Tema - Medievistika

Poslijediplomski doktorski studij medievistike | Filozofski fakultet | Sveučilište u Zagrebu
PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA
Prijedlog sinopsisa
Znanstveno područje: humanističke znanosti
Znanstveno polje: povijest
Svetački kultovi u Istri u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku
Kratak uvod – razlozi za predloženo istraživanje
Premda je Istra područje velike koncentracije sakralnih objekata uz koja se vezuju imena
brojnih svetaca, ne postoji djelo koje bi sustavno obuhvaćalo isključivo tematiku svetačkih
kultova, njihova porijekla, formiranja i širenja na prostoru zapadne obale Istre od vremena
prvih kršćanskih zajednica do 10. stoljeća (? Pitanje periodizacije nije još sigurno). S obzirom
na mali broj autora koji se bave, ili su se bavili ovim razdobljem, može se s različitih aspekata
razmotriti pitanje razvoja kulta svetaca na području Istre kako bi se stekao potpuniji povijesni
i kulturološki prikaz jednoga razdoblja. Istra u tom smislu nudi dovoljno arheološkog i
epigrafskog materijala koji bi takvo istraživanje trebalo učiniti zanimljivim.
Budući da u Istri nailazimo na lokalne autohtone svece i mučenike najranijih kršćanskih
zajednica, te svece orijentalnog bizantskog porijekla i kasnije svece franačke provenijencije,
biti će smisleno odgovoriti na niz pitanja i problema kao što su porijeklo, postanak,
kontinuitet i promjena, te odnosi u hagiografskoj slojevitosti.
Time bi se upotpunila objektivna slika prostora u vremenu koje nam je najmanje sustavno
prezentirano, i to na području crkvene, kulturne i socijalne povijesti.
Zabranjeno tiskanje ili distribuiranje radova bez suglasnosti autora!
1
Poslijediplomski doktorski studij medievistike | Filozofski fakultet | Sveučilište u Zagrebu
Teorijska podloga i obrazloženje aktualne relevantne spoznaje
S obzirom na religiozno, kulturno i socijalno značenje štovanja svetaca i njihovih relikvija u
ranome kršćanstvu i srednjem vijeku, neizbježno je i nezaobilazno koristiti autore poput
Petera Browna i R. A. Markusa. Njihova se djela smatraju polazištem svakog ozbiljnijeg
bavljenja kultom. O kultovima autohtonih istarskih svetaca, od inozemnih autora, pisali su H.
Delehaye i V. Saxer. Izvori o pojedinim svecima nalaze se u prvim hagiografskim kršćanskim
spisima Acta martyrum i Passiones, zatim u istarskim legendama 7. stoljeća, te kasnijim
srednjovjekovnim legendama, koje zahtijevaju specifičnu kritiku budući da se radi o
stanovitim književnim preinakama s tendencioznim smjeranjima. Osim toga podlogu za
istraživanje nalazimo u martiriologijima i Acta Sanctorum.
Najopsežnije prikaze crkvene povijesti pružaju nam djela Rajka Bratoža, koji se u svojim
radovima temeljito posvetio razvoju kršćanstva u Istri, te dao odgovore na pitanja o lokalnim
istarskim mučenicima na temelju povijesne epigrafske, arheološke i literarne građe. Uz
Bratoža velik je doprinos poznavanju ovog razdoblja i prostora dao Giusepe Cuscito baveći se
problematikom kulta, relikvija i sakralne arhitekture navedenog razdoblja na prostoru
sjevernog Jadrana. Njihova nam djela mogu poslužiti kao smjernice u radu na izvorima. Osim
povijesne literature, vrlo iscrpan pregled srednjovjekovne sakralne arhitekture u Istri sa
povijesno umjetničkog aspekta dali su Branko Marušić i Ante Šonje. Upravo zbog velike
količine arheoloških i hagiotoponomastičkih podataka, a malog broja suvremenih pisanih
izvora, težište radnje trebalo bi biti na interdisciplinarnom pristupu problematici.
Uže područje rada
U radu se namjerava postaviti kriterij odabira pojedinih svetaca i njihova štovanja na temelju
postojećih potvrđenih ili potencijalnih nalaza, kako onih materijalnih tako i literarnih.
Posebna pozornost pridala bi se arheološkoj topografiji kao prvom i nužnom koraku prema
dobivanju
mreže
hagiotoponima
odabranog
područja
(jedne
ili
više
istarskih
ranosrednjovjekovnih biskupija). Zapadna je obala Istre u kasnoj antici kao i ranom srednjem
vijeku područje velike crkvene graditeljske djelatnosti te stoga pruža mogućnost iscrpnije
Zabranjeno tiskanje ili distribuiranje radova bez suglasnosti autora!
2
Poslijediplomski doktorski studij medievistike | Filozofski fakultet | Sveučilište u Zagrebu
analize kulta. U tim okvirima valja temeljitije razmotriti pitanje koliko je štovanje pojedinog
sveca (ranokršćanski mučenik – sv. Mauro porečki, o kojem postoje do sada najpotpuniji
prikazi, ili sv. Pelagije koji je još uvijek upitan) preraslo okvire lokalnog ili mjesnog štovanja,
koristeći pritom materijalne dokaze povijesne i umjetničke vrijednosti poput natpisa,
relikvijara i sarkofaga, te istodobno ustanoviti opću rasprostranjenost kulta pojedinog sveca
(pojava kulta sv. Agneze, sv. Sofije ili sv. Eufemije) u ranosrednjovjekovnom svijetu.
Problemu možemo pristupiti i sa socijalnog aspekta pa se kao jedna od mogućnosti može
postaviti i pitanje društvenog položaja i roda prevladavajućih mučenika i svetaca, te njihova
porijekla.
Ciljevi istraživanja i očekivani znanstveni doprinos
Cilj ovoga rada je s jedne strane novim pristupom, i s druge strane reinterpretacijom izvora
omogućiti znanstvenoj historiografiji da upotpuni jedan od segmenata istarske prošlosti.
Istarski su sveci, kako oni autohtoni tako i oni stranoga porijekla, imali veliki utjecaj na
formiranje kulturne situacije ranosrednjovjekovne epohe obilježene socijalnim, kulturnim,
mentalnim, ekonomskim i institucionalnim promjenama.
Obrazloženje metodoloških postupaka i izlaganje strukture rada
Tema zahtijeva interdisciplinarni pristup problematici i razdoblju. Zbog već spomenutog
nedostatka pisanih suvremenih izvora potrebno je koristiti topografsku, arheološku,
hagiografsku, epigrafsku, povijesno- umjetnčku građu, čime bi se pokazalo da je kult svetaca
neodvojivi dio religioznog života srednjovjekovnog društva.
Zabranjeno tiskanje ili distribuiranje radova bez suglasnosti autora!
3

Download Report