodnim partnerima – postavilo je Ministarstvo
visokog obrazovanja (ukazom od 11. svibnja 2005. godine).
Pravila su jednostavna: ako diploma i kolegiji imaju
akreditaciju Ministarstva, na nacionalnoj razini, sveučilištu
je dopušteno organizirati združeni program s ustanovom
visokog obrazovanja u stranoj zemlji, pod uvjetom da diploma
te ustanove posjeduje odgovarajuću autorizaciju. Valja
potpisati ugovor o akademskoj suradnji, koji navodi kolegije,
priznavanje (ECTS), mobilnost i savjetovanje studenata/ica.
Marta Arias Tiell
Marta Arias Tiell odgovorna je za tehničko upravljanje
međunarodnim programima razmjene mobilnosti pri Uredu
za mobilnost i međunarodne programe Sveučilišta u Barceloni
od travnja 2009. godine. Bavi se programima mobilnosti
i razmjene dolaznih i odlaznih studenata/ica u okviru
različitih programa cjeloživotnog učenja – LLP (Erasmus,
Erasmus Mundus) te bilateralnim sporazumima. U području
međunarodne suradnje pri Sveučilištu u Barceloni radi od
1999. godine. Gđa Tiell do sada je sudjelovala u jednom Tempus
projektu te četiri Erasmus Mundus - prozora vanjske suradnje.
14
15
IMPRESSUM
Izdavač
Ured za međunarodne odnose, Sveučilište u Grazu, © 2010.
Urednica
Elisabeth Zingl, Sveučilište u Grazu
Oblikovanje, prijelom i slog
Roman Klug, Sveučilište u Grazu
Slikovni materijal
Slikovne materijale koji se tiču pojedinačnih ustanova priložili
su partneri.
CONTACT + INFO
University of Graz
Office of International Relations
Universitätsplatz 3
8010 Graz
Austria
+43 316 380 1249
[email protected]
www.joinsee.eu
Ovaj projekt financira se uz pomoć Europske komisije. Ova
publikacija predstavlja samo stavove autora. Komisija se ne
može smatrati odgovornom za bilo kakvu vrstu upotrebe
informacija sadržanih u publikaciji.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
1
File Size
1 888 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content