Uskoro novi zakon o obrtu
Obrtnici više neće jamčiti
svojom ukupnom imovinom,
a nakon zatvaranja obrta
imat će pravo - na burzu
Luke i brodari
Pijesak se uvozi, plovni putovi
postaju sve neprohodniji, a
zabrana vađenja riječnog
pijeska i dalje je na snazi
Banke i EU fondovi
Još nismo spremni za skok sa
150 milijuna eura na gotovo
1,4 milijarde eura godišnje
koje nam se nude
s markova trga
Str. 8
aktualno
Str. 10
svijet financija
Str. 21
2008
2009
2010
2010 2011
2012
3 7 6 6
60
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
Utemeljen 1953.
Ponedjeljak, 25. veljače 2013.
Godina LIX / Broj 3766.
www.privredni.hr
1953
2013
privredni vjesnik
REZULTATI ATLANTIC GRUPE / ERICSSON NIKOLA TESLA / STANDARD GRAĐANA / STIL / REGIJA / SVIJET FINANCIJA
gospodarstvo Zagrebačke županije
NAGRIŽENI
krizom, ali
ipak u plusu
Na razini Županije, poduzetnici
su ostvarili ukupnu bruto dobit
od gotovo 780 milijuna kuna
>>4-5
N
EBAG
O
POS
L
PRIN info
EE
osi
on
work
Što d rope Net
u
E
e
is
rpr
Ente
poduzetnice stvaraju radna mjesta
Intervju: Branko Roglić
>> EEN, 3
>> 6-7
Trećina poduzeća u Hrvatskoj u vlasništvu je žena, a analize
pokazuju da se na žene odnosi 40 posto samozapošljavanja
U ovoj situaciji Hrvatsku se mora voditi kao tvrtku koja je
pred stečajem, kaže predsjednik Orbico Grupe
Tjedni gospodarski
TV magazin
SPTV
utorak
VTV Varaždin
četvrtak 12:00
srijeda
13:30 (REPRIZA)
19:10
VKTV Vinkovci
srijeda
22:00
četvrtak 17:00 (REPRIZA)
TV NOVA Pula
srijeda
21:30
subota
16:00 (REPRIZA)
SBTV Slavonski Brod
petak
21:15
TV ŠIBENIK
VOX Zadar
srijeda
21:30
četvrtak 15:30 (REPRIZA)
Poljoprivredna TV Požega
ponedjeljak 16:35
TV JADRAN Split
srijeda
00:00
ponedjeljak 23:45 (REPRIZA)
GTV ZADAR
četvrtak 21:30
nedjelja 22:30 (REPRIZA)
ponedjeljak 12:00 (REPRIZA)
ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)
SRCE TV Čakovec
četvrtak 21:45
petak
14:45 (REPRIZA)
TV ŠIBENIK
srijeda
21:00
nedjelja 22:30 (REPRIZA)
DUTV Dubrovnik
srijeda
20:15
subota
15:45 (REPRIZA)
Tjedni gospodarski razgovori
sptv
pet
pet
19:10
23:45 [R]
TV Nova Pula
sub
sri
VTV
sri
18:00
14:50 [R]
Poljoprivredna TV
Tv šibenik
VKTV Vinkovci
pet
sub
pon
TV ŠIBENIK
12:00
VOX zadar
pet
20:10
14:45 [R]
22:15 [R]
21:30
uto
sri
pon
uto
17:10
18:05 [R]
17:35
16:35 [R]
petak, 1. ozujka u 19.10 sati na
gost Slavko Švraka, najvec´i hrvatski pcelar, vlasnik tvrtke Medena, Virovitica
UVOD
www.privredni.hr
Broj 3766, 25. veljače 2013.
Za Vas tražimo odgovore > > [email protected]
Veljko Ostojić, ministar turizma:
Njemačka nam je strateško tržište
Partnerstvo
Ministarstva turizma s njemačkim
ADAC-om iznimno je
važno za hrvatski turizam.
Siguran sam da su i aktivnosti ADAC-a utjecale na
broj dolazaka njemačkih
turista protekle godine u
Hrvatsku, pa vjerujem da
će se naša uspješna suradnja nastaviti. Turisti koji su
lani posjetili našu zemlju ostvarili su 13 posto više noćenja nego 2011., dok su Nijemci zabilježili 24 posto
više noćenja. O prijateljstvu dviju zemalja govori i činjenica da će Hrvatska 2014. biti zemlja partner turističkog sajma F.re.e. u Münchenu što je jasan znak da je
Njemačka strateško tržište za hrvatski turizam.
Sandra Švaljek, Ekonomski institut:
Bolje rezati plaće, nego otpuštati
Bolje je, ako se već mora
smanjivati masa plaća, a
znamo da se mora, smanjivati plaću nego broj radnih
mjesta. No čini se da je i tih
tri posto relativno mali postotak i s obzirom na ukupno stanje u gospodarstvu
to će nešto pomoći, ali pitanje je hoće li moći stabilizirati situaciju u državnom
proračunu. Svaka mjera fiskalne konsolidacije, bilo da se
radi o mjerama na strani prihoda ili strani rashoda, ima
negativne efekte na gospodarski rast. U svakom slučaju,
onaj kome se smanji plaća trošit će manje i samim time
će u konačnici biti nešto manji bruto domaći proizvod.
Marijan Cesarik, zamjenik ministra
zdravlja:
Župani ometaju sanaciju bolnica
Situacija, što se tiče vlasništva, sliči pomalo Alajbegovoj slami. Svaki će
župan reći da je županija
vlasnik bolnice, ali neće ni
svojom ni imovinom županije odgovarati za njezino
funkcioniranje. I sad imate
situaciju u kojima se neki
župani opiru ulasku u sanaciju, ne shvaćajući da na taj
način ugrožavaju i pacijente i županiju. Županijski prihodi su ionako mali i županija ne može sanirati tolike dugove bolnica, a ako bolnica ne može otplaćivati svoje obveze, na kraju će ih ovrhom platiti županijski proračun.
Iz svega je vidljivo da župani nisu razumjeli svoju ulogu.
IMPRESUM
Glavni urednik: Darko Buković
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak,
Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,
Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković,
Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić,
Drago Živković
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?
Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,
financijski savjet?
3
pvinfo
G(h)ost komentator: dr. sc. Željko Požega, docent na
Ekonomskom fakultetu u Osijeku
Bez poslovnih stručnjaka
nema rezultata
Hrvatska državna poduzeća u priličnim su poslovnim problemima, ali
najbolji hrvatski menadžeri uz puno sreće možda ih mogu spasiti
N
ema tehnologije ili materijalnog bogatstva koje samo po sebi,
bez stručnih ljudi, nekoj
zajednici može osigurati stabilan i uspješan razvoj. A da bi se u svakom
segmentu djelatnosti došlo do takvih ljudi, nužan
je kvalitetano ustrojen sustav obrazovanja i selekcije. U Hrvatskoj se, nažalost, često čuje kako
nema dovoljno dobrih kadrova, odnosno ljudi koji
kvalitetno znaju upravljati poslovnim sustavima. Osobito onima koji
su većinski u javnom, državnom ili gradskom vlasništvu. Upravo od takvih se poduzeća danas
očekuje da budu svojevrsne lokomotive razvoja.
Nažalost, hrvatska državna poduzeća u priličnim
su poslovnim problemima, ali najbolji hrvatski
menadžeri uz puno sreće možda ih mogu spasiti. Međutim, onda na
djelo stupa hrvatski paradoks gdje vlast, ne samo
aktualna nego sve dosadašnje, na čelna mjesta stavlja neprovjerene,
ali “svoje” kadrove. Stara narodna izreka kaže stavi prave ljude na pravo mjesto. I, ma koliko ta
izreka može zvučati banalno i jednostavno, ona
je zapravo prilično točna
i - prema brojnim iskustvima - mnogima neostvariva.
Prvi je paradoks to
što politička opcija koja
osvoji vlast smatra kako
za nagradu ima pravo kadrovirati. I to je uobičajeno u zapadnim demokracijama. Međutim, nije
isto kadrovirati u nadzornim odborima i kadrovirati u upravama čiji je posao starteško i operativno
poslovanje. Može se razumjeti da politički pobjednici svoje ljude nagrade
tako da ih stave u nadzorni odbor, ali uprave moraju činiti najbolji stručni
ljudi. Prvi filter u selekciji
Izabiru se pogrešni
ljudi i onda se
očekuju dobri
rezultati. To nije
moguće
trebali bi biti natječaji čak
i tamo gdje nisu obvezujući. Zašto? Zato što u većem bazenu ima više riba
i mogućnost većeg izbora.
Dakle, vrlo se često pada
već na natječajima kao prvim i elementarnim razinama mogućnosti odabira.
Nakon toga bi trebalo slijediti – testiranje
kandidata. Toga najčešće
nema, uz kvaziobrazloženje nedostatka adekvatnih testova. Istovremeno,
znanost raspolaže s tisućama vrsnih psihologijskih testova za sva područja. Očito postoji strah
od objektivnih i struč-
nih testova jer oni mogu
u prvi plan izbaciti neželjenog kandidata. Zato se
kod nas najčešće cjelokupna selekcija svela na intervju. Taj oblik selekcije
je važan, ali intervju treba znati voditi, a ne odlučivati tzv. odokativnom
metodom. Cijeli proces
selekcije u Hrvatskoj je
banaliziran i sveden na
prikupljanje životopisa i
obavljanje nestručnih intervjua, a prave selekcije kadrova nema. Izabiru
se pogrešni ljudi i onda
se očekuju dobri rezultati. To nije moguće.
Stručna selekcija je
preduvjet, slijedi mukotrpan rad i tek se onda mogu
očekivati dobri rezultati.
Koristan je primjer jedne
poznate multinacionalne
kompanije koja je nedavno primala jednog čovjeka s područja pet država
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić
Tel: +385 1 4846 233, 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: [email protected]
Marketing i promocija:
Tel: +385 1 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: [email protected]
Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić
Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija:
Tel: +385 1 5600 000
E-mail: [email protected]
PV grafika: Stanislav Bohaček,
Tihomir Turčinović
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.
Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
Jugoistočne Europe koji
će biti menadžer tek za
nekoliko godina. Dakle,
rade planirano, više godina unaprijed. Najprije su
na sve ekonomske fakultete u tim državama uputili
dopis u kojem traže da im
se jave kvalitetni studenti
(prosjek ocjena iznad 4).
Zamislite koliki je to bazen potencijalnih kandidata iz pet zemalja. Nakon
javljanja, rade nekoliko
krugova testiranja i intervjua gdje od više tisuća
kandidata odabiru jednog
s kojim će raditi i nekoliko godina ga pripremati za
regionalnog menadžera.
To mora biti dobar rezultat. Tko u Hrvatskoj radi
na takav način?
Postoje dobri primjeri selekcije koji se primjenjuju u razvijenim
zemljama svijeta, ali se
tamo postupak stručne
i psihologijske selekcije provodi već od razine
predškolske dobi. Takav
sustavni pristup se nastavlja na svim razinama obrazovanja, te na
kraju u privredi i uopće
u radu. Istovremno, naše
se društvo bavi pitanjima
tipa zdravstvenog odgoja,
vjeronauka ili hoće li neki
studij trajati tri plus dvije ili četiri plus jednu godinu. Otprilike kao da je
netko obolio od karcinoma, a mi se bavimo liječenjem njegove prehlade.
Takav pristup ne može
donijeti dobre rezultate.
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631
Direktor: Nikola Baučić
Tajnica glavnog urednika i direktora:
Tel: +385 1 5600 001
Faks: +385 1 4846 656
E-mail: [email protected]
4
TEMA TJEDNA
( 26,8 mil kn
Alantic Grupa u 2012.
Prihod Atlantica
dosegnuo pet
milijardi kuna
Atlantic Grupa ostvarila je u 2012. godini ukupan prihod u iznosu od
pet milijardi kuna, što
u odnosu na 2011. predstavlja rast od 4,8 posto. EBITDA marža porasla je 14,9 posto na
575,1 milijun kuna, dok
je neto dobit veća za 18,5
posto i iznosi 55,2 milijuna kuna.
Hrvatsko tržište najveće
je
pojedinačno
Atlanticovo tržište s udjelom u ukupnoj prodaji od
26,6 posto, a slijedi Srbija
sa 24,9, Slovenija sa 13,2,
BiH sa 7,6 posto, ostala
regionalna tržišta sa 6,4
posto te zapadnoeuropska
tržišta sa 7,3 posto. Tržište
Rusije i ZND-a s udjelom
od pet posto bilježi najve-
ći rast, od 31,4 posto. Vlastite robne marke Atlantic
Grupe sudjeluju u prodaji sa 72 posto, distribucija
robnih marki principala sa
15,9 posto, ljekarnički lanac Farmacia sa 6,1 posto,
dok proizvodi koje Atlantic Grupa proizvodi kao
privatne robne marke za
druge kompanije čine šest
posto prodaje.
Atlantic je u zadnjem
kvartalu refinancirao postojeće kreditne obveze,
uz nižu kamatu i produljenu ročnost. Novi kredit
u iznosu od 307 milijuna
eura odobrile su EBRD i
Međunarodna financijska
korporacija te četiri komercijalne banke (Raiffeisen Bank, Unicredit Bank,
Erste Bank i Sberbank).
“Iznimno smo zadovoljni rezultatima u 2012. jer
smo ispunili očekivanja te
ostvarili organski rast prihoda uz poboljšanje profitabilnosti”, izjavio je
Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe. (I.V.)
Državni zavod za statistiku
Najveća nezaposlenost
u 10 godina
U Hrvatskoj je u siječnju, prema podacima
Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane
nezaposlenosti dosegnula
21,9 posto, najvišu razinu u više od 10 godina.
No kako se uočava u
analizi HUP Trend Hrvatske udruge poslodavaca, podaci o kretanju broja nezaposlenih pokazuju
da je u rast od 11,26 posto
u odnosu na isto razdoblje prethodne godine bio
niži nego u prosincu, što
bi moglo predstavljati naznaku blagog usporavanja
rasta nezaposlenosti, iako
je prerano za ocjenu je li
Hrvatska u tom kontekstu dotaknula (drugo) dno
krize. Blagi razlog za optimizam daje podatak da
je u siječnju iz evidencije
HZZ-a na temelju zasnivanja radnog odnosa izaš-
lo 13.250 osoba, što je 63
posto više nego u siječnju
2012. Prema privremenim
dnevnim podacima HZZa, u Hrvatskoj je 21. veljače 2013. bio 374.531 nezaposleni. U odnosu na
kraj siječnja to je bio porast od 2528 osoba, što je
manje nego u ranijim mjesecima. U prosincu je stopa nezaposlenosti iznosila
21,1 posto, a njen daljnji
rast bio je očekivan, nakon što je nedavno HZZ
izvijestio da je krajem siječnja bilo registrirano
oko 372.000 nezaposlenih, što je 3,8 posto više
nego mjesec dana ranije.
(I.V.)
Privredni vjesnik
Broj 3766, 25. veljače 2013.
Zagrebačka županija osigurala za poticanje poduzetništva
Susret gospodarstvenika Zagrebačke županije
Hrvatsko gospodar
je da se suoči s kri
Fiskalna konsolidacija lani se temeljila uglavnom na poboljšanoj naplati poreza i
očekivane racionalizacije na rashodnoj strani. Ipak, na razini Županije, poduzetnici
od gotovo 780 milijuna kuna
Boris Odorčić
[email protected]
N
akon tri uzastopna kvartala hrvatski BDP je
prestao padati tek u trećem tromjesečju 2012.
godine.
Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog
instituta Zagreb, kaže
kako su negativnoj gospodarskoj aktivnosti ponajprije pridonijeli suzdržana
i manja osobna potrošnja
te niska razina investicija.
“BDP je u tom kvartalu bio
tek nešto malo viši nego u
2005. godini. To je kao da
se osam godina nismo pomaknuli s mjesta”, ističe Sandra Švaljek dodavši
kako je blagi pozitivan doprinos dala jača inozemna
potražnja za domaćim proizvodima.
Nakon oporavka u drugom tromjesečju, industrijska proizvodnja smanjivala se u drugom dijelu
godine te je u cijeloj 2012.
bila na značajno nižoj razini nego u 2011. K tomu,
nastavljen je pad građevinske aktivnosti. “Ni početkom ove godine ne možemo očekivati ništa bolje”,
naglasila je Sandra Švaljek
na 11. susretu gospodarstvenika s područja Zagrebačke županije.
Na tržištu rada, nastavila je ocjenjujući gospodarsko stanje u nas, i
dalje prevladaju negativni trendovi, a u posljednjem kvartalu lani ubrzao
se pad broja zaposlenih.
“U Hrvatskoj je izgublje-
no mnogo radnih mjesta i
to je naročito nepovoljna i
zabrinjavajuća vijest. Jedini amortizer u tome bio je
javni sektor”, napomenula je.
Plaće su lani nominalno stagnirale, a realno su
bile oko četiri posto (koliko i inflacija) manje nego
u 2011. godini.
Fiskalni deficit se u
2012. smanjio u odnosu na
2011. godinu. Međutim, fiskalna konsolidacija temeljila se uglavnom na poboljšanoj naplati poreza i
povećanju fiskalnog opterećenja, dok istodobno nije
bilo očekivane racionalizacije na rashodnoj strani. Sandra Švaljek također smatra kako se porezna
politika ne bi smjela tako
često mijenjati jer to nije
dobro, a slično je i u zdravstvu. “Što se stvari više mijenjaju, one sve više ostaju iste. Dakle, zdravstveni
sektor i dalje je zapušten”,
tvrdi ona.
Pliva i IKEA
Važno je naglasiti kako je
od 2000. do 2008. prosječna stopa gospodarskog rasta u Hrvatskoj iznosila 4,1
posto, što je bilo više od
prosjeka u Europskoj uniji,
ali niže nego u novim članicama poput Slovačke, Češke i Slovenije. “To se preokrenulo u razdoblju krize i
te su stope sada prosječno
niže nego u EU-u. Hrvatsko
gospodarstvo preslabo je
da se suoči s krizom i nema
dovoljno znakova koji bi
ukazali na rast u ovoj godini. Rastu se nadam u 2014.
Uspješni zagrebački poduzetnici
U prvih devet mjeseci 2012. godine, prema zadnjim podacima
Financijske agencije, poduzetnici s područja Zagrebačke županije
uspješno su poslovali jer su im prihodi vrijednosno bili veći od rashoda.
Na razini Županije tako je ostvarena
bruto dobit od gotovo 780 milijuna
kuna, što je bilo za osam posto više u
odnosu na isto razdoblje u 2011. godini. Ukupni ostvareni prihodi za tri
posto su veći, a broj zaposlenih bio je
za 4,7 posto veći u odnosu na konac
rujna 2011. godine. Prosječna mjesečna neto
plaća po zaposlenom
radniku kod poduzetnika za prvih devet mjeseci 2012. godine iznosila je 4659 kuna i bila
jedan posto veća u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Po ovom
pokazatelju Zagrebačka
županija je treća, iza Istarske županije i Grada Zagre-
ba, ističe župan Zagrebačke županije
Stjepan Kožić.
Nedavno predstavljeno Izvješće o stanju u prostoru Hrvatske za 2012., prema socijalno-gospodarskoj strukturi, svrstava Zagrebačku županiju u
treću skupinu s indeksom razvijenosti između 100 i 125 posto. “Indeks
Zagrebačke županije je 123 posto te
nas svega dva postotna boda dijele
od ulaska u četvrtu skupinu u kojoj su
Zagreb, Istarska te Primorsko-goranska županija”, kaže župan.
5
www.privredni.hr
Broj 3766, 25. veljače 2013.
( 21 mil kn
osiguran za povlačenje sredstava iz EU fondova
( 126,9 mil kn
neto dobit Ericssona Nikola Tesla
Ericsson Nikola Tesla u snažnom uzletu
stvo preslabo
zom
povećanju fiskalnog opterećenja, dok istodobno nije bilo
su ukupno gledajući uspješno poslovali ostvarivši bruto dobit
godini, ali ne od tri ili četiri
posto na koji smo bili navikli prije krize”, smatra ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb dodavši kako
učinci od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji neće
biti vidljivi u kratkom, već
srednjem i duljem roku. “S
druge strane, možemo oče-
Dobar posao u Rusiji
donio rekordni prihod
Na tržištima koja pokriva korporacija ENT, hrvatska je
članica povećala prihode za 14 posto, na 552 milijuna
kuna, što svjedoči o jakoj poziciji hrvatskih stručnjaka
Drago Živković
[email protected]
U
Porezna politika ne
bi se smjela često
mijenjati jer to nije
dobro, kaže Sandra
Švaljek
Selu, Logističkog centra
u Jastrebarskom, Tvornice papira Violeta u Svetom
Ivanu Zelini, novog pogona PIK-a u Vrbovcu te proizvodno-poslovnog objekta PIP-a u zoni Pisarovina.
kivati dobre turističke rezultate te pojačano zanimanje stranih ulagača”, kaže
ona.
Župan Zagrebačke
županije Stjepan Kožić
istaknuo je kako se trenutačno dvije najveće investicije u Hrvatskoj događaju upravo u ovoj županiji.
To su proizvodni pogon
Plive u Savskom Marofu
te Poslovni centar IKEAe u Rugvici. Kožić je podsjetio i na mnogobrojne
investicije realizirane u poduzetničkim zonama na
području Županije poput
Tvornice Eurocable u Jakovlju, Trgovačkog centra West Gate u Zaprešiću, Cargo centra u Dugom
Potpore za
poduzetnike
Župan Kožić je naglasio kako u županijskom
proračunu za 2013. godinu ukupno najveće iznose čine različite i brojne
mjere potpora namijenjene povećanju konkurentske sposobnosti poduzetnika i poljoprivrednika, kao
i stvaranju prostornih, infrastrukturnih i institucionalnih uvjeta za realizaciju ulagačkih projekata na
području Zagrebačke županije. Tako su za male i
srednje poduzetnike predviđene dvije kreditne linije,
jamstva za kredite te bespovratne potpore i subvencije. I dalje će se sufinan-
cirati razvoj poduzetničkih
zona, razvoj turizma, programi energetske učinkovitosti, različite edukacije
kojima se nastoji povećati zapošljavanje. Za spomenute, ali i mnoge druge
programe i mjere, Zagrebačka županija je osigurala 26,8 milijuna kuna. Ove
godine Županija je, jedina
u Hrvatskoj, osigurala i 21
milijun kuna za izradu dokumentacije za povlačenje
sredstava iz EU fondova.
K tomu, u poljoprivredi i ruralnom razvitku u
2013. dodjeljivat će se bespovratna sredstava za subvencije i potpore kapitalnim ulaganjima. Sredstva
su osigurana i za donacije
u poljoprivredi, lovstvo,
izgradnju i uređenje infrastrukture na ruralnim
područjima, kao i razvojne projekte. Za ulaganja u
poljoprivredi u ovoj godini osigurano je više od 21
milijun kuna.
ovim recesijskim vremenima rijetke su
kompanije koje ostvare dvoznamenkasti porast prihoda, a kamoli
one kojima je porast veći
od 50 posto. Uspjelo je
Nerealno je
očekivati da
se ugovor
poput onoga s
Rostelecomom
dogodi svake
godine
to Ericssonu Nikola Tesla, koji je u 2012. godini ostvario ukupne prihode od 1,91 milijardu kuna,
čak 748 milijuna kuna
više nego 2011. Ipak, gotovo sav porast prihoda
rezultat je jednog jedinog
ugovora, onoga s ruskim
Rostelecomom, potpisanog sredinom prošle godine i vrijednog oko 100
milijuna eura. Snažan rast
prihoda doveo je i do visokog rasta neto dobiti, koja je skočila za 353
posto, na 126,9 milijuna kuna, pa će i dividenda biti izdašna: prema pri-
jedlogu Uprave, koji je
prihvatio Nadzorni odbor,
20 kuna po redovnoj dionici, odnosno 150 kuna po
izvanrednoj dionici. Zbog
ugovora s Rostelecomom,
udjel izvoza u prihodima Ericssona Nikola Tesla porastao je na čak 86
posto, a udjel Ericssona u ukupnom hrvatskom
izvozu u Rusiju premašio
je jednu trećinu. Na domaćem tržištu ostvaren
je prihod od 268,1 milijun kuna, što je dva posto
više nego lani. Glavni kupac bio je Vipnet, kojemu
je isporučena nova radijska transmisijska mreža
za 3G i 4G tehnologiju, te
je nastavljena modernizacija jezgrene mreže.
Pad u regiji
T-HT-u je Ericsson isporučio opremu za mrežu
nove generacije i širenje
širokopojasnog interneta, dok je s Tele2 nastavljena suradnja na povećanju brzine i pokrivenosti
uslugama mobilnog interneta. Na tržištima u regiji ostvaren je pad prihoda od 24 posto, na
204,9 milijuna kuna, što
u Ericssonu tumače produbljivanjem recesije i
nestabilnom političkom
situacijom. Ipak, s ko-
sovskim operatorom Ipkomom potpisan je ugovor o nadogradnji mreže,
s HT-om Mostar ugovoreno je proširenje mobilne mreže, a s BH Telecomom proširenje i mobilne
i fiksne mreže. Na tržištima koja pokriva korporacija Ericsson, hrvatska je
članica korporacije povećala prihode za 14 posto, na 552 milijuna kuna,
što svjedoči o jakoj poziciji u korporaciji i inovacijskom potencijalu hrvatskih stručnjaka, ističe
predsjednica
Uprave
Gordana Kovačević. U
ovoj godini ona očekuje
nastavak ekonomske neizvjesnosti i zaoštravanje
poslovnih izazova. “Nerealno je očekivati da se
ugovor poput onoga s Rostelecomom dogodi svake godine. Stoga je stalna
prilagodba tehnološkim
i tržišnim uvjetima, kao
i odgovorno upravljanje
rizicima, u središtu naše
pozornosti. I dalje ćemo
razvijati partnerske odnose s kupcima te koristiti tehnološko vodstvo,
kompetencije i znanje naših zaposlenika kao značajnu prednost u odnosu prema konkurenciji”,
istaknula je Gordana Kovačević.
6
INTERVJU
Dani komunikacija
Spojeni IdejaX i Effie
Hrvatsko
udruženje
društava za tržišno komuniciranje
(HURA)
i hrvatska podružnica
Europskog udruženja
digitalnog i interaktivnog marketinga (IAB)
predstavili su prošli tjedan Dane komunikacija,
nacionalni festival marketinških komunikacija,
koji će se održati u Rovinju, u hotelu Lone, od
16. do 19. svibnja 2013.
Dani
komunikacija objedinjuju dosadašnje manifestacije IdejaX
i Effie u jedno događanje
na kojem se promoviraju
najbolji marketinški projekti u proteklom razdoblju i razmjenjuju iskustva
o ulozi klasičnog i digitalnog oglašavanja u kreiranju poslovnih rješenja za
razvoj gospodarstva.
Dani komunikacija u
svom trodnevnom festivalskom programu nude
brojna predavanja vrhunskih domaćih i stranih stručnjaka iz područja klasičnog i digitalnog
oglašavanja. Jedan od
predavača je i Faris Yakob, nagrađivani strateg
i kreativni direktor, kojeg
je Clios proglasio jednim
od 50 najboljih kreativaca na svijetu, a Fast Company jednim od 10 suvremenih Mad Mena.
Osim
predavanja,
dnevni program će uključivati radionice i rasprave na teme relevantne za
struku, ali i društvo u cjelini. Na kraju svakog festivalskog dana organizirane su večernje dodjele
prestižnih nagrada: Effie
za najučinkovitije marketinške kampanje, X za
najkreativnije radove realizirane u svim vrstama
medija, MIXX za najkreativnije i najučinkovitije
radove u online oglašavanju, te studentske nagrade
IdejaXica. (I.V.)
*vijesti
Rastao izvoz struje i
derivata
U prosincu je iz Hrvatske
izvezeno 259 gigavatsati
električne energije što je
107 gigavatsati više nego
u prosincu 2011. godine,
objavio je Državni zavod
za statistiku. Izvezeno je i
122.000 tona naftnih derivata prerađenih u domaćim rafinerijama. To je za
28.000 tona više nego u
prosincu 2011. U okviru
izvoza derivata porastao
je izvoz dizelskog goriva,
sa 35.000 na 43.000 tona.
U rafinerijama je prerađeno 210.000 tona nafte,
7000 tona manje nego u
prosincu 2011.
Održana škola eko
vožnje
Oko 40 polaznika prošlo
je školu eko vožnje koju
organizira Škola za cestovni promet Zagreb sa
školama partnerima. Pravilnim upravljanjem vozilima u eko vožnji, tvrtka koja raspolaže voznim
parkom od 10 teretnih
motornih vozila, koja zajedno godišnje prijeđu u
prosjeku milijun kilometara, može uštedjeti i do
600.000 kuna godišnje.
Projekt učenja eko vožnje vrijedan je 1,2 milijuna kuna, od čega Europska unija financira 88,13
posto.
U Cinestaru 18,5
milijuna posjetitelja
Tvrtka Blitz-Cinestar proslavlja 10 godina djelovanja u Hrvatskoj. Kroz
dvorane u njezinih 11 multipleksa prošlo je 18,5 milijuna posjetitelja. Održano je 900.000 projekcija,
a premijerno je prikazano 1500 filmova. S jednim multipleksom u Bosni
i Hercegovini, Blitz-Cinestar ima ukupno 79 dvorana i 13.860 sjedala. Prvi
Cinestarov multipleks bio
je otvoren u zagrebačkom
Branimir centru.
Privredni vjesnik
Broj 3766, 25. veljače 2013.
( između 820 i 840 mil €
promet Orbica u 2012.
Branko Roglić, predsjednik Orbico Grupe
U ovoj situaciji Hr
voditi kao tvrtku
Prihode možemo povećati dovođenjem investitora, a troškove možemo smanjiti sa
potrošnje i realnog sektora nego i loša administracija, a kada se tome pridoda koru
Jozo Vrdoljak
[email protected]
S
Brankom Roglićem, predsjednikom Orbico
Grupe, razgovarali smo o
stanju u gospodarstvu te o
planovima njegovih tvrtki koje posluju u 17 zemalja. Roglić je ostvarenu
dobit ulagao u poslovanje
ili proizvodnju, a njegove tvrtke nikada nisu bile
blokirane.
Kakva je bila prošla poslovna godina? Otvorili
ste nova tržišta...
- Iako još nismo zbrojili rezultate poslovanja,
mogu reći kako je Orbico Grupa imala promet
između 820 i 840 milijuna eura. U te rezultate ne
ubrajamo četiri nova tržišta koja smo otvorili u
prošloj godini: Mađarsku,
Češku, Slovačku i Poljsku. U tijeku je restrukturiranje tvrtki u ove četiri države. Godinu prije
otvorili smo njemačko i
austrijsko tržište. S tim
sam jako zadovoljan jer
smo u Njemačkoj imali dobit od 1,5 milijuna
eura. Uveli smo i neke
nove brendove tako da
ove godine očekujemo
promet veći od 900 milijuna eura.
Koja je karakteristika
hrvatskog tržišta?
- Hrvatsko tržište je najproblematičnije što se
tiče naplate. Doduše, dio
problema u Hrvatskoj
nastao je zato što smo iz
Hrvatske pokrivali rupe
koje smo zatekli u Mađarskoj. Preuzimanjem
tvrtke u Mađarskoj otkrili smo da potpisana bilanca ne odgovara stvarnoj, a tvrtka je i
kadrovski bila krivo posložena. Pored proble-
Korupciju smo
načeli, ali je nismo
sveli u normalne
okvire
ma naplate, poslovanje
u Hrvatskoj je opterećeno višom razinom PDV-a
i ostalih parafiskalnih i
fiskalnih nameta. Inače,
u ovoj godini sam postao
potpuni vlasnik Orbica Zagreb koji je majka
svim ostalim tvrtkama iz
Orbico Grupe. Izuzetak
su naše tvrtke u Sloveniji i Bosni i Hercegovini.
Ipak, unatoč krizi na nekim tržištima imamo izuzetne rezultate. U Bugarskoj, Sloveniji, Bosni i
Hercegovini te Moldaviji ostvarili smo veći profit od planiranog, u Njemačkoj imamo odličan
profit u odnosu na promet...
Planirate li nove investicije u ovoj godini?
- U ovoj godini planiramo dovršiti investicije na
ova četiri tržišta. Unatoč tome što već imamo
konsolidiranu bilancu,
radimo na konsolidaciji svih naših tvrtki jer se
tu može dosta toga napraviti, kako unutar Orbico Grupe, tako i kod
poslovnih banaka. Inače,
Orbico Grupa je minimalno zadužena. Uključujući investicije u ove
četiri države naše zaduženje ne prelazi 13 posto
prometa grupacije. Naš
je cilj da nam maksimalna zaduženost bude četiri godišnje dobiti te da u
poslu sudjelujemo sa 50
posto vlastitog kapitala.
To je naš cilj od kojeg ni
u ovom trenutku nismo
daleko. Uostalom, to su
parametri koje imaju najzdravije svjetske tvrtke.
Kakvim su se pokazali
hrvatski menadžeri?
- Pojednostavio bih i rekao da su naši menadžeri dobri u dobrim okvi-
rima, te da kod nas treba
nadzirati menadžere. Ne
treba smetnuti s uma da
smo dugo bili u socijalizmu gdje su menadžeri mislili da trebaju doći
na posao i da su na taj način svoje odradili. Mlađe menadžere su odgajali mentori iz tih vremena.
Danas je takvo vrijeme
da se posao mora stalno
unapređivati. Pojednostavljeno, to znači da sa
što manje troška ostvarite što bolji rezultat. U
Hrvatskoj su najuspješnije tvrtke one koje imaju strane vlasnike ili su u
vlasništvu Hrvata koji su
došli s određenim znanjem iz inozemstva i koji
imaju viziju poslovanja.
7
www.privredni.hr
Broj 3766, 25. veljače 2013.
( više od 900 mil € ( oko 13% prometa grupacije
očekivani promet ove godine
zaduženje Orbica uključujući investicije u 4 države
vatsku se mora
pred stečajem
mo rezanjem javne potrošnje. Na putu prema gospodarskom oporavku ne stoji samo neravnoteža između javne
pcija, koja je sveprisutna, onda smo u lošoj situaciji
Žarko Basic/ PIXSELL
Što za Orbico donosi
ulazak u EU?
- Ulaskom Hrvatske u
EU predstoji nam konsolidacija posla. Kako će
nam to postati domaće tržište, imamo mogućnost
racionalnijeg poslovanja
te ostvariti puno ušteda,
što će nam se pozitivno
odraziti na rezultate poslovanja. Mađarsko tržište, umjesto iz skladišta
u Mađarskoj, opskrbljivat ćemo iz Ivanić-Grada.
Doći će i do integriranja
nekih tvrtki unutar sustava Orbico.
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju trebao bi donijeti promjenu. Kod nas
će doći poduzetnici koji
su generacijama razvijali svoj posao, koji imaju
kapital, čvrsto su na zemlji i točno znaju što treba
napraviti u kojem trenutku. Sigurno je da će takvi
iskoristiti hrvatske kom-
parativne prednosti kojih
ima puno. Znat će uspostaviti profitabilno poslovanje svojih tvrtki u Hrvatskoj. Ulazak u EU bit
će velika prigoda za ozbiljne investitore izvana
koji ne samo da će investirati, nego će donijeti i novi kvalitetan model
poslovanja.
Je li turizam naša najveća komparativna prednost?
- Turizam je definitivno naša najveća prednost.
Naravno da imamo i druge komparativne prednosti. To je svakako kamen
koji smo krivom privatizacijom totalno upropastili. Imamo drvo gdje se
moramo malo više posvetiti dizajnu. Zatim, imamo neiskorištenu Slavoniju koja nije samo žitnica
nego tamo treba razviti i
druge poljoprivredne kulture kao temelj za proizvode koje ćemo izvoziti i plasirati kroz turizam.
Siguran sam da će Slovenija ratificirati hrvatski pristupni ugovor
Kako kao počasni slovenski konzul gledate na prijepor oko Ljubljanske banke?
- Taj spor sam nastojao uvijek gledati realno. Njega treba gledati na dvije razine. Pokazalo se da osim štednje hrvatskih građana postoji i potraživanje Banke prema hrvatskim
tvrtkama. Druga razina je ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Pouzdano znam da većina
slovenskih građana želi ulazak Hrvatske u EU. Potraživanje Ljubljanske banke prema hrvatskim tvrtkama i dug prema hrvatskim građanima treba promatrati također s dvije razine jer su građani svoju štednju povjerili banci. Siguran sam da će Slovenija ratificirati
hrvatski pristupni ugovor i da se ovi sporovi ne smiju spustiti na razinu da dvije prijateljske države zahlade svoje odnose njegovane stoljećima.
Što učiniti kako u turizmu ne bi bila izražena visoka sezonalnost?
Kako produljiti sezonu?
- Mišljenja sam da to zna
ministar turizma Ostojić
i da je povukao nekoliko vrlo kvalitetnih poteza. Ova Strategija razvoja turizma je jako dobro
napravljena. Svi moramo
raditi na tome da smišljamo nove turističke
proizvode. Moramo postati ljubazniji te paziti da ogroman ponos koji
imaju građani Hrvatske
ne pretočimo u osornost
prema gostu. Recimo,
kada dođete u talijanski
restoran, oduševite se činjenicom kako oni prepoznaju osobu od koje
žive. A Hrvati se ponašaju kao vlasnici, i to nas
je koštalo i dovelo do
pozicije u kojoj se sada
nalazimo. Kod nas svi
voze luksuzne automobile, a vani se točno zna
tko ima uporište za takvo
što. Ni u poslu niti u svakodnevnom životu nemamo skromnosti ni racionalnosti. Hrvatska je
destinacija za tri ili četiri zvjezdice i takve hotele treba graditi. Trebamo
napraviti nešto kako bismo privukli goste starije životne dobi, odnosno
umirovljenike.
Kako komentirate pad
kreditnog
rejtinga?
Hoće li biti skuplja cijena kapitala?
- Zbog pada kreditnog
rejtinga nećemo mnogo
skuplje plaćati cijenu kapitala i to je jedino dobro
u tome. Međutim, njegov
pad je jako loš pokazatelj
i loša poruka. Pojednostavljeno, to znači da moramo povući vrlo oštre
rezove što se tiče javne
potrošnje jer dosadašnji
rezovi nisu ni približno
dovoljni. Državu se mora
voditi odgovorno kao
tvrtku. U ovoj situaciji
Hrvatsku se mora voditi kao tvrtku koja je pred
stečajem, što znači da je
nužno rezati troškove i da
se mora nastojati povećati promet. Rezanje troškova znači rezanje javne potrošnje. Žao mi je
što će dio krasnih ljudi i
radnika u Hrvatskoj ostati bez dijela plaće. Međutim, u ovom trenutku
mora se voditi računa o
opstojnosti hrvatske države. Stoga mi nisu jasne
Investitori nemaju
povjerenja u naš
pravosudni sustav
reakcije onih koji za pet
ili 10 posto dohotka dovode u pitanje funkcioniranje cijelog sustava.
Što napraviti?
- Ako se proračun ne stabilizira, sve će doći u pitanje. Prihode možemo
povećati dovođenjem investitora, a troškove možemo smanjiti samo rezanjem javne potrošnje.
Na putu prema gospodarskom oporavku ne stoji
samo neravnoteža između javne potrošnje i realnog sektora nego i loša
administracija, a kada se
tome pridoda korupcija,
koja je sveprisutna, onda
smo u lošoj situaciji. Korupciju smo načeli, ali je
nismo sveli u normalne
okvire. To je ono što odbija investitore. Isto tako,
investitori nemaju povjerenja u naš pravosudni sustav. Ukratko, nisam siguran da se u ovom
trenutku puno može napraviti u dijelu podizanja prihoda, ali se mora
dosta napraviti u rezanju
troškova kako bi se uspostavila ravnoteža između
javne potrošnje i realnog
gospodarstva. Uostalom,
na to nas svi i upozoravaju. Možda će netko reći
da je meni lako pričati jer
nisam ugrožen, ali je činjenica da sam uvijek vodio računa o sigurnosti
svojih zaposlenika i moje
tvrtke nisu nikada bile u
blokadi.
Koji je problem ove vlade u privlačenju investicija?
- Mislim da su zatekli
veće probleme nego što
su očekivali i da se iz tog
razloga nalaze u vremenskoj stisci. Kako bi pokrenuli sustav, vuku poteze brže nego što bi
trebali. Zbog toga rade i
greške. Nisam siguran da
je podizanje stope PDV-a
bilo najsretnije rješenje.
Smatram da bi po zadržanoj stopi bilo više prometa i prihoda u proračunu.
Postavljanje porezne skale je složen i dugotrajan
proces i ne može se napraviti preko noći.
8
S MARKOVA TRGA
Privredni vjesnik
Broj 3766, 25. veljače 2013.
( više od 83.000 ( 10 plaća godišnje
obrtnika registrirano u Hrvatskoj
može iznositi prihod od domaće radinosti
Uskoro novi zakon o obrtu
Obrtnici više neće jamčiti
svojom imovinom
Prema zakonskom prijedlogu vlasnik bi nakon zatvaranja obrta trebao ostvarivati sva prava iz radnog odnosa, što
znači da će imati pravo na novčanu naknadu za nezaposlene osobe
Sanja Plješa
[email protected]
K
ako bi se stvorili uvjeti da
obrtnici budu
ravnopravni ostalim gospodarskim subjektima, na
inicijativu Ministarstva
poduzetništva i obrta te
Hrvatske obrtničke komore napravljen je prijedlog
novog zakona o obrtu. Nakon dvadesetodnevne javne rasprave te nakon što
ga usvoje Vlada i Sabor,
taj bi zakon trebao ugledati svjetlo dana u travnju ove godine, najavio
je Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta, na prošlotjednoj konferenciji za novinare. Dodao
je kako je cilj novog zakona obrtnicima omogućiti kvalitetniji rad, ali i zadržati tradiciju obrtništva
u našoj zemlji. Najvažnija novina zakona je zaštita obrtnika od ovrhe, i to
tako da se ovrha ne može
provesti na nekretnini u
kojoj obrtnik i osobe koje
uzdržava stanuju. Isto
tako, ovrha se neće moći
provesti ni na prostoru u
kojem se obavlja obrt. To
se drastično razlikuje od
odredbi važećeg Zakona
o obrtu prema kojima je
moguće ovršiti cjelokupnu imovinu obrtnika.
Novim zakonom o
obrtu uvest će se i institut
prijenosa obrta, što znači da vlasnik obrta još za
svoga života može prenijeti vlasništvo na bračnog
partnera i srodnike, što se
do sada nije moglo. Prema zakonskom prijedlogu
vlasnik bi nakon zatvaranja obrta trebao ostvarivati sva prava iz radnog odnosa, što znači da će imati
pravo na novčanu naknadu
za nezaposlene osobe.
Neposredan izbor
predsjednika HOK-a
Ministar Maras je najavio
i reformu sustava HOK-a,
pa će se shodno tome uvesti jedinstvena stopa komorskog doprinosa. Isto
tako, više od 83.000 obrtnika registriranih u Hrvatskoj neposredno će bira-
lja pozicija obrta u gospodarstvu. Prema prijedlogu novog zakona o obrtu,
Obrtnici će moći
obavljati domaću
radinost bez
ograničenja
HOK protiv neposrednog izbora i domaće radinosti
Neposredan izbor čelnika HOK-a samo je privid demokracije i dovest će do dominacije velikih županijskih komora nad malima. Podnošenje izvješća o radu Hrvatskom saboru neprihvatljivo je jer HOK ne dobiva novac iz proračuna. Domaća radinost i sporedno zanimanje
pretvorit će se u nelojalnu konkurenciju koju nitko ne može kontrolirati, a rješenje po kojem se obrtnika štiti samo od ovrhe nekretnine u kojoj stanuje nije dovoljno dobro jer je ranije obećano da će i djedovina biti zaštićena. Ključne su to primjedbe predsjednika HOK-a
Dragutina Ranogajca na Nacrt prijedloga zakona o obrtu. Ipak, u HOK-u su nekim promjenama zadovoljni, posebno reguliranjem njihove ovlasti u obrazovanju i uvođenjem naknade
za nezaposlene obrtnike, a prihvatljiv im je i iznos članarine (88 kuna mjesečno). HOK je
2012. imao proračun od 28 milijuna kuna, a sa županijskim komorama i udruženjima ubire između 70 i 80 milijuna kuna. (D.Ž.)
ti predsjednika županijskih
komora, ali i predsjednika HOK-a. Vlasnici sezonskih obrta plaćat će
komorski doprinos samo
za vrijeme trajanja sezonskog obrta. Jednom godišnje predsjednik HOK-a
podnosit će izvješće o radu
HOK-a Hrvatskom saboru.
Na taj će se način, kako je
rekao Maras, ostvariti bo-
pravna osoba koja obavlja
djelatnost “na obrtnički način” automatski će biti član
HOK-a ako želi provoditi
program naukovanja.
Obrtnici će, nakon
usvajanja novog zakona,
moći obavljati domaću radinost bez ograničenja što
je posebice važno za umirovljenike koji se žele aktivirati i osigurati dodatni
prihod. No, taj prihod godišnje može maksimalno
iznositi do 10 prosječnih
bruto plaća. Prema prijedlogu zakona, na kraju obrazovanja za obrtnička zanimanja polagat će se samo
pomoćnički ispit kao završni rad. Tako će se provjeravati stečene kompetencije i vještine, pojasnio
je Maras.
Uskoro smanjenje koeficijenata zaposlenicima u javnom sektoru
Niže plaće za javne i državne službenike
Nakon što je proteklog
tjedna ministar financija
Slavko Linić najavio da
će Vlada rebalansom proračuna projekciju gospodarskog rasta u ovoj godini smanjiti sa 1,8 posto
na 0,7 posto što će rezultirati smanjenjem proračunskih prihoda za oko
1,2 milijarde kuna, Vlada
je donijela i novu uredbu
kojom se smanjuju koeficijenti zaposlenicima u
javnim i državnim službama za tri posto.
Na to se oglasio
i Mirando Mrsić,
ministar rada i
mirovinskog sustava, koji je na
konferenciji
za
novinare
rekao
kako bi se za postotak smanjenja
koeficijenata, a pribrojeno
prijašnjim uštedama, na
masi plaća uštedjelo 1,76
milijardi
kuna.
Smanjenjem koeficijenata
i
ukidanjem nekih
materijalnih prava,
primjerice božićnice i regresa državnim
i javnim
služ-
benicima, uravnotežit će
se ovogodišnji državni
proračun. Mrsić je dodao
i kako zaposlenici mogu
biti mirni jer se do kraja godine više ne očekuju novi rezovi na plaćama.
Smanjenje plaća ovoga
puta neće pogoditi zaposlene u prosvjeti. Kako je
Mrsić pojasnio, prosvjetnim radnicima prvo će se
povećati koeficijenti jer
im se na taj način želi na-
doknaditi nedavno ukidanje dodataka na plaću od
tri, pet, sedam i devet posto, a potom će im se koeficijenti smanjiti za tri
posto. No, ipak to neće rezultirati smanjenjem nego
obrnuto - laganim povećanjem plaća prosvjetnih
radnika, rekao je Mrsić.
“Smanjenje plaća za
oko 230.000 djelatnika u
javnim i državnim službama nije vezano uz reba-
lans proračuna i smanjenje
državnog kreditnog rejtinga do razine smeća nego
je posljedica pregovora
sa sindikatima o granskim
kolektivnim ugovorima.
Naime, u tim smo pregovorima zaključili kako sindikati neće pristati na ukidanje od četiri, osam i 10
posto na tzv. vjernost službi, pa smo odlučili smanjiti koeficijente”, istaknuo
je Mrsić. (S.P.)
9
www.privredni.hr
Broj 3766, 25. veljače 2013.
( 3,7 mil kn ( 50 mil kn
platit će DIV za dionice
Poslovanje s inozemstvom
korporativno jamstvo DIV-a
Ruske tvrtke traže
hrvatske dobavljače
Sjednica hrvatske vlade
DIV preuzima Brodosplit
28. veljače
U nastavku restrukturiranja država i DIV u Brodosplit će uložiti oko 3,5
milijardi kuna kako bi brodogradilište moglo samostalno djelovati na tržištu
Igor Vukić
[email protected]
V
lada je na prošlotjednoj sjednici
prihvatila obvezujuću ponudu samoborskog DIV-a za preuzimanje 99,78 posto dionica
Brodosplita. Ponudu DIVa potvrdila je i Europska
komisija pa će ugovor o
preuzimanju
splitskog
brodogradilišta biti potpisan 28. veljače.
Vlasnik DIV-a
Tomislav Debeljak
kaže da njegova
tvrtka već ima
predugovore za više
od 30 brodova
Dovršetak je to procesa koji je trajao od 2001.
godine kad je Hrvatska
Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju prihvatila da će poslovanje
brodogradilišta uskladiti
s tržišnim načelima. “Taj
se proces odvijao presporo, a naši prethodnici nisu na tome napravili gotovo ništa”, rekao je
premijer Zoran Milanović. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak ocijenio je da prodaja najvećeg
brodogradilišta
privatnom ulagaču predstavlja
povijesnu odluku kojom
se omogućava da hrvatska brodogradnja ostane
na životu i dobije priliku
poslovati na zdravim temeljima. Nakon Brodosplita, treba dovršiti i proces prodaje Brodotrogira i
3. maja, dodao je ministar.
Zajedno u
restrukturiranju
Prema odluci o prihvaćanju ponude stoji da će u
nastavku restrukturiranja
država i DIV u Brodosplit uložiti oko 3,5 milijardi kuna kako bi brodogradilište moglo samostalno
djelovati na tržištu. DIV,
koji je svoju prvu ponudu Vladi dao još 2010.
godine, dionice će platiti
3,7 milijuna kuna, a za ispunjavanje obveza jamči
korporativnim jamstvom
od 50 milijuna kuna.
Dogovoreno je da u
procesu restrukturiranja
država i DIV sudjeluju s
ulaganjem u omjeru 60
prema 40 posto. Vlasnik
DIV-a Tomislav Debe-
ljak rekao je da njegova
tvrtka već ima predugovore za više od 30 manjih
i većih brodova kojima će
popunjavati poslovni kapacitet splitskog brodogradilišta. Prema ugovoru DIV je obvezan najveći
dio ulaganja uložiti u vlastitu flotu brodova koju će
graditi već prema potrebama na svjetskom tržištu.
Minimalan broj zaposlenih tijekom svih
pet godina restrukturiranja mora biti 2000, a sada
u Brodosplitu radi 3400
radnika. Iako to znači da
je maksimalni višak 1400
radnika, Debeljak objašnjava da će se velik broj
ljudi zaposliti u dodatnim
poslovima pa će zaposlenost ovisiti o spremnosti radnika na prekvalifikacije za mjesta za koja
će postojati potreba. Na
kraju petogodišnjeg razdoblja restrukturiranja za
Brodosplit bi, prema De-
beljakovu planu, trebalo
raditi čak 5000 radnika,
ali ne samo u brodogradnji već u drugim djelatnostima kao što su dijelovi
za plinske i vjetroelektrane, opremu za brodove i
slično.
Impresionirana
Komisija
Europska komisija dala
je visoke ocjene planu DIV-a za preobrazbu
Brodosplita. “Impresionirani smo jasnoćom poslovne percepcije ponuditelja i njegovim vlastitim
izravnim pristupom i angažmanom u restrukturiranju”, stoji u izvještaju
konzultanata pripremljenom za odluku Europske komisije. Debeljak je
čak najavio da će svakom
radniku kupiti mobitel i
otvoriti adresu elektronske pošte kako bi ih izravno obavještavao o namjerama u poslovanju.
Direktive o postupanjima s predmetima opće uporabe
Vlada je u hrvatski pravni sustav unijela i europske direktive o postupanjima s predmetima opće uporabe. Riječ je o nadzoru kvalitete velikog broja predmeta kojima se slobodno trguje, a mogu svojom kvalitetom utjecati na zdravlje, od predmeta koji dojenčadi i djeci olakšavaju hranjenje, preko posuđa, ambalaže, dječjih igračaka, kozmetike, deterdženata, do
duhanskog pribora. Definirani su uvjeti pod kojim se takvi predmeti smiju staviti na tržište a da ne ugrožavaju zdravlje
ljudi i okoliš. Stalno praćenje kvalitete i zdravstvene ispravnosti tih predmeta osigurat će Ministarstvo zdravlja u suradnji sa zavodima za javno zdravstvo.
Predstavništvo HGK-a
u Moskvi organizira sastanak jednog od vodećih ruskih distributera
farmaceutskih proizvoda s hrvatskim dobavljačima. Predstavništvo
usmjerava djelatnost i prema regijama kao što su Jaroslavska ili Kaluga, istaknuto je na prošlotjednom
sastanku Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Ruskom Federacijom. HGK će organizirati
niz nastupa na sajmovima. Tako će se u sklopu
sajma Mitt u Moskvi od
20. do 23. ožujka predstaviti hrvatski zdravstveni turizam. Slijedi Sajam
inovacija od 2. do 5. travnja također u Moskvi. U
istom razdoblju u tom će
se gradu predstaviti i drvoprerađivačka industrija. Planiran je i nastup na
sajmovima Automehanika od 26. do 29. kolovoza u Moskvi te na sajmu
brodogradnje Neva od 24.
do 27. rujna u Sankt Peterburgu.
Maja Teider, voditeljica Službe za vize MVPa, izvijestila je da do ulaska Hrvatske u EU nositelji
šengenskih viza mogu u
Hrvatsku bez vize. Olakšica bi mogla vrijediti i nakon 1. srpnja. Novi klasični
vizni režim između Hrvatske i Rusije počinje 31.
ožujka. Gospodarstvenicima će se moći izdavati jednogodišnje višekratne vize
u roku od 14 dana te jednokratne ili dvokratne vize
na tri mjeseca, s rokom izdavanja od pet dana. Viza
za turistička putovanja za
jedan ulazak izdavat će se
u roku od pet dana. (I.V.)
Informativna kampanja za poljoprivrednike
Prezentacije potpora
u poljoprivredi
Agencija za plaćanja u
poljoprivredi, ribarstvu i
ruralnom razvoju provodi informativnu kampanju za poljoprivrednike
o načinu ostvarenja potpora za izravna plaćanja
i mjere ruralnog razvoja
za ovu godinu. Na prezentacijama koje će se održati u svim hrvatskim županijama poljoprivrednici će
dobiti i informacije o dobivanju bespovratnih potpora iz IPARD-a.
Da bi ostvarili potpore, poljoprivrednici moraju
biti upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, njihovo zemljište mora
biti evidentirano u ARKOD sustavu, a životinje
na gospodarstvu moraju
biti upisane u Jedinstveni
registar domaćih životinja.
Uz ove uvjete, poljoprivrednici su dužni poštovati i uvjete dobre poljoprivredne i okolišne prakse te
u razdoblju od 1. ožujka do
15. svibnja trebaju podnijeti jedinstveni zahtjev za
potporu putem elektroničke aplikacije AGRONET.
Iznimno, zahtjev za
krave dojilje i mliječne krave podnosi se od 1.
travnja do 15. svibnja, a za
ovce i koze od 1. ožujka
do 30. travnja. Za sve poljoprivrednike koji nisu u
mogućnosti sami elektronički popuniti zahtjev, pomoć im, uz djelatnike regionalnih ureda Agencije
za plaćanja, mogu pružiti
i djelatnici Poljoprivredne
savjetodavne službe i djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije.
Informativna kampanja započinje 25. veljače
u Osijeku i Vinkovcima,
a raspored prezentacija
može se naći na web stranicama Agencije - www.
apprrr.hr. (K.S.)
10 AKTUALNO
*vijesti
Mirovine: usklađenje
s troškovima života
Umirovljenicima će se i
dalje redovno isplaćivati mirovine, a one će se
u ožujku uskladiti prema
novoj formuli, povoljnijoj za umirovljenike. U
travnju će tako mirovine biti nešto više, uvećane za troškove života i razliku u izračunu mirovina
za siječanj i veljaču, najavio je Mirando Mrsić,
ministar rada i mirovinskog sustava. Dodao je
kako će to ministarstvo
uputiti Hrvatskom zavodu mirovinskog osiguranja naputak po kojem
Fina neće smjeti umirovljenicima plijeniti više od
jedne trećine mirovine za
ovrhu.
Lučić na čelu
HAKOM-a, Salata
vodi ZG Krug
Većinom glasova saborski su zastupnici za novog predsjednika Upravnog vijeća HAKOM-a
izabrali Dražena Lučića,
za zamjenika Domagoja Jurjevića, a za članove Zdravka Jurića, Nikolu
Popovića i Marijana Bolarića. Zagrebački ogranak Hrvatske udruge poslovnih žena Krug za
svoju predsjednicu izabrao je Biserku Rajković
Salatu, direktoricu Bibra
izdavaštva i glavnu urednicu časopisa Zagreb moj
grad.
Podravka i Uniline u
Japanu
Podravka i Uniline prošli su tjedan na sajmovima
u Tokiju, Okinavi i Osaki
promovirali hrvatsku turističku i gastronomsku
ponudu. Ugovor o suradnji dviju tvrtki potpisan je
sredinom studenog s ciljem zajedničkog nastupa na ključnim tržištima.
Posljednjih godina japansko tržište pokazuje sve
veći interes za posjet Hrvatskoj. Prognoze japanskih turističkih stručnjaka
najavljuju u sljedećoj sezoni i dodatni rast prodaje
aranžmana za Hrvatsku.
Privredni vjesnik
Broj 3766, 25. veljače 2013.
( 27% više pretovara
lani ostvarila osječka luka (i dalje u gubitku)
Problemi u poslovanju na unutarnjim vodama
Luke i brodari: Osposobite
riječne puteve
Apsurdno je da je i dalje na snazi zabrana vađenja riječnog pijeska. To nanosi višestruku štetu:
plovni putevi su sve neprohodniji, neiskorišteni kapaciteti za obavljanje tog posla donose
gubitke, a istodobno se pijesak uvozi, naglašava Ivica Đeri
Svetozar Sarkanjac
[email protected]
D
vije najveće hrvatske riječne
luke – vukovarska na Dunavu i osječka
na Dravi – u 2012. zabilježile su značajno povećanje pretovara u odnosu
na prethodnu 2011. godinu. Iako se radi o vrijednom poslovnom pomaku na bolje, ti su rezultati
još uvijek daleko od rekordnih pretovara zabilježenih u godinama prije
recesije, a gotovo nedostižni u odnosu na rezul-
Riječne luke i
brodari vape za
uređenim i sigurnim
plovnim putevima
na unutarnjim
vodama
nu očekivanu privatizaciju (Luka Vukovar je još
uvijek u većinskom državnom vlasništvu), pored određenih kompanija
iz Njemačke, interes pokazale i neke tvrtke iz Japana.
tate ostvarivane prije Domovinskog rata.
Poslovno najuspješnija hrvatska riječna luka
i nadalje je Luka Vukovar gdje je pretovareno
414.000 tona robe. Uz
njene dokove lani je pristalo 358 brodova. Prema riječima Tomislava
Mihaljevića,
direktora Luke, najviše se pretovaralo umjetno gnojivo,
željezo, ugljen i žitarice,
a ostvarena je dobit od
oko 300.000 kuna. Pri
tome ova luka još očekuje prispjeće određenih zakašnjelih potraživanja iz
prošle godine. O uspješnosti poslovanja te luke
najbolje svjedoče informacije kako su za nje-
Problem plovnosti
U odnosu na 2011. godinu, osječka luka je prošle
godine ostvarila povećanje pretovara od 27 posto.
Konkretno, prošle je godine u osječkoj luci, prema
riječima Dalibora Džojića, pretovareno 330.000
tona tereta, od čega najviše šljunka, ugljena, troske te umjetnog gnojiva.
Unatoč tome, ova luka
koja je u vlasništvu kompanije Nexe, i nadalje bilježi poslovne gubitke.
Iako znatno manji nego
2011. godine (oko 5,5 milijuna kuna), prošle je godine zabilježen gubitak
od 2,2 milijuna kuna. Veliki problem u poslovanju ove luke predstavlja
problem zakonske nemogućnosti vađenja riječnog
pijeska za što postoje instalirani tehnološki i ljudski kapaciteti.
Ostale relevantne hrvatske riječne luke (Slavonski Brod, Sisak i
Ilok) u prošloj su godini uglavnom zabilježile
manji pretovar nego godinu dana ranije. Kada je
o savskim lukama riječ,
glavni “krivac” je najprije ledostaj zabilježen početkom prošle godine,
te dugo sušno razdoblje
koje je potom gotovo u
potpunosti onemogućilo
plovidbu rijekom Savom.
O tome koliko poslovni rezultati luka i riječnih brodara ovise o vodostaju rijeka i njihovoj
plovnosti, najbolje svjedoče podaci koje je iznio
Velibor Gacik iz sisačkog
Dunavskog Lloyda. Dok
je prošle godine ovaj brodar ostvario tek 330.000
tona prevezenog tereta,
do sada je u 2013. godini
prevezeno 50.000 tona tereta, a prema ugovorenim
poslovima do kraja veljače taj bi broj trebao narasti na 62.000 tona.
Apsurdna zabrana
“Lučki poslovi su u porastu, ali to je još uvijek
daleko od rezultata ostvarenih u najboljim godinama. To je najbolji znak da
je gospodarstvo ovog dijela Hrvatske u velikoj recesiji jer nemamo konzumenata koji bi mogli
iskoristiti naše kapacitete.
S druge strane su brodari kojima i nadalje nedostaje poslova budući da u
ovom trenutku nema dovoljno potrebnih infrastrukturnih poslova. Tako
još uvijek stoje poslovi čišćenja plovnih puteva, kao i poslovi izgradnje obaloutvrda i slično,
a to sve utječe na stanje
plovnosti rijeka. Nužan
je kontinuitet održavanja plovnih puteva. Iako
tu činjenicu ponavljamo
poput papagaja, već godinama nema pomaka u
rješavanju tog ozbiljnog
problema. Apsurdno je da
je i dalje na snazi zabrana vađenja riječnog pijeska. To je stav koji nanosi višestruku štetu: plovni
putevi postaju sve neprohodniji, postojeći kapaciteti za obavljanje tog
posla su neiskorišteni i
donose gubitke, a istovremeno se za potrebe građevinarstva i cestogradnje
pijesak uvozi”, naglasio
je Ivica Đeri, prvi čovjek Zajednice za promet na unutarnjim vodama koja djeluje pri
HGK-u.
Stoga su predstavnici
luka i brodara, uz potporu
nadležnog ministarstva,
odlučili uputiti zajednički zahtjev hrvatskoj vladi
i nadležnim tijelima za što
skorije rješavanje problema kvalitetne plovnosti
riječnih puteva i omogućavanje vađenja riječnog
pijeska.
11
www.privredni.hr
Broj 3766, 25. veljače 2013.
( čak 32% kućanstava ( 21% manje
prestalo kupovati trajna dobra
kućanstava koja troše na kulturu i zabavu
Istraživanje GfK-a
Manje na aute i zabavu, više za
hranu i piće
Najveći se prihodi ostvaruju u Zagrebu, 7043 kune, a najniži u Slavoniji – 5280 kuna. U odnosu na istraživanje
od prije godinu dana, troškovi hrane i pića povećali su se za devet posto, a troškovi stanovanja za pet posto
U
prošloj
godini čak je 32 posto kućanstava u Hrvatskoj, u odnosu
na godinu dana prije, prestalo kupovati trajna dobra, pokazalo je istraživanje agencije GfK, koje je
još jednom detektiralo dubinu krize.
Prema
istraživanju
sve je manji broj kućanstava koja troše novac na
proizvode koji ne spadaju
u kategoriju osnovnih potreba: 21 posto je manje
kućanstava koja troše na
kulturu, zabavu, rekreaciju, 12 posto je manje onih
koji kupuju odjeću i obuću, dok je 21 posto manje
kućanstava koja troše na
medicinske usluge. Stoga
ne iznenađuje ni podatak
da se prošle godine za 25
posto smanjio broj kućanstava koja izdvajaju novac
za dodatno obrazovanje.
U odnosu na istraživanje koje je GfK proveo
prije godinu dana isti je
broj kućanstava koja troše na hranu, troškove stanovanja, fiksni i mobilni
telefon. Međutim, troškovi hrane i pića povećali su
se za devet posto, a troškovi stanovanja za pet posto. Veći iznosi (od četiri
do osam posto) izdvajaju
se još i na kupovinu odjeće i obuće, medicinske usluge, te na duhan i cigarete. Manji iznosi novca, u
odnosu na lani (od sedam
do 10 posto), izdvajaju se
za kulturu i zabavu, zatim
na mobilne telefone i obrazovanje, dok su troškovi u ostalim kategorijama
proizvoda i usluga ostali
nepromijenjeni.
Potkraj 2012. godine prosječno hrvatsko kućanstvo raspolagalo je
mjesečno sa 6300 kuna. U
posto hrvatskih kućanstava veli da ima veće prihode od potrebnih, dok 13
posto procjenjuje da ostva-
Sve je manji broj
kućanstava koja
troše novac na
proizvode koji
ne spadaju u
kategoriju osnovnih
potreba
godini dana prosječni se
prihod smanjio pet posto,
sa 6610 kuna.
Sedam posto ima
više nego dovoljno
Ukupni troškovi kućanstva od 6000 kuna gotovo su podjednaki onima iz
prošle godine. No prema
subjektivnoj procjeni ispitanika kućanstvo bi za za-
dovoljenje svojih troškova i potreba trebalo imati
8955 kuna.
No iako 76 posto kućanstava smatra kako ima
niže prihode od potrebnih, u Hrvatskoj ima i onih
kućanstava čiji članovi
ostvaruju veće ili dovoljne prihode za podmirenje
osnovnih životnih troškova i potreba. Tako sedam
ruje mjesečno “taman onoliko koliko im treba”. Najveći se prihodi ostvaruju
u Zagrebu, 7043 kune, a
najniži u Slavoniji – 5280
kuna.
Najveći udio troškova
u ukupnim prihodima kućanstva otpada na hranu
i piće, i to oko 33 posto.
Dodaju li se tome i troškovi stanovanja, proizlazi
da 54 posto svojih prihoda
hrvatska kućanstva troše
na zadovoljenje osnovnih
egzistencijalnih potreba.
Skupa telefonija
Od ostalih proizvoda i
usluga, najveći broj kućanstava izdvaja novac za
plaćanje usluga mobilne
telefonije (92 posto), fiksnog telefona (85 posto),
te za prijevoz (83 posto).
Na odjeću i obuću novac
izdvaja 77 posto hrvatskih
kućanstava, na medicinske usluge gotovo dvije
trećine kućanstava (62 posto). Otprilike podjednak
broj hrvatskih kućanstava mjesečno troši novac
na kulturu, rekreaciju i zabavu (46 posto), na duhan
i cigarete (45 posto), na
trajna potrošna dobra (39
posto). Za obrazovanje izdvaja svega 30 posto kućanstava. (I.V.)
Porezna uprava će oštrije kažnjavati prekršitelje
Stambene štedionice
Nefiskaliziranima
odmah pečat
Poslovanje s dobiti
Zbog sve većeg broja
prijava građana o neizdavanju računa ili ispisivanju lažnih računa,
Porezna uprava odlučila
je oštrije kažnjavati prekršitelje Zakona o fiskalizaciji. Ako inspektori
Porezne uprave kod obveznika ustanove nepravilnosti, odmah će zapečatiti
poslovni prostor i odrediti novčanu kaznu, stoji u
prošlotjednom priopćenju
Porezne uprave.
Porezni
inspektori
obavili su 10.356 nadzora obveznika fiskalizacije
i zbog nepravilnosti zapečatili 67 poslovnih prostora, priopćilo je Ministarstvo financija. Nakon
upozorenja 451 obveznik
otklonio je nedostatke.
No, prema rezultatima
zatečenim na terenu i prijavama građana, u Poreznoj upravi zaključuju da
još postoji velik broj obveznika fiskalizacije koji
nisu ozbiljno shvatili zakon. “Želimo naglasiti da
sav promet obveznika fiskalizacije bilježi server
Porezne uprave. Nije potreban izlazak inspektora
na teren da
bi se ustanovile nepravilnosti
u poslovanju. Server Porezne
uprave prati dinamiku izdavanja računa, izdavanje lažnih računa te ukazuje na
ostale nepravilnosti”, ističe Porezna uprava. Građane, pak, pozivaju da i
dalje prijavljuju nepravilnosti i provjeravaju račune. (I.V).
Svih pet stambenih štedionica na hrvatskom
tržištu poslovalo je lani
s dobiti, pokazuju podaci koje je prošli tjedan
objavila Hrvatska narodna banka. Ukupna
dobit iznosila je 85,98
milijuna kuna.
Najveću dobit, od
32,16 milijuna kuna, imala je Prva stambena štedionica. Slijedi Wüstenrot
sa 24,86 milijuna kuna,
zatim PBZ stambena štedionica sa 19,6 milijuna
kuna. HPB stambena štedionica zabilježila je dobit od 8,34 milijuna kuna,
a Raiffeisen stambena šte-
dionica od 1,02 milijuna
kuna.
Štedionice su zajedno
imale aktivu od 7,4 milijarde kuna, što predstavlja
1,83 posto ukupne bankarske aktive na hrvatskom tržištu. U usporedbi s prethodnom godinom
aktiva im je smanjena za
pet posto, više nego kod
banaka gdje je zabilježen
minus na razini sektora od
1,64 posto.
Najveću aktivu ima
Prva stambena štedionica, 2,3 milijarde kuna, a
najmanju HPB stambena
štedionica, 319 milijuna
kuna. No HPB stambena
štedionica lani je zabilježila najveći rast aktive,
i to za čak 12,24 posto,
Rast je zabilježila i štedionica Wüstenrot, pet posto.
Ostale tri štedionice bilježe pad aktive koji je najveći u slučaju PBZ stambene štedionice i iznosi
19,10 posto. (I.V.)
12 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3766, 25. veljače 2013.
Predstečajne nagodbe
Predstečajna nagodba ključno je oružje u borbi Vlade protiv nelikvidnosti. Iako se o predstečajnoj nagodbi puno
govori u javnosti i dokumenti su javno dostupni, njeni detalji uglavnom ostaju nepoznati. Stoga će Privredni vjesnik
u sljedećim brojevima odvojiti prostor za konkretne primjere predstečajnih nagodbi, s naglaskom na većim tvrtkama
Olma d.d.
Elektrometal d.d.
M-Profil građenje
d.o.o.
Prijedlog podnesen:
19. studenog 2012.
Prijedlog podnesen:
7. siječnja 2013.
Prijedlog podnesen:
Postupak otvoren:
5. veljače 2013.
Postupak otvoren:
11. veljače 2013.
Postupak otvoren:
Temeljni kapital:
14.776.200 kn
Temeljni kapital:
31.869.460 kn
Temeljni kapital:
20.000 kn
Broj zaposlenih:
12
Broj zaposlenih:
402
Broj zaposlenih:
0
Ukupne obveze:
24.703.000 kn
Ukupne obveze:
239.026.447,85 kn
Ukupne obveze:
36.815.002 kn
Ukupna vrijednost
imovine:
130.249.196 kn
Potraživanja od
kupaca:
59.334.337 kn
Ukupna potraživanja:
35.541.752 kn
59.225.004 kn
Dug prema
Ministarstvu
financija:
17.341.088 kn
(glavnica 6.590.258 kn,
kamate 10.543.830 kn)
Manjak likvidnih
sredstava:
Račun dobiti i
gubitka:
2010. (+119.957 kn)
Ukupan gubitak:
Vlasnička struktura:
Osnivači su:
76% Zdravko Valec
Račun dobiti i
gubitka:
2011. (-1.873.838 kn)
Vlasnička struktura:
39,30% S.S. Topić d.o.o.
I.-IX. 2012. (+4.881.559 kn)
39,30% Ante Topić
Opis pregovora s
vjerovnicima:
Ukupni iznos blokada 44.344.597 kn
računa:
(7. siječnja 2013.)
Račun dobiti i
gubitka:
2011. (-10.226.071 kn)
Vlasnička struktura
na dan 31. prosinca
2012.
24,22% Grad Bjelovar
I.-X. 2012. (-10.274.695 kn)
12,20% Vladimir Matjačić
13,15% HZMO
5,38% Milan Bartolović
5,19% Mali dioničari
3,26% Raiffeisenbank Austria
2,75%HFP
3,09% Đuro Lapaš
Jedini i najveći vjerovnik Olme je Ministarstvo financija. Uprava Olme je
s predstavnicima Ministarstva financija održala dva radna sastanka, a
na zadnjem sastanku 8. studenoga
2012. dobili su suglasnost na sačinjeni program te su upućeni da ga
pošalju u proceduru sukladno Zakonu o predstečajnoj nagodbi.
2,88% Milivoj Bajić
Plan operativnog restrukturiranja:
• Olma bi premjestila proizvodnju u industrijsku zonu Baške Vode, a na sadašnjoj lokaciji vlasnici bi izgradili turističke sadržaje
• prodajom zemljišta na sadašnjoj lokaciji Olma bi, prema
procjeni OTP banke, uprihodila 48 milijuna kuna, čime bi
financirala izgradnju nove uljare u Baškoj Vodi.
• u prvoj godini nakon financijskog restrukturiranja Olma bi
proizvodila 120.000 litara maslinova ulja, 100.000 litara
ulja od komine, 500.000 litara biljnog ulja i 100 tona konzerviranih maslina
• godišnji rast prihoda od prodaje ulja planiran je po stopi od
pet posto
2,26% Marko Rajčević
46,71% Ostali
Operativno restrukturiranje:
• zbrinjavanje više od 53 zaposlenika, uz odlazak 20 zaposlenika u mirovinu, što će značiti mjesečne uštede na plaćama od 232.557 kn
• smanjenje naknada članovima Nadzornog odbora i Uprave,
čime će se uštedjeti 518.008 kn godišnje
• racionalizacija nabave, čime bi se uštedjelo osam milijuna kuna godišnje
• racionalizacija troškova telefona i prijevoza, uz uštedu od
dva milijuna kuna godišnje
Ponuda vjerovnicima:
• otpis zateznih kamata u iznosu od 729.100 kn
• otpis tražbina u ukupnom iznosu od 80.208.673 kn, po
modelu
• otpis 30 posto tražbina banaka, leasing kuća, ostalih zajmodavaca i izdanih mjenica
• otpis 40 posto tražbina dobavljača
• otpis 50 posto tražbina države
• otpis 100 posto tražbina po osnovi dividende
• odgoda preostalih obveza svih vjerovnika do 31. prosinca
2013., a nakon toga otplata u jednakim kvartalnim ratama
u pet godina za dobavljače, odnosno u sedam godina za
kredite i zajmove, bez kamata
• brisanje založnih prava upisanih na imovinu sudužnika, založnih vjerovnika ili jamaca
• prodaja nekretnina koje nisu nužne za poslovanje, u procijenjenoj vrijednosti od 25 milijuna kuna, čime će se namiriti preostale tražbine države, dobavljača i banaka
5. siječnja 2013.
2011. (+156.590 kn)
Opis pregovora s
vjerovnicima:
24% M-Profil d.o.o. Zabok
dužnik je postigao sporazum s četiri vjerovnika koji su spremni podržati
predloženi plan i pretvoriti dio potraživanja u udjele u kapitalu, dio duga
otpisati, a za dio duga potpisati sporazum o obročnoj otplati.
Ponuda vjerovnicima:
• pretvaranje 50 posto tražbina vjerovnika, osim financijskih
institucija, u udjele u temeljnom kapitalu
• oprost tražbina, osim financijskih institucija, u visini od 10
posto od glavne tražbine vjerovnika
• isplata 40 posto tražbine vjerovnika, osim financijskih institucija, u roku od tri godine
• isplata tražbina po osnovi preuzetih obveza temeljem ugovora o cesiji i asignaciji u smanjenom iznosu od 50 posto
u roku od tri godine
• isplata tražbina prema financijskim institucijama u smanjenom iznosu u visini od 50 posto u roku od pet godina
• isplata kratkoročnih financijskih obveza pravnim i fizičkim
osobama u smanjenom iznosu od 40 posto u roku od pet
godina
• obveze prema državi u smanjenom iznosu od 30 posto
obročnom otplatom na 24 mjeseca
enterprise europe
info
Broj 79, 25. veljače 2013.
Poticanje poduzetništva među studentima i mladima u Splitu
Innovation Hub je organiziran uz
potporu Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država, a započeo je
u listopadu 2012. te je okupio veliki broj sudionika, poznata imena hrvatske start-up scene i uspješne poduzetnike među kojima su bili
Saša Cvetojević, Berislav Lopac, Hrvoje Bujas, Mirna Marović, Stephen
Taylor i Bojan Pečnik. Glavni cilj radionica bio je potaknuti studente i
mlade ljude na kreativno i inovativno razmišljanje i poduzetništvo kao
način realizacije vlastitih
ideja.
Strast i ljubav
pokretači biznisa
Split Innovation Hub Experiment koji je organizirao Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u
Splitu pokazao je kako se i bez velikog početnog kapitala može uspjeti. Previše novca često
koči kreativni proces te bi pokretačka energija trebala prije svega biti strast i činjenica da
radimo posao koji volimo i koji nas zabavlja
Ako razmišljate o pokretanju vlastite
tvrtke ili načinu na koji ćete realizirati svoju ideju, vjerojatno mislite kako
je početni kapital preduvjet svake
uspješne priče. Sudionici radionice
Split Innovation Hub Experiment, koju je
organizirao Ured za transfer tehnologije (UTT) Sveučilišta u Splitu kao dio Europske poduzetničke mreže, uvjerili su
se da se i bez velikog početnog
kapitala može uspjeti. Predavači na radionici su se složili kako
previše novca često koči kreativni proces te bi pokretačka
energija trebala prije svega
biti strast i činjenica da radimo posao koji volimo i koji
nas zabavlja. U situacijama
kada i ne uspijemo, stječemo iskustvo za buduće izazove i projekte.
Jedan od gostiju bio je
Andrey Shtylenko, podrijetlom Rus, koji je odluku o preseljenju u Hrvatsku donio zbog otvorenih i
dobronamjernih ljudi, savršene prirode
i, naravno, dobrih poslovnih prilika. Po-
kretač web projekata Popustolovac, Žirafa, Zzzzapp i voditelj poslovnog inkubatora u Splitu, Shtylenko je kazao kako
stvaranje ideja treba vježbati što u konačnici potiče razvoj poduzetničkog načina razmišljanja.
Svima koji su željeli doznati više o
tome kako pokrenuti jednostavni d.o.o.
(j.d.o.o.), o koracima u procesu i što
mogu očekivati pomoglo je predavanje Ante Matijace koji je tu mogućnost
nedavno iskoristio pri osnivanju vlastite
tvrtke Unity. Ljubav prema kreativnom
procesu i želja za što bržom realizacijom
vlastitih ideja pomogle su mu da uspije registrirati ime tvrtke na engleskom
jeziku iako prema važećem zakonu postoji tek nekoliko iznimki po kojima je to
moguće.
Mladen Vukmir iz odvjetničkog ureda
Vukmir&suradnici govorio je o poduzetničkom trenutku i utjecajima novih
tehnologija na razvoj gospodarstva i
pravnog sustava. Bivši rock kritičar,
medijator i gurman, koji se specijalizirao za zaštitu intelektualnog vlasništva
i svoju diplomu stekao na prestižnom
američkom sveučilištu Franklin Pierce
Law Center, zaključio je kako intelektualno vlasništvo nije pravo već imovina te da je bogatstvo u modernom
gospodarstvu upravo u nematerijalnoj
imovini.
enterprise europe
Sufinanciranje troškova na Greenvest sajmu
Piše >> Dr.sc. Damir Novotny,
Managing Partner T&MC Group
Koristiti EU fondove
samo za infrastrukturne
projekte je pogreška
Zemljama Središnje i Istočne Europe (CEE zemlje), novim članicama
EU-a, u razdoblju od 2007. do 2013.
godine na raspolaganju je bio paket subvencija iz europskih strukturnih i kohezijskih fondova u visini od 208,2 milijarde eura. Tijekom
prvih pet godina implementacije strukturnih programa koje su sufinancirali EU fondovi potpisano
je tek 110,2 milijarde eura... Baltičke zemlje su većinu sredstava iz EU
fondova iskoristile za razvoj ljudskih potencijala (ljudskog kapitala), poticanje istraživanja i razvoja
te financiranje malih i srednjih poduzeća odnosno razvoj nedovoljno razvijenih pokrajina, a manje za
prometnu infrastrukturu i energetske projekte. Estonska vlada je, primjerice, već 2007. razvila odgovarajuće industrijske politike i lansirala
nekoliko investicijskih fondova (Regionalni fond rizičnog kapitala, Garantni fond i Kapitalni fond), koje je
financirala tamošnja vlada i privatni investitori, kao glavne financijske instrumente poticanja ulaganja.
Ovi financijski instrumenti su izvrsno katalizirali korištenje EU fondova. Sličan institucionalni okvir za korištenje EU fondova su razvile Litva,
Poljska, Slovačka i Češka.
...
S druge strane zemlje Jugoistočne
Europe, Rumunjska i Bugarska, nisu
bile institucionalno pripremljene za
apsorpciju EU fondova, te je zbog
toga iskorištenost bila vrlo niska.
...
Iskustva iz zemalja novih članica
EU-a u korištenju EU fondova su različita. Ipak, mogu se prepoznati tri
ključne poluge uspješnog iskorištavanja sredstava koja su tim zemljama bila na raspolaganju: jasno definirane vladine industrijske politike,
razvijen institucionalni okvir te odlučnost da se fondovi koriste kroz instrumente tržišne (ne političke) alokacije sredstava.
...
Hrvatskoj će u razdoblju od 2013.
do 2020. godine biti na raspolaganju preko 13 milijardi eura iz Fonda za regionalni razvoj EU-a, Kohezijskog fonda i fondova Zajedničke
agrarne politike. S obzirom na veličinu hrvatske ekonomije, ovaj volumen raspoloživih poticaja, odnosno
bespovratnih sredstava, može se doista smatrati vrlo visokim. Međutim,
hoće li jedinice lokalne samouprave i domaća poduzeća imati dovoljno snage za povlačenje tih sredstava, ostaje velika zagonetka.
...
Raspoloživost za Hrvatsku visokih
EU fondova bi mogla biti velika, vjerojatno povijesna prilika upravo za
mala i srednja poduzeća koja bi mogla u kratkom roku pokrenuti investicijski ciklus i otvoriti tisuće novih
radnih mjesta. Ukoliko Vlada ne razvije sektorske politike koje će poticati privatna poduzeća u onim
sektorima u kojima Hrvatska ima
određene komparativne prednosti koje se mogu pretvoriti u konkurentsku sposobnost na međunarodnom tržištu, ne samo da se EU
fondovi neće dovoljno koristiti, već
će se strukturna kriza produbiti. Nastavak ulaganja u javnu infrastrukturu je zasigurno najbolji način da se
fondovi nedovoljno iskoriste.
[cijeli blog je moguće pročitati na www.hgk.hr/blog/koristiti-eu-fondovesamo-za-infrastrukturne-projekte-je-pogreska]
Javni natječaj za
sufinanciranje troškova
izložbenih prostora
na Greenvest: Home
Edition 2013
Savez za energetiku Zagreba kroz
Program za razvoj hrvatskog zelenog
mikro, malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva raspisao je javni natječaj za subvencioniranje troškova
izlagačkih prostora za sudjelovanje
mikro poduzeća i obrtnika na prvom
hrvatskom green-tech i green-lifestyle sajmu otvorenog tipa Greenvest: Home Edition 2013.
Ovaj će se sajam održati u trgovačkozabavnom centru četvrte generacije
- Arena Centru od 17. do 19. listopada
2013. godine u Zagrebu.
Područja sajma su: eko inovacije, eko
poljoprivreda (ne uključuje proizvode
prehrambenog svojstva), energetska
učinkovitost, financijske usluge, informatičke tehnologije, inteligentna energija, inteligentni sustavi i procesi, inženjerske usluge, konzultantske usluge,
obnovljivi izvori energije, proizvodi od
recikliranih materijala, tehnologije reciklaže, zaštita okoliša, zelena gradnja, zelene uslužne djelatnosti, zeleni lifestyle
proizvodi, zeleni prijevoz i zeleni turizam.
Savez za energetiku Zagreba, kao generalni suorganizator događanja Greenvest: Home Edition 2013, subvencionirat će troškove za postavljanje 50
izlagačkih prostora (jedinica) pojedinačne površine šest četvornih metara
na prvom katu lokacije za čitavo vrijeme trajanja sajma. Ukupna subvencija
odnosi se na površinu od 300 četvornih metara.
Prihvatljivi kandidati su isključivo hrvatska trgovačka društva i obrti koji
su u 2012. godini imali promet manji
Savez za energetiku Zagreba,
kao generalni suorganizator
događanja Greenvest: Home
Edition 2013, subvencionirat
će troškove za postavljanje 50
izlagačkih prostora (jedinica)
pojedinačne površine šest
četvornih metara
od pola milijuna kuna (zbroj prometa
ostvaren na nacionalnom i inozemnom
tržištu), a rok za prijavu na natječaj je 6.
ožujka.
Detaljniji uvjeti sudjelovanja, kao i obrazac za prijavu, mogu se dobiti na linku
http://www.croenergo.eu/Otvoren-natjecaj-za-sufinanciranje-troskova-izlozbenih-prostora-na-GREENVEST-HOMEEDITION-2013-11412.aspx.
www.een.hr
25. veljače 2013.
2 3
Projekt: Žene poduzetnice pokretači novih radnih mjesta na području jugoistočne Europe
Žene otvaraju nova
radna mjesta
Projektom se želi promovirati najbolje prakse politika ženskog poduzetništva u regiji. Hrvatska je jedina zemlja na ovom području
koja ima Strategiju razvoja ženskog poduzetništva
Projektom Žene poduzetnice pokretači novih radnih mjesta na području Jugoistočne Europe (Women Entrepreneurship – Job Creation Engine
for SEE) želi se poticati žensko poduzetništvo u Jugoistočnoj Europi zajedničkim naporima javnog i privatnog sektora, promovirati najbolje
prakse politika za žensko poduzetništvo u skladu sa Zakonom o malom i
srednjem poduzetništvu, te potaknuti izgradnju kapaciteta nacionalnih
i regionalnih ženskih poduzetničkih
mreža i udruga.
Jedna od ključnih aktivnosti u okviru
projekta bit će istraživanje potreba za
edukacijom poduzetnica, koje će provesti Hrvatska gospodarska komora.
Hrvatska gospodarska komora već niz
godina podupire poduzetništvo žena,
sudjelovala je u osnivanju udruge poslovnih žena Krug, te nam je ovaj projekt iznimno važan, naglasila je Zdenka
Peternel, pročelnica Ureda predsjednika Hrvatske gospodarske komre i direktorica Centra za razvoj ljudskih potencijala.
“Hrvatska je u području ženskog poduzetništva vodeća zemlja u gotovo svim
pokazateljima među zemljama regije,
prema podacima iz 2012. godine trećina poduzeća u Hrvatskoj u vlasništvu je
žena, a Eurostatove analize pokazuju da
se na žene odnosi 40 posto samozapošljavanja, dok je prosjek EU-a 35 posto.
Hrvatska je pored toga jedina zemlja u
regiji koja ima Strategiju razvoja ženskog poduzetništva. U okviru Europske
poduzetničke mreže pri HGK-u razvija
se i projekt Žene ambasadorice ženskog
poduzetništva čiji je doprinos otvaranje
novih tvrtki u vlasništvu poduzetnica”,
istaknula je Zdenka Peternel.
Ovaj je projekt započeo u rujnu 2012. i
trajat će tri godine, a financira se sredstvima Švedske agencije za međunarodnu suradnju i razvitak (SIDA). Za
nadzor i koordinaciju projekta zaduženo je Regionalno vijeće za suradnju
– RCC, a provoditelji projekta su Regionalni centar za razvoj poduzetnič-
kih kompetencija za zemlje Jugoistočne Europe – SEECEL i Regionalni centar
za jednakost spolova – GTF. U projekt je
uključeno devet zemalja: Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Kosovo, Crna Gora, Srbija, Moldavija i Turska.
Istraživanja provedena u sklopu projekta pokazuju da, posebno u društvima s
tradicionalnim vrijednosnim sustavima,
žene imaju više poteškoća u pokretanju
vlastitog poslovanja, kaže pomoćnica
ravnateljice SEECEL-a Sandra Rončević.
“Često im nedostaje samopouzdanja, a
poslovni angažman biraju u njima poznatim područjima i uz podršku obitelji.
Žene u zemljama europskog jugoistoka
upuštaju se u poduzetništvo uglavnom
ako im to dopuštaju obiteljske obveze.
Kad posao prošire, realnije su od muškaraca u pogledu očekivanog profita, a
kredite i druge obveze podmiruju urednije”, pojasnila je Sandra Rončević.
Do sredine ove godine projekt će se revidirati i definirati tzv. istanbulske indikatore iz 2011. godine, kojima se želi
postići podrška politikama za promoci-
ju ženskog poduzetništva, provodit će
se i obuka, odnosno usavršavanje poduzetnica, te omogućiti dostupnost
sredstava i postizanje nacionalne mreže žena poduzetnica. Istraživanje potreba za edukacijom poduzetnica u
sklopu projekta provest će Hrvatska
gospodarska komora. Kako kaže Vesna Štefica, zamjenica direktorice Centra za razvoj ljudskih potencijala HGK-a,
Komora se u projekt uključila na osnovi
ranijih iskustava u razvoju metodologije anketnog upitnika za malo i srednje
poduzetništvo s posebnim naglaskom
na poduzetničke vještine.
Anketa će se provesti putem upitnika
prevedenog na hrvatski jezik, i to od 4.
ožujka do 4. travnja 2013. godine. Za lipanj odnosno srpanj 2013. godine predviđena je dostava prikupljenih podataka
zemalja sudionica, a u rujnu ove godine
i završno izvješće s preporukama. Istraživanje će se provesti putem interneta, a anonimnost anketiranih je zajamčena. U anketi će sudjelovati poduzeća
i obrti do 250 zaposlenih, koji su osnovani prije najmanje tri godine, a ravnomjerno su zastupljeni po djelatnosti, ve-
ličini i regiji. Postavlja se pitanje što je sa
ženama u ustanovama jer i one bi trebale
biti uključene u anketu, istaknula je Vesna
Štefica te napomenula kako će anketni
upitnik sadržavati pitanja u vezi s umre-
Hrvatska je u području
ženskog poduzetništva
vodeća zemlja u gotovo
svim pokazateljima među
zemljama regije. Prema
podacima iz 2012. godine,
trećina poduzeća u Hrvatskoj
u vlasništvu je žena, a
Eurostatove analize pokazuju
da se na žene odnosi 40 posto
samozapošljavanja
žavanjem i poslovnim partnerstvom, informacijma o poduzeću odnosno obrtu,
pristupu financijama, ljudskim potencijalima – obrazovanju i osposobljavanju,
a na svako je pitanje obvezno odgovoriti, i to odjednom jer je u slučaju prekida
ispunjavanja anketu potrebno popuniti
ponovno.
enterprise europe
Produkteka
Od ideje
do proizvodn
Na prvoj Produkteci posvećenoj produkt dizajnu kao platformi za stvaranje novih proizvoda predstavilo se 10 tvrtki i dizajnera te tri distribut
potaknuti razmjena ideja, kreativna atmosfera i suradnja s ciljem stvaranja novih proizvoda i jačanja hrvatskog gospodarstva
Centar za dizajn Hrvatske gospodarske
komore i tvrtka Scuderia Zagreb okupili
su dizajnere, proizvođače, distributere i
inovatore na prvoj Produkteci nazvanoj
Produkt dizajn platforma za stvaranje
novih proizvoda.
Namjera je prve Produkteke, na kojoj se
predstavlja 10 tvrtki i dizajnera te tri distributera, kroz prezentaciju gotovih proizvoda pokazati kako u Hrvatskoj postoje proizvodi čiji su producenti male tvrtke, kaže
direktor Centra za dizajn HGK-a Luka Mjeda. “Produktekom se želi povezati dizajnere, proizvođače i distributere, te potaknuti
razmjena ideja, kreativna atmosfera i suradnja s ciljem stvaranja novih proizvoda i jačanja hrvatskog gospodarstva. Ova platforma je mjesto sastanka, povezivanja ideje i
proizvodnje”, ističe Mjeda.
Ovo je tržište vrlo kreativno i inspirativno,
a brojne industrije traže inspiraciju. Ideja
je stoga bila da se ovim predstavljanjem
obuhvati produkt dizajn u cijelosti, a stvaranjem ove platforme omogući da svatko
može prijaviti svoj projekt, ističe Tina Marković iz Scuderije Zagreb, tvrtke koja već
pet godina organizira Auto(r) konferenciju
o dizajnu automobila - najveći događaj posvećen produkt dizajnu u Hrvatskoj. “Nadamo se kako ćemo na ovim susretima moći
vidjeti proizvode nastale uspješnom suradnjom dizajnera i proizvođača”, kaže Tina
Marković.
Dizajner u osječkom timu Lega-Lega Marin
Balaić naglašava kako je njihov projekt stvaranja dizajniranih proizvoda, kao što su rokovnici, bilježnice, bedževi i majice, nastao
iz frustracije teško naplativog dizajna u Osijeku.
“Željeli smo ispričati svoju priču. Počeli smo
s lokalnom pričom kolokvijalnih osječkih
izraza te uz majice razvijali i dizajnirane bi-
lježnice, rokovnike, a zatim i tetrapak ambalažu. Otvorili smo dućan u Osijeku te stvorili
dobro prihvaćenu priču. Sljedeći nam je korak otvaranje Lega-Lega dućana u Dubrovniku i Zagrebu. Važno je da ciljna skupina
primijeti kako stalno pružamo nešto novo”,
istaknuo je Balaić. Produkt dizajnerica Carmen Mikuš govorila je o vlastitim iskustvima
rada u velikim sustavima. Nakon studija radila je dizajn interijera za hotele i wellness
programe, te za francuskog brodovlasnika
interijer broda. “Dizajn u brodogradnji dolazi
na početku, te se svi troškovi moraju predvidjeti na samom početku. U brodogradnji je
najvažnije ono što se ne vidi u procesu izgradnje”, istaknula je Carmen Mikuš.
Na skupu se predstavilla i Topomatika 3D
grupa - Klaster 3D tehnologije, koja se bavi
mjerenjima malih i velikih predmeta, njiho-
Dodijeljeni znakovi Hrvatska
Na sjednici Savjeta vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda dodijeljeni su
znakovi Hrvatske gospodarske komore Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko
proizvodima i linijama proizvoda. Znak
Hrvatska kvaliteta dobila su četiri proizvoda i jedna usluga, a Izvorno hrvatsko šest proizvoda.
Oznaka Hrvatska kvaliteta dodijeljena je
proizvodima i linijama proizvoda: Teratekt
www.een.hr
25. veljače 2013.
4 5
Novosadski sajam
nje
tera. Na ovakvim susretima želi se
vom digitalizacijom i provođenjem kontrole
kvalitete namještaja, te razvijanjem i oblikovanjem novih proizvoda. Predstavnici tvrtke
Evolve istaknuli su važnost poticanja i razvoja inovacija i novih proizvoda, a tvrtka Kvadra ističe veliku važnost dobre komunikacije i suradnje dizajnera zaposlenih u tvrtki što
je rezultiralo odličnim novim proizvodima u
njihovom asortimanu i na taj način pojačalo njihovu konkurentnost na stranom i domaćem tržištu.
Produkt dizajner Zoran Šunjić predstavio je
namještaj Trippin - stolce, ploče, stolove i
klupe, nastao “uvrnutim” stilom oblikovanja
koji na duhoviti način tretira materijal. Darko
Špiljarić iz Inkee, proizvodnje i distribucije
namještaja, istaknuo je kako se samo suradnjom dolazi do dobrih rezultata, a ponekad
i do novih proizvoda na tržištu. Pozvao je da
se sinergijom organiziraju te ostvare klimu
koja će omogućiti dizajnu integraciju u industriju. Tvrtka PandoPad predstavila je svoja interaktivna rješenja koja na vrlo efektan
i zanimljiv način mogu prezentirati bilo koji
proizvod ili uslugu.
Produkteka će se održavati kvartalno kao
jednodnevno druženje dizajnera, proizvođača i distributera kroz radionice, predavanja, prezentacije i panel-diskusije. Sudionici
će moći vidjeti proizvode nastale uspješnom suradnjom dizajnera i proizvođača.
Sljedeća Produkteka održat će se 3. travnja s
temom Transport i prateća oprema.
Okusi i mirisi
Hrvatske
Na ovogodišnjem 80. međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, najznačajnijem
regionalnom sajmu u tom sektoru gospodarstva, Hrvatska je zemlja partner. Uz promocije hrvatskih
proizvoda i međunarodnu konferenciju, predavanja, okrugle stolove i savjetovanja održat će se poslovni susreti kojima se želi ojačati gospodarska suradnja dvije zemlje
Novosadski sajam ove godine obilježava 90 godina uspješnog rada, a njegov
nastanak se veže za 1923. godinu kada
je održana prva novosadska poljoprivredna izložba. Prva međunarodna
izložba i sajam priplodne stoke održani su 1931. godine i to je bio prvi sajam
tog tipa na teritoriju tadašnje Jugoslavije. Danas se Novosadski sajam prostire na 23 hektara atraktivnog zemljišta, a novi kongresni centar dao mu je i
novu dimenziju ponude.
Na ovogodišnjem 80. međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, najznačajnijem regionalnom sajmu u tom
sektoru gospodarstva, Hrvatska je zemlja
partner. Na ovom sajmu se okupljaju gospodarstvenici, individualni poljoprivrednici, zadrugari te predstavnici politike i akademske zajednice iz cijele regije, istaknula
je direktorica Sektora za poljoprivredu, industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske
komore Božica Marković. “U organizaciji
HGK-a na sajmu će se zajednički predsta-
Sajam se održava gotovo
neposredno pred ulazak
Hrvatske u EU, u trenutku
kada je vanjskotrgovinska
gospodarska razmjena Hrvatske
i Srbije u priličnoj mjeri
uznapredovala
viti brojne naše tvrtke, a poseban naglasak
bit će na promociji naših autohtonih proizvoda. Sajam se održava gotovo neposredno pred ulazak Hrvatske u EU, u trenutku kada je vanjskotrgovinska gospodarska
razmjena Hrvatske i Srbije u priličnoj mjeri
uznapredovala pri čemu su hrvatske tvrtke
i značajni ulagači u Republiku Srbiju. Ova
sajamska manifestacija prilika je za daljnje
unapređivanje suradnje odnosno poboljšavanje odnosa”, kaže Božica Marković.
Miroslav Kuskunović, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, rekao je da su u
suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom u tijeku završne pripreme hrvatske prezentacije na 80. međunarodnom
poljoprivrednom sajmu koja će sadržavati
pored ekonomskih i kulturološke elemente. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina zajedno sa svojim srpskim kolegom
prvog dana sajma sudjelovat će u radu
međunarodne konferencije, a tijekom odvijanja sajamske priredbe održat će se niz
popratnih predavanja, okruglih stolova i
savjetovanja.
kvaliteta i Izvorno hrvatsko
Fleks i Teratekt Rapid, Samoborka, Samobor; Nexe crijep Dioklecijan, Dilj, Vinkovci; Usluga stalnog i privremenog smještaja
osoba s intelektualnim teškoćama, Centar
za rehabilitaciju MIR, Kaštel Novi; Colafrez reciklirani asfalt, Cesta, Varaždin; te Colmix mješavina agregata za proizvodnju betona,
Cesta-Mineral, Varaždin.
Znak Izvorno hrvatsko dodijeljen je proizvodima Samoterm F, Samoborka, Samo-
bor te proizvodima Poljoprivrednog poduzeća Orahovica - orahovačkom lješnjaku,
šaranu i vrhunskom vinu Silvanac zeleni,
vrhunskoj kutjevačkoj Graševini te vrhunskom Tramincu Iločkih podruma. Znak Hrvatska kvaliteta nose natprosječno kvalitetni proizvodi proizvedeni na području
Hrvatske. Znak Izvorno hrvatsko nose natprosječno kvalitetni proizvodi proizvedeni
na području Republike Hrvatske koji su nastali kao rezultat hrvatske tradicije, razvoj-
no istraživačkog rada, inovacije i invencije.
Oba znaka su priznanje proizvodu i proizvođaču, a ujedno i jamstvo potrošaču da
je riječ o proizvodu koji zadovoljava najviše zahtjeve kvalitete te predstavlja sam vrh
svjetske ponude.
Znak Hrvatska kvaliteta do sada je dobilo
225 proizvoda i dvije usluge, a znak Izvorno
hrvatsko 123 proizvoda i dvije usluge, ukupno 348 proizvoda i četiri usluge.
enterprise europe
EU NATJEČAJI
EU NATJEČAJI
Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog
glasnika Europske unije na http://
ted.europa.eu.
Vjetroturbine
Edison energie speciali, Milano, Italija,
traži nabavu vjetroturbina. Natječaj je
otvoren do 28. veljače, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na Edison
energie speciali SpA, Foro Buonaparte
31, Contact point(s): Procurement Department, For the attention of: Roberto Varisco, 20121 Milano, Italy, roberto.
[email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.
Ljestve
ENEL, Rim, Italija, traži nabavu ljestava.
Natječaj je otvoren do 3. ožujka, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na
ENEL S.p.A. - Global procurement - Italy
procurement - Distribution, Via Arno 44,
For the attention of: Gianluca Scialanga,
00198 Roma, Italy, gianluca.scialanga@
enel.com. Više podataka o nadmetanju
na istoj adresi.
Popravak i održavanje brodova
Forsvarsbygg Innkjøpstjenester, Harstad, Norveška, traži uslugu održavanja
i popravaka brodova. Natječaj je otvoren do 2. travnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Forsvarsbygg
Innkjøpstjenester, 6. divisjonsgate
12, For the attention of: Kristin Svendsen, 9406 Harstad, Norway, kristin.
[email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.
Najam zrakoplova
Geological Survey of Norway,
Tro n d h e i m ,
Norveška, traži najam zrakoplova. Natječaj
je otvoren do 5. ožujka, a prijave na danskom, engleskom, norveškom ili švedskom predaju se na Geological Survey
of Norway (NGU), P.O. Box 6315 Sluppen, Contact point(s): Geomapping,
For the attention of: Continental shelf
geophysics, 7491 Trondheim, Norway,
[email protected]. Više podataka o nadmetanju na http://www.doffin.no//search/
Search_AuthProfile.aspx?ID=AA2152.
Konstrukcijski radovi
Office fédéral des routes - infrastructure routière filiale Estavayer-le-Lac, Estavayer-le-Lac, Švicarska, traži izvođa-
ča radova na konstrukciji. Natječaj
je otvoren do 22. ožujka, a prijave na
francuskom jeziku predaju se na Office fédéral des routes - infrastructure
routière filiale Estav ayer-le-Lac, place de la Gare 7, For the attention of:
Gestion de projets, 1470 Estavayer-leLac, Switzerland, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na www.simap.ch/
shabforms/servlet/Search?NOTICE_
NR=759373.
Obnova pruge
Javno poduzeće za obnovu željezničke
mreže u Makedoniji traži izvođača radova na obnovi 31 kilometra pruge na relaciji Nogaevci-Negotino, europskog željezničkog koridora X. Prijave se predaju
na makedonskom jeziku do 20. ožujka na Vladimir Trajkovski, PE MR Infrastructure. Zeleznicka 50 b, Skopje, Republic of Macedonia, [email protected].
mk. Više podataka o nadmetanju na
istoj adresi.
Niskopodni autobusi
Stadtwerke
Aschaffenburg,
Aschaffenburg, Njemačka, traži nabavu niskopodnih autobusa. Natječaj je
otvoren do 25. ožujka, a prijave na nje-
mačkom jeziku predaju se na Stadtwerke Aschaffenburg, Werkstraße 2, For
the attention of: Wolfgang Kuhn 63739
Aschaffenburg, Germany, wolfgang.
[email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.
Namještaj
Landstinget i Östergötland, Linköping,
Švedska, traži nabavu namještaja. Natječaj je otvoren do 18. ožujka, a prijave
na švedskom jeziku predaju se na Landstinget i Östergötland, Brigadgatan
19, For the attention of: Katja Ekström,
SE-581 85 Linköping, Sweden, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na https://tendsign.com/doc.
aspx?ID=31208&Goto=Docs.
Građevinski radovi
Wiener Linien, Beč, Austrija, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je
otvoren do 19. ožujka, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Wiener Linien GmbH & Co KG, Erdbergstraße 202,
Contact point(s): B67 - Abteilung Planung, Bau und Projektmanagement, For
the attention of: DI Hrunek, 1030 Wien,
Austria, martin.hrunek@wienerlinien.
at. Više podataka o nadmetanju na istoj
adresi.
POSLOVNE
PONUDE
IZ EU-a
POSLOVNE
PONUDE
IZ EU-a
Na internetskoj stranici www.een.
hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje
traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu.
Ako vas zanima neka od ponuda za
suradnju, pošaljite upit na jravlic@
hgk.hr uz broj šifre ponude za koju
ste zainteresirani.
PVC i poliuretna umjetna koža
(20130129005)
Turska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju PVC i poliuretne umjetne kože,
traži distributere te nudi usluge podugovaranja.
R&D i dizajn (20130125025)
Britanska tvrtka usmjerena na R&D i dizajn, specijalizirana za energetske proizvode (plin, ulje, električne i obnovljive
uređaje), nudi svoje usluge podugovaranja proizvođačima iste ili slične opreme.
Obrada proizvoda velikog
obujma (20130124028)
Poljska tvrtka, specijalizirana za ultra preciznu obradu proizvoda velikog
obujma na strojevima 20V i s preciznošću do 0,002mm, nudi svoje usluge po-
dugovaranja. Tvrtka može obraditi proizvode velikog obujma izrađene od
aluminija, čelika, željeza i plastike. Tvrtka
je otvorena za nestandardizirane i izazovne poslove.
Savjetovanje u turizmu
(20130124005)
Njemačka tvrtka specijalizirana za usluge savjetovanja usmjerene na hotele i
turistička naselja, s naglaskom na marketingu, sigurnosti u provođenju aktivnosti vezanih uz vodene sportove te
osiguranju visoke kvalitete usluge, nudi
i potražuje mogućnosti joint venturea
i nudi usluge podugovaranja/outsourcing. Također traže prodajne predstavnike i franšizu.
Profesionalni bežični
videolink sustavi (20130123023)
Izraelska tvrtka specijalizirana za dizajn,
razvoj i proizvodnju profesionalnih bežičnih videolink sustava namijenjenih
sustavima poput Outside Broadcasting
Vans – OB Vans, Electronic, News Gathering – ENG, sportske i reality emisije,
traži prodajne predstavnike i poslovne
partnere za joint venture te uz to nudi
i usluge podugovaranja.
Komore za eksperimente
u području farmaceutike,
kozmetike... (20130123008)
Francuska tvrtka razvila je novu generaciju Ussing komora s karakterističnim softverom za prikupljanje podataka za vrijeme eksperimenata. Razvili su
i sustav za proučavanje pojedinačnih izdvojenih organa. Tvrtka nudi podugovaranje tvrtkama koje djeluju u sektoru
farmaceutike, toksikologije, kozmetike,
zdrave prehrane (nutraceutics), zaštite
okoliša..., koje žele testirati prolaznost lijekova ili novih proizvoda kroz ljudski ili
životinjski epitel za vrijeme pretkliničkog testiranja.
Pružanje usluga u području
ljudskih resursa (20130122010)
Slovenska tvrtka za pružanje usluga u
području ljudskih resursa, posebno u
području posredovanja kod zapošljavanja, brendiranja poslodavca, organiziranja HR konferencija, sajmova karijera..., koja surađuje s jednim od najvećih
portala za zapošljavanje u Sloveniji, nudi
svoje posredničke usluge (kao pred-
stavnik) i aktivnosti podugovaranja (kao
podugovarač) za tvrtke koje potražuju
zaposlenike u Sloveniji.
Nugat (20130122008)
Talijanska tvrtka specijalizirana za ručnu
proizvodnju razlomljenih i mekih nugata traži prodajne predstavnike, agente ili
distributere.
Namještaj (20130118005)
Slovenski proizvođač namještaja, specijaliziran za polugotove proizvode,
namještaj po mjeri te prezentaciju namještaja i elemenata nudi usluge prodajnog predstavnika (kao agent, predstavnik ili distributer) za slovensko
tržište te aktivnosti podugovaranja za
strane ugovaratelje.
Oprema za dizanje
(20130117003)
Ukrajinska tvrtka specijalizirana za proizvodnju opreme za dizanje i rukovanje
(dizalice za gradnju mostova, flok dizalice, dizalice s postoljem…), koja se koristi u metalurgiji, industriji nafte i plina,
električnom i mehaničkom inženjerstvu,
traži prodajne partnere (agente, predstavnike i distributere). Tvrtka je u mogućnosti proizvesti opremu prema specifikacijama naručitelja. Također, tvrtka
je zainteresirana za uspostavljanje joint
venture suradnje za iste proizvode.
www.een.hr
25. veljače 2013.
RAPEX
izvješće
RAPEX
izvješće
RAPEX (The Rapid Alert System for
Non-Food Products) je brzi sustav za
obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj
uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode.
Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama
preko nacionalnih kontakt točaka i
Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje
i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci
mogu se naći na web stranici: http://
ec.europa.eu/consumers/dyna/
rapex/rapex_archives_en.cfm.0
Igračka, Magnetic Putty, brend: Crazy
Aaron’s Thinking Putty, model: ST020,
barkod: 71812278685. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži mali
magnet s velikom snagom magnetnog
toka. Mali dijelovi lako se mogu progutati ili inhalirati. Proizvod nije u skladu s
Direktivom o sigurnosti igračaka i standardom EN71-1. (slika 1)
Boja za tetoviranje, brend Black TM, naziv: Intenze Japanese Black Sumi, batch
1
6
2
3
7
broj BK 72IMX40.
Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži previsoku razinu
policikličnih aromatskih hidrokarbonata
(PAH). Proizvod nije u skladu s EU rezolucijom o kriterijima i sigurnosti boja za
tetoviranje i stalnog make-upa. (slika 2)
Uništavač insekata, nepoznatog brenda, imena Electronic Insect Terminator,
model 78689. Proizvod predstavlja rizik
za korisnike jer je jačina električne energije koja teče mrežom previsoka i korisnici se mogu lako ozlijediti. Proizvod
nije u skladu s Direktivom o proizvodima niskog napona. (slika 3)
4
5
8
9
Plastična igračka dinosaur, naziva Dinosaur Collection, model CHT21303B86,
barkod: 5901353027568. Proizvod
predstavlja rizik za djecu jer sadrži ftalate zabranjene REACH regulativom o sigurnosti igračaka. (slika 4)
Motocikl Yamaha, model NS 50 Aerox, oznake 1PH1, identifikacijskih brojeva između VG5SA421000000101 i
VG5SA421000002069. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer se poklopac rasplinjača pri normalnoj uporabi
može oštetiti te omogućiti ulazak prašine i vode u rasplinjač što može izazvati
oštećenja i nesreću. (slika 5)
6 7
Mekana igračka, brend Bengy, model
Ref B 110.84. Proizvod predstavlja rizik
za korisnike jer dijelovi mogu lako otpasti i djeca ih mogu progutati ili inhalirati. Proizvod nije u skladu s Direktivom o sigurnosti igračaka i standardom
EN71-1. (slika 6)
Hidrauličke dizalice, nepoznatog brenda i prozvođača, nosivosti dvije i šest
tona. Dizalice se pri korištenju mogu
raspasti. Proizvod nije u skladu s Direktivom o strojevima i opremi niti
sa standardom EN 1494. (slika 7)
Motociklističke čizme, brend Dainese, model St Trq Race Out Nero, barkod
8033431937647. Proizvod predstavlja
rizik za korisnike jer ne jamči sigurnost
koju specijalizirana oprema mora imati. Proizvod nije u skladu s Direktivom
o osobnoj sigurnosnoj opremi niti sa
standardom EN 13634. (slika 8)
Automobili Lexus, Model IS, s volanom
na lijevoj strani, proizvedeni od 2005.
do 2011. godine. Proizvod predstavlja
rizik za kupce jer brisači modela mogu
biti nekvalitetno učvršćeni pa pri većoj
količini snijega mogu otkazati poslušnost. (slika 9)
Potražnja
za tehnologijama
Potražnja
za tehnologijama
Uputite upit za pojedini oglas na
[email protected]
Tehnologije primjenjive za dječju dob koje bi se
testirale i primjenjivale u inovativno edukativnom centru (Ref: 11 ES 23D1 3KCV)
• Španjolska fondacija kreira inovativno
edukativni centar koji će biti korišten za
testiranje metodologija, procedura i novih tehnologija za dječju dob i također
kao vrtić za djecu zaposlenika tehnološkog parka. Fondacija bi htjela stupiti u kontakt s potencijalnim partnerima
kako bi razvila, dovršila ili testirala nove
tehnologije koje bi se kasnije koristile u
centru.
Obrada otpadnih voda iz proizvodnje tekućeg šećera (Ref: 11 ES 23C6
3NSE) • Španjolska tvrtka koja proizvodi zrnasti i tekući šećer, glukozu i mješavine za industriju sokova te sladoled želi
unaprijediti upravljanje otpadom kako bi
izbjegla potrebu za njegovim skladištenjem. Žele izgraditi postrojenje za obradu otpadnih voda od proizvodnje šećera
tako da parametri budu unutar tipičnih
otpadnih voda. Traže tvrtku koja bi dizajnirala i instalirala ovo postrojenje.
Poziv
za
PS-FP7-ENV-2013-WATER-INNO-DEMO (Ref: 12 ES 24D8
3RH3) • Španjolski tehnološki centar
okuplja konzorcij za FP7-ENV-2013-WATER-INNO-DEMO natječaj. Cilj prijedloga
je razvoj i validacija održivih tehnologija
tretiranja baziranih na prirodnim procesima kako bi obnovili energiju i hranjive
tvari iz otpadnih voda na demonstracijskoj skali. Tehnološki centar traži dodatne partnere sa stručnošću iz različitih
područja otpadnih voda poput industrijskih bio procesa, tretiranja otpadnih
voda, eko inovacija...
u ribarskim plovilima. Traži jednostavan
i automatski sustav za mjerenje snage i
smjera vjetra radi procjene učinka vjetra na kretanje plovila. Sustav treba davati podatke koje može koristiti mikro procesor ugrađen u kompleksni sustav za
snimanje. Rješenje mora biti jeftino i testirano u morskim uvjetima. Tvrtka traži
tehničku suradnju.
tičke komponente uključuju, ali nisu
ograničene na silikonske i germanijske leće, infracrveni pojasni opseg, infracrvene antirefleksijske premaze. Optičke komponente će biti korištene u
infracrvenim mjernim uređajima. Tvrtka traži partnere s takvim premazima
za komercijalnu suradnju s tehničkom
pomoći.
Tehnološka potražnja za obnavljanjem fosfora iz gnojiva (Ref: 12 NL
60FI 3R4S) • Nizozemska tvrtka aktivna
u razvoju i konstrukciji održivih staja traži
tehnologiju za obnavljanje fosfora iz gustih dijelova gnojiva: preferira se dokazana tehnologija, no tvrtka je također zainteresirana raditi i na razvoju s partnerom
ako je potrebno. Tražena tehnologija bi
trebala biti dokazana na terenu, a fosforni proizvod bi trebao biti koristan kao
gnojivo.
Istodobno mjerenje bliske infracrvene radijacije
i ispušnih proizvoda (Ref: 12 CH
84FB 3QJN) • Švicarska tvrtka traži navedeno rješenje za
razvoj proizvoda koji kombinirano stvaraju toplinu i energiju baziranu na termo fotonaponskim uređajima (TPV).
Buduće aplikacije su decentralizirana
proizvodnja topline i energije, koja bi zamijenila baterije u električnim biciklima i
vozilima. Tražena suradnja može uključivati testiranja novih aplikacija te biti proizvodna ili komercijalna suradnja s tehničkom pomoći.
Tehnologija
za
automatsko dimljenje prehrambenih proizvoda
(Ref: 12 DK 202G
3QWV) • Danska
prehrambena tvrtka traži partnera/dobavljača koji može ponuditi tehnologiju
za automatizirano dimljenje prehrambenih proizvoda. Oni traže ili standardizirano rješenje koje može biti prilagođeno potrebama tvrtke ili partnera za
suradnju koji posjeduje potrebne sposobnosti da razvije i proizvede traženu
opremu.
Tehnologija za mjerenje snage i smjera vjetra kako bi se procijenio učinak
vjetra na kretanje plovila (Ref: 12 LV
58AD 3R7W) • Latvijska tvrtka razvija rješenja za kontrolu potrošnje goriva
Infracrvene optičke komponente
(Ref: 12 GB 4103 3Q4D) • Tvrtka iz
Velike Britanije traži dokazanog proizvođača visokokvalitetnih infracrvenih optičkih komponenata. Ove op-
Tehnologija za prikupljanje topline (Ref: 12 GB 44O6 3R0M) • Londonska multinacionalka traži isprobana i testirana rješenja za prikupljanje topline
iz sistemskog okruženja i pretvara je u
energiju. Tvrtka je zainteresirana za licenciranje tehnologije.
enterprise europe
25. veljače 2013.
8
Info radionice povodom otvaranja natječaja
Poduzetnički impuls 2013.
Diljem Hrvatske od 19. veljače održavaju se radionice na kojima će
biti predstavljeni uvjeti natječaja
Poduzetnički impuls 2013.
•25. veljače, Zadar, 11 sati, Dvorana
Poduzetničkog inkubatora Zadar
•26. veljače, Split, 10 sati, HGK-Županijska komora Split
•27. veljače, Šibenik, 11 sati, Multimedijalna dvorana Gradske knjižnice
Juraj Šižgorić
•28. veljače, Rijeka, 11 sati, Gradska
vijećnica
•1. ožujka, Bjelovar, 10 sati, Velika vijećnica Bjelovarsko-bilogorske županije
•1. ožujka, Krapina, 13.30 sati, Mala
dvorana Pučkog otvorenog učilišta
•4. ožujka, Sisak, 10 sati, HGK-Županijska komora Sisak
•4. ožujka, Karlovac 13.30 sati, Dvorana
Udruženja obrtnika grada Karlovca
•4. ožujka, Koprivnica, 11 sati, HGKŽupanijska komora Koprivnica
•5. ožujka, Virovitica, 11 sati, Virovitičko-podravska županija, Vijećnica županijske skupštine
•6. ožujka, Osijek, 10 sati, Mala vijećnica Osječko-baranjske županije
•6. ožujka, Vinkovci, 13.30 sati, Županijska vijećnica
•7. ožujka, Gospić, 11 sati, Velika dvorana Kulturno-informativnog centra
(KIC) Gospić
•8. ožujka, Pula, 11 sati, Sveučilište
Jurja Dobrile u Puli, Odjel za ekonomiju i turizam Dr.Mijo Mirković
•11. ožujka, Dubrovnik, 11 sati, Konferencijska dvorana hotela Lero
•13. ožujka, Zagreb, 11 sati, Kinodvorana Ministarstva gospodarstva
Europa 2020 - Strategija za rast Tourism@GAST 2013
Europska poduzetnička mreža - konzorcij Hellas poziva vas na
B2B poslovni susret koji će se održati u Ateni 12. ožujka. Susret su inicirali potpredsjednik Antonio Tajani i grčko ministarstvo za razvoj, konkurentnost, infrastrukturu, promet i mrežu,
uz potporu Europske poduzetničke mreže.
Cilj manifestacije je promicanje poslovnih partnerstava između grčkih i europskih malih i srednjih poduzeća kako bi se postigao rast u
sektorima kao što su:
•zdrava prehrana/prehrambena industrija
•napredna tehnologija
•energija
•informacijske i komunikacijske tehnologije
•lijekovi/medicina
•turizam.
Svaki partner koji se želi uključiti kao suorganizator više je nego dobrodošao! Za više detalja u vezi s događanjem i procesom registracije možete posjetiti web stranicu: www.b2match.eu/AthensB2B.
Multilateralni gospodarski susreti Tourism@
GAST 2013 nastavak su gospodarskih susreta pri sajmu GAST uz sudjelovanje više
od stotinu sudionika. Zadovoljstvo sudionika
izraženo je željom većine da i ove godine budu
dio ovog, sada već tradicionalnog događanja u
sklopu uspješnog sajma GAST. Sajam GAST je
ključno mjesto susreta brojnih proizvođača i trgovaca iz djelatnosti prehrane, pića, hotelske i
ugostiteljske opreme. U poslovnim krugovima
prepoznat je kao mjesto ugovaranja logistike za
turističku sezonu. To je manifestacija koja bilježi godišnji trend rasta kako izlagačkog prostora, broja izlagača i broja posjetitelja od 35 posto,
tako i broja sklopljenih i ugovorenih poslova, što
je u sajamskoj industriji Hrvatske prava rijetkost.
Poduzetnicima se nudi jedinstvena prilika susreta s brojnim međunarodnim i domaćim tvrtkama na prethodno ugovorenim individualnim
sastancima, prema Vašem izboru, a u sljedećim
segmentima:
•touroperatori i turističke agencije,
•hoteli, moteli i kampovi,
•zdravstveni i wellness turizam
•seoski, eko i aktivni turizam
•promet (autobusni, željeznički i zračni)
•osiguranje i financije
•turističke investicije
•ugostiteljstvo, hrana i piće
•gastronomska ponuda i potražnja.
Kontakt osobe Europske poduzetničke mreže poduzetnicima su na raspolaganju u procesu prijave
i tijekom sastanaka. Sudjelovanje je potpuno besplatno. Dodatne informacije mogu se dobiti na
Nataša Bušić, +385 21 321 143, [email protected] i
Goranka Košta, +385 21 321 135, [email protected].
www.hgk.hr. Više informacija o sajmu www.gastfair.com.
Poziv na poslovne susrete Bilbao Sinaval
Od 18. do 19. travnja 2013. godine u Bilbau,
Španjolska, održava se 19. sajam Sinaval-Eurofishing Elite Exhibition o kojem više informacija možete pronaći na http://www.sinaval.
eu/.
Tijekom sajma bit će organizirani sektorski poslovni susreti Marineenergy- Sinaval Brokerage Event 2013. Ciljna grupa sudionika su tvrtke, tehnološki centri, istraživački i razvojni instituti i drugi, čija je djelatnost vezana
uz brodograđevni i nautički sektor. Susrete organizira
Europska poduzetnička mreža u suradnji s većim brojem relevantnih institucija. Više informacija o načinu organizacije susreta i rokovima prijave možete naći na:
http://www.b2match.eu/marinenergy-sinaval2013. Za
sudjelovanje nije predviđena kotizacija.
Startup Ideation Bootcamp
Founder Institute, najveći svjetski startup akcelerator, organizira radionicu Startup Ideation Bootcamp u četvrtak, 7. ožujka 2013. s početkom u 18
sati u Znanstveno-tehnologijskom parku Sveučilišta u Rijeci (Step Ri).
Intenzivna radionica u trajanju od svega tri sata omogućava polazniku doći do poslovne ideje, poboljšati
postojeću poslovnu ideju te pronaći mogućeg suosnivača. Predavači na radionici bit će vodeći poduzetnici: suosnivač WhoAp-a Goran Duškić, direktor
Maritime Connectora Eric Superina, osnivač kompare.hr-a i član CRANE-a Nikša Tomulić.
Sudjelovanje na radionici je besplatno. Prijaviti se
možete na rijekastartupideas.eventbrite.com
Kalendar događanja u organizaciji EEN-a
4.-6. ožujka - Sajam Foodrex Culinaria i poslovni susreti,
Beograd, Srbija
5.-9. ožujka - CeBIT, 15 Future Match, Hannover,
Njemačka
7. ožujka - Startup Ideation Bootcamp, Rijeka
8. ožujka - Multilateralni gospodarski susreti Tourism@
GAST 2013, Split
12. ožujka - Poslovni susret Europa 2020 - Strategija za
rast, Atena, Grčka
18.-19. travnja - Poslovni susreti Marineenergy - Sinaval
Brokerage Event 2013, Bilbao, Španjolska
25.travnja - Poslovni susreti na području turizma
i kreativne industrije “Cross Tour 2013”, Ruse,
Bugarska
Prilog EEN info
ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA
Glavni urednik
Darko Buković
Urednik priloga
Krešimir Sočković
PREDSTAVLJAMO 13
www.privredni.hr
Broj 3766, 25. veljače 2013.
( 10.000 posjetitelja
imali tijekom prošle Noći muzeja
OTK FERDINAND BUDICKI, ZAGREB
( 2007. godine
pokrenut obrt Vitlov
Obrt Vitlov, Zadar
Bešte ljudi - ide
auto!
Tradicija najslađe
delicije
Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, udruzi se
otvara čitav niz mogućnosti za suradnju s muzejima i
oldtimer klubovima sa Starog kontinenta
O
ld Timer Klub OTK Ferdinand
Budicki neprofitna je udruga građana,
bez zaposlenih, osnovana
kao nositelj projekta Ferdinand Budicki. Projekt
se sastoji od objave prve
monografije o povijesti
hrvatskog automobilizma
Bešte ljudi - ide auto, snimanja istoimenog dokumentarnog filma te pokretanja Muzeja automobila
Ferdinand Budicki u prostoru bivše tvornice Pluto
u Zagrebu.
Valentino
Valjak,
predsjednik
udruge,
kaže nam kako su s djelovanjem započeli 2011.
godine, a ciljeve su djelomično već ostvarili. “Naime, promocija knjige bila
je u svibnju prošle godine, dokumentarac se snima, a muzej smo uspješno
pustili u pogon u roh-bau
fazi za ovogodišnju Noć
muzeja. Tada smo bili
najposjećeniji muzej na
razini Hrvatske. Točnije,
imali smo više od 10.000
posjetitelja, čak je i predsjednik Hrvatske Ivo Josipović prošao kroz muzejski prostor”, ističe.
Hrvatska do sada ni na
koji način nije adresira-
la tematiku automobilske
povijesti i kulturološkog
fenomena
automobila.
Tako smo, nastavlja Valjak, popunili potpuno
prazan prostor, i to na izuzetno kvalitetan i kreativan način. “Dosadašnje
poslovanje naišlo je na
snažnu podršku na svim
razinama, bilo da je riječ o
podršci medija, institucija
vlasti na lokalnoj ili državnoj razini, sponzora ili
pak najšire javnosti. Uvjeti poslovanja su teški kao i
u svemu u Hrvatskoj, no s
obzirom na podršku koju
dobivaju drugi projekti u
kulturi, ili pak krizu autoindustrije u cjelini, mislim
da moramo biti zadovoljni
i motivirani za daljnje djelovanje”, napominje.
Suradnici umjesto
konkurencije
Ideja o pokretanju ovog
projekta zapravo je rezultat 10 godina prisustva na
oldtimer sceni i velike ljubavi prema starim strojevima, kao i očite potrebe
za popunjavanjem praznog prostora na kulturnoj sceni. Valjak naglašava kako konkurencije
zapravo nema, “već samo
potencijalni suradnici što
nas jako veseli”.
Vizija ove udruge je
da muzej bude središnje
mjesto okupljanja oldtimer scene i umjetnika na
razini regije. “Jer samo
u Hrvatskoj ima više od
6000 registriranih old-
Mogućnosti su
beskrajne, a granica
nam je samo naša
kreativnost, kaže
Valentino Valjak
timera, a scena je izuzetno potentna u smislu
ljudskog potencijala i entuzijazma”, smatra on.
Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju,
udruzi se otvara čitav niz
mogućnosti za suradnju s
muzejima i oldtimer klubovima sa Starog kontinenta, korištenje pristupnih fondova za uređenje
prostora i pokretanje raznih projekata.
Stoga su planovi veliki, a aktivnosti udruge idu
u smjeru suradnje sa svima koji to žele. “Mogućnosti su beskrajne, a granica nam je samo naša
kreativnost”, zaključuje
Valjak. (B.O.)
Specifičnost bijeloj, tamnoj i mliječnoj čokoladi daje
višnja maraska. Među ostalim, proizvode mliječnu
čokoladu s dehidriranom, točnije liofiliziranom maraskom
Z
adar je nekad bio
poznat po proizvođačima čokolade. Tamo je 1929. godine otvorena tvornica
čokolade, ali je bilo i niz
malih pogona u kojima se
čokolada proizvodila ručno. Doduše, nema pisanih
tragova o tome koji su se
proizvodi ručno izrađivali, ali se zna da je bilo niz
proizvođača čokolade. Pored toga, Zadar se može
pohvaliti izuzetnom tradicijom destilerija koje su po
svojim likerima bile izuzetno poznate u europskim
okvirima, a danas tu tradiciju nastavlja Maraska.
To je trajalo sve do 2007.
godine kada je Dubravko
Vitlov u Poduzetničkom
inkubatoru smještenom u
Novom Bokanjcu, zajedno s kuharom Igorom Nikolićem, započeo proizvoditi čokoladu. Prethodno je
u Belgiji prošao vrhunsku
edukaciju proizvodnje čokolade u kompaniji Barry
Callebaut, najvećem svjetskom proizvođaču čokoladnih proizvoda.
To bi možda bila i
obična priča da Dubravko
Vitlov ne proizvodi čokoladu na bazi višnje maraska koja najbolje rezultate
daje upravo na zadarskom
području. Isto tako, proizvodi i praline koje plasira čak i u trgovački lanac
Spar pod njihovom premium robnom markom.
Ručno pakiranje
Čokolade plasira u nekoliko delikatesnih trgovina
u Zadru i Zagrebu, a pogotovo je zadovoljan što
su njegove čokolade našle
mjesto u zračnim lukama
gdje ih putnici kupuju kao
suvenir. Nedavno je bio
Praline, koje
također rade ručno,
jako su dobro
sljubili s likerima
pozvan i u Hrvatski sabor
kako bi održao prezentaciju jer su se u toj instituciji odlučili darivati njegove čokolade u poslovnim
poklonima. Ministarstvo
vanjskih poslova također
je iskazalo interes.
“Imamo više varijanti čokoladnih tabli: s bijelom, tamnom i mliječnom
čokoladom. Višnja maraska je temeljno punjenje i
to čokoladi daje specifičnost. U suradnji s Prehram-
beno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu
i Centrom za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju Zadar napravili smo
mliječnu čokoladu s dehidriranom, točnije liofiliziranom višnjom maraskom.
To je još uvijek pilot-projekt, a u finalizaciji namjeravamo koristiti i blanširane bademe. Naša čokolada
na bazi maraschina nudi se
i na stranicama Turističke
zajednice grada Zadra kao
premium zadarski proizvod”, ističe Vitlov koji je
na ideju o proizvodnji čokolade došao kada je nešto
slično vidio u Kanadi.
Vitlov voli istaći kako
on i Igor Nikolić nemaju radno vrijeme te kako
ručno pakiraju čokoladu
i rade za četvoricu. Praline, koje također rade ručno, jako su dobro sljubili s
likerima.
Iako na marketingu
puno ne radi, Vitlov je zadovoljan činjenicom što
mu se stalno javljaju ljudi koji su probali ili čuli za
proizvode. Ima velike planove, ali se odlučio raditi
korak po korak. Njegov je
krajnji cilj izvoz, a planira
ozbiljnije izvoziti naredne
godine. (J.V.)
14 HRVATSKA & REGIJA
*vijesti
Privredni vjesnik
Broj 3766, 25. veljače 2013.
( 65 mil KM ( 900 mil €
lanjski gubitak Aluminija
stajala bi gradnja TE koja bi otvorila 1000 radnih mjesta
SUDBINA MOSTARSKOG ALUMINIJA
Blagi kreditni rast
Centralna banka BiH priopćila je da je u protekloj godini registriran blagi, ali ohrabrujući kreditni
rast od 4,27 posto. Ukupni krediti bankarskog
sektora iznosili su 15,73
milijarde KM, od čega
se 11,48 milijardi odnosi
na dugoročne, a 4,25 milijardi KM na kratkoročne kredite. Krediti nevladinom sektoru iznosili su
14,92 milijarde KM, a od
tog iznosa privatni sektor
kreditiran je sa 14,06 milijardi KM.
Na crno radi 200.000
osoba
Prošle je godine u BiH registrirano više od 550.000
nezaposlenih što je za
13.793 osobe više nego
2011. Registrirana stopa nezaposlenosti bila
je 44 posto, dok je stopa
anketne nezaposlenosti
iznosila 28 posto. Prema
podacima Agencije za statistiku BiH, potkraj prošle godine bio je registriran
686.681 zaposleni. Smatra se da je još 200.000
ljudi radilo na crno, izjavio je Adnan Delić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Natječaj za završne
radove na tunelu
Vijenac
Na natječaju za izvođenje
završnih radova na tri kilometra dugom tunelu Vijenac na autocesti Sarajevo-Zenica koji bi trebao
biti pušten u promet iduće godine najnižu ponudu od 24,3 milijuna eura
dale su zajedno građevinske tvrtke Euro-asfalt i
ŽGP. Konzorcij koji su činili Hering iz Širokog Brijega, Trgošped iz Kaknja i
Džekos iz Sarajeva bili su
drugi s ponudom od 27,4
milijuna eura, a inozemni
konzorcij OHL iz Češke i Skladgradnja iz Splita ponudili su 39,1 milijun eura.
Nasukani brod
Moguće potonuće ovog giganta imalo bi dalekosežne posljedice za Bosnu i Hercegovinu, ali
i za Hrvatsku. Pred upravom te tvrtke tri su scenarija: klasterizacija, konzerviranje i kaos, od
kojih je klasterizacija najbolje rješenje
Zdravko Latal
[email protected]
žištu. Povećao bi se broj
nezaposlenih, prestali bi
priljevi u državne proračune, a smanjila bi se i javna
potrošnja.
M
ostarska tvrtka Aluminij je
nasukani brod
kojem prijeti potonuće
ako ga netko ne odšlepa
u mirne vode uspješnog
poslovanja, zaključeno je
na okruglom stolu o perspektivama tog poduzeća
koje je prošlu godinu završilo s gubitkom od 65
milijuna konvertibilnih
maraka. Valja napomenuti kako je taj veliki gubitak ocijenjen uspjehom
jer su uvjeti rada, cijena struje i kretanje cijena
aluminija na burzama prijetili mnogo većim nega-
Izlaz iz krize traži
se u pronalaženju
partnera koji bi
ušao u posao
izgradnje
termoelektrane
tivnim brojkama. Rješenje od mogućeg potonuća
ovog giganta, što bi imalo
dalekosežne posljedice za
Bosnu i Hercegovinu, ali
i za Hrvatsku, te bi povuklo za sobom u ponor cjelokupno gospodarstvo i
socijalnu sigurnost u mostarskoj regiji, je brza reakcija države i neodgodivo ujedinjenje snaga svih
sudionika u procesu proizvodnje i prerade aluminija uz obvezno aktiviranje
prekogranične suradnje, u
prvom redu na polju energetike, smatra hrvatski
ekonomski analitičar dr.
Žarko Primorac. Njegov
kolega s Ekonomskog fakulteta u Splitu dr. Dejan
Kružić ocijenio je kako
se Aluminij nalazi na prekretnici koja mora odgovoriti na strateške probleme vezane uz proizvodno,
vlasničko, financijsko i
organizacijsko prestrukturiranje.
Nedostatak
industrijske politike
Gotovo identičnog je
razmišljanja i pomoćnik generalnog direktora Aluminija Vjekoslav
Domljan koji je kazao da
su pred upravom te tvrtke
tri scenarija: klasterizacija, konzerviranje i kaos.
Najbolje, zapravo jedino
rješenje je u klasterizaciji. To znači da svi oni koji
sudjeluju u procesu proizvodnje i prerade aluminija trebaju zajedno raditi
na stvaranju zajedničkog
proizvoda i dijeliti sudbinu tog proizvoda. Danas u BiH postoje proizvođači boksita, ugljena,
glinice, struje, aluminija i proizvoda od aluminija, ali suradnja među nji-
ma uopće ne postoji jer u
BiH, a posebice u Federaciji BiH, ne postoji industrijska politika. Aluminij
se nalazi pred gašenjem
zbog rekordno niskih cijena aluminija na svjetskim burzama i visokih
cijena električne energije.
Direktor Aluminija Ivo
Bradvica iznio je pregršt
podataka koji su utjecali
na to da je jedna tehnološki suvremena proizvodnja
proizvela milijunske gubitke. Udio cijene električne energije u cijeni
tone proizvedenog aluminija dosegnuo je do 60 posto, dok se u Europi kreće
od 20 i 25 posto. Veliki industrijski potrošači u Njemačkoj plaćaju struju do
37 eura za megavatsat, a
u Francuskoj 46 eura. Veliki potrošači u BiH koji
koriste usluge Elektroprivrede BiH plaćaju struju 44 eura za megavatsat, a u srpskom entitetu
33 eura. “Mostarski kombinat, pak, plaća struju 57
eura po megavasatu, što je
uz kretanje burzovnih cijena aluminija osnovni razlog našeg gubitka”, rekao je Bradvica, posredno
kritizirajući JP Elektroprivredu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. “Da
smo imali jednaku cijenu
kao korisnici drugih dviju
elektroprivreda u zemlji,
prošlu godinu završili bismo s dobiti”, ustvrdio je
direktor Aluminija.
Pitanje je kako dalje,
dok oko odgovora postoji
mnogo dvojbi. U Aluminiju su dovedeni u situaciju
da razmišljaju o smanjenju proizvodnje čak i onih
industrijskih proizvoda s
kojima BiH sudjeluje u
globalnom izvozu, a prestanak rada i konzerviranje
pojedinih pogona ili cjelokupne proizvodnje izazvalo bi dugoročne teške posljedice, jer bi oni s kojima
Aluminij ima dugoročne
ugovore tražili obeštećenja, a izgubio bi se i ugled
i položaj na svjetskom tr-
Kako izaći iz krize?
Izlazi iz krize traže se,
među ostalim, u financijskom restrukturiranju i
pronalaženju partnera koji
bi ušao u posao izgradnje
termoelektrane u krugu
tvornice. Prema Bradvičinim riječima, strateški cilj
tvrtke je izgradnja vlastite
elektrane na ugljen snage
500 MW. Ta bi investicija
stajala 900 milijuna eura,
a njenom izgradnjom i puštanjem u rad zaposlilo bi
se novih 1000 radnika.
Partneri za elektranu se
traže unutar elektroenergetskog sustava BiH, ali
i u susjednim državama,
posebice u Hrvatskoj gdje
su već započeti razgovori s više ozbiljnih ulagača, kao i s nekoliko europskih kompanija. Glavni
direktor JP Elektroprivrede HZ HB-a Nikola Krešić objavio je kako je njegova kompanija spremna
na suradnju s Aluminijem
u izgradnji nove elektrane
s obzirom na to da raspolažu samo s hidrocentralama te da im je prijeko
potrebno najmanje 100
MW sigurne energije koja
neće ovisiti o vremenskim
uvjetima. Izračunato je
da bi godišnja potrošnja
ugljena te termoelektrane
iznosila 1,5 milijardi tona,
a stizao bi brodovima u
Luku Ploče i dnevno bi
se transportiralo oko 4000
tona za što bi se koristila
tri vlaka sa po 28 vagona.
Tako bi izgradnjom elektrane značajne poslove
dobili Luka Ploče i željeznice dviju država.
15
www.privredni.hr
Broj 3766, 25. veljače 2013.
( 3,4 mlrd €
loših kredita imaju NLB, NKBM i Abanka
( više od 500 mil €
kontaminirani krediti 2 crkvena holdinga
SLOVENSKI KONTAMINIRANI KREDITI
Vuku li konce kumovi iz pozadine?
Slovenski bankarski sustav doista je na koljenima. Posebno istražno povjerenstvo će pregledati
sve kredite odobrene od 1992. do kraja rujna 2012. godine
Franjo Kiseljak
[email protected]
P
roglasivši
ljude koji prosvjeduju na slovenskim ulicama i trgovima
zombijima, a njihove zahtjeve za smjenom odnarođenih, štoviše i korumpiranih elita – terorom
“lijevog fašizma”, predsjednik krnje slovenske
vlade Janez Janša ispalio
je novi projektil koji će
nedvojbeno još dublje podijeliti rastrojeno slovensko društvo. U prokazivanju svojih progonitelja
Janša je otišao tako daleko da je rekao kako ga
ruše one snage u Sloveniji koje imaju razloga prikriti imena odgovornih za
pljačku triju vodećih državnih banaka. Sloven-
ska središnja banka, naime, ovih dana stavila je
u optjecaj izvještaj iz kojeg su vidljivi zastrašujući razmjeri te pljačke.
Tri banke - NLB, NKBM
Janša tvrdi da je
banke opljačkala
“tranzicijska
ljevica”
i Abanka - imale su potkraj svibnja 2012. godine
loših kredita u vrijednosti
od 3,4 milijarde eura.
Slovenski bankarski
sustav doista je na koljenima. Za potop sustava Janša izravno optužuje
tranzicijsku ljevicu, prije svega ljude iz gospodarstva i politike koje sve
zajedno povezuje neka-
dašnji predsjednik države
Milan Kučan.
Upitne dobre namjere
Polazeći od tvrdnje da ga
ruši “tranzicijska ljevica”, koja ne želi da se razotkriju imena najzaslužnijih za pljačku državnih
banaka, Janšina stranka
SDS izborila se unutar
parlamenta za osnivanje
posebnog istražnog povjerenstva koje će pregledati sve kredite odobrene
od 1992. do kraja rujna
2012. godine.
Janša je uvjeren da će
istražno povjerenstvo unijeti veliki nemir u tranzicijsku ljevicu. Svatko dobronamjeran trebao bi
pozdraviti raščišćavanje
kužne prošlosti da se gri-
jesi ne bi ponavljali i u
budućnosti.
Na žalost, dobre namjere dolaze u pitanje
već samom stipulacijom
temeljne zadaće istražnog povjerenstva. Njemu se aktom o osnivanju sugerira da ne zabada
nos u političku odgovornost kadrova iz razdoblja prve Janšine vlade.
Osnivačkim aktom, naime, određeno je da će
se iz istraživanja političke odgovornosti izuzeti
“članovi uprava i nadzornih odbora koji su vodili
i nadzirali državne banke u razdoblju od 2005.
do kraja 2009. godine”.
Neobičnim imunitetom
obuhvaćene su “sve druge odgovorne osobe pri
odobravanju spornih kredita”.
Tko je doista opljačkao državne banke?
Građevinari i crkveni financijski
holdinzi na čelu kolone
Zorana Jankovića u (neuspješnom) proboju do
premijerskog položaja
doista je javno podržavao Milan Kučan. Trenutačni gradonačelnik
Ljubljane stoga spada u
milje što ga politička desnica rado označava sintagmom “strici iz ozadja”.
U Kučanovom pokretu Forum 21 bila su u
optjecaju imena utjecajnih direktora, poput Bine
Kordeža iz Merkura i Janeza Bohoriča iz Save.
No, većina “crvenih” direktora vratila je što je
dugovala bankama. Po
prezaduženosti i neotplaćenim kreditima ostat će
zapamćeni Zdenko Pav-
ček (Vektor&Viator) te
Petar Tevž (Radeče Papir).
Iz raspoloživih podataka ne može se zaključiti da je slovenske državne
banke opljačkala tranzicijska ljevica. Vlada Jane-
za Janše, naime, izdašno
je pomogla Igoru Bavčaru
i Bošku Šrotu u pothvatu vlasničkog preuzimanja Istrabenza i Pivovarne
Laško. Istaknuti član Janšinog SDS-a Dario Južna zatamnio je bankama
59 milijuna eura kredita.
Kredite je kontaminirao
i Edvard Svetlik (Hidria
Rotomatika) koji slovi
kao desni menadžer.
Epidemiju C i D kredita prouzročili su u najvećoj mjeri slovenski
građevinari. Za ukupno
milijardu eura loših kredita zaslužni su građevinski baruni – Ivan Zidar, Dušan Črnigoj, Janez
Škoberne i Dušan Dolamič. Njima se pridruži-
la i Hilda Tovšak koja je
Vegradom vladala pod insignijama bivše političke tajnice Slovenskih kršćanskih demokrata.
Zanimljivo je da se
u svim popratnim dokumentima uz odluku o
osnivanju istražnog povjerenstva uporno izbjegava spomenuti crkvene financijske holdinge.
Nakon građevinara baš
su crkveni holdinzi najviše pridonijeli gomilanju
kontaminiranih potraživanja. Zvon Ena i Zvon
Dva nepromišljeno su se
zaduživali, između ostalog i za propale poslove
u Hrvatskoj i Argentini.
Još za prve Janšine vlade
crkva se opekla u poku-
šaju preuzimanja Petrola.
Ostala je i bez operatora
T-2. Povrh svega, tužilaštvo je podiglo optužnicu
protiv Mirka Krašovca,
bivšeg ekonoma Nadbiskupije Maribor, i to zbog
makinacija novcem iz europskih fondova u obnovi
dvorca Betnava. Oba crkvena holdinga s pripadajućim konglomeratom
- a u njemu zacijelo ne
treba tražiti ljude iz “Kučanovog klana” - ugradila su u kontaminiranu
kreditnu lomaču više od
pola milijarde eura. Je li
onda slučajno da su se
visoki crkveni dostojanstvenici ovih dana poletno uključili u obranu Janeza Janše?
*vijesti
Koliko daje Agrokor?
Slovenska javnost sve je
nestrpljivija saznati koliko je Agrokor spreman
dati za Mercator u novom
pokušaju prodaje vodećeg
slovenskog trgovca. Visoka kreditna zaduženost i
103 milijuna eura gubitka razlozi su kojima su
ovaj put doista razoružani protivnici prodaje Mercatora. Da Agrokor pristane na prosječnu burzovnu
cijenu iz posljednjih mjesec dana (oko 130 eura za
dionicu), cijeli Mercator
došao bi ga 490 milijuna
eura, a za 53 posto udjela
što ga žele prodati banke
i Pivovarna Laško, Agrokor bi trebao platiti 290
milijuna eura. U igri je i
desetak portfeljnih ulagača, ali se u njihove ponude ne polažu velike nade.
Gomilaju se izvršna
rješenja na sudovima
Poslujem u 11 država, ali
takvog bordela kao što
je u Sloveniji, nema nigdje drugdje, gnjevno je rekao Andrej Mertelj, izvršni direktor tvrtke Datalab,
na skupu u organizaciji Upravnog odbora Gospodarske zbornice Slovenije. Na tom skupu uz
nazočnost vodećih ljudi
Vrhovnog suda i njegovog Gospodarskog odjela,
problematizirala se sporost u provedbi izvršnih
rješenja. Izvršitelji u Sloveniji imaju sad na stolu
180.000 izvršnih rješenja.
Sajmovima ide bolje
Najuspješnije 2008. godine Celjski sajam imao
je 5,42 milijuna eura prihoda i 307.000 eura čiste
dobiti. Nakon kriznih oscilacija Sajam se vratio u
gabarite nekadašnjih rezultata. Uz Sajam u Celju, slovenska sajamska
središta ostaju Ljubljana
i Gornja Radgona. U Celju nastavljaju s priređivanjem stručnih sajmova,
u Ljubljani će kombinirati sajmove i priredbe, a u
Gornjoj Radgoni težište
staviti na agroprehrambeno područje.
16 STIL
Privredni vjesnik
Broj 3766, 25. veljače 2013.
“ Do sada nitko nije očistio ponudu i potražnju. Stoga je Web
burza hotelijerstva posrednik između ponude i potražnje.
”
*vijesti
Bolja kvaliteta
turističke ponude
Znanstvenici sa zagrebačkog Instituta društvenih
znanosti Ivo Pilar u razdoblju od 2007. do 2012.
proveli se istraživanje pod
nazivom Diseminacija rezultata istraživanja kvalitete turističke ponude u
odabranim turističkim destinacijama
Hrvatske.
Istraživanje je provedeno
tzv. DESTqual metodom
kontrole kvalitete u 97 mjesta, od čega 59 u primorskoj i 38 u kontinentalnoj
Hrvatskoj. Prema razultatima tog istraživanja zaključeno je kako je u većini najturističkijih odredišta
unaprijeđena kvaliteta ponude, usluge i infrastrukture, a najviše je učinjeno u
Istri i Dalmaciji. Turistička
odredišta u Slavoniji dobila
su najniže ocjene kvalitete.
Priznanje kampu
Lanterna
Porečki kamp Lanterna
iz sastava turističke tvrtke Valamar dobio je nagradu za odlično očuvanje
i uređenje okoliša u kampu za sezonu 2012./2013.
Keycamp i Eurocamp, poznati organizatori smještaja u mobilnim kućicama i
šatorima u Europi, svake
godine dodjeljuju nagradu Environmental award
- ECO Award Gold. Lanterna se tako našla u prestižnom društvu vodećih
kampova iz Francuske,
Španjolske, Švicarske i Italije.
Unapređenje usluge
smještaja na Krku
U suradnji s Turističkom
zajednicom otoka Krka
proteklog je tjedna održana
prva sjednica nedavno utemeljene Strukovne udruge
obiteljskog smještaja i turizma HGK-a otoka Krka.
Glavne teme bile su vezane uz unapređenje usluge
smještaja u domaćinstvu
kao i suradnju s drugim
strukovnim organizacijama
otoka Krka. Pritom je dogovorena suradnja sa Sekcijom turističkih brodara
na unapređenju promocije i
ponude brodskih izleta.
Iva Bahunek, direktorica ureda UPUHH-a
Turistički projekti
Osnovan klaster
toplica i lječilišta
Unificirana ponuda omogućit će sudionicima klastera lakši proboj na međunarodnom tržištu te
apliciranje na projekte i povlačenje sredstava od pristupnih fondova EU-a
Boris Odorčić
[email protected]
U
druga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske
(UPUHH) predstavila je
neke od ključnih projekata u 2013. godini.
Tako je Joško Lelas,
potpredsjednik
UPUHH-a,
predstavio
ICT projekt Europske unije Tourism link, čiji je nositelj za Hrvatsku upravo ova udruga. Projekt
će, najavio je Lelas, stvoriti online platformu koja
će na jednom mjestu olakšati protok informacija između turističkih usluga
dobavljača i odredišta turističkih poduzeća. Tourism link će se primjenjivati
diljem Europe i time omogućiti bolju povezanost
među različitim zemljama. Također, ova povezanost će stvoriti kvalitetnu
i veliku bazu podataka o
klijentima, proizvođačima i ponudi unutar Europe. Projekt je posebice namijenjen malim i srednjim
poduzećima, a ovakva inicijativa bi im trebala poboljšati konkurentnost te
im omogućiti bolju integraciju u globalni sustav
bez potrebe da se priključuju većim organizacijama.
Direktorica
ureda
UPUHH-a Iva Bahunek
predstavila je projekt Web
burza hotelijerstva. Cilj
projekta je povezati hotelijere s njihovim dobavljačima usluga tako da ukupan proces nabave bude
brz, transparentan i jednostavan za sve. “Do sada
Cilj projekta
Web burza
hotelijerstva je
povezati hotelijere
s dobavljačima
usluga
nitko nije očistio ponudu i potražnju. Stoga je
Web burza hotelijerstva
posrednik između ponude i potražnje”, objasnila
je dodavši kako je ovo zatvoreni sustav namijenjen
članovima UPUHH-a. “A
svaki od njih ima zasebni korisnički profil”, kaže.
Pozitivni vanjski učinci
projekta su povećanje razine fair playa, poticanje
daljnjih inovacija u segmentu te opće povećanje
kvalitete procesa i usluga,
a to je svima u interesu,
napominje ona. Valja naglasiti kako inovativnost
projekta potvrđuje i činjenica da je krovna europska udruga hotelijera i restoratera (HOTREC), čiji
je UPUHH član, izrazila
želju da projekt preuzme i
implementira ga na europskoj razini.
Lakše do sredstava
Kristijan Staničić, potpredsjednik UPUHH-a,
predstavio je edukacijske programe koje udruga osmišljava i realizira
s dvije vodeće europske
škole za turizam - talijanskim sveučilištem SDA
Bocconi i najstarijom
svjetskom obrazovnom
institucijom za hotelijerstvo, švicarskom Ecole
hoteliere de Lausanne, a
čiji su programi namijenjeni menadžerima u hotelijerstvu, portfelj menadžerima u financijskim
institucijama i predavačima turističkog kurikuluma na visokoobrazovnim
institucijama.
Od prošloga tjedna
članicama udruge dostupna je studija Mogućnosti
financiranja hotelske i turističke djelatnosti u kon-
tekstu ulaska Hrvatske u
EU i korištenje sredstava iz EU fondova, koja
je izrađena u suradnji s
Ministarstvom turizma i
Centrom za razvoj i marketing. Studija sadrži presjek postojećih programa financiranja te, među
ostalim, primjere pojedinih ulaganja i financiranja
u karakterističkim zemljama EU-a poput Italije,
Grčke ili Portugala.
Potpredsjednik
UPUHH-a Ivica Sabljić
napominje kako se ovom
studijom članicama udruge želi pojasniti kako da
dođu do EU sredstava.
“Sukladno tomu, njome
se želi postići veća iskoristivost fondovskih sredstava”, ističe.
Primjer dobre prakse
Kristian Šustar, predsjednik UPUHH-a, kaže
kako su, na žalost, fondovi
danas postali poštapalica.
Ovom studijom, napominje, htjeli smo dati primje-
re dobre prakse te informacije našim članicama
o tomu kako na odgovarajući način mogu koristiti sredstva iz EU fondova.
Uz ključne projekte u
ovoj godini, istaknut je i
niz drugih na kojima nacionalna udruga hotelijera
intenzivno radi, a ponajprije Benchmarking hrvatskog hotelijerstva koji
provodi u suradnji s Fakultetom za menadžment
u turizmu i ugostiteljstvu
iz Opatije.
Valja istaknuti i novoosnovani klaster hrvatskih toplica i lječilišta
koji za cilj ima udruživanje hrvatskih toplica kroz
Udrugu poslodavaca u
hotelijerstvu
Hrvatske.
Jer, unificirana ponuda
hrvatskih termi i lječilišta omogućit će sudionicima klastera lakši proboj
na međunarodnom tržištu te apliciranje na projekte i povlačenje sredstava od pristupnih fondova
EU-a.
HRWWWATSKA 17
www.privredni.hr
Broj 3766, 25. veljače 2013.
“ 27. veljače 1993. - to je dan kada je prvi put nacionalna
mreža, a time i Hrvatska, povezana u internet.
”
Goran Škvarc, koordinator informiranja u CARNetu
20 godina vršne domene
Srce na prvom mjestu
Najvažniji iskorak u novije vrijeme svakako je uvođenje online registracije i administracije
besplatnih domena što se godinama radilo putem papirnatih obrazaca
Boris Odorčić
[email protected]
I
me .hr po kojem je
Hrvatska prepoznata u svijetu interneta
zaživjelo je prije točno 20
godina. Točnije, objašnjava nam Goran Škvarc,
koordinator informiranja i odnosa s javnošću u
Uredu ravnatelja Hrvatske akademske i istraživačka mreže CARNet,
27. veljače 1993. godine
stiglo je odobrenje za uspostavu vršne internetske
domene .hr kao nacionalne domene Hrvatske. “Taj
se datum uzima kao dan
kada je prvi put nacionalna, na internet protokolu
bazirana mreža, a samim
time i Hrvatska, povezana u internet”, pojašnjava.
Prva .hr domena registrirana je pod nazivom
srce.hr. Od tada do danas
broj .hr domena u neprestanom je porastu i trenutačno iznosi oko 77.000.
U rađanju interneta u Hrvatskoj, nastavlja Škvarc, bitna su još
dva datuma. To je 3. listopada 1991., kada je
osnovano koordinacijsko
tijelo za uspostavu nacionalne akademske računalne mreže, čime je započet
projekt uspostave te mreže implementacijom internet protokola u povezivanju visokoškolskih
ustanova u Hrvatskoj, te
17. studenog 1992., kada
Hrvatska je zadržala
besplatne domene
na koje ima pravo
svaki građanin i
svaka tvrtka
je ostvaren prvi međunarodni IP (internetski protokol) spoj između Sveučilišnog računskog centra
(Srce) i Tehničkog Sveučilišta u Beču.
Pravo na besplatnu
domenu
U prvim godinama, sve do
2000. i pojave prvog Pravilnika o domenama, one
su se registrirale u Srcu,
bez posebnih pravila. “Te
prve domene su, što je bilo
i logično, najčešće registrirale akademske ustanove koje su bile spojene
na mrežu CARNet, dok je
broj komercijalnih domena bio izrazito mali. Tek
kasnijom pojavom internetskih servisa te komercijalizacijom interneta, dolazi i do povećanih zahtjeva
za domenama. Već krajem
90-ih godina prošlog stoljeća - kada je postalo jasno koju važnost internet
ima i koju će tek imati za
tvrtke, ustanove i pojedince, odnosno društvo u cjelini - shvatili smo kako je
potrebno urediti domenski prostor. A to je rezultiralo prvim Pravilnikom
o registraciji i upravljanju
vršnom internetskom domenom 2000. godine”, napominje Ivan Marić, zamjenik ravnatelja Srca,
koji je prije 20 godina bio
glavna i odgovorna osoba za uvođenje nove vršne
domene za Hrvatsku.
Tim prvim pravilnikom definirana su dva osnovna principa organizacije domenskog prostora u
Hrvatskoj. Kao prvo, vršna domena je nacionalno
važan resurs te, kao drugo, svaka fizička i pravna
osoba u nas ima pravo na
besplatnu domenu. “Vjerujem kako mogu reći u
ime svojih kolega, koji su
zadnjih 20 godina na ovaj
ili onaj način sudjelovali u
nastajanju i životu .hr domene, da smo sretni što su
se oba principa održala do
današnjih dana”, kaže Marić dodajući kako je prije
nešto više od godinu dana
CARNet u potpunosti preuzeo sve elemente upravljanja i administracije .hr
domene, koje je 19 godina
u ime te akademske mreže odrađivala DNS (Domain Name System) služba Sveučilišnog računskog
centra u Zagrebu.
Liberalizacija pravila
Od tada se mnogo toga
promijenilo u svijetu domena. No, nije se promijenila činjenica da je Hrvatska zadržala besplatne
domene na koje ima pravo svaki građanin i svaka hrvatska tvrtka. “To
je ono čime se ponosimo
i što nas čini drukčijima
od ostalih zemalja”, kaže
Vanja Librić Radojević,
voditeljica DNS službe u
CARNetu. Tijekom godina mijenjana su pravila
registracije domena. “Trenutačno je na snazi Pravilnik donesen 2010. godine,
a praksa njegova provođenja je pokazala potrebu za
daljnjim promjenama. Činjenica je, međutim, da je
taj pravilnik u mnogočemu liberalizirao dotadašnja pravila. Tako je dopuštena registracija većeg
broja domena za pravne
osobe koje su do tada mogle registrirati samo jed-
nu. K tomu, fizičke osobe
dobile su mogućnost registracije domena te je uveden sustav registara i naplatnih domena”, ističe
Vanja Librić Radojević.
No kao najvažniji iskorak novijeg datuma svakako treba naglasiti uvođenje online
registracije i administracije besplatnih domena što
se godinama radilo putem papirnatih obrazaca.
Na taj način bitno se ubrzao postupak registracije
kojim su zadovoljni i korisnici i CARNet, što se
vidi po porastu broja registriranih besplatnih domena u zadnjih godinu dana.
“Domene se registriraju
najkasnije idući radni dan
od zaprimanja zahtjeva”,
napominje.
Inače, u CARNetu
kontinuirano rade na pojednostavljenju i ubrzanju registracije domena.
U cilju dodatne promocije, za one domene (.from.
hr) koje su namijenjene
svim građanima Hrvatske, CARNet je krajem
2012. omogućio, uz registraciju, i besplatno kreiranje web stranica koje su
namijenjene predstavljanju životopisa ili, primjerice, hobija.
*vijesti
Aplikacija za
fiskalizaciju
Vipnet je predstavio uslugu Vip blagajna. Riječ je o
aplikaciji koja se može koristiti na pametnim telefonima i tabletima, a koja je
namijenjena za izdavanje
fiskalnog računa. Vipnetovo rješenje vrlo je jednostavno koristiti, a za izdavanje fiskalnog računa
potreban je pristup internetu na uređaju na kojem se
nalazi aplikacija. Tako njeni korisnici mogu izraditi
račune za razna plaćanja,
evidenciju artikala i usluga s cijenama te pregledati i ispisati račune za računovodstvo.
Combis u Rumunjskoj
Regionalni sistem integrator Combis proširio
je poslovanje na Istočnu Europu gdje za rumunjsku stambenu štedionicu Raiffeisen Banca
pentru Locuinte implementira središnju aplikaciju za upravljanje poslovnim procesima. Combis u
ovom projektu nastupa s
Raiffeisen stambenom štedionicom Hrvatska kao
tvrtkom partnerom. “Riječ je o modernom sustavu
na kojem se temelji poslovanje stambene štedionice.
Osuvremenjivanje je izvedeno naprednim IT alatima
koji prate logiku poslovanja stambenih štedionica”,
kaže Damir Horvat, menadžer iz Combisa.
Jačanje partnerske
mreže
Microsoft Hrvatska i
Adacta potpisali su sporazum kojim se Adacta pridružuje globalnoj listi 13
tvrtki članica Microsoftovog Dynamics Master
VAR programa. Sporazumom je Microsoft povjerio Adacti širenje i jačanje partnerske mreže. Pri
tomu, zadatak Adacte je
pomagati postojećim i novim partnerima u jačanju
kompetencija, kreiranju i
upravljanju prodajnim prilikama te im omogućiti pristup do Adactinih rješenja.
18 PST!
KNJIGOMETAR
Privredni vjesnik
Broj 3766, 25. veljače 2013.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
Tvornica
Pripremila:
Vesna Antonić
V.S. Ramachandran
PRIČLJIVI MOZAK
TIM Press
Poznati neuroznanstvenik u ovoj knjizi istražuje čudne, nezaboravne slučajeve – od pacijenata koji vjeruju da su umrli
do ljudi koji imaju sindrom fantomskog uda – i nudi nove
uvide u tajne ljudskog mozga. Zašto su neki od nas kreativniji od ostalih? Što uzrokuje autizam i kako se može otkriti i
liječiti? Zašto su nam neke stvari lijepe? Što je svijest? Ovo
su samo neke od neuroloških tajni kojima se autor bavi u
ovoj knjizi, nastojeći otkriti način rada zdravog mozga proučavanjem osoba s različitim neurološkim oštećenjima.
Woody Allen
Nuspojave
Profil
Allenove kratke priče danas su neizostavan dio antologija
američke proze i već se desetljećima smatraju klasikom
humoristične proze, paradoksa, groteske i parodije. Upravo
u tom duhu napisane su i Nuspojave (Side Effects, 1980.),
jedna od triju ranih zbirki kratkih priča Woodyja Allena. Pričama u ovoj zbirci njegov humor, neurotičnost i cinizam dolaze
do svojeg vrhunca, a Woody Allen nam još jednom dokazuje
svoju intelektualnu maštu i pronicljivost, kao i to da ne bježi
od tabu-tema te da ima hrabrosti suočiti se sa samim sobom.
Zgode, misli i anegdote Ivana Pavla II.
Verbum
U knjizi su sabrane priče ljudi koji su osobno poznavali Karola Wojtylu. U njoj se nalaze poznate i nepoznate priče i
anegdote iz života, ponekad smiješne, ponekad ozbiljne,
a koje pokazuju da se karizma pape, biskupa, svećenika,
Wojtyle... očituje ne samo u njegovim službenim izjavama,
nego i u svakodnevnim, neformalnim situacijama. Ovo je
knjiga čije zgode, misli i anegdote donose utjehu i nadu te
pomaže da papa Wojtyla ostane zapamćen kao čovjek od
krvi i mesa.
Mark Whitwell
YOGA SRCA
Algoritam
Whitwell u ovoj knjizi jasno pokazuje što je autentična yoga
i kako se ona ispravno, bezopasno i djelotvorno primjenjuje
na svakog pojedinca na temelju jednostavnih yogijskih načela koje je formulirao Tirumalai Krishnamacharya. Unatoč
njegovoj neprestanoj i bespoštednoj kritici tradicije, on je
ne odbacuje u potpunosti, nego je relevantno revalorizira
kako bi imala smisla i praktične vrijednosti za suvremene
ljude, često preopterećene mrtvom tradicijom ili pak posve
neukorijenjene u bilo koju tradiciju.
Vera Čudina
Staklena zima
V.B.Z.
Irena je liječnica koja prazninu koju osjeća u braku kompenzira predanošću poslu. David je novinar i Irenin blizak prijatelj.
Jednoga dana posao ga odvede u daleku, nepoznatu zemlju
gdje se ljudi vesele svakom novom danu. I Davida je taj zaboravljeni komadić svijeta probudio iz dotadašnjeg života. On
odlazi u Hram iskupljenja, prolazi inicijaciju – devet krugova
spoznaje, kao devet mjeseci potrebnih da nastane ljudsko
biće. U hramu doživljava osobnu preobrazbu i iskustvo koje
će zauvijek promijeniti njegove spoznaje o životu i smrti.
Modea nova, Garešnica, www.modea.hr. Tvrtka nudi tvornicu izgrađenu
na području grada Garešnice, Moslavačka bb, koja
je brzom cestom udaljena 20 kilometara od autoceste A3. Namijenjena je
za konfekcijsku proizvodnju, ali svojom funkcionalnošću odgovara i za neku
drugu industrijsku granu
(prehrambenu, farmaceutsku, proizvodnju plastične
ambalaže, solarne energije, konditorsku proizvodnju, elektroindustriju, tvornicu namještaja, skladišni
ili distributivni centar, te
bilo koju drugu namjenu).
Zgrada tvornice sastoji se
od prizemlja i kata, unutar
čega se nalazi proizvodno
skladišni prostor i upravna
zgrada. Tvornica ima i pripadajuće objekte (kotlovnica, garaža, porta i nadstrešnice) koji sa zgradom
tvornice čine ukupnu površinu od 7511 m2. Ima parkiralište i prostor za dostavu robe, te ulaz s glavne
ceste i mogućnost dolaska
teretnog vozila do samog
ulaza radi istovara robe.
Izvan kruga tvornice nalazi se poslovni prostor veličine 347 m2. Tvornici pripada građevinsko zemljište
površine 20.390 m2, dva
uređena parkirališta površine 1500 m2 i kružna tvornička cesta površine 2200
m2. Kontakt: Zvjezdana
Hrenovac, [email protected], +385 43 445509.
Poslovni prostor
Proizvodni pogon
Repelenti
Održavanje gradskog zelenila
Tiskarske usluge
Lutke za prvu pomoć
Parkovi plus, Rijeka,
www.parkovi.hr.
Tvrtka iznajmljuje poslovni
prostor u trgovačkoj zoni
Škurinje, 300 m iznad
čvorišta zaobilaznice, u
neposrednoj blizini trgovačkih centara Mercator,
Lidl, Konzum i Kika. U
poslovnoj zgradi se osim
ovog prostora nalaze kafić, klub za igre na sreću, fast food, a na lokaciji
je i samoposlužna autopraonica, drive-in bankomat i kiosk te prodaja biljnog materijala-rasadnik.
Lokacija je izrazito frekventna (prosječni dnevni promet u Osječkoj ulici
je 35.000 vozila), a zgrada novoizgrađena, moderna, vrhunski uređenog
okoliša. Ulaz u poslovni prostor je samostalan,
a prostor je kružnog oblika, dvoetažan - prizemlje
i 1. kat, povezano unutarnjim stepeništem, te s vlastitim sanitarnim čvorom.
Prostor ima plinsko centralno grijanje, klimatizaciju, zelene krovne vrtove, niskoenergetski je uz
velike staklene površine i
pogled na more. Na parceli je raspoloživo parkiralište. Prostor ima izdanu
uporabnu dozvolu, na raspolaganju je odmah i preferira se dugoročni zakup.
Zasebno se plaćaju komunalije, ima vlastiti plinomjer i električnu energiju.
U prostoru se može obavljati poslovna djelatnost,
uredska, trgovačka ili
uslužna. Kontakt: Robert
Rašetina, [email protected], +385 51 298822,
+385 91 2021013.
Nekretnine Croatia, Varaždin,
www.nekretninecroatia.com.hr. Tvrtka
prodaje proizvodni pogon
s upravnom zgradom, Poslovna zona Ivanec. Nova
hala, sagrađena 2010., površine 703 m2, na parceli
površine 3512 m2. Uredna
dokumentacija, građevinska i uporabna dozvola.
Na katu poslovne zgrade
nalaze se uredi, konferencijska sala, sanitarni čvor
i čajna kuhinja. Vrlo jednostavno pokretanje novog posla, bez obzira na
djelatnost. Odlični uvjeti
poslovanja koje nudi Poslovna zona Ivanec i Grad
Ivanec. Moguća izgradnja još jednog objekta iste
površine s oslobođenim
plaćanjem komunalnog
doprinosa.
Proizvodni
pogon u funkciji: obrada metala i izgradnja drvenih kuća. Zakupljeno
50 kWH struje, mogućnost zakupa dodatnih 150
kWH. Odlična cestovna povezanost prema Varaždinu i Zagrebu, kao
i željeznički transport.
Moguća je i kupnja nekretnine zajedno sa svim
strojevima i s cijelom
tvrtkom; cijena prema
dogovoru. Tvrtka nikada
nije bila u blokadi, u ovo
recesijsko vrijeme ostvaruje zavidne prihode i ima
ugovorene dugoročne poslove. Više detalja na internet stranici: http://www.
nekretninecroatia.com.hr/
hr/prodaja/poslovni/28/
hale-Ivanec-Ivanec/. Kontakt: Dražen Mesec, [email protected],
+385 91 7203813.
IZBOR IZ NADMETANJA
Hrvatska
Serverska i mrežna oprema
Plovput iz Splita nabavlja serversku i mrežnu
opremu. Rok dostave ponuda je 12. ožujka.
Uređaj za skeniranje
prtljage
Zračna luka Dubrovnik
nabavlja uređaj za skeniranje prtljage. Rok dostave ponuda je 7. ožujka.
Sirkove metle
Zagrebački holding nabavlja sirkove metle.
Rok dostave ponuda je
14. ožujka.
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja repelente. Rok dostave
ponuda je 6. ožujka.
Nacionalni park Krka nabavlja tiskarske usluge.
Rok dostave ponuda je 12.
ožujka.
Grad Trebinje nabavlja
usluge održavanja gradskog zelenila. Rok dostave ponuda je 20. ožujka.
Crveni krst Crne Gore nabavlja lutke za prvu pomoć. Rok dostave ponuda
je 6. ožujka.
Regija
Žarulje i potrošni materijal za
rasvjetu
Radiotelevizija Bosne i
Hercegovine nabavlja žarulje i potrošni materijal
za rasvjetu. Rok dostave
ponuda je 12. ožujka.
Briefing e-servisi d.o.o.
tel.: 01/5501-511
fax.: 01/5501-555
[email protected]
www.briefing-nadmetanja.hr
19
www.privredni.hr
Broj 3766, 25. veljače 2013.
Pogled u svijet
STEČAJEVI
NEKRETNINE
DRAŽBE
Poredak za
budućnost
Porscheom na benzinsku
pa po novu kuću na moru
Benzinska postaja i
okolno dvorište s poslovnom zgradom prodaju
se u Kračini, u Koprivničko-križevačkoj županiji. Ukupna površina nekretnine iznosi 8399
četvornih metara. Početna
cijena je 6,1 milijun kuna.
Dražba će se održati 28.
veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Križevcima,
u sobi broj 9/I. Nekretnina
se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto.
Stambeno-poslovna
zgrada u Rijeci za 5,9
milijuna kuna. Nalazi
se u naselju Srdoči, Ulica Miroslava Krleže 3, a
uz nju se prodaje i građevinsko zemljište, asfaltno
parkiralište sa 27 parkirnih mjesta te ostali pripadajući dijelovi nekretnine.
Ukupna površina iznosi
5174 četvorna metra. Nekretnine su opterećene založnim pravom. Dražba
će se održati 3. ožujka u
10 sati u Općinskom sudu
u Rijeci, Frana Kurelca
3/V., u sobi 30. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene
vrijednosti. Jamčevinu od
10 posto treba uplatiti na
račun Suda broj 23900011300002256, s pozivom
na broj 05-2892/10.
Industrijska nekretnina za proizvodnju
prehrambenih proizvoda u Oroslavju, prodaje
se za 13,5 milijuna kuna.
Nekretnina, industrijsko
dvorište i okolna zemljišta, ukupne površine 5949
četvornih metara, prodaju
se u postupku ovrhe Pivovare i pivnice Medvedgrad
iz Oroslavja. Nekretnina
se nalazi u naselju Mokrice kod Oroslavja, u Krapinsko-zagorskoj županiji. Dražba će se održati 4.
ožujka u 8.45 sati na Općinskom sudu u Zlataru, u
sudnici broj 3. Nekretnina
se ne može prodati ispod
dvije trećine procijenjene
vrijednosti, a jamčevina
iznosi 10 posto.
Kuća s poslovnim prostorom u Taru kod Poreča, prodaje se za pet
milijuna kuna. Ukupne je površine 536 četvornih metara, a ima i
garažu i dvorište. Dražba će se održati na Općinskom sudu u Poreču,
u sobi broj 7, a ne može
se prodati za manje od
jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti, a treba je uplatiti na
račun Suda broj 23900011300002432, s pozivom
na broj 06-1188-08 te predočiti Sudu prije dražbe.
Automobil
Porsche 911 Carerra prodaje se po početnoj cijeni
od 160.000 kuna u Rijeci. Proizveden je 2002.
godine, u dobrom je stanju, a može se razgledati uz dogovor sa stečajnom upraviteljicom na tel.
091/3005 202. Riječ je o
prodaji imovine stečajnog dužnika, tvrtke Mon-
terol iz Rijeke. Prodaja će
se obaviti po načelu izbora
najpovoljnije ponude, koje
treba poslati do 2. ožujka
na adresu Vesna Pindulić,
51211 Matulji, Šmogorska cesta 32, preporučenom pošiljkom, s naznakom “Ponuda za kupnju
imovine ST- 984/11 – ne
otvarati”. Otvaranje ponuda bit će u Rijeci, na adresi Milutina Barača 19, 11.
ožujka u 13 sati. Jamčevina nije predviđena.
Strojevi i oprema za industriju tekstila, odjeće i
kože, vrijedni 1,6 milijuna kuna. Uz ostalo prodaje se suhi kompaktor Santex, sušara, zatim kade s
vitlom, i slično. Strojevi se nalaze u Imotskom.
Ponude se skupljaju pisanim putem do 1. ožujka,
a otvarat će se 5. ožujka
u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 121/I.,
u sudnici broj 5. Strojevi
se mogu razgledati svaki
radni dan od 8 do 15 sati
u dogovoru sa stečajnom
upraviteljicom na mobitel
098/264 409. Jamčevina
iznosi pet posto.
Kuća u Kaštel Lukšiću, procijenjena na 3,5
milijuna kuna. Površine je 375 četvornih metara, a sastoji se od suterena, prizemlja, tavanskog
prostora i okućnice. Dražba za prodaju održat će se
6. ožujka u 8.30 sati na
Općinskom sudu u Splitu,
Dračevac, u sobi broj 53/
II. Kuća se ne može prodati ispod jedne trećine
procijenjene vrijednosti, a
osiguranje u iznosu od 10
posto treba uplatiti na račun Suda broj 23900011300000195, model 00,
šifra 88, poziv na broj
101-5010-09. Potvrdu
treba dostaviti sucu prije dražbe.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom
postupku (www.hgk.hr)
dr. Uroš Dujšin
M
ale zemlje često prednjače
kada su u pitanju reforme. U 1980-ima
to je bila Velika Britanija zahvaljujući tačerizmu
i privatizaciji. Mali Singapur bio je dugo uzorom mnogim reformato-
rima. To je djelomično
stoga što četiri najvažnije
nordijske zemlje – Švedska, Danska, Norveška i
Finska – stoje sasvim dobro. Ako biste se željeli
ponovno roditi bilo gdje
u svijetu kao osoba prosječnog talenta i dohotka, trebali biste postati
vikingom. Nordijske zemlje su na vrhu ljestvica
počevši od konkurentnosti do socijale i zadovoljstva. Izbjegle su kako
ekonomsku sklerozu Južne Europe, tako i nejednakost u Americi. Teoretičari razvoja su počeli
nazivati uspjeh reformi
“odlaskom u Dansku”. U
međuvremenu je regija
koja je nekada bila sinonimom za namještaj uradi sam i kvartet Abba postala i kulturnim uzorom.
Mudro upravljanje
krizom
Kao što to objašnjava nedavno objavljena Economistova analiza, nešto od
toga treba zahvaliti i sretnim okolnostima. Nordijske su zemlje mudro
upravljale svojom dužničkom krizom u 1990-ima;
no zanimljivo je zašto je
nordijski model u modi.
Političarima širom svijeta – naročito na prezaduženom Zapadu – on nudi
recept kako reformirati
javni sektor i učiniti državu efikasnijom i odgovornijom. Ideja o smanjenom udjelu države je šok
kako za francuske ljeviča-
re koji sanjaju o socijalističkoj Skandinaviji tako i
za američke konzervativce koji se boje da se Obama sprema na skandinavizaciju Amerike... Krivo!
U 1970-ima i 1980-ima
su nordijske zemlje doista
bile zemlje s visokim porezima. Neki su bili prisiljeni platiti čak 100 posto
poreza na dohodak! No to
nije išlo: Švedska je od
četvrte najbogatije zemlje
u 1970. pala na 14. mjesto
u 1993.
No od tada su Šveđani
promijenili smjer – uglavnom udesno. Udio države u švedskom BDP-u
smanjen je za oko 18 posto što je manje no u Francuskoj, a uskoro bi mogao biti i manji nego u
Velikoj Britaniji. Smanjili su poreze: porez na dohodak poduzeća iznosi 22
posto, manje no u Americi. Nordijske su se zemlje
koncentrirale na uravnoteženje proračuna. I dok
Obama i Kongres oklijevaju oko reforme povlastica, Švedska je reformirala svoj mirovinski
sistem – a njen je proračunski deficit 0,3 posto
BDP-a – dok onaj američki iznosi sedam posto.
No taj model nije savršen.
Udio javnih izdataka još
je teško prihvatljiv i održiv. Otuda i opasnost od
emigracije poduzetnika.
Ugledati se na
nordijske zemlje
Zbog svega ovoga sve bi
se više zemalja trebalo
ugledati na nordijske zemlje. Zapadne zemlje će
dostići granice velike države kao što se to dogodilo Švedskoj. Kada Merkelova brine o tome što
EU ima sedam posto stanovništva ali zato polovinu izdataka na socijalu, dio odgovora na to su
Skandinavci. Oni također pokazuju da i zemlje
EU-a mogu biti uspješne.
A kako Azijci uvode države blagostanja, i oni će
se ugledati na sjevernja-
Glavne pouke koju
nude Skandinavci
nisu ideološke nego
praktične
ke. Kineze naročito zanima Norveška.
Glavne pouke koje
nude Skandinavci nisu
ideološke nego praktične. Država nije popularna zato što je moćna nego
zato što funkcionira. Šveđani plaćaju poreze radije
nego Ameri, jer zato dobivaju dobre škole i besplatnu zdravstvenu skrb. Oni
su pokrenuli dalekosežne reforme usprkos sindikatima i lobijima. Dokazi
su tu. Tržišne mehanizme
možemo ubaciti u državu
blagostanja kako bi se poboljšala njena efikasnost.
Mogu se stvoriti programi povlastica na zdravim
temeljima kako se ne bi
osiromašile buduće generacije. No zato treba iskorijeniti korupciju i skrivene interese, i biti spremni
napustiti zamorne ortodoksije ljevice i desnice te
tražiti dobre ideje posvuda.
20 SVIJET FINANCIJA
RBA
Inflacija u siječnju
5,2 posto
Prema zadnjim podacima DZS-a potrošačke
cijene u siječnju porasle
su u prosjeku za 5,2 posto godišnje, što je najviša godišnja stopa rasta od listopada 2008.
godine.
Uz učinak baznog razdoblja odnosno razmjerno
niskih stopa inflacije do
svibnja 2012. godine, snažniji inflatorni pritisci i dalje su uglavnom generirani prošlogodišnjim rastom
administrativno utvrđenih
cijena (električne energije i plina u svibnju) te rastom cijena prehrane (koje
su bile pod utjecajem ljetne suše i prelijevanja negativnih cjenovnih kretanja s
međunarodnih tržišta).
Ipak, izgledno je da dolazi i do odgođenog prelijevanja bitno snažnijeg rasta proizvođačkih cijena
odnosno cijena troškova
proizvodnje iz prethodnih
razdoblja na krajnjeg potrošača. Naime, ako iz indeksa potrošačkih cijena
izuzmemo cijene energije,
godišnja stopa rasta iznosila je 3,6 posto, a ako uz
energiju izuzmemo i prehranu, potrošačke su cijene
porasle za 2,1 posto godišnje, što predstavlja ubrzanje rasta na godišnjoj razini, pojašnjavaju analitičari
RBA.
U djelatnosti stanovanje, voda, energija, plin i
druga goriva cijene su porasle za 14,3 posto godišnje, čemu je najviše pridonio rast cijena goriva i
energije od 20 posto, posebno električne energije
(rast od 22,1 posto) i plina (rast od 28,8 posto), čiji
će se učinak na godišnji
rast cijena osjetiti sve do
svibnja. Zbog poskupljenja u prosincu i cijene grijanja su više za 18,8 posto
godišnje. Cijene prehrane
porasle su za 6,7 posto na
godišnjoj razini, uz najveći rast cijena povrća i voća
(za 20,6, odnosno za 14,5
posto), a značajan doprinos
daju i više cijene mesa (za
6,8 posto).
*vijesti
U blokadi 21 posto
tvrtki
Od početka godine u Hrvatskoj je ukupno otvoreno 1959 novih trgovačkih društava, dok ih
je 1511 ugašeno, stoji u
analizi tvrtke Bisnode.
Prosjek dnevne blokade
kreće se oko 21,3 posto,
odnosno 27.000 trgovačkih društava na dnevnoj
bazi ima blokiran žiro-račun. U Hrvatskoj je aktivno 129.851 trgovačko
društvo što je u odnosu
na broj trgovačkih društava na početku godine povećanje od 448 društava.
Održano 2078
poslovnih skupova
U razdoblju od listopada do prosinca 2012. u
Hrvatskoj je, prema podacima DZS-a, održano
2087 poslovnih skupova. Ukupan broj dana trajanja svih njih iznosio je
3839. Prosječno je svaki skup trajao dva dana.
Na njima je sudjelovala
162.331 osoba. Poduzeća
su organizirala 63,2 posto, a udruge i institucije
36,8 posto skupova. Najveći udio u strukturi imaju poslovni sastanci (52,1
posto) te kongresi i konferencije (42,9 posto).
Suradnja Metroa i
malih trgovaca
Trgovački lanac Metro
Hrvatska potpisao je prošli tjedan ugovor o nabavi
robe sa Savezom udruženja malih trgovaca Hrvatske. Metro će omogućiti nabavu robe po boljim
uvjetima te ponuditi i prilagođeni asortiman što će
potaknuti bolje poslovanje malih prodavaonica,
priopćeno je iz Saveza.
Privredni vjesnik
Broj 3766, 25. veljače 2013.
( oko 8 mlrd €
na raspolaganju Hrvatskoj od 2014. do 2020.
Bankarski sustav i EU fondovi
Priprema, pozor, sad!
Ne smije se voditi dvostruka ulagačka politika - jedna za Hrvatsku, a druga
za Europsku uniju, ističe zamjenik ministra regionalnog razvoja i EU fondova
Boris Odorčić
[email protected]
H
rvatskoj će kao
punopravnoj
članici Europske unije kroz kohezijsku politiku u razdoblju
od 2014. do 2020. godine
biti na raspolaganju oko
osam milijardi eura. Dakle, između 1,1 i 1,4 milijarde eura godišnje, što je
oko 10 puta više nego što
je imala u pretpristupnom
razdoblju. Stoga, valja dobro pripremiti projektnu
dokumentaciju kako bi
privukla što više ponuđenih financijskih sredstava.
Administraciji je
dugo trebalo da
uhvati ritam, kaže
Jakša Puljiz
Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog
razvoja i EU fondova,
kaže kako je Hrvatska u
pretpristupnom razdoblju
imala prilično ograničen
pristup fondovskim sredstvima te time i ulaganjima. “Radilo se o otprilike
150 milijuna eura godišnje
kroz razne komponente
programa IPA. To je za Hrvatsku bio veliki izazov, a
administraciji je dugo trebalo da uhvati ritam”, istaknuo je on dodavši kako
je ugovorenost za dobivanje europskih fondovskih
financijskih sredstava donedavno iznosila 38 posto, dok je sada na razini
od oko 61 posto.
Međutim,
napomenuo je Puljiz na okruglom
stolu Bankarski sustav i
EU fondovi u organizaciji
Akademije za politički razvoj, konzultantske kuće
Razbor i časopisa Banka, priprema projekata je
mukotrpan posao. On zahtijeva pojačan angažman
postojećih, kao i dodatne
ljudske resurse. “Stoga,
mogu reći kako još uvijek nismo dovoljno pripremljeni za taj skok sa
150 milijuna eura na gotovo 1,4 milijarde eura godišnje koji nam se nude”,
smatra Puljiz.
Kao dobar primjer
istaknuo je vodni sektor.
“Projekti u tome sektoru dobro su pripremljeni
i upravljani. Takve dobre menadžerske vještine
osoba koje su u njima sudjelovale valja razviti i za
privlačenje sredstava kojima bi se ulagalo u druge
sektore. Važno je naglasiti kako to nisu ulaganja
u ceste i nogostupe, već
u složene infrastrukturne projekte”, tvrdi Puljiz
naglasivši kako se pritom
ne smije voditi dvostruka
ulagačka politika – jedna
za Hrvatsku, a druga za
Europsku uniju.
Čišćenje
komunikacijskih
kanala
Maroje Lang, pomoćnik ministra financija,
kaže kako Hrvatska mnogo radi na pripremi sustava za što uspješniji prihvat fondovskih sredstava
koja, utvrdi li se nepravilnost u provedbi nekog
projekta, moraju biti vraćena u proračun Europske
unije. Korist, pak, koju
Hrvatska ima od ulaska u
EU vrlo je teško izračunati, posebice ako se uzme
u obzir činjenica da osim
sredstava koja su nam i
koja će nam biti na raspolaganju, Hrvatska mora
godišnje uplatiti EU-u jedan posto svoga BDP-a,
naglašava on.
Kako bi se komercijalni bankarski sustav
značajnije uključio u sufinanciranje ili predfinanciranje EU projekata, potrebna je i bolja suradnja
tog sustava i državnih institucija. Nekoliko komercijalnih banaka u nas to je
već prepoznalo zbog čega
tješnje surađuju na tome
području.
Goranka Crnković,
voditeljica EU deska
Erste&Steiermärkische
banke, ističe kako je ta
banka otprilike dvije godine čistila komunikacijske kanale s raznim provedbenim
agencijama.
“Međutim, najvažnije je
to da je određeni projekt
provediv i da ne zapinje
ni na jednoj karici u tome
složenome lancu”, upozorava ona.
K tomu, naglašava Tea Martinčić, članica Uprave Hypo AlpeAdria banke, važna su i
jamstva. “Primjerice, na
razini jedinica lokalne samouprave postoje državna jamstva za određeni
projekt”, napominje ona.
Važno je naglasiti
kako kao instrumenti osiguranja u sufinanciranju
projekata koji apliciraju
za dobivanje financijskih
sredstava iz EU fondova
odnedavno mogu poslužiti jamstva Hrvatske agencije za malo gospodarstvo
i investicije (HAMAG Invest), a za povoljnije zaduživanje od komercijalnog neki od kredita
Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).
21
www.privredni.hr
Broj 3766, 25. veljače 2013.
( 7,4 mlrd kn
iznosio lanjski dopušteni minus
( 790 mil kn
na njega plaćeno kamata
MIjenjaju se zakoni o potrošačkim kreditima i o kreditnim institucijama
Manji minus, ministar određuje
kamate na stambene kredite
U Ministarstvu finacija objašnjavaju da su takve izmjene potaknute teškim položajem građana
u kreditnim odnosima s vjerovnicima, posebice u onim kreditnim odnosima kojima rješavaju
svoja temeljna egzistencijalna pitanja kao što su stambene potrebe
Igor Vukić
[email protected]
M
inus na tekućem računu
neće
smjeti
biti veći od prosječne plaće korisnika računa, najvišu kamatu na stambene
kredite određivao bi ministar, a čelni ljudi banaka
neće smjeti dobivati bonuse veće od četvrtine njihovih godišnjih primanja.
To su neke od izmjena
koje priprema Ministarstvo financija u Zakonu
o potrošačkom kreditiranju i Zakonu o kreditnim
institucijama. Prijedlozi
su poslani na očitovanje
nadležnim tijelima državne uprave. Najavu izmjena Ministarstvo financija objavilo je prošli tjedan
na svojim internetskim
stranicama pa je o njima
počela i javna rasprava.
Jedinstvena politika
menadžerskih
bonusa
Izmjenama Zakona o potrošačkom
kreditiranju
nastoje se zaštititi potrošači u kreditnim odnosima
s vjerovnicima kod ugovaranja promjenjive kamatne stope. Uvela bi se
tako mogućnost da ministar financija pobliže uredi način definiranja jasnih
i poznatih parametara, moguće uzročno-posljedične
veze kretanja parametara i
visine promjenjive kamatne stope te razdoblja u kojima se razmatra donošenje odluke o izmjeni visine
kamatne stope.
Osim toga, uvela bi se
mogućnost da ministar financija pravilnikom propiše najvišu dopuštenu
efektivnu kamatnu stopu
na stambene kredite, kao
i metodu izračuna kamata
na stambene kredite. Time
bi se stambenim kreditima dao poseban status, a
građanima dodatna zaštita
od prekomjernog rasta kamatne stope. Prema izjavama ministra financija Slavka Linića, najviša
stopa za stambene kredite
iznosila bi pet posto.
U Ministarstvu financija objašnjavaju da su takve izmjene potaknute teškim položajem građana
u kreditnim odnosima s
vjerovnicima, posebice u
onim kreditnim odnosima
kojima rješavaju svoja temeljna egzistencijalna pitanja kao što su stambene
potrebe. Građani bi, zatim, dobili godinu dana da
usklade visinu dopuštenog
minusa na tekućim računima s prosječnim priljevom
na račun u posljednjih šest
mjeseci. Prijedlog je napravljen nakon što se uočilo da banke obračunavaju kamate na minuse tek
neznatno niže od zakonski dopuštene maksimalne
granice, kažu u Ministarstvu financija.
Zakon o kreditnim institucijama usklađuje se
s direktivama Europske
unije. Podzakonskim aktima uredila bi se jedinstvena politika menadžerskih
bonusa, proširile iznimke
od bankovne tajne te dodatno uredio sustav unutarnjih kontrola. Uvela bi
se nova pravila za upravljanje u kriznim situacijama i pravila vezana uz stečaj kreditnih institucija.
Ograničavanje minusa potaknuto je podacima
da su prošle godine građani na dopušteni minus od
7,4 milijarde kuna platili
ukupno 790 milijuna kuna
kamata.
Iz Hrvatske udruge
banaka poručuju da i sami
već godinama ističu da je
riječ o skupom kreditu,
koji bi trebao služiti samo
za kratkoročno pokrivanje
financijskih rupa, do plaće
ili pristizanja drugih prihoda. No istodobno smatraju da bi ograničavanje
visine minusa predstavljalo zadiranje u slobodu
ugovaranja, umanjilo izbor proizvoda za klijente
i raznovrsnost ponude te
utjecalo na poslovnu politiku banaka. Bankari su u
nizu radionica s građanima objašnjavali da je bolje uzeti druge vrste kre-
Građanima
godina dana
za usklađivanje
dopuštenog
minusa na tekućim
računima
dita i otplatiti dug. Stoga
bi trebalo nastaviti obrazovati građane, umjesto
uvođenja administrativnog ograničavanja bankarskog poslovanja, kažu
u HUB-u.
Manji minus - novi
troškovi
Bivša ministrica financija Martina Dalić smatra
da bi ograničavanje minusa moglo dovesti i do daljnjeg pada gospodarstva.
“Ako je netko godinama
uredan klijent banke, zašto ograničavati njegovo
pravo da ugovori minus
veći od plaće”, upitala je
Martina Dalić. Linićevu
namjeru podržala je Udruga Franak, a iz poslovnih
banaka poručeno je da će
se prilagoditi zakonskim
izmjenama kad budu službeno donesene.
Ekonomist
Željko
Lovrinčević
ocjenjuje
da bi građani ograničavanjem minusa mogli dobiti nove troškove. U godinu dana taj kredit morat
će zamijeniti novim, i to
najvjerojatnije nenamjenskim ili nekim sličnim, za
što će platiti naknade pa
se visina kamata neće bitno spustiti, ocijenio je Lovrinčević.
Ministar Linić odgovorio je kritičarima da
Vlada želi nadzirati svakoga tko misli na račun
stambenih kredita zarađivati “više nego što je to
normalno”. Izmjenama
se želi pomoći onima koji
plaćaju najskuplje kredite kao što su to krediti po
dopuštenom minusu. “Sve
treba prebaciti na potrošačke kredite koji imaju
barem tri postotna boda
manju kamatu”, istaknuo
je Linić. Dodao je i da će
biti propisano da se krediti iz minusa prebacuju u
potrošačke kredite bez naknade.
Linić je podsjetio da
Ministarstvo
financija
bankama više ne dopušta pljenidbu cijele plaće ili mirovine, bez obzira
kakav su ugovor potpisali korisnik i davatelj kredita. Na sličan način je u
pregovorima postignut i
dogovor s Hrvatskom narodnom bankom da će
Ministarstvo financija biti
nadzornik najviših kamatnih stopa na stambene
kredite, pa je to pretočeno
i u prijedloge zakona.
*vijesti
Novi indeksi na
Zagrebačkoj burzi
Od petka Zagrebačka burza objavljuje podatke o
ukupno šest novih dioničkih indeksa. Riječ je o indeksima CROBEXplus
i pet sektorskih indeksa: CROBEXnutris (Proizvodnja i prerada hrane), CROBEXindustrija
(Industrijska
proizvodnja), CROBEXkonstrukt
(Građevinarstvo), CROBEXtransport
(Transport),
CROBEXturist
(Turizam). Nove indekse
kreirala je radna skupina
sastavljena od sudionika
tržišta kapitala, predstavnika investicijskih i mirovinskih fondova, članova
burze te same burze.
Rast BDP-a oko 0,3
posto
Recesijski trendovi u Hrvatskoj nastavit će se i u
prvih šest mjeseci 2013.
pa se tek u drugoj polovini godine može očekivati postupni gospodarski oporavak, stoga će rast
u 2013. biti slab i iznosit
će oko 0,3 posto, ocjenjuje se u novom broju publikacije Hrvatske narodne
banke Financijska stabilnost. I u toj publikaciji
analitičari središnje banke
poručuju kako su strukturne reforme ključ ubrzanja
rasta u srednjem roku.
Hoteli Vodice smanjili
gubitak
Hoteli Vodice završili su
prošlu godinu s gubitkom
od 6,3 milijuna kuna. Gubitak je nešto manji nego
prethodne godine kad je
iznosio 7,6 milijuna kuna.
U prošloj godini ukupni
prihodi kompanije iznosili su 22,1 milijun kuna,
a rashodi 22,2 milijuna
kuna. U 2011. prihodi su
bili 24,1 milijun kuna, a
rashodi 24,1 milijun kuna.
Prema izvještaju objavljenom na Zagrebačkoj burzi, tvrtka je u prošloj godini smanjila financijske
rashode sa 11,3 milijuna
kuna na 7,9 milijuna kuna.
22 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3766, 25. veljače 2013.
Tržište novca Zagreb
Niska kamata zbog visoke ponude novca
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
u mil. kn
Ponuda
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Potražnja
Promet
18.2.’13. - 22.2.’13.
11.2.’13. - 15.2.’13.
u%
300
4
250
3
200
150
2
100
1
I
zuzetno dobra likvidnost na novčanom tržištu nastavlja
se i dalje. Visoka ponuda
novca i znatno niža potražnja rezultiraju skromnijim trgovanjem sudionika uz vrlo nisku kamatnu
stopu. Unatoč ovakvom
odnosu ponude i potražnje novca, značajan dio
potražnje ostaje nenamiren zbog međusobnih li-
50
0
18.2.2013.
19.2.2013.
20.2.2013.
mita sudionika i niskih
kamatnih stopa po kojima
dio sudionika nije spreman plasirati svoje viškove. Svakodnevno su
sudionici suočeni s viškovima likvidnosti koje nemaju gdje plasirati, nego
na kraju dana deponiraju
21.2.2013.
0
22.2.2013.
sredstva u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi
od 0,25 posto. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 2,04 posto,
dok je prekonoćna tjedna kamatna stopa bila
0,96 posto. U prošli uto-
ponedjeljak
utorak
rak Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa, ali
je najavljena za ovaj tjedan, za 26. veljače. Planirano izdanje trezorskih
zapisa u kunama iznosi 600 milijuna, od toga
100 milijuna kuna s ro-
srijeda
četvrtak
petak
kom dospijeća od 91 dan,
250 milijuna kuna na 182
dana i 250 milijuna kuna
na 364 dana. Kod trezorskih zapisa u eurima planirani iznos izdanja je 40
milijuna eura. Na novčanom tržištu vlada visoka
likvidnost i realno je oče-
kivati veliko zanimanje
sudionika za upisivanjem
trezorskih zapisa. Istodobno valja imati na umu
činjenicu da su dospijeća trezorskih zapisa značajna, te će biti zanimljivo pratiti hoće li prinos
na zapise stagnirati ili će
doći do nekih promjena.
Sudeći prema sadašnjim okolnostima, promjena na novčanom tržištu još neko vrijeme
zasigurno neće biti. Sudionici s viškom likvidnosti
ulažu napor kako bi plasirali viškove po što povoljnijim uvjetima, dok se
s druge strane sudionici s
manjkom likvidnosti imaju priliku vrlo povoljno
zaduživati.
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Dolar oslabio, euro stabilno
Mirex u blagom padu
Američki dolar na tečajnici Hrvatske narodne banke u proteklom je tjednu
oslabio za šest lipa pa je
valuta
EUR
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
CAD
USD
Za jednu lipu oslabio je u
odnosu na početak tjedna i
švicarski franak. Zadnji tečaj bio mu je 6,16 kuna.
5.76
CHF
JPY
japanski jen (100)
6,151931
švicarski franak
6,164446
GBP
britanska funta
8,752730
USD
američki dolar
5,735530
EUR
euro
7,575488
7.585
5.74
6.17
7.580
5.72
6.16
7.575
5.70
6.15
7.570
5.68
6.14
7.565
5.66
6.13
19.2.
20.2.
21.2.
22.2.
18.2.
19.2.
20.2.
21.2.
22.2.
18.2.
19.2.
20.2.
21.2.
22.2.
Međunarodno tržište kapitala
Eurozona još uvijek u problemima
6450
6416
FTSE 100
BDP eurozone past će za
0,3 posto, prognozirala je
Europska komisija prošli tjedan. Očekuje se da
će nezaposlenost rasti na
12,2 posto, a prve progno-
ze nisu prelazile 11,8 posto. S druge strane, informacije o rastu povjerenja u
poslovni razvoj u Njemačkoj potaknule su rast dionica na europskim tržišti-
14100
3240
14040
Dow Jones
3212
6382
13980
3184
6348
13920
3156
6314
13860
3128
6280
13800
3100
18.2.
3800
3760
19.2.
20.2.
21.2.
22.2.
18.2.
7760
CAC40
7728
19.2.
20.2.
21.2.
22.2.
DAX
11490
3720
7696
11430
7664
11370
3640
7632
11310
3600
7600
11250
19.2.
20.2.
21.2.
22.2.
18.2.
19.2.
20.2.
21.2.
22.2.
NASDAQ
18.2.
11550
3680
18.2.
MIREX - mjesečni
MIREX - tjedni
185
185
180
180
175
175
primjena od 23. veljače 2013. 18.2.
Ekonomija eurozone ove
bi godine mogla ponovno
zabilježiti minus zbog rasta nezaposlenosti i rezanja javne potrošnje koje
provode europske vlade.
Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je tjedna lagano klizila prema dolje. U utorak je uspio dosegnuti 180,9798
bodova, da bi potom završio na 180,4314 bodova.
6.18
5,626894
CHF
Izvor: HNB
7.590
5,920200
kanadski dolar
jedne lipe. Srednji tečaj
eura tijekom tjedna popeo
se i iznad 7,58 kuna da bi
se potom spustio na 7,57.
na kraju tjedna dosegnuo
cijenu od 5,73 kune. Euro
se držao stabilno mijenjajući vrijednost samo oko
19.2.
20.2.
21.2.
22.2.
20.2.
21.2.
22.2.
NIKKEI 225
18.2.
19.2.
ma. Optimiste je potaknuo
i trend rasta cijena sirove nafte koje su početkom
veljače probile najvišu razinu u posljednjih devet
mjeseci. Izazvali su ga pozitivni gospodarski signali
iz Kine i SAD-a, pojačana
aktivnost na financijskim
tržištima te uobičajeni sezonski porast potražnje
zbog hladnijeg vremena.
Sredinom veljače cijena
sirove nafte tipa WTI dosegnula je 97 dolara po barelu, što je za oko 10 dolara po barelu više nego
sredinom prosinca, dok je
cijena nafte tipa Brent dosegnula gotovo 118 dolara
po barelu.
21.1.
1.2.
11.2.
21.2.
18.2.
19.2.
20.2.
21.2.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 21.2.2013.
Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)
AZ obvezni mirovinski fond
Erste Plavi obvezni mirovinski fond
PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond
Raiffeisen obvezni mirovinski fond
MIREX
Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)
Otvoreni DMF-ovi
AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond
AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond
Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni DMF-ovi
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB
Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta
Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR
Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen
Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
184,9401
186,2331
165,2932
180,0442
180,4314
194,9790
133,7035
156,8267
158,7605
171,4935
172,6681
106,9311
120,2152
207,5015
202,4198
218,3616
100,7672
158,4693
139,4781
117,3789
179,1545
123,3267
133,7483
193,0416
165,1656
136,3847
119,7388
154,6894
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička
sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
23
www.privredni.hr
Broj 3766, 25. veljače 2013.
BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 564,839 milijuna kuna
Ingra rasla gotovo 20 posto
je u odnosu na tjedan ranije pad od 15,43 posto.
Crobex je u tjedan dana
pao za 0,80 posto te je
njegova posljednja vrijednost bila 1.910,90 bodova. Indeks Crobex10 je
tjedan završio na 1.071,16
Iztok Likar
www.hrportfolio.hr
P
roteklog tjedna
je redovni promet na ZSE - Zagrebačkoj burzi iznosio
86,443 milijuna kuna što
Top 10
po prometu
Hrvatske telekomunikacije d.d.
Ericsson Nikola Tesla d.d.
Valamar Adria Holding d.d.
Vupik d.d.
AD Plastik d.d.
Dalekovod d.d.
Končar - elektroindustrija d.d.
Ingra d.d.
Tisak d.d.
Turbo certifikat DAX Long 2
tjedna
promjena
-0,52%
-3,04%
+0,37%
+0,79%
-0,01%
+1,46%
-1,80%
+19,53%
+5,17%
+0,84%
zadnja cijena
215,84
1.451,38
144,51
128,00
118,99
52,75
707,07
4,53
225,00
50,51
promet
8.908.846,85
8.093.845,69
6.009.852,30
5.552.490,34
4.935.639,80
3.856.243,94
3.041.650,64
2.988.091,39
2.864.543,58
1.955.946,20
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 86.443.158,88 kn
bodova što predstavlja
tjedni pad od 0,93 posto.
Najveći promet u proteklom tjednu ostvaren je dionicom HT-Hrvatski telekom kojom je trgovano u
vrijednosti od 8,909 milijuna kuna, a tjedan je završila
10 dionica s najvećim
rastom cijene
ZIF Velebit d.d. u likvidaciji
Magma d.d.
ZIF Jadran Kapital d.d. u likvidaciji
Turbo certifikat zlato short 1
Bilokalnik-ipa ind. papirne ambalaže d.d.
Ingra d.d.
Turbo certifikat nafta short
ZIF Slavonski d.d.
Jadranka d.d.
Saponia d.d.
na 215,84 kune što je tjedni
pad od 0,52 posto. Šest od
10 najlikvidnijih izdanja je
poraslo. Dobitnik tjedna
je dionica Ingre koja je uz
ohrabrujuće vijesti iz kompanije porasla za 19,53 po-
tjedna
promjena
+56,95%
+35,85%
+33,27%
+27,11%
+25,71%
+19,53%
+19,10%
+14,63%
+13,39%
+13,37%
zadnja cijena
3,50
0,72
19,99
202,10
88,00
4,53
106,00
23,50
525,00
156,51
promet
41.867,00
61.008,77
4.264,96
11.250,00
5.874,16
2.988.091,39
126.378,90
13.275,29
1.328.572,44
58.918,49
INVESTICIJSKI FONDOVI
Proteklog su tjedna kod
fondova prevladavali negativni rezultati. Od ukupno 84 aktivna fonda, njih
38, većinom novčanih,
ostvarilo je rast vrijednosti udjela. Najuspješniji
dionički fond protekloga
tjedna, od njih osam koliko ih je poraslo, bio je Ilirika Azijski tigar s rastom
od 1,86 posto čime je postao i dobitnik tjedna. Sli-
jedi ga FIMA Equity s rastom od 0,79 posto. Kod
dioničkih fondova pala su
32 fonda, a najviše Ilirika Gold kojem je vrijednost udjela smanjena za
5,66 posto. Iza njega je
KD Energija s padom od
2,42 posto. Najuspješniji od četiri mješovita fonda, koliko ih je poraslo,
bio je Raiffeisen Prestige
čiji je tjedni rast iznosio
1,01 posto. Slijedi ga CPremium s rastom od 0,17
posto. U grupi mješovitih fondova 11 fondova je
zabilježilo pad. Najviše je
pao ZB global, za 0,85 posto, a slijedi ga OTP uravnoteženi s padom od 0,78
posto. Kod obvezničkih
fondova u proteklom tjednu njih pet ostvarilo je pozitivne rezultate, a najviše, za 0,34 posto, porastao
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
Vrijednost udjela
kn
€
€
€
€
kn
kn
€
€
kn
kn
€
kn
kn
kn
€
€
kn
€
kn
€
€
$
kn
kn
€
kn
€
kn
kn
kn
€
€
€
kn
kn
€
€
€
€
13,7242
8,5911
113,6800
115,3300
127,9100
54,7921
11,6653
123,0715
47,8900
72,0984
86,2446
77,8400
91,1049
99,3400
46,5472
29,1571
21,2993
68,3002
46,4713
62,3319
71,5695
102,0296
11,9094
6,5977
39,7063
86,6213
485,3003
80,5282
84,4500
124,6646
103,1297
9,1857
108,3946
78,6847
99,9837
9,1055
86,6700
68,9669
107,1700
117,3436
0,46
-0,63
-1,05
-0,88
-1,06
0,79
-1,83
-0,52
-0,23
-0,34
-0,06
0,18
-0,77
-0,53
-0,31
-1,69
-2,30
-0,16
1,86
-1,76
-1,28
0,58
-1,74
-1,59
-0,44
0,19
0,56
-0,58
-1,27
-1,58
-1,20
-0,46
-0,59
-0,70
0,10
-2,42
-1,32
-5,66
-2,02
-0,66
€
kn
136,3100
96,4629
-0,85
-0,34
Valuta
KD Victoria
HI-growth
Raiffeisen World
ZB euroaktiv
ZB trend
FIMA Equity
KD Prvi izbor
Ilirika JIE
Raiffeisen Central Europe
PBZ Equity fond
HPB Dionički
Erste Adriatic Equity
NFD Aureus Global Developed
ZB aktiv
Prospectus JIE
AC Rusija
NFD Aureus BRIC
Capital Two
Ilirika Azijski tigar
PBZ I-Stock
HPB Titan
HPB WAV DJE
Platinum Global Opportunity
KD Nova Europa
OTP indeksni
Platinum Blue Chip
NFD Aureus MENA
OTP MERIDIAN 20
A1
NFD Aureus US Algorithm
NFD Aureus New Europe
AC Global Dynamic Emerging M (GDEM)
OTP Europa Plus
Ilirika BRIC
VB CROBEX10
KD Energija
ZB BRIC+
Ilirika Gold
Raiffeisen Prestige Equity
Allianz Equity
je Capital One kojeg slijedi Raiffeisen Bonds s rastom od 0,14 posto. Na
negativnoj strani ljestvice
nalaze se tri obveznička;
najveći tjedni pad bilježe PBZ Bond i ZB bond
s padovima od 0,21 odnosno 0,05 posto. Svi novčani fondovi imali su pozitivne rezultate. Rasli su
u rasponu od 0,01 do 0,08
posto. (I.L.)
od 14. do 21. veljače 2013. godine
*Tjedna
promjena [%]
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
ZB global
PBZ Global fond
zadnja vrijednost
1.910,9000
1.071,1600
103,2671
122,5160
sto te je trgovanje završila na 4,53 kune, a njome je
trgovano u vrijednosti od
2,988 milijuna kuna. Među
10 dionica s najvećim
padom cijene
Istra - auto d.d.
Puljanka d.d.
Turbo certifikat nafta long 1
Turbo certifikat USD/HRK short
HG Spot d.d. U stečaju
Turbo certifikat zlato long
Hoteli Živogošće d.d.
Badel 1862 d.d.
OT-Optima telekom d.d.
Turbo certifikat nafta long
tjedna promjena
-0,80%
-0,93%
-0,54%
-0,42%
najlikvidnijima, pad bilježi
pet izdanja, a gubitnik tjedna je Ericsson Nikola Tesla
s padom od 3,04 posto.
tjedna
promjena
-47,26%
-34,05%
-20,19%
-19,43%
-19,00%
-18,98%
-18,75%
-18,37%
-14,53%
-11,81%
zadnja cijena
37,98
25,00
66,00
2,82
0,81
81,10
13,00
41,63
7,00
112,00
promet
37,98
625,00
803.013,81
8.783,00
162,00
955.357,75
1.300,00
1.331.027,58
125.006,56
21.682,00
*vijesti
Prevladali negativni rezultati
Naziv(fond)
index
Crobex
Crobex10
Crobis
Crobistr
Naziv(fond)
HI-balanced
Raiffeisen Balanced
ICF Balanced
HPB Global
OTP uravnoteženi
KD Balanced
NFD Aureus Emerging Markets Balanced
C-Premium
Agram Trust
AC Global Balanced Emerging M (GBEM)
Allianz Portfolio
Raiffeisen Prestige
VB SMART
€
€
kn
kn
kn
kn
kn
kn
kn
€
kn
€
€
10,3582
120,6600
108,7543
78,1438
96,8198
7,7761
76,1798
5,0974
57,8827
9,0361
124,3309
96,3200
96,3246
*Tjedna
promjena [%]
-0,37
0,01
-0,24
-0,32
-0,78
0,02
-0,10
0,17
-0,64
-0,53
-0,40
1,01
-0,08
€
€
€
€
€
kn
€
€
173,6000
11,9719
163,7100
110,7338
131,0600
177,0844
132,3259
121,1263
-0,05
-0,02
0,14
-0,21
0,07
0,34
0,11
0,04
kn
kn
€
€
kn
kn
kn
$
kn
kn
kn
€
kn
kn
€
kn
€
€
kn
kn
€
139,8477
171,6513
146,5736
134,2116
153,0900
146,7400
146,2319
127,6307
139,5692
129,6580
123,2521
11,5332
115,5311
80,7475
112,3200
105,3050
103,4100
103,4262
1271,6692
103,1170
100,0264
0,03
0,02
0,02
0,05
0,03
0,03
0,05
0,01
0,03
0,03
0,04
0,08
0,02
0,01
0,03
0,06
0,03
0,03
0,05
0,05
0,01
Valuta
Vrijednost udjela
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
ZB bond
HI-conservative
Raiffeisen Bonds
PBZ Bond fond
Erste Bond
Capital One
HPB Obveznički
OTP euro obveznički
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
PBZ Novčani fond
ZB plus
ZB europlus
PBZ Euro Novčani
Raiffeisen Cash
Erste Money
HI-cash
PBZ Dollar fond
HPB Novčani
OTP novčani fond
VB Cash
Agram Euro Cash
Allianz Cash
Platinum Cash
Erste Euro-Money
Auctor Cash
Raiffeisen euroCash
HPB Euronovčani
Locusta Cash
NFD Aureus MultiCash
OTP euro novčani
Mlinar povećao
prihod
Poduzeće Mlinar u prošloj je godini ostvarilo dobit od 6,1 milijun kuna, uz
poslovne prihode od 283
milijuna kuna i rashode
od 272 milijuna kuna. Prihodi su veći za 14,7 posto nego u 2011., a rashodi
za 8,3 posto. Rast prihoda i rashoda rezultat je razvoja i investicija poslovanja maloprodajnog lanca (u
kojem je ostvaren rast prihoda od 25,6 posto), povećanja obujma poslovanja u veletrgovini (rast od
4,7 posto) te otvaranja novih tržišta, stoji u izvještaju Mlinara objavljenom na
Zagrebačkoj burzi. Tvrtka
je u 2012. investirala 62,4
milijuna kuna.
Rast industrijskih
cijena
U siječnju 2013. u usporedbi s prosincem 2012.
proizvođačke cijene industrijskih proizvoda za ukupnu industriju zadržale su
stabilnost, a u odnosu na siječanj 2012. više su za 3,9
posto, objavio je Državni
zavod za statistiku.
Na domaćem tržištu u siječnju 2013. u usporedbi s
prosincem 2012. proizvođačke cijene industrijskih
proizvoda za ukupnu industriju niže su za 0,4 posto, a
u odnosu na siječanj 2012.
više su za 5,4 posto. Najveći rast ostvaren je u odjeljku energije, i to za 10,6 posto, dok su kod kapitalnih
proizvoda pale za 1,2 posto, a kod trajnih proizvoda za široku potrošnju 0,8
posto.
Veći izvoz računala i
lijekova
Ukupan robni izvoz mjeren
u eurima u prosincu 2012.
zabilježio je porast od 0,3
posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine,
stoji u analizi HUP trend
Hrvatske udruge poslodavaca. Ako se serija izvoza
korigira za izvoz brodova i
zlata, rast je iznosio 3,4 posto, odnosno 4,7 posto bez
izvoza brodova i energije.
Izvoz ostalih prijevoznih
sredstava, tj. brodova smanjio se 34,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle
godine, a izvoz kemikalija i kemijskih proizvoda za
15,4 posto. Rast izvoza od
14,3 posto ostvarila je djelatnost proizvodnje računala, elektroničkih i optičkih proizvoda, a 15,3 posto
osnovnih farmaceutskih
proizvoda.
Za ulične ploče 6,5
milijuna kuna
U Zagrebu će 5327 gradskih ulica i trgova dobiti nove ploče s nazivima,
pa je Grad Zagreb raspisao natječaj za njihovu nabavu i ugradnju. Posao je
vrijedan 6,5 milijuna kuna,
a rok za dostavu ponuda
13. ožujka. Ponuđači će
nove ploče morati izraditi
i postaviti u roku od godine dana. Osim naziva ulica postavit će se i 11.300
natpisa na križanjima, a
132.000 građana morat će
promijeniti kućne brojeve.

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

godišnji izvještaj o stanju društva

Teximp otvorio novi

ispis - Hrvatski sindikat pošte

Pročitajte članak objevljen u časopisu COSMOPOLITAN

Zašto Hrvatska nije trebala pristupiti Europskoj Uniji

ovdje - zagorje-international.hr.

Kemijska industrija i bosanski mamurluk