Poslijediplomski doktorski studij medievistike | Filozofski fakultet | Sveučilište u Zagrebu Lucija Radoš Kraljevićeva 42 10360 Sesvete, Zagreb Prijedlog teme za doktorsku disertaciju na Poslijediplomskome doktorskom studiju medievistike: Jezično -paleografska analiza kodeksa Passio nale MR 164 Teorijska podloga i aktualne relevantne spoznaje Pasional MR 164 koji se čuva u zagrebačkoj Metropolitanskoj knjižnici jedan je od naših najstarijih i najdragocjenijih pergamentnih kodeksa. Usprkos svojoj vrijednosti i značaju, do danas je ovaj kodeks ostao neistražen, i ne može se sa sigurnošću utvrditi njegov odnos prema književnosti i povijesti hrvatske crkve. Ipak, postoje istraživači koji su se u svome radu osvrnuli na ovaj dragocjeni spomenik pismenosti. Među prvima njime su se bavili istaknuti paleografi Viktor Novak i Dragutin Kniewald, koji su postavili temeljne pretpostavke o podrijetlu kodeksa i njegovim karakteristikama. Kniewald kodeks spominje na nekoliko mjesta (Zagrebački liturgijski rukopisi XI-XV st., Croatia sacra 10/1940, str. 104-107; Iluminacija i notacija zagrebačkih liturgijskih rukopisa, Rad HAZU, Knjiga 279 Umjetničkog razreda VI., str. 15-18.), a Novak se njime bavi u svojemu djelu Scriptura beneventana s osobitim obzirom na tip dalmatinske beneventane (Zagreb 1920, str. 68-71). U novije vrijeme na kodeks je obratio pažnju i Radoslav Katičić. U svojemu enciklopedijskome djelu Litterarum studia nekoliko je stranica posvetio problematici ovoga vrijednog spisa. Uže područje rada Vrijeme nastanka kodeksa je dvojbeno – spomenuti istraživači spominju 10. ili 11. st. Kodeks je pisan na pergameni i ima 266 folija. Od ukupnoga broja listova prvih je 257 pisano karolinom i čini pasional u punom smislu te riječi; f. 258-266 pisani su beneventanom i sadržajno čine novu cjelinu. Oni sadrže odlomak s kraja rasprave Tractatus de psalmo CXIX – «Rasprava o 119. psalmu» sv. Jeronima (f. 258-259) i početak hagiografskoga teksta Vita Marie Egiptiace de Greko in Latinum translata – «Život Marije egipatske preveden s grčkoga na latinski» (f. 259-266). Kao pisar beneventanskoga dijela spominje se u jednom zapisu đakon Majon koji je kodeks izradio po nalogu splitskoga nadbiskupa Pavla (10151030), a iz sadržaja samoga zapisa zaključuje se da je odlomak nastao u Splitu (spominju se sveci Kuzma i Damjan, te zaštitnik Splita sv. Dujam i sv. Staš). Katičić smatra da je beneventanski dio nastao u prvoj polovici 11. stoljeća. Podrijetlo karolinškoga dijela je dvojbeno, neki smatraju da je nastao u Italiji (Toskani), a neki u Splitu. Smeđi kožni uvez kodeksa s dvije kopče potječe iz 17. stoljeća. Bogati kićeni inicijali obilježavaju početak svakoga novog životopisa sveca, a prema procjeni kodeks sadrži stotinjak životopisa uz opise mučeničke smrti. Dimenzije kodeksa su 388x282 mm. Uže područje rada obuhvaća prvenstveno paleografsku i jezičnu analizu, ali i svaku drugu koja se nametne kroz rad na kodeksu, npr. hagiografsku i topografsku. Namjera mi je započeti rad prijepisom dokumenta, uz objašnjenje paleografskih kratica i ostalih tekstualnih osobitosti kodeksa, a potom se prebaciti na njegovu jezičnu i drugu obradu za koju opravdano vjerujem, temeljem gore spomenutih kodikoloških karakteristika, da je za rad iscrpna i da će pružiti rezultate i u mojemu vlastitom profesionalnom usavršavanju i dovesti do nekih novih saznanja o srednjovjekovnoj hrvatskoj kodikologiji i povijesti dalmatinsko-hrvatske crkve. Zabranjeno tiskanje ili distribuiranje radova bez suglasnosti autora! Poslijediplomski doktorski studij medievistike | Filozofski fakultet | Sveučilište u Zagrebu Ciljevi istraživanja Radom na ovome kodeksu pokušat ću odgovoriti na sljedeća pitanja: koje je podrijetlo kodeksa? Kakav je odnos karolinškoga i beneventanskoga dijela? Koje je podrijetlo i jednoga i drugoga dijela? Kada je točno kodeks nastao i na čiju molbu? Tko je bio pisar pasionala? Koja je uloga bila pisara đakona Majona? Kakav je svetački kalendar pasionala? Vjerujem da će u radu iskrsnuti još mnogo sličnih pitanja, vezanih za sadržaj, iluminaciju, fizičku obradu kodeksa, .... Namjeravam načiniti detaljnu paleografsku analizu i jezičnu obradu, koja bi bila korisna za možebitna nova saznanja o hrvatskome srednjovjekovnome latinitetu. Posebnju pažnju posvetit ću mjestu nastanka i karolinškoga i beneventanskoga dijela i povijesti ove knjige. Vrlo će biti zanimljivo pitanje o dolasku ove knjige u Zagreb. Potrebno je i precizirati vremenske slojeve kodeksa – je li stariji beneventanski ili karolinški dio, kao i pitanje zbog čega je beneventanski dio uopće uvezan zajedno s karolinškim dijelom? Osobitim marom treba pristupiti i hagiografskome aspektu kodeksa, i vjerujem da će i ova analiza dati zanimljivih rezultata. Metodološki postupci Obradi kodeksa pristupit ću prema načelima paleografske struke, dakle počevši od analize pisma i fizičkih karakteristika kodeksa, preko jezične analize koja će se odvijati prema dosadašnjima jezičnim iskustvima vezanima za hrvatski srednjovjekovni latinitet, pa do sadržajne i druge obrade teksta i postupaka vezanih za njihovu obradu. Ciljevi istraživanja Cilj rada na ovome kodeksu jest ustanoviti nova saznanja o srednjovjekovnim litterarum studia u Hrvata, odnosu ovoga kodeksa prema književnosti i naobrazbi, precizirati mjesto kodeksa u hrvatsko-dalmatinskoj crkvi, utvrditi koje su povijesne ličnosti vezane za ovaj kodeks i općenito dotaći se povijesti kodeksa. Budući da struka vjeruje kako ovim karolinškim pasionalom počinje pouzdano potvrđena i datirana povijest knjige u hrvatskom kulturnom prostoru, može se zaključiti kako će rad na kodeksu pružiti nova saznanja na svim spomenutim razinama i odgovoriti na brojna teška pitanja. Zabranjeno tiskanje ili distribuiranje radova bez suglasnosti autora!
© Copyright 2024 Paperzz
