Izvjestaj o procjeni kapaciteta organizacija civilnog

I
Z
VJ
E
Š
T
AJOPROCJ
E
NI
KAPACI
T
E
T
A
ORGANI
Z
ACI
J
ACI
VI
L
NOGDRUŠ
T
VA
BAZ
I
RANI
HNAČL
ANS
T
VUUOBL
AS
T
I
Z
AGOVARANJ
A
Istraživanje
IZVJEŠTAJ O PROCJENI KAPACITETA ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA BAZIRANIH NA
ČLANSTVU U OBLASTI ZAGOVARANJA
Naručilac
SIPU International AB- TACSO kancelarija u Bosni i Hercegovini
Organizacija i provođenje istraživanja
Centar za promociju civilnog društva
Sarajevo, Kalesijska 4
Voditeljica istraživanja
Aida Spahić Zekić
Saradnik
Admir Alihodžić
Datum predaje izvještaja
August 2012.
Ova publikacija izdata je uz pomoć Evropske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost TACSO-a, te se ni na koji
način ne može smatrati da odražava stavove Evropske unije. Sadržaj ovog priručnika smatra se javnim i dozvoljena je njegova
dalja slobodna distribucija. Ukoliko odlučite koristiti ovaj materijal, molimo da navedete TACSO kao izvor, kao i web stranicu sa
koje ste preuzeli ovaj materijal. Ukoliko reprodukujete tekst iz priručnika, citirajte autore izvornog teksta i njihove organizacije.
Sadržaj
1. Izvršni sažetak ............................................................................................................................ 4
1.1. Ciljevi………………………………………..……………………………………………..4
1.2. Metodologija………………………………………………………………………………..4
1.3. Ključni rezultati………………………………...…………………………………………..4
1.4. Rezime preporuka…………………………………………………………………..………5
2. Uvod .......................................................................................................................................... 6
3. Šta su članske organizacije i kako su one organizovane u BiH? .................................................. 8
4. Procjena kapaciteta članskih organizacija u oblasti zagovaranja .................................................. 9
5.
Primjeri dobrih praksi ............................................................................................................ 26
6.
Zaključci i preporuke............................................................................................................. 28
Literatura:..................................................................................................................................... 31
Dodatak 1 Spisak organizacija koje su učestvovale u istraživanju ................................................. 32
Dodatak 2: Upitnik o procjeni kapaciteta ...................................................................................... 33
3
1. Izvršni sažetak
1.1. Ciljevi
Izvještaj o procjeni kapaciteta članskih organizacija civilnog društva, pripremljen je kako bi
poslužio kao osnova za kreiranje programa jačanja kapaciteta organizacija u oblasti
zagovaranja, u okviru komponente 2 TACSO 2 projekta.
Istraživanjem je obuhvaćeno sljedeće:
 Identifikacija unija/mreža/inicijativa/koalicija/platformi/članskih organizacija u BiH;
 Procjena odgovornosti organizacija civilnog društva prema svojim članovima;
 Procjena kapaciteta organizacija civilnog društva za definiranje tema zagovaranja i
provođenja zagovaračkih aktivnosti;
 Identifikacija ključnih aktera za provođenje uspješne kampanje zagovaranja;
 Prezentacija dobrih praksi i rezultata kampanja zagovaranja;
 Procjena izazova i specifičnih potreba organizacija civilnog društva u oblasti zagovaranja,
s ciljem uticaja na promjene politika.
1.2.Metodologija
U cilju pripreme ovog izvještaja korištena je sljedeća metodologija:
 Prikupljanje podataka iz dostupnih izvora. Na ovaj način, prikupljali smo relevantne
podatke o postojećim aktivnostima članskih organizacija civilnog društva u oblasti
zagovaranja. Posjetili smo web stranice velikog broja organizacija, kako bismo prikupili
što više informacija o njihovim projektima i rezultatima u oblasti zagovaranja.
Konsultovali smo relevantne publikacije i studije o procjenama civilnog društva u Bosni i
Hercegovini;
 Posebno kreiran upitnik samoprocjene članskih organizacija civilnog društva distribuirali
smo na gotovo sve oraganizacije registrovane u bazi podataka našeg Resursnog centra.
Upitnik su popunile 54 članske organizacije civilnog društva, što se može smatrati
reprezentativnim, s obzirom na broj aktivnih organizacija civilnog društva, koje djeluju u
Bosni i Hercegovini;
 Posebno su upriličeni razgovori sa predstavnicima organizacija, koje su popunile
upitnik, radi potpunije kvalitativne analize podataka. Ispitanicima su postavljana pitanja o
njihovim iskustvima, načinu rada, dobrim praksama i rezultatima u oblasti zagovaranja.
1.3. Ključni rezultati
Istraživanje, provedeno s ciljem pripreme izvještaja o procjeni zagovaračkih kapaciteta
organizacija civilnog društva baziranih na članstvu, krenulo je od sljedeće pretpostavke: civilno
društvo u Bosni i Hercegovini čini veliki broj članskih organizacija, koje djeluju na lokalnom
nivou. Ove su organizacije uglavnom male, volonterske organizacije sa limitiranim tehničkim i
organizacionim kapacitetima. Većina njih je finansijski nestabilna i nema odgovarajuću
finansijsku podršku kako bi mogle pokrenuti neke značajnije programe.
4
Ključni rezultati istraživanja potvrdili su navedenu pretpostavku:
 U BiH djeluje veliki broj organizacija civilnog društva baziranih na članstvu, ali je
njihovo područje interesa nedovoljno isprofilirano. Na ovaj zaključak upućuje nas
činjenica da su ispitanici prilikom popunjavanja upitnika zaokruživali više od tri od
ukupno 29 ponuđenih područja djelovanja organizacije. Veoma mali broj organizacija
se opredijelio za jednu ili eventualno dvije komplementarne oblasti.
 Organizacije bazirane na članstvu često ne razumiju sam pojam zagovaranja, iako su
svoje kapaciteta u upitniku ocijenili visokom ocjenom. Iz obavljenih razgovora sa
predstavnicima organizacija možemo zaključiti da im ovaj pojam nije jasan, te da
sam koncept zagovaranja razumijevaju segmentirano. Rijetki su oni koji razumiju
šta sve podrazumijevaju aktivnosti zagovaranja.
 Ono što je posebno evidentno iz odgovora ispitanika jeste činjenica da vrlo rijetko
svoje zagovaračke aktivnosti temelje na analizama politika koje su sami pripremili, a
takođe vrlo rijetko prate implementaciju politika čije su donošenje zagovarali.
 Zagovaračke aktivnosti organizacija civilnog društva posebno su limitirane
zbog nepostojanja jasnog finansijskog plana, te nemogućnosti prikupljanja sredstava.
 Izvještaj je pokazao nedovoljne kapacitete ovih organizacija u segmentu ljudskih
resursa. Veliki broj ovih organizacija nema zaposlenog osoblja, te uglavnom poslove
obavljaju volonterski.
 Velika prednost ovih organizacija u odnosu na ostale organizacije civilnog društva,
ogleda se u velikom broju članova koji su uključeni u aktivnosti ovih organizacija, ali
je problem što oni nemaju dovoljno kapaciteta da jasno formuliraju svoje potrebe u
vidu zagovaračkih aktivnosti.
1.4. Rezime preporuka
Većina problema identifikovanih u zaključcima mogli bi se prevazići organizovanjem obuke u
sljedećim oblastima:
1. Analiza javnih politika:








Pregled osnovnih pojmova javne politike;
Faze ciklusa javnih politika i specifična uloga aktera;
Analiza problema u okviru javnih politika;
Definiranje ciljeva u okviru javnih politika;
Analiza aktera javnih polit ika;
Instrumenti javnih polit ika i formuliranje opcija u okviru politika;
Monitoring i evaluacija javnih politika;
Osnovne karakteristike i struktura dokumenta koji se odnosi na javne politike.
5
2. Efektivno zagovaranje:
 Razumijevanje proaktivne strategije zagovaranja, te različitih pristupa zagovaranja;
 Prepoznavanje osnovnih slabosti zagovaranja unutar civilnog društva u BiH i
primjeri dobre prakse;
 Razumijevanje razlike između ciljeva zagovaranja i ciljeva drugih programa i
projekata;
 Uloga glavnih ciljnih grupa u procesu planiranja i provođenju kampanje zagovaranja.
3. Planiranje u oblasti zagovaranja








Tehnike analize problema, uključujući učesnički model analize problema;
Odabir i definiranje jasnih i specifičnih ciljeva zagovaranja;
Analiza konteksta zagovaranja;
Analiza svih aktera zagovaračkog procesa;
Odabir ciljnih grupa;
Efektivne tehnike komuniciranja;
Akciono planiranje;
Monitoring i evaluacija u procesu zagovaranja.
Rezultati provedenog anketiranja ukazuju ne potrebu organizovanja obuke u oblasti
prikupljanja sredstava za organizacije civilnog društva, budući da su svi ispitanici ovaj
segment ocijenili niskim ocjenama.
2. Uvod
U ovom izvještaju, predstavljeni su rezultati istraživanja provedenog u maju 2012. godine, s
ciljem procjene kapaciteta članskih organizacija civilnog društva u oblasti zagovaranja. Izvještaj
je pripremljen za potrebe programa TACSO 2, komponenta 2, a poslužit će kao osnova za
kreiranje specifičnog programa obuke, s ciljem jačanja zagovaračkih kapaciteta članskih
organizacija.
Civilno društvo u Bosni i Hercegovini čini veliki broj članskih organizacija koje djeluju na
lokalnom nivou. Ove su organizacije uglavnom male, volonterske organizacije sa limitiranim
tehničkim i organizacionim kapacitetima. Većina njih je finansijski nestabilna i nema
odgovarajuću finansijsku podršku kako bi mogla pokrenuti neke značajnije programe. Ovo su
pretpostavke od kojih se krenulo prilikom identifikacije ovih organizacija, te provođenja
anketiranja s ciljem sticanja uvida u njihovu percepciju vlastitih zagovaračkih kapaciteta.
Istraživanja p r i mar n ih i sek u n d ar n i h iz vo r a in fo r ma c i ja , poslužila su nam da
identifikujemo organizacije zasnovane na članstvu, koje imaju iskustvo u oblasti zagovaranja.
Ovim smo se metodom poslužili kako bismo prikupili sve moguće informacije o sličnim
izvještajima o procjeni kapaciteta organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini. Ovaj
metod smo također koristili, kako bismo identifikovali najbolje prakse u ovoj oblasti, te stekli
6
uvid u postojeće publikacije iz ove oblasti.
Kako bismo dobili što bolje informacije o kapacitetima članskih organizacija civilnog društva u
oblasti zagovaranja, pripremili smo poseban upitnik o samoprocjeni, koji se sastoji od 36
konstatacija grupisanih u osam oblasti:
 Članstvo
 Upravljačka praksa i struktura
 Strategija zagovaranja
 Ljudski resursi
 Finansijski resursi
 Vanjska saradnja
 Umrežavanje i izgradnja koalicija
 Održivost
Ocjenjivanje konstatacija koje su raspoređene u ovih osam oblasti, ispitanici su vršili na sljedeći
način:
1. ne znam / nisam siguran/na
2. ne slažem se
3. mali dio izjave je tačan
4. djelomično se slažem
5. potpuno se slažem
Upitnici su distribuirani na adrese svih organizacija civilnog društva registrovanih u bazi
podataka Resursnog centra civilnog društva, sa napomenom da je on namijenjen isključivo
članskim organizacijama. Popunjen upitnik dostavile su 54 organizacije. Uzorak se može
smatrati reprezentativnim, iz razloga što u Bosni i Hercegovini nema mnogo aktivnih
organizacija. Studije koje su ranije provedene, pokazale su da u BiH ima nekoliko hiljada
registrovanih organizacija, od čega je veliki broj onih, koje su potpuno neaktivne.
Uzorkom su obuhvaćene organizacije širom BiH, u gradovima: Banjaluka, Brčko, Čapljina,
Doboj, Kotor Varoš, Lopare, Lukavac, Mostar, Nevesinje, Potočari (Srebrenica), Prijedor,
Sarajevo, Sokolac, Travnik, Tuzla, Velika Kladuša.
Sa anketiranim predstavnicima članskih organizacija, obavljen je i telefonski razgovor, s ciljem
prikupljanja dodatnih inforamcija, koje će poslužiti za kvalitativni dio obrade podataka.
Ispitanicima su postavljana pitanja o načinu participiranja članova u kreiranju zagovaračkih
aktivnosti, načinu provođenja aktivnosti zagovaranja i praćenja implementacije politika čije su
donošenje zagovarali.
Za potrebe ovog izještaja korištena je sljedeća definicija zagovaranja:
Javno zagovaranje je proces čija je svrha postizanje društvenih promjena. Ono počinje od malih
grupa, koje dijele zabrinutost i inicijativu za promjenama oko određenog problema i spremne su
posvetiti vrijeme, stručnost i raspoložive resurse da bi došli do željene promjene.
Zagovaranje se sastoji od niza aktivnosti, koje se poduzimaju s ciljem mijenjanja politike,
prakse ili stavova. Promjene su različite i mogu se odnositi na mijenjanje politike,
zakonodavstva, državne strategije, ili čak na sveukupno stanovništvo. Tako je zagovaranje
govorenje u nečije ime, kako bi se prevazišli zajednički i društveni problemi.
7
3. Šta su članske organizacije i kako su organizovane u BiH
Iako ne postoji jedinstvena baza podataka svih registrovanih organizacija civilnog društva u
Bosni i Hercegovini, procijenjuje se da postoji oko 12.000 registrovanih organizacija, od kojih
većinu čine udruženja, bez ili sa vrlo malim brojem zaposlenih (do 5 zaposlenika). Od ovog broja
lokalno registrovanih organizacija u entitetima, samo njih 6.600 je aktivno.
U izvještaju pod nazivom Analiza institucionalne saradnje između vladinog i nevladinog sektora
u BiH, kojeg je objavila oganizacija Kronauer Consulting, navodi s e da su sportske
organizacije najveća pojedinačna grupa unutar sektora civilnog društva, čineći oko 19% svih
registrovanih udruženja u Bosni i Hercegovini.
Članske organizacije, odnosno one organizacije koje prvenstveno zastupaju interese svojih
članova, čine ogromnu većinu civilnog sektora. Najčešće se radi o tzv. grassroots
organizacijama. To su mala lokalna udruženja, koja su direktni predstavnici interesa različitih
politički marginaliziranih društvenih kategorija, koja uglavnom djeluju na lokalnom nivou. Ova
kategorija uključuje različita udruženja, od udruženja povratnika i izbjeglica, udruženja koja
okupljaju osobe sa invaliditetom i posebnim potrebama, strukovnih udruženja, lokalnih
omladinskih inicijativa, udruženja poljoprivrednika i udruženja koja su osnovana sa ciljem
promovisanja poljoprivrede i ruralnog razvoja, do različitih inicijativa za lokalni razvoj, itd.
Iako su ove organizacije prepoznate u svojim zajednicama kao nosioci raznih inicijativa, one
nemaju adekvatne kapaciteta za aktivno učešće u kreiranju javnih politika, a karakteriše ih slaba
umreženost. Ipak, uprkos slabim kapacitetima ovih organizacija, kako tehničkim tako i u oblasti
ljudskih resursa, ove organizacije imaju snažan uticaj na društvo. Njihov glavni cilj je usmjeren
na poboljšanje kvaliteta života svojih članova, ali ga nažalost vrlo teško ostvaruju, s obzirom na
ograničene finansijske i ljudske resurse.
Istraživanjem, koje smo proveli za potrebe ovog izvještaja, pokušali smo identifikovati na koji
način su uvezano članske organizacije, tj. postoje li neke zajedničke tematske inicijative ovih
organizacija.
Kako bismo stekli bolji uvid u način njihovog umrežavanja, tražili smo od članskih
organizacija koje su učestvovale u ovom istraživanju, da navedu u kojim mrežama njihova
organizacija ima članstvo. Identifikovane su sljedeće mreže:
NDF Mostar, Referentna grupa Čapljina, Mreža Sporazum plus, Mreža ženskih nevladinih
organizacija na nivou RS „Progres“, NVO Vijeće BiH, Mreža pravde u BiH, HCA, PSSBiH,
SMP BiH, Savez distrofičara RS, Mreža žena sa invaliditetom, ,Biser’, koalicija OSI Regije
Doboj, koordinacioni odbor OSI RS, Ekoalicija, BELLS pokret, Asocijacija nevladinih
organizacija koje se bave ekologijom – općina Lukavac, Koalicija za rijeku, Referentna grupa
Zvornik, Fokus, Životna Pomoć, Savez MeNeRaLi RS, Sportski Savez MeNeRaLi RS, Savez
gluvih i nagluvih lica, Re:Akcija – Građanska inicijativa za Banjaluku.
8
Ono što možemo zaključiti, na bazi prikupljenih podataka, jeste da su članske organizacije,
kada je umrežavanje u pitanju, najaktivnije u oblasti ekologije, sporta, ženskih prava i prava
invalidnih lica.
Analizirajući odgovore predstavnika ovih organizacija, koji se tiču područja djelovanja i
organizacionog članstva, možemo zaključiti da su one još uvijek nedovoljno profilirane u tim
segmentima. Na zaključak navodi činjenica da su od ponuđenih 29 opcija za područje
djelovanja navedenih u upitniku, zaokruživali više od tri ponuđena odgovora. Razlozi ovakvog
djelovanja najčešće su uslovljeni prilagođavanju prioritetima donatora.
4. Procjena kapaciteta članskih organizacija u oblasti zagovaranja
Za procjenu kapaciteta članskih organizacija u oblasti zagovaranja korištena je
sljedeća metodologija:
 Upitnik o samoprocjeni, u okviru kojeg su ispitanici procjenjivali kapacitete
organizacije u osam segmenata: članstvo, strategija zagovaranja, ljudski resursi,
finansijski resursi, vanjska saradnja, umrežavanje i izgradnja koalicija, održivost;
 Telefonski razgovor sa ispitanicima u cilju dobijanja jasnijeg uvida u iskustvo
ispitanika u oblasti zagovaranja. Ispitanicima smo postavljali pitanja o načinu
uključivanja članova u rad organizacije, o zagovaračkim aktivnostima organizacije u
proteklih pet godina, načinu provođenja ovih aktivnosti, te o primjerima dobrih praksi
u ovoj oblasti.
Napominjemo da su pojedini ispitanici koji su u upitniku samoprocjene naveli da imaju relativno
dobro iskustvo u procesu zagovaranja, prilikom telefonskog razgovora pokazali da oni
zapravo ne razumiju šta sve podrazumijeva sam proces zagovaranja.
Struktura ispitanika prema broju
zaposlenih
broj zaposlenih
bez odgovora
nema zaposlenih
jedan zaposleni
dva zaposlena
tri zaposlena
četiri zaposlena
pet zaposlenih
ukupno
organizacije civilnog društva
34
9
3
3
2
2
1
54
9
Broj zaposlenih
3
2 1
3
Bez odgovora
Nema zaposlenih
Jedan zaposlen
9
Dva zaposlena
Tri zaposlena
34
Četiri zaposlena
Struktura prema broju volontera
broj volontera
bez odgovora
1-10
11-50
51-100
preko 100
ukupno
organizacije civilnog društva
33
11
8
1
1
54
10
Broj volontera
1 1
8
Bez odgovora
od 1 do 10
11
33
Od 11 do 50
Od 51 do 100
Preko 100
Struktura ispitanika prema broju članova
broj članova
bez odgovora
1-20
21-50
51-100
100-500
500-1000
preko 1000
ukupno
organizacije civilnog društva
29
1
8
6
4
3
3
54
11
Broj članova
3
3
4
Bez odgovora
Od 1 do 20
6
Od 21 do 50
29
Od 51 do 100
8
Od 100 do 500
1
Od 500 do 1000
Preko 1000
ČLANSTVO
1. Svi članovi naše organizacije imaju svijest o značaju i ulozi organizacije kao zagovarača
njihovih interesa i potreba u odnosu na institucije vlasti i druge institucije:
ukupno ne znam
odgovorilo 52
2
mali dio
ne
izjave je
slažem se
tačan
1
5
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
22
22
4,19
2. Članovi su aktivno uključeni u odabir pitanja koje će organizacija zagovarati (pitanja
koje naša organizacija zagovara su aktuelna i bitna za naše članove):
mali dio
ne
ukupno ne znam
izjave je
slažem se
tačan
odgovorilo 54
1
2
8
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
21
22
4,14
12
3. Članovi organizacije se uključuju u izradu strategije i implementaciju zagovaračkih
aktivnosti:
odgovorilo
ukupno
ne znam
53
1
mali dio
ne
izjave je
slažem se
tačan
3
10
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
17
22
3,98
4. U planiranju aktivnosti zagovaranja vodi se računa o jednakopravnosti spolova:
odgovorilo
ukupno
ne znam
54
0
mali dio
ne
izjave je
slažem se
tačan
2
6
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
14
31
4,40
35
30
25
20
Ne znam
15
Ne slažem se
10
Mali dio izjave je tačan
Djelomično se slažem
5
U potpunosti se slažem
0
Svi članovi
svjesni
zagovaračke
misije
organizacije
Članovi aktivno Članovi uključeni Vodi se računa o
uključeni u
u izradu
ravnopravnosti
odabir tema
strategije I
spolova
zagovaranja implementaciju
Na osnovu odgovora na postavljena pitanja u upitniku, mogli bismo zaključiti da su ispitanici
relativno zadovoljni uključivanjem članova u sve segmente procesa zagovaranja. Međutim, ako
posmatramo frekvenciju odgovora, možemo zaključiti da u ovom semgentu ima dosta prostora
za poboljšanje. Nešto manje od polovine ispitanika opredijelilo se za opciju 5 (potpuno se
slažem) dok su ostali odgovori raspoređeni u kategorije od 1 do 4.
13
UPRAVLJAČKA PRAKSA I STRUKTURA
5. U okviru naše organizacione strukture postoji definirana jedinica za zagovaranje (sektor
ili osoba za ovu oblast):
odgovorilo
ukupno
ne znam
ne
slažem se
54
5
12
mali dio
izjave je
tačan
8
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
16
13
3,37
6. Imamo kapacitet da dizajniramo i implementiramo aktivnosti zagovaranja (sektor
zadužen za zagovaranje ili organizacija u cjelini):
odgovorilo
ukupno
ne znam
ne
slažem se
54
2
9
mali dio
izjave je
tačan
14
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
16
13
3,53
7. Postoje utvrđene metode i procedure prikupljanja, analize, sinteze i distribuiranja
podataka o glavnim pitanjima zagovaranja (tehnički i ljudski kapaciteti):
odgovorilo
ukupno
ne znam
54
3
mali dio
ne
izjave je
slažem se
tačan
13
16
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
13
9
3,22
14
18
16
14
12
10
Ne znam
8
Ne slažem se
6
Mali dio izjave je tačan
4
Djelomično se slažem
2
Potpuno se slažem
0
Postoji sektor
Postoje
Postoje metode
za zagovaranje kapaciteti za
prikupljanja,
dizajniranje i analize, sinteze
i distribucije
provođenje
zagovaranja
podataka
Ovaj segment je ocijenjen nešto slabijim ocjenama nego prethodni, iako su rezultati
zadovoljavajući. Iz dijagrama je evidentno da ispitanici nisu u potpunosti zadovoljni svojim
kapacitetima u oblasti upravljačke strukture i prakse.
Prilikom telefonskog razgovora ustanovljeno je da organizacije nemaju oformljen sektor za
zagovaranje, nego zagovaračke aktivnosti provode angažujući resurse organizacije u cjelini.
STRATEGIJA ZAGOVARANJA
8. Članovi i osoblje organizacije su uključeni u identifikaciju problema, izradu programa,
implementaciju aktivnosti i evaluaciju:
odgovorilo
ukupno
ne znam
54
2
mali dio
ne
izjave je
slažem se
tačan
3
9
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
21
19
3,95
9. Naša organizacija provodi zagovaračke aktivnosti na bazi napisane strategije i akcionog
plana:
odgovorilo
ukupno
ne znam
53
4
mali dio
ne
izjave je
slažem se
tačan
8
13
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
12
16
3,52
15
10. U stanju smo da napišemo dokument javnih politika (policy paper) - imamo
kapacitet za formuliranje dokumenta praktične politike zasnovanog na analizi
činjenica i podataka, odnosno da ponudimo alternativne mjere i politike za rješavanje
osnovnog pitanja zagovaranja:
odgovorilo
ukupno
ne znam
ne
slažem se
52
7
6
mali dio
izjave je
tačan
14
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
14
11
3,30
11. Naša organizacija javno prezentira rezultate zagovaračkih aktivnosti u formi izvještaja/
publikacija:
odgovorilo
ukupno
ne znam
ne
slažem se
54
3
7
mali dio
izjave je
tačan
12
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
15
17
3,66
12. Naša organizacija koristi pisanje pisama, ulične akcije, izjave za medije, javne sastanke i
druge metode, radi uključivanja javnosti u naše zagovaračke aktivnosti:
odgovorilo
ukupno
ne znam
ne
slažem se
53
2
6
mali dio
izjave je
tačan
3
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
10
33
4,20
13. Nakon uspješnog okončanja kampanje zagovaranja (usvajanja odluke, zakona i sl.)
aktivno smo uključeni u praćenje implementacije zagovaranog rješenja:
odgovorilo
ukupno
ne znam
ne
slažem se
54
4
6
mali dio
izjave je
tačan
11
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
11
22
3,75
16
25
20
15
10
Ne znam
5
Ne slažem se
0
Mali dio izjave je tačan
Djelomično se slažem
Potpuno se slažem
Rezultati samoprocjene kapaciteta ispitanika u ovom segmentu, pokazuju da su
ispitanici zadovoljni korištenjem metoda uključivanja javnosti u proces zagovaranja, međutim
nezadovoljni su kapacitetima organizacije za pisanje plana zagovaračkih aktivnosti, kao
i ekspertizom u oblasti analize i pisanja dokumenata politike zasnovane na stavovima.
Evidentno je i znatno nezadovoljstvo u segmentu praćenja implementacije politika čije su
donošenje zagovarali.
LJUDSKI RESURSI
14. Imamo plan edukacije osoblja i članova u oblasti zagovaranja, utvrđen na osnovu
prethodno definiranih potreba:
odgovorilo
ukupno
ne znam
ne
slažem se
52
7
11
mali dio
izjave je
tačan
17
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
14
3
2,90
17
15. Zadovoljni smo nivoom znanja našeg osoblja u oblasti planiranja, provođenja,
ocjenjivanja i praćenja zagovaračkog procesa:
odgovorilo
ukupno
ne znam
ne
slažem se
54
5
13
mali dio
izjave je
tačan
16
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
17
3
2,94
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
11
29
4,22
16. Potrebna nam je dodatna edukacija u oblasti zagovaranja:
odgovorilo
ukupno
ne znam
ne
slažem se
53
0
4
mali dio
izjave je
tačan
9
35
30
25
20
Ne znam
Ne slažem se
15
Mali dio izjave je tačan
10
Djelomično se slažem
Potpuno se slažem
5
0
Potrebna nam je
Zadovoljni smo
Imamo plan edukacije
osoblja i članova u nivoom znanja našeg dodatna edukacija u
osoblja u oblasti
oblasti zagovaranja
oblasti zagovaranja
zagovaranja
Rezultati samoprocjene ispitanika u ovom segmentu ukazuju na nepostojanje adekvatnih
kapaciteta u oblasti planiranja edukacije osoblja i članova u oblasti zagovaranja, te na
nezadovoljstvo trenutnim nivoom znanja osoblja i članova u ovoj oblasti. Više od polovine
ispitanika ističe potrebu za dodatnom edukacijom u oblasti zagovaranja.
18
FINANSIJSKI RESURSI
17. U godišnjim finansijskim planovima predviđamo sredstva za zagovaračke aktivnosti:
ukupno
ne znam
ne
slažem se
54
8
19
odgovorilo
mali dio
izjave je
tačan
13
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
10
4
2,68
18. Imamo dugoročno osigurana sredstva za planiranje i provođenje zagovaračkih aktivnosti:
ukupno
ne znam
ne
slažem se
52
10
20
odgovorilo
mali dio
izjave je
tačan
14
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
7
1
2,0
19. Naša organizacija ima potrebna znanja i vještine za efikasno prikupljanje finansijskih
sredstava:
odgovorilo
ukupno
ne znam
ne
slažem se
53
6
8
mali dio
izjave je
tačan
22
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
9
8
3,09
25
20
15
Ne znam
Ne slažem se
10
Mali dio izjave je tačan
Djelomično se slažem
5
Potpuno se slažem
0
Predviđamo
sredstva za
zagovaračke
aktivnosti
Imamo dugoročno Imamo potrebna
osigurana sredstva znanja i vještine za
za zagovaračke efikasno prikupljanje
aktivnosti
sredstava
19
Ovaj segment je najlošije ocijenjen. Rezultati su pokazali da većina organizacija ne predviđa
sredstva za aktivnosti zagovaranja, a samo je jedna organizacija navela da ima dugoročno
osigurana sredstva za aktivnosti zagovaranja. Nepostojanje odgovarajućih znanja i vještina za
efikasno prikupljanje sredstava, ukazuje na potrebu za edukacijom u ovoj oblasti.
VANJSKA SARADNJA
20. Naša organizacija posjeduje razvijen sistem angažovanja konsultanata i identificiranja
partnera koji će doprinijeti uspješnosti zagovaranja:
odgovorilo
ukupno
ne znam
ne
slažem se
52
6
13
mali dio
izjave je
tačan
18
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
8
7
2,94
21. U planiranju i provođenju zagovaračkih akcija koristimo se raznim analizama,
strategijama, studijama:
odgovorilo
ukupno
ne znam
ne
slažem se
53
4
7
mali dio
izjave je
tačan
17
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
8
17
3,50
22. U NVO sektoru postoji saradnja među nevladinim organizacijama u planiranju i provođenju
kampanja zagovaranja:
odgovorilo
ukupno
ne znam
ne
slažem se
52
2
11
mali dio
izjave je
tačan
11
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
15
13
3,53
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
18
21
4,05
23. Aktivno uključujemo volontere u kampanje zagovaranja:
odgovorilo
ukupno
ne znam
ne
slažem se
53
1
4
mali dio
izjave je
tačan
8
20
24. Imamo kontakte i saradnju sa ključnim donosiocima odluka i sposobni smo uključiti ih u
dijalog:
odgovorilo
ukupno
ne znam
51
1
mali dio
ne
izjave je
slažem se
tačan
8
13
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
19
10
3,56
25. U određivanju tema naših zagovaračkih akcija veliku ulogu igraju donatorski prioriteti:
odgovorilo
ukupno
ne znam
ne
slažem se
52
5
3
mali dio
izjave je
tačan
7
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
19
18
3,80
26. Sarađujemo sa poslovnim i vladinim sektorom u realizaciji kampanja zagovaranja:
odgovorilo
ukupno
ne znam
ne
slažem se
52
2
3
mali dio
izjave je
tačan
14
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
18
15
3,78
27. Naša organizacija je poznata i mediji traže naše mišljenje i iskustvo u vezi određenih
pitanja:
odgovorilo
ukupno
ne znam
ne
slažem se
54
6
7
mali dio
izjave je
tačan
9
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
16
16
3,53
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
16
8
3,17
28. Postojeće okruženje je pogodno za zagovaračke aktivnosti:
odgovorilo
ukupno
ne znam
ne
slažem se
52
5
13
mali dio
izjave je
tačan
10
21
25
2015
10
Ne znam
5
Ne slažem se
0
Mali dio izjave je tačan
Djelomično se slažem
Potpuno se slažem
Rezultati samoprocjene ispitanika u ovom segmentu, ukazuju na to da veliki broj organizacija ne
posjeduje razvijen sistem angažovanja vanjskih konsultanata prilikom kreiranja strategije
zagovaranja. Također, veliki broj organizacija ne konsultuje druge strategije, studije i analize
prilikom dizajniranja svojih strategija zagovaranja. Uključivanje volontera u proces zagovaranja
i međusobnu saradnju nevladinih orgnizacija u aktivnostima zagovaranja, ispitanici su ocijenili
relativno dobro. Zanimljiv je podatak da se veliki broj organizacija opredijelio za konstataciju da
u određivanju tema za zagovaranje veliku ulogu imaju donatorski prioriteti. Saradnju sa
medijima i poslovnim sektorom ocijenili su zadovoljavajućom ocjenom, dok veliki broj
organizacija smatra da je postojeće okruženje nepovoljno za provođenje aktivnosti zagovaranja.
UMREŽAVANJE I IZGRADNJA KOALICIJA
29. Naša organizacija učestvuje u izgradnji koalicija i mreža kako bi lakše zagovarala
određena pitanja:
odgovorilo
ukupno
ne znam
ne
slažem se
54
1
3
mali dio
izjave je
tačan
14
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
16
20
3,94
30. Naša organizacija promovira ideju umrežavanja i saradnje, kao nužan element efikasnog
zagovaranja nevladinih organizacija:
22
odgovorilo
ukupno
ne znam
ne
slažem se
54
1
2
mali dio
izjave je
tačan
10
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
14
27
4,18
31. Naša organizacija uživa ugled kod predstavnika vlasti, poslovne zajednice, donatora i
javnosti uopšte, kao pouzdani izvor informacija, znanja i iskustava:
odgovorilo
ukupno
ne znam
ne
slažem se
52
2
2
mali dio
izjave je
tačan
13
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
21
14
3,82
32. Zadovoljni smo postojećim mogućnostima za institucionalni dijalog sa predstavnicima
vlasti:
odgovorilo
ukupno
ne znam
ne
slažem se
53
3
18
mali dio
izjave je
tačan
15
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
13
4
2.94
25
20
15
Ne znam
10
Ne slažem se
5
Mali dio izjave je tačan
Djelomično slažem
0
Potpuno se slažem
Učestvujemo u Promoviramo
ideju
izgradnji mreža i
koalicija s ciljem umrežavanja i
saradnje
zagovaranja
Naša
Zadovoljni smo
organizacija
postojećim
uživa ugled kod mogućnostima
predstavnika za institucionalni
vlasti, poslovne
dijalog sa
zajednice,
vlastima
donatora…
23
Ispitanici su zadovoljni svojim učešćem u izgradnji mreža i koalicija kada je riječ o zagovaranju, te
promoviranjem ideje umrežavanja i saradnje, međutim, nezadovoljni su percepcijom njihove
organizacije od strane predstavnika vlasti, poslovnog sektora i donatora. Naročito su nezadovoljni
postojećim mogućnostima za dijalog s vlastima.
ODRŽIVOST
33. NVO posjeduje razvijene strategije za kratkoročni i dugoročni razvoj:
odgovorilo
ukupno
ne znam
ne
slažem se
52
1
11
mali dio
izjave je
tačan
14
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
16
10
3,44
34. U planiranju i provođenju kampanja zagovaranja, naša organizacija koristi iskustva
i naučene lekcije iz sličnih prethodnih kampanja:
odgovorilo
ukupno
ne znam
ne
slažem se
53
2
4
mali dio
izjave je
tačan
7
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
17
23
4,03
35. Naše zagovaračke aktivnosti su podržane od strane članova/onih čije interese
zagovaramo:
odgovorilo
ukupno
ne znam
ne
slažem se
53
0
2
mali dio
izjave je
tačan
4
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
20
28
4,41
36. Identifikovali smo stalne partnere (saveznike) na čiju saradnju možemo računati u
provođenju zagovaračkih aktivnosti (lokalne institucije, poslovna zajednica,
donatori, mediji, itd.):
odgovorilo
ukupno
ne znam
ne
slažem se
53
0
3
mali dio
izjave je
tačan
9
djelomično
se slažem
potpuno
se slažem
prosječna
ocjena
21
20
4,09
24
30
25
20
Ne znam
15
Ne slažem se
10
Mali dio izjave je tačan
Djelomično se slažem
5
Potpuno se slažem
0
Posjedujemo
razvijene
strategije za
kratkoročni i
dugoročni razvoj
Koristimo se
naučenim
lekcijama iz
prethodnih
kampanja
Naše
zagovaračke
aktivnosti
podržavaju naši
članovi
Identifikovali
smo stalne
partnere za
aktivnosti
zagovaranja
Iz rezultata upitnika, evidentno je da organizacije ne posjeduju razvijene strategije za
kratkoročni i dugoročni razvoj. Zadovoljni su primjenom naučenih lekcija, te podrškom
zagovaračkih aktivnosti od strane članova organizacije. Vrlo mali broj organizacija ima
identifikovane stalne partnere za aktivnosti zagovaranja.
25
5.
Primjeri dobrih praksi
Kada su u pitanju dobre prakse članskih organizacija, smatramo značajnim spomenuti Program
malih grantova, kojeg je realizirao Centar za promociju civilnog društva u periodu 2010 -2011
godine, a koji je finansijski podrala švedska agencije SIDA. Ovim programom obuvaćen je veliki
broj organizacija širom Bosne i Hercegovine, a štampana je i publikacija pod nazivom Budi
promjena, u kojoj su između ostalog, predstavljene i dobre prakse ovih organizacija u oblasti
javnog zagovaranja.
Pregled dobrih praksi organizacija koje su učestvovale u ovom istraživanju prikazane su u
tabeli:
2006.
2010.
2011.
2012.
2009.
4.
Zmajevac
(Kotor Varoš)
3.
EKO
Leonardo
2.
Viktorija 99
(Jajce)
2010.
1.
Lijepa naša
(Čapljina)
2005.
r.b. organi godi
ciljevi
zacija na Zaštita i kategorizacija
rijeke Trebižat
Uspostava novog načina
upravljanja i postupanja sa
otpadom na području
općine Čapljina
Povećanje površina pod
zaštitom na 3%, do 2013.
godine.
Poboljšanje uslova
korištenja prilaza javnim
ustanovama za osobe sa
posebnim potrebama
Unapređenje odnosa
zmeđu nevladinih
rganizacija i lokalnih vlasti
Sprječavanje
nekontrolisane sječe
šuma u planini Uzlomac
Zagovaranje o informisanju o
kvalitetu vazduha u opštinama
i/RiTE Ugljevik, koje
gravitiraju u zoni uticaja TE
rezultati
Donošenje odluke općinskih
vijeća o prihvatanju inicijative za
kategorizaciju područja uz rijeku Trebižat, u
jednu od kategorija zaštite u skladu sa
Zakonom o zaštiti prirode.
Uspostavljen sistem selekcije i
reciklaže otpada kroz 'zelene
otoke'.
Proglašena Una nacionalnim
parkom i prihvaćen nova
površina parka prirode.
Općinsko vijeće donijelo odluku
za izdvajanje sredstava koja će pomoći
otklanjanju barijera za osobe sa posebnim
potrebama, prilikom korištenja prilaza
javnim ustanovama.
Formirano neformalno tijelo –
mreža udruženja građana i potpisan Sporazum
o saradnji između opštine Kotor Varoš i
lokalnih nevladinih organizacija.
Aktivnosti su u toku, rezultat bi
trebao biti obezbjeđivanje nesmetanog
vodosnabdijevanja za mještane
poduzlomačkih sela, smanjenje zamućenosti
rječice Zmajevac.
Informacije o kvalitetu vazduha
26
2010.
2012.
2011.
2011.
(Lopare)
2006 - 2012.
Bistro
(Sarajevo)
5.
Ugljevik za obavezu javnog i
transparentnog izvještavanja o
imisijama i emisijama u
atmosferu, vodu i zemljište.
Zagovaračka kampanja 'Reci
ne plastičnim kesama', o
smanjenju upotrebe PVC kesa
na području opštine Lopare.
Zagovaranje izrade
strateškog djelovanja
EKOALICIJE SI BiH (39
NVO) za period
2011 -2013.
Zagovaranje izrade i
primjene kriterijuma za
raspodjelu sredstava iz
budžeta opštine za NVO
sektor.
Zagovaračka kampanja
osnivanja ekološke patrole
za opštinu Bijeljina
Zagovaranje izrade i
potpisivanja Sporazuma
opština-NVO sektor
Udruženje “Bistro”putem svog
portala www.bistrobih.ba
konstantno informira ribolovce
o nužnosti poštivanja Zakona
o slatkovodnom ribarstvu. Ovo
udruženje putem svog portala
utiče na svijest građana o
nužnosti drugačijeg odnosa
prema vodama i prirodi uopšte.
Promoviše se pokret “Uhvati i
pusti”, sa naglaskom na zaštitu
i puštanje kapitalnih riba.
RiTE objavljuju opštine Tuzla,
Bijeljina, Brčko Distrikt, Tehnički
inistitut Bijeljina.
Povećana svijest građana o štetnosti
plastičnih kesa.
Izrađen i usvojen dokument na
sastanku EKOALICIJE
Skupštinska odluka opštine Lopare o
kriterijumima za raspodjelu sredstava.
Kreirana održivost ekološke
patrole, kao inovativan pristup u rješavanju
nagomilanih problema životne sredine.
Sporazum opština Lopare – NVO sektor
Sve više ribolovaca prakticira sistem
“Uhvati i pusti”, sve više ribolovaca
reaguje na devastacije voda
zagađenjem i krivolovom, te šalje svoje
priloge za portal. Veliki broj ribolovaca
otvoreno priznaje uticaj portala na promjenu
njihove svijesti i početak ponašanja na vodi u
skladu sa Zakonom i Pravilnikom o načinu i
alatima za obavljanje ribolova.
27
7.
6.
2011.
2010.
Udruženje
distrofičara
Doboj
2006–
2011.
2011.
2012.
2008.
Srpski omladinski
savez
6.
Izrada akcionih planova
za prevenciju i borbu protiv
korupcije u zdravstvu,
obrazovanju i policiji Brčko
distrikta.
Uvođenje pozicije u
Vladi Distrikta, koja će
biti zadužena za rad s
mladim ljudima
Obezbjeđivanje prostora
za rad NVO sa akcentom
na organizacije koje
zastupaju mlade.
Donošenje Zakona o
socijalnoj zaštiti RS
Usvojeni akcioni planovi u sve
tri institucije
Osnivanje Savjeta za
socijalnu politiku i
socijalnu zaštitu pri
Skupštini opštine Doboj
Uspostaviti servis za
personalnu asistenciju
Osnovan Savjet za socijalnu
politiku i socijalnu zaštitu pri
Skupštini opštine Doboj
Zaposlen referent za mlade
Izgradnja Gradskog
omladinskog centra.
Donesen Zakon
Zagovaranje u toku
Zaključci i preporuke
Izvještaj je potvrdio pretpostavke od kojih smo krenuli, a to su:
 U BiH djeluje veliki broj članskih organizacija civilnog društva, ali je njihovo
područje interesa nedovoljno isprofilirano. Na ovaj zaključak nas upućuje činjenica da su
ispitanici prilikom popunjavanja upitnika zaokruživali više od tri od ukupno 29 ponuđenih
područja djelovanja organizacije. Veoma mali broj organizacija se opredijelio za
jednu ili eventualno dvije komplementarne oblasti. Navedeno korespondira
odgovorima, na koje je većina ispitanika odgovorila potvrdno u upitniku, a tiče se
prilagođavanja donatorskim prioritetima prilikom odabira tema za zagovaranje;
 Organizacije bazirane na članstvu često ne razumiju sam pojam zagovaranja, iako su
svoje kapaciteta u upitniku ocijenili visokom ocjenom. Iz obavljenih razgovora sa
predstavnicima organizacija, možemo zaključiti da im ovaj pojam nije jasan, te da
sam koncept zagovaranja razumijevaju segmentirano. Rijetki su oni koji razumiju
šta sve podrazumijevaju aktivnosti zagovaranja.
28




Ono što je posebno evidentno iz odgovora ispitanika, jeste činjenica da vrlo rijetko
svoje zagovaračke aktivnosti temelje na analizama politika koje su sami pripremili, a
takođe vrlo rijetko prate implementaciju politika čije su donošenje zagovarali;
Zagovaračke aktivnosti organizacija civilnog društva posebno su limitirane zbog
nepostojanja jasnog finansijskog plana, te nemogućnosti prikupljanja sredstava;
Izvještaj je pokazao nedovoljne kapacitete ovih organizacija u segmentu ljudskih
resursa. Veliki broj ovih organizacija nema zaposlenog osoblja, te uglavnom poslove
obavljaju volonterski.
Velika prednost ovih organizacija u odnosu na ostale organizacije civilnog društva,
ogleda se u velikom broju članova koji su uključeni u aktivnosti ovih organizacija, ali
je problem što oni nemaju dovoljno kapaciteta da jasno formuliraju svoje potrebe u
vidu zagovaračkih aktivnosti.
Većina problema identifikovanih u zaključcima mogli bi se prevazići organizovanjem obuke u
sljedećim oblastima:
1. Analiza javnih politika:








Pregled osnovnih pojmova javne politike;
Faze ciklusa javnih politika i specifična uloga aktera;
Analiza problema u okviru javnih politika;
Definiranje ciljeva u okviru javnih politika;
Analiza aktera javnih polit ika;
Instrumenti javnih polit ika i formuliranje opcija u okviru politika;
Monitoring i evaluacija javnih politika;
Osnovne karakteristike i struktura dokumenta koji se odnosi na javne politike.
2. Efektivno zagovaranje:




Razumijevanje proaktivne strategije zagovaranja te različitih pristupa zagovaranja;
Prepoznavanje osnovnih slabosti zagovaranja unutar civilnog društva u BiH i primjeri
dobre prakse;
Razumijevanje razlike između ciljeva zagovaranja i ciljeva drugih programa i
projekata;
Uloga glavnih ciljnih grupa u procesu planiranja i provođenju kampanje zagovaranja.
3. Planiranje u oblasti zagovaranja:








Tehnike analize problema, uključujući učesnički model analize problema
Odabir i definiranje jasnih i specifičnih ciljeva zagovaranja
Analiza konteksta zagovaranja
Analiza svih aktera zagovaračkog procesa
Odabir ciljnih grupa
Efektivne tehnike komuniciranja
Akciono planiranje
Monitoring i evaluacija u procesu zagovaranja
29
4. Rezultati provedenog anketiranja ukazuju na potrebu organizovanja obuke
u oblasti prikupljanja sredstava za organizacije civilnog društva, budući da su
svi ispitanici ovaj segment ocijenili niskim ocjenama.
30
Literatura:
Tehnička pomoć organizacijama civilnog društva u IPA zemljama (TACSO) (2010.) Izvještaj procjene
potreba u Bosni i Hercegovini, TACSO, Sarajevo.
UNDP (2009) „Veze među nama: Društveni kapital u Bosni i Hercegovini-Nacionalni izvještaj o humanom
razvoju", UNDP. Sarajevo.
Žeravčić, G. (2008) „Analiza institucionalne saradnje između vladinog i nevladinog sektora u BiH"
Kronauer Consulting, Sarajevo.
Žeravčić, G. i Biščević, E. (2009.) „Analiza stanja civilnog društva u Bosni i Hercegovini; Civilno
društvo,doprinosi razvoju strategije za stvaranje povoljnog okruženja
Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Mi smo promjena, 2011. Sarajevo.
31
Dodatak 1: Spisak organizacija koje su učestvovale u istraživanju
1. NVO „Dječiji Pokret za Mir- Ljubav. Prijateljstvo“ Djeca Sarajeva, kontakt osoba: Ivana Mostarac, :
062/85 35 66, e – mail: [email protected] – www.djecasarajeva.ba
2. Ekološka udruga „Lijepa naša“ Čapljina, kontakt osoba: Marinko Dalmatin (063 323 811)
3. NVO “Perpetum mobile” – Centar za razvoj mladih i zajednice, kontakt osoba: Danka Božić, 051 303
310, 051 303 290, http://www.pm.rs.ba/
4. Savez gluhih i nagluhih Bosne i Hercegovine, Mostar, kontakt osoba: Nebojša Vavra, 036/342/¸136
5. Sportski savez općine Donji Vakuf, kontakt osoba: Sead Ćerić, 030 205 906, 061 173 482,
[email protected]
6. Udruženje Teodora, Prijedor, kontakt osoba: Snježana Latinčić, 065 991 284
7. Udruženje građana "Zmajevac", Kotor Varoš, kontakt osoba: Mladen Tepić, 066 790 920,
[email protected]
8. Plesni klub Flamenco, kontakt osoba: Namik Trutović, Tuzla, 063 890 099
9. Kuća otvorenog srca, Mostar, kontakt osoba: Jasna Jugo, 061 386 011, 062 107 518,
[email protected], [email protected]
10. PRONI Centar za omladinski razvoj, Brčko, kontakt osoba: Katarina Vučković, : +387 49 217 695,
[email protected]
11. Udruženje „Prijateljice obrazovanja Amica Educa“, Tuzla, kontakt osoba: Merima
Salihbegović, 035/ 248 910; 035/257 366
12. Udruženje za protiveksplozivnu zaštitu, sigurnost radne i životne sredine – Atex, Tuzla,
kontakt osoba: Rafo Jozić, [email protected], [email protected], 061 148 532
13. UG ‚’Aurora’’Sokolac, kontakt osoba: Jelena Dundić, 065-814-175, 057-448-483
14. Asocijacija informacijskih stručnjaka - bibliotekara, arhivista i muzeologa BAM, Sarajevo,
kontakt osoba: Biserka Sabljaković, 033 275 969, 275 313, 275 405
15. Udruženje „Bistro“, Sarajevo, kontakt osoba: Senad Kapo, 061 188-093; 061 201-620;
[email protected], [email protected], www.bistrobih.ba www.udruzenje.bistrobih.ba
16. Centar za održivi razvoj, Brčko, 049 216 608
17. Udruženje porodica djece i osoba s poteškoćama u razvoju „DAJTE NAM ŠANSU“, kontakt osoba:
Ines Kavalec, tel/fax: 033/463-843 , Mob: 062/664-302 , mail: [email protected]
32
18. Demokratski omladinski pokret Sarajevo, kontakt osobe: Aldijana Ademović, Ernad Deni
Čomaga 061/ 902 – 615 Jasenko Jovančić 066/ 054 – 373.
19. Udruženje distrofičara Doboj, kontakt osoba: Nada Stuhli, 053 221 630 [email protected]
20. Udruženje građana Ekološki pokret Jajce, kontakt osobe: Adila Gračić, Željka MarušićLadan
21. Ekološko udruženje Eko put, Bijeljina, kontakt osoba: Snežana Jagodić Vujić, 055 414 519,
065 332 896
22. Društvo za zaštitu okoliša i kulturno povijesnog nasljeđa Zapadna Hercegovina EKO-ZH
Široki Brijeg, kontakt osoba: Mario Brekalo, [email protected]; [email protected]
23. Udruženje ‚’Ekološki pokret Drinić’’, Petrovac, kontakt osoba: Ljiljana Budimir, 066-830122
24. Udruženje za zaštitu flore i faune Lukavac, kontakt osoba: Emir Avdić, Mob: 061/874-289;
e-mail: [email protected]
25. Udruženje građana „Giro di Sarajevo“, kontakt osoba: Haris Mušinović, 061 215 097
26. Hope and homes for children, Sarajevo, Jasmina Zulfikarpašić, 033 200 672, 200 693
27. Udruženje roditelja, djece i mladih sa posebnim potrebama ‚‘‘I MI POSTOJIMO‘‘, Velika
Kladuša, 061/418-884, 037/770-146.
28. IPAK-Mladost gradi buducnosti, Tuzla, kontakt osobe: Amir Hasanović, 035 299 027/028,
[email protected]
29. Udruženje građana „Klisa“ Srebrenica, kontakt osoba: Vjekoslava Perković, tel/fax: 056 /
440 – 430; mob: 065 / 905 – 139; E-mail: [email protected]
30. NVO „EKO-Leonardo“, Lopare, kontakt osoba: Boško Nikolić, 065/538-494,
[email protected]
31. Udruženje roditelja hendikepirane djece i omladine ,,Leptir,,Srebrenica, kontakt osoba:
Željka Katanić, 056-440-080 066 486 480 [email protected] ,[email protected]
32. Udruženje logoraša iz Zenice, kontakt osoba: Semir Pojskić, 062 148 663
33. Udruzenje „HO Lotosice” Tuzla, kontakt osoba: Enisa Bratanović, tel/fax 035 291 041,
email: [email protected]
34. H.O. “Merhamet“, Doboj, kontakt osoba: Faketa Avdić, 065/875-326; 053/226-886
35. Udruženje „Mladi Volonteri“, Visoko, kontakt osoba: Belmin Debelac, 387 61 757 604
33
36. Udruženje Multiple Skleroze regije „Istočna Hercegovina“, Nevesinje, Branimir Tamindžija
065/475-060
37. UG NARKO-NE, kontakt osoba: Schildknecht Magdalena 033 215 088
38. ORNITOLOŠKO DRUŠTVO „NAŠE PTICE“, kontakt osoba: Dražen Kotrošan, 033/899014;
061/356670
39. Centar za unapređenje i promociju civilnog društva „Nova Zora“ Sokolac, kontakt osoba:
Dragan Zoranović , 065/747191 ; e-mail: [email protected]
40. “Udruženje za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima“, Modriča, kontakt osoba:
Ljijana Jovanović, 065-451-427, 065-753-403
41. Udruženje građana Oštra Nula, Banja Luka, kontakt osoba: Dražena Lepir, 065/088-850; email: [email protected]
42. Udruzenje Roditelja cetvoro i vise djece „Roda“ Prijedor, kontakt osoba: Stupar Slavko
43. Rukometni klub-Rukometna škola „BSD“Grada Sarajeva, kontakt osoba: Bojan Mirkov,
061174230
44. Savez, udruženje penzionera –umirovljenika Tuzlanskog kantona, kontakt osoba: Meho
Srabović, kontakt osoba: Meho Srabović, 035-274-285
45. Srpski Omladinski Savez, Brčko, kontakt osoba: Boro Ristić, 065/621-617
46. Udruženje penzionera – umirovljenika Općine Gradačac, kontakt osobe: Hajrudin Imširović,
035-816-201, 061-289-808 [email protected]
47. UFFBiH (Udruženje/Udruga za fizioterapiju federacije BiH, Sarajevo, kontakt osoba:
Mirjana Dujmović, www.uffbih.ba, [email protected], mob. 066 909 218
48. Udruženje građana pogođenih ratnom štetom od 1991 do 1996 u BiH, Sarajevo, kontakt
osoba: Ante Vico, 033/624-517 [email protected]
49. Unija za održivi povratak i integracije u BiH, kontakt osoba: Dženan Mašeti, 033 239 604
50. Omladinski centar „Vermont“, Suzana Andrić, 049/218-524; 065/518-289
51. Udruženje Žena, Vitorija 99, Jajce, kontakt osoba: Senka Zulum, 030654204 mob 065751629
52. Udruženje „Vlašić planet života“,Travnik, kontakt osoba: 030 511 910
53. Fonacija „Krila nade“, kontakt osoba: Marija Sarić, 033 650 715, [email protected]
54. Udruženje žene ženama, kontakt osoba: Indira Mujić, 033 219 640
32
Dodatak 2: Upitnik o procjeni kapaciteta
PROCJENA KAPACITETA ČLANSKIH OCD U OBLASTI ZAGOVARANJA
Centar za promociju civilnog društva priprema izvještaj o procjeni zagovaračkih kapaciteta
organizacija baziranih na članstvu u BiH u okviru TACSO projekta. Molimo da, ukoliko je vaša
organizacija zasnovana na članstvu, upitnik ispod popunite i pošaljete na adresu:
[email protected] do petka, 20.5.2012. godine.
Definicije osnovnih pojmova koje su korištene za potrebe ovog upitnika:
Organizacije bazirane na članstvu su udruženja i asocijacije koje prvenstveno zastupaju
zajedničke interese svojih članova. Organizacije osiguravaju sredstva i rješenja u cilju
povećavanja produktivnosti svojih članova i pružanja kvalitetnijih usluga.
Javno zagovaranje se definira kao proces čija je svrha postizanje društvenih promjena. Ono
počinje od malih grupa koje dijele zabrinutost i inicijativu za promjenama oko određenog
problema i spremne su posvetiti vrijeme, svoju stručnost i raspoložive resurse da bi došli do
željene promjene. Zagovaranje se sastoji od niza aktivnosti koje se poduzimaju s ciljem
mijenjanja politike, prakse ili stavova. Promjene su različite i mogu se odnositi na mijenjanje
politike, zakonodavstva, državne strategije, ili čak na sveukupno stanovništvo. Tako da je
zagovaranje govorenje u nečije ime, kako bi se prevazišli zajednički i društveni problemi.
UPITNIK
Ime i prezime i pozicija ispitanika:
Naziv organizacije:
Sjedište:
33
Kontakti:
Broj zaposlenih:
Broj volontera:
Izjava o misiji:
Područje djelovanja:
1. Ekologija
2. Filantropija
3. Demokratizacija
4. Izbori
5. Ekonomija i poslovna klima
6. Društvena odgovornost preduzeća
7. Rodna ravnopravnost
8. Izbjeglice i raseljena lica
9. Javna politika
10. Kultura i umjetnost
11. Manjine
12. Međunarodni odnosi
13. Mediji
14. Mirovni rad/razoružanje
15. Mladi
16. Obrazovanje
17. Naučno-istraživački rad
18. Osobe sa posebnim potrebama
19. Poslovni i profesionalni sektor
20. Prava (potrošača, djece, boraca, itd.)
21. Razvoj lokalne zajednice
22. Razvoj NVO sektora
23. Religija
24. Socijalne i humanitarne usluge
25. Sport
26. Volonterstvo
27. Zastupanje
28. Zdravstvo
29. Ostalo (molimo da specificirate)
34
Klasifikacija prema organizacijskom članstvu
:
1. Profesionalna i strukovna udruženja (doktori, učtelji, poljoprivrednici, itd.)
2. Radnički sindikati
3. Religiozne ili duhovne grupe
4. Građanski pokreti
5. Kulturalne grupe ili udruženja (npr.umjetnost, muzika, film, teatar)
6. Organizacije za zaštitu ljudskih prava (manjine, potrošači, djeca, štediše i sl.)
7. Edukativne grupe (npr.udruženja roditelja – nastavnika…)
8. Zdravstvene grupe
9. Sportska udruženja
10. Omladinske grupe
11. Ženske grupe i organizacije
12. Humanitarne organizacije
13. Etničke grupe u zajednici
14. Organizacije za zaštitu okoline
15. Hobi organizacije (npr. klub skupljača markica, planinarska društva, ribarski klubovi
i sl.)
16. Organizacije proistekle iz rata
17. Udruženja izbjeglih i raseljenih
Ostalo
Nivo djelovanja:
a) međunarodni
b) državni
c) entitetski
d) kantonalni
e) opštinski
35
Članstvo u mreži
(navesti naziv mreže)
Skala za ocjenjivanje (značenje ocjena od 1 do 5)
1.
2.
3.
4.
5.
ne znam/nisam siguran/na
ne slažem se
mali dio izjave je tačan
djelimično se slažem
potpuno se slažem
A. ČLANSTVO
a. Svi članovi naše organizacije imaju svijest o značaju i ulozi
organizacije kao zagovarača njihovih interesa i potreba u odnosu na
institucije vlasti i druge institucije
1 2 3 4 5
b. Članovi su aktivno uključeni u odabir pitanja koje će organizacija
zagovarati (pitanja koje naša organizacija zagovara su aktuelna i bitna za 1 2 3 4 5
naše članove)
c. Članovi organizacije se uključuju u izradu strategije i implementaciju
zagovaračkih aktivnosti
1 2 3 4 5
d. U planiranju aktivnosti zagovaranja vodi se računa o ravnopravnosti
spolova.
1 2 3 4 5
B. UPRAVLJAČKA PRAKSA I STRUKTURA
1-Organizaciona struktura
a. U okviru naše organizacione strukture postoji definirana jedinica za
zagovaranje (sektor ili osoba za ovu oblast).
1 2 3 4 5
36
b. Imamo kapacitet da dizajniramo i implementiramo aktivnosti
zagovaranja (sektor zadužen za zagovaranje ili organizacija u cjelini)
c. Postoje utvrđene metode i procedure prikupljanja, analize, sinteze i
distribuiranja podataka o glavnim pitanjima zagovaranja (tehnički i
ljudski
1 2 3 4 5
1 2 3 4 5
kapaciteti)
C. STRATEGIJA ZAGOVARANJA
a. Članovi i osoblje organizacije su uključeni u identifikaciju problema,
izradu programa, implementaciju aktivnosti i evaluaciju.
b. Naša organizacija provodi zagovaračke aktivnosti na bazi napisane
strategije i akcionog plana
c. U stanju smo da napišemo policy paper (imamo kapacitet za
formuliranje dokumenta praktične politike zasnovanog na analizi
činjenica i podataka, odnosno da ponudimo alternativne mjere i
politike za rješavanje osnovnog pitanja zagovaranja)
1 2 3 4 5
1 2 3 4 5
1 2 3 4 5
d. Naša organizacija javno prezentira rezultate zagovaračkih aktivnosti u
formi izvještaja / publikacija.
1 2 3 4 5
e. Naša organizacija koristi pisanje pisama, ulične akcije, izjave za medije
1 2 3 4 5
i javne sastanke i druge metode radi uključivanja javnosti u naše
zagovaračke aktivnosti
f. Nakon uspješnog okončanja kampanje zagovaranja (usvajanja odluke,
zakona i sl.), aktivno smo uključeni u praćenje implementacije
zagovaranog rješenja
1 2 3 4 5
D-LJUDSKI RESURSI
Posjedujemo odgovarajuće istraživačke kapacitete u oblasti analize
javnih politika
a. Imamo plan edukacije osoblja i članova u oblasti zagovaranja, utvrđen 1 2 3 4 5
na osnovu prethodno definiranih potreba
b. Zadovoljni smo nivoom znanja našeg osoblja u oblasti planiranja,
1 2 3 4 5
provođenja, ocjenjivanja i praćenja zagovaračkog procesa.
1 2 3 4 5
c. Potrebna nam je dodatna edukacija u oblasti zagovaranja
37
E-FINANSIJSKI RESURSI
a. U godišnjim finansijskim planovima predviđamo sredstva
za zagovaračke aktivnosti
1 2 3 4 5
b. Imamo dugoročno osigurana sredstva za planiranje i provođenje
zagovaračkih aktivnosti.
1 2 3 4 5
c. Imamo plan prikupljanja sredstava za finansiranje zagovaračkih
aktivnosti
1 2 3 4 5
d. Naša organizacija ima potrebna znanja i vještine za efikasno
prikupljanje finansijskih sredstava
1 2 3 4 5
F-VANJSKA SARADNJA
a. Naša organizacija posjeduje razvijen sistem angažovanja konsultanata i 1 2 3 4 5
identificiranja partnera koji će doprinijeti uspješnosti zagovaranja.
b. U planiranju i provođenju zagovaračkih akcija koristimo se raznim
1 2 3 4 5
analizama, strategijama, studijama
c. U NVO sektoru postoji saradnja među NVO u planiranju i provođenju
kampanja zagovaranja
1 2 3 4 5
d. Aktivno uključujemo volontere u kampanje zagovaranja
1 2 3 4 5
e. Imamo kontakte i saradnju sa ključnim donosiocima odluka i sposobni
smo ih uključiti u dijalog
1 2 3 4 5
f. U određivanju tema naših zagovaračkih akcija veliku ulogu igraju
donatorski prioriteti
1 2 3 4 5
38
g. Sarađujemo sa poslovnim i vladinim sektorom u realizaciji kampanja
zagovaranja
1 2 3 4 5
h. Naša organizacija je poznata i mediji traže naše mišljenje i iskustvo u
vezi određenih pitanja
1 2 3 4 5
i. Postojeće okruženje je pogodno za zagovaračke aktivnosti
1 2 3 4 5
G-UMREŽAVANJE I IZGRADNJA KOALICIJA
a. Naša organizacija učestvuje u izgradnji koalicija i mreža kako bi lakše
zagovarala određena pitanja.
1 2 3 4 5
b. Naša organizacija promovira ideju umrežavanja i saradnje kao nužan
element efikasnog zagovaranja NVO
1 2 3 4 5
c. Naša organizacija uživa ugled kod predstavnika vlasti, biznisa,
1 2 3 4 5
donatora i javnosti uopšte, kao pouzdani izvor informacija znanja
i iskustava
d. Zadovoljni smo postojećim mogućnostima za institucionalni dijalog sa 1 2 3 4 5
predstavnicima vlasti
H-ODRŽIVOST
a. NVO posjeduje razvijene strategije za kratkoročni i dugoročni razvoj.
1 2 3 4 5
b.U planiranju i provođenju kampanja zagovaranja naša organizacija
koristi iskustva i naučene lekcije iz sličnih prethodnih kampanja
1 2 3 4 5
c. Naše zagovaračke aktivnosti su podržane od strane članova /onih čije
interese zagovaramo
d. Identifikovali smo stalne partnere (saveznike), na čiju saradnju
možemo računati u provođenju zagovaračkih aktivnosti (lokalne
institucije, poslovna zajednica, donatori, mediji, itd.)
1 2 3 4 5
1 2 3 4 5
HVALA!
39