OPIS KOLEGIJA NA PREDDIPLOMSKOM STUDIJU POVIJESTI Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda Status kolegija Pristup kolegiju Uvod u povijest s metodologijom Studij povijesti Preddiplomski sveuĉilišni studij 3 Semestar 1. obvezni (A) Preduvjeti: studenti Povijesti Kod kolegija Godina studija Broj sati po semestru (p+v+s) Usporedni uvjeti Vrijeme odrţavanja nastave FFPVB101 I. 15+30+0 nema ih prema rasporedu Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Marina Beus, doc. Kontakt sati/konzultacije prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408 Upoznati studente s osnovama razvoja povijesne znanosti. Uvesti Ciljevi kolegija studente u povijesno istraţivanje uz praktiĉnu primjenu informacijskih tehnologija, razviti sposobnost i stjecanje vještina u pronalaţenju izvora i literature, strukturiranju i izradi radova koristeći se znanstvenim bilješkama i bibliografijom. Nakon poloţenog ispita studenti će razumjeti metodologiju i metode Ishodi učenja koje se primjenjuju u povijesnom istraţivanju, steći sposobnost i (opće i specifične vještine u formuliranju istraţivaĉkoga pitanja te vještine u kompetencije) prikupljanju primjerenih bibliografskih jedinica, strukturiranju rada te pisanoj obradi teme uz primjenu informacijskih tehnologija i utvrĊene znanstvene metodologije za izradu pisanih radova. Uvodna objašnjenja što je povijest, razlika izmeĊu povijesti, historije Sadržaj syllabusa/izvedbenog i historiografije. Pomoćne povijesne znanosti. Znanstvene publikacije i kategorizacija. Povijesni izvori – vrste. Razlikovanje izvora i plana (ukratko) literature. Objasniti znanstvene formulacije, naĉin povijesnog istraţivanja i samu strukturu rada. Plagijat i kako ga izbjeći. Uputiti studente kako i gdje će traţiti literaturu i izvore, naĉin izradbe i pisanja seminarskog i znanstvenog rada uz korištenje raĉunala – strukturiranje rada, pisanje znanstvenih bilješki i bibliografije. PredviĊen je i posjet Arhivu Hercegovaĉko-neretvanske ţupanije/kantona. seminari Način izvođenja predavanja vježbe samostalni nastave zadatci (označiti masnim mentorski rad ostalo konzultacije terenska tiskom) nastava Napomene: Nastava se izvodi po skupinama u uĉionici opremljenoj raĉunalima, a predviĊen je posjet Arhivu Hercegovaĉko-neretvanske ţupanije/kantona. - PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. Studentske obveze - Praktiĉna primjena steĉenih znanja iz metodologije izrade rada uz korištenje raĉunala. - Usmeni ispit. praktiĉni Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski rad ocjenjivanje studenta (označiti masnim tiskom) nastave rad nastavi kontinuirana provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova OBVEZE STUDENTA usmeni ispit pismeni ispit SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u referat UDIO OCJENI Max 25% U PohaĊanje nastave i 45 1,5 aktivnost u nastavi Završni ispit - pismeni 30 1 Max 40% dio ispita* Završni ispit - usmeni 15 0,5 Max 35% dio ispita* Dodatna pojašnjenja: PohaĊanje nastave: PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu (dobiti potpis) trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima i vjeţbama. Sudjelovanje u nastavi iznad 50% te svaka aktivnost u nastavnom procesu vrednuje se prema prethodno navedenim kriterijima. Pismeni ispit: Prije završnog usmenog ispita studenti polaţu pismeni dio na temelju kojega nositelj kolegija stjeĉe uvid o steĉenom znanju i vještinama izradbe pisanih radova. Studenti na raĉunalu dobiju radni tekst kojeg moraju uraditi prema naputcima i steĉenom znanju o metodologiji izradbe pisanih radova. Ovaj dio ispita, osim stjecanja znanja i vještina izrade pisanih radova, podrazumijeva usvajanje jednoga dijela teorijske graĊe. * Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela ispita. Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Da bi student pristupio završnom ispitu, mora na pismenom ispitu imati minimalno 51% toĉnih odgovora. Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova odnosi se samo na redovite studente. Izvanredni studenti nakon poloţenoga pismenoga ispita (na kojem mogu ostvariti maksimalno 50% od ukupne ocjene) pristupaju završnom usmenom ispitu (maksimalno 50% od ukupne ocjene). Sudjelovanje i angaţiranost u nastavnom procesu (maksimalno 25%): Nazoĉnost nastavi do 50% = 0% (ostaje bez potpisa). Nazoĉnost nastavi od 51% do 75% = do 5% Nazoĉnost nastavi od 51% do 75% + rad na zadanim vjeţbama = do 10% Nazoĉnost nastavi od 76% do 100% + aktivnost u radu na zadanim vjeţbama = do 15% Nazoĉnost nastavi od 76% do 100% + sudjelovanje u diskusiji + aktivnost u radu na zadanim vjeţbama = do 20% Nazoĉnost nastavi od 76% do 100% + aktivno sudjelovanje u diskusiji + uspješno savladane aktivnosti u radu na zadanim vjeţbama = do 25% Pismeni dio ispita (maksimalno 40%): manje od 50% toĉno odraĊenih zadataka = 0% ocjene od 51% do 60% = do 8% ocjene od 61% do 70% = do 16% ocjene od 71% do 80% = do 24% ocjene od 81% do 90% = do 32% ocjene od 91% do 100% = do 40% ocjene Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin (maksimalno 35%): manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 7% ocjene od 61% do 70% = do 14% ocjene od 71% do 80% = do 21% ocjene od 81% do 90% = do 28% ocjene od 91% do 100% = do 35% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna ocjena dobiva se na sljedeći naĉin: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene Obvezna literatura: - NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008. - GROSS, M., Suvremena historiografija: korijeni, postignuća, Dopunska traganja, Novi Liber, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta literatura: Sveuĉilišta u Zagrebu, 1996. (ili 2001.). Informiranje o kolegiju: Dodatne informacije o Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju, a te informacije dostupne su i kolegiju na mreţnoj stranici Fakulteta (ffmo.ba). Kontaktiranje s nastavnikom: Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta). Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni nastavni plan i program. Povijest I. /historija/ historiografija. Kratak opis: Što je povijest? Odnos povijest – historija – historiografija. Grane povijesne znanosti. Literatura: - NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 1.-11. Naslov: Povijesni izvori. II. Kratak opis: Pojasniti što su povijesni izvori, vrste povijesnih izvora, pomoćne povijesne znanosti, izvori i literatura, najvaţnije zbirke povijesnih izvora. Literatura: - NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 11.-27., 97.-131. Naslov: Izvori i literatura. III. Kratak opis: Kako traţiti literaturu? Enciklopedije, leksikoni, knjiţnice, internet kao izvor podataka. Literatura: - NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 27.-38. Naslov: Arhivi. Kratak opis: Arhivska graĊa, fondovi i zbirke, korištenje arhivskom graĊom, drţavni i podruĉni arhivi. Literatura: - NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 38.-43., 138.-146. Naslov: Muzeji. Kratak opis: Definicija i podjela, znaĉenje muzeja za povjesniĉara, najvaţniji muzeji u Hrvatskoj i BiH. Literatura: - NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 43.-45., 146.-153. Naslov: Posjet Muzeju Hercegovine i Arhivu Hercegovine. Kratak opis: Terenska nastava. Literatura: Terenska nastava. Naslov: Znanstvene publikacije. Kratak opis: Podjela znanstvenih publikacija, znanstveni ĉasopisi, klasifikacija radova u znanstvenim publikacijama, hrvatski historijski ĉasopisi, vaţnije meĊunarodne kratice kojima se sluţe povjesniĉari. Literatura: - NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 45.-49., 153.-160., 169.-175. Naslov: Izbor teme istraţivanja. Kratak opis: Kako izabrati temu, formuliranje istraţivaĉkog pitanja i komunikacija s profesorom. Literatura: - NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 49.-55. Naslov: Struktura rada. Kratak opis: Osnovni dijelovi rada – pojedinaĉno pojašnjavanje pojedinih dijelova, naĉin i stil pisanja. Literatura: - NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 55.-58; Upute za izradu seminarskih, završnih/magistarskih radova objavljene su na sluţbenim internetskim stranicama Studija povijesti Filozofskog fakulteta u Mostaru. Naslov: Plagijat i citiranje. Kratak opis: Što je plagijat i kako ga izbjeći, izravni i neizravni plagijat. Znaĉenje citata u radu i pisanje pisanja. Literatura: - NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum, Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 58.-65; Upute za izradu seminarskih, završnih/diplomskih radova objavljene su na sluţbenim internetskim stranicama Studija povijesti Filozofskog fakulteta u Mostaru. Naslov: Pisanje bibliografskih jedinica i pozivnih bilješki. Kratak opis: Pojasniti što su to pozivne bilješke, vrste pozivnih bilješki, naĉin pisanja pozivnih bilješki (knjige, knjige klasiĉnih autora, enciklopedija, internet). XII. XIII. XIV. XV. Literatura: Upute za izradu seminarskih, završnih/diplomskih radova objavljene su na sluţbenim internetskim stranicama Studija povijesti Filozofskog fakulteta u Mostaru. Naslov: Naĉin citiranja ĉlanka u zbornicima, ĉasopisima i tiskovinama, citiranje Biblije. Kratak opis: Pojasniti i izvjeţbati naĉin pisanja pozivnih bilješki kod navedenih bibliografskih jedinica. Literatura: Upute za izradu seminarskih, završnih/diplomskih radova objavljene su na sluţbenim internetskim stranicama Studija povijesti Filozofskog fakulteta u Mostaru. Naslov: Izrada popisa izvora i literature. Kratak opis: Upoznavanje studenata s pravilima i naĉinom pisanja popisa izvora i literature. Literatura: Upute za izradu seminarskih, završnih/diplomskih radova objavljene na sluţbenim internetskim stranicama Studija povijesti Filozofskog fakulteta u Mostaru. Naslov: Ameriĉki sustav citiranja. Korištenje kratica u pozivnim bilješkama. Kratak opis: Upoznavanje s ameriĉkim sustavom citiranja. Najĉešće hrvatske i latinske kratice u pozivnim bilješkama s kojima se studenti susreću u literaturi. Literatura: Bilješke s predavanja. Naslov: Zakljuĉna vjeţba pripreme za pismeni ispit. Kratak opis: SreĊivanje ponuĊenoga teksta prema utvrĊenoj metodologiji izrade pisanih radova – rad na raĉunalu. Literatura: Radni tekst. Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Kod kolegija FFPVB102 Godina I. studija Broj sati po 30+0+0 semestru (p+v+s) Status kolegija: obvezni Preduvjeti: Usporedni nema ih (A) uvjeti: Pristup kolegiju: studenti Povijesti Vrijeme prema odrţavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Boris Olujić, izv. prof. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected] Cilj je kolegija osposobiti studente za razumijevanje najvaţnijih Ciljevi kolegija: procesa u dugom povijesnom trajanju prostora, na kojem nastaju prva organizirana društva. Studenti se upoznaju s osnovnom terminologijom i kronologijom, suvremenim paradigmama i mogućim teorijskim i praktiĉnim pristupima u istraţivanju najstarije povijesti ĉovjeĉanstva. Jedan je od najvaţnijih ciljeva kolegija studenta uputiti u samostalan rad (rad na literaturi, rad na izvorima). Nakon poloţenog ispita stjeĉu se osnovna znanja o povijesti starog Ishodi učenja Istoka. Studenti bi trebali znati analizirati osnovne pojmove koji se (opće i specifične tiĉu povijesti stare Mezopotamije, Siro-palestine i Egipta, kao i znati kompetencije): protumaĉiti osnovna zbivanja i procese koji su utjecali na cjelokupnu povijest Bliskog istoka, istoĉnog Sredozemlja i sjeverne Afrike. Kolegijem se komparativno, dijakronijski i sinkronijski, prati Sadržaj povijesni razvitak nekoliko najstarijih civilizacijskih ţarišta, poput silabusa/izvedbenog Egipta, Mezopotamije, Sirije, Irana, Anadolije i istoĉnog plana (ukratko): Sredozemlja. Naglasak nije na faktografskom pregledu, već na razumijevanju povijesnih procesa, promjena, kontinuiteta i diskontinuiteta ĉovjekovog trajanja u prostoru. Predavanja daju pregled meĊusobno povezanih pojava, poput tehnološkog razvitka, urbanizacije, prometnog povezivanja, nastajanja globalnih imperija, problema etniciteta i etniĉkog identiteta, konceptualizacije religijskog i mitološkog svijeta i dr. Seminar tematski prati predavanja i ujedno ih problematizira. Seminar omogućuje praktiĉan rad na razumijevanju i intepretaciji razliĉitih literarnih i arheoloških izvora, a pretpostavlja i promišljanje mogućih metodoloških pristupa i teorijskih modela. vjeţbe seminari samostalni Način izvođenja predavanja zadatci nastave (označiti masnim mentorski rad terenska ostalo konzultacije tiskom) nastava Napomene: Kroz nastavu će se sa studentima poticati diskusija kako bi se što više poticala njihova aktivnost. Stara povijest Istoka Studij povijesti Preddiplomski sveuĉilišni studij 3 Semestar 1. - PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - Polaganje završnog ispita: pismena i usmena provjera znanja. praktiĉni Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski rad rad ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim kontinuirana esej usmeni ispit pismeni ispit tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova Studentske obveze Detaljan prikaz ocjenivanja za studente koji slušaju predavanja i seminar OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI PohaĊanje nastave 30 1 Max 10% Angaţiranost na 15 0,5 Max 20% predavanjima Završni ispit - pismena 30 1 Max 50% provjera znanja* Završni ispit - usmeni 15 0,5 Max 20% dio ispita* Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više, ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Pod aktivnosti u nastavi podrazumijeva se redovito pripremanje i sudjelovanje u diskusijama na odreĊenu temu. Student kroz pohaĊanje nastave i aktivnost moţe ostvariti maksimalno 30% od ukupne ocjene. *Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela ispita. Konaĉna ocjena rezultat je svih ispunjenih aktivnosti. Sve obveze moraju biti ispunjene u predviĊenom roku. Završni ispit za izvanrednog studenta jest 100%. Izvanredni studenti na pismenom dijelu ispita moraju dati najmanje 50% toĉnih odgovora kako bi pristupili usmenom dijelu ispita. Ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin: PohaĊanje nastave ocjenjuje se na sljedeći naĉin: Nazoĉnost na nastavi do 50% = ostaje bez potpisa 2% = od 51% do 60% nazoĉnosti na nastavi 4% = od 61% do 70% nazoĉnosti na nastavi 6% = od 71% do 80% nazoĉnosti na nastavi 8% = od 81% do 90% nazoĉnosti na nastavi 10% = od 91% do 100% nazoĉnosti na nastavi Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% - Ne dolazi na nastavu. 4% - Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 8% - Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces. 12% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu. 16% - Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 20% - Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, razvija kritiĉko mišljenje te iznosi svoja zapaţanja. Pismeni dio ispita ocjenjuje se na sljedeći naĉin: Test nosi 50 bodova, a za prolaz je potrebno ostvariti 25 bodova. 10% udjela u ocjeni = ostvarenih 25 do 30 bodova 20% = ostvarenih 31 do 35 bodova 30% = ostvarenih 36 do 40 bodova 40% = ostvarenih 41 do 45 bodova 50% = ostvarenih 46 do 50 bodova Usmeni dio ispita ocjenjuje se na sljedeći naĉin: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene - dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 20% ocjene. 4% = od 51% do 60% 8% = od 61% do 70% 12% = od 71% do 80% 16% = od 81% do 90% = 8% ocjene 20% = od 91% do 100% Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest Obvezna literatura svijeta, I.-V., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978. (odreĊeni dijelovi stupci) - VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, Blackwell, Oxford, 2007. - BOURBON, F., Drevne civilizacije. Velike kulture svijeta, Mozaik Dopunska literatura: knjiga, Zagreb, 2002. - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - CRAWFORD, H., Sumer and Sumerians, Cambridge, Cambridge University Press, 1994. - KUHRT, A., The ancient Near east, I-II., Routledge, London, New York, 2002. - KUNTIĆ-MAKVIĆ, B., OLUJIĆ, B., Mali pojmovnik stare povijesti: Ispitno pomagalo, FF Press, Zagreb, 2004. - SHAW, I. (ur.), The Oxford History of Ancient Egypt, Oxford University Press, Oxford, 2004. Dodatne informacije o PohaĊanje nastave: PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 50% izostanaka i njih nije kolegiju potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova. Stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbroju bodova. Za pozitivnu ocjenu u konaĉnici student mora imati minimalno 55% od ukupne ocjene. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Upoznavanje s problematikom stare povijesti I. Kratki opis: Razgovor sa studentima, upoznavanje studenata s naĉinom rada, osnovnom literaturom, ispitima i dr. Pregled povijesti istraţivanja najstarije povijesti ĉovjeĉanstva, stanje historiografije danas: teorijski pristupi i znanstvene discipline koje se bave istraţivanjem razliĉitih aspekata povijesti ranih civilizacija. Upoznavanje s osnovnim kronološkim smjernicama, znanstvenim metodama i pristupima istraţivanju stare II. III. IV. V. VI. povijesti. Literatura: Naslov: Uvjeti u kojima nastaju prve civilizacije Kratki opis: Definiranje prostornih i kronoloških granica u kojima će se odvijati nastava povijesti ranih civilizacija. U ovoj će nastavnoj jedinici posebna paţnja biti posvećena geomorfološkim, klimatskim i vegetacijskim osobinama prostora Mezopotamije, Anadolije, Sirije, Irana, istoĉnog Sredozemlja, sjeverne Afrike. Starije kameno doba u ovom prostoru. Literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, Blackwell, Oxford, 2007. Naslov: Neolitizacija starog Istoka Kratki opis: Poĉetci zemljoradnje i uzgoja ţivotinja, organiziranje prvih većih naselja, mreţa uzajamnih kontakata izmeĊu udaljenih prostornih cjelina (razmjena, kontakti, utjecaji). Pregled ţarišnih zona neolitizacije ovog prostora, osnovne kronološke smjernice. Literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, I., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978. Naslov: Civilizacije „Plodnog polumjeseca“ u razdoblju od 5. do 3. tisućljeća prije Krista Kratki opis: U ovom predavanju najviše se paţnje pridaje razdoblju od 5. do 3. tisućljeća prije Krista, kljuĉnom za razumijevanje poĉetaka prvih velikih civilizacija „Plodnog polumjeseca“ (od Egipta do Mezopotamije). Nastajanje prvih velikih urbanih aglomeracija, stvaranje društvenih elita koje upravljaju resursima (gradnja kanala, organiziranje trgovaĉkih mreţa). Ovladavanje tehnologije metala (bakar, bronca), gradnja kanala, pojava pisma, lonĉarsko kolo, kotaĉ te druge tehnološke inovacije (bakreno doba). Razdoblje Nagada u Egiptu i razdoblja Obeid i Uruk u Mezopotamiji. Literatura: - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, I., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978. - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. Naslov: Stvaranje velike egipatske drţave tijekom 3. tisućljeća prije Krista Kratki opis: Stara drţava i 1. meĊurazdoblje. Koncepcija zagrobnog ţivota, izgradnja hramskih i grobnih kompleksa. Literatura: - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, I., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978. - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, II., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978. Naslov: 3. tisućljeće na prostoru Mezopotamije Kratki opis: Prve dinastije, Akadsko kraljevstvo, III. dinastija Ura. Ujedinjenje prostora MeĊurjeĉja u veliku drţavnu cjelinu. Rana povijest jugozapadnog Irana, istoĉnog Sredozemlja i Anadolije, u svjetlu kontakata s VII. VIII. IX. X. XI. XII. prostorom Mezopotamije i Egipta. Literatura: - VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, Blackwell, Oxford, 2007. - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, II., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978. Naslov: Sirija i Mezopotamija u prvoj polovici 2. tisućljeća prije Krista Kratki opis: Mari, Ebla, Starobabilonsko kraljevstvo, Staroasirska drţava. Pravni tekstovi i zakonici starog Istoka. Religija Mezopotamije. Literatura: - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, II., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978. - VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, Blackwell, Oxford, 2007. Naslov: Srednja drţava i 2. meĊurazdoblje (prva polovica 2. tisućljeća prije Krista u Egiptu) Kratki opis: Urbanizacija Egipta (Memfis i Teba), društveno-gospodarski razvoj, literarna baština. Literatura: - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, II., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978. Naslov: Egipatska Nova drţava: ekspanzija te razdoblje krize Kratki opis: Gospodarski razvoj, meĊunarodni odnosi, arhiv u Tel El Amarni. Literatura: - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, II., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978. Naslov: Kasno bronĉano doba na prostoru starog Istoka, 15.-12. stoljeće prije Krista Kratki opis: Globalni ideološki koncepti (titula veliki kralj, kralj kao boţji namjesnik na zemlji te veliki svećenik), stvaranje velikih drţava, internacionalizacija i stvaranje intezivnih diplomatskih kontakata Hetitskog kraljevstva, Egipatske drţave, Asirije, Babilonije, Elamskog kraljevstva. Nadiranje „Naroda s mora“, propast Hetitske drţave. Literatura: - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, III., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978. - VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, Blackwell, Oxford, 2007. Naslov: Egipatska povijest od poĉetka 1. tisućljeća do Saiske dinastije (664. prije Krista) Kratki opis: Asirsko osvajanje Egipta 671. godine pr. Kr. Literatura: - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, III., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978. Naslov: Veliko Asirsko kraljevstvo (934.-612. prije Krista). Stvaranje globalnog imperija. Kratki opis: Politiĉki marketing i ideološki koncepti asirskih kraljeva: kraljevski natpisi i stele. Veliki gradovi: Niniva, Ašur, Kalhu (Nimrud), Dur Šarukin (Korsabad), Babilon. XIII. XIV. XV. Literatura: - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, III., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978. - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, Blackwell, Oxford, 2007. Naslov: Novobabilonska drţava (626. - 539.) i poĉetak ekspanzije Perzijanaca Kratki opis: Društveni i gospodarski razvoj, ekspanzionistiĉka politika, bitka kod Karkemiša (605. prije Krista); Feniĉani – gradovi, trgovina, religija i kultovi; Frigija i Lidija. Literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, III., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978. - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, IV., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978. - VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, Blackwell, Oxford, 2007. Naslov: Povijest perzijskog kraljevstva (6. - 4. stoljeće prije Krista) Kratki opis: Poĉetak helenistiĉkog razdoblja na prostoru starog Istoka. Literatura: - VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca. 3000-323 BC, Blackwell, Oxford, 2007. Naslov: Osvrt na prijeĊeno gradivo i ponavljanje najvaţnijih tema Kratki opis: Literatura: Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Povijest Grčke i Rima sa starom poviješću na našim prostorima Studij povijesti Preddiplomski sveuĉilišni studij 4 Semestar 1. Kod kolegija FFPVB103 Godina I. studija Broj sati po 45+0+0 semestru (p+v+s) Status kolegija: obvezni Preduvjeti: Usporedni (A) uvjeti: Pristup kolegiju: studenti Povijesti Vrijeme prema odrţavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Boris Olujić, izv. prof. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected] Cilj je kolegija osposobiti studente za razumijevanje najvaţnijih Ciljevi kolegija: procesa u dugom povijesnom trajanju, usporednim praćenjem grĉke i rimske stare povijesti. U ovu se problematiku radom na predavanjima i u seminaru uklapa istovremeni prostorni i vremenski kontekst povijesnih procesa na našem prostoru. Polaganjem ispita stjeĉe se znanje o grĉko-rimskom svijetu, kao i o Ishodi učenja ostalim sredozemnim kulturama u predantiĉko i antiĉko doba. (opće i specifične Studenti bi trebali znati opisati i definirati povijesne procese kompetencije): svojstvene pojedinim povijesnim razdobljima antiĉkog grĉkog i rimskog svijeta te prepoznati vaţnost grĉke i rimske kulturne baštine u razvoju kasnijih europskih kultura. Najznaĉajniji naglasci povijesti Grĉke, Rima i stare povijesti Sadržaj hrvatskih zemalja. Studenti se upoznaju s osnovnom silabusa/izvedbenog terminologijom i kronologijom, suvremenim paradigmama i plana (ukratko): mogućim teorijskim i praktiĉnim pristupima u istraţivanju civilizacija Grĉke i Rima te našeg prostora u prapovijesnom i antiĉkom razdoblju. Jedan je od najvaţnijih ciljeva kolegija studente uputiti u samostalan rad (rad na literaturi, rad na izvorima). vjeţbe seminari samostalni Način izvođenja predavanja zadatci nastave (označiti masnim mentorski rad terenska ostalo konzultacije tiskom) nastava Napomene: Kroz nastavu će se sa studentima poticati diskusija kako bi se što više poticala njihova aktivnost. - PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. Studentske obveze - Polaganje završnog ispita: pismena i usmena provjera znanja. Praćenje i ocjenjivanje pohađanje aktivnosti u seminarski rad praktiĉni rad studenta nastave nastavi (označiti masnim kontinuirana Esej usmeni ispit pismeni ispit tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju predavanja i seminar OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI PohaĊanje nastave i 45 1,5 Max 30% aktivnost u nastavi Završni ispit – pismena 60 2 Max 50% provjera znanja* Završni ispit – usmena 15 0,5 Max 20% provjera znanja* Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više, ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Pod aktivnosti u nastavi podrazumijeva se redovito pripremanje i sudjelovanje u diskusijama na odreĊenu temu. Student kroz pohaĊanje nastave i aktivnost moţe ostvariti maksimalno 30% od ukupne ocjene. - Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela ispita. Konaĉna ocjena rezultat je svih ispunjenih aktivnosti. Sve obveze moraju biti ispunjene u predviĊenom roku. Završni ispit za izvanrednog studenta jest 100%. Izvanredni studenti na pismenom dijelu ispita moraju dati najmanje 50% toĉnih odgovora kako bi pristupili usmenom dijelu ispita. Ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin: PohaĊanje nastave ocjenjuje se na sljedeći naĉin: Nazoĉnost na nastavi do 50% = ostaje bez potpisa 2% = od 51% do 60% nazoĉnosti na nastavi 4% = od 61% do 70% nazoĉnosti na nastavi 6% = od 71% do 80% nazoĉnosti na nastavi 8% = od 81% do 90% nazoĉnosti na nastavi 10% = od 91% do 100% nazoĉnosti na nastavi Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% - Ne dolazi na nastavu. 4% - Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 8% - Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces. 12% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu. 16% - Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 20% - Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, razvija kritiĉko mišljenje te iznosi svoja zapaţanja. Pismeni dio ispita ocjenjuje se na sljedeći naĉin: Test nosi 50 bodova, a za prolaz je potrebno ostvariti 25 bodova 10% udjela u ocjeni = ostvarenih 25 do 30 bodova 20% = ostvarenih 31 do 35 bodova 30% = ostvarenih 36 do 40 bodova 40% = ostvarenih 41 do 45 bodova 50% = ostvarenih 46 do 50 bodova Usmeni dio ispita ocjenjuje se na sljedeći naĉin: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene - dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 20% ocjene. 4% = od 51% do 60% 8% = od 61% do 70% 12% = od 71% do 80% 16% = od 81% do 90% 20% = od 91% do 100% Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 – 100% 5 (izvrstan) B = 76 – 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 – 75,9% 3 (dobar) E = 55 – 62,9% 2 (dovoljan) - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest Obvezna literatura: svijeta, I.-VII., Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.-1976. (odreĊeni stupci) - ŠIŠIĆ, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Matica hrvatska, Zagreb, 1990. (odreĊeni dio) - CABANES, P., Iliri od Bardileja do Gencija, Svitava, Zagreb, Dopunska literatura: 2002. - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Helenizam i rimska republika, III., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Kasno Rimsko Carstvo i rani srednji vijek, V., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Rimsko Carstvo, IV., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - KUNTIĆ-MAKVIĆ, B., OLUJIĆ, B., Mali pojmovnik stare povijesti: Ispitno pomagalo, FF Press, Zagreb, 2004. - MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009. - SUIĆ, M., Antički grad na istočnom Jadranu, Golden marketing, Zagreb, 2003. Dodatne informacije o PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 50% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, kolegiju potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova. Stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbroju bodova. Za pozitivnu ocjenu u konaĉnici student mora imati minimalno 55% od ukupne ocjene. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvod u kolegij. Metodološki pristupi i povijest istraţivanja. I. Kratki opis: Razgovor sa studentima o temama koje će se obraĊivati tjekom semestra. Upoznavanje s literaturom i povjesnim izvorima. Upoznavanje s metodološkim pravilima pisanja seminarskog rada, eseja ili referata. Literatura: Naslov: Pristup staroj povijesti i staroj povijesti naših prostora II. Kratki opis: Naĉin i okolnosti prouĉavanja stare povijesti. Istraţivanja antiĉke grĉke povijesti. Antiĉko gledanje na stariju povijest. Dostignuća u prouĉavanju starije povijesti naših prostora. Literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. III. IV. V. VI. VII. Naslov: Pregled prapovijesti na sredozemnom, balkanskom, panonskom i alpskom prostoru Kratki opis: Pregled prapovijesnih kultura od najstarijih vremena do kraja mlaĊeg kamenog doba i poĉetka bakrenog doba (eneolitik). Literatura: - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, I., Otokar Keršovani, Rijeka, 1974. - ŠIŠIĆ, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Matica hrvatska, Zagreb, 1990. Naslov: Osvit europske povijesti. Kontakti izmeĊu Egeja, Apeninskog poluotoka i naših prostora. Kratki opis: Ranominojska kultura, kultura Kiklada, uspon i kraj mikenske kulture, dorska seoba, formiranje etrušćanske civilizacije. Literatura: - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, I., Otokar Keršovani, Rijeka, 1974. - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, II., Otokar Keršovani, Rijeka, 1974. - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, III., Otokar Keršovani, Rijeka, 1974. Naslov: Bronĉano i ţeljezno doba na našim prostorima Kratki opis: Pregled bronĉanodobnih kultura na našem prostoru, kulture starijeg ţeljeznog doba (glavna obiljeţja, umjetnost i umjetniĉki obrt, interkulturni kontakti, trgovina, razmjena, sukobi), najznaĉajnija nalazišta. Literatura: - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, III., Otokar Keršovani, Rijeka, 1974. - ŠIŠIĆ, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Matica hrvatska, Zagreb, 1990. Naslov: Urbanizacija, kolonizacija i meĊusobne veze razliĉitih civilizacijskih ţarišta u vremenu od 8. do 4. stoljeća prije Krista Kratki opis: Razvitak grĉkih polisa i društveno ureĊenje, Atena, Sparta. Grĉka kolonizacija Mediterana, Velika Grĉka, naseobine na Siciliji. Grĉke naseobine na Jadranu. Grĉko-perzijski ratovi, Atenska hegemonija i Peloponeski rat. Istoĉnojadranski prostori u 6. i na poĉetku 5. st. Literatura: - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, III., Otokar Keršovani, Rijeka, 1974. - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, IV., Otokar Keršovani, Rijeka, 1975. Naslov: Kelti na našim prostorima Kratki opis: Problem širenja latenske kulture (mlaĊe ţeljezno doba, migracije i kulturni utjecaji). Problem miješanja keltskih i autohtonih (ilirskih, traĉkih?) zajednica. Literatura: - ŠIŠIĆ, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Matica hrvatska, Zagreb, 1990. - MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, VIII. IX. X. XI. XII. Leykam International, Zagreb, 2009. Naslov: Povijest jadranskih Grka Kratki opis: Prvi dodiri i kontakti. Grĉka kolonizacija, akulturacijski procesi, kontakti s autohtonim stanovništvom. Grĉka naselja na Jadranu i njihov ţivot (4.-1. stoljeće prije Krista). Literatura: - MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009. Naslov: Helenizam. Juţna Ilirida i grĉki svijet. Kratki opis: Aleksandar Veliki, koncept helenizma i društvene promjene. Kriza grĉkog svijeta i nastanak novih drţava. Helenistiĉka kultura, knjiţevnost i znanost. Naši prostori u vrijeme helenizma (Ilirsko kraljevstvo, ilirski narodi u dodiru sa sredozemnim kulturnim utjecajima itd.). Literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Helenizam i rimska republika, III., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, VI., Otokar Keršovani, Rijeka, 1976. Naslov: Rimska ekspanzija: Sredozemlje i naši prostori: ratovi i akulturacijski procesi Kratki opis: Postanak Rima i borba za hegemoniju u Italiji (od kraljevstva do republike). Rimska Republika, osnivanje i organizacija. Širenje Sredozemljem, punski ratovi. Ilirski ratovi. Literatura: - MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009. - ŠIŠIĆ, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Matica hrvatska, Zagreb, 1990. - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Helenizam i rimska republika, III., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. Naslov: Kasna Republika i uspostava Carstva Kratki opis: Doba graĊanskih ratova. Sulino doba. Uspon Cezara. Prvi i drugi trijumvirat. Uspostava Carstva. Ilirik u vrijeme Cezara. Literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Rimsko Carstvo, IV., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009. - ŠIŠIĆ, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Matica hrvatska, Zagreb, 1990. - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, VI., Otokar Keršovani, Rijeka, 1976. Naslov: Principat Kratki opis: Rimsko Carstvo od Augusta do Dioklecijana. Julijevskoklaudijevska dinastija, Flavijevci, Antonini, Severi. Literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Rimsko Carstvo, IV., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, VI., Otokar Keršovani, Rijeka, 1976. XIII. XIV. XV. Naslov: Organizacija rimskog provincijalnog ustroja u vrijeme Carstva Kratki opis: Provincijalni ustroj od Augustovog doba do kasne antike. Uspostava i reorganizacija provincija. Administrativni ustroj, gospodarstvo, kulturni ţivot. Literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Rimsko Carstvo, IV., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, VI., Otokar Keršovani, Rijeka, 1976. Naslov: Organizacija rimskog provincijalnog ustroja na našem prostoru Kratki opis: Ustroj provincije, gospodarstvo, ceste, vojska i kultovi. Namjesnici, kolonije, municipiji, lokalno i globalno u provincijalnom kontekstu. Literatura: - MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009. - ŠIŠIĆ, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Matica hrvatska, Zagreb, 1990. Naslov: Kasno Carstvo. Izmak antike na hrvatskom povijesnom prostoru. Kratki opis: Od Dioklecijana do Romula Augustula i obitelji Nepota. Poĉetak krize i podjela Carstva. Društveni i ekonomski razvoj. Religija. Literatura: - MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009. - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Kasno Rimsko Carstvo i rani srednji vijek, V., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta, VII., Otokar Keršovani, Rijeka, 1976. Naziv kolegija Kod FFPVB104 kolegija Studijski program Studij povijesti Godina I. Ciklus Preddiplomski sveuĉilišni studij studija ECTS vrijednost boda: 2 Semestar 1. Broj sati po 0+0+30 semestru (p+v+s) Status kolegija: izborni Preduvjeti: Usporedni nema ih (B1) uvjeti: Pristup kolegiju: studenti Povijesti Vrijeme prema odrţavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Boris Olujić, izv. prof. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected] Asistent Ana Noković, v. asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected], 036-355-532 Cilj seminara je protumaĉiti zbivanja i procese koji su utjecali na Ciljevi kolegija: cjelokupnu povijest Mezopotamije, prednje Azije i Egipta. Jedan od najvaţnijih ciljeva kolegija je studenta uputiti u samostalan rad (rad na literaturi i izrada referata, rad na izvorima). Stjecanje osnovnog znanja o povijesti staroga Istoka, kao i Ishodi učenja mogućnost snalaţenja u struĉnoj literaturi. (opće i specifične Znati interpretirati odreĊene povijesne literarne izvore, kao i kompetencije): arheološke materijale. Seminar tematski prati predavanja i ujedno ih problematizira. Sadržaj Seminar omogućuje praktiĉan rad na razumijevanju i interpretaciji silabusa/izvedbenog razliĉitih literarnih i arheoloških izvora. Analizira se tehnološki plana (ukratko): razvitak neolitiĉkih zajednica, pojava pisma (nastanak i dešifriranje prvih pisama), religijska povijest starog Istoka (teogonijske koncepcije, koncept zagrobnog ţivota, hramski kompleksi…), urbanizacija, analiza najstarijih pravnih tekstova i zakonika kao i analiza egipatske literarne baštine. Diskusija na teme koje se obraĊuju na predavanjima. predavanja vjeţbe Način izvođenja seminari samostalni nastave zadatci (označiti masnim mentorski rad terenska ostalo konzultacije tiskom) nastava Napomene: Seminar tematski prati predavanja. Student koji izabere ovaj seminar duţan je odraditi referat na odreĊenu temu (3-5 stranica) i usmeno ga prezentirati. Referat mora biti napisan na temelju relevantne literature. Svaki izloţeni referat je ujedno i tema za diskusiju s ostalim studentima. Studenti su duţni aktivno sudjelovati u nastavi. - PohaĊati seminar i aktivno sudjelovati u diskusijama. Studentske obveze - Napisati referat i izloţiti ga. - Analiza povijesnih izvora. Seminar iz stare povijesti Istoka Praćenje i ocjenjivanje pohađanje aktivnosti u seminarski rad studenta nastave nastavi (označiti masnim usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova praktiĉni rad referat OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI PohaĊanje seminara 30 1 Max 10% Priprema za diskusiju i 15 0,5 Max 40% aktivnost Referat (pismeni i 15 0,5 Max 50% usmeni) Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje seminara je obvezno. Da bi studenti mogli ostvariti predviĊeni broj bodova iz seminara trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija. - Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen referat tijekom semestra, a odnosi se samo na redovite studente koji su izabrali seminar iz ovog kolegija. Referat se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj temi, pisan na temelju povijesnih izvora i relevantne literature (pisan na raĉunalu, Times New Roman, veliĉinom slova 12 s proredom 1,5, najmanje tri jedinice literature ili izvor). Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u diskusijama na odreĊenu temu. - Izvanredni studenti (koji odaberu seminar iz ovog kolegija) duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za seminarski rad i izloţiti ga u vrijeme trajanja seminara (u zimskom semestru) na kojem mogu dobiti najviše 100% ocjene. Za studente koji slušaju seminar iz ovoga kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin: PohaĊanje seminara ocjenjuje se na sljedeći naĉin: Nazoĉnost na nastavi do 50% = ostaje bez potpisa 2% = od 51% do 60% nazoĉnosti na nastavi 4% = od 61% do 70% nazoĉnosti na nastavi 6% = od 71% do 80% nazoĉnosti na nastavi 8% = od 81% do 90% nazoĉnosti na nastavi 10% = od 91% do 100% nazoĉnosti na nastavi Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Ne dolazi na nastavu. 8% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 16% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces. 24% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 32% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 40% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin: 0% = Rad nije napisan u zadanom roku. 4% = Rad je na vrijeme predan, ali nije uraĊen prema zadanim naputcima. 10% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 15% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu. 20% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške. 25% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno. Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 5% = Rad je proĉitan. 10% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen. 15% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 20% = Izlaganje je dobro pripremljeno. 25% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Literatura ovisi o temi referata koju student bira i odreĊuje se u Obvezna literatura: konzultacijama s profesorom. Analiza povijesnog izvora odreĊuje se prema interesu studenta ili grupe studenata. - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I., Dopunska literatura: Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. (odreĊena poglavlja) - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. (odreĊena poglavlja) - HERODOT, Povijest, preveo Dubravko Škiljan, Matica hrvatska, Zagreb, 2007. - VIŠIĆ, M., Knjiţevnost drevnog Bliskog istoka: Enuma eliš; Gilgameš, Naprijed, Zagreb, 1993. - VIŠIĆ, M., Zakonici drevne Mezopotamije, Svjetlost, Sarajevo, 1989. Dodatne informacije o PohaĊanje seminara: PohaĊanje seminara je obvezno. Tolerira se 50% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se poloţio kolegiju seminar, potrebno je tijekom nastave ostvariti minimalno 50% bodova, stoga je i pohaĊanje seminara u konaĉnici vaţno u zbroju bodova. Ispunjavanje obveza iz ovog seminara uvjet su za dobivanje potpisa nositelja kolegija. Pismeni radovi: Referat je potrebno predati u pisanom obliku do dogovorenog termina tijekom semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Vrlo je vaţno slijediti zadanu metodologiju. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvod u seminar I. Kratki opis: Organiziranje radnih grupa i predstavljanje plana rada. Upoznavanje s naĉinom rada i literaturom. Literatura: Obvezna literatura je gore navedena. Naslov: Uvjeti u kojima nastaju prve civilizacije – diskusija II. Kratki opis: Problematizacija prostora kao ĉimbenika povijesnog razvitka. OdreĊivanje kronoloških granica. Literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi Naslov: Neolitik starog Istoka - diskusija. Prezentacija referata. III. Kratki opis: Najstarije neolitiĉke kulture: tehnološki razvitak, proizvodnja predmeta, organizacija naselja, pogrebni rituali. Literatura: IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi Naslov: Razdoblje Nagada u Egiptu i razdoblja Obeid i Uruk u Mezopotamiji - diskusija. Prezentacija referata. Kratki opis: Inovacije u graditeljstvu. Pojava pisma. Prve urbane aglomeracije (pojava hramskih kompleksa). Literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi Naslov: Stvaranje velike egipatske drţave tijekom 3. tisućljeća prije Krista Kratki opis: Rad na izvorima (analiza Herodotovog saznanja o Egiptu). Religija. Knjiţevnost Stare drţave i prvog meĊurazdoblja. Literatura: - HERODOT, Povijest, preveo Dubravko Škiljan, Matica hrvatska, Zagreb, 2007. (odreĊena poglavlja) - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi Naslov: 3. tisućljeće na prostoru Mezopotamije – diskusija Kratki opis: Urbanizacija Mezopotamije. Pojava prvih dinastija. Analiza izvora (sumerski popis kraljeva). Literatura: - VIŠIĆ, M., Knjiţevnost drevnog Bliskog istoka: Enuma eliš; Gilgameš, Naprijed, Zagreb, 1993. (ili neko drugo izdanje epa) Naslov: Mezopotamija u prvoj polovici 2. tisućljeća prije Krista - diskusija. Prezentacija referata. Kratki opis: Kozmogonijske i teogonijske koncepcije u religiji Mezopotamije Literatura: - VIŠIĆ, M., Knjiţevnost drevnog Bliskog istoka: Enuma eliš; Gilgameš, Naprijed, Zagreb, 1993. Naslov: Zakonici drevne Mezopotamije - diskusija. Prezentacija referata. Kratki opis: Analiza najstarijih pravnih tekstova s podruĉja starog Istoka; Ur-Nammuov, Lipit-Ištarov, Bilalamov i Hamurabijev zakonik. Literatura: - VIŠIĆ, M., Zakonici drevne Mezopotamije, Svjetlost, Sarajevo, 1989. Naslov: 2. tisućljeće prije Krista u Egiptu - diskusija. Prezentacija referata. Kratki opis: Urbanizacija Egipta: Teba, Memfis. Egipatska literarna baština ovog razdoblja. Literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi Naslov: Egipatska Nova drţava - diskusija. Prezentacija referata. Kratki opis: Razdoblje Amarne; Ramzesidi. Literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi Naslov: Hetitsko kraljevstvo – diskusija Kratki opis: Studenti podijeljeni u grupe analiziraju odreĊene znaĉajke uzdizanja, ustroja, ekspanzije Hetitskog kraljevstva, kao i razvoj religije XII. XIII. XIV. XV. (Yazilikaya) i umjetnosti. Literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi Naslov: Kasno razdoblje Egipatske drţave - diskusija. Prezentacija referata. Kratki opis: Egipat u 1. tisućljeću prije Krista. Asirsko osvajanje Egipta. Saiska dinastija, perzijsko osvajanje, razdoblje helenizma u Egiptu. Literatura: - HERODOT, Povijest, preveo Dubravko Škiljan, Matica hrvatska, Zagreb, 2007., 152-182 (poglavlja, ne stranice) - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi Naslov: Asirsko kraljevstvo - diskusija. Prezentacija referata. Kratki opis: Politiĉki marketing i ideološki koncepti asirskih kraljeva. Natpisi i stele. Literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi Naslov: Feniĉani i njihove kolonije - diskusija. Prezentacija referata. Kratki opis: Feniĉki gradovi, trgovina, religija i kultovi. Frigija i Lidija. Literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi Naslov: Novobabilonska drţava i uzdizanje Perzije - diskusija. Prezentacija referata. Kratki opis: Studenti podijeljeni u grupe analiziraju Herodota kao izvor za poznavanje perzijske povijesti. ObraĊuju se odreĊena poglavlja prve i treće knjige. Literatura: HERODOT, Povijest, preveo Dubravko Škiljan, Matica hrvatska, Zagreb, 2007. Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Seminar iz Povijest Grčke i Rima sa starom poviješću na našim prostorima Studij povijesti Preddiplomski sveuĉilišni studij 2 Semestar 1. Kod kolegija FFPVB105 Godina I. studija Broj sati po 0+0+30 semestru (p+v+s) Status kolegija: izborni Preduvjeti: Usporedni nema ih (B1) uvjeti: Pristup kolegiju: studenti Povijesti Vrijeme prema odrţavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Boris Olujić, izv. prof. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected] Asistent Ana Noković, v. asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected], 036-355-532 Cilj je seminara osposobiti studente za razumijevanje najvaţnijih Ciljevi kolegija: procesa u dugom povijesnom trajanju, usporednim praćenjem grĉke i rimske stare povijesti i na koji su naĉin ti povijesni procesi utjecali na povijesna dogaĊanja na našim prostorima. Jedan od najvaţnijih ciljeva seminara je uputiti studenta na samostalan rad (rad na literaturi, izrada referata, rad na izvorima). Stjecanje osnovnog znanja o grĉko-rimskom svijetu kao i o ostalim Ishodi učenja sredozemnim kulturama u predantiĉko i antiĉko doba. Mogućnost (opće i specifične snalaţenja u struĉnoj literaturi, izvorima i arheološkoj graĊi. kompetencije): Seminar tematski prati predavanja i ujedno ih problematizira. Sadržaj Seminar omogućuje praktiĉan rad na razumijevanju i interpretaciji silabusa/izvedbenog razliĉitih literarnih i arheoloških izvora. Seminarom se studenti plana (ukratko): upoznaju s osnovnom terminologijom i kronologijom, suvremenim paradigmama i mogućim teorijskim i praktiĉnim pristupima u istraţivanju civilizacija Grĉke i Rima te našeg prostora u prapovijesnom i antiĉkom razdoblju. Diskusija na teme koje se obraĊuju na predavanjima. predavanja vjeţbe Način izvođenja seminari samostalni nastave zadatci (označiti masnim tiskom) mentorski rad terenska ostalo konzultacije nastava Napomene: Seminar tematski prati predavanja. Student koji izabere ovaj seminar duţan je odraditi referat na odreĊenu temu (3-5 stranica) i usmeno ga prezentirati. Referat mora biti napisan na temelju relevantne literature. Svaki izloţeni referat je ujedno i tema za diskusiju s ostalim studentima. Studenti su duţni aktivno sudjelovati u nastavi. - PohaĊanje seminara i aktivno sudjelovanje u diskusiji. - Napisati referat i izloţiti ga. - Analiza povijesnih izvora. praktiĉni Praćenje i ocjenjivanje pohađanje aktivnosti u seminarski rad rad studenta seminara nastavi (označiti masnim usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana referat tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova Studentske obveze OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO OCJENI Max 10% Max 40% U PohaĊanje seminara 30 1 Priprema za diskusiju i 15 0,5 aktivnost Referat 15 0,5 Max 50% Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje seminara je obvezno. Da bi studenti mogli ostvariti predviĊeni broj bodova iz seminara trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija. - Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen referat tijekom semestra, a odnosi se samo na redovite studente koji su izabrali seminar iz ovog kolegija. Referat se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj temi, pisan na temelju povijesnih izvora i relevantne literature (pisan na raĉunalu, Times New Roman, veliĉinom slova 12 s proredom 1,5, najmanje tri jedinice literature ili izvora). Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u diskusijama na odreĊenu temu. - Izvanredni studenti (koji odaberu seminar iz ovog kolegija) duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za seminarski rad na kojem mogu dobiti najviše 100% ocjene. Seminarski rad se mora uraditi iskljuĉivo u zimskom semestru. - Za studente koji slušaju seminar iz ovoga kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin: PohaĊanje seminara ocjenjuje se na sljedeći naĉin: - Nazoĉnost na nastavi do 50% = ostaje bez potpisa 2% = od 51% do 60% nazoĉnosti na nastavi 4% = od 61% do 70% nazoĉnosti na nastavi 6% = od 71% do 80% nazoĉnosti na nastavi 8% = od 81% do 90% nazoĉnosti na nastavi 10% = od 91% do 100% nazoĉnosti na nastavi - Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Ne dolazi na nastavu. 8% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 16% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces. 24% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 32% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 40% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. - Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin: 0% = Rad nije napisan u zadanom roku. 5% = Rad je na vrijeme predan, ali nije uraĊen prema zadanim naputcima. 10% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 15% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu. 20% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške. 25% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno. - Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 5% = Rad je proĉitan. 10% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen. 15% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 20% = Izlaganje je dobro pripremljeno. 25% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Literatura ovisi o temi referata koju student bira i odreĊuje se u Obvezna literatura: konzultacijama s profesorom.. Analiza povijesnog izvora odreĊuje se prema interesu studenta ili grupe studenata. - CEZAR, G. J., Moji ratovi, preveo Ton Smerdel, Zora, Zagreb, Dopunska literatura: 1972. - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi. - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Helenizam i rimska republika, III., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi. - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Kasno Rimsko Carstvo i rani srednji vijek, V., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. odreĊeni podnaslovi. - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Rimsko Carstvo, IV., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi. - HERODOT, Povijest, preveo Dubravko Škiljan, Matica hrvatska, Zagreb, 2007. - KSENOFONT, Grčka povijest, prevela Ana Galjanić, Matica hrvatska, Zagreb, 2001. - MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009. - PLUTARH, Usporedni ţivoti, preveo Zdeslav Dukat, August Cesarec, Zagreb, 1988. - SPARCIJAN, E., dr., Historia Augusta, preveo Daniel Neĉas Hraste, Antibarbarus, Zagreb, 1994. - TACIT, K., Anali, preveo Josip Miklić, Matica hrvatska, Zagreb, 2006. - TRANKVIL, G. S., Dvanaest rimskih careva, preveo Stjepan Hosu, Naprijed, Zagreb, 1978. - TUKIDID, Povijest Peloponeskog rata, preveo Stjepan Telar, Matica hrvatska, Zagreb, 1957. Dodatne informacije o PohaĊanje seminara je obvezno. Tolerira se 50% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se poloţio seminar, potrebno je kolegiju tijekom nastave ostvariti minimalno 50% bodova, stoga je i pohaĊanje seminara u konaĉnici vaţno u zbroju bodova. Ispunjavanje obveza iz ovog seminara uvjet su za dobivanje potpisa nositelja kolegija. Pismeni radovi: Referat treba predati u pisanom obliku do dogovorenog termina tijekom semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Vrlo je vaţno slijediti zadanu metodologiju. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvod u seminar I. Kratki opis: Upoznavanje s literaturom i povijesnim izvorima. Upoznavanje s metodološkim pravilima pisanja, seminarskog rada, eseja ili referata. Literatura:---Naslov: Pristup staroj povijesti – diskusija II. Kratki opis: Istraţivanja antiĉke grĉke povijesti. Antiĉko gledanje na stariju povijest. Literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi. Naslov: Prapovijest - diskusija; izlaganje referata III. Kratki opis: Pregled prapovijesti hrvatskog povijesnog prostora: tekovine i dostignuća prapovijesnih kultura. Literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi. Naslov: Osvit europske povijesti - diskusija. Izlaganje referata. IV. Kratki opis: Minojska kultura. Mikenska kultura. Mitovi vezani za Kretu i Mikenu. Literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi. Naslov: Urbanizacija i poĉetci kolonizacija od 8. do 6. st. - diskusija. V. Izlaganje referata. Kratki opis: Razvoj najvaţnijih grĉkih polisa. Društveno ureĊenje. Grĉka kolonizacija Mediterana. Velika Grĉka. Naseobine na Siciliji. Literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi. Naslov: Grĉko-perzijski ratovi - diskusija. Izlaganje referata. VI. Kratki opis: Uzroci i posljedice rata. Analiza Herodotovih zapisa o vaţnim dogaĊanjima (studenti su podijeljeni u grupe prilikom rada na izvoru). Literatura: - HERODOT, Povijest, preveo Dubravko Škiljan, Matica hrvatska, Zagreb, 2007. (IV-IX knjiga) Naslov: Peloponeski rat - diskusija. Izlaganje referata. VII. Kratki opis: Najvaţniji izvori; uzroci, faze i posljedice rata. Tebanska hegemonija i uzdizanje Makedonije. Studenti su podijeljeni u grupe prilikom rada na izvoru. Literatura: - TUKIDID, Povijest Peloponeskog rata, preveo Stjepan Telar, Matica hrvatska, Zagreb, 1957. - KSENOFONT, Grčka povijest, prevela Ana Galjanić, Matica hrvatska, VIII. IX. X. XI. XII. XIII. XIV. Zagreb, 2001. Naslov: Grĉka kolonizacija Jadrana Kratki opis: Prvi doticaji s ilirskim stanovništvom. Osnivanje prvih kolonija. Dionizije Sirakuški. Grĉka naselja na Jadranu i njihov ţivot (4.-1. stoljeće prije Krista). Analiza arheoloških izvora (Lumbardska i Farska psefizma). Literatura: - MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009. Naslov: Helenizam - diskusija. Izlaganje referata. Kratki opis: Uzdizanje Aleksandra Makedonskog i njegova ekspanzivna politika. Obiljeţja helenizma: kultura, umjetnost, arhitektura... Literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Helenizam i rimska republika, III., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi. Naslov: Rimska ekspanzija - diskusija. Izlaganje referata. Kratki opis: Etrušĉanska civilizacija. Postanak Rima i borba za hegemoniju u Italiji (od kraljevstva do republike). Punski ratovi. Prvi kontakti Rimljana s istoĉnojadranskom obalom. Literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Helenizam i rimska republika, III., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi. Naslov: Kasno doba Republike - diskusija. Izlaganje referata. Kratki opis: Agrarne reforme. Sulina diktatura. Uzdizanje Cezara. Literatura: - TRANKVIL, G. S., Dvanaest rimskih careva, preveo Stjepan Hosu, Naprijed, Zagreb, 1978. (studenti podijeljeni u grupe analiziraju kritiĉki izvor) - MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009. Naslov: Principat - diskusija. Izlaganje referata. Kratki opis: Analiza izvora koji se odnose na razdoblje Augustove vladavine. Glavna obiljeţja principata. Literatura: - SPARCIJAN, E., dr., Historia Augusta, preveo Daniel Neĉas Hraste, Antibarbarus, Zagreb, 1994. - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Rimsko Carstvo, IV., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi. Naslov: Hrvatske zemlje od Augustovog osvajanja do Dioklecijana - referat. Izlaganje referata. Kratki opis: Administrativni ustroj, najvaţniji dogaĊaji, gospodarstvo, kulturni ţivot, namjesnici itd. Analiza arheoloških izvora. Literatura: - MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009. Naslov: Kasno Carstvo - referat. Izlaganje referata. Kratki opis: Kriza Carstva. Hrvatski povijesni prostor na kraju antike. Religija. Literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Kasno Rimsko Carstvo i rani srednji vijek, XV. V., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi. Naslov: Izmak antike na hrvatskom povijesnom prostoru - referat. Izlaganje referata. Kratki opis: Društveni i ekonomski razvoj. Kultovi i religija (širenje kršćanstva). Materijalna baština. Literatura: Zabilješke s predavanja, analiza epigrafskih spomenika. Naziv kolegija Kod kolegija FFLAB104 Studijski program Godina Ciklus Preddiplomski sveuĉilišni studij studija I. ECTS vrijednost Semestar Broj sati boda: 2 1. po 15+0+15 semestru (p+s+v) Status kolegija: izborni Preduvjeti: Usporedni uvjeti: (B2) Pristup kolegiju: studenti preddiplomskog studija Vrijeme prema FF-a odrţavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected] Asistent Jelena Ostojić, asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected] Kolegij daje uvid u klasiĉnu, a time i latinsku filologiju, definirajući je Ciljevi kolegija: kao humanistiĉku disciplinu koja na osnovi pisanih tekstova prouĉava najrazliĉitije vidove rimskog (a djelomiĉno i grĉkog) svijeta u antici. Studenti se najprije upoznaju s osnovnim lingvistiĉkim, povijesnim i knjiţevno-teorijskim pojmovima, a zatim se razliĉiti aspekti rimske civilizacije (jezik, umjetnost, knjiţevnost, filozofija, povijest, itd.) obraĊuju na saĉuvanim (preteţno knjiţevnim) tekstovima. Ţanrovski pristup tekstovima omogućava pregledni uvid u osnovne autore i djela s kojima će se student tijekom studija susretati, a jednako tako ga upoznaje i s razliĉitim disciplinama na kojima se filologija temelji. Uvod u latinsku filologiju Student će se upoznati s razliĉitim ţanrovima antiĉkog, prvenstveno rimskog svijeta. Nakon polaganja ispita student će: - znati ĉime se bavi filologija kao i koje su specifiĉnosti latinske filologije, - moći prepoznati osnovne knjiţevne ţanrove prema formi i sadrţaju i nabrojati njihove osnovne karakteristike, - nabrojati glavne predstavnike knjiţevnih ţanrova i njihova djela, - smjestiti autore u društveno-povijesni kontekst. Klasifikacija knjiţevnosti. Specifiĉnosti latinske filologije. Ţanrovska Sadržaj silabusa/izvedbenog podjela. plana (ukratko): seminari Način izvođenja predavanja vježbe samostalni nastave zadatci (označiti masnim tiskom) mentorski rad terenska ostalo konzultacije nastava - PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. Studentske obveze - Polagati pismeni ispit. Ishodi učenja (opće i specifične kompetencije): seminarski rad praktiĉni rad Praćenje i pohađanje aktivnosti u ocjenjivanje nastave nastavi studenta usmeni ispit kontinuirana esej pismeni ispit (označiti masnim provjera znanja tiskom) Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI STUDENTA Angaţiranosti 30 1 10% tijekom nastave Samostalni zadatci i 15 0.5 20% tjedne zadaće Završni ispit 15 0.5 70% Dodatna pojašnjenja: Angaţiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: manje od 80% dolazaka = 0% ocjene od 81% do 84% = do 2% ocjene od 85% do 88% = do 4% ocjene od 89% do 92% = do 6% ocjene od 93% do 96% = do 8% ocjene od 97% do 100% = do 10% ocjene Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći naĉin: manje od 50% riješenih zadaća = 0% ocjene od 51% do 60% = do 4% ocjene od 61% do 70% = do 8% ocjene od 71% do 80% = do 12% ocjene od 81% do 90% = do 16% ocjene od 91% do 100% = do 20% ocjene Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin: manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 14%ocjene od 61% do 70% = do 28% ocjene od 71% do 80% = do 42% ocjene od 81% do 90% = do 56% ocjene od 91% do 100% = do 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - VRATOVIĆ, V., „Rimska knjiţevnost“ u: Povijest svjetske knjiţevnosti 2 (ur. V. Vratović), Zagreb, 1977. (str. 189.-312.) - materijali podijeljeni na satovima kolegija - BITI, Vladimir, Pojmovnik suvremene knjiţevne teorije i kulturne Dopunska teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000. (odabrane natuknice) literatura: - Helenizam i rimska republika (3. knjiga), Biblioteka Povijest Jutarnjeg lista, Zagreb, 2007. (pregled povijesti nastanka Rima i Rimske Republike ili bilo koji drugi povijesni pregled za to razdoblje) - Leksikon antičkih autora (ur. D. Škiljan), Matica hrvatska, Zagreb, Dodatne informacije o kolegiju 1996. (odabrani autori) - Leksikon antičkih termina (ur. D. Škiljan), Antibarbarus, Zagreb, 2003. (odabrani termini) - MATASOVIĆ, Ranko, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskog jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. - MUSIĆ, August, Nacrt grčkih i rimskih starina (reprint), Ex libris, Zagreb, 2002. - Rimsko Carstvo (4. knjiga), Biblioteka Povijest Jutarnjeg lista, Zagreb, 2007. (pregled povijesti Rimskog Carstva ili bilo koji drugi povijesni pregled za to razdoblje) - SOLAR, Milivoj, Teorija knjiţevnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2005. - ZAMAROVSKY, Vojtech, Bogovi i junaci antičkih mitova, ArTresor, Zagreb, 2004. (ili bilo koji drugi mitološki priruĉnik) Redovito pohaĊanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na vjeţbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 30%), stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbroju bodova. Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature. PRILOG: Kalendar nastave TEME I LITERATURA Broj nastavne cjeline Naslov: Što je filologija? Znaĉenje latinskog jezika. I. Kratki opis: Specifiĉnosti latinske filologije. Literatura: Leksikon antičkih termina; SOLAR, Teorija knjiţevnosti Naslov: Izvori za prouĉavanje povijesti latinskog jezika II. Kratki opis: Zašto i kako prouĉavamo povijest latinskog jezika? Literatura: MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina Naslov: Usporedna kronologija – povijest i knjiţevnost III. Kratki opis: Od osnutka Rima do pada Zapadnog Rimskog Carstva. Literatura: Leksikon antičkih pisaca Naslov: Klasifikacija knjiţevnosti – problemi IV. Kratki opis: Zadatci i naĉela, pojam knjiţevne vrste, problem terminologije i knjiţevnih rodova. Literatura: SOLAR, Teorija knjiţevnosti Naslov: Citati i ţanrovi V. Kratki opis: Literarna topografija. Literatura: VRATOVIĆ, Rimska knjiţevnost Naslov: Poĉetci epike VI. Kratki opis: Mitološka epika / Ovidije / Mitologija. Literatura: VRATOVIĆ, Rimska knjiţevnost Naslov: Osnovne karakteristike epa i epskog pjesništva VII. Kratki opis: Vergilije/ Augustovo doba – Pax Augusta. Literatura: VRATOVIĆ, Rimska knjiţevnost Naslov: Razvoj tragedije i komedije VIII. Kratki opis: Rimsko kazalište / Plaut i Terencije. IX. X. XI. XII. XIII. XIV. XV. Literatura: VRATOVIĆ, Rimska knjiţevnost Naslov: Rimska lirika Kratki opis: Terminologija i predstavnici. Literatura: VRATOVIĆ, Rimska knjiţevnost Naslov: Antiĉki roman Kratki opis: Petronije i Apulej / Osobine jezika. Literatura: VRATOVIĆ, Rimska knjiţevnost Naslov: Retorika Kratki opis: Ciceron / Cursus honorum. Literatura: VRATOVIĆ, Rimska knjiţevnost Naslov: Rimska historiografija Kratki opis: Predstavnici Literatura: VRATOVIĆ, Rimska knjiţevnost Naslov: Marcijal i epigram Kratki opis: Fenomen komiĉnog i smiješnog. Literatura: VRATOVIĆ, Rimska knjiţevnost Naslov: Treba li nam još filologija? Kratki opis: Svrhovitost filologije Literatura: VRATOVIĆ, Rimska knjiţevnost Naslov: Ponavljanje Kratki opis: Priprema za završni ispit Literatura: VRATOVIĆ, Rimska knjiţevnost Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS boda: vrijednost Grčka kultura i civilizacija Studij latinskog jezika i rimske knjiţevnosti/ Studij povijesti Preddiplomski sveuĉilišni studij 2 Semestar 1. Kod kolegija Godina studija FFLAB105 I. Broj sati po 30+0+0 semestru (p+v+s) Status kolegija: izborni (B2) Preduvjeti: Usporedni uvjeti: Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske Vrijeme prema knjiţevnosti i studenti Povijesti odrţavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected] Upoznati studente s osnovnim pojmovima grĉke kulture od Ciljevi kolegija: mikenskog do helenistiĉkog razdoblja. Cilj je upoznati grĉko nasljeĊe i prinose europskoj kulturi. Studenti će nakon poloţenog kolegija moći: Ishodi učenja - analizirati grĉke elemente u rimskoj kulturi, a osobito u (opće i specifične knjiţevnosti, religiji, umjetnosti i filozofiji, kompetencije): - usporeĊivati ţivot Rimljana i Grka, - razlikovati reference na grĉku kulturu i grĉke autore kojih u rimskoj knjiţevnosti ima u izobilju, - opisati ostatke grĉke kulture naĊene na podruĉju Hrvatske, gdje se isprepliću s rimskim. Kolegij obuhvaća razdoblja grĉke povijesti, zemljopisni sadrţaj Sadržaj Grĉke, glavne odlike mikenske kulture. Studenti će biti upoznati s silabusa/izvedbenog grĉkim stilom odijevanja, uvjetima ţivota jednog Grka, s grĉkom plana (ukratko): religijom, grĉkim bogovima i svetkovinama. Posebna pozornost dat će se pregledu grĉke knjiţevnosti od Homera do helenistiĉkog doba, obrazovanju u antiĉkoj Grĉkoj te pregledu znanosti, umjetnosti, ekonomije i kolonizacije. vjeţbe seminari samostalni Način izvođenja predavanja zadatci nastave (označiti masnim mentorski rad terenska nastava ostalo konzultacije tiskom) - PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - Pisati test. Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski rad praktiĉni rad ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim usmeni ispit kontinuirana esej pismeni ispit tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova Studentske obveze OBVEZE STUDENTA Angaţiranost u nastavi Samostalni zadatci i SATI (PROCJENA) 30 15 UDIO U ECTS-u 1 0.5 UDIO U OCJENI Max 10% Max 20% priprema za predavanje Završni ispit 15 0.5 Min 70% Dodatna pojašnjenja: Angaţiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: manje od 80% dolazaka = 0% ocjene od 81% do 84% = do 2% ocjene od 85% do 88% = do 4% ocjene od 89% do 92% = do 6% ocjene od 93% do 96% = do 8% ocjene od 97% do 100% = do 10% ocjene Samostalni zadatci i priprema za predavanje ocjenjuju se na sljedeći naĉin: manje od 50% riješenih zadataka = 0% ocjene od 51% do 60% = do 4%ocjene od 61% do 70% = do 8% ocjene od 71% do 80% = do 12% ocjene od 81% do 90% = do 16% ocjene od 91% do 100% = do 20% ocjene Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin: manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 14%ocjene od 61% do 70% = do 28% ocjene od 71% do 80% = do 42% ocjene od 81% do 90% = do 56% ocjene od 91% do 100% = do 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - - KALIN, B., Povijest filozofije, Školska knjiga, Zagreb, 1996., str. 76.-111. - - LESKY, A., Povijest grčke knjiţevnosti, Golden marketing, Zagreb, 2001. (poglavlja o Tukididu: 449.-456., Kalimahu, Teokritu i Apoloniju: 685.-719.) - - LISIĈAR, P., Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971. - - MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina, Ex libris, Zagreb, 2002. (dio o Grĉkoj) - - ŢEPIĆ, M., Pregled grčke knjiţevnosti - od najstarijeg vremena do konca drugog stoljeća poslije Isusa, Nakladom Kralj.Hrv.-Slav.Dalm. Zemaljske vlade., Zagreb, 1908. Dopunska literatura:- - BOARDMAN, J., GRIFFIN, J., MURRAY, O., The Oxford History of Greece & the Hellenistic World, Oxford University Press, Oxford, New York. 1988. - - CHAMOUX, F., Grčka civilizacija, Jugoslavija, Beograd, 1967. - - DURANDO, F., Drevna Grčka, Mozaik knjiga, Zagreb, 1999. - - FLACELIÈRE, R., Grčka u doba Perikla, Naprijed, Zagreb, 1979. - - FRIEDEL, E., Povijest grčke kulture, Antibarbarus, Zagreb, 2001. - - GUHL, E., KONER, W., The Greeks: Their life and customs, Senate, London, 1994. - - JURIĆ, A., Grčka: od mitova do antičkih spomenika, Andromeda, Rijeka, 2001. (obavezna poglavlja: „Zemljopisni prikaz Grĉke“: 11.20.; od „Egejske kulture“ do „Rimskog razdoblja“, 24.-51.; „Povijest“, 54.-66.; „Drama“, 121.-126.; „Kreta“ i „Mikena“, 139.152., 172.-204.; „Atena“, 219.-242., 252.-267., 276.-311.; „Delfi“, 324.-358.; „Epidaur“, 372.-387.; „Korint“, 397.-413.; „Olimpija“, 424.-453.; „Sparta“ i „Sounion“, 468.-483.) - - SIRONIĆ, M., Rasprave o helenskoj knjiţevnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1995. - - STRUVE, V. V., KALISTOV, D. P., Stara Grčka, Veselin Masleša, Sarajevo, 1969. Dodatne informacije PohaĊanje nastave: PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije o kolegiju potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbroju bodova. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Izvori – neolitsko i rano bronĉano doba I. Kratki opis: Razdoblja grĉke povijesti, njezin zemljopisni poloţaj, glavna središta. Literatura: - LISIĈAR, P., Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971. Naslov: Egeida u drugom tisućljeću II. Kratki opis: Kreta u doba minojskih palaĉa. Helada. Dorska seoba i razmještaj Grka. Literatura: - LISIĈAR, P., Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971. Naslov: Razvitak društva u grĉkom polisu III. Kratki opis: Što odreĊuje polis i razlike izmeĊu polisa? Literatura: - LISIĈAR, P., Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971. Naslov: Grĉko-perzijski ratovi i peloponeski ratovi IV. Kratki opis: Kratki prikaz grĉko-perzijskih i peloponeskih ratova. Literatura: - LISIĈAR, P., Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971. Naslov: Makedonija V. Kratki opis: Filip II, Aleksandar Veliki i helenistiĉke drţave i kultura. Literatura: - LISIĈAR, P., Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971. Naslov: Grĉka mitologija VI. Kratki opis: Nabraja se 12 glavnih boţanstava s njihovim obiljeţjima. Literatura: - MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina, Ex libris, Zagreb, 2002. Naslov: Kozmološko razdoblje grĉke filozofije VII. Kratki opis: Miletska, pitagorejska, elejska škola. Heraklit. Atomisti. Literatura: VIII. IX. X. XI. XII. XIII. XIV. XV. - KALIN, B., Povijest filozofije, Školska knjiga, Zagreb, 1996. Naslov: Antropološko razdoblje grĉke filozofije Kratki opis: Sofisti. Sokrat. Kirenska i kiniĉka škola. Literatura: - KALIN, B., Povijest filozofije, Školska knjiga, Zagreb, 1996. Naslov: Ontološko razdoblje grĉke filozofije Kratki opis: Platon i Aristotel. Literatura: - KALIN, B., Povijest filozofije, Školska knjiga, Zagreb, 1996. Naslov: Demosten Kratki opis: Demostenov ţivot. Literatura: - ŢEPIĆ, M., Pregled grčke knjiţevnosti - od najstarijeg vremena do konca drugog stoljeća poslije Isusa, Nakladom Kralj.Hrv.-Slav.-Dalm. zemaljske vlade., Zagreb, 1908. Naslov: Prva perioda grĉke knjiţevnosti Kratki opis: Grĉki jezik i poĉetci epskog i lirskog pjesništva. Literatura: - LESKY, A., Povijest grčke knjiţevnosti, Golden marketing, Zagreb, 2001. Naslov: Druga perioda grĉke knjiţevnosti – epsko pjesništvo Kratki opis: Heroiĉki ep – Ilijada i Odiseja. Homer. Religiozno-didaktiĉki ep. Literatura: - LESKY, A., Povijest grčke knjiţevnosti, Golden marketing, Zagreb, 2001. Naslov: Druga perioda grĉke knjiţevnosti – lirsko pjesništvo Kratki opis: Elegija. Jampska poezija. Popijevka. Korska lirika. Ditiramb. Literatura: - LESKY, A., Povijest grčke knjiţevnosti, Golden marketing, Zagreb, 2001. Naslov: Treća perioda grĉke knjiţevnosti Kratki opis: Trajanje. Opće karakteristike i razvitak tragedije. Komedija. Proza. Literatura: - LESKY, A., Povijest grčke knjiţevnosti, Golden marketing, Zagreb, 2001. Naslov: Ĉetvrta perioda grĉke knjiţevnosti Kratki opis: Opće karakteristike i dioba: aleksandrinsko doba, rimsko doba. Literatura: - LESKY, A., Povijest grčke knjiţevnosti, Golden marketing, Zagreb, 2001. Naziv kolegija Engleski jezik 1 Kod kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Preddiplomski sveuĉilišni studij Studentske obveze - PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - Pisati domaće zadaće. - Pisati kolokvije. FFZAB101 Godina I. studija 2 Semestar 1. Broj sati po 15+0+15 semestru (p+v+s) Status kolegija: izborni (D) Preduvjeti Usporedni uvjeti: Pristup kolegiju: studenti I. godine koji ne studiraju Vrijeme prema Engleski jezik odrţavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ivona Šetka Ĉilić, doc. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected] Ciljevi navednog kolegija su: Ciljevi kolegija: - osposobiti studente za samostalno praćenje i razumijevanje pisanog i govornog engleskog jezika, - pouĉiti studente pravilnom korištenju gramatiĉkih konstrukcija engleskog jezika, - potaknuti studente na samostalno istraţivanje i obogaćivanje vlastitog rjeĉnika ĉitanjem i prevoĊenjem razliĉitih vrsta tekstova na engleskom i hrvatskom jeziku vezanim za struku. Nakon odslušanog kolegija studenti će moći/znati: Ishodi učenja - prepoznati i pravilno koristiti odreĊene gramatiĉke konstrukcije (opće i specifične engleskog jezika, kompetencije): - samostalno ĉitati i prevoditi razliĉite struĉne tekstove na engleskom jeziku, - biti osposobljeni pisati razne vrste pismenih zadataka (poslovna i privatna pisma, molba, zahtjev, prijava na natjeĉaj, prijava na posao itd), - obogatiti vlastiti rjeĉnik ĉitanjem i prevoĊenjem razliĉitih vrsta tekstova. Gramatiĉke vjeţbe u kombinaciji s vjeţbama ĉitanja i prevoĊenja Sadržaj tekstova izvan struke kao i struĉnih tekstova. Predavanja se silabusa/izvedbenog kombiniraju s komunikativnim pristupom u nastavi – potrebno je plana (ukratko): aktivno sudjelovanje u raspravama i grupnom radu. Korištenje audio/video/web-materijala. seminari Način izvođenja predavanja vježbe samostalni nastave zadatci (označiti masnim tiskom) terenska nastava ostalo konzultacije mentorski rad - Pisati test. Praćenje i ocjenjivanje pohađanje studenta nastave (označiti masnim usmeni ispit tiskom) aktivnosti u seminarski rad nastavi kontinuirana pismeni ispit provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova praktiĉni rad esej OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI Angaţiranost u nastavi 30 1 10% Samostalni zadatci 10 0.3 20% Kolokviji (2) ili završni 20 0.7 70% ispit Dodatna pojašnjenja: Angaţiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: Studenti prikupljaju bodove tijekom nastave putem kratkih provjera i sudjelovanjem u nastavi. Za ovu komponentu studenti će dobiti postotak (0-10%) proporcionalno zbroju osvojenih bodova. Samostalni zadatci ocjenjuju se na sljedeći naĉin: manje od 50% uraĊenih zadataka = 0% ocjene od 51% do 60% = do 4% ocjene od 61% do 70% = do 8% ocjene od 71% do 80% = do 12% ocjene od 81% do 90% = do 16% ocjene od 91% do 100% = do 20% ocjene Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin (svaki kolokvij nosi 35% ukupne ocjene) manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 7% ocjene od 61% do 70% = do 14% ocjene od 71% do 80% = do 21% ocjene od 81% do 90% = do 28% ocjene od 91% do 100% = do 35% ocjene Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 14% ocjene od 61% do 70% = do 28% ocjene od 71% do 80% = do 42% ocjene od 81% do 90% = do 56% ocjene od 91% do 100% = do 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's Obvezna literatura: book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007, Units 1-7 - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007, Units, 1-7 Dopunska literatura: Dodatne informacije o PohaĊanje nastave Studenti moraju pohaĊati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom kolegiju procesu. Toleriraju se 3 izostanka. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Simple present tense. Tekst: An identity card of an English I. language. Kratki opis: Obiĉno sadašnje vrijeme: tvorba i uporaba. Prijevod teksta. Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 6.-11. - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 6.-11. Naslov: Present continuous tense. Simple present tense vs. Present II. continuous tense. Kratki opis: Sadašnje trajno vrijeme: tvorba i uporaba. Prijevod teksta. Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 12.-18. - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 12.-18. Naslov: Simple past tense, tekst: Povratak u školske klupe III. Kratki opis: Prošlo završeno vrijeme: tvorba i uporaba. Prijevod teksta. Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 19.-26. - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 18.-26. Naslov: Past continuous tense. Simple past tense vs. Past continuous tense. IV. Kratki opis: Prošlo trajno vrijeme: tvorba i uporaba. Prijevod teksta. Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 27.-34. - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 27.-34. Naslov: Present perfect tense. Tekst: Tea. V. Kratki opis: Perfekt sadašnji: tvorba i upotreba. Prijevod teksta. Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 25.-40. - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 25.-40. Naslov: Present perfect continuous tense. Present perfect tense vs. Present VI. perfect continuous tense. Simple past tense vs. Present perfect tense. Kratki opis: Perfekt sadašnji. Perfekt sadašnji trajni: tvorba i uporaba. Usporedba. Literatura: VII. VIII. IX. X. XI. XII. - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 41.-45. - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., 41.-45. Naslov: Past perfect tense. Tekst: Britanski i američki engleski. Kratki opis: Pluskvamperfekt: tvorba i uporaba. Prijevod teksta. Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 46.-50. - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 46.-50. Naslov: Past perfect continuous tense. Past perfect tense vs. Past perfect continuous tense. Simple past tense vs. Past perfect tense. Kratki opis: Pluskvamperfekt. Pluskvamperfekt trajni: tvorba i uporaba. Usporedba. Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 51.-55. - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 51.-55. Naslov: Simple future tense. Going to future form. Simple present tense and Present continuous tense for the future. Tekst: Bristol. Kratki opis: Obiĉno buduće vrijeme. Going to oblik. Obiĉno sadašnje vrijeme i sadašnje trajno vrijeme za budućnost. Tvorba, uporaba i usporedba. Prijevod teksta. Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 56.-60. - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 56. – 60. Naslov: Prvi kolokvij Kratki opis: Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. Naslov: Future continuous tense. Future perfect tense. Tekst: Thanksgiving day. Kratki opis: Buduće trajno vrijeme. Buduće završeno vrijeme. Tvorba, upotreba i usporedba. Prijevod teksta. Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 61.-65. - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 61.-65. Naslov: Conditional sentences: zero type, first type. Writing exercise: formal vs. informal letter. Kratki opis: Pogodbene reĉenice: nulti i prvi tip. Vjeţbe pisanja: formalno i neformalno pismo. XIII. XIV. XV. Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 66.-69. - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 66.-69. Naslov: Conditional sentences: second type, third type. Writing exercise: a description. Kratki opis: Pogodbene reĉenice: drugi i treći tip. Vjeţba pisanja: opisivanje. Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 70.-74. - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. Naslov: Making questions. Yes/No questions. Wh-questions. Kratki opis: Postavljanje pitanja. Da/ne pitanja. Pitanja s WH-rijeĉima. Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 75.-80. - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 75.-80. Naslov: Revision: Tenses, conditional sentences, questions. Kratki opis: Ponavljanje: glagolska vremena, pogodbene reĉenice, pitanja. Literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 81.-84. - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 81.-84. Njemački jezik 1 Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Preddiplomski sveuĉilišni studij 2 1. Semestar Kod kolegija FFZAB102 Godina studija Broj sati po semestru (p+v+s) I. 0+30+0 student ima predznanje njemaĉkog Usporedni Status kolegija: izborni (D) Preduvjeti: jezika na nema ih uvjeti: razini A1/A2 ZEROJ-a studenti I. godine koji imaju predznanje Vrijeme prema Pristup kolegiju: njemaĉkog jezika, a ne studiraju odrţavanja rasporedu Njemaĉki jezik. nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Senka Marinĉić, izv. prof. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected] Asistent Magdalena Ramljak, v.asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected] Cilj kolegija je produbljivanje znanja steĉenog u dosadašnjem obrazovanju s naglaskom na sve ĉetiri jeziĉne vještine: ĉitanje, Ciljevi kolegija: pisanje, priĉanje i slušanje. Studenti se osposobljavaju za razumijevanje i interpretaciju tekstova koji se bave temama iz njihove svakodnevice, ali i tekstovima koji obraĊuju tematiku njihovog studija. Razvijanje komunikacijske kompetencije na razini A2/B1 prema Zajedniĉkom europskom referentnom okviru za jezike (ZEROJ) Ishodi učenja kako bi se studenti mogli sporazumjeti u svakodnevnim situacijama (opće i specifične u zemljama njemaĉkog govornog podruĉja, kako bi mogli razumjeti kompetencije): i razmijeniti informacije o poznatim i uobiĉajenim stvarima (o sebi, obitelji, studiju, hobiju, poslu i sl.). Spoznaje o naĉinu ţivota i kulturnim prilikama u zemljama njemaĉkog govornog podruĉja. Ponavljanje i dodatno uvjeţbavanje osnovnih gramatiĉkih struktura u njemaĉkom jeziku; ponavljanje osnovnog (već usvojenog) Sadržaj vokabulara; razvijanje komunikacijskih vještina (predstavljanje, silabusa/izvedbenog pozdravljanje, telefonski razgovor, „small talk“ i sl.); upoznavanje s plana (ukratko): osnovnim podatcima o zemljama njemaĉkog govornog podruĉja (poloţaj, ustroj drţave, povijest) kao i poloţaj unutar Europske unije. Razvijanje pismene kompetencije u njemaĉkom jeziku (pisanje eseja na zadanu temu, pisanje kraćih komentara, priopćenja i sl.). samostalni predavanja seminari vježbe Način izvođenja zadatci nastave (označiti masnim tiskom) konzultacije mentorski rad terenska nastava ostalo Sudjelovanje u nastavi, koje ukljuĉuje prisutnost, aktivnost, zadaće i izradu domaćih uradaka, ĉini 10% cjelokupnog ispita. Uspjeh se u svim segmentima izraţava postotcima. Student ne moţe dobiti potpis nastavnika ukoliko ne izvrši jednu od navedenih obveza, a time gubi pravo pristupanja završnom ispitu. praktiĉni Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski rad rad ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim kontinuirana esej usmeni ispit pismeni ispit tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova Studentske obveze OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO OCJENI Min 10% Max 40% U Sudjelovanje na nastavi 30 1 Kolokviji i priprema za 15 0,5 kontinuiranu provjeru znanja ILI* Završni pismeni ispit Završni usmeni ispit 15 0,5 Min 50% Dodatna pojašnjenja: Npr. Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su duţni prije njega (tijekom nastave) doseći minimalan broj bodova (ukupno 20%). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. U konaĉnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog ispita, angaţiranosti tijekom nastave. *U ovom primjeru kolokviji su alternativa završnom pismenom ispitu, tako da u zbroj raĉunamo ili kolokvije ili završni pismeni ispit, a ne oboje. Angaţiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: manje od 80% dolazaka = 0% ocjene od 81% do 84% = do 2% ocjene od 85% do 88% = do 4% ocjene od 89% do 92% = do 6% ocjene od 93% do 96% = do 8% ocjene od 97% do 100% = do 10% ocjene Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin: manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 4% ocjene od 61% do 70% = do 8% ocjene od 71% do 80% = do 12% ocjene od 81% do 90% = do 16% ocjene od 91% do 100% = do 20% ocjene Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 6% ocjene od 61% do 70% = do 12% ocjene od 71% do 80% = do 18% ocjene od 81% do 90% = do 24% ocjene od 91% do 100% = do 30% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag, Obvezna literatura: Ismaning, 2010. - HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation, Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning, 2003. Dopunska literatura: - DREYER, H., SCHMITT, R., Lehr-und Übungsbuch der deutschen Grammatik, Hueber Verlag, München, 2007. - KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und Übungen, Iudicium Verlag, München, 2003. (odabrani tekstovi). - JAKIĆ, B., HURM, A., Hrvatsko-njemački rječnik, Školska knjiga, Zagreb. - JAKIĆ, B., HURM, A., Njemačko-hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb. - Struĉni materijali i aktualni tekstovi iz njemaĉkih tiskovina i s interneta. Dodatne informacije o kolegiju PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne cjeline Naslov: I. Kratki opis: Literatura: II. Naslov: Kratki opis: Literatura: III. Naslov: Kratki opis: Literatura: IV. Naslov: Kratki opis: Literatura: V. Naslov: TEME I LITERATURA Upoznavanje s programom kolegija. Mali kviz o Njemaĉkoj, Austriji i Švicarskoj. Upoznavanje s metodama uĉenja stranog jezika. UtvrĊivanje studentskih obveza u okviru kolegija. Uspostavljanje kontakta, izraţavanje mišljenja i iskustava na njemaĉkom jeziku. Ponavljanje osnova njemaĉke gramatike. GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag, Ismaning, 2010. Upoznavanje i predstavljanje sebe i drugih. Intervju. Analiza teksta i razgovor u skupinama. Razumijevanje i voĊenje razgovora. Predstavljanje sebe i drugih osoba. Dijalozi iz svakodnevice. GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag, Ismaning, 2010. Moj dan i moj radni tjedan. Razumijevanje i voĊenje razgovora. Predstavljanje sebe i drugih osoba. Dijalozi iz svakodnevice. GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag, Ismaning, 2010. 1. zadaća (15 minuta). Gradovi i pokrajine Njemaĉke. Njemaĉka: povijest, geografija, politiĉki sustav, drţavni simboli. GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag, Ismaning, 2010. Gradovi i pokrajine Austrije i Švicarske. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. XIII. XIV. XV. Kratki opis: Austrija i Švicarska: povijest, geografija, politiĉki sustav, drţavni simboli. Literatura: GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag, Ismaning, 2010. Naslov: Ĉovjek i društvo. Kratki opis: Ĉovjek i društvo. Izraţavanje ţelja, davanje savjeta, prihvaćanje i odbijanje prijedloga. Literatura: GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag, Ismaning, 2010. Naslov: 2. zadaća (15 minuta). Ĉitanje i razgovor na zadanu temu. Kratki opis: Pismena zadaća iz obraĊenog gradiva. Literatura: GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag, Ismaning, 2010. Naslov: Poslovna komunikacija. Kratki opis: Osnove i pravila poslovnog komuniciranja. Vokabular vezan za pisane i elektroniĉke medije, usmenu i pismenu komunikaciju. Literatura: KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und Übungen, Iudicium Verlag, München, 2003. (odabrani tekstovi). Naslov: Moj grad i drţava. Kratki opis: Predstavljanje svoga grada i znamenitosti jednog grada i drţave. Literatura: GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag, Ismaning, 2010. Naslov: 3. zadaća (25 minuta). Europska unija. Kratki opis: Osnovni podatci vezani za Europsku uniju. Literatura: GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag, Ismaning, 2010. Naslov: Umjetnost zemalja njemaĉkog govornog podruĉja. Kratki opis: Vaţnije osobe iz povijesti umjetnosti zemalja njemaĉkog govornog podruĉja. Literatura: GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag, Ismaning, 2010. Naslov: Rad na tekstu, pismeno izraţavanje. Kratki opis: Razumijevanje ĉitanja i pismeno izraţavanje na razini A2/B1. Literatura: KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und Übungen, Iudicium Verlag, München, 2003. (odabrani tekstovi). Naslov: Razumijevanje slušanja i usmeno izraţavanje. Kratki opis: Razumijevanje slušanja i usmeno izraţavanje na razini A2/B1. Literatura: GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag, Ismaning, 2010. Naslov: 4. zadaća (20 minuta). Ljudi u Njemaĉkoj (Austriji i Švicarskoj). Kratki opis: Zemlja s puno lica: specijaliteti, obitelj, školstvo. Literatura: GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag, Ismaning, 2010. Naslov: Ponavljanje i priprema za pismeni i usmeni ispit. Kratki opis: Ponavljanje usvojenih znanja i vještina. Predispit. Literatura: GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag, Ismaning, 2010. Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda Europska i svjetska povijest srednjega vijeka Studij povijesti Preddiplomski sveuĉilišni studij 5 Semestar 2. Kod kolegija FFPVB206 Godina I. studija Broj sati po 45+0+0 semestru (p+v+s) Status kolegija obvezni (A) Preduvjeti: upisan 2. Usporedni nema ih semestar uvjeti: Pristup kolegiju studenti Povijesti Vrijeme prema odrţavanja rasporedu nastave Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Dijana Korać, doc. Kontakt sati/konzultacije prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420 Upoznati studente s politiĉkim, gospodarskim, društvenim i Ciljevi kolegija kulturnim zbivanjima na prostoru Europe od seobe naroda do velikih zemljopisnih otkrića te im pribliţiti mjesto Europe u tadašnjem svijetu. Usvajanje odreĊenih srednjovjekovnih pojmova te osposobljavanje studenata za analiziranje izvorne graĊe i kritiĉki pristup odreĊenim historiografskim pretpostavkama. Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije trendove Ishodi učenja europskog razvoja u razdoblju od 5. do 15. stoljeća te biti (opće i specifične osposobljeni za samostalno promišljanje o vaţnim dogaĊajima i kompetencije) procesima iz srednjovjekovne europske povijesti i samostalno sluţenje relevantnom literaturom i izvornom graĊom. Pojam i vremenske granice srednjega vijeka. Europa u doba Velike Sadržaj seobe naroda i promjene u Europi nakon Velike seobe naroda. syllabusa/izvedbenog Franci. Imperium christianum u raspadanju. Feudalizam. plana (ukratko) Civilizacije Istoka – Bizant i Arapi. Bizant od 5. do 11. stoljeća. Arapski svijet do pojave islama. Arapska osvajanja u sjevernoj Africi i Europi. Obnova Zapadnog Carstva. Oporavak Zapada. Prevlast Crkve na Zapadu. Uspon zapadnih monarhija. Borba Crkve za oĉuvanje prevlasti u društvu. Uspon svjetovnih institucija i novih društvenih grupa. Širenje kršćanske Europe i gubitak prvenstva Crkve. Neuspjeh svjetovnog vodstva. Traţenje rješenja društvene krize. Ukratko: politiĉka, vjerska, društvena, gospodarska i kulturna zbivanja na europskom podruĉju od 5. do kraja 15. stoljeća. vjeţbe seminari samostalni Način izvođenja predavanja zadatci nastave (označiti masnim mentorski rad terenska ostalo konzultacije tiskom) nastava - PohaĊanje nastave. Studentske obveze - Aktivno sudjelovanje u nastavi. - Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije. - Polaganje završnog ispita. praktiĉni Praćenje i ocjenjivanje pohađanje aktivnosti u seminarski rad rad studenta nastave nastavi (označiti masnim usmeni ispit pisani ispit kontinuirana tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova. esej OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI PohaĊanje nastave i 45 1,5 Max 10% aktivnost u nastavi Kolokviji i priprema za 60 2 Max 40% kontinuiranu provjeru znanja* Pismeni ispit* 60 2 Max 40% Završni ispit: usmeni 45 1,5 Max 50% (usmena provjera steĉenih kompetencija u svrhu potvrĊivanja steĉenog znanja i ostvarenih ishoda) Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su poloţili oba kolokvija tijekom nastave, polaţu usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu potvrĊivanja steĉenog znanja i ostvarenih ishoda. - Studenti koji su poloţili jedan od dva kolokvija tijekom nastave imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela koji nisu poloţili, a nakon toga polaţu usmeni dio ispita. Ukoliko ne poloţe taj dio na popravnom roku, na sljedećim ispitnim rokovima polaţu pismeni (test znanja), a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita. * Studenti koji tijekom semestra nisu poloţili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pismeni i usmeni (završni) dio ispita na predviĊenim ispitnim rokovima. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. - U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Ne dolazi na nastavu. 2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces. 6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 10% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 4% ocjene - od 61% do 70% = do 8% ocjene - od 71% do 80% = do 12% ocjene - od 81% do 90% = do 16% ocjene - od 91% do 100% = do 20% ocjene Za studente koji polaţu pismeni dio ispita ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 8% ocjene - od 61% do 70% = do 16% ocjene - od 71% do 80% = do 24% ocjene - od 81% do 90% = do 32% ocjene - od 91% do 100% = do 40% ocjene Studenti koji polaţu pismeni dio ispita mogu dobiti maksimalno 40% ocjene, a da bi pristupili usmenom dijelu ispita trebaju imati najmanje 51% toĉnih odgovora. Završni se ispit ocjenjuje na sljedeći naĉin: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 10% ocjene - od 61% do 70% = do 20% ocjene - od 71% do 80% = do 30% ocjene - od 81% do 90% = do 40% ocjene - od 91% do 100% = do 50% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem Obvezna literatura: vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006. - BLOCH, B., Feudalno društvo, Zagreb, 1999. i po naputku Dopunska literatura: profesora. - KULISCHER, J., Opća ekonomska povijest, I., Kultura, Zagreb, 1957. - PIRENNE, H., Povijest Evrope, Marjan tisak, Split, 2005. Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju: Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta (www.ffmo.ba). Kontaktiranje s nastavnikom: Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta). Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj I. kolegija i koncepcija predavanja. Pojam i vremenske granice srednjega vijeka. Kratak opis: Opis kolegija – ciljevi, metode, studentska prava i obveze itd. Pojam i vremenske granice srednjega vijeka. Literatura: Obvezna: - GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 11.-13, 35.-486. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. Dopunska: - BLOCH, M., Feudalno društvo, Zagreb, 1999. i po naputku profesora. - KULISCHER, J., Opća ekonomska povijest, I., Kultura, Zagreb, 1957. - PIRENNE, H., Povijest Evrope, Marjan tisak, Split, 2005. Naslov: Europa u doba Velike seobe naroda Kratak opis: Germanska plemena i njihove seobe. Barbarska kraljevstva na Zapadu. Crkva u germanskim kraljevstvima. Poĉetci oblikovanja Europe. Literatura: - GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 35.-87. Naslov: Preinake i nova stanja u Europi nakon Velike seobe naroda Kratak opis: Razvitak Istoĉnorimskog Carstva (Bizanta) do Justinijana I. Bizant u vrijeme Justinijana I. Langobardi u Italiji. Islam i arapska osvajanja. Literatura: - GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 87.-107. Naslov: Franci – doba Merovinga i doba Karolinga Kratak opis: Od Merovinga do Pipina Malog. Vladavina Pipina Malog. Privredni i društveni odnosi. Politiĉka organizacija. Doba Karla Velikog. Karolinška renesansa. Venecija. Literatura: - GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 107.-131. Naslov: Imperium christianum u raspadanju Kratak opis: Propast Karolinškog Carstva. Nasljednici Karla Velikog. Nove barbarske provale. Novi narodi u srednjoj i istoĉnoj Europi: Rusi, Ĉesi, Poljaci. Literatura: - GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 131.-150. Naslov: Feudalizam Kratak opis: Feudalizam. Osnovni pojmovi zapadnoeuropskoga feudalizma. Feudalno društvo. Selo u ranom srednjem vijeku. Crkva u feudalno doba. Literatura: - GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 150.-171. Naslov: Mostovi preko tamnih vremena Kratak opis: Civilizacije Istoka – Bizant i Arapi. Obnova Zapadnog Carstva. Literatura: - GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 171.-201. Naslov: Oporavak Zapada Kratak opis: Vjerska obnova. Politiĉka obnova – Francuska. Politiĉka obnova – Sicilija i Engleska. Ekonomski oporavak. Literatura: - GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 201.-237. Naslov: Prevlast Crkve na Zapadu X. XI. XII. XIII. XIV. XV. Kratak opis: Veliki crkveni raskol. Odnos Crkve i Carstva. Kriţarski ratovi. Jaĉanje Bizanta za dinastije Komnena. Reformski pokret u Crkvi u 12. stoljeću. Uspon Europe – renesansa 12. stoljeća. Literatura: - GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 237.-279. Naslov: Uspon zapadnih monarhija Kratak opis: Uspon zapadnih monarhija – Engleska i Francuska. Literatura: - GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 279.-293. Naslov: Borba Crkve za oĉuvanje prevlasti u društvu Kratak opis: Papa Inocent III. Krivovjerja i prosjaĉki redovi. Papinstvo i dinastija Hohenstaufovaca. Kasniji kriţarski ratovi. Slom Bizanta. Obnova Bizanta. Literatura: - GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 293.-321. Naslov: Uspon svjetovnih institucija i novih društvenih grupa Kratak opis: Jaĉanje drţave – primjeri Francuske i Engleske. Svjetovnjaci u 13. stoljeću – plemstvo, graĊanstvo, seljaštvo. Intelektualno i umjetniĉko stvaralaštvo. Literatura: - GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 339.-369. Naslov: Širenje kršćanske Europe i gubitak prvenstva Crkve Kratak opis: Skandinavija i Srednja Europa u razvijenom srednjem vijeku. Nastanak Velike Kneţevine Litve. Rusija u razvijenom srednjem vijeku. Mongolska vlast nad Rusijom. Gubitak prvenstva Crkve. Papa Bonifacije VIII. Nastavak centralizacije u Francuskoj i Engleskoj. "Avinjonsko suţanjstvo" i Zapadni raskol. Crkveni koncili. Literatura: - GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 321.-339., 369.-395. Naslov: Neuspjeh svjetovnog vodstva. Traţenje rješenja društvene krize. Kratak opis: Preobrazba srednjovjekovnog društva. Engleska i Francuska u 14. i 15. stoljeću. Njemaĉko Carstvo i Habsburgovci. Stvaranje Španjolske. Skandinavija u kasnom srednjem vijeku. Poljska i Poljsko-litvanska unija u 14. i 15. stoljeću. Rusija u kasnom srednjem vijeku. Velika kneţevina Litva i Rusija. Opadanje Bizanta i pad Carigrada. Balkanske drţave. Talijanski gradovi-drţave. Talijanska renesansa. Sjevernjaĉko rješenje. Literatura: - GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006., str. 395.-483. Naslov: Osvrt na prijeĊenu graĊu Kratak opis: -----------Literatura: ------------- Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda Status kolegija Pristup kolegiju Hrvatska povijest srednjega vijeka Studij povijesti Preddiplomski sveuĉilišni studij 5 Semestar 2. obvezni (A) Preduvjeti: studenti Povijesti upisan 2. semestar Kod kolegija Godina studija Broj sati po semestru (p+v+s) Usporedni uvjeti Vrijeme odrţavanja nastave FFPVB207 I. 45+0+0 nema ih prema rasporedu Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Dijana Korać, doc. Kontakt sati/konzultacije prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420 Osnovni cilj ovoga kolegija jest studentima prezentirati znanstvene Ciljevi kolegija spoznaje iz hrvatske srednjovjekovne povijesti od doseljenja Hrvata na podruĉja rimske Dalmacije, Istre i Panonije, prvih kneţevina i kraljevina u vrijeme narodnih vladara pa sve do Mohaĉke bitke te usvajanje odreĊenih spoznaja i pojmova o hrvatskom srednjovjekovlju, kao i osposobljavanje studenata za analiziranje izvorne graĊe i kritiĉki pristup odreĊenim historiografskim pretpostavkama. Stjecanje osnovnih znanja iz hrvatske srednjovjekovne povijesti kao Ishodi učenja i razumijevanje temeljnih pojmova hrvatskoga srednjovjekovlja, (opće i specifične poznavanje izvora i literature i njihovo korištenje s ciljem kompetencije) dopunjavanja steĉenih znanja te sposobnost interpretiranja odreĊenih povijesnih procesa. Periodizacija srednjovjekovne hrvatske povijesti. Izvori i Sadržaj historiografija. Etnogeneza Hrvata. Doseljenje Hrvata. Vrijeme i syllabusa/izvedbenog okolnosti naseljavanja Hrvata na podruĉju rimske provincije plana (ukratko) Dalmacije. Pokrštenje Hrvata. Izgradnja prve politiĉke organizacije. Knezovi i kraljevi domaće narodne dinastije. Politiĉke, gospodarske, crkvene i kulturne prilike. Poloţaj i uloga Hrvatske u srednjovjekovnom europskom svijetu. Pacta conventa. Hrvatske zemlje pod vlašću Arpadovića i Anţuvinaca. Ugarsko-hrvatski vladari ostalih vladarskih dinastija. Politiĉka, društvena, gospodarska, vjerska i kulturna zbivanja na podruĉju hrvatskih zemalja u srednjem vijeku. Srednjovjekovno društvo. Gospodarski razvoj hrvatskih zemalja. Razvoj gradova. Crkva i crkvena organizacija. Vjera i vjerske zajednice. Kultura hrvatskoga srednjovjekovlja: razvojna kriza na kraju 14. stoljeća i prve pojave Osmanlija. Veze i odnosi hrvatskoga naroda s drugim narodima i drţavama u široj regiji. Rast i znaĉenje „turske opasnosti“. Slom srednjovjekovne drţave. vjeţbe seminari samostalni Način izvođenja predavanja zadatci nastave (označiti masnim mentorski rad terenska ostalo konzultacije tiskom) nastava - PohaĊanje nastave. - Aktivno sudjelovanje u nastavi. - Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije. - Polaganje završnog ispita. Praćenje i ocjenjivanje pohađanje aktivnosti u seminarski rad studenta nastave nastavi (označiti masnim usmeni ispit pisani ispit kontinuirana tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova. Studentske obveze praktiĉni rad esej OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI PohaĊanje nastave i 45 1,5 Max 10% aktivnost u nastavi Kolokviji i priprema za 60 2 Max 40% kontinuiranu provjeru znanja* Pismeni ispit* 60 2 Max 40% Završni ispit: usmeni 45 1,5 Max 50% (usmena provjera steĉenih kompetencija u svrhu potvrĊivanja steĉenog znanja i ostvarenih ishoda) Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu, više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su poloţili oba kolokvija tijekom nastave polaţu usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu potvrĊivanja steĉenog znanja i ostvarenih ishoda. - Studenti koji su poloţili jedan od dva kolokvija tijekom nastave imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela koji nisu poloţili, a nakon toga polaţu usmeni dio ispita. Ukoliko ne poloţe taj dio na popravnom roku, na sljedećim ispitnim rokovima polaţu pismeni (test znanja), a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita. * Studenti koji tijekom semestra nisu poloţili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pismeni i usmeni (završni) dio ispita na predviĊenim ispitnim rokovima. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. - U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Ne dolazi na nastavu. 2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces. 6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 10% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 4% ocjene - od 61% do 70% = do 8% ocjene - od 71% do 80% = do 12% ocjene - od 81% do 90% = do 16% ocjene - od 91% do 100% = do 20% ocjene Za studente koji polaţu pismeni dio ispita ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 8% ocjene - od 61% do 70% = do 16% ocjene - od 71% do 80% = do 24% ocjene - od 81% do 90% = do 32% ocjene - od 91% do 100% = do 40% ocjene Studenti koji polaţu pismeni dio ispita mogu dobiti maksimalno 40% ocjene, a da bi pristupili usmenom dijelu ispita trebaju imati najmanje 51% toĉnih odgovora. Završni se ispit ocjenjuje na sljedeći naĉin: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 10% ocjene - od 61% do 70% = do 20% ocjene - od 71% do 80% = do 30% ocjene - od 81% do 90% = do 40% ocjene - od 91% do 100% = do 50% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Obvezna literatura: Zagreb, 2003. - BEUC, I., Povijest institucija drţavne vlasti kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb, 1985., str. 3160. - ANĈIĆ, M., Hrvatska u karolinško doba, MHAS Split, Split, Dopunska literatura: 2001. i po naputku profesora. - RAUKAR, T., Hrvatsko srednjovjekovlje, Školska knjiga, Zagreb, 1997. Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju: Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta (www.ffmo.ba). Kontaktiranje s nastavnikom: Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta). Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvod u sadrţaj kolegija i koncepcija predavanja. Pristup hrvatskom I. II. III. IV. V. VI. srednjovjekovlju. Kratak opis: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj kolegija i koncepcija predavanja. Pristup hrvatskom srednjovjekovlju (osvrt na baštinu, vrijeme srednjovjekovlja, društvo i periodizacija). Literatura: Obvezna: - ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003. - BEUC, I., Povijest institucija drţavne vlasti kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb, 1985., str. 3-160. Dopunska: - RAUKAR, T., Hrvatsko srednjovjekovlje, Školska knjiga, Zagreb, 1997. - ANĈIĆ, M., Hrvatska u karolinško doba, MHAS Split, Split, 2001. i po naputku profesora. Naslov: Etnogeneza Hrvata. Doseljavanje Hrvata. Kratak opis: Ime, podrijetlo i jezik Hrvata. Doseljenje Hrvata. Literatura: - ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 39,-58. Naslov: Pokrštavanje i kristijanizacija Kratak opis: Kršćanstvo u Dalmaciji i Panoniji prije dolaska Hrvata. Susret s kršćanstvom u novoj domovini. Apostolska stolica i Hrvati. Pokrštenje Hrvata. Literatura: - ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 35.-39., 80.-84. Naslov: Organizacija društva i drţave u ranom srednjem vijeku Kratak opis: Prva stoljeća nakon doseljenja. IzmeĊu Franaka i Bizanta. Trpimir vodi Hrvatsku prema osamostaljenju. Uspon Hrvatske za Domagoja, Branimira i Tomislava. Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije. Ustroj Crkve u Hrvata. Literatura: - ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 58.-80., 84.-115., 145.-157. - BEUC, I., Povijest institucija drţavne vlasti kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb, 1985., str. 3.-73. Naslov: Razvoj kulture u doba narodnih vladara Kratak opis: Razvoj kulture u doba narodnih vladara (pismo i jezik u Hrvata, predromaniĉko graditeljstvo, poĉetci romanike). Kancelarija hrvatskih narodnih vladara. Predromaniĉka i romaniĉka umjetnost. Literatura: - ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 157.-183. Naslov: Dinastiĉki sukobi i kriza krajem 11. stoljeća. Arpadovići na hrvatskom prijestolju. Kratak opis: Razdoblje borbi za prijestolje. Dolazak Arpadovića. Arpadovići i Hrvatska. Arpadovići i Slavonija. Okupljanje i razdvajanje na istoĉnom Jadranu. Dinastiĉki interregnum. Posljednje razdoblje Arpadovića. Literatura: - ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, VII. VIII. IX. X. XI. XII. 2003., str. 185.-214. Naslov: Hrvatska za vrijeme Anţuvinaca Kratak opis: Nova dinastija – Anţuvinci. Vladanje Karla I. Anţuvinske reforme. Novo shvaćanje kraljevske vlasti. Doba Ludovika I. Politiĉke i prostorne zamisli. Rat s Mlecima. Zadarski mir. Osamostaljivanje Dubrovnika. Dinastiĉki zapleti u anţuvinskoj porodici – protudvorski pokret. Grad i kraljevska vlast. Vlastelinski otpor kraljicama. Bosna – pritisak prema Jadranu. Bitka kod Nikopolja. Krunidba Ladislava Napuljskog. Sigismund i Bosna. Na pragu kasnog srednjovjekovlja. Literatura: - ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 214.-232., 321.-329. Naslov: Ugarsko-hrvatski kraljevi: dinastije Luksemburgovci, Habsburgovci, Korvini Kratak opis: Gubitak Dalmacije. Sigismund – Prvi i Drugi mletaĉki rat. Oligarhija vlastele. Prve turske provale. Uspon vlastele – Celjski knezovi. Sukob oko baštine Nelipĉića. Kraj Sigismundova vladanja. Albert Habsburgovac. Vladislav I. Bitka kod Varne. Ladislav V. Sukob izmeĊu Hunyadija i Celjskih. Matijaš Korvin – dolazak na prijestolje. Pokušaj centralizacije. Pad Bosne i Matijaš. Matijaš i Hrvatsko Kraljevstvo. Literatura: - ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 329.-357. Naslov: Slom srednjovjekovne drţave – Jagelovići Kratak opis: Izbor kralja Vladislava II. Krbavski poraz. Jagelovići i protuturski savez. Cambraiska liga. Ludovik II. Otpor Petra Berislavića. Ban Ivan Karlović. Hrvatska i Habsburgovci. Bitka na Mohaĉkom polju. Cetinski izbor. Literatura: - ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 357.-371. Naslov: Izvan opsega Kraljevstva Kratak opis: Istra, Dubrovnik, Duklja i Bosna. Literatura: - ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 115.-135., 232.-240., 371.-387. Naslov: Društvo i gospodarstvo u razvijenom srednjem vijeku Kratak opis: Prostor i ljudi. Narodnosno ustrojstvo. Razvoj gospodarstva. Društvene zajednice. Marginalizacija i iskljuĉivanje. Integracijski obzori. Literatura: - ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 259.-291. - BEUC, I., Povijest institucija drţavne vlasti kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb, 1985., str. 73.-159. Naslov: Društvo i gospodarstvo u kasnom srednjem vijeku Kratak opis: Politiĉko razdvajanje i razvoj društava. Demografske i društvene promjene. Gospodarski razvoj. Društvena sukobljavanja. Hrvatsko društvo i kultura. Literatura: - ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, XIII. XIV. XV. 2003., str. 387.-415. Naslov: Crkveni i kulturni prostor Hrvata u srednjem vijeku Kratak opis: Biskupije i redovi. Hrvati i kriţarski duh Zapada. Redovništvo u hrvatskoj kulturi i prosvjeti. Crkva, školstvo i znanost u Hrvata u razvijenom i kasnom srednjem vijeku. Inkvizicija. Duhovno ozraĉje hrvatskog srednjovjekovlja. Literatura: - ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 240.-259., 415.-449. Naslov: Kultura, znanost i umjetnost Kratak opis: Tropismena i trojeziĉna knjiţevnost hrvatskoga srednjovjekovlja. Arhitektonska, likovna, glazbena i obrtniĉka umjetnost. Literatura: - ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 291.-319., 449.-477., 486.-493. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu Kratak opis: ---------Literatura: ----------- Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Seminar iz Europske i svjetske povijesti srednjega vijeka Studij povijesti Preddiplomski sveuĉilišni studij 2 Semestar 2. Kod kolegija FFPVB208 Godina I. studija Broj sati po 0+0+30 semestru (p+v+s) Status kolegija: izborni (B1) Preduvjeti: upisan 2. Usporedni nema ih semestar uvjeti: Pristup kolegiju: studenti Povijesti Vrijeme prema odrţavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Dijana Korać, doc. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected]; 036/355-420 Asistent Goran Mijoĉević, v. asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532 Primarni cilj seminara je upoznati studente s osnovnim Ciljevi kolegija srednjovjekovnim izvorima za europsku i svjetsku povijest u razdoblju od velike seobe naroda do velikih zemljopisnih otkrića. Uputiti studente u samostalan rad za izradu eseja uz korištenje srednjovjekovnih izvora i adekvatne literature. Nakon završenoga seminara studenti će poznavati osnovne Ishodi učenja srednjovjekovne izvore za europsku i svjetsku povijest u razdoblju (opće i specifične od 5. do 15. stoljeća te biti osposobljeni samostalno analizirati i kompetencije) kritiĉki prezentirati srednjovjekovne izvore i koristiti ih s ciljem dopunjavanja steĉenih znanja. Salvijanov opis krize rimskog društva uoĉi propasti Carstva. Mirno Sadržaj prodiranje barbara u Rimsko Carstvo. Posljednji Rimljani na syllabusa/izvedbenog Zapadu. Odnosi Gota i Rimljana. Španjolska pod Vizigotima. Italija plana (ukratko) pod Ostrogotima. Kralj Vandala. Justinijanovo doba. Langobardi. Islam prije zauzeća Meke. Muhamed. Osvajanje Meke. Galija pod Merovinzima. Karlo Martel. Karlo Veliki. Opadanje Carstva. Podvizi normanskih gusara. Normani koriste slabosti drţave Zapadnih Franaka. Feudalno-vazalske kraljevske ustanove. Norme feudalnog poretka. Seniorstvo i suverenitet. Od Justina II. do porodice Komnena. Njemaĉka i Italija od Otona I. do Fridrika Barbarosse. Boţji mir. Prvi Kapetovići i njihov uspon. Normanska Engleska. Crkvena organizacija. Feudalizirana Crkva i reformistiĉka struja. Kriţarski ratovi. Velika povelja sloboda. Pad Konstantinopola 1204. godine. Crkvena osuda heretika. Fridrik II. Luj IX. Sveti. Shvaćanja o primatu svjetovne i duhovne vlasti. Papa Bonifacije VIII. Poĉetak ustanka Taborita. Socijalno-politiĉko uĉenje Taborita. Stogodišnji rat. Pad Konstantinopola 1453. godine. predavanja vjeţbe samostalni Način izvođenja seminari zadatci nastave (označiti masnim tiskom) konzultacije mentorski rad terenska nastava ostalo Napomene: Nastava se izvodi u obliku seminara. Seminar tematski prati predavanja, problematizira ih te omogućuje praktiĉan rad na razumijevanju i interpretaciji razliĉitih izvora. TakoĊer, student koji odabere seminar iz ovoga kolegija obvezan je tijekom semestra napisati i usmeno izloţiti esej koji se radi na temelju izvora. Esej sluţi kao predloţak za raspravu svim studentima. Studenti su obvezni sudjelovati u diskusiji prilikom analize odabranih izvora na seminaru. - PohaĊanje nastave Studentske obveze - Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama. - Pisanje eseja na temelju izvora i njegovo izlaganje. praktiĉni Praćenje i ocjenjivanje pohađanje aktivnosti u seminarski rad rad studenta nastave nastavi (označiti masnim usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana esej tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova OBVEZE STUDENTA PohaĊanje nastave SATI (PROCJENA) 30 UDIO U ECTS-u 1 UDIO U OCJENI Max 10% Aktivnost u nastavi 15 0,5 Max 40% Esej (priprema i 15 0,5 Max 50% izlaganje) Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli poloţiti seminar trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija. - Studenti koji izaberu seminar iz ovoga kolegija imaju obvezu napisati esej. Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pisan na temelju izvora i relevantne literature (pisan na raĉunalu, Times New Roman, veliĉinom slova 12 s proredom 1,5). - Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. - Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Izvanredni studenti (koji odaberu seminar iz ovog kolegija), budući da nisu obvezni pohaĊati seminare, duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej koji se vrednuje sa 100% ocjene. UraĊen i obranjen esej uvjet je za pristupanje završnom ispitu. - Da bi se poloţio seminar potrebno je tijekom nastave ostvariti minimalno 50% bodova, stoga je i pohaĊanje seminara u konaĉnici vaţno u zbroju bodova. - Za studente koji slušaju seminar iz ovoga kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin: PohaĊanje nastave ocjenjuje se na sljedeći naĉin: Manje od 50% = nema pravo na potpis. 2% = od 51% do 60% nazoĉnosti na nastavi. 4% = od 61% do 70% nazoĉnosti na nastavi. 6% = od 71% do 80% nazoĉnosti na nastavi. 8% = od 81% do 90% nazoĉnosti na nastavi. 10% = od 91% do 100% nazoĉnosti na nastavi. Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Ne dolazi na nastavu. 8% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 16% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces. 24% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 32% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 40% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Izrada eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Rad nije napisan u zadanom roku. 5% = Rad je na vrijeme predan, ali nije uraĊen prema zadanim naputcima. 10% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 15% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu. 20% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške. 25% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno. Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 5% = Rad je proĉitan. 10% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen. 15% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 20% = Izlaganje je dobro pripremljeno. 25% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Literatura ovisi o temi referata koju student bira i odreĊuje se u Obvezna literatura: konzultacijama s profesorom. Analiza povijesnog izvora odreĊuje se prema interesu studenta ili grupe studenata. - ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Dopunska literatura: Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 7.-19., 22.-35., 45.-65., 69.-73., 77.82., 101.-110., 140.-157., 168.-172., 191.-198., 217.-234., 253.255., 267.-269., 277.-280., 288.-289., 292.-294., 297.-309., 324.327. Dodatne informacije o Informacije o kolegiju: Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta (www.ffmo.ba). Kontaktiranje s nastavnikom: Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta). Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvodno predavanje I. Kratki opis: Izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj kolegija i koncepcija predavanja. Literatura: - ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. Svjetlost, Sarajevo, 1980. Naslov: Europa u doba Velike seobe naroda – diskusija Kratki opis: Salvijanov opis krize rimskog društva uoĉi propasti Carstva. Mirno prodiranje barbara u Rimsko Carstvo. Posljednji Rimljani na Zapadu. Odnosi Gota i Rimljana. Španjolska pod Vizigotima. Italija pod Ostrogotima. Kralj Vandala. Literatura: - ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 7.-14. Naslov: Preinake i nova stanja u Europi nakon Velike seobe naroda – diskusija Kratki opis: Justinijanovo doba. Langobardi. Islam prije zauzeća Meke. Muhamed. Osvajanje Meke. Literatura: - ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 14.-19., 77.-82., 101.-103. Naslov: Franci - doba Merovinga i doba Karolinga – diskusija Kratki opis: Galija pod Merovinzima. Karlo Martel. Karlo Veliki. Literatura: - ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 22.-35., 45.-57. Naslov: Imperium christianum u raspadanju – diskusija Kratki opis: Opadanje Carstva. Podvizi normanskih gusara. Normani koriste slabosti drţave Zapadnih Franaka. Literatura: - ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 57.-65., 69.-73. Naslov: Feudalizam – diskusija Kratki opis: Feudalno-vazalske kraljevske ustanove. Norme feudalnog poretka. Seniorstvo i suverenitet. Literatura: - ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 220.-234. Naslov: Mostovi preko tamnih vremena – diskusija Kratki opis: Od Justina II. do porodice Komnena. Njemaĉka i Italija od Otona I. do Fridrika Barbarosse. Literatura: - ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 104.-107., 253.-255. Naslov: Oporavak Zapada – diskusija Kratki opis: Boţji mir. Prvi Kapetovići i njihov uspon. Normanska Engleska. Literatura: - ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 217.-219., 277.-280., 297.-301. Naslov: Prevlast Crkve na Zapadu – diskusija Kratki opis: Crkvena organizacija. Feudalizirana Crkva i reformistiĉka struja. Kriţarski ratovi. Literatura: X. XI. XII. XIII. XIV. XV. - ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 140.-148., 191.-193., 168.-172. Naslov: Uspon zapadnih monarhija - Engleska i Francuska – diskusija Kratki opis: Velika povelja sloboda. Literatura: - ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 301.-309. Naslov: Borba Crkve za oĉuvanje prevlasti u društvu – diskusija Kratki opis: Pad Konstantinopola 1204. godine. Crkvena osuda heretika. Fridrik II. Literatura: - ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 107., 194.-198., 267.-269. Naslov: Uspon svjetovnih institucija i novih društvenih grupa – diskusija Kratki opis: Luj IX. Sveti. Shvaćanja o primatu svjetovne i duhovne vlasti. Literatura: - ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 148.-154., 288.-289. Naslov: Širenje kršćanske Europe i gubitak prevlasti Crkve – diskusija Kratki opis: Papa Bonifacije VIII. Poĉetak ustanka Taborita. Socijalnopolitiĉko uĉenje Taborita. Literatura: - ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 154.-157., 324.-327. Naslov: Neuspjeh svjetovnog vodstva. Traţenje rješenja društvene krize diskusija. Kratki opis: Stogodišnji rat. Pad Konstantinopola 1453. godine. Literatura: - ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo, 1980., str., 108.-110., 292.-294. Naslov: Završno predavanje Kratki opis: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu. Literatura: ------------ Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Status kolegija: Pristup kolegiju: Seminar iz Hrvatske povijesti srednjega vijeka Studij povijesti Preddiplomski sveuĉilišni studij 2 Semestar 2. izborni (B1) Preduvjeti: studenti Povijesti upisan 2. semestar FFPVB209 Kod kolegija I. Godina studija Broj sati po 0+0+30 semestru (p+v+s) Usporedni nema ih uvjeti: Vrijeme prema odrţavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Dijana Korać, doc. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected]; 036/355-420 Asistent Goran Mijoĉević, v. asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532 Upoznati studente s osnovnim srednjovjekovnim izvorima za Ciljevi kolegija hrvatsku povijest od doseljenja Hrvata na podruĉja rimske Dalmacije, Istre i Panonije, prvih kneţevina i kraljevina pa sve do Mohaĉke bitke. Nakon završenoga seminara studenti će poznavati osnovne Ishodi učenja srednjovjekovne izvore za hrvatsku povijest u razdoblju od 7. do 16. (opće i specifične stoljeća te biti osposobljeni samostalno analizirati i kritiĉki kompetencije) prezentirati srednjovjekovne izvore i koristiti ih s ciljem dopunjavanja steĉenih znanja. Prva slavenska kolonizacija Istre. Vijesti o doseljenju Hrvata. Papa Sadržaj Ivan IV. otkupljuje zarobljenike od Slavena u Dalmaciji i Istri. syllabusa/izvedbenog Pokrštavanje Hrvata. Ustanak Ljudevita Posavskog. Trpimirova plana (ukratko) darovnica. Trpimirov rat protiv „naroda grka“ i Bugara. Pismo pape Ivana VIII. knezu Branimiru 879. godine. Pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu i nadbiskupu Ivanu 925. godine. Genealogija hrvatskih vladara u 10. i 11. stoljeću. Papa Aleksandar II. potvrĊuje neke zakljuĉke Splitskog crkvenog sabora (1063.). Kralj Zvonimir i papa Grgur VII. Smrt kralja Zvonimira. Višeslavova krstionica. Bašĉanska ploĉa. Nastajanje jednog pridvornog gospodarstva u 11. stoljeću. Posljednji Trpimirovići. Vojni pohod Ladislava u Hrvatsku (1091.). Posljednji hrvatski kralj. Koloman kao hrvatskodalmatinski kralj. Mletaĉko-kriţarski zloĉin nad Zadrom 1202. godine. Zlatna bula Andrije II. Tatari u Hrvatskoj (1241.-1242.). Uspon Bribirskih knezova. Knezovi Babonići. OsloboĊenje Dalmacije od mletaĉke vlasti. Gorjanska osveta (1386.). Krunidba Ladislava Napuljskog u Zadru. Posljednji sukob Sigismunda i Hrvoja (1413.). Ţivot na dvoru kralja Matijaša. Slabost posljednjih Jagelovića. Bitka na Krbavskom polju (1493.). Banovanje Petra Berislavića. Prilike u Hrvatskoj i Ugarskoj uoĉi Mohaĉke bitke. Bitka na Mohaĉkom polju 1526. godine. Dubrovnik u 15. stoljeću. Pad Bosne (1463.). Trgovaĉka društva u Trogiru u 13. stoljeću. Poloţaj neslobodnog ĉovjeka u dalmatinskom gradu u drugoj polovici 13. stoljeća. Opis "crne smrti" u Splitu (1348.). Dubrovnik zabranjuje trgovinu robljem (1416.). Buna puĉana na Hvaru (1510.1514.). Osnutak Zagrebaĉke biskupije. Prolaz kriţara kroz Hrvatsku za vrijeme Prvoga kriţarskog rata. Papa odobrava upotrebu glagoljice 1248. godine. Pravila bratovštine sv. Franje na Krku (1300.). Toma ArhiĊakon i njegovo djelo kao narativni izvor. predavanja vjeţbe samostalni Način izvođenja seminari zadatci nastave (označiti masnim mentorski rad terenska ostalo konzultacije tiskom) nastava Napomene: Nastava se izvodi u obliku seminara. Seminar tematski prati predavanja, problematizira ih te omogućuje praktiĉan rad na razumijevanju i interpretaciji razliĉitih izvora. TakoĊer, student koji odabere seminar iz ovoga kolegija obvezan je tijekom semestra napisati i usmeno izloţiti esej koji se radi na temelju izvora. Esej sluţi kao predloţak za raspravu svim studentima. Studenti su obvezni sudjelovati u diskusiji prilikom analize odabranih izvora na seminaru. - PohaĊanje nastave. Studentske obveze - Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama. - Pisanje eseja na temelju izvora i njegovo izlaganje. Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski rad praktiĉni rad ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana esej tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI PohaĊanje nastave 30 1 Max 10% Aktivnost u nastavi 15 0,5 Max 40% Esej (priprema i 15 0,5 Max 50% izlaganje) Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli poloţiti seminar trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija. - Studenti koji izaberu seminar iz ovoga kolegija, imaju obvezu napisati esej. Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pisan na temelju izvora i relevantne literature (pisan na raĉunalu, Times New Roman, veliĉinom slova 12 s proredom 1,5). - Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. - Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Izvanredni studenti (koji odaberu seminar iz ovog kolegija), budući da nisu obvezni pohaĊati nastavu, duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej koji se vrednuje sa 100% ocjene. - Da bi se poloţio seminar potrebno je tijekom nastave ostvariti minimalno 50% bodova, stoga je i pohaĊanje seminara u konaĉnici vaţno u zbroju bodova. Za studente koji slušaju seminar iz ovoga kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin: PohaĊanje nastave ocjenjuje se na sljedeći naĉin: Manje od 50% = nema pravo na potpis. 2% = od 51% do 60% nazoĉnosti na nastavi. 4% = od 61% do 70% nazoĉnosti na nastavi. 6% = od 71% do 80% nazoĉnosti na nastavi. 8% = od 81% do 90% nazoĉnosti na nastavi. 10% = od 91% do 100% nazoĉnosti na nastavi. Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Ne dolazi na nastavu. 8% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 16% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces. 24% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 32% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 40% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Izrada eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Rad nije napisan u zadanom roku. 5% = Rad je na vrijeme predan, ali nije uraĊen prema zadanim naputcima. 10% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 15% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu. 20% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške. 25% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno. Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 5% = Rad je proĉitan. 10% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen. 15% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 20% = Izlaganje je dobro pripremljeno. 25% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Literatura ovisi o temi referata koju student bira i odreĊuje se u Obvezna literatura: konzultacijama s profesorom. Analiza povijesnog izvora se odreĊuje prema interesu studenta ili grupe studenata - KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska Dopunska literatura: knjiga, Zagreb, 1972., str. 1.-6., 13.-18., 20.-22., 27.-28., 30.-32., 56., 58.-60., 68.-90., 107.-108., 116.-121., 135.-139., 147., 161.167., 171.-172., 175.-177., 209.-211., 229.-237., 251.-252., 259.261., 263.-264., 269.-270., 288.-291., 305.-309., 338.-340., 350.354., 358.-364., 368.-371., 381.-384. - ARHIĐAKON, T., Historia Salonitana, Knjiţevni krug, Split, 2003., str. 329.-379. Dodatne informacije o Informacije o kolegiju: Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta (www.ffmo.ba). Kontaktiranje s nastavnikom: Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta). Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvodno predavanje I. Kratki opis: Uvod u sadrţaj kolegija i koncepcija predavanja. Literatura: - KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1972. Naslov: Etnogeneza Hrvata. Doseljavanje Hrvata – diskusija. II. Kratki opis: Prva slavenska kolonizacija Istre. Vijesti o doseljenju Hrvata. Literatura: - KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1972., str. 1.-6. Naslov: Pokrštavanje i kristijanizacija – diskusija III. Kratki opis: Papa Ivan IV. otkupljuje zarobljenike od Slavena u Dalmaciji i Istri. Pokrštavanje Hrvata. Literatura: - KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1972., str. 1., 13.-15. Naslov: Organizacija društva i drţave u ranom srednjem vijeku – diskusija IV. Kratki opis: Ustanak Ljudevita Posavskog. Trpimirova darovnica. Trpimirov rat protiv „naroda grka“ i Bugara. Pismo pape Ivana VIII. knezu Branimiru 879. godine. Pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu i nadbiskupu Ivanu 925. godine. Genealogija hrvatskih vladara u 10. i 11. stoljeću. Papa Aleksandar II. potvrĊuje neke zakljuĉke splitskog crkvenog sabora (1063.). Kralj Zvonimir i papa Grgur VII. Smrt kralja Zvonimira. Literatura: - KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1972., str. 16.-18., 20.-22., 27.-28., 30.-32., 56., 58.-60., 68.-75. Naslov: Razvoj kulture u doba narodnih vladara – diskusija V. Kratki opis: Višeslavova krstionica. Bašĉanska ploĉa. Nastajanje jednog pridvornog gospodarstva u 11. stoljeću. Literatura: - KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1972., str. 15., 75.-79., 86. Naslov: Dinastiĉki sukobi i kriza krajem 11. stoljeća. Arpadovići na VI. hrvatskom prijestolju – diskusija. Kratki opis: Posljednji Trpimirovići. Vojni pohod Ladislava u Hrvatsku (1091.). Posljednji hrvatski kralj. Koloman kao hrvatsko-dalmatinski kralj. Mletaĉko-kriţarski zloĉin na Zadrom 1202. godine. Zlatna bula Andrije II. Tatari u Hrvatskoj (1241.-1242.). Literatura: - KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1972., str. 80.-83., 85.-90., 107.-108., 116.-121., 135.-139. Naslov: Hrvatska za vrijeme Anţuvinaca – diskusija VII. Kratki opis: Uspon Bribirskih knezova. Knezovi Babonići. OsloboĊenje VIII. IX. X. XI. XII. XIII. XIV. XV. Dalmacije od mletaĉke vlasti. Gorjanska osveta (1386.). Krunidba Ladislava Napuljskog u Zadru. Literatura: - KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1972., str. 165.-167., 171.-172., 229.-237., 251.-252., 259.-261. Naslov: Ugarsko-hrvatski kraljevi: dinastije Luksemburgovci, Habsburgovci, Korvini – diskusija Kratki opis: Posljednji sukob Sigismunda i Hrvoja (1413.). Ţivot na dvoru kralja Matijaša. Literatura: - KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1972., str. 269.-270., 338.-340. Naslov: Slom srednjovjekovne drţave – Jagelovići – diskusija Kratki opis: Slabost posljednjih Jagelovića. Bitka na Krbavskom polju (1493.). Banovanje Petra Berislavića. Prilike u Hrvatskoj i Ugarskoj uoĉi Mohaĉke bitke. Bitka na Mohaĉkom polju 1526. godine. Literatura: - KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1972., str. 350.-354., 358.-364., 370.-371., 381.-384. Naslov: Izvan opsega Kraljevstva – diskusija Kratki opis: Dubrovnik u 15. stoljeću. Pad Bosne (1463.). Literatura: - KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1972., str. 288.-291., 305.-309. Naslov: Društvo i gospodarstvo u razvijenom srednjem vijeku – diskusija Kratki opis: Trgovaĉka društva u Trogiru u 13. stoljeću. Poloţaj neslobodnog ĉovjeka u dalmatinskom gradu u drugoj polovici 13. stoljeća. Literatura: - KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1972., str. 161.-163., 163.-165. Naslov: Društvo i gospodarstvo u kasnom srednjem vijeku – diskusija Kratki opis: Opis „crna smrti“ u Splitu (1348.). Dubrovnik zabranjuje trgovinu robljem (1416.). Buna puĉana na Hvaru (1510.-1514.). Literatura: - KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1972., str. 209.-211., 263.-264., 368.-369. Naslov: Crkveni i kulturni prostor Hrvata u srednjem vijeku – diskusija Kratki opis: Osnutak Zagrebaĉke biskupije. Prolaz kriţara kroz Hrvatsku za vrijeme Prvoga kriţarskog rata. Papa odobrava upotrebu glagoljice 1248. godine. Pravila bratovštine sv. Franje na Krku (1300.). Literatura: - KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1972., str. 83.-85., 147., 175.-177. Naslov: Kultura, znanost i umjetnost – diskusija Kratki opis: Toma ArhiĊakon i njegovo djelo kao narativni izvor. Literatura: - ARHIĐAKON, T., Historia Salonitana, Knjiţevni krug, Split, 2003., str. 329.-379. Naslov: Završno predavanje Kratki opis: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu. Literatura: ------------ Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda Socijalizam - demokracija ili represija u BiH 1945.-1990. Studij povijesti Preddiplomski sveuĉilišni studij 2 Semestar 2. Kod kolegija FFPVB210 Godina I. Studija Broj sati po 30+0+0 semestru (p+v+s) Status kolegija izborni Preduvjeti nema ih Usporedni nema ih (B2)/(C) uvjeti Pristup kolegiju studenti Povijesti (izborni B2), studenti Vrijeme prema ostalih studija Filozofskoga fakulteta odrţavanja rasporedu (izborni C) nastave Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Luĉić, izv. prof. Kontakt sati/konzultacije prema dogovoru E-mail adresa i broj telefona [email protected] Upoznati studente s postavkama komunistiĉke ideologije i Ciljevi kolegija socijalistiĉkog sustava u Bosni i Hercegovini kao sastavnici jugoslavenske federacije te razmjerima represije komunistiĉkog totalitarnog sustava, ali i s elementima socijalne politike i modernizacije, što će im omogućiti prepoznavanje i uoĉavanje uzroka propasti socijalistiĉkog sustava i uzroka meĊunacionalnih sukoba i rata na podruĉju BiH. Nakon poloţenog ispita studenti će znati najvaţnije postavke Ishodi učenja komunistiĉke ideologije i socijalistiĉkog sustava koji se nametnuo (opće i specifične Bosni i Hercegovini i njome upravljao više od 45 godina. kompetencije) Studenti će razumjeti društvene procese koji su uvjetovali nastanak i razvoje SR BiH kao jedne od šest jugoslavenskih federalnih jedinica. Studenti će biti upoznati s razmjerima represije jednopartijskog totalitarnog sustava, ali i s elementima socijalne politike te procesima modernizacije. Studenti će biti u stanju shvatiti razloge kraha socijalistiĉkog sustava i uzroke meĊunacionalnih sukoba i rata. Studenti će biti osposobljeni samostalno promišljati vaţne procese i dogaĊaje iz novije povijesti BiH. Uvid u komunistiĉku ideologiju. Glavne karakteristike komunistiĉke Sadržaj vlasti. Naĉin uspostave komunistiĉke vlasti po završetku rata. Odnos silabusa/izvedbenog KPJ prema Katoliĉkoj crkvi. Unutarnji neprijatelj. Vanjski plana (ukratko) neprijatelj. Politiĉka emigracija. Suputnici partije ili „korisni idioti“. Kriza i raspad sustava. vjeţbe Seminar samostalni Način izvođenja Predavanja zadatci nastave (označiti masnim mentorski rad terenska nastava ostalo konzultacije tiskom) Studentske obveze Praćenje i - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama. - Polaganje završnog ispita. praktiĉni rad pohađanje aktivnosti u seminarski rad ocjenjivanje studenta (označiti masnim tiskom) nastave nastavi kontinuirana provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova. usmeni ispit pismeni ispit esej OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI PohaĊanje nastave i 30 1 Max 30% aktivnosti u nastavi Završni ispit (usmeni) 30 1 Max 70% Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više, ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Samostalni zadatci i aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Završni ispit (usmeni) je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. - U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: Nazoĉnost nastavi manje od 50% odraĊenih zadataka = 0% ocjene Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% = do 5% ocjene Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 10% ocjene Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% = do 15% ocjene Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 20% ocjene Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% = do 25% ocjene Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 30% ocjene Završni se ispit (usmeni) ocjenjuje na sljedeći naĉin: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 14% ocjene - od 61% do 70% = do 28% ocjene - od 71% do 80% = do 42% ocjene - od 81% do 90% = do 56% ocjene - od 91% do 100% = do 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - LUĈIĆ, I., „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, Obvezna literatura: Status, (2010), br. 14, str. 107.-136. - LUĈIĆ, I., „Hrvatska protukomunistiĉka gerila u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1951.“, Časopis za suvremenu povijest, (2010), br. 3, str. 631.-670. - LUĈIĆ, I., „Jesen komunizma i Jugoslavije – Bosna i Hercegovina u zadnjem desetljeću komunistiĉke Jugoslavije (1980.-1990.) s posebnim osvrtom na Hercegovinu“, u: LUĈIĆ I. (ur.), Hum i Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011., - LUĈIĆ, I., „Komunistiĉki progoni Katoliĉke crkve u Bosni i Hercegovini 1945.-1990.“, u: JOLIĆ, R., MIOĈ, G., VUKADIN, M. (ur.), Fra Ferdo Vlašić-vizionar i patnik: spomenica u povodu desete obljetnice smrti: (1995.-2005.), Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005., str. 53.-80. - ARENDT, H., Totalitarizam, Politiĉka kultura, Zagreb, 1996. Dopunska literatura: - LEFORT, C., Prijepor o komunizmu, Politiĉka kultura, Zagreb, 2000. - MILOSZ, C., Zasuţnjeni um, Nova stvarnost, Zagreb, 1998. - RADELIĆ, Z., Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., Školska knjiga, Zagreb, 2006. Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju: Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama kolegiju studenata prema kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i na mreţnoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom: Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta). Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvodno predavanje I. Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd. Literatura: Sva navedena. Naslov: Uvid u komunistiĉku ideologiju II. Kratki opis: Uvid u ideologiju i ciljeve KPJ omogućava razumijevanje njezinih postupaka. Literatura: - MILOSZ, C., Zasuţnjeni um, Nova stvarnost, Zagreb, 1998. - LEFORT, C., Prijepor o komunizmu, Politiĉka kultura, Zagreb, 2000. - ARENDT, H., Totalitarizam, Politiĉka kultura, Zagreb, 1996. Naslov: Glavne karakteristike komunistiĉke vlasti III. Kratki opis: Razlozi konstituiranja BiH na Drugom zasjedanju ZAVNOBiHa u studenom 1943. Politiĉka i ustavna naĉela na kojima je BiH (SFRJ) konstituirana i na kojima je funkcionirala. Literatura: - LUĈIĆ, I., „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, Status, (2010), br. 14, str. 107.-136. Naslov: Naĉin uspostave komunistiĉke vlasti po završetku rata IV. Kratki opis: KPJ se ţestoko obraĉunala s poraţenim vojskama te svojim stvarnim i potencijalnim politiĉkim protivnicima. Ubijanje zarobljenika, uhićenja, zabrana politiĉkih stranaka, oporbenog tiska, oduzimanje imovine i sl. bili su naĉin vladanja KPJ u poraću. Literatura: - LUĈIĆ, I., „Hrvatska protukomunistiĉka gerila u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1951.“, Časopis za suvremenu povijest, (2010), br. 3, str. 631.-670. Naslov: Odnos KPJ prema Katoliĉkoj crkvi V. Kratki opis: Katoliĉka crkva bila je najjaĉi ideološki protivnik KPJ s centrom izvan zemlje koji nije bio pod kontrolom. Partija se neposredno nakon rata VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. XIII. ţestoko okomila na Crkvu, mnogi svećenici su ubijeni, imovina uništena ili oduzeta. Kasnije se odnos mijenjao ovisno o domaćim i vanjskim politiĉkim prilikama. Literatura: - LUĈIĆ, I., „Komunistiĉki progoni Katoliĉke crkve u Bosni i Hercegovini 1945.-1990.“, u: JOLIĆ, R., MIOĈ, G., VUKADIN, M. (ur.), Fra Ferdo Vlašić-vizionar i patnik: spomenica u povodu desete obljetnice smrti: (1995.2005.), Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005., str. 53.-80. - LUĈIĆ, I., „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, Status, (2010), br. 14, str. 107.-136. Naslov: Unutarnji neprijatelj Kratki opis: KPJ je stalno pozivala svoje ĉlanstvo na budnost, posebno se pazilo na unutarnjeg neprijatelja. Literatura: - LUĈIĆ, I., „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, Status, (2010), br. 14, str. 107.-136. - bilješke s predavanja Naslov: Vanjski neprijatelj Kratki opis: Uz unutarnjeg, opasan je bio i vanjski neprijatelj. Oni su obiĉno, po shvaćanju KPJ, bili u „sprezi“. Literatura: Bilješke s predavanja Naslov: Politiĉka emigracija Kratki opis: Treći „neprijatelj“ KPJ, koji je bio „u sprezi“ s dva već navedena bila je politiĉka „neprijateljska“ emigracija. Literatura: Bilješke s predavanja Naslov: Suputnici partije ili „korisni idioti“ Kratki opis: Prema obrascu preuzetom iz vremena prve socijalistiĉke revolucije, stvaranjem „Narodne fronte“ u vrijeme prvih izbora, pa sve do raspada sustava, KPJ je traţila naĉina kako se infiltrirati meĊu one koji ne prihvaćaju njezinu politiku i kako stvoriti privid općeg prihvaćanja. Za to su koristili nepartijce koje su još od Lenjina nazivali „korisnim idiotima“. Literatura: Bilješke s predavanja Naslov: Kriza i raspad sustava Kratki opis: Neodrţivost gospodarskog sustava dovela je i do sloma socijalistiĉkog politiĉkog sustava krajem osamdesetih godina XX. stoljeća. Literatura: - LUĈIĆ, I., „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, Status, (2010), br. 14, str. 107.-136. - bilješke s predavanja Naslov: Usmeno izlaganje eseja Kratki opis: Studenti izlaţu svoje eseje i zajedniĉki diskutiramo na izloţenu temu. Literatura: Definirana izborom teme Naslov: Usmeno izlaganje eseja Kratki opis: Studenti izlaţu svoje eseje i diskutira se na izloţenu temu. Literatura: Definirana izborom teme. Naslov: Usmeno izlaganje eseja Kratki opis: Studenti izlaţu svoje eseje i diskutira se na izloţenu temu. Literatura: Definirana izborom teme. XIV. XV. Naslov: Usmeno izlaganje eseja Kratki opis: Studenti izlaţu svoje eseje i diskutira se na izloţenu temu. Literatura: Definirana izborom teme Naslov: Zakljuĉni osvrti na predavanja Kratki opis: Ponavljanje najvaţnijih segmenata izloţenog gradiva. Literatura: Sva navedena Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Antička mitologija Studij latinskog jezika i rimske knjiţevnosti/Studij povijesti Preddiplomski sveuĉilišni studij 3 Semestar 2. Kod kolegija Godina studija FFLAB210 I. Broj sati po 30+0+0 semestru (p+v+s) Status kolegija: izborni (B2) Preduvjeti: Usporedni uvjeti: Pristup kolegiju: Studenti preddiplomskog studija Vrijeme prema Filozofskoga fakulteta odrţavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected] Poznavanje osnovnih pojmova antiĉke mitologije temeljene na Ciljevi kolegija: klasiĉnim epovima i drugim izvorima. Student će moći: Ishodi učenja - prepoznati i definirati temeljne pojmove antiĉke mitologije, (opće i specifične - objasniti simboliku mitoloških pojmova u svjetskoj knjiţevnosti i kompetencije): kulturi, - pratiti kronologiju mitoloških antiĉkih epova (Ilijada, Odiseja, Eneida), - razvijati svoju opću kulturu. Olimpijski bogovi. Kratki mitovi i pripovijesti. Priĉa o Heraklu. Sadržaj Argonauti. Tezej. Edip. Ciklus antiĉkih epova: Ilijada, Odiseja, silabusa/izvedbenog Eneida. plana (ukratko): vjeţbe seminari Način izvođenja predavanja samostalni nastave zadatci (označiti masnim mentorski rad terenska ostalo konzultacije tiskom) nastava Napomene: Kolegij je prilagoĊen studentima svih smjerova preddiplomskog studija Filozofskog fakulteta te je osmišljen na naĉin da bude pregledan, općenit i komplementaran studijskim grupama studenata koji upišu kolegij. - PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. Studentske obveze - Pisati test. praktiĉni Praćenje i ocjenjivanje pohađanje aktivnosti u seminarski rad rad studenta nastave nastavi (označiti masnim usmeni ispit kontinuirana esej pismeni ispit tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova OBVEZE STUDENTA Angaţiranosti tijekom nastave Samostalni zadatci i aktivnost na nastavi SATI (PROCJENA) 30 UDIO U ECTS-u 1 UDIO U OCJENI Max 10% 15 0.5 Max 20% Kolokviji i priprema za 15 0.5 Max 70% kontinuiranu provjeru znanja Završni pismeni ispit 15* 0.5* Max 70%* Dodatna pojašnjenja: * Student moţe pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na završnom pismenom ispitu. Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi potiĉe se pravovremenim iznošenjem kalendara nastave. Time se studenti mogu unaprijed pripremiti za predavanja i kvalitetno sudjelovati u raspravama. Završni pismeni ispit osmišljen je na naĉin da student kratkim odgovorom definira ime ili pojam iz mitologije, locirajući ga u odreĊenu mitološku priĉu, mitološki ciklus ili mitološki ep, ĉim se razvija i obogaćuje njegova opća kultura. Angaţiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: manje od 80% dolazaka = 0% ocjene od 81% do 84% = do 2% ocjene od 85% do 88% = do 4% ocjene od 89% do 92% = do 6% ocjene od 93% do 96% = do 8% ocjene od 97% do 100% = do 10% ocjene Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći naĉin: manje od 50% uraĊenih zadataka = 0% ocjene od 51% do 60% = do 4% ocjene od 61% do 70% = do 8% ocjene od 71% do 80% = do 12% ocjene od 81% do 90% = do 16% ocjene od 91% do 100% = do 20% ocjene Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin: manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 14% ocjene od 61% do 70% = do 28% ocjene od 71% do 80% = do 42% ocjene od 81% do 90% = do 56% ocjene od 91% do 100% = do 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, Sv. I (Manje Obvezna literatura: priĉe), biblioteka „Lektira i popularni klasici“, knj. 24, Jutarnji list, Globus media, Zagreb, 2005. (str. 115.-285.) - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, Sv. II, biblioteka „Lektira i popularni klasici“, knj. 25, Jutarnji list, Zagreb, Globus media, 2005. (str. 283.-399.) - Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave) Dopunska literatura: - ZAMAROVSKI, V., Junaci antičkih epova – leksikon grčke i rimske mitologije, ŠK, Zagreb, 1973. - GRAVES, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974. Dodatne informacije o Redovito pohaĊanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na kolegiju vjeţbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Grĉki i rimski bogovi I. Kratki opis: Rodoslovlje, podjela i karakteristike grĉkih i rimskih bogova. Literatura: Schwab: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media, Zagreb, 2004. - GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974. Naslov: Priĉa o Heraklu, 1. dio II. Kratki opis: 1.-6.: Heraklovo roĊenje i odgoj. Boj s Gigantima. Heraklov zadatak. Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media, Zagreb, 2004. - GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974. Naslov: Priĉa o Heraklu, 2. dio III. Kratki opis: 7.-12.: Heraklov zadatak. Kraljica Omfala. Dejanira. Nes. Heraklova smrt. Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media, Zagreb, 2004. - GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974. Naslov: Priĉa o Argonautima, 1. dio IV. Kratki opis: Jazon i Pelija. Povod i poĉetak pohoda. Doţivljaji Argonauta na putovanju. Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media, Zagreb, 2004. - GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974. Naslov: Priĉa o Argonautima, 2. dio V. Kratki opis: Jazon kod Ejeta. Medejina pomoć. Zlatno runo. Potjera za Jazonom. Jazonova smrt. Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media, Zagreb, 2004. - GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974. Naslov: Priĉa o Tezeju, 1. dio VI. Kratki opis: Tezejevo roĊenje i mladost. Potraga za ocem. Doţivljaji na putovanju. Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media, Zagreb, 2004. - GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974. Naslov: Priĉa o Tezeju, 2. dio VII. VIII. IX. X. XI. XII. XIII. XIV. Kratki opis: Tezej kao kralj. Tezej i Fedra. Otmica ţena. Tezejeva smrt., Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media, Zagreb, 2004. - GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974. Naslov: Priĉa o Edipu, 1. dio Kratki opis: Edipova mladost. Proroĉanstvo. Edip kao kralj Tebe. Progonstvo i smrt. Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media, Zagreb, 2004. - GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974. Naslov: Sedmorica protiv Tebe Kratki opis: Polinik i Eteoklo. Dvoboj braće. Kreontova odluka. Antigona. Epigoni. Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media, Zagreb, 2004. - GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974. Naslov: Ilijada, 1. dio Kratki opis: Otmica Helene. Grci pod Trojom. Srdţba Ahilejeva. Smrt Patroklova i Hektorova. Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 25, Globus media, Zagreb, 2005. - GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974. Naslov: Ilijada, 2. dio Kratki opis: Prijam kod Ahileja. Smrt Ahilejeva. Smrt Parisova. Drveni konj. Pad Troje. Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 25, Globus media, Zagreb, 2005. - GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974. Naslov: Odiseja, 1. dio Kratki opis: Telemah u potrazi za ocem. Odisej kod Feaĉana. Pripovijedanje doţivljaja. Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 25, Globus media, Zagreb, 2005. - GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974. Naslov: Odiseja, 2. dio Kratki opis: Odisej na Itaci. Odisejeva osveta. Pobjeda protiv prosaca. Penelopa. Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 25, Globus media, Zagreb, 2005. - GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974. Naslov: Eneida, 1. dio Kratki opis: Enejina lutanja za domovinom. Smrt Anhizova. Didonina ljubav XV. i smrt. Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 25, Globus media, Zagreb, 2005. - GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974. Naslov: Eneida, 2. dio Kratki opis: Eneja u Italiji. Kralj Latin i Lavinija. Rat s Turnom. Turnova smrt. Literatura: - SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 25, Globus media, Zagreb, 2005. - GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974. Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Engleski jezik 2 Kod kolegija FFZAB203 Zajedniĉki kolegij Preddiplomski sveuĉilišni studij 2 Semestar 2. Godina studija Broj sati po semestru (p+v+s) Usporedni uvjeti: 1. 15+0+15 poloţen kolegij Engleski jezik 1 Pristup kolegiju: studenti I. godine nastavniĉkih studija Vrijeme prema koji ne studiraju Engleski jezik i odrţavanja rasporedu knjiţevnost nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ivona Šetka Ĉilić, doc. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected] Ciljevi navedenog kolegija su: Ciljevi kolegija: - osposobiti studente za samostalno praćenje i razumijevanje pisanog i govornog engleskog jezika, - pouĉiti studente pravilnom korištenju gramatiĉkih konstrukcija engleskog jezika, - potaknuti studente na samostalno istraţivanje i obogaćivanje vlastitog rjeĉnika ĉitanjem i prevoĊenjem razliĉitih vrsta tekstova na engleskom i hrvatskom jeziku vezanim za struku. Nakon odslušanog kolegija, studenti će moći/znati: Ishodi učenja - prepoznati i pravilno koristiti odreĊene gramatiĉke konstrukcije (opće i specifične engleskog jezika, kompetencije): - samostalno ĉitati i prevoditi razliĉite struĉne tekstove na engleskom jeziku, - pisati razne vrste pismenih zadataka (poslovna i privatna pisma, zamolba, zahtjev, prijava na natjeĉaj, prijava na posao, itd), - obogatiti vlastiti rjeĉnik ĉitanjem i prevoĊenjem razliĉitih vrsta tekstova. Gramatiĉke vjeţbe u kombinaciji s vjeţbama ĉitanja i prevoĊenja Sadržaj silabusa/izvedbenog tekstova izvan struke kao i struĉnih tekstova. Predavanja se kombiniraju s komunikativnim pristupom u nastavi - potrebno je aktivno plana (ukratko): sudjelovanje u raspravama i grupnom radu. Korištenje audio/video/webmaterijala. predavanja seminari Način izvođenja vježbe samostalni nastave zadatci (označiti masnim mentorski rad terenska ostalo konzultacije tiskom) nastava Napomene: Status kolegija: Studentske obveze izborni (D) Preduvjeti: - PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - Pisati domaće zadaće. - Pisati kolokvije . - Pisati test. Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski rad ocjenjivanje nastave nastavi studenta usmeni ispit kontinuirana pismeni ispit (označiti masnim provjera tiskom) znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova praktiĉni rad esej OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI STUDENTA Angaţiranost u 30 1 20% nastavi, aktivnost i priprema za predavanja Kolokviji (2) ili 30 1 80% završni pismeni ispit Dodatna pojašnjenja: Angaţiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: Studenti prikupljaju bodove tijekom nastave putem kratkih provjera i sudjelovanjem u nastavi. Za ovu komponentu studenti će dobiti postotak (0-20%) proporcionalno zbroju osvojenih bodova. Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin (svaki kolokvij nosi 40% ukupne ocjene) manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 8% ocjene od 61% do 70% = do 16% ocjene od 71% do 80% = do 24% ocjene od 81% do 90% = do 32% ocjene od 91% do 100% = do 40% ocjene Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 16% ocjene od 61% do 70% = do 32% ocjene od 71% do 80% = do 48% ocjene od 81% do 90% = do 64% ocjene od 91% do 100% = do 80% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Obvezna literatura: Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (Units 814) - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (Units 8-14) Dopunska literatura: Dodatne informacije PohaĊanje nastave: Studenti moraju pohaĊati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom o kolegiju procesu. Toleriraju se 3 izostanka. Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Passive voice; form and use; active to passive vs. passive to active. I. Kratki opis: Pasiv, oblik, tvorba; aktiv – pasiv, pasiv – aktiv. Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 85.-90. - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 90.-94. Naslov: Indirect vs. direct speech without sequence of tenses; text: How II. English was brought to the American continent. Kratki opis: Upravni – neupravni govor bez slaganja vremena, prijevod teksta. Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 95.-98. - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 95.-98. Naslov: Indirect speech with sequence of tenses; text: Young people and III. politics. Kratki opis: Neupravni govor sa slaganjem vremena, prijevod teksta. Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 99.-103. - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 99.-103. Naslov: Indirect questions; text: Political parties. IV. Kratki opis: Neupravna pitanja, prijevod teksta. Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 104.-108. - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 104.-108. Naslov: Subjunctive: Past vs. Past perfect subjunctive; text: Elections V. Kratki opis: Konjunktiv: konjunktiv perfekta – konjunktiv pluskvamperfekta, prijevod teksta. Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 109.-115. - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 109.-115. Naslov: Participles: Present participle vs. Gerund. VI. Kratki opis: Particip: particip prezenta – gerund. Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's VII. VIII. IX. X. XI. XII. XIII. book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 116.-120. - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 116.-120. Naslov: Participles: Past participle; text: Government. Kratki opis: Participi: Particip perfekta, prijevod teksta. Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 121.-125. - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007.,str. 121.-125. Naslov: Making questions with question words (WH-words); text: Parliament. Kratki opis: Postavljanje pitanja sa WH-rijeĉima, prijevod teksta. Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 126.-130. - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 126.-130. Naslov: Prvi kolokvij. Kratki opis: Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. Naslov: Revision of passive voice and indirect speech. Kratki opis: Ponavljanje pasiva i neupravnog govora. Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 85.-130. - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., 85.-130. Naslov: Plural form of nouns, irregular plurals, sg only nouns, pl only nouns, collective nouns. Kratki opis: Mnoţina imenica, nepravilna mnoţina imenica, imenice samo u jednini, imenice samo u mnoţini, zbirne imenice. Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 131.-140. - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 131.-140. Naslov: Adjectives vs. Adverbs, text: American presidents. Kratki opis: Pridjevi – prilozi, prijevod teksta. Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 141.-145. - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 141.-145. Naslov: Possessive adjective vs. Possessive pronouns, Possessive form of XIV. XV. nouns ('s,', of + noun), text: Henry VIII. Kratki opis: Posvojni pridjevi – posvojne zamjenice, posvojnost imenica, prijevod teksta. Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 146.-150. - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 146.-150. Naslov: Causative ''have/get'', text: Australia. Kratki opis: Uzroĉni oblik gl. have/get, prijevod teksta Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 151.-155. - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 151.-155. Naslov: Revision of Subjunctive, making questions, causative ''have/get''. Kratki opis: Ponavljanje konjunktiva, postavljanje pitanja, uzroĉni oblik gl. have/get. Literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 109.-155. - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 109.-155. Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Njemački jezik 2 Zajedniĉki kolegij Preddiplomski sveuĉilišni studij 2 2. Semestar Kod kolegija FFZAB204 Godina Studija Broj sati po semestru (p+v+s) 1. 0+30+0 student ima predznanje njemaĉkog jezika na razini Usporedni Status kolegija: izborni (D) Preduvjeti: A1/A2 nema uvjeti: ZEROJ-a i poloţen kolegij Njemački jezik 1 studenti I. godine koji imaju predznanje Vrijeme prema Pristup kolegiju: njemaĉkog jezika, a ne studiraju Njemaĉki odrţavanja rasporedu jezik nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Senka Marinĉić, izv. prof. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected] Asistent Magdalena Ramljak, v.asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected] Cilj kolegija je produbljivanje znanja steĉenog u dosadašnjem obrazovanju s naglaskom na sve ĉetiri jeziĉne vještine: ĉitanje, Ciljevi kolegija: pisanje, priĉanje i slušanje. Studenti se osposobljavaju za razumijevanje i interpretaciju kraćih autentiĉnih tekstova. Upoznavanje s osnovnim kulturološkim znaĉajkama zemalja u kojima se govori njemaĉki jezik. Osposobljavanje studenata za samostalnu komunikaciju na razini B1 Zajedniĉkog europskog referentnog okvira za jezike. Razvijanje komunikacijske kompetencije na razini B1 prema Zajedniĉkom europskom referentnom okviru za jezike kako bi se Ishodi učenja studenti mogli sporazumjeti u svakodnevnim situacijama u (opće i specifične zemljama njemaĉkog govornog podruĉja, kako bi mogli razumjeti i kompetencije): razmijeniti informacije o poznatim i uobiĉajenim stvarima. Spoznaje o naĉinu ţivota i kulturnim prilikama u zemljama njemaĉkog govornog podruĉja. Studenti će biti osposobljeni za samostalnu komunikaciju te će moći prezentirati odabranu temu i moći obrazloţiti svoje mišljenje, navesti prednosti i nedostatke nekog problema. Globalno i detaljno razumijevanje autentiĉnih tekstova. Razumijevanje radijskih emisija, telefonskih razgovora i poruka na Sadržaj govornoj pošti. Pisanje referata na zadanu temu. Obrazlaganje svoga silabusa/izvedbenog mišljenja. Sudjelovanje u raspravama i diskusijama. Prezentiranje plana (ukratko): Način izvođenja nastave (označiti masnim tiskom) zadanih tema. Dogovaranje sastanaka i termina – usmeno i mailom. samostalni predavanja seminari vježbe zadatci konzultacije mentorski rad terenska nastava ostalo Sudjelovanje u nastavi, koje ukljuĉuje prisutnost, aktivnost, zadaće i izradu domaćih uradaka, ĉini 10% cjelokupnog ispita. Studentske obveze Uspjeh se u svim segmentima izraţava postotcima. Student ne moţe dobiti potpis nastavnika ukoliko ne izvrši jednu od navedenih obveza, a time gubi pravo pristupanja završnom ispitu. Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski rad praktiĉni rad ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim kontinuirana tiskom) esej usmeni ispit pismeni ispit provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI Sudjelovanje na nastavi 30 1 10% Kolokviji i priprema za 15 0,5 40% kontinuiranu provjeru znanja Završni pismeni ispit 15* 0,5* Max 40%* Završni usmeni ispit 15 0,5 Min 50% Dodatna pojašnjenja: Da bi se pristupilo završnom ispitu, studenti su duţni prethodno (tijekom nastave) ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. U konaĉnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog ispita, angaţiranosti tijekom nastave. *U ovom primjeru kolokviji su alternativa završnom pismenom ispitu, tako da u zbroj raĉunamo ili kolokvije ili završni pismeni ispit, a ne oboje. Angaţiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: manje od 80% dolazaka = 0% ocjene od 81% do 84% = do 2% ocjene od 85% do 88% = do 4% ocjene od 89% do 92% = do 6% ocjene od 93% do 96% = do 8% ocjene od 97% do 100% = do 10% ocjene Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin: manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 4% ocjene od 61% do 70% = do 8% ocjene od 71% do 80% = do 12% ocjene od 81% do 90% = do 16% ocjene od 91% do 100% = do 20% ocjene Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 6% ocjene od 61% do 70% = do 12% ocjene od 71% do 80% = do 18% ocjene od 81% do 90% = do 24% ocjene od 91% do 100% = do 30% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 90 − 100% 5 (izvrstan) B = 80 − 89,9% 4 (vrlo dobar) C = 70 − 79,9% 3 (dobar) D = 60 − 69,9% 2 (dovoljan) E = 50 − 59,9% 2 (dovoljan) - GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag, Obvezna literatura: Ismaning, 2010. - HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation, Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning, 2003. (odabrani tekstovi) - DREYER, H., SCHMITT, R., Lehr-und Übungsbuch der Dopunska literatura: deutschen Grammatik, Hueber Verlag, München, 2007. - KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und Übungen, Iudicium Verlag, München, 2003. (odabrani tekstovi). - Struĉni materijali i aktualni tekstovi iz njemaĉkih tiskovina i s interneta. - JAKIĆ, B., HURM, A., Hrvatsko-njemački rječnik, Školska knjiga, Zagreb. - JAKIĆ, B., HURM, A., Njemačko-hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb. Dodatne informacije o kolegiju PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne cjeline Naslov: I. Kratki opis: Literatura: II. Naslov: Kratki opis: Literatura: Naslov: III. Kratki opis: Literatura: IV. Naslov: Kratki opis: Literatura: TEME I LITERATURA Upoznavanje s programom kolegija Upoznavanje s programom kolegija. UtvrĊivanje studentskih obveza u okviru kolegija. Uspostavljanje kontakta, izraţavanje mišljenja i iskustava na njemaĉkom jeziku. Ponavljanje osnova njemaĉke gramatike. - GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag, Ismaning, 2010. Razumijevanje ĉitanja. Aktualni autentiĉni tekstovi. Analiza teksta i razgovor u skupinama. - GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag, Ismaning, 2010. Razumijevanje ĉitanja. Globalno i detaljno razumijevanje tekstova. Analiza autentiĉnih tekstova. - HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation, Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning, 2003. (odabrani tekstovi) Razumijevanje slušanja Svakodnevni tekstovi i analiza razumijevanja slušanja. - KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und Übungen, Iudicium Verlag, München, 2003. (odabrani Naslov: Kratki opis: V. Literatura: VI. Naslov: Kratki opis: Literatura: Naslov: Kratki opis: VII. Literatura: Naslov: Kratki opis: VIII. Literatura: Naslov: Kratki opis: IX. Literatura: Naslov: Kratki opis: X. Literatura: Naslov: Kratki opis: XI. Literatura: Naslov: Kratki opis: XII. Literatura: Naslov: Kratki opis: XIII. Literatura: tekstovi). Razumijevanje slušanja Slušanje telefonskih razgovora, poruka na govornim poštama; slušanje radijskih emisija i globalno razumijevanje navedenih tekstova. - HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation, Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning, 2003. (odabrani tekstovi) Kolokvij Provjera razumjevanja ĉitanja i slušanja. - GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag, Ismaning, 2010. Pismena komunikacija Vrste pismene komunikacije. - HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation, Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning, 2003. (odabrani tekstovi) Komunikacija putem E-maila Pisanje mailova. Opisivanje dogaĊanja iz prošlosti. Dogovaranje termina mailom. - HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation, Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning, 2003. (odabrani tekstovi) Isprika putem maila. Pravila pisanja isprike putem maila. - HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation, Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning, 2003. (odabrani tekstovi) Pisanje referata na zadanu temu Tehnike i pravila opisivanja nekog dogaĊaja, referata na zadanu temu. Obrazlaganje svog mišljenja. - KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und Übungen, Iudicium Verlag, München, 2003. (odabrani tekstovi). Kolokvij Pisanje maila na zadane teme. - KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und Übungen, Iudicium Verlag, München, 2003. (odabrani tekstovi). Prezentacija i prezentiranje Pravila prezentiranja neke teme. - HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation, Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning, 2003. (odabrani tekstovi) Prezentacija i prezentiranje Reagiranje na pitanja i komentare nakon prezentiranja. - HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation, Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning, 2003. (odabrani tekstovi) Naslov: Kratki opis: XIV. Literatura: XV. Naslov: Kratki opis: Literatura: Usmeno dogovaranje termina i sastanaka Pravila usmenog komuniciranja i dogovaranja termina i sastanaka. - HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation, Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning, 2003. (odabrani tekstovi) Ponavljanje i priprema za pismeni i usmeni ispit Ponavljanje usvojenih znanja i vještina. Predispit. - GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag, Ismaning, 2010. Naziv kolegija Kod FFP-506 kolegija Studijski program Godina II. Ciklus Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) studija ECTS vrijednost 4 Semestar zimski Broj sati po P (2) +S (1) = 45 boda semestru (3 tjedno) (p+v+s) Status kolegija obvezni Preduvjeti: upisan 3. Usporedni uvjeti: nema ih semestar Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme odrţavanja prema rasporedu nastave Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Dijana Korać, doc. Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 11 sati E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420 Asistent Goran Mijoĉević, viši asistent Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 12 i ĉetvrtkom u 11,15 sati. E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532 Cilj je kolegija upoznati studente s društvenim, politiĉkim, gospodarskim i Ciljevi kolegija vjerskim zbivanjima u srednjovjekovnim oblastima na podruĉju današnje BiH te njihove veze i odnose s drugim narodima i drţavama u široj regiji s ciljem da studenti postignu razinu koja će im omogućiti da budu u stanju prepoznati, argumentirano opisati i kritiĉki protumaĉiti najvaţnija pitanja, pojmove i procese iz srednjovjekovne bosansko-humske povijesti u navedenom razdoblju, kao i osposobljavanje studenata za sluţenje relevantnom literaturom i izvornom graĊom. - Stjecanje osnovnih znanja kao i razumijevanje osnovnih pojmova iz Ishodi učenja srednjovjekovne povijesti Bosne i Huma. (opće i specifične - Upoznavanje studenata s relevantnom literaturom i izvorima kao i kompetencije) osposobljavanje studenata za njihovo samostalno sluţenje u cilju dopunjavanja steĉenih znanja. - Sposobnost interpretiranja odreĊenih povijesnih procesa. Kratki pregled povijesti od seobe naroda do kraja 11. stoljeća. Izvori i Sadržaj syllabusa/izvedbenog historiografija za srednjovjekovnu povijest Bosne i Huma. Srednjovjekovne oblasti na prostoru današnje Bosne i Hercegovine; teritorij i granice, teritorijalno plana (ukratko) širenje; vladavina bosanskih banova i kraljeva, zbivanja u Humskoj zemlji; gospodarstvo; trgovaĉke veze s Dubrovnikom; bosansko-humska vlastela; vjerske prilike; djelovanje tri Crkve; prodiranje Osmanlija; pad Bosne i Hercegove zemlje; općenito vjerska, društvena, gospodarska i kulturna zbivanja na ovim prostorima te njihov odnos sa susjednim zemljama i narodima u široj regiji. Vjeţbe Način izvođenja Predavanja Seminari Samostalni zadatci nastave (označiti masnim Mentorski rad Terenska nastava Ostalo Konzultacije tiskom) EUROPSKE REGIJE I POVIJEST BIH U SREDNJEM VIJEKU Napomene: - Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Seminar tematski prati predavanja, problematizira ih te omogućuje praktiĉan rad na razumijevanju i interpretaciji razliĉitih izvora. TakoĊer, student je obvezan tijekom semestra napisati i usmeno izloţiti seminarski rad kao i sudjelovati u diskusiji prilikom analize odabranih izvora na seminaru. - Studenti će, osim na nastavi, moći i na konzultacijama dobiti smjernice za ispunjavanje njihovih samostalnih zadataka. - PohaĊanje nastave. Studentske obveze - Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama. - Pisanje seminarskog rada na temelju dopunske literature i njegovo izlaganje. - Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije. - Polaganje završnog ispita. Praćenje i Pohađanje Aktivnosti u Seminarski rad Praktiĉni rad ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim Esej Usmeni ispit Pisani ispit Kontinuirana tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova. OBVEZE STUDENTA PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi Seminarski rad (priprema i izlaganje) Kolokviji i priprema za kontinuiranu provjeru znanja Završni ispit: usmeni (usmena provjera steĉenih kompetencija u svrhu potvrĊivanja steĉenog znanja i ostvarenih ishoda) SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI 45 0,4 Max 10% 20 0,8 Max 20% 30 1,6 Max 40% 30 1,2 Max 30% Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% predavanjima i seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. - Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i urađen i obranjen seminarski rad do kraja semestra. Seminarski rad odnosi se na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi iz sadrţaja kolegija na temelju dopunske literature (pisan na raĉunalu, Times New Roman, veliĉinom slova 12 s proredom 1,5). Rad treba imati 10-15 stranica teksta, te mora imati kritiĉki aparat. Seminarski rad izlaţe se usmeno koristeći Microsoft PowerPoint. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi seminarskih radova. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su poloţili oba kolokvija tijekom nastave polaţu usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu potvrĊivanja steĉenog znanja i ostvarenih ishoda. - Studenti koji su poloţili jedan od dva kolokvija tijekom nastave imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela koji nisu poloţili, a nakon toga polaţu usmeni dio ispita. Ukoliko ne poloţe taj dio na popravnom roku, na sljedećim ispitnim rokovima polaţu pisani (test znanja) a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita. - Studenti koji tijekom semestra nisu poloţili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pisani i usmeni dio ispita na predviĊenim ispitnim rokovima. - Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za seminarski rad na ĉemu mogu dobiti najviše 20% ocjene. UraĊen i obranjen seminarski rad uvjet je za pristupanje završnom ispitu. Izvanredni studenti mogu pristupati polaganju kolokvija, a ukoliko ne budu u mogućnosti polagati kolokvije polaţu pisani, a zatim usmeni dio ispita. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. - U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu. 6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 10% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Seminarski rad se ocjenjuje na sljedeći način: 0% = Rad nije napisan. 5% = Rad je napisan uz površnu analizu problema, a student slabo vlada obraĊenim gradivom. 10% = Rad je napisan uz analizu problema s manjim nedostatcima, a student dobro vlada obraĊenim gradivom. 15% = Rad je napisan koristeći znanstvenu metodologiju, a student vrlo dobro vlada obraĊenim gradivom. 20% = Rad je napisan koristeći znanstvenu metodologiju. Student izvrsno vlada obraĊenim gradivom. Kolokviji se ocjenjuje na sljedeći način: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 4% ocjene - od 61% do 70% = do 8% ocjene - od 71% do 80% = do 12% ocjene - od 81% do 90% = do 16% ocjene - od 91% do 100% = do 20% ocjene Završni se ispit ocjenjuje na sljedeći način: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 6% ocjene - od 61% do 70% = do 12% ocjene - od 71% do 80% = do 18% ocjene - od 81% do 90% = do 24% ocjene - od 91% do 100% = maksimalno 30% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 2 2010.; Bilješke s predavanja. Dopunska literatura: MLADEN ANĈIĆ, Na rubu Zapada. Tri stoljeća srednjovjekovne Bosne, Zagreb, 2001.; SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003.; DIJANA KORAĆ, Vjera u Humskoj zemlji, Mostar, 2008. i po naputku profesora. Dodatne informacije Informiranje o kolegiju: Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju studenti će o kolegiju dobiti na prvom predavanju, a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj stranici Fakulteta (ffmo.ba). Obvezna literatura: Kontaktiranje s nastavnikom: - Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta). - Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA nastavne cjeline Naslov: Uvod u sadrţaj predmeta. Izvori i historiografija. I. Kratak opis: Opis kolegija - ciljevi, metode, studentska prava i obveze itd. Izvori i historiografija za srednjovjekovnu povijest Bosne i Huma. Literatura: Obvezna: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010.; Bilješke s predavanja. Dopunska: Mladen ANĈIĆ, Na rubu Zapada. Tri stoljeća srednjovjekovne Bosne, Zagreb, 2001.; SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003.; BOŢO GOLUŢA, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004.; DIJANA KORAĆ, Vjera u Humskoj zemlji, Mostar, 2008. i po naputku profesora. Naslov: Prostor današnje Bosne i Hercegovine od seobe naroda do kraja 11. stoljeća. II. Kratak opis: Povijesni izvori. Zadrţavanje pojedinih naroda na ovom prostoru od Velike seobe naroda. Kršćanstvo. Teritoriji Bosne i Huma pod raznim vladarima. Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 15-21, 26-29, 33-34, 36-41, 95-101 i bilješke s predavanja. Naslov: Srednjovjekovne oblasti. III. Kratak opis: "Zemljica" Bosna, Širenje Bosne. Zahumlje i Hum. Travunija. Usora. Soli. Zapadne strane. Donji krajevi. Primorje. Podrinje. Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 83- 84; Bilješke s predavanja. Naslov: Bosanski banovi. IV. Kratak opis: Ban Borić. Ban Kulin. Ban Stjepan. Ban Matej Ninoslav. Banovi Prijezda I. i Stjepan I. Kotroman. Šubići gospodari Bosne. Stjepan II. Kotromanić. Stjepan Tvrtko. Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 35-58. Naslov: Bosanski kraljevi. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. XIII. XIV. XV. Kratak opis: Kralj Stjepan Tvrtko I. Stjepan Dabiša. Jelena "Gruba". Stjepan Ostoja. Stjepan Tvrtko II. Stjepan Ostojić. Stjepan Tomaš Ostojić. Stjepan Tomašević. Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 58-83. Naslov: Humska zemlja od 10. do kraja 15. stoljeća. Kratak opis: Zemljopisni pojam Huma. Politiĉke, vjerske, društvene, gospodarske i kulturne prilike u Humu od 10. do kraja 15. stoljeća. Humski velikaši. Obitelj Kosaĉa. Herceg Stjepan Vukĉić Kosaĉa. Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 26-33, 67, 71-74, 78-83; Bilješke s predavanja. Naslov: Osmansko osvajanje Bosne i Huma. Kratak opis: Prvi upadi Osmanlija. Osvajanje Bosne i Hercegove zemlje. Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 61, 71-82; Bilješke s predavanja. Naslov: Veze i odnosi Bosne i Huma s drugim narodima i drţavama u široj regiji. Kratak opis: Mnogostruke veze i odnosi. Literatura: Bilješke s predavanja. Naslov: Katoliĉka Crkva. Kratak opis: Biskupije. Katoliĉka obnova. Utjecaj ugarskih biskupa i kraljeva na vjerske prilike u Bosni i Humu. Nastojanja papa oko sreĊivanja vjerskih prilika i Bosni i Humu. Katoliĉanstvo bosanskih i humskih vladara i velmoţa. Pastoralna djelatnost dominikanaca, franjevaca i svjetovnog svećenstva u Bosni i Humu. Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 95-101, 145-152,194-259. Naslov: Crkva bosanska. Kratak opis: Pojava Crkve bosanske. Izvori o Crkvi bosanskoj. Rasprostranjenost Crkve bosanske. Vjera i ustrojstvo ĉlanova crkvene zajednice bosanskih i humskih kršćana. Hiţe. Pripadnici Crkve bosanske. Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 95-145, 117-145, 152-194. Naslov: Pravoslavna Crkva. Kratak opis: Nemanjići u Humu. Osnivanje Humske eparhije. Pravoslavni svećenici i vjernici. Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 32-33, 96; Bilješke s predavanja. Naslov: Srednjovjekovni gradovi. Kratak opis: Podizanje i razvoj srednjovjekovnih gradova. UtvrĊeni gradovi. Literatura: Bilješke s predavanja. Naslov: Društvo i gospodarstvo u srednjem vijeku. Kratak opis: Stanovništvo. Drţavno ureĊenje. Sudstvo. Gospodarski razvoj. Literatura: Bilješke s predavanja. Naslov: Kulturna baština u Bosni i Humu. Kratak opis: Tradicija glagoljice, bosanice, narodnog govora i obiĉaja. Srednjovjekovna kancelarija bosansko-humskih vladara i velmoţa. GraĊevni spomenici srednjovjekovnog Huma i Bosne. Srednjovjekovni "bilizi" u Bosni i Humu. Novac bosansko-humskih vladara. Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010., str. 261-286. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu. Kratak opis: -----------Literatura: -------------- Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda Status kolegija Pristup kolegiju EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST RANOGA NOVOG VIJEKA Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) 3/ili/5 Semestar Obvezni Preduvjeti III. Upisan 3. semestar Studenti preddiplomskog studija Kod kolegija FFP-507 Godina II. studija Broj sati po P (2) + S (1) semestru = 45 (p+v+s) (3 tjedno) Usporedni uvjeti nema ih Vrijeme odrţavanja nastave prema rasporedu Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Dijana Pinjuh, doc. Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 11 i srijedom u 13 sati. E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532 Upoznavanje vaţnih dogaĊaja iz europske i svjetske politiĉke, gospodarske Ciljevi kolegija i društvene povijesti od XVI. do XVIII. stoljeća. Nakon poloţenog ispita student će poznavati najvaţnija obiljeţja europske Ishodi učenja politiĉke, gospodarske, društvene i kulturne povijesti od XVI. do XVIII. (opće i specifične stoljeća i moći će donositi osnovne zakljuĉke o vaţnosti pojedinih zbivanja. kompetencije) Europa kao sjedište svjetske povijesti. Humanizam i renesansa. Poĉetak Sadržaj novoga vijeka - doba otkrića. Društvene i gospodarske posljedice syllabusa/izvedbenog geografskih otkrića. Europska kultura ranoga novovjekovlja. Razvitak plana (ukratko) ranoga kapitalizma. Politiĉki slom Italije i prevlast Karla V. u Europi. Reformacijski pokret. Protureformacija i katoliĉka obnova. Reformacija u Engleskoj za vrijeme Henrika VIII. Habsburško-valoaški ratovi. Elizabeta I. Uspon i pad Španjolske za vrijeme Filipa II. i njegovih nasljednika. Vjerski rat u Francuskoj i pobjeda Henrika IV. Burbonskog. Francuska u vrijeme Luja XIII. i Richelieua. Tridesetogodišnji rat 1618.-1648., pobjednici i poraţeni. Novi politiĉki poredak nakon Tridesetogodišnjega rata. Francuska u vrijeme apsolutizma Luja XIV. Tipologija europskoga apsolutizma. Opadanje Nizozemske u borbi za pomorsku prevlast. Slavna revolucija 1685.-1714. i poĉetci britanske prevlasti. Ratni napori Luja XIV. u ratu za habsburšku baštinu i španjolsko nasljeĊe. Borba za Baltik (1648.-1721.) i uspon Rusije u vrijeme Petra Velikog. Diplomatska revolucija nakon rata za austrijsko nasljeĊe i Sedmogodišnji rat. Rusija u vrijeme Katarine Velike. Austrija u vrijeme prosvjetiteljskih vladara u 18. stoljeću. Reforme i predstavnici prosvijećenog apsolutizma. Ameriĉki rat za nezavisnost. Francuska uoĉi revolucije, strukturalni problemi drţave i društva. Vjeţbe Način izvođenja nastave Predavanja Seminari Samostalni (označiti masnim zadatci tiskom) Mentorski rad Terenska Ostalo Konzultacije nastava Napomene: Studentske obveze - pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu - napisati esej i izloţiti ga - polagati završni ispit Praćenje i ocjenjivanje studenta (označiti masnim tiskom) Pohađanje nastave Usmeni ispit Aktivnosti u nastavi Pismeni ispit Seminarski rad Praktiĉni rad Kontinuirana provjera znanja Esej Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova Za studente koji prate predavanja OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u PohaĊanje nastave i 35 0,9 aktivnost u nastavi Završni ispit: usmeni 50 2,1 Detaljan prikaz za studente koji prate predavanja i seminare OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u PohaĊanje nastave i 45 0,8 aktivnost u nastavi Pisanje i prezentiranje 20 0,4 eseja Završni ispit: usmeni 50 2,8 UDIO U OCJENI Max 30% Max 70% UDIO U OCJENI Max 20% Max 10% ax 70% Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti na poĉetku akademske godine biraju jedan od ponuĊenih seminara iz kolegija Hrvatska u ranom novom vijeku i Europska i svjetska povijest u ranom novom vijeku. Iz odabranog kolegija duţni su napisati esej u predviĊenom roku i javno ga prezentirati. Kašnjenje u predaji zadataka i nepripremljenost za nastavu utjecat će na konaĉnu ocjenu studenta. - Pisani radovi trebaju se predati do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s asistenticom oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Rad neće biti pozitivno ocijenjen ako se uoĉe pravopisne i gramatiĉke pogrješke te propusti u tehniĉkom oblikovanju koji nisu ispravljeni ni nakon primjedbi voditelja nastave i sugestija za njegovo poboljšanje. - Uvjeti za izlazak na ispit: prisustvovanje na najmanje 50% predavanja i seminara, napisan i obranjen esej, poloţen ispit iz kolegija Europska i svjetska povijest srednjega vijeka. U konaĉnu ocjenu ulaze angaţiranost tijekom nastave, ocjena rada i rezultati završnog ispita. Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se ovako: 0% = Ne dolazi na predavanja. 6% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu. 12% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu. 18% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu. 24% = Redovito je pripremljen/na i dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu. 30% = Student/ica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Sudjelovanje u nastavi (za studente koji prate predavanja i seminare) 0% = Ne dolazi na predavanja. 4% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu. 8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu. 12% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu. 16% = Redovito je pripremljen/na i dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu. 20% = Student/ica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Esej se ocjenjuje ovako: 0% = Rad nije napisan. 1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke. 4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke. 5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan. Izlaganje eseja ocjenjuje se ovako: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 1% = Rad je proĉitan. 2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen. 3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke. 5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni se ispit ocjenjuju ovako: manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar - 3 - (C/D) - 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene Obvezna literatura: Dopunska literatura: Dodatne informacije o kolegiju SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, 11.-13., Otokar Keršovani, Rijeka, 1977./1978.; SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta od početka do danas, Naprijed, Zagreb, 1990.; SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta, Marjan tisak, Split, 2005. JOHN MORRIS ROBERTS, Povijest Europe, Zagreb, 2002.; SKUPINA AUTORA, Narodi Europe, Naklada Zadro, Zagreb, 1997.; DRAGOLJUB R. ŢIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985.; FERNAND BRAUDEL, Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stoljeća, III., August Cesarec, Zagreb, 1992.; JOSEF KULISCHER, Opća ekonomska povijest, II., Zagreb, 1957.; PIERE CHAUNU, Civilizacija klasične Evrope, Beograd, 1977.; GIULIANO PROCCACI, Povijest Talijana, Barbat, Zagreb, 1997.; GEORGE MACAULAY TREVELYAN, Povijest Engleske, Kultura, Zagreb, 1956.; JEAN CARPENTIER - FRANCOIS LEBRUN (ur.), Povijest Francuske, Barbat, Zagreb, 1999.; JOSEF MATUZ, Osmansko Carstvo, Zagreb, 1992.; JEAN-FRANCOIS NÖEL, Sveto Rimsko Carstvo, Zagreb, 1998.; ERICH ZÖELLNER - THERESE SSHÜSSEL, Povijest Austrije, Zagreb, 1997. Kontaktiranje s profesorom: Kontaktiranje s profesorom i asistenticom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija. Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje omogućeno je elektroniĉkom poštom. Samostalni zadatci: Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi seminarskih radova, završnoga i diplomskog rada. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA cjeline Naslov: Uvod u europsku i svjetsku povijest u ranom novom vijeku I. Kratak opis: Razdoblje ranoga novog vijeka i njegova historiografija. Pristup i naĉin rada. Literatura: (Navedeno u obveznoj i dopunskoj literaturi). Naslov: Humanizam i renesansa II. Kratak opis: Humanisti i novi pogled na svijet. Renesansna umjetnost. Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar Keršovani, Rijeka, 1977./1978., str. 4849-4851; 4865-4875. Naslov: Geografska otkrića III. Kratak opis: Istraţivaĉka putovanja. Društveni i gospodarski razvoj nakon otkrića. Literatura: SKUPINA AUTORA Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar Keršovani, Rijeka, 1977./1978., str. 4817-4846. Naslov: Talijanski ratovi i prevlast Habsburgovca Karla V. u Europi IV. Kratak opis: Borbe za prevlast nad talijanskim drţavama u razdoblju od 1494. do 1559. godine. Sukobi Habsburgovaca i Valoa. Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta, Marjan tisak, Split, 2005., str. 456457. Naslov: Reformacija i vjerski ratovi V. Kratak opis: Vjerske prilike uoĉi reformacije. Lutherove teze i širenje novog pokreta u Europi. Posljedice reformacije i seljaĉki rat u Njemaĉkoj. Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta, Marjan tisak, Split, 2005., str. 440447; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar Keršovani, Rijeka, 1977./1978., str. 4875-4942. Naslov: Protureformacija VI. Kratak opis: Odgovor Crkve na reformaciju i stvaranje novih crkvenih redova. Sabor u Trentu i provoĊenje njegovih odluka. Protestantizam i Njemaĉko Carstvo. Literatura: DRAGOLJUB R. ŢIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985., str. 66-74. Naslov: Tridesetogodišnji rat (1618.-1648.) i posljedice VII. Kratak opis: Njemaĉko Carstvo uoĉi Tridesetogodišnjeg rata. Novi politiĉki poredak nakon Vestfalskog mira, uspon Pruske i Austrije. Literatura: DRAGOLJUB R. ŢIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985., str. 244-256. Naslov: Europa u vrijeme apsolutizma VIII. Kratak opis: Nastanak, glavna obiljeţja i faze apsolutizma. Apsolutizam Luja XIV. i njegov utjecaj na europske drţave. Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 12., Otokar Keršovani, Rijeka, 1977./1978., str. 5329-5460. Naslov: Engleska u XVII. stoljeću IX. X. XI. XII. XIII. XIV. XV. Kratak opis: GraĊanski rat i stvaranje Cromwelove republike. Povratak dinastije Stjuart. Parlamentarna monarhija. Ratovi s Francuskom. Literatura: DRAGOLJUB R. ŢIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985., str. 273-287. Naslov: Španjolska i Nizozemska u XVII. stoljeću Kratak opis: Španjolska nakon Filipa II. Rat za španjolsko nasljeĊe. Borba Nizozemske za nezavisnost, uspon i slom njezine nadmoći. Literatura: DRAGOLJUB R. ŢIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985., str. 290-310. Naslov: Rusija od XVI. do XVIII. stoljeća Kratak opis: Ratovi s Poljskom i unutrašnje prilike. Uspon Rusije u vrijeme Petra Velikog. Rusija u vrijeme Katarine Velike. Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta, Marjan tisak, Split, 2005., str. 476486; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar Keršovani, Rijeka, 1977./1978., str. 5001-5022. Naslov: Privreda, društvo i kolonijalni imperiji od XVI. do XVIII. stoljeća Kratak opis: Demografske promjene i njihove posljedice. Industrija i meĊunarodna trgovina. Kolonijalizam i merkantilizam. Seljaštvo, graĊani i plemići. Literatura: DRAGOLJUB R. ŢIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985., str. 44-46, 532-544.; JOSEF KULISCHER, Opća ekonomska povijest, II., Zagreb, 1957. Naslov: Prosvjetiteljstvo Kratak opis: Austrija u vrijeme prosvjetiteljskih vladara u XVIII. stoljeću. Reforme i predstavnici prosvijećenog apsolutizma. Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 13., Otokar Keršovani, Rijeka, 1977./1978., str. 5809-5966. Naslov: Stvaranje Amerike Kratak opis: Sukobi sjevernoameriĉkih kolonija s Francuskom i Engleskom. Rat za neovisnost. Ustav Sjedinjenih Ameriĉkih Drţava. Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 13., Otokar Keršovani, Rijeka, 1977./1978., str. 6009-6034. Naslov: Zakljuĉni osvrt na europsku i svjetsku povijest u ranom novom vijeku Kratak opis: ---------Literatura: ---------- Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda Status kolegija Pristup kolegiju HRVATSKA POVIJEST RANOGA NOVOG VIJEKA Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) 3/ili/5 Semestar Obvezni Preduvjeti III. upisan 3. semestar Studenti preddiplomskog studija Kod kolegija FFP-508 Godina II. studija Broj sati po P (2) + S semestru (1) = 45 (p+v+s) (3 tjedno) Usporedni uvjeti nema ih Vrijeme prema odrţavanja nastave rasporedu Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Dijana Pinjuh, doc. Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 11 i srijedom u 13 sati. E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532 Upoznavanje vaţnih zgoda iz hrvatske kulturne, politiĉke i gospodarske Ciljevi kolegija povijesti od XVI. do XVIII. stoljeća i sagledavanje njihove uzroĉnosti. Nakon poloţenog ispita student će poznavati najvaţnija obiljeţja hrvatske Ishodi učenja politiĉke, društvene, kulturne i ekonomske povijesti XVI.-XVIII. st. i moći (opće i specifične će donositi osnovne zakljuĉke o vaţnosti pojedinih zbivanja. kompetencije) Razjedinjenost i rastrganost politiĉke, društvene i religiozne organizacije Sadržaj Hrvata poĉetkom ranoga novog vijeka. Širenje protestantske reformacije syllabusa/izvedbenog meĊu Hrvatima. Katoliĉka obnova religioznog ţivota u Hrvatskoj. Turski plana (ukratko) prodori na hrvatsko drţavno podruĉje i opasnost gubitka drţavne samostalnosti. Izborni sabori i izbor Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja. Tursko širenje na hrvatskom podruĉju i smanjenje hrvatske drţave. Turska organizacija na okupiranom podruĉju. Organiziranje hrvatske drţavne obrane, doseljenje Vlaha i uspostava Vojne krajine. Udio Hrvata u borbama za vrijeme Ciparskoga rata (1570.-1573.). Rasulo Hrvatske: seljaĉka buna (1573.) i slabljenje otpora Turcima. Slabljenje turske moći i poraz kod Siska (1593). Dugi turski rat (1593.-1606). Pokušaj oslobaĊanja Klisa (1596.) Hajduci i uskoci. Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu. Otpor beĉkoj centralizaciji i napori za odrţanje cjelokupnosti hrvatskih zemalja (zrinsko-frankopanska urota). Ratovi za osloboĊenje od Turaka: Kandijski (1645.-1669.), Morejski i Beĉki (1683.-1699.) Dubrovaĉka Republika. Administracija u mletaĉkoj Dalmaciji i u Istri. Politiĉko stanje u Hrvatskoj u prvoj polovici XVIII. stoljeća i pragmatiĉka sankcija. Reforme i centralizacija u vrijeme Marije Terezije i Josipa II. Vjeţbe Način izvođenja Predavanja Seminari Samostalni nastave zadatci (označiti masnim tiskom) Terenska Ostalo Konzultacije Mentorski rad nastava Napomene: Studentske obveze Praćenje i ocjenjivanje - pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu - napisati esej i izloţiti ga - polagati završni ispit Seminarski rad Pohađanje nastave Aktivnosti u Praktiĉni rad studenta (označiti masnim tiskom) nastavi Kontinuirana Esej provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova Za studente koji prate predavanja OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI PohaĊanje nastave i 35 0,9 Max 30% aktivnost u nastavi Završni ispit: usmeni 50 2,1 Max 70% Usmeni ispit Pismeni ispit Detaljan prikaz za studente koji prate predavanja i seminare OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u PohaĊanje nastave i 50 0,8 aktivnost u nastavi Pisanje i prezentiranje 20 0,4 eseja Završni ispit: usmeni 50 2,8 UDIO U OCJENI Max 20% Max 10% Max 70% Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti biraju jedan od ponuĊenih seminara iz kolegija Hrvatska u ranom novom vijeku i Europska i svjetska povijest u ranom novom vijeku. Iz odabranog kolegija student je duţan napisati esej u predviĊenom roku i javno ga prezentirati. Kašnjenje u predaji zadataka i nepripremljenost za nastavu utjecat će na konaĉnu ocjenu studenta. - Pismeni radovi trebaju se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s asistenticom oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Rad neće biti pozitivno ocijenjen ako se uoĉe pravopisne i gramatiĉke pogreške te propusti u tehniĉkom oblikovanju koji nisu ispravljeni ni nakon primjedbi voditelja nastave i sugestija za njegovo poboljšanje. - Uvjeti za izlazak na ispit: prisustvovanje na najmanje 50% predavanja i seminara, napisan i obranjen esej, poloţen ispit iz kolegija Hrvatska povijest srednjega vijeka. U konaĉnu ocjenu ulaze angaţiranost tijekom nastave, ocjena rada i rezultati završnog ispita. Sudjelovanje i aktivnost u nastavi ocjenjuje se ovako: 0% = Ne dolazi na predavanja 6% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu. 12% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu. 18% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu. 24% = Redovito je pripremljen/na i dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu. 30% = Student/ica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Sudjelovanje u nastavi (za studente koji prate predavanja i seminar) 0% = Ne dolazi na predavanja 4% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu. 8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu. 12% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu. 16% = Redovito je pripremljen/na i dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu. 20% = Student/ica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Esej se ocjenjuje ovako: 0% = Rad nije napisan. 1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke. 4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke. 5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan. Izlaganje eseja ocjenjuje se ovako: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 1% = Rad je proĉitan. 2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen. 3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke. 5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar - 3 - (C/D) - 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene Obvezna literatura: Dopunska literatura: Dodatne informacije o kolegiju IVE MAŢURAN, Hrvati i Osmansko Carstvo, Zagreb, 1998.; SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Od kraja XV. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata, II., Zagreb, 2005.; NEVEN BUDAK, Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku, Zagreb, 2007.; JOSIP VRANDEĈIĆ - MIROSLAV BERTOŠA, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku. Zagreb, 2007. SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 205214, 215-290, 401-476, 622-657, 684-762, 998-1117, 1211-1251; FERDO ŠIŠIĆ, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Zagreb, 1962.; VJEKOSLAV KLAIĆ, Povijest Hrvata. Od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća, V., Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1975.; JOSIP ADAMĈEK, Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV. do kraja XVII. stoljeća, Zagreb, 1980.; MIRJANA GROSS (ur.), Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća, Zagreb, 1981., str. 15-173; NENAD MOAĈANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 2000.; SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, II., Zagreb, 2000-2003., str. 421-504, 741-831; III., str. 1-449; GRGA NOVAK, Prošlost Dalmacije, I.-II., Zagreb, 11944., 22001., Split, 2004.; ŢELJKO HOLJEVAC NENAD MOAĈANIN, Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku, Zagreb, 2007. Kontaktiranje s profesorom: Kontaktiranje s profesorom i asistenticom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija. Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje omogućeno je elektroniĉkom poštom. Samostalni zadatci: Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi seminarskih radova, završnoga i diplomskog rada. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA cjeline Naslov: Uvod u hrvatsku povijest ranoga novog vijeka I. Kratak opis: Razdoblje ranoga novog vijeka i njegova historiografija. Pristup i naĉina rada. Literatura: (Izbor naveden u obaveznoj i dopunskoj literaturi). Naslov: Rastrgana Hrvatska II. Kratak opis: Zaštita hrvatske drţave, politiĉki sukobi, i pregovori o savezima nakon uništenja drţavnog ustrojstva u mohaĉkom porazu 1526. godine. Literatura: NADA KLAIĆ, "Ostaci ostataka Hrvatske i Slavonije u XVI. stoljeću - od mohaĉke bitke do seljaĉke bune 1573. ", u: Arhivski vjesnik, br. 16, Zagreb, 1973., str. 253-325. Naslov: Znanost, umjetnost i hrvatsko društvo poĉetkom ranoga novog vijeka III. Kratak opis: Ţivot na ugroţenom podruĉju, humanistiĉka knjiga, renesansna umjetnost, religiozni pokreti i obrana ugroţene opstojnosti. Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, II., Zagreb, 2000., str. 421-504, 741-831. Naslov: Umijeće preţivljavanja IV. Kratak opis: Turska osvajanja ostataka hrvatskoga podruĉja i ţivot stanovništva pod turskom vlašću. Literatura: MILAN KRUHEK, Krajiške utvrde i obrana Hrvatskog Kraljevstva tijekom 16. stoljeća, Zagreb, 1995.; NENAD MOAĈANIN, Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine, Slavonski Brod, 2001. Naslov: Pod zaštitom Mletaĉke Republike V. Kratak opis: Stanovništvo u Istri, Dalmaciji u podruĉju Boke kotorske pod mletaĉkom vlašću i njihovo gospodarsko, kulturno, vjersko i sigurnosno stanje. Literatura: JOSIP VRANDEĈIĆ - MIROSLAV BERTOŠA, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku, Zagreb, 2007. Naslov: Vojna krajina VI. Kratak opis: Izgradnja i naĉin djelovanja sigurnosnog vojnog sustava i zaštite u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na "Vojnu granicu" ili "Krajinu". Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Vojna krajina. Povijesni pregled historiografija - rasprave, Zagreb, 1984.; ALEXANDER BUCZYNSKI, Gradovi Vojne krajine, I.-II. Zagreb, 1997. Naslov: Od Ciparskoga do Kandijskog rata (1570.-1669.) VII. Kratak opis: Sudjelovanje Hrvata u borbama protiv Turaka od Ciparskog do kraja Kandijskoga rata. Literatura: GRGA NOVAK, Prošlost Dalmacije, Zagreb 2001.; IVE MAŢURAN, Hrvati i Osmansko Carstvo, Zagreb, 1998., str. 152-242. Naslov: Ţivot na granici VIII. Kratak opis: Pograniĉni sukobi kršćana i muslimana (uskoci i hajduci) i razvoj i utjecaj na meĊunarodnu politiku. Literatura: CATHERINE WENDY BRACEWELL, Senjski uskoci. Piratstvo, razbojništvo IX. X. XI. XII. XIII. XIV. XV. i sveti rat na Jadranu u 16. stoljeću, Barbat, Zagreb, 1997. Naslov: U višenacionalnoj zajednici habsburških europskih zemalja Kratak opis: Habsburška politika prema Hrvatskoj i zahvati u upravno i vojno ureĊenje. Literatura: IVAN BEUC, Povijest institucija drţavne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zagreb, 1985.; SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, III., Zagreb, 2003., str. 1-92. Naslov: Ĉeţnja za politiĉkom autonomijom Kratak opis: Oporba austrijskoj centralizaciji i politici te pokušaj promjene vladarske dinastije u Hrvatskom Kraljevstvu i osuda predvodnika oporbe zbog pokušaja prevrata. Literatura: ANĐELKO MIJATOVIĆ, Zrinsko-frankopanska urota, Zagreb, 1999. Naslov: Ratovi za osloboĊenje od turske vlasti Kratak opis: OslobaĊanje hrvatskih krajeva od turske vlasti u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji u drugoj polovici 17. stoljeća. Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, III., Zagreb, 2003., str. 95-113. Naslov: Modernizacija i apsolutizam Kratak opis: Razvoj Hrvatske u vrijeme Marije Terezije i Josipa II. Literatura: IGOR KARAMAN, Hrvatska na pragu modernizacije (1750.-1918.), Zagreb, 2000., str. 46-89. Naslov: Dubrovaĉka Republika od XV. do XVIII. stoljeća Kratak opis: Društvene, kulturne i politiĉke prilike u Dubrovaĉkoj Republici i njezin meĊunarodni poloţaj. Literatura: VINKO FORETIĆ, Povijest Dubrovnika do 1808. godine, Ljubljana, 1980.; BERNARD STULLI, Studije iz povijesti Dubrovnika, Zagreb, 2001. Naslov: Hrvatsko školstvo u ranom novom vijeku Kratak opis: Uloga školstva, knjige i umjetnosti u oblikovanju hrvatskoga ranovjekovnog društva. Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, III., Zagreb, 2003., str. 165-449. Naslov: Zakljuĉni osvrt na hrvatsku povijest u razdoblju ranoga novog vijeka Kratak opis: ---------Literatura: ---------- Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Status kolegija: Pristup kolegiju: Gradovi u Vojnoj krajini Studij povijesti Preddiplomski sveuĉilišni studij 3 Semestar 3. izborni (B1) Preduvjeti studenti Povijesti nema ih Kod kolegija Godina Studija Broj sati po semestru (p+v+s) Usporedni uvjeti: Vrijeme odrţavanja nastave: FFPVB314 II. 30+0+0 nema ih prema rasporedu Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Dijana Pinjuh, doc. Kontakt sati/konzultacije: ponedjeljkom u 11 i srijedom u 13 sati. E-mail adresa i broj telefona: [email protected]; 036/355-532 Upoznati studente s nastankom i organizacijskim oblikom vojnih Ciljevi kolegija: komuniteta, društvenom strukturom te utjecajem vojniĉke organizacije na gospodarski razvoj gradova i ţivot stanovništva Vojne krajine od druge polovice 18. st. Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati ţivot u jednoj od Ishodi učenja najvećih europskih vojarni toga vremena, spoznat će utjecaj stranaca (opće i specifične i posljedice njihova miješanja u politiĉki i gospodarski ţivot gradova kompetencije): Vojne krajine. Studenti će biti osposobljeni za samostalno kritiĉko promišljanje i moći će donositi osnovne zakljuĉke o vaţnosti pojedinih zbivanja. Poĉetci Vojne krajine. Osnutak i znaĉaj u obrani Hrvatskoga Sadržaj Kraljevstva i Europe. Pretvorba Bjelovara, Senja i Petrinje u vojne silabusa/izvedbenog komunitete. Reorganizacija Krajine. Zapovjedna struktura. plana (ukratko): Organizacija policije i sudstva. Pravni poredak i zakonodavstvo. Vojno stanovništvo komuniteta. Obrt i trgovina komuniteta. Sajmovi. Organizacija i sastav vjerskih zajednica. Razlike Zapadne i Istoĉne Crkve. Vojno-komunitetsko društvo. Demografske promjene. Društvena struktura. Financijska organizacija Habsburške Monarhije. Znaĉaj vojnokrajiškog teritorija. Razvojaĉenje. Pregovori o ujedinjenju. Cijena ujedinjenja. vjeţbe seminari samostalni Način izvođenja predavanja zadatci nastave (označiti masnim mentorski rad terenska ostalo konzultacije tiskom) nastava Napomene: - Nastava se izvodi u obliku predavanja. - Redovito pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. Studentske obveze - Sudjelovati u raspravi o izloţenim temama. - Poloţiti završni ispit. praktiĉni rad Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski rad ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim pismeni ispit kontinuirana esej usmeni ispit tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova 30% OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI PohaĊanje nastave 30 1 Max 20% Aktivnost u nastavi 15 0,5 Max 10% Završni ispit 45 1,5 Max 70% Dodatna pojašnjenja: PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 60% predavanjima. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više, a to ne moţe opravdati, ne moţe dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature. PohaĊanje nastave ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% ocjene - manje od 60% nazoĉnosti na nastavi 4% - od 61% do 70% nazoĉnosti na nastavi 8% - od 71% do 80% nazoĉnosti na nastavi 12% - od 81% do 90% nazoĉnosti na nastavi 16% - od 91% do 95% nazoĉnosti na nastavi 20% - od 96% do 100% nazoĉnosti na nastavi Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% - Ne dolazi na nastavu. 2% - Dolazi na nastavu, ali ne sudjeluje u nastavnom procesu. 4% - Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces. 6% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 8% - Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 10% - Pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira sadrţaje vaţne za kolegij. Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin: manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 14% ocjene od 61% do 70% = do 28% ocjene od 71% do 80% = do 42% ocjene od 81% do 90% = do 56% ocjene od 91% do 100% = do 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, I.-II., Hrvatski institut Obvezna literatura: za povijest, Zagreb, 1997. - HOLJEVAC, Ţ., MOAĈANIN, N., Hrvatsko-slavonska Vojna Dopunska literatura: krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku, Leykam international, Zagreb, 2007. - VALENTIĆ, M., ĈORALIĆ, L., Povijest Hrvata. Od kraja 15. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata, II., Školska knjiga, Zagreb, 2005. - VALENTIĆ, M., Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom 1849.-1881., Sveuĉilište u Zagrebu, Institut za historiju radniĉkog pokreta Hrvatske, Školska knjiga, Zagreb, 1981. Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju: Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata kolegiju prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom: - Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta). - Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvodno izlaganje I. Kratki opis: Upoznavanje studenata s naĉinom rada i studentskim obvezama. Literatura: (Navedeno u obveznoj i dopunskoj literaturi) Naslov: Vojna krajina kao europska ratna provincija II. Kratki opis: Turski prodori i ugroţenost hrvatskog teritorija. Beĉko savjetovanje i stvaranje vojne granice. UreĊenje Krajine. Literatura: - VALENTIĆ, M., ĈORALIĆ, L., Povijest Hrvata. Od kraja 15. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata, II., Školska knjiga, Zagreb, 2005., str. 3.-43. Naslov: Krajiški sustav i vojni komuniteti III. Kratki opis: Pretvorba Bjelovara, Senja i Petrinje u vojne komunitete. Vojnokrajiška reorganizacija 1787. godine. Politiĉka zbivanja. Literatura: - BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, I., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1997., str. 48.-113. Naslov: Zapovjedna struktura u Krajini IV. Kratki opis: Vojna birokracija. Magistrat vojnih komuniteta. Literatura: - BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, I., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1997., str. 115.-159. Naslov: Senj V. Kratki opis: Teţnja Senja za povratak starih povlastica. Literatura: - BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, I., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1997., str. 160.-192. Naslov: Organizacija policije i sudstva VI. Kratki opis: Sigurnost i mir. Pravni poredak i zakonodavstvo. Zloĉini i kazne. Literatura: - BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, I., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1997., str. 193.-268. Naslov: Vojno stanovništvo komuniteta VII. Kratki opis: Sastav i sluţba ĉasniĉkog zbora i krajišnika. Novĉana i naturalna VIII. IX. X. XI. XII. XIII. XIV. XV. primanja vojnog staleţa. Sudbina bojnika Paula Vakanovicha. Literatura: - BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, I., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1997., str. 269.-327. Naslov: Obrt komuniteta Kratki opis: Struktura i organizacija komunitetskog obrtništva. Literatura: - BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, II., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1997., str. 7.-62. Naslov: Trgovina Kratki opis: Sajmovi i trgovina. Zlatno doba senjske trgovine. Literatura: - BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, II., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1997., str. 63.-100. Naslov: Vjerske zajednice I Kratki opis: Rimokatoliĉko svećenstvo. Pravoslavna crkva. Literatur: - BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, II., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1997., str. 101.-119. Naslov: Vjerske zajednice II Kratki opis: Razlike izmeĊu Zapadne i Istoĉne Crkve. Ostale vjeroispovijesti. Financiranje. Literatura: - BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, II., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1997., str. 120.-148. Naslov: Vojno-komunitetsko društvo Kratki opis: Demografske promjene. Društvena struktura i imovinski odnosi. Ostavinski postupak. Literatura: - BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, II., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1997., str. 149.-214. Naslov: Financijska organizacija Habsburške Monarhije Kratki opis: Vojska na kredit. Vojno-krajiški financijski sustav. Literatura: - BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, II., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1997., str. 215.-294. Naslov: Razvojaĉenje i ujedinjenje Vojne krajine Kratki opis: Gospodarski znaĉaj vojnokrajiškog teritorija. Reforme uprave i sudstva u procesu razvojaĉenja. Poĉetak pregovora o ujedinjenju. Pad bana Maţuranića. Cijena ujedinjenja. Literatura: - VALENTIĆ, M., Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom 1849.-1881., Sveuĉilište u Zagrebu, Institut za historiju radniĉkog pokreta Hrvatske, Školska knjiga, Zagreb, 1981., str. 253.-285., 323.-341. Naslov: Zakljuĉno razmatranje prijeĊene graĊe Kratki opis:-----------------------Literatura:-------------------------- Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Status kolegija: Pristup kolegiju: Dinastija Habsburg Kod kolegija FFPVB315 Studij povijesti Preddiplomski sveuĉilišni studij 3 Semestar 3. Godina studija Broj sati po semestru (p+v+s) Usporedni uvjeti: Vrijeme odrţavanja nastave: II. izborni (B1) Preduvjeti: studenti Povijesti nema ih 30+0+0 nema ih prema rasporedu Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Dijana Pinjuh, doc. Kontakt sati/konzultacije: ponedjeljkom u 11 i srijedom u 13 sati. E-mail adresa i broj telefona: [email protected]; 036/355-532 Upoznati najznaĉajnije predstavnike jedne od najmoćnijih europskih Ciljevi kolegija: vladarskih dinastija, njihovu ulogu i znaĉaj u meĊunarodnoj politici te nastojanja u odrţavanju jedinstva svojih zemalja. Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije znaĉajke Ishodi učenja dinastije Habsburg, ulogu i utjecaj Habsburgovaca u europskim (opće i specifične zbivanjima te će moći donositi osnovne zakljuĉke o vaţnosti kompetencije): pojedinih zbivanja. Studenti će biti osposobljeni za samostalno kritiĉko promišljanje, moći će donositi osnovne zakljuĉke o vaţnosti pojedinih zbivanja i razumjeti dogaĊaje u pravom kontekstu. Podrijetlo Habsburgovaca. Rudolf Habsburški i Otokar. Uspostava Sadržaj habsburške dinastiĉke vlasti u Austriji. Razvoj i izgradnja silabusa/izvedbenog „austrijskog posjeda“. Osvajanje Tirola. Krunjenje Habsburgovaca plana (ukratko): za njemaĉko-rimskog cara. Podloga za uspon Habsburgovaca. Povremena upraţnjenost carske ĉasti. Teritorijalne promjene carstva. Razdoblje austrijskih nemira pod Fridrikom III. Austrija u sukobu sa Zapadom i Istokom. Politika Maksimilijana I. Maksimilijanove reforme. Sporazumi u Wormsu i Bruxellesu. Carska reforma. Car i carska vlast. Carski sabor – nadleţnost i funkcioniranje. Izbor Karla V. za cara. Pokušaji izmirenja zavaĊenih strana. Upravna reforma Ferdinanda I. Ugarsko pitanje i prvi turski ratovi. Prodor protestantizma u austrijske zemlje. Podjela austrijskih nasljednih zemalja. Vjerski sukob u Tirolu i Unutrašnjoj Austriji. Katoliĉka reforma i protureformacija. Razdor meĊu braćom Habsburg. Car Matija i dogaĊaji uoĉi Tridesetogodišnjeg rata. Habsburgovci na španjolskom prijestolju. Rat za španjolsku baštinu. Pragmatiĉka sankcija i Karlo VI. Dinastija Habsburg-Lothringen. Marija Terezija na austrijskom prijestolju. Ratovi za nasljedstvo. Josip II. i Leopold II. Kraj Svetog Rimskog Carstva. Borba Tirola za slobodu. Franjo Josip I. MeĊunarodna politika. Austrijsko-maĊarska nagodba. Politiĉka kriza i borbe meĊu nacionalistima. Prvi svjetski rat i kraj Monarhije. vjeţbe seminari samostalni Način izvođenja predavanja zadatci nastave (označiti masnim tiskom) terenska ostalo nastava Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja. - Redovito pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. Studentske obveze - Sudjelovati u raspravi o izloţenim temama. - Poloţiti završni ispit. seminarski rad praktiĉni Praćenje i pohađanje aktivnosti u rad ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim pismeni ispit kontinuirana esej usmeni ispit tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova konzultacije mentorski rad OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI PohaĊanje nastave 30 1 Max 20% Aktivnost u nastavi 15 0,5 Max 10% Završni ispit 45 1,5 Max 70% Dodatna pojašnjenja: PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 60% predavanjima. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više, a to ne moţe opravdati, ne moţe dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature. PohaĊanje nastave ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% ocjene - manje od 60% nazoĉnosti na nastavi 4% - od 61% do 70% nazoĉnosti na nastavi 8% - od 71% doo 80% nazoĉnosti na nastavi 12% - od 81% do 90% nazoĉnosti na nastavi 16% - od 91% do 95% nazoĉnosti na nastavi 20% - od 96% do 100% nazoĉnosti na nastavi Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% - Ne dolazi na nastavu. 2% - Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 4% - Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces. 6% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 8% - Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 30% 10% - Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira sadrţaje vaţne za kolegij. Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin: manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 14% ocjene od 61% do 70% = do 28% ocjene od 71% do 80% = do 42% ocjene od 81% do 90% = do 56% ocjene od 91% do 100% = do 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Doba apsolutizma (17. stoljeće), Obvezna literatura: X., Europapress holding, Zagreb, 2008., (odabrani dijelovi) - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Doba prosvjetiteljstva (18. stoljeće), XI., Europapress holding, Zagreb, 2008., (odabrani dijelovi) - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Humanizam i renesansa, doba otkrića, VIII., Europapress holding, Zagreb, 2008., (odabrani dijelovi) - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Kolonijalizam i graĎanske revolucije, XII., Europapress holding, Zagreb, 2008., (odabrani dijelovi) - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Počeci novoga doba (16. stoljeće), IX., Europapress holding, Zagreb, 2008., (odabrani dijelovi) - CRAVETTO, E., (ur.), Povijest. Napoleon, restauracija i revolucionarna kretanja (1800.-1848.), XIII., Europapress holding, Zagreb, 2008. (odabrani dijelovi). - ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997. - NÖEL, J. F., Sveto Rimsko Carstvo, Barbat, Zagreb, 1998. Dopunska literatura: - TAYLOR, A. J. P., Habsburška Monarhija, Znanje, Zagreb, 1990. Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju: Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata kolegiju prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju. Te informacije dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s voditeljem kolegija: Kontaktiranje s voditeljem kolegija izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija. Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje omogućeno je elektroniĉkom poštom. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvodno izlaganje I. Kratki opis: Upoznavanje studenata s naĉinom rada i studentskim obvezama. Literatura: Navedeno u obveznoj i dopunskoj literaturi. Naslov: Poĉetci Habsburgovaca II. Kratki opis: Borba za babenberšku baštinu. Rudolf Habsburški i Otokar. Uspostava habsburške dinastiĉke vlasti u Austriji. Razvoj i izgradnja „austrijskog posjeda“. Osvajanje Tirola. Literatura: - ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str. 82.-94. Naslov: Habsburgovci i Sveto Rimsko Carstvo III. Kratki opis: Veliki interregnum i njegove politiĉke posljedice. Povremena upraţnjenost carske ĉasti. Teritorijalne promjene carstva. Literatura: - NÖEL, J. F., Sveto Rimsko Carstvo, Barbat, Zagreb, 1998., str. 37.- 44. Naslov: Podjele izmeĊu Habsburgovaca IV. Kratki opis: Podjela Albrechta III. i Leopolda III. Sukobi meĊu braćom. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. Razdoblje Albrechta V. Literatura: - ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str. 95.-102. Naslov: Kriza i uspon Austrije Kratki opis: Razdoblje austrijskih nemira pod Fridrikom III. Austrija u sukobu sa Zapadom i Istokom. Politika Maksimilijana I. Maksimilijanove reforme. Maksimilijanova osobnost. Sporazumi u Wormsu i Bruxellesu. Literatura: - ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str. 103.-119. Naslov: Carske institucije u novom vijeku Kratki opis: Carska reforma. Car i carska vlast. Carski sabor – nadleţnost i funkcioniranje. Okruţja i administrativne postaje. Sudbeni djelokrug. Financijski i vojni izvori. Literatura: - NÖEL, J. F., Sveto Rimsko Carstvo, Barbat, Zagreb, 1998., str. 61.-75. Naslov: Vjerski raskol i borba protiv protestantizma Kratki opis: Izbor Karla V. za cara. Pokušaji izmirenja zavaĊenih strana. Upravna reforma Ferdinanda I. Ugarsko pitanje i prvi turski ratovi. Prodor protestantizma u austrijske zemlje. Podjela austrijskih nasljednih zemalja. Literatura: - ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str. 136.-146. Naslov: Habsburgovci i Tridesetogodišnji rat Kratki opis: Vjerski sukob u Tirolu i Unutrašnjoj Austriji. Katoliĉka reforma i protureformacija. Razdor meĊu braćom Habsburg. Car Matija i dogaĊaji uoĉi Tridesetogodišnjeg rata. Tridesetogodišnji rat. Westafalski mir i Austrija. Literatura: - ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str. 140.-157. Naslov: Španjolski Habsburgovci Kratki opis: Habsburgovci na španjolskom prijestolju. Rat za španjolsku baštinu. Literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Počeci novoga doba (16. stoljeće), IX., Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 238.-290. - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Doba apsolutizma (17. stoljeće), X., Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 66.-105. - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Doba prosvjetiteljstva (18. stoljeće), XI., Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 176.-182. Naslov: Zadnji Habsburgovci Kratki opis: Pragmatiĉka sankcija i Karlo VI. Literatura: - E ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str. 180.-185. Naslov: Dinastija Habsburg-Lothringen Kratki opis: Marija Terezija na austrijskom prijestolju. Ratovi za nasljedstvo. XII. XIII. XIV. XV. Josip II. Poloţaj Austrije za Leopolda II. Literatura: - ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str. 200.-213. Naslov: Borba protiv revolucionarne Francuske Kratki opis: Kraj Svetog Rimskog Carstva. Borba Tirola za slobodu. Beĉki kongres. Literatura: - ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str. 220.-232. Naslov: Franjo Josip I. do Prvoga svjetskog rata Kratki opis: MeĊunarodna politika. Austrijsko-maĊarska nagodba. Politiĉka kriza i borbe meĊu nacionalistima. Literatura: - ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str. 250.-269. Naslov: Prvi svjetski rat i kraj Monarhije Kratki opis: Izbijanje rata. Ratne godine. Propast i kraj Monarhije. Karlo I. Austrijski. Literatura: - ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str. 282-289. Naslov: Osvrt na prethodna predavanja Kratki opis: -------Literatura: --------- Naziv kolegija Kod FFP-509 kolegija Studijski program Godina II. Ciklus Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) studija ECTS vrijednost 4 Semestar ljetni Broj sati po P (2) + S (1) = 45 boda semestru (3 tjedno) (p+v+s) Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 4. Usporedni uvjeti nema ih semestar Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme odrţavanja prema rasporedu nastave Nositelj kolegija/nastavnik prof. dr. Boţo Goluţa Kontakt sati/konzultacije srijedom i ĉetvrtkom u 10 sati E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420 Asistent Ana Noković, v. asist. Kontakt sati/konzultacije prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532 Upoznati studente s poviješću BiH za vrijeme osmanlijske okupacije, te o odnosu Ciljevi kolegija ovoga prostora i ostalih regija u okruţenju kako bi bili u stanju prepoznati, opisati i kritiĉki protumaĉiti najvaţnija povijesna pitanja navedenog razdoblja. - Nakon poloţenog ispita student će poznavati povijest BiH za vrijeme Ishodi učenja osmanlijske okupacije, te odnos ovoga prostora i ostalih regija u okruţenju s (opće i specifične naglaskom na razumijevanju temeljnih pojmova i procesa. kompetencije) - Studenti će biti osposobljeni za pravilno definiranje i upotrebu temeljnih pojmova vezanih za povijest BiH u ovom razdoblju. - Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje o vaţnim dogaĊajima i procesima iz povijesti BiH kao i sposobnost opisa i usporedbe najvaţnijih pitanja u navedenom razdoblju. - Osposobljavanje studenata za samostalno sluţenje literaturom s ciljem dopunjavanja steĉenih znanja. Uspostava turske vlasti. Organizacija feudalnih posjeda. Seljaštvo i seoska Sadržaj syllabusa/izvedbenog privreda. Gradovi i gradska privreda. Osnivanje novih sandţakata i stvaranje Bosanskog ejaleta. Razvitak feudalne klase. Dubrovaĉka Republika i okupirana plana (ukratko) Bosna i Humska zemlja. Mletaĉka Republika i turski posjedi i ovom okruţenju. "Ostatci ostataka" Hrvatske - prodiranje Turaka iz Bosne u Hrvatsku. Kandijski rat. Pojave anarhije u 18. st. Katoliĉka Crkva u Bosni i Hercegovini. Islamizacija i pravoslavizacija ovih prostora. Islamska kultura na ovom prostoru. Odnos Austrije prema Osmanlijama. Beĉki rat. Slabljenje Osmanskoga carstva i pobune u Bosni i u Hercegovini. Svršetak osmanlijske okupacije ovih prostora Berlinski kongres. Vjeţbe Način izvođenja Predavanja Seminari Samostalni zadatci nastave (označiti masnim Mentorski rad Terenska nastava Ostalo Konzultacije tiskom) EUROPSKE REGIJE I POVIJEST BIH U RANOM NOVOM VIJEKU Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Student je tijekom semestra obvezan napisati i usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za raspravu svim studentima. - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama. - Priprema i izlaganje eseja. - Polaganje završnog ispita. Seminarski rad Praktiĉni rad Praćenje i Pohađanje Aktivnosti u ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim Pismeni ispit Kontinuirana Usmeni ispit Esej tiskom) provjera znanja Studentske obveze Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova. OBVEZE STUDENTA Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi Esej (priprema i izlaganje) Završni ispit SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI 50 0,8 Max 20% 20 0,4 Max 10% 50 2,8 Max 70% Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova. - Uvjet za pristup završnom ispitu za redovite studente takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra. - Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej. UraĊen i obranjen esej uvjet je za pristupanje završnom ispitu. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature. - U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. - Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Europske regije i povijest BiH u srednjem vijeku. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu. 12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 20% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Esej se ocjenjuje na sljedeći način: 0% = Rad nije napisan u zadanom roku. 1% = Rad je na vrijeme predan ali nije uraĊen prema zadanim naputcima. 2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 3% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu. 4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške. 5% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno. Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 1% = Rad je proĉitan. 2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen. 3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 4% = Izlaganje je dobro pripremljeno. 5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći način: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene - dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 9-42, 114-142, 477-529, 555-564, 582-599, 602-611, 763-785, 811-817, 818-820, 825853; DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Rim, 1967., str. 174-221, 233-249, 251-266, 269-270, 297-344; BOŢO GOLUŢA, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 99-108, 125-129; NENAD MOAĈANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 17-58, 92-143. Dopunska literatura: SREĆKO M. DŢAJA, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1992.; HAZIM ŠABANOVIĆ, Bosanski pašaluk, Sarajevo, 1982.; SALIH SIDKI MUVEKKIT HADŢIHUSEINOVIĆ, Povijest Bosne, I.-II., Sarajevo, 1999. (naslov izvornika: Tarih-i Bosna) i po naputku profesora. Dodatne informacije Informiranje o kolegiju: Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju o kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj stranici Fakulteta. Obvezna literatura: Kontaktiranje s nastavnikom: - Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta). - Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA nastavne cjeline Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i I. II. III. IV. V. VI. VII. koncepcija predavanja. Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd. Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 9-42, 114-142, 477-529, 555-564, 582-599, 602-611, 763-785, 811-817, 818-820, 825-853; DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Rim, 1967., str. 174-221, 233-249, 251266, 269-270, 297-344; BOŢO GOLUŢA, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 99-108, 125-129; NENAD MOAĈANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 1758, 92-143. Dopunska: SREĆKO M. DŢAJA, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1992.; HAZIM ŠABANOVIĆ, Bosanski pašaluk, Sarajevo, 1982.; SALIH SIDKI MUVEKKIT HADŢIHUSEINOVIĆ, Povijest Bosne, I.-II., Sarajevo, 1999. (naslov izvornika: Tarih-i Bosna). Naslov: Pregled gradiva: Osmanska okupacija hrvatskih prostora. Osmanska drţavna uprava. Vjerski ţivot pod Osmanlijama. BiH od 1700. do 1878. god. Kratak opis: Osmanska okupacija hrvatskih prostora. Osmanska drţavna uprava. Vjerski ţivot pod Osmanlijama. UvoĊenje gregorijanskog kalendara. Povlastice franjevcima. Pravoslavci i katolici. BiH od 1700. do 1878. god. Politiĉke prilike. Apostolski vikarijat u Bosni. Literatura: BOŢO GOLUŢA, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 99108, 125-129. Naslov: Osmansko Carstvo i njegovo ureĊenje. Kratak opis: Razvoj Osmanske drţave i osmanskog feudalnog ureĊenja. Drţavno i vojniĉko ureĊenje. Posljedice uvoĊenja feudalnog ureĊenja. Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 9-42; NENAD MOAĈANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 17-55. Naslov: Uspostava osmanske vlasti. Organizacija feudalnih posjeda u 16. st. Seljaštvo i seoska privreda u 15. i 16. st. Gradovi i gradska privreda u 15. i 16. st. Osnivanje novih sandţakata i stvaranje Bosanskoga ejaleta. Kratak opis: Uspostava osmanske vlasti. Organizacija feudalnih posjeda u 16. st. Seljaštvo i seoska privreda u 15. i 16. st. Gradovi i gradska privreda u 15. i 16. st. Osnivanje kapetanija u Bosni. Razvitak feudalne klase u Bosni u 16. st. Osnivanje novih sandţakata i stvaranje Bosanskoga ejaleta. Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 114142. Naslov: Slabljenje Osmanskoga Carstva. Kandijski rat. Kratak opis: Poĉeci krize. Uzroci slabljenja Osmanskoga Carstva. Pogoršanje poloţaja seljaštva i seljaĉki ustanci potkraj 16. i u 17. st. Kandijski rat. Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 477529, 555-564. Naslov: Bosanski pašaluk. Islamska kultura do 18. st. Kratak opis: Pojave anarhije u prvoj polovici 17. st. Ĉiftluci u 17. st. Gradska privreda u 17. st. Seljaštvo Bosanskoga ejaleta u 17. st. Posljedice Kandijskoga rata. Katoliĉka Crkva u Bosanskom ejaletu. Islamska kultura do 18. st. Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 582599, 602-611. Naslov: Oblici narodnog ţivota. Narodna kultura. Kratak opis: UreĊenje plemena. Kućna zadruga. Selo i njegovo ureĊenje. Narodna kultura. VIII. IX. X. XI. XII. XIII. XIV. XV. Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 763785. Naslov: Ratovi i ustanci. Karlovaĉki mir. Poţarevaĉki mir. Seobe i etniĉke promjene. Kratak opis: Ratovanje 1683.-1699. god. Seoba Srba. Karlovaĉki mir. Poţarevaĉki mir. Beogradski mir. Seobe i etniĉke promjene. Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 811817, 818-820, 825-853. Naslov: Raspadanje osmanskoga feudalnog ureĊenja. Istoĉno pitanje. Bosanski pašaluk u 18. st. Kratak opis: Pojave anarhije u Osmanskom Carstvu. Porezni i feudalni pritisak. Prevladavanje Rusije u borbi protiv Osmanlija. Bosanski pašaluk u 18. st. Poslije Karlovaĉkog mira. Autonomne povlastice gradova. Dubiĉki rat (1788.-1791.). Privredne i prometne prilike. Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 13181338. Naslov: Islamizacija Bosne. Kratak opis: Poĉetci islamizacije. Islamizacija Bosne 1463. god. Ahd-nama Mehmeda II. Literatura: DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Toronto Zurich - Roma - Chicago, 21982., str. 174-192; NENAD MOAĈANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 102-114. Naslov: Progoni katolika u BiH. Kratak opis: Prvi veliki progon katolika u BiH 1516.-1524. god. Razne vijesti o progonima katolika u Bosni 1516.-1526. god. Progoni katolika i njihov prijelaz na islam od 1526. do poĉetka 17. st. Veliki progon katolika 1606.-1640. god. i prijelaz središnje Bosne na islam. Progoni katolika u Bosni 1648.-1669. godine. Literatura: DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Toronto Zurich - Roma - Chicago, 21982., str. 192-203, 233-249, 251-253. Naslov: Islamizacija Hercegovine. Kratak opis: Prijelaz katolika na islam u Hercegovini. Literatura: DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Toronto Zurich - Roma - Chicago, 21982., str. 203-221. Naslov: "Turska Hrvatska". Kratak opis: Prijelaz katolika na islam u "Turskoj Hrvatskoj". Turska krajina: posade u tvrĊavama. Migracije. Poloţaj Crkava. Društvo. Gospodarstvo. Gradovi, trgovina i obrti. Literatura: NENAD MOAĈANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 55-58, 91-102, 114143. Naslov: Migracije i promjena etniĉke slike ovih prostora. Kratak opis: Opća svjedoĉanstva o prijelazu b-h katolika na islam. "Poturi" u Bosni i Hercegovini. Udio katolika iz okolnih pokrajina u islamizaciji BiH. Hrvatski prebjezi. Preseljenje muslimana iz Slavonije. Povlaĉenje muslimana iz Srijema. Preseljenje muslimana iz juţne Ugarske. Preseljenje muslimana iz Like. Preseljenje muslimana iz Dalmacije. Udio stranih naroda u islamizaciji BiH. Literatura: DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Toronto Zurich - Roma - Chicago, 21982., str. 253-266, 269-270, 297-344. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu. Kratak opis: ------------Literatura: ------------- Naziv kolegija EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST U 19. STOLJEĆU Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) Semestar ljetni 3/ili/4 Status kolegija obvezni Pristup kolegiju Preduvjeti Upisan 4. semestar Studenti preddiplomskog studija Kod kolegija FFP-510 Godina II. studija Broj sati po P (2) + S (1) = semestru 45 (p+v+s) (3 tjedno) Usporedni uvjeti nema ih Vrijeme odrţavanja nastave prema rasporedu Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Dijana Pinjuh, doc. Kontakt sati/konzultacije prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532 Asistent Ana Noković, v. asist. Kontakt sati/konzultacije prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532 Upoznati studente s osnovama modernih interpretacija najvaţnijih procesa Ciljevi kolegija europske i svjetske povijesti 19. stoljeća, kako bi ih bili u stanju razumjeti i kritiĉki vrednovati. - Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati i razumjeti glavne europske i Ishodi učenja svjetske povijesne procese 19. st. te biti u stanju kritiĉki vrednovati razliĉite (opće i specifične historiografske interpretativne okvire povijesti navedenog razdoblja. kompetencije) Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko) Način izvođenja nastave (označiti masnim tiskom) Uĉinak Franc. revolucije; Napoleonski ratovi, doba francuske prevlasti u Europi; Restauracija i novi europski politiĉki poredak; Razvoj temeljnih politiĉkih ideologija: nacionalizam, liberalizam i konzervativizam; Svršetak Restauracije i revolucija 1848/9. SAD - nacionalna integracija i izolacionizam; GraĊanske revolucije u Juţnoj Americi; Društvene i gospodarske promjene nakon 1848., Doba imperijalizma: nacionalno naĉelo i novi sukobi europskih drţava; Krimski rat; Prevlast Francuske, ujedinjenje Italije, ujedinjenje Njemaĉke; SAD secesionistiĉki rat i gospodarski polet; Unutarnjopolitiĉki razvoj europskih drţava, vanjskopolitiĉko suprotstavljanje i kolonijalna ekspanzija; Stvaranje blokova; Prvi svjetski rat: uzroci, tijek i završetak rata Vjeţbe Predavanja Seminar Samostalni zadaci Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Studenti imaju mogućnost birati seminar izmeĊu ovoga kolegija ili pak iz kolegija Hrvatska povijest 19. stoljeća. Tijekom semestra student/ica, koji/a odabere seminar iz ovoga kolegija, obvezan/obvezna je napisati te usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za raspravu svim studentima. Studentske obveze Praćenje i ocjenjivanje studenta (označiti masnim tiskom) - Prisustvovanje predavanjima - Sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama - Izlaganje eseja - Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije - Polaganje završnog ispita Seminarski rad Pohađanje Aktivnosti u nastave nastavi Usmeni ispit Pismeni ispit Kontinuirana provjera znanja Praktiĉni rad Esej Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju samo predavanja OBVEZE STUDENTA Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi Kolokviji Završni ispit SATI (PROCJENA) 30 UDIO U ECTS-u 0,4 UDIO U OCJENI Max 10% 40 30 1,3 1,3 Max 45% Max 45% Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju predavanja i odaberu seminar OBVEZE STUDE TA Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi Esej (priprema i i laganje) Kolokviji Završni ispit SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI 50 0,9 Max 20% 20 0,8 Max 10% 40 30 1,3 1,0 Max 45% Max 25% Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova. - Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra. - Studenti tijekom semestra rade tri kolokvija. Studenti koji su poloţili sva tri kolokvija tijekom nastave polaţu usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu potvrĊivanja steĉenog znanja i ostvarenih rezultata. - Studenti koji su poloţili dva od tri kolokvija imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela koji nisu poloţili, a nakon toga polaţu usmeni dio ispita. Ukoliko ne poloţe taj dio na popravnom roku, na sljedećim ispitnim rokovima polaţu pismeni (test znanja) a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita. - Studenti koji su poloţili tijekom semestra jedan ili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pismeni i usmeni dio ispita na predviĊenim ispitnim rokovima. -Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej na kojem mogu dobiti najviše 10% ocjene. UraĊen i obranjen esej uvjet je za pristupanje završnom ispitu. Izvanredni studenti mogu pristupati polaganju kolokvija, a ukoliko ne budu u mogućnosti polaţu pismeni dio ispita, a zatim usmeni dio ispita. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. - U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. - Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Europska i svjetska povijest ranoga novoga vijeka. - Budući da postoje razlike u pohaĊanju nastavnih sati kao i drugih obveza izmeĊu studenata koji biraju seminar i onih koji ne biraju seminar iz ovog kolegija, razliĉit je i njihov naĉin ocjenjivanja tijekom nastave. Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin: Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu. 12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu. 16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira sadrţaje vaţne za kolegij. Za studente koji slušaju samo predavanja iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin: Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu. 6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu. 8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 10% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira sadrţaje vaţne za kolegij. Esej se ocjenjuje na sljedeći način: 0% = Rad nije napisan. 1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke. 4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke. 5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan. Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 1% = Rad je proĉitan. 2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen. 3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke. 5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 3% ocjene - od 61% do 70% = do 6% ocjene - od 71% do 80% = do 9% ocjene - od 81% do 90% = do 12% ocjene - od 91% do 100% = do 15% ocjene Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 5% ocjene - od 61% do 70% = do 10% ocjene - od 71% do 80% = do 15% ocjene - od 81% do 90% = do 20% ocjene - od 91% do 100% = maksimalno 25% ocjene Za studente koji slušaju samo predavanja završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 9% ocjene - od 61% do 70% = do 18% ocjene - od 71% do 80% = do 27% ocjene - od 81% do 90% = do 36% ocjene - od 91% do 100% = maksimalno 45% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene Obvezna literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 12.-16., Zagreb, 2008., odabrani dijelovi Dopunska literatura: IVAN T. BEREND/GYORGY RANKI, Evropska periferija i industrijalizacija, 1780.1914., Zagreb, 1996.; HANS-ULRICH WEHLER, Nacionalizam: povijest, oblici, posljedice, Zagreb, 2005.; ERIC HOBSBAWM, Doba Revolucije. Evropa 1789.1848., Zagreb, 1987.; ERIC HOBSBAWM, Doba kapitala. Evropa 1848.-1875., Zagreb, 1989.; ALAN J. P. TAYLOR, Borba za prevlast u Evropi 1848.1918.,Sarajevo, 1968. Informiranje o kolegiju: Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj stranici Fakulteta. Dodatne informacije o kolegiju Kontaktiranje s nastavnikom: - Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta). - Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA nastavne cjeline Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i I. koncepcija predavanja. Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza Literatura: Obvezna: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 12.-16., Zagreb, 2008., odabrani dijelovi Dopunska: IVAN T. BEREND/GYORGY RANKI, Evropska periferija i industrijalizacija, 1780.-1914., Zagreb, 1996.; HANS-ULRICH WEHLER, Nacionalizam: povijest, oblici, posljedice, Zagreb, 2005.; ERIC HOBSBAWM, Doba Revolucije. Evropa 1789.-1848., Zagreb, 1987.; ERIC HOBSBAWM, Doba kapitala. Evropa 1848.-1875., Zagreb, 1989.; ALAN J. P. TAYLOR, Borba za prevlast u Evropi 1848.-1918.,Sarajevo, 1968. Naslov: Tijek i uĉinak Francuske revolucije II. Kratki opis: Kriza ancien regimea; jaĉanje graĊanskog društva; Napoleonovo doba Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, Zagreb, 2008., sv. 12., str. 519.-599.; sv. 13., str. 16.-130. Naslov: IzmeĊu restauracije i revolucija III. Kratki opis: Restrukturiranje Europe; Sveta Alijansa; Tajna društva i liberalni pokreti u Europi Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 13., Zagreb, 2008., str. 253.-380. Naslov: Revolucije i nacionalni pokreti u Europi IV. Kratki opis: ideja nacije i industrijalizacija društva; ratovi za neovisnost i revolucije Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 13., Zagreb, 2008., str. 380.-411.; str. 549.-671. Naslov: Kriza Osmanskoga carstva u 19. Stoljeću V. Kratki opis: Tanzimatske reforme; Krimski rat; „Istoĉno pitanje“ Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 14., Zagreb, 2008., str. 479.-546. Naslov: Socioekonomske promjene i nastanak socijalistiĉkog pokreta VI. Kratki opis: Društvene klase; industrijska revolucija; „utopija“; marksistiĉki i anarhistiĉki pogled Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 14., Zagreb, 2008., str. 309.-443. Naslov: Dvije Amerike u 19. Stoljeću VII. Kratki opis: Borbe za neovisnost latinoameriĉkih zemalja; SAD i stvaranje ameriĉkog imperija; Odcjepljenje Juga i Ameriĉki graĊanski rat Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, Zagreb, 2008., sv. 13., str. 411.-458.; sv. 14., str. 546.-671. Naslov: Ujedinjenje Italije; nastanak Drugoga njemaĉkog carstva VIII. Kratki opis: Pijemont i proces talijanskog ujedinjenja; Pruska i proces njemaĉkog ujedinjenja Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 14., Zagreb, 2008., str. 133.-260. Naslov: Britanija u viktorijansko doba IX. Kratki opis: Gospodarski, društveni i politiĉki ţivot u Britaniji Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 15., Zagreb, 2008., str. 386.-420. X. XI. XII. XIII. XIV. XV. Naslov: Francuska u drugoj polovici 19. Stoljeća Kratki opis: Napoleon III. i Drugo Carstvo; Francuska Treća republika Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, Zagreb, 2008., sv. 14., str. 260.-309., sv. 15., str. 420.-463. Naslov: Kolonijalna carstva i imperijalizam Kratki opis: „Susret“ civilizacija; europski i ameriĉki imperijalizam Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 15., Zagreb, 2008., str. 16.-29.; str. 521.-647. Naslov: Srednja i jugoistoĉna Europa u okvirima velikih carstava Kratki opis: Habsburška Monarhija: Carska Rusija; Osmansko Carstvo Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 15., Zagreb, 2008., str. 463.-521. Naslov: MeĊunarodni odnosi na prijelazu stoljeća Kratki opis: Sustav Bismarckovih saveza; nacionalizmi i imperijalizmi Europljana i Amerikanaca Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 14.-50. Naslov: Prvi svjetski rat Kratki opis: Uzroci i povod ratu; tijek rata; završetak Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 50.-149. Naslov: Zakljuĉni osvrt Kratki opis: ------------Literatura: ------------- HRVATSKA POVIJEST U 19. STOLJEĆU Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) Semestar ljetni 3/ili/4 Status kolegija obvezni Pristup kolegiju Preduvjeti Upisan 4. semestar Studenti preddiplomskog studija Kod kolegija FFP-511 Godina II. studija Broj sati po P (2) + S (1) semestru = 45 (p+v+s) (3 tjedno) Usporedni uvjeti nema ih Vrijeme odrţavanja nastave prema rasporedu Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Šarac, izv. prof. Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 12 sati, petkom u 10 sati E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408 Asistent Ana Noković, v. asist. Kontakt sati/konzultacije prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532 Upoznati studente s historiografskim interpretacijama najvaţnijih pitanja Ciljevi kolegija hrvatske povijesti 19. stoljeća - Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati povijesni kontekst u kome su se Ishodi učenja nalazile hrvatske zemlje i hrvatski narod tijekom 19. stoljeća. (opće i specifične kompetencije) Nastavni sadrţaj odnosi se na razdoblje od godine 1790. do kraja Prvoga Sadržaj svjetskog rata: Feudalno društvo u hrvatskim zemljama koncem 18. i u prvoj silabusa/izvedbenog polovici 19. stoljeća i postupni prijelaz u kapitalistiĉke proizvodne odnose; plana (ukratko) Politiĉki poloţaj hrvatskih zemalja u prvoj polovici 19. stoljeća; Sukobi velikih sila i odraz sukoba na hrvatske zemlje; Predilirsko doba; Ilirski pokret; Neoapsolutizam i poĉetci moderne Hrvatske; Proces hrvatske nacionalne i politiĉke integracije; Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri. Banovanje Ivana Maţuranića; Razvojaĉenje i sjedinjenje Vojne granice; Khuenovo doba; Hrvatsko-srpski odnosi za vrijeme dualizma; Hrvatska politika prema Bosni i Hercegovini; Hrvatsko-srpska koalicija; Seljaĉki pokret braće Radića; Hrvatska politika uoĉi i tijekom Prvoga svjetskog rata; Raspad Austro-Ugarske monarhije i ulazak hrvatskih zemalja u prvu juţnoslavensku zajednicu. Vjeţbe Način izvođenja nastave Predavanja Seminar Samostalni (označiti masnim zadaci tiskom) Mentorski rad Terenska nastava Ostalo Konzultacije Studentske obveze Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Studenti imaju mogućnost birati seminar izmeĊu ovoga kolegija ili pak iz kolegija Europska i svjetska povijest 19. stoljeća. Tijekom semestra student/ica, koji/a odabere seminar iz ovoga kolegija, obvezan/obvezna je napisati te usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za raspravu svim studentima. - Prisustvovanje predavanjima - Sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama - Izlaganje eseja - Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije - Polaganje završnog ispita Praćenje i ocjenjivanje studenta (označiti masnim tiskom) Pohađanje nastave Usmeni ispit Aktivnosti u nastavi Pismeni ispit Seminarski rad Praktiĉni rad Kontinuirana provjera znanja Esej Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova. Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju samo predavanja OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI Pohađanje nastave i 30 0,4 Max 10% aktivnost u nastavi Kolokviji 40 1,3 Max 45% Završni ispit 30 1,3 Max 45% Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju predavanja i odaberu seminar OBVEZE STUDENTA Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi Esej (priprema i izlaganje) Kolokviji Završni ispit SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI 50 0,9 Max 20% 20 0,8 Max 10% 40 30 1,3 1,0 Max 45% Max 25% Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova. - Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra. - Studenti tijekom semestra rade tri kolokvija. Studenti koji su poloţili sva tri kolokvija tijekom nastave polaţu usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu potvrĊivanja steĉenog znanja i ostvarenih rezultata. - Studenti koji su poloţili dva od tri kolokvija imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela koji nisu poloţili, a nakon toga polaţu usmeni dio ispita. Ukoliko ne poloţe taj dio na popravnom roku, na sljedećim ispitnim rokovima polaţu pismeni (test znanja) a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita. - Studenti koji su poloţili tijekom semestra jedan ili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pismeni i usmeni dio ispita na predviĊenim ispitnim rokovima. -Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej na kojem mogu dobiti najviše 10% ocjene. UraĊen i obranjen esej uvjet je za pristupanje završnom ispitu. Izvanredni studenti mogu pristupati polaganju kolokvija, a ukoliko ne budu u mogućnosti polaţu pismeni dio ispita, a zatim usmeni dio ispita. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. - U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. - Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Hrvatska povijest ranoga novoga vijeka. - Budući da postoje razlike u pohaĊanju nastavnih sati kao i drugih obveza izmeĊu studenata koji biraju seminar i onih koji ne biraju seminar iz ovog kolegija, razliĉit je i njihov naĉin ocjenjivanja tijekom nastave. Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin: Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu. 12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu. 16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira sadrţaje vaţne za kolegij. Za studente koji slušaju samo predavanja iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin: Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu. 6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu. 8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 10% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira sadrţaje vaţne za kolegij. Esej se ocjenjuje na sljedeći način: 0% = Rad nije napisan. 1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke. 4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke. 5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan. Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 1% = Rad je proĉitan. 2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen. 3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke. 5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 3% ocjene - od 61% do 70% = do 6% ocjene - od 71% do 80% = do 9% ocjene - od 81% do 90% = do 12% ocjene - od 91% do 100% = do 15% ocjene Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 5% ocjene - od 61% do 70% = do 10% ocjene - od 71% do 80% = do 15% ocjene - od 81% do 90% = do 20% ocjene - od 91% do 100% = maksimalno 25% ocjene Za studente koji slušaju samo predavanja završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 9% ocjene - od 61% do 70% = do 18% ocjene - od 71% do 80% = do 27% ocjene - od 81% do 90% = do 36% ocjene - od 91% do 100% = maksimalno 45% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene Obvezna literatura: Dopunska literatura: Dodatne informacije o kolegiju SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990.; SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 343.-584. IGOR KARAMAN, Hrvatska na pragu modernizacije 1750.-1918., Zagreb, 2000.; TIHOMIR CIPEK/STJEPAN MATKOVIĆ, Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842.-1914., Zagreb, 2006., str. 49.-99.; MIRJANA GROSS, Izvorno pravaštvo. Ideologija, agitacija, pokret, Zagreb, 2000.; ARNOLD SUPPAN, Oblikovanje nacije u graĎanskoj Hrvatskoj 1835.-1918., Zagreb, 1999.; JAROSLAV ŠIDAK, Studije iz hrvatske povijesti XIX stoljeća, Zagreb, 1973. Informiranje o kolegiju: Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom: - Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta). - Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne Cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija predavanja. Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza Literatura: Obvezna: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990.; SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 343.-584. Dopunska: IGOR KARAMAN, Hrvatska na pragu modernizacije 1750.-1918., Zagreb, 2000.; TIHOMIR CIPEK/STJEPAN MATKOVIĆ, Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842.-1914., Zagreb, 2006., str. 49.-99.; MIRJANA GROSS, Izvorno pravaštvo. Ideologija, agitacija, pokret, Zagreb, 2000.; ARNOLD SUPPAN, Oblikovanje nacije u graĎanskoj Hrvatskoj 1835.-1918., Zagreb, 1999.; JAROSLAV ŠIDAK, Studije iz hrvatske povijesti XIX stoljeća, Zagreb, 1973. Naslov: Hrvatske zemlje od 1790. do Beĉkoga kongresa Kratki opis: Doba smjenjivanja mletaĉke, austrijske i francuske uprave; politiĉke i ekonomske prilike Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990., str. 7.-58. Naslov: Sjeverna Hrvatska od 1815. do 1835. godine Kratki opis: društvene, gospodarske i politiĉke prilike; preteĉe preporodnog doba; franciscejski apsolutizam Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990., str. 58.-92. Naslov: Dalmacija i Istra od 1815. do 1835. godine Kratki opis: uprava i administrativno ureĊenje; društvene, gospodarske, kulturne i politiĉke prilike Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990., 92.-112. Naslov: Hrvatske zemlje od 1835. do 1847. godine Kratki opis: Ilirski pokret -Hrvatski narodni preporod; politiĉke, gospodarske i kulturne prilike u Sjevernoj Hrvatskoj, Dalmaciji i Istri Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990., 112.-183. Naslov: Znaĉenje revolucionarnih zbivanja 1848/49. Kratki opis: Reforme u Hrvatskom saboru; Jelaĉićeva uloga; rezultat revolucionarnih zbivanja u Monarhiji Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 393.-399. Naslov: Razdoblje neoapsolutizma Kratki opis: Politiĉke, gospodarske i kulturne prilike u Banskoj Hrvatskoj i Slavoniji 1849.-1859. Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 419.-435. Naslov: Od ponovne uspostave ustavnosti do Ugarsko-hrvatske nagodbe Kratki opis: Sabor iz 1861.; ban Josip Šokĉević; politiĉka scena u Banskoj Hrvatskoj Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 459.-466. Naslov: Modernizacijski procesi za banovanja Ivana Maţuranića X. XI. XII. XIII. XIV. XV. Kratki opis: Neuspjela revizija nagodbe; Maţuranićeve reforme Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 466.-472. Naslov: Vojna krajina od djelomiĉnog do stvarnog ukidanja Kratki opis: Prijepori oko poloţaja Vojne krajine; banovanje Ladislava Pejaĉevića Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 472.-496. Naslov: Dalmacija i Istra u drugoj polovici 19. stoljeća Kratki opis: Politiĉke i gospodarske prilike: Preporod u Dalmaciji i Istri Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 496.-530. Naslov: Vladavina Khuena Hedervarya Kratki opis: Obiljeţja Khuenove vladavine; gospodarske i politiĉke prilike; hrvatskosrpski odnosi Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 530.-541. Naslov: Hrvati uoĉi i u vrijeme Prvoga svjetskog rata Kratki opis: Povlaĉenje Hedervarya; politika novoga kursa; hrvatska politiĉka emigracija; sudjelovanje u ratu; raspad Monarhije Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 552.-584.; str. 602.-616. Naslov: Umjetnost, kultura, školstvo i vjerski ţivot Kratki opis: Knjiţevnost; kulturna, znanstvena i struĉna društva; obrazovanje; djelovanje Katoliĉke Crkve Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 616.-651. Naslov: Zakljuĉni osvrt Kratki opis: ------------Literatura: ------------- Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda Status kolegija Pristup kolegiju Religija, kultura i prosvjeta u Bosni i Hercegovini pod austro-ugarskom upravom Studij povijesti Preddiplomski sveuĉilišni studij 3 Semestar 4. izborni (B1) Preduvjeti studenti Povijesti upisan 3. semestar Kod kolegija FFPVB419 Godina studija Broj sati po semestru (p+v+s) Usporedni uvjeti Vrijeme odrţavanja nastave II. 30+0+0 nema ih prema rasporedu Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Marina Beus, doc. Kontakt sati/konzultacije prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408 Upoznati studente s najvaţnijim sadrţajem vezanim za Ciljevi kolegija konfesionalni, kulturni i prosvjetni ţivot u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 1878.-1918. godine, kako bi bili u stanju prepoznati, opisati i kritiĉki protumaĉiti najvaţnije dogaĊaje i procese u razmatranom razdoblju. Stjecanje osnovnih znanja o poloţaju vjerskih zajednica, Ishodi učenja prosvjetnim i kulturnim institucijama u Bosni i Hercegovini u (opće i specifične vrijeme austro-ugarske uprave, kao i razumijevanje temeljnih kompetencije) pojmova i procesa vezanih za navedena pitanja. Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje i usporedbe najvaţnijih pitanja navedene tematike te samostalno sluţenje literaturom s ciljem dopunjavanja steĉenih znanja. UreĊenje konfesionalnih odnosa. Konfesionalne ustanove. Borbe Sadržaj oko crkvene autonomije. Obrazovni sustav pod austro-ugarskom silabusa/izvedbenog vlašću. Školske i znanstvene ustanove. Kulturna društva i tisak. plana (ukratko) Utjecaj hrvatske i srpske nacionalne ideologije na bosanskohercegovaĉko stanovništvo. Poĉetak politiĉkog organiziranja. vjeţbe seminari Način izvođenja predavanja samostalni nastave zadatci (označiti masnim mentorski rad terenska ostalo konzultacije tiskom) nastava - Redovito pohaĊanje nastave. Studentske obveze - Aktivno sudjelovanje u raspravi o izloţenim temama. - Polaganje završnog ispita. praktiĉni Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski rad rad ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim usmeni ispit kontinuirana eseji pismeni ispit tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova. OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) PohaĊanje nastave i 30 UDIO U ECTS-u 1 UDIO U OCJENI Max 35% aktivnost u nastavi Završni ispit 60 2 Max 65% Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti moraju nazoĉiti barem polovini sati (50%) kako bi mogli pristupiti ispitu. Student koji iz bilo kojega razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti potpis nositelja kolegija niti će moći pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi tiĉe se pripremljenog sudjelovanja u nastavi, što podrazumijeva pripreme za tematske cjeline koje se obraĊuju i sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je pismeni ispit kojim se provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije, a odnosi se na gradivo s popisa obvezne literature. PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin (makimalno 35%): 0% = Ne dolazi na nastavu. 7% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 14% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces. 21% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 28% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 35% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin (maximalno 65%): - manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 13% ocjene - od 61% do 70% = do 26% ocjene - od 71% do 80% = do 39% ocjene - od 81% do 90% = do 52% ocjene - od 91% do 100% = maksimalno 65% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - DŢAJA, S. M., Bosna i Hercegovina u austro-ugarskom razdoblju Obvezna literatura: (1878.-1918.). Inteligencija izmeĎu tradicije i ideologije, ZIRAL, Mostar, Zagreb, 2002. - ĐAKOVIĆ, L., Političke organizacije bosanskohercegovačkih katolika Hrvata, Globus, Zagreb, 1985. - PAPIĆ, M., Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austroDopunska literatura: ugarske okupacije (1878-1918), Veselin Masleša, Sarajevo, 1972. Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju: Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama kolegiju prema kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i na mreţnoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom: - Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta). - Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvodno predavanje I. Kratki opis: Opis kolegija, upoznavanje s literaturom, ciljevima, metodama i studentskim obvezama. Literatura: Sva navedena Naslov: Struktura bosanskohercegovaĉkog stanovništva II. Kratki opis: Konfesionalna i ekonomsko-društvena struktura stanovništva. Podatci o iseljavanju muslimana nakon austro-ugarske okupacije. Useljavanje u Bosnu i Hercegovinu. Literatura: - ĐAKOVIĆ, L., Političke organizacije bosanskohercegovačkih katolika Hrvata, Globus, Zagreb, 1985., str. 7.-37. Naslov: UreĊenje konfesionalnih odnosa III. Kratki opis: Srpska pravoslavna crkva, islam, ţidovske općine i druge religijske manjine. Literatura: - DŢAJA, S. M., Bosna i Hercegovina u austro-ugarskom razdoblju (1878.1918.). Inteligencija izmeĎu tradicije i ideologije, ZIRAL, Mostar, Zagreb, 2002., str. 46.-64. Naslov: Katoliĉka crkva IV. Kratak opis: Uspostava redovite crkvene hijerarhije. Znaĉenje i uloga franjevaĉkoga reda. Pitanje sekularizacije franjevaca. Literatura: - ĐAKOVIĆ, L., Političke organizacije bosanskohercegovačkih katolika Hrvata, Globus, Zagreb, 1985., str. 72.-114. Naslov: Vjerske zajednice u borbi za autonomiju V. Kratki opis: Srpsko-pravoslavna vjerska zajednica, muslimanska vjerska zajednica i katoliĉka vjerska zajednica u borbi za autonomiju. Literatura: - ĐAKOVIĆ, L., Političke organizacije bosanskohercegovačkih katolika Hrvata, Globus, Zagreb, 1985., str. 119.-136. Naslov: Obrazovni sustav prije austro-ugarske okupacije VI. Kratak opis: Konfesionalni sustav obrazovanja. Katoliĉke i srpske osnove i srednje škole. Muslimanske i ţidovske škole. Literatura: - PAPIĆ, M., Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austro-ugarske okupacije (1878-1918), Veselin Masleša, Sarajevo, 1972., str. 7.-40. Naslov: Školstvo pod austro-ugarskom upravom. Osnovne škole. VII. Kratak opis: Otvaranje škola. Nastavni planovi. Organizacija škole i nastave. Literatura: - PAPIĆ, M., Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austro-ugarske okupacije (1878-1918), Veselin Masleša, Sarajevo, 1972., str. 41.-84. Naslov: Srednjoškolsko obrazovanje VIII. Kratki opis: Uĉiteljske škole, gimnazije (drţavne i konfesionalne), djevojaĉke škole, obrazovanje radnika. Literatura: - PAPIĆ, M., Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austro-ugarske IX. X. XI. XII. XIII. XIV. XV. okupacije (1878-1918), Veselin Masleša, Sarajevo, 1972., str. Naslov: Duhovni zavodi i ostale srednjoškolske institucije Kratki opis: Školovanje franjevaca, katoliĉko sjemenište, pravoslavna bogoslovija, ruţdije i medrese te ostale srednje škole (tehniĉka, šumarska, trgovaĉka). Literatura: - PAPIĆ, M., Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austro-ugarske okupacije (1878-1918), Veselin Masleša, Sarajevo, 1972., str. 124.-138.; 150.-160. Naslov: Procesi koji su pratili razvoj školstva Kratki opis: Stipendiranje. Školska terminologija. Nacionalno-politiĉka kretanja meĊu srednjoškolcima. Literatura: - PAPIĆ, M., Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austro-ugarske okupacije (1878-1918), Veselin Masleša, Sarajevo, 1972., str. 167.-186. Naslov: Tisak i udruţenja Kratak opis: Sluţbeni nacionalno-politiĉki neutralni listovi, hrvatski listovi, srpski listovi, muslimanski listovi, listovi manjina. Vjerski tisak. Vjerski redovi i kongregacije. Novĉani zavodi. Literatura: - DŢAJA, S. M., Bosna i Hercegovina u austro-ugarskom razdoblju (1878.1918.). Inteligencija izmeĎu tradicije i ideologije, ZIRAL, Mostar, Zagreb, 2002., str. 92.-108. - ĐAKOVIĆ, L., Političke organizacije bosanskohercegovačkih katolika Hrvata, Globus, Zagreb, 1985., str. 114.-118. Naslov: Osnivanje kulturnih društava Kratki opis: Kulturna društva i njihova uloga u buĊenju nacionalne svijesti. Literatura: - ĐAKOVIĆ, L., Političke organizacije bosanskohercegovačkih katolika Hrvata, Globus, Zagreb, 1985., str. 167.-174. Naslov: Povijesno-politiĉki identitet bosanskohercegovaĉkoga stanovništva Kratki opis: Poloţaj Bosne i Hercegovine unutar srpske odnosno hrvatske nacionalne ideologije. Nacionalno-ideološki putovi muslimana. Literatura: - DŢAJA, S. M., Bosna i Hercegovina u austro-ugarskom razdoblju (1878.1918.). Inteligencija izmeĎu tradicije i ideologije, ZIRAL, Mostar, Zagreb, 2002., str. 194.-219. Naslov: Poĉetak politiĉkoga organiziranja bosanskohercegovaĉkoga stanovništva Kratki opis: Prve politiĉke organizacije bosanskohercegovaĉkih Hrvata katolika – HNZ i HKU. Srpska narodna organizacija, Muslimanska narodna organizacija, ostali politiĉki subjekti. Literatura: Bilješke s predavanja Naslov: Osvrt na prijeĊenu graĊu Kratki opis: Diskusija sa studentima o obraĊenoj tematici. Literatura: Sve navedeno Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda Status kolegija Pristup kolegiju Pitanje konkordata u Kraljevini Jugoslaviji Studij povijesti Preddiplomski sveuĉilišni studij 3 Semestar 4. izborni (B1) Preduvjeti studenti Povijesti upisan 3. semestar Kod kolegija FFPVB420 Godina studija Broj sati po semestru (p+v+s) Usporedni uvjeti Vrijeme odrţavanja nastave II. 30+0+0 nema ih prema rasporedu Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Marina Beus, doc. Kontakt sati/konzultacije prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408 Upoznati studente s najvaţnijim sadrţajem vezanim za sklapanje Ciljevi kolegija konkordata izmeĊu vlade Kraljevine Jugoslavije i Svete Stolice, kako bi bili u stanju prepoznati, opisati i kritiĉki protumaĉiti najvaţnije momente navedenoga procesa. Stjecanje osnovnih znanja o uspostavi odnosa izmeĊu Svete Stolice i Ishodi učenja Kraljevine Jugoslavije, kao i razumijevanje temeljnih pojmova i (opće i specifične procesa vezanih za pitanje konkordata. Osposobljavanje studenata kompetencije) za samostalno promišljanje i usporedbe najvaţnijih pitanja navedene tematike te samostalno sluţenje literaturom s ciljem dopunjavanja steĉenih znanja. Definiranje znaĉenja pojma "konkordat". Konkordati ujedinjenih Sadržaj "ĉlanica" KSHS. Rad na sklapanju konkordata izmeĊu Svete Stolice silabusa/izvedbenog i Kraljevine Jugoslavije. Stjepan Radić i pitanje konkordata. plana (ukratko) Kraljeva intervencija. Borba Srpske pravoslavne crkve i srpske politiĉke opozicije protiv konkordata. "Krvava litija". Priprema drţavnog prevrata protiv Stojadinovićeve vlade. Povlaĉenje konkordata vjeţbe seminari Način izvođenja predavanja samostalni nastave zadatci (označiti masnim mentorski rad terenska nastava ostalo konzultacije tiskom) - Redovito pohaĊanje nastave. - Aktivnost sudjelovanje u raspravi o izloţenim temama. - Polaganje završnog ispita. praktiĉni Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski rad rad ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim usmeni ispit kontinuirana eseji pismeni ispit tiskom) provjera znanja OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI PohaĊanje nastave i 30 1 Max 35% aktivnost u nastavi Završni pismeni ispit 60 2 Max 65% Dodatna pojašnjenja: Studentske obveze - PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti moraju nazoĉiti barem polovini sati (50%) kako bi mogli pristupiti ispitu. Student koji iz bilo kojega razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti potpis nositelja kolegija niti će moći pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi tiĉe se pripremljenog sudjelovanja u nastavi, što podrazumijeva pripreme za tematske cjeline koje se obraĊuju i sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je pismeni ispit kojim se provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije, a odnosi se na gradivo s popisa obvezne literature. PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin (maksimalno 35%): 0% = Ne dolazi na nastavu. 7% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 14% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces. 21% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 28% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 35%=Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin (maksimalno 65%): - manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 13% ocjene - od 61% do 70% = do 26% ocjene - od 71% do 80% = do 39% ocjene - od 81% do 90% = do 52% ocjene - od 91% do 100% = maksimalno 65% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Obvezna literatura: Zagreb, 32003. - GOLUŢA, B., Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Crkva na Dopunska literatura: kamenu, Mostar, 2008. (odabrani dijelovi) Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju: Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama kolegiju prema kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i na mreţnoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom: - Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta). - Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne cjeline Naslov: Uvodno predavanje I. TEME LITERATURA II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. Kratki opis: Opis kolegija, upoznavanje s literaturom, ciljevima, metodama i studentskim obvezama. Literatura: Sva navedena Naslov: Poloţaj vjerskih zajednica u Kraljevini SHS/Kraljevini Jugoslaviji Kratki opis: Srpska pravoslavna crkva. Poloţaj Islamske vjerske zajednice. Hrvatska starokatoliĉka crkva. Ţidovska vjerska zajednica. Literatura: - MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 3 2003. - GOLUŢA, B., Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Crkva na kamenu, Mostar, 2008. Naslov: Katoliĉka crkva u novoj drţavi. Konkordati koji su vrijedili nakon ujedinjenja 1918. Kratki opis: Katoliĉka crkva u novoj drţavi. Konkordat – definiranje znaĉenja. Austrijski, crnogorski i srbijanski konkordat. Konvencija izmeĊu Svete Stolice i Austro-Ugarske za podruĉje BiH. Literatura: - MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 3 2003. - GOLUŢA, B., Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Crkva na kamenu, Mostar, 2008. Naslov: Poĉetak rada na reguliranju pravnog poloţaja Katoliĉke crkve Kratak opis: Prve rasprave o konkordatu. Pregovori sa Svetom Stolicom. Literatura: - MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 3 2003. Naslov: Potpisivanje konkordata Kratki opis: Radićev stav prema konkordatu. Posredovanje kralja Aleksandra. Intenziviranje pregovora i potpisivanje konkordata. Literatura: - MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 3 2003. Naslov: Rad na izvorima Kratak opis: Prijedlog konkordata i priloga o glagoljici. Literatura: - MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 3 2003. Naslov: Borba protiv konkordata Kratak opis: Srpska pravoslavna crkva i konkordat. Borba protiv ratifikacije. Literatura: - MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 3 2003. Naslov: Krvava litija Kratki opis: Odbor za prouĉavanje konkordata. Bolest patrijarha Varnave i molitva za ozdravljenje kao protest protiv konkordata. Literatura: - MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 3 2003. Naslov: Srpska politiĉka opozicija i konkordat X. XI. XII. XIII. XIV. XV. Kratki opis: Odnos politiĉke opozicije prema Stojadinovićevoj vladi. Smrt patrijarha Varnave. Konkordat pred Narodnom skupštinom. Literatura: - MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 3 2003. Naslov: Pripreme prevrata protiv Stojadinovićeve vlade Kratki opis: Udruţeni dio SPC, politiĉke opozicije i vojne strukture propagira rušenje Stojadinovićeve vlade. Literatura: - MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 3 2003. Naslov: Knez Pavle i konkordat Kratki opis: Od podrške vladi na rješavanju poloţaja Katoliĉe crkve do popuštanja pred zahtjevima Srpske pravoslavne crkve i odluke o povlaĉenju konkordata. Literatura: - MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 3 2003. Naslov: Povlaĉenje konkordata Kratki opis: Povlaĉenje konkordata iz Senata. Sinod Pravoslavne crkve u zaštiti protivnika konkordata. Ukidanje crkvenih sankcija prema ministrima i narodnim zastupnicima. Amnestija za sve protivnike konkordata Literatura: - MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 3 2003. Naslov: Odnos Katoliĉke crkve prema konkordatu Kratki opis: Reakcija Svete Stolice. Reakcije biskupske konferencije u Zagrebu. Literatura: - MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 3 2003. Naslov: Analiza nekih izvora Kratki opis: Spomenica koju je uputila Sveta stolica vladi Kraljevine Jugoslavije. Deklaracija katoliĉkoga episkopata od 4. svibnja 1935. Poslanica vjernicima. Odluke Svetog arhijevskog Sabora – Uputstva za sankcije. Literatura: - MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 3 2003. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu Kratki opis: Diskusija sa studentima o obraĊenoj tematici. Literatura: Sve navedeno Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Status kolegija: Pristup kolegiju: Hrvatski jezik Preddiplomski sveuĉilišni studij 2 Semestar 4. obvezni (D) Preduvjeti: nema studijske kombinacije bez Studija hrvatskoga jezika i knjiţevnosti Kod kolegija Godina studija Broj sati po semestru (p+v+s) Usporedni uvjeti: Vrijeme odrţavanja nastave: FFZAB406 II. 15+15+0 nema prema rasporedu dr. sc. Katica Krešić, doc. prema rasporedu [email protected], [email protected], 387 36/355413 Asistent dr. sc. Marina Kljajo-Radić, asist.; dr. sc. Helena Dragić, asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona ----Cilj je kolegija usvajanje temeljnih naĉela hrvatske jeziĉne norme Ciljevi kolegija: (pravopisne, gramatiĉke, leksiĉke), usvajanje temeljnih znaĉajki hrvatskojeziĉnoga povijesnog razvoja i upoznavanje i uporaba temeljnih priruĉnika suvremenoga hrvatskog jezika. Nakon završenoga kolegija studenti će: Ishodi učenja - objasniti i definirati najvaţnije znaĉajke hrvatskojeziĉnoga (opće i specifične povijesnog razvoja od poĉetaka pismenosti do danas, kompetencije): - prepoznati i rabiti osnovne jezikoslovne pojmove, - primjenjivati pravopisna pravila, - rašĉlaniti fonetske i fonološke jedinice, - razlikovati i objasniti glasovne promjene i primjenjivati pravila u pisanoj i govornoj realizaciji, - prepoznati pojedine vrste rijeĉi i odrediti gramatiĉke kategorije promjenjivih rijeĉi, - odrediti funkcije rijeĉi u reĉenici, - razlikovati vrste reĉenica, - uraditi tvorbenu rašĉlambu, prepoznati tvorbene sastavnice i tvorbene naĉine, - odrediti lekseme prema vremenskom, prostornom i funkcionalnom raslojavanju leksika, - poznavati temeljne priruĉnike suvremenoga hrvatskog jeziĉnog standarda i sluţiti se njima. Povijesni pregled oblikovanja hrvatskoga knjiţevnog jezika. Sadržaj Hrvatski pravopis - pravopisna pravila. Fonetika i fonologija silabusa/izvedbenog hrvatskoga jezika: glas, fonem, alofon. Fonološki i morfološki plana (ukratko): uvjetovane alternacije. Morfologija hrvatskoga standardnog jezika (morf, morfem, alomorf, rijeĉ). Promjenjive i nepromjenjive vrste rijeĉi. Gramatiĉke kategorije. Glagolski oblici. Tvorba rijeĉi. Sintaksa. Sintaktiĉke jedinice. Red rijeĉi u reĉenici. Nezavisna sloţena i zavisna sloţena reĉenica. Leksikologija: jeziĉni sustav i Nositelj kolegija/nastavnik: Kontakt sati/konzultacije: E-mail adresa i broj telefona: Način izvođenja nastave (označeno masnim tiskom) jeziĉni znak. Jednoznaĉnost i višeznaĉnost leksema. Sinonimija, antonimija, homonimija. Podruĉna raslojenost leksika. Vremenska raslojenost leksika. Leksikografija. seminari predavanja vježbe samostalni zadatci konzultacije mentorski rad terenska nastava ostalo Napomene:--- Studenti su obvezni: - PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - Pisati domaće zadaće. - Pisati kolokvije. - Pisati test. seminarski rad praktiĉni rad Praćenje i pohađanje aktivnosti u ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označeno masnim usmeni ispit kontinuirana esej pismeni ispit tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova Studentske obveze OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI PohaĊanje nastave i 30 1 Max 20% aktivnosti u nastavi Kolokviji i priprema za 30 1* Max 80%* kontinuiranu provjeru znanja Završni ispit 30 1* Min 80%* *Dodatna pojašnjenja: Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. Student/ica moţe prihvatiti ocjenu izvedenu na osnovi urednoga pohaĊanja nastave, aktivnosti u nastavi, zadaća i poloţenih kolokvija (koji obuhvaćaju cjelokupni programski sadrţaj kolegija). Pri tome je vaţno da ocjene obaju kolokvija budu pozitivne. Ukoliko student/ica ne prihvati izvedenu ocjenu iz navedenih aktivnosti ili ne poloţi jedan kolokvij, pristupa ispitu prema planiranim ispitnim rokovima. Kolokvij se ocjenjuje na sljedeći naĉin: manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 8% ocjene od 61% do 70% = do 16% ocjene od 71% do 80% = do 24% ocjene od 81% do 90% = do 32% ocjene od 91% do 100% = do 40% ocjene Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin (nosi 80 % od ukupne ocjene) manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 16% ocjene od 61% do 70% = do 32% ocjene od 71% do 80% = do 48% ocjene od 81% do 90% = do 64% ocjene od 91% do 100% = do 80% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlodobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, Obvezna literatura: (u trenutku prijave 1995. (i kasnija izdanja) - BABIĆ, S., FINKA, B., MOGUŠ, M., Hrvatski pravopis, Školska kolegija) knjiga, Zagreb, 1996. i kasnija izdanja - BABIĆ, S., TEŢAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992. (i kasnija izdanja), poglavlje „Rijeĉi“, str. 75.-114. - HAM, S., Školska gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Dopunska literatura: Zagreb, 2007. - MELVINGER, J., Leksikologija, Osijek, 1989. - RAGUŢ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997. - SILIĆ, J., PRANJKOVIĆ, I., Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2007. Dodatne informacije o PohaĊanje nastave je obvezno. Dopušta se 20% izostanaka i njih nije potrebno pravdati.. kolegiju PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne cjeline I. II. III. IV. TEME I LITERATURA Naslov: Povijesni razvoj hrvatskoga jezika Kratki opis: Poĉetci pismenosti. Prvi pisani spomenici. Hrvatska pisma. Hrvatska narjeĉja. Standardni jezik i norma. Literatura: - BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 9.-37. (i kasnija izdanja) - BABIĆ, S., TEŢAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., 12.-28. Naslov: Hrvatski pravopis Kratki opis: Fonološko-morfonološko pravopisno naĉelo. Suvremeni pravopisni priruĉnici. Veliko slovo. Pravopisni znaci. Pisanje rijeĉi iz stranih jezika. Literatura: - BABIĆ, S., FINKA, B., MOGUŠ, M., Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1996. i kasnija izdanja Naslov: Glasovni i fonemski sustav hrvatskoga jezika Kratki opis: Fonetika i fonologija. Glas – fonem - slovo. Razdioba fonema. Glasovne promjene. Literatura: - BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 39.-59. (i kasnija izdanja) - BABIĆ, S., TEŢAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., 41.-49., 54.-68. (i kasnija izdanja) - RAGUŢ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997. Naslov: Morfologija – pojam, jedinice. Vrste rijeĉi i gramatiĉke kategorije. V. VI. VII. VIII. IX. Kratki opis: Predmet morfologije. Morfem – morf - alomorf. Morfemska rašĉlamba. Promjenjive i nepromjenjive rijeĉi. Literatura: - BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 96.-100. (i kasnija izdanja) - BABIĆ, S., TEŢAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 75.-84. (i kasnija izdanja) Naslov: Imenice Kratki opis: Leksiĉko i gramatiĉko znaĉenje imenica. Sklonidba imenica. Literatura: - BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 100.-116., 140.-156., 167.-168. (i kasnija izdanja) - BABIĆ, S., TEŢAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 84.-97. (i kasnija izdanja) - RAGUŢ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997., str. 6.-13., 43.-49., 61.-63. Naslov: Glagoli Kratki opis: Znaĉenje glagola. Gramatiĉke kategorije glagola. Glagolske vrste. Glagolski oblici. Literatura: - BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 222.-235., 236.-258. (i kasnija izdanja) - BABIĆ, S., TEŢAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 117.-134. (i kasnija izdanja) - RAGUŢ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997., str., 157.-164. Naslov: Kolokvij Kratki opis: Provjera pravopisa, poznavanja glasovnih promjena, morfemske rašĉlambe rijeĉi, odreĊivanje padeţa imenica i glagolskih oblika u zadanome tekstu. Literatura: Iz navedenoga popisa Naslov: Pridjevi, zamjenice i brojevi Kratki opis: Znaĉenje pridjeva. Vid pridjeva. Komparacija. Naglasak kao razlikovno obiljeţje vida. Znaĉenje, vrste i sklonidba zamjenica i brojeva. Brojevni prilozi i pridjevi. Literatura: - BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 173.-183., 203.-221. (i kasnija izdanja) - S BABIĆ, S., TEŢAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 98.-116. (i kasnija izdanja) - RAGUŢ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997., str., 67.-73., 88.-96.,104.-109. Naslov: Nepromjenjive vrste rijeĉi Kratki opis: Vrste nepromjenjivih rijeĉi, podjela. Literatura: - BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. X. XI. XII. XIII. XIV. 273.-284. (i kasnija izdanja) - BABIĆ, S., TEŢAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 133.-140. (i kasnija izdanja) - RAGUŢ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997., str., 266.-267., 277.-220. Naslov: Sintaktiĉka funkcija Kratki opis: Subjekt. Predikat. Objekt. Atribut. Priloţne oznake. Literatura: - BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 421.-444. (i kasnija izdanja) - BABIĆ, S., TEŢAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 197.-212. (i kasnija izdanja) - RAGUŢ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997. Naslov: Nezavisni i zavisni odnos Kratki opis: Vrste nezavisnih i zavisnih reĉenica. Literatura: - BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 455.-472., 480.-515. (i kasnija izdanja) - BABIĆ, S., TEŢAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 222.-238. (i kasnija izdanja) - RAGUŢ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997., str., 386.-438. Naslov: Torba rijeĉi Kratki opis: Tvorbene sastavnice. Tvorbena rašĉlamba. Tvorbeni naĉini. Literatura: - BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 285.-304. (i kasnija izdanja) - BABIĆ, S., TEŢAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 141.-151. (i kasnija izdanja) Naslov: Leksikologija Kratki opis: OdreĊenje pojma. Jeziĉni sustav i jeziĉni znak. Jednoznaĉnost i višeznaĉnost leksema. Sinonimija i antonimija. Literatura: - MELVINGER, J., Leksikologija, Osijek, 1989., str. 13.-21., 45.-53. - SAMARDŢIJA, M., Leksikologija hrvatskoga jezika i povijest hrvatskoga jezika u 20. st. (udţbenik za 4. razred gimnazije), Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 7.-25. Naslov: Raslojenost leksika. Leksikografija. Kratki opis: Vremenska, podruĉna i funkcionalna raslojenost leksika. Hrvatski rjeĉnici. Vrste rjeĉnika. Najznaĉajnija hrvatska leksikografska djela. Natuknica. - MELVINGER, J., Leksikologija, Osijek, 1989., str. 118.-130. - SAMARDŢIJA, M., Leksikologija hrvatskoga jezika i povijest hrvatskoga jezika u 20. st. (udţbenik za 4. razred gimnazije), Školska knjiga, Zagreb, 1995., str., 30.-44., 91.-104. XV. - SILIĆ, J., PRANJKOVIĆ, I., Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2007., str. 375.-390. Naslov: Kolokvij Kratki opis: Provjera obraĊenih sadrţaja o pridjevima, zamjenicama, brojevima; funkcijama rijeĉi u reĉenici, prepoznavanju vrsta zavisnih i nezavisnih reĉenica u tekstu; samostalno odreĊivanje sinonimijskoga i antonimijskoga odnosa, razlikovanje leksema s obzirom na vrstu raslojenosti; poznavanje najvaţnijih leksikografskih djela. Literatura:----- Naziv kolegija Kod FFP-512 kolegija Studijski program Godina III. Ciklus Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) studija ECTS vrijednost Semestar zimski Broj sati po P (1) + S (1) = 45 3 boda semestru (2 tjedno) (p+v+s) Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 5. Usporedni uvjeti nema ih semestar Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme odrţavanja prema rasporedu nastave Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Marina Beus, doc. Kontakt sati/konzultacije prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408 Upoznati studente s najvaţnijim povijesnim procesima u srednjoj i jugoistoĉnoj Ciljevi kolegija Europi tijekom „dugog“ 19. stoljeća. Osobit naglasak stavlja se na bosanskohercegovaĉku povijest 19. stoljeća. U tom kontekstu cilj je razmotriti društveno-politiĉke prilike u razdoblju do 1878. godine prema kojima će se uvidjeti razlozi neodrţivosti osmanske uprave u BiH, a zatim i posebno razmotriti politiĉke procese i društvene promjene u razdoblju austrougarske uprave do poĉetka Prvoga svjetskog rata. Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije odrednice b-h povijesti Ishodi učenja u kontekstu europskih regija. (opće i specifične kompetencije) Nastavni sadrţaj odnosi se na razdoblje od poĉetka 19. stoljeća do kraja Prvoga Sadržaj silabusa/izvedbenog svjetskog rata. Razmotrit će se pojedini procesi koji su utjecali na odnose srednjoeuropskih i istoĉnoeuropskih zemalja, ponajprije onih koje su bile pod plana (ukratko) osmanskom vlašću ili su graniĉile s Osmanskim carstvom (Austrija, MaĊarska, Srbija, Crna Gora, Rumunjska, Bugarska, Grĉka i Albanija). Kao posebna cjelina ovog predmeta razmatrat će se povijest Bosne i Hercegovine od poĉetka 19. stoljeća do Prvoga svjetskog rata. Vjeţbe Način izvođenja Predavanja Seminar Samostalni zadaci nastave (označiti masnim Mentorski rad Terenska nastava Ostalo Konzultacije tiskom) EUROPSKE REGIJE I POVIJEST BIH U 19. STOLJEĆU Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Tijekom semestra student/ica je obvezan/obvezna napisati te usmeno izloţiti i esej koji sluţi kao predloţak za raspravu svim studentima. - Prisustvovanje predavanjima Studentske obveze - Sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama - Izlaganje eseja - Polaganje završnog ispita Seminarski rad Praktiĉni rad Praćenje i Pohađanje Aktivnosti u ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim Pismeni ispit Kontinuirana Usmeni ispit Esej tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova. OBVEZE STUDENTA Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi Esej (priprema i izlaganje) Završni ispit SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI 50 0,8 Max 20% 20 0,4 Max 10% 50 2,8 Max 70% Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova. - Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature. - U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. - Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Europske regije i povijest BiH u ranom novom vijeku. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu. 12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira sadrţaje vaţne za kolegij. Esej se ocjenjuje na sljedeći način: 0% = Rad nije napisan. 1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke. 4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke. 5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan. Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 1% = Rad je proĉitan. 2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen. 3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke. 5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći način: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene - dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio, Zagreb, 2005. (odabrani dijelovi); AHMED S. ALIĈIĆ, UreĎenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine, Sarajevo, 1983. (odabrani dijelovi); OTON KNEZOVIĆ, „Ali-paša Rizvanbegović-Stoĉević, hercegovaĉki vezir 1832.-1851.“, Glasnik zemaljskog muzeja, XL., Sarajevo, 1928., str. 11.-53.; MIRJANA GROSS, "Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 1878.-1914.", Historijski zbornik, XIX.-XX., Zagreb, 1967., str. 9.-68. Dopunska literatura: ISTVAN BIBO, Regije evropske povijesti, Zagreb, 1995.; TOMISLAV KRALJAĈIĆ, Kalajev reţim u Bosni i Hercegovini (1882-1903), Sarajevo, 1987.; ZORAN GRIJAK, Politička djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, Zagreb, 2001., str. 139.-194.; SREĆKO M. DŢAJA, Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878-1918). Inteligencija izmeĎu tradicije i ideologije, Mostar, 2002. Dodatne informacije Informiranje o kolegiju: Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju o kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj stranici Fakulteta. Obvezna literatura: Kontaktiranje s nastavnikom: - Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta). - Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA nastavne Cjeline Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i I. koncepcija predavanja. Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza Literatura: Obvezna: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio, Zagreb, 2005. (odabrani dijelovi); AHMED S. ALIĈIĆ, UreĎenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine, Sarajevo, 1983. (odabrani dijelovi); OTON KNEZOVIĆ, „Ali-paša Rizvanbegović-Stoĉević, hercegovaĉki vezir 1832.-1851.“, Glasnik zemaljskog muzeja, XL., Sarajevo, 1928., str. 11.-53.; MIRJANA GROSS, "Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 1878.-1914.", Historijski zbornik, XIX.-XX., Zagreb, 1967., str. 9.-68. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. Dopunska: ISTVAN BIBO, Regije evropske povijesti, Zagreb, 1995.; TOMISLAV KRALJAĈIĆ, Kalajev reţim u Bosni i Hercegovini (1882-1903), Sarajevo, 1987.; ZORAN GRIJAK, Politička djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, Zagreb, 2001., str. 139.-194.; SREĆKO M. DŢAJA, Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878-1918). Inteligencija izmeĎu tradicije i ideologije, Mostar, 2002. Naslov: Srednjoeuropske politiĉke i društvene tranzicije Kratki opis: Ilirske provincije; Njemaĉki savez; Metternichov sustav; Reformni pokret u Ugarskoj Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio, Zagreb, 2005., str. 33.-57. Naslov: Previranja u jugoistoĉnom dijelu Europe u prvim desetljećima 19. stoljeća Kratki opis: Kriza Osmanskog Carstva; ustanci u Srbiji; Grĉki rat za neovisnost Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio, Zagreb, 2005. 60.-85. Naslov: Srednja Europa u znaku graĊanskih i nacionalnih revolucija Kratki opis: Panslavizam; austroslavizam; apsolutizam Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio, Zagreb, 2005., str. 85.-122. Naslov: Reforme Osmanskog Carstva i stanje u BiH do 1839. Kratki opis: Reforme Selima III.; reforme Mahmuda II., reforme u BiH Literatura: AHMED S. ALIĈIĆ, UreĎenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine, Sarajevo, 1983., str. 9.-54. Naslov: Hercegovina u doba Ali-paše Rizvanbegovića Kratki opis: Sukob s bosanskim feudalcima; koncentracija vlasti; privreda Literatura: OTON KNEZOVIĆ, „Ali-paša Rizvanbegović-Stoĉević, hercegovaĉki vezir 1832.-1851.“, Glasnik zemaljskog muzeja, XL., Sarajevo, 1928., str. 11.-53. Naslov: Nacionalne drţave u jugoistoĉnoj Europi: reorganizacija i revolucija Kratki opis: Dunavske kneţevine; Srbija; Grĉka Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio, Zagreb, 2005., str. 122.-133. Naslov: Ideje federacije i velikonacionalni programi u srednoj i jugoistoĉnoj Europi (1830.-1878.) Kratki opis: Planovi o federaciji; nacionalni i velikonacionalni programi Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio, Zagreb, 2005., str. 137.-157. Naslov: BiH od „Hatti-šerifa“ do ustanka Kratki opis: Reforme Omer-paše Latasa; poloţaj kršćana Literatura: AHMED S. ALIĈIĆ, UreĎenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine, Sarajevo, 1983., str. 54.-85.; str. 166.-176. Naslov: Jugoistoĉna Europa pred Berlinski kongres Kratki opis: Osmansko Carstvo; Bugarska; Grĉka; Rumunjska Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio, Zagreb, 2005., str. 172.-186. Naslov: Bosansko-hercegovaĉki ustanak i Berlinski kongres Kratki opis: Ustanak; Sanstefanski mir; odluke Berlinskog kongresa Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio, Zagreb, 2005., str. 186.-206. XII. XIII. XIV. XV. Naslov: BiH od okupacije do aneksije Kratki opis: Smjena osmanske i dolazak austrougarske uprave Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio, Zagreb, 2005., str. 223.-231. Naslov: Hrvatska politika prema BiH Kratki opis: Pravaški program; hrvatsko-srpski politiĉki sukob; unutarhrvatski politiĉki sukob Literatura: MIRJANA GROSS, "Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 1878.-1914.", Historijski zbornik, XIX.-XX., Zagreb, 1967., str. 9.-68. Naslov: Balkanska kriza pred Prvi svjetski rat Kratki opis: Balkansko društvo i sazrijevanje nacija; Sukobi balkanskih drţavica i Osmanskog Carstva Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I. dio, Zagreb, 2005., str. 231.-281. Naslov: Zakljuĉni osvrt Kratki opis: ------------Literatura: ------------- Naziv kolegija Kod FFP-513 kolegija Studijski program Godina III. Ciklus Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) studija ECTS vrijednost Semestar zimski Broj sati po P (2) + S (1) = 45 4 boda semestru (3 tjedno) (p+v+s) Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 5. Usporedni uvjeti nema ih semestar Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme odrţavanja prema rasporedu nastave Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Šarac, izv. prof. Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 12 sati, petkom u 10 sati E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408 Asistent Goran Mijoĉević, viši asistent Kontakt sati/konzultacije prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532 Upoznati studente s osnovama modernih interpretacija najvaţnijih procesa Ciljevi kolegija europske i svjetske povijesti u razdoblju 1918.-1945., kako bi ih bili u stanju razumjeti i kritiĉki vrednovati. - Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati i razumjeti glavne europske i Ishodi učenja svjetske povijesne procese od 1918. do 1945. godine te biti u stanju kritiĉki (opće i specifične vrednovati razliĉite historiografske interpretativne okvire navedenoga razdoblja. kompetencije) Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko) Način izvođenja nastave (označiti masnim tiskom) EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST 1918.-1945. Posljedice Prvoga svjetskog rata; Revolucija u Rusiji, uspostava vlasti boljševika; Europske drţave nakon sklapanja Versajskog mirovnog ugovora; Godine popuštanja i napetosti; Nove ideologije: fašizam, nacionalsocijalizam, komunizam; Gospodarska kriza; New Deal; Španjolski graĊanski rat; Predveĉerje rata i Drugi svjetski rat Vjeţbe Predavanja Seminar Samostalni zadaci Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Tijekom semestra student/ica je uz seminar obvezan/obvezna napisati te usmeno izloţiti i esej koji sluţi kao predloţak za raspravu svim studentima. - Prisustvovanje predavanjima Studentske obveze - Sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama - Izlaganje eseja - Polaganje završnog ispita Seminarski rad Praktiĉni rad Praćenje i Pohađanje Aktivnosti u ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim Pismeni ispit Kontinuirana Usmeni ispit Esej tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova. OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI STUDENTA Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi Esej (priprema i izlaganje) Završni ispit 50 0,8 Max 20% 20 0,4 Max 10% 50 2,8 Max 70% Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova. - Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature. - U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. - Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Europska i svjetska povijest u 19. stoljeću. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu. 12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira sadrţaje vaţne za kolegij. Esej se ocjenjuje na sljedeći način: 0% = Rad nije napisan. 1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke. 4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke. 5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan. Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 1% = Rad je proĉitan. 2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen. 3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke. 5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći način: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene - dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16. i 17., Zagreb, 2008., odabrani dijelovi Obvezna literatura: Dopunska literatura: MARC FERRO, Sedmorica zaraćenih 1918.-1945.Usporedna povijest, Zagreb, 2008.; ALAN J. P. TAYLOR, Uzroci drugog svjetskog rata, Zagreb, 1994.; MARK MAZOWER, Mračni kontinent. Europsko dvadeseto stoljeće, Zagreb, 2004.; JOHN KENNETH GALBRAITH, Veliki slom 1929., Zagreb, 2010.; MARGARET MACMILLAN, Mirotvorci. Šest mjeseci koji su promijenili svijet, Zagreb, 2008. Dodatne informacije Informiranje o kolegiju: Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju o kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom: - Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta). - Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA nastavne cjeline Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i I. koncepcija predavanja. Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza Literatura: Obvezna: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16. i 17., Zagreb, 2008., odabrani dijelovi Dopunska: MARC FERRO, Sedmorica zaraćenih 1918.-1945.Usporedna povijest, Zagreb, 2008.; ALAN J. P. TAYLOR, Uzroci drugog svjetskog rata, Zagreb, 1994.; MARK MAZOWER, Mračni kontinent. Europsko dvadeseto stoljeće, Zagreb, 2004.; JOHN KENNETH GALBRAITH, Veliki slom 1929., Zagreb, 2010.; MARGARET MACMILLAN, Mirotvorci. Šest mjeseci koji su promijenili svijet, Zagreb, 2008. Naslov: Pariška mirovna konferencija II. Kratki opis: Versajski poredak; nova politiĉka karta Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 209.-277. Naslov: Revolucionarna previranja u Rusiji III. Kratki opis: Kriza carizma; veljaĉki prevrat; dolazak boljševika na vlast Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 149.-209. Naslov: Europa izmeĊu revolucije i kontrarevolucije IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. XIII. XIV. XV. Kratki opis: Poslijeratne frustracije; revolucionarni pokušaji u srednjoj i istoĉnoj Europi Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 277.-315. Naslov: Velika gospodarska kriza Kratki opis: Svjetska privreda u meĊuratnom razdoblju; kriza u SAD-u; mjere za izlazak iz krize Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 315.-347. Naslov: Pojava fašizma i obiljeţja fašistiĉkog reţima u Italiji Kratki opis: Nastanak fašistiĉkog pokreta; dolazak Mussolinija na vlast; fašizam i antifašizam u Italiji Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 347.-425. Naslov: Pojava nacionalsocijalizma i nastanak Trećega Reicha Kratki opis: Kriza Weimarske Republike; uspon nacionalsocijalista na vlast; obiljeţja Hitlerove vladavine Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 425.-522. Naslov: Francuska i Velika Britanija izmeĊu dva svjetska rata Kratki opis: Društvene i politiĉke napetosti; epoha „izgubljene generacije“ Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 522.-565. Naslov: SSSR do 1941. godine Kratki opis: GraĊanski rat; Lenjinizam; Staljinizam; Kolektivizacija i industrijalizacija Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 565.-599. Naslov: SAD i Latinska Amerika izmeĊu dva svjetska rata Kratki opis: Gospodarska kriza i New Deal; nacionalne i socijalne napetosti u Lat. Americi Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 17., Zagreb, 2008., str. 14.-94. Naslov: Azija i Afrika izmeĊu dva svjetska rata Kratki opis: Mandatna podruĉja; europska imperijalna politika i buĊenje afro-azijskog nacionalizma; japanski imperijalizam Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 17., Zagreb, 2008., str. 94.-164. Naslov: MeĊunarodni odnosi 1918.-1941. Kratki opis: Liga (društvo) naroda; godine optimizma; godine razoĉarenja; politike agresije i popuštanja Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 17., Zagreb, 2008., str. 164.-210. Naslov: Španjolski graĊanski rat Kratki opis: Društvene i politiĉke napetosti; prevrat; graĊanski rat; internacionalizacija rata Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 17., Zagreb, 2008., str. 210.-241. Naslov: Drugi svjetski rat (I. dio) Kratki opis: Uzroci i poĉetak; tijek i prekretnice Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 241.-369. Naslov: Drugi svjetski rat (II. dio) Kratki opis: Totalni rat; holokaust; završni osvrt Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 369.-401. Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda Status kolegija Pristup kolegiju Historiografija Studij povijesti Preddiplomski sveuĉilišni studij 3 Semestar 5. obvezni (A) Preduvjeti: studenti Povijesti nema ih Kod kolegija Godina studija Broj sati po semestru (p+v+s) Usporedni uvjeti Vrijeme odrţavanja nastave FFPVB523 III. 30+0+0 nema ih prema rasporedu Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Marina Beus, doc. Kontakt sati/konzultacije prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408 Asistent dr. sc. Ivica Glibušić, v. asist. Kontakt sati/konzultacije prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532 Kolegij će pruţiti studentima osnovne obavijesti o razvoju europske, Ciljevi kolegija odnosno svjetske historiografije, podrazumijevajući i temeljna saznanja o razvoju i dostignućima hrvatske historiografije. Osim toga, zadaća je kolegija upoznati studente s teoretskim postavkama, tehnikama, odnosno s metodama koje su se primjenjivale i koje se primjenjuju u historiografskoj praksi. Studenti će nakon poloţenoga ispita steći saznanja o razvoju Ishodi učenja europske odnosno svjetske historiografije te glavnim obiljeţjima (opće i specifične hrvatske historiografije. Upoznat će doprinos vodećih povjesniĉara kompetencije) unutar pojedinoga povijesnoga razdoblja, tematski raspon i metodološke odrednice historiografije te upoznati temeljne probleme historije kao discipline i njezino shvaćanje u odreĊenom povijesnom razdoblju. Termini: povijest, historija, historiografija. Historijska znanost: Sadržaj syllabusa/izvedbenog metode, izvori, predmet istraţivanja, istraţivaĉki postupak. Razvoj historiografije od antiĉkoga razdoblja do razdoblja suvremene plana (ukratko) europske i ameriĉke historiografije. Hrvatska historiografija u kontekstu europske i svjetske historiografije u 19. stoljeću odnosno u suvremenom razdoblju. Suvremene historiografske metode. vjeţbe seminari samostalni Način izvođenja predavanja zadatci nastave (označiti masnim mentorski rad terenska ostalo konzultacije tiskom) nastava - PohaĊanje nastave. Studentske obveze - Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama. - Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije. - Polaganje završnoga ispita. seminarski rad praktiĉni rad Praćenje i pohađanje aktivnosti u ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim referat usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI PohaĊanje nastave i 30 1 Max 10% aktivnost u nastavi Kolokviji i priprema za 30 1 Max 40% kontinuiranu provjeru znanja/pisani ispit Završni usmeni ispit 30 1 Max 50% Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su poloţili oba kolokvija tijekom nastave polaţu usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu potvrĊivanja steĉenog znanja i ostvarenih ishoda. - Studenti koji su poloţili jedan od dva kolokvija tijekom nastave imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela koji nisu poloţili, a nakon toga polaţu usmeni dio ispita. Ukoliko ne poloţe taj dio na popravnom roku, na sljedećim ispitnim rokovima polaţu pismeni (test znanja), a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita. - Studenti koji tijekom semestra nisu poloţili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pismeni i usmeni (završni) dio ispita na predviĊenim ispitnim rokovima. - Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Uvod u povijest s metodologijom. Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. - U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. Izvanredni studenti mogu pristupiti kolokviju, a ukoliko ne pristupe, polaţu pismeni test znanja (maksimalni udio u ucjeni je 50%), a zatim usmeni dio ispita na kojem takoĊer mogu dobiti maksimalno 50 % od ocjene. PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin (maximalno 10%): 0% = Ne dolazi na nastavu. 2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces. 6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 10% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin (dva kolokvija - maksimalno 40%): manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 4% ocjene - od 61% do 70% = do 8% ocjene - od 71% do 80% = do 12% ocjene - od 81% do 90% = do 16% ocjene - od 91% do 100% = maximalno do 20% ocjene Pismeni test znanja ocjenjuje se na sljedeći naĉin (maksimalno 40%): manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 8% ocjene - od 61% do 70% = do 16% ocjene - od 71% do 80% = do 24% ocjene - od 81% do 90% = do 32% ocjene - od 91% do 100% = maximalno do 40% ocjene Studenti koji polaţu pismeni dio ispita mogu dobiti maksimalno 40% ocjene, a da bi pristupili usmenom dijelu ispita trebaju imati najmanje 51% toĉnih odgovora. Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin (maksimalno 50%): manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 10% ocjene - od 61% do 70% = do 20% ocjene - od 71% do 80% = do 30% ocjene - od 81% do 90% = do 40% ocjene - od 91% do 100% = maksimalno do 50% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) Obvezna literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija: korijeni, postignuća, traganja, Novi Liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996. (ili 2001.), str. 21.-349. - STRECHA, M., „O nastanku i razvoju moderne hrvatske historiografije u 19. Stoljeću“, Povijest u nastavi, (2005.), br. 6, str. 103.-116. - ŠIDAK, J., „Hrvatska historiografija, njezin razvoj i današnje stanje (1971)“, Historijski zbornik, (1972.), br. 23/24, str. 1.-23. - CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004. Dopunska - MIHALJEVIĆ, J., „Historijska teorija i metodologija u literatura: historiografskoj periodici 1948-1990. (Historijski zbornik i Ĉasopis za suvremenu povijest)“, u: AGIĈIĆ, D., JANKOVIĆ, B. (ur.), Jaroslav Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Zagreb, 2012., str. 173.-212. - NAJBAR-AGIĈIĆ, M., „Osnivanje i prve godine djelovanja povijesnog Društva hrvatske (1947-1955)“, Historijski zbornik, (2008.), br. 61, str. 393.-421. Informiranje o kolegiju: Dodatne Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju informacije o studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i kolegiju na mreţnoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom: - Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta). PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj I. II. III. IV. V. VI. VII. kolegija i koncepcija predavanja Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd. Literatura: Sve navedeno Naslov: Osnovna pitanja historijskog istraţivanja Kratak opis: Terminološka razgraniĉenja: povijest, historija, historiografija. Historijska znanost: metode, izvori, predmet istraţivanja (dogaĊaj, proces, struktura, razdoblje, periodizacija), istraţivaĉki postupak (istraţivaĉko pitanje, interpretacija). Literatura:. - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 356.-384. Naslov: Antiĉka historiografija Kratak opis: Razvoj historiografije u antiĉko doba. Najvaţniji predstavnici grĉke i rimske historiografije. Literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 21.-34. Naslov: Srednjovjekovna historiografija Kratak opis: Historiografija u sustavu srednjovjekovnih znanja. Historiografija latinskoga i grĉkoga kršćanstva. Literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 35.-53. Naslov: Humanistiĉka historiografija Kratak opis: Znaĉaj humanistiĉke historiografije i najznaĉajniji povjesniĉari. Literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 54.-67. Naslov: Historiografija u razdoblju reformacije i protureformacije. Historijska erudicija. Kratak opis: Polemike protestantske reformske i katoliĉke protureformske struje bazirane na objavljivanju i kritici izvora crkvene povijesti. Predstavnici. Od prvih kritika izvora do historijske erudicije kao zasebne discipline. Predstavnici historijske erudiciji. Literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 68.-77. Naslov: Prosvjetiteljska historiografija. Kolokvij. Kratak opis: Historija u sustavu prosvjetiteljskoga znanja. Postupno širenje znaĉenja pojma historija (od pripovijesti o dogaĊajima do oznaĉavanja povijesne zbilje u cjelini odnosno pripovijedanje o njoj). Prosvjetiteljsko shvaćanje historije i pojava filozofije historije, inovatori izvan prosvjetiteljstva, francuska i njemaĉka prosvjetiteljska historiografija. Literatura: VIII. IX. X. XI. XII. XIII. - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 77.-95., 98.-110. Naslov: Konstituiranje historije kao moderne znanosti. Njemaĉka historiografija u 19. stoljeću. Kratak opis: Njemaĉki romantizam, erudicija i genetiĉka historija. Ranke i njegovi nasljednici. Kritiĉari historizma. Literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 118.-147. Naslov: Francuska historiografija u 19. stoljeću Kratak opis: Liberalni i romantiĉki povjesniĉari. Profesionalna historiografija, „Pozitivistiĉka“ historiografija. Literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 148.-166. Naslov: Hrvatska historiografija u 19. stoljeću i proces njezina poznanstvenjenja Kratak opis: Utjecaj politiĉkih i društvenih prilika na razvoj hrvatske historiografije u 19. stoljeću. Postupci poznanstvenjenja hrvatske historiografije. Predstavnici hrvatske historiografije u 19. stoljeću. Literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 172.-188. - STRECHA, M., „O nastanku i razvoju moderne hrvatske historiografije u 19. Stoljeću“, Povijest u nastavi, (2005.), br. 6, str. 103.-116. Naslov: Kritiĉari historizma. Historiografija u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Ameriĉkim Drţavama u 19. stoljeću. Kratak opis: Kritiĉari njemaĉkoga historizma. Obiljeţja Marxove teorije. Obiljeţja britanske i ameriĉke historiografije u 19. stoljeću i procesi poznanstvenjenja. Glavni predstavnici pojedinih faza. Literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 138.-147., 167.-171. Naslov: Historiografija u Europi i Sjedinjenim Ameriĉkim Drţavama na kraju 19. i na poĉetku 20. stoljeća Kratak opis: Kriza znanstvene historije u Europi i SAD-u krajem 19. stoljeća. Max Weber i historija. Poticaji za „novu historiju“. Literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 189.-210. Naslov: Historiografija u Europi i Sjedinjenim Ameriĉkim Drţavama u 20. stoljeću Kratak opis: Historiografska kretanja u SAD-u u meĊuratnom razdoblju relativizam. Kriza historizma i nacizma u Njemaĉkoj. Povjesniĉari oko XIV. XV. francuskoga ĉasopisa Annales (Lucien Febvre, Marc Bloch) - kritika tradicionalne historije. Okretanje prema društvenim znanostima. Skretanje s politiĉke na ekonomsku i socijalnu problematiku. Literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 211.-236. Naslov: Postmoderna, lingvistiĉki obrat. Ulazak ţena u povijest. Kratak opis: Postmoderna kritika historije i najznaĉajniji predstavnici. Lingvistiĉki obrat. Uloga ţena u povijesti. Historija spolova. Literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 322.-356. Naslov: Suvremena hrvatska historiografija. Drugi kolokvij. Kratak opis: Obiljeţja, predstavnici i institucije hrvatske historiografija u suvremenom razdoblju. Ideološki utjecaji na razvoj historiografije u razdoblju druge Jugoslavije?. Utjecaj Anala na hrvatsku historiografiju. Literatura: - ŠIDAK, J., „Hrvatska historiografija, njezin razvoj i današnje stanje (1971)“, Historijski zbornik, (1972.), br. 23/24, str. 1.-23. - MIHALJEVIĆ, J., „Historijska teorija i metodologija u historiografskoj periodici 1948-1990. (Historijski zbornik i Ĉasopis za suvremenu povijest)“, u: AGIĈIĆ, D., JANKOVIĆ, B. (ur.), Jaroslav Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Zagreb, 2012., str. 173.-212. Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda Status kolegija Pristup kolegiju Hrvatski narod u Drugom svjetskom ratu Studij povijesti Preddiplomski sveuĉilišni studij 3 Semestar 5. izborni (B1) Preduvjeti studenti Povijesti Kod kolegija FFPVB524 Godina studija Broj sati po semestru (p+v+s) Usporedni uvjeti Vrijeme odrţavanja nastave III. 30+0+0 nema ih prema rasporedu Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Šarac, izv. prof. Kontakt sati/konzultacije prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408 Upoznati studente s historiografskim interpretacijama sloţenih Ciljevi kolegija prilika u kojima se našao hrvatski narod tijekom Drugoga svjetskog rata. Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati povijesni kontekst u Ishodi učenja kome se našao hrvatski narod u vremenu Drugoga svjetskog rata (opće i specifične kompetencije) „Hrvatsko pitanje“ u politiĉkim koncepcijama 1930-ih. Slom i Sadržaj raspad Kraljevine Jugoslavije. Geneza, ustroj i obiljeţja Nezavisne silabusa/izvedbenog Drţave Hrvatske. Katoliĉka crkva i Nezavisna Drţava Hrvatska. plana (ukratko) Djelovanja i ciljevi Partizanskog pokreta u hrvatskom narodu. Slom Nezavisne Drţave Hrvatske i nastanak komunistiĉke Jugoslavije. Hrvatski narod: iskustva i posljedice rata i poraća. vjeţbe seminar samostalni Način izvođenja predavanja zadatci nastave (označiti masnim mentorski rad terenska ostalo konzultacije tiskom) nastava - Prisustvovanje predavanjima. Studentske obveze - Sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama. - Polaganje završnog ispita. seminarski rad praktiĉni Praćenje i pohađanje aktivnosti u rad ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim pismeni ispit kontinuirana esej usmeni ispit tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova. OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI PohaĊanje nastave i 30 1 Max 30% aktivnosti u nastavi Završni ispit (usmeni) 60 2 Max 70% Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Samostalni zadatci i aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Završni ispit (usmeni) je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. - U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: Nazoĉnost nastavi manje od 50% odraĊenih zadataka = 0% ocjene Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% = do 5% ocjene Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 10% ocjene Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% = do 15% ocjene Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 20% ocjene Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% = do 25% ocjene Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 30% ocjene Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 14% ocjene - od 61% do 70% = do 28% ocjene - od 71% do 80% = do 42% ocjene - od 81% do 90% = do 56% ocjene - od 91% do 100% = do 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - BILANDŢIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Obvezna literatura: Zagreb, 1999., str. 120.-204. - MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada Pavićić, Zagreb, 2002. - Časopis za suvremenu povijest, (1995.), br. 3. Dopunska literatura: - KRIŠTO, J., Katolička Crkva i Nezavisna Drţava Hrvatska 1941.1945. I., Hrvatski institut za povijest, Dom i Svijet, Zagreb, 1998. - RAMET, S. P. (ur.), Nezavisna Drţava Hrvatska 1941.-1945., Alinea, Zagreb, 2009. - TOMASEVICH, J., Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941.-1945., Europapress holding, Novi liber, Zagreb, 2010. Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju: Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata kolegiju prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom: - Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta). - Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj I. kolegija i koncepcija predavanja. Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza. II. III. IV. V. VI. VII. Literatura: Obvezna: - BILANDŢIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999., str. 120.-204. - MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada Pavićić, Zagreb, 2002. Dopunska: - Časopis za suvremenu povijest, (1995.), br. 3. - KRIŠTO, J., Katolička Crkva i Nezavisna Drţava Hrvatska 1941.-1945. I., Hrvatski institut za povijest, Dom i Svijet, Zagreb, 1998. - RAMET, S. P. (ur.), Nezavisna Drţava Hrvatska 1941.-1945., Alinea, Zagreb, 2009. - TOMASEVICH, J., Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941.-1945., Europapress holding, Novi liber, Zagreb, 2010. Naslov: „Hrvatsko pitanje“ u prvoj jugoslavenskoj drţavi Kratki opis: Centralizam ili federalizam. Hrvatsko-srpski sporovi. Diktatura. Literatura: - MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada Pavićić, Zagreb, 2002., str. 17.-29. Naslov: Fašistiĉka i komunistiĉka ideologija kod Hrvata izmeĊu dva svjetska rata Kratki opis: Ustaški pokret. Komunistiĉka partija. Literatura: - BILANDŢIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999., str. 107.-120. Naslov: Raspad Kraljevine Jugoslavije i nastanak Nezavisne Drţave Hrvatske Kratki opis: Njemaĉko-jugoslavenski odnosi. Proklamiranje NDH. Pitanje priznanja i razgraniĉenja. Literatura: - MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada Pavićić, Zagreb, 2002., str. 53.-83. Naslov: Ustroj vlasti, vojna organizacija, gospodarski, vjerski i kulturni ţivot u NDH Kratki opis: Pitanje Hrvatskog drţavnog sabora. Domobranstvo, oruţništvo i ustaštvo. Vjerske zajednice. Novine i ĉasopisi. Pravopis. Znanstvene i kulturne institucije. Literatura: - MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada Pavićić, Zagreb, 2002., str. 83.-153. Naslov: Politika nacionalne i rasne iskljuĉivosti Kratki opis: Poloţaj Srba, Ţidova i Roma u NDH. Rasni zakoni. Logori. Literatura: - MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada Pavićić, Zagreb, 2002., str. 175.-189. Naslov: Odnosi NDH s Italijom i Njemaĉkom Kratki opis: Vojna i gospodarska ovisnost. Talijansko-hrvatski sporovi. Literatura: - MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada Pavićić, Zagreb, 2002., str. 153.-175. VIII. IX. X. XI. XII. XIII. XIV. XV. Naslov: Djelovanja partizanskog i ĉetniĉkog pokreta Kratki opis: Ustanci. Komunistiĉka revolucija? Partizansko-ĉetniĉki odnosi. Dvije koncepcije o obnovi Jugoslavije. Literatura: - BILANDŢIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999., str. 120.-171. Naslov: Hrvatska seljaĉka stranka Kratki opis: Politika ĉekanja. Raslojavanje HSS-a. Literatura: - MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada Pavićić, Zagreb, 2002., str. 199.-209. Naslov: Politiĉka i vojna zbivanja 1942. i 1943. Kratki opis: Odlazak dvojice Kvaternika. Muslimanska akcija za autonomiju BiH. Kapitulacija Italije. Literatura: - MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada Pavićić, Zagreb, 2002., str. 209.-220. Naslov: Savezniĉka politika spašavanja Kraljevine Jugoslavije Kratki opis: Teheran. Britansko-ameriĉka politika. Hrvatska politiĉka situacija. Literatura: - BILANDŢIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999., str. 156.-171. Naslov: Pokušaji spašavanja NDH Kratki opis: Suradnja s HSS-om. Akcija Vokić-Lorković. Literatura: - BILANDŢIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999., str. 171.-178. Naslov: Slom NDH Kratki opis: Poloţaj NDH poĉetkom 1945. Pokušaji suradnje sa saveznicima. Sovjetska ponuda. Ratni uspjesi komunistiĉkih partizana. Literatura: - MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada Pavićić, Zagreb, 2002., 229.-238. Naslov: Bleiburg Kratki opis: Povlaĉenje prema Austriji. Propali pregovori. Masovna ubijanja. Ponovna emigracija. Literatura: - MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada Pavićić, Zagreb, 2002., str. 238.-255. Naslov: Zakljuĉno izlaganje Kratki opis: ------------Literatura: ------------- Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda Status kolegija Pristup kolegiju Suvremena povijest BiH i Hrvatske Studij povijesti Preddiplomski sveuĉilišni studij 3 Semestar 5. izborni (B1) na Preduvjeti Studiju povijesti, a obvezni (A) na Studiju novinarstva studenti Povijesti i studenti Novinarstva Kod kolegija FFPVB525 Godina III. studija Broj sati po 30+0+0 semestru (p+v+s) Usporedni nema ih uvjeti Vrijeme prema odrţavanja rasporedu nastave Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Šarac, izv. prof. Kontakt sati/konzultacije prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408 Upoznavati studente s najvaţnijim izvorima, literaturom i Ciljevi kolegija suvremenim historiografskim interpretacijama najznaĉajnijih politiĉko-ideoloških strujanja i socio-politiĉkih procesa devetnaestoga i dvadesetoga stoljeća, koji su doveli do nastanka danas meĊunarodno priznatih drţava: Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije izvore, Ishodi učenja literaturu i suvremene historiografske interpretacije koje (opće i specifične objašnjavaju politiĉko-ideološku pozadinu i socio-politiĉke prilike kompetencije) 19. i 20. stoljeća, u kojima je „omogućen“ nastanak Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a koje su još od 1878. godine do osamostaljivanja 1990-tih dijelili zajedniĉku sudbinu u nekoliko razliĉitih drţavnopravnih okvira: u Austro-Ugarskoj Monarhiji, u Kraljevini Jugoslaviji, u Nezavisnoj Drţavi Hrvatskoj te u Socijalistiĉkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Etnokonfesionalna slika i politiĉka strujanja u BiH i Hrvatskoj u 19. Sadržaj i poĉetkom 20. st. (Kriza Osmanskog Carstva; BiH pod silabusa/izvedbenog austrougarskom upravom. Hrvatske zemlje u 19. i poĉetkom 20. st.; plana (ukratko) Drţavnopravni poloţaj hrvatskih zemalja u okviru Habsburške Monarhije; Politiĉke prilike u BiH pred Prvi svjetski rat). BiH i Hrvatska u sklopu Kraljevine SHS, odnosno prve Jugoslavije 1918.1941. (Uzroci permanentne politiĉke krize u Kraljevini SHS, od 1929. god. Kraljevini Jugoslaviji; „Hrvatsko pitanje“ u politiĉkim koncepcijama 1930-tih; Unutarnja kriza, vanjsko-politiĉki faktori, slom i raspad Kraljevine Jugoslavije). BiH i Hrvatska u sklopu NDH (Ustaški pokret; Geneza, ustroj i funkcioniranje Nezavisne Drţave Hrvatske; Poloţaj ne-Hrvata u Nezavisnoj Drţavi Hrvatskoj; Djelovanja i ciljevi partizanskog pokreta; Slom Nezavisne Drţave Hrvatske i formiranje komunistiĉke Jugoslavije). BiH i Hrvatska u sklopu SFRJ (Iskustva i posljedice rata i poraća; Društvene i politiĉke prilike u drugoj Jugoslaviji; „Hrvatsko pitanje“ u komunistiĉkoj Jugoslaviji). Kriza i raspad SFRJ te nastanak novih drţava. vjeţbe seminar samostalni Način izvođenja predavanja zadatci nastave (označiti masnim mentorski rad terenska ostalo konzultacije tiskom) nastava Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja uz sudjelovanje studenata u raspravama o izloţenim temama. - Prisustvovanje predavanjima. Studentske obveze - Sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama. - Polaganje završnog ispita. seminarski rad praktiĉni rad Praćenje i pohađanje aktivnosti u ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim pismeni ispit kontinuirana esej usmeni ispit tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO OCJENI Max 30% U PohaĊanje nastave i 30 1 aktivnosti u nastavi Završni ispit 60 2 Max 70% Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Samostalni zadatci i aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Završni ispit (usmeni) je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. - U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: Nazoĉnost nastavi manje od 50% odraĊenih zadataka = 0% ocjene Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% = do 5% ocjene Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 10% ocjene Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% = do 15% ocjene Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 20% ocjene Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% = do 25% ocjene Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 30% ocjene Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 14% ocjene - od 61% do 70% = do 28% ocjene - od 71% do 80% = do 42% ocjene - od 81% do 90% = do 56% ocjene - od 91% do 100% = do 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. Obvezna literatura: 89.-221. - STANĈIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002., str. 71.-241. - ANĈIĆ, M., Tko je pogriješio u Bosni. Na razdjelnici izmeĎu Dopunska literatura: povijesti i politike, Pan liber, Osijek, Zagreb, Split, 1999. - BANAC, I., Nacionalno pitanje u Jugoslaviji - porijeklo, povijest, politika, Globus, Zagreb, 1984. - BILANDŢIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999. - DŢAJA, S. M., Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878.-1918.), Ziral, Mostar - Zagreb, 2002. - DŢAJA, S. M., Politička realnost jugoslavenstva (1918.-1991.), Svjetlo rijeĉi, Sarajevo, Zagreb, 2004. - MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada Paviĉić, Zagreb, 2002. - REDŢIĆ, E., Sto godina muslimanske politike, ANUBiH, Institut za istoriju, Sarajevo, 2000. Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju: Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata kolegiju prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i na internetskoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom: - Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta). - Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj I. kolegija i koncepcija predavanja Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva i metoda te pojašnjenje studentskih obveza. Literatura: Obvezna: - LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 89.-221. - STANĈIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002., str. 71.-241. Dopunska: - ANĈIĆ, M., Tko je pogriješio u Bosni. Na razdjelnici izmeĎu povijesti i politike, Pan liber, Osijek, Zagreb, Split, 1999. - BANAC, I., Nacionalno pitanje u Jugoslaviji - porijeklo, povijest, politika, Globus, Zagreb, 1984. - BILANDŢIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999. - DŢAJA, S. M., Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878.1918.), Ziral, Mostar - Zagreb, 2002. - DŢAJA, S. M., Politička realnost jugoslavenstva (1918.-1991.), Svjetlo II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. rijeĉi, Sarajevo, Zagreb, 2004. - MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada Paviĉić, Zagreb, 2002. - REDŢIĆ, E., Sto godina muslimanske politike, ANUBiH, Institut za istoriju, Sarajevo, 2000. Naslov: „Najkompliciranija zemlja u Europi“ Kratki opis: Etnokonfesionalna slika BiH u prošlosti. Literatura: - LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 89.-144. Naslov: Etnicitet na hrvatskom prostoru u 19. i 20. stoljeću Kratki opis: Od etniĉke zajednice do hrvatske nacije Literatura: - STANĈIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002., str. 71.-153. Naslov: Poloţaj hrvatskih zemalja poĉetkom 19. stoljeća Kratki opis: U okviru velikih imperija. Francuska vlast. Habsburška Monarhija. Literatura: - STANĈIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002., str. 157.-161. Naslov: Hrvatski kulturni i politiĉki pokret Kratki opis: Ilirski pokret i Gajev krug. Revolucije. Apsolutizam. Literatura: - STANĈIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002., str. 161.-181. Naslov: IzmeĊu srednje i jugoistoĉne Europe (1860.-1883.) Kratki opis: Austroslavizam. Jugoslavizam. Hrvatska drţavna ideja. Literatura: - STANĈIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002., str. 181.-191. Naslov: Slom Hrvatske drţavne ideje (1883.-1903.) Kratki opis: Poteškoće s reţimom Khuena Hedervaryja. Literatura: - STANĈIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002., str. 191.-197. Naslov: BiH u austrougarskom okviru Kratki opis: Politiĉke i kulturne promjene. Literatura: - LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 144.155. Naslov: Politika „novoga kursa“ Kratki opis: Hrvatska politika i jugoslavensko pitanje. Literatura: - STANĈIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002., str. 197.-203. Naslov: Prema stvaranju prve juţnoslavenske drţave Kratki opis: Hrvatska politika izmeĊu parcelacije i ujedinjenja. Literatura: - STANĈIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, XI. XII. XIII. XIV. XV. Zagreb, 2002., str. 203.-211. Naslov: Hrvatska i BiH u Kraljevini Jugoslaviji (1918.-1941.) Kratki opis: Centralizam. Federalizam. Hrvatsko-srpski sporovi. Literatura: - STANĈIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002., str. 211.-217. - LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 155.166. Naslov: Razdoblje NDH (1941.-1945.) Kratki opis: Ratna zbilja. Totalitarne ideologije. Literatura: - STANĈIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002., str. 217.-227. - LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 166.177. Naslov: U socijalistiĉkoj Jugoslaviji (1945.-1991.) Kratki opis: Jednopartijski sustav. Višenacionalna drţavna zajednica. Politiĉka i privredna kriza. Literatura: - STANĈIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002., str. 227.-241. - LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 177.193. Naslov: Osamostaljivanje Kratki opis: Raspad socijalistiĉke Jugoslavije. Nova ratna zbilja. Priznanje neovisnosti. Literatura: - LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 193.221. Naslov: Zakljuĉno izlaganje Kratki opis: ------------Literatura: ------------- Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Status kolegija: Pristup kolegiju: Filozofija odgoja i obrazovanja Zajedniĉki kolegij Preddiplomski sveuĉilišni studij 4 Semestar 5. obvezni Preduvjeti (D) studenti svih nastavnih usmjerenja Kod kolegija FFZAB507 Godina III. studija Broj sati po 30+30+0 semestru (p+s+v) Usporedni uvjeti: Vrijeme prema odrţavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Slavica Juka, red. prof. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected], 036 355-415 Asistent Toni Herceg, asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected], 036 355-411 Cilj kolegija je uvesti studente u osnovnu problematiku filozofije Ciljevi kolegija: odgoja i osposobiti ih za odgovorno promišljanje o stanju filozofije odgoja danas. Ukazati na vaţnost filozofije odgoja koju ona ima za teorijsku i praktiĉnu stranu odgoja te ulogu filozofije u odnosu na druge znanosti, osobito znanosti o odgoju. Kolegij takoĊer pruţa uvid u problematiku filozofskog promišljanja odgoja, poĉevši od antiĉke Grĉke pa do danas. Studenti stjeĉu uvid i u narav odnosa filozofske i pedagoške prakse, kao pojedinih problema odgojne prakse s filozofskog vidika. Polaganjem ispita, student je osposobljen uvidjeti osnovnu Ishodi učenja problematiku i narav filozofije i temeljnih filozofskih disciplina, bit (opće i specifične i vaţnost odgoja, njegov cilj te nezaobilaznost filozofije u odgojnom kompetencije): promišljanju, ali i vaţnost filozofije prema ostalim znanostima, osobito onima koje se bave odgojem. Student je osposobljen i za struĉno razumijevanje problema filozofije odgoja i obrazovanja, a u kontekstu suvremenih kulturnih i demokratskih europskih steĉevina na podruĉju odgojnih znanosti. - Uvodne teme. Sadržaj - Uvod u filozofiju. silabusa/izvedbenog - Znanost i klasifikacija znanstvenih disciplina. plana (ukratko): - Antiĉke teorije o odgoju. - Novovjekovne teorije o odgoju. - Suvremene teoriju o odgoju. - Odgoj i vrijednosti. - Koedukacija. - Cjelovitost odgoja. vjeţbe samostalni Način izvođenja predavanja seminari zadatci nastave (označiti masnim terenska ostalo konzultacije mentorski rad tiskom) nastava - PohaĊati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnome procesu. - Napisati i izloţiti seminarski rad. - Pisati test. praktiĉni Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski rad rad ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim usmeni ispit kontinuirana esej pismeni ispit tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova Studentske obveze OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI Angaţiranost na nastavi 60 2 10% Seminarski rad (pismeni 30 1 30% i usmeni) Završni ispit 30 1 60% Izvanredni studenti dogovaraju temu s mentorom i pišu seminarski rad od 13 do 15 kartica. Dodatna pojašnjenja: 10% ocjene moguće je ostvariti sudjelovanjem u nastavi, a 30% pisanjem i izlaganjem seminarskog rada kojega pišu svi studenti. Da bi se pristupilo završnom ispitu, studenti su prethodno (tijekom nastave) duţni ostvariti min. 20% bodova (sudjelovanje u nastavi i seminarski rad). U konaĉnu ocjenu ulaze rezultati završnog ispita, angaţiranost tijekom nastave i ocjena seminarskog rada. Angaţiranost u nastavi: Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene 81-84% = 2% ocjene 85-88% = 4% 89-92% = 6% 93-96% = 8% 97-100% = 10% Pisanje seminarskog rada: 0% = Rad nije napisan. 3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 9% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogreške. 12% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogreške. 15% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan. +Izlaganje seminarskoga rada 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 3% = Rad je proĉitan. 6% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen. 9% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 12% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogreške. 15% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin: manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 12% ocjene od 61% do 70% = do 24% ocjene od 71% do 80% = do 36% ocjene od 81% do 90% = do 48% ocjene od 91% do 100% = do 60% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Obvezna literatura: Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007., str. 15.199. - ARISTOTEL, Politika, preveo T. Ladan, HSN, Zagreb, 1992. Dopunska literatura: (VII. knjiga, str. 255.-271.) - BURJA RADOVAN, M., „Ljudska prava i odgoj“, Metodički ogledi, 11 (2004.), br. 2, str. 69.-78. - LOCKE, J., Misli o vaspitanju, Zavod za izdavanje udţbenika SR Srbije, Beograd, 1967., str. 6.-184. - MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Verbum, Split, 2000. (pojedino pojmovlje) - MORIN, E., Odgoj za budućnost. Sedam temeljnih spoznaja nuţnih u odgoju, Educa, Zagreb, 2002. (ukupno 128 stranica) - MUSIĆ, I., „Odgoj za vrijednosti“, Suvremena pitanja, časopis za prosvjetu i kulturu, god. 1 (2006.) br. 1, str. 89.-101. - PLATON, Drţava, preveo M. Kuzmić, Naklada Juriĉić, Zagreb, 2001. (IV. knjiga, str. 166.-200.). - POLIĆ, M., Čovjek-odgoj-svijet. Mala filozofijsko-odgojna razloţba, KruZak, Zagreb, 1997., str. 9.-207. - POLIĆ, R., „Odgoj i dokolica“, Metodički ogledi, (2003.), br. 2, str. 25.-37. - ROUSSEAU, J. J., Emil ili Ob uzgoju, preveo Ivan Širola, Nakladom Hrv. ped. knjiţevnoga sbora, Zagreb, 1887.1889. (dio I. str. 17.-223.) - VUK-PAVLOVIĆ, P., Filozofija odgoja, HSN, Zagreb, 1996. (str. 41.-119. poglavlje filozofija i pedagogija) Dodatne informacije o Obveznu literaturu koriste svi studenti, a iz dopunske literature svaki student bira tematsku jedinicu na osnovi koje će mu biti kreirana kolegiju tema za seminarski rad, jednu ili dvije od ponuĊenih jedinica, ovisno o stupnju opterećenja istih. Primjerice, dovoljno će biti proĉitati samo jednu bibliografsku jedinicu ako će student izabrati Rousseovo djelo Emile ili o odgoju. Ako će pak izabrati iz ponude ĉlanaka ili manjih poglavlja djela, onda će tih jedinica trebati išĉitati više. O tome više u konzultaciji s nastavnikom! PohaĊanje nastave: PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbroju bodova. Pismeni radovi: Seminarski rad treba predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Što je filozofija? I. Kratki opis: U obradi ovoga pitanja studentima će biti razloţen pojam i predmet filozofije, izvori filozofije te odnos filozofije i znanosti. Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007. Naslov: Znanstvene metode II. Kratki opis: Unutar ove nastavne jedinice studentima će biti ukratko predstavljene i obrazloţene temeljne metode znanstvenog istraţivanja i metode znanstvenog sistematiziranja. Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007. - MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Verbum, Split, 2000. Naslov: Temeljne filozofske discipline – logika i filozofija spoznaje III. Kratki opis: Studentima se pruţa uvid u narav formalne logike, njezine potrebe u svakodnevnome ţivotu. Potom se pruţa uvid u narav i razumijevanje osnovnih oblika ljudske misli: pojma, suda i zakljuĉka. Unutar filozofije spoznaje, studentima se pruţa uvid u to što je znanje i spoznaja, koji su oblici spoznaje, izvori, mogućnosti, dosezi i sigurnost. Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007. - MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Verbum, Split, 2000. Naslov: Temeljne filozofske discipline – metafizika i kozmologija IV. Kratki opis: Osnovni pojmovi metafizike (biće, bit, bitak, uzroci, nuţnost, kategorije, itd). Ontologija i teodiceja, unutar koje se stjeĉu osnovne spoznaje glede odnosa Boga i svijeta te mogućnosti dokazivanja Boţjeg postojanja. U kozmologiji se izlaţu osnovna znanja iz filozofije prirode te suvremenim fizikalnim teorijama. Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007. Naslov: Temeljne filozofske discipline – filozofska antropologija i etika V. Kratki opis: Narav filozofske antropologije i njezin odnos prema drugim antropološkim disciplinama. Razumijevanje ĉovjeka u povijesti filozofske misli i osnovne odrednice ljudske naravi. Pojam i predmet etike, pojam slobode i slobodne volje, pitanje moralne obligacije i savjesti. Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007. - MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Verbum, Split, 2000. Naslov: Temeljne filozofske discipline – estetika VI. Kratki opis: Pojam i predmet estetike te poimanje estetike kroz povijest VII. VIII. IX. X. XI. XII. XIII. filozofije. Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007. - MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Verbum, Split, 2000. Naslov: Antiĉke i srednjovjekovne teorije odgoja Kratki opis: Teorija odgoja u predsokratika, Platona, Aristotela, Cicerona, T. Akvinskoga. Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007. Naslov: Novovjekovne odgojne teorije Kratki opis: Teorija odgoja W. Ratkea, J.A. Komenskoga, J. Lockea, J.J. Rousseaua. Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007. Naslov: Suvremene teorije o odgoju Kratki opis: Teorija odgoja J. H. Pestalozzija, J. F. Herberta, H. Spencera, E. Durkheima, J. Deweya, I. Illicha. Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007. Naslov: Odnos pedagogije i filozofije Kratki opis: Filozofija i pedagogijska teleologija, donošenje vrijednosnih sudova, etiĉke vrijednosti, cilj odgoja. Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007. Naslov: Odgoj i vrijednosti Kratki opis: Odnos odgoja i vrijednosti, pokušaj odreĊenja istinske naravi odgoja, razlika izmeĊu odgoja i uzgoja, odnos odgojitelja i odgajanika. Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007. - MUSIĆ, I., „Odgoj za vrijednosti“, Suvremena pitanja, časopis za prosvjetu i kulturu, god. 1 (2006.) br. 1, str. 89.-101. Naslov: Problem koedukacije Kratki opis: Problemi zajedniĉkoga odgoja muške i ţenske djece, prednosti i nedostatci. Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007. Naslov: Problem individualiteta i kolektiviteta te odnos politike i odgoja Kratki opis: Istiĉu se bitni problemi odgoja koji proizlaze iz pretjeranoga individualizma i pretjeranoga kolektivizma te se pokušava naći jedan srednji put. Uloga politike u poboljšanju ili pak u pogoršanju odgojne prakse. Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski XIV. XV. fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007. - VUK-PAVLOVIĆ, P., Filozofija odgoja, HSN, Zagreb, 1996. Naslov: Ljudska prava i odgoj Kratki opis: Filozofski propitivati temeljne pojmove vezane uz ljudska prava i slobode, univerzalizaciju prava, univerzalne vrijednosti, suvremeni kontekst jednakopravnosti, humanosti i odgovornosti. Što odgoj i društvo mogu ĉiniti s obzirom na ideju ĉovjeka kao slobodnog i dostojanstvenog bića te s obzirom na koncept vezivanja razvoja pojedinca s razvojem demokratiĉnijeg društva? Literatura: - BURJA RADOVAN, M., „Ljudska prava i odgoj“, Metodički ogledi, 11 (2004.), br. 2, str. 69.-78. Naslov: Igra i dokolica Kratki opis: Radohliĉarenje, dokoliĉarenje i besposlica, kapitalistiĉka ideologija glede dokoliĉarenja, slobodno vrijeme i stvaralaštvo. Literatura: - POLIĆ, R., „Odgoj i dokolica“, Metodički ogledi, (2003.), br. 2, str. 25.-37. Naziv kolegija Kod FFP-514 kolegija Studijski program Godina III. Ciklus Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) studija ECTS vrijednost 4 Semestar ljetni Broj sati po P (2) + S (1) = 45 boda semestru (3 tjedno) (p+v+s) Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 6. Usporedni uvjeti nema ih semestar Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme odrţavanja prema rasporedu nastave Nositelj kolegija/nastavnik prof. dr. Boţo Goluţa Kontakt sati/konzultacije srijedom i ĉetvrtkom u 10 sati E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420 Asistent Ana Noković, viša asistentica Kontakt sati/konzultacije prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-532 Upoznati studente s najvaţnijim sadrţajem povijesti Hrvatske i BiH od kraja Ciljevi kolegija Prvoga svjetskog rata do kraja Drugoga svjetskog rata, kako bi bili u stanju prepoznati, opisati i kritiĉki protumaĉiti najvaţnija povijesna pitanja navedenog razdoblja. - Poznavanje povijesnoga konteksta u kojem se nalazio hrvatski narod u Ishodi učenja razdoblju od 1918.-1945., odnosno poznavanje osnovnih društveno-politiĉkih i (opće i specifične religioznih prilika u hrvatskim zemljama od kraja Prvoga svjetskog rata do kraja kompetencije) Drugoga svjetskog rata, te razumjeti temeljne pojmove i procese. - Studenti će biti osposobljeni za pravilno definiranje i upotrebu temeljnih pojmova vezanih za hrvatsku i b-h povijest u ovom razdoblju. - Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje o vaţnim dogaĊajima i procesima iz povijesti Hrvatske i BiH kao i sposobnost opisa i usporedbe najvaţnijih pitanja u navedenom razdoblju. - Osposobljavanje studenata za samostalno sluţenje literaturom s ciljem dopunjavanja steĉenih znanja. Od jugoslavenske ideje do stvaranja nove drţave. Pripreme za novi ustav. Sadržaj syllabusa/izvedbenog Ustavotvorna skupština. Naĉela novoga ustava. Vjerske zajednice u Kraljevini SHS. Diktatura dinastije KaraĊorĊevića. Seljaĉko-demokratska koalicija. plana (ukratko) Ubojstvo Stjepana Radića. Šestosijeĉanjska diktatura. Ustaški pokret. Atentat na Aleksandra KaraĊorĊevića u Marseilleu. Vrijeme namjesništva. Sporazum Cvetković - Maĉek. Banovina Hrvatska. Konkordat izmeĊu Svete Stolice i Kraljevine Jugoslavije. Situacija uoĉi Drugoga svjetskog rata. Hrvatska u Drugom svjetskom ratu. Katoliĉka crkva tijekom rata. Slom Nezavisne Drţave Hrvatske i nastanak komunistiĉke Jugoslavije. Vjeţbe Način izvođenja Predavanja Seminar Samostalni zadaci nastave (označiti masnim Mentorski rad Terenska nastava Ostalo Konzultacije tiskom) HRVATSKA I B-H POVIJEST 1918.1945. Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Student je tijekom semestra obvezan napisati i usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za raspravu svim studentima. - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama. - Priprema i izlaganje eseja. - Polaganje završnog ispita. Seminarski rad Praktiĉni rad Praćenje i Pohađanje Aktivnosti u ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim Pismeni ispit Kontinuirana Usmeni ispit Esej tiskom) provjera znanja Studentske obveze Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova. OBVEZE STUDENTA Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi Esej (priprema i izlaganje) Završni ispit SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI 50 0,8 Max 20% 20 0,4 Max 10% 50 2,8 Max 70% Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova. - Uvjet za pristup završnom ispitu redovitim studentima takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra. - Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej. UraĊen i obranjen esej uvjet je za pristupanje završnom ispitu. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature. - U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. - Uvjet za izlazak na završni ispit su poloţeni vezani kolegiji: Europske regije i povijest BiH u 19. stoljeću i Hrvatska povijest u 19. stoljeću. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu. 12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 20% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Esej se ocjenjuje na sljedeći način: 0% = Rad nije napisan u zadanom roku. 1% = Rad je na vrijeme predan ali nije uraĊen prema zadanim naputcima. 2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 3% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu. 4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške. 5% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno. Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 1% = Rad je proĉitan. 2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen. 3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 4% = Izlaganje je dobro pripremljeno. 5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći način: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene - dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjen vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 58126, 219-271; DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 22000., str. 288-320, 354-358, 331-463; Dopunska literatura: IVICA ŠARAC, Kultura selektivnoga sjećanja. Hrvati Hercegovine i Nezavisna Drţava Hrvatska, Crkva na kamenu, Mostar, 2012.; SVETOZAR PRIBIĆEVIĆ, Diktatura kralja Aleksandra, Zagreb, 1990.; FRANJO TUĐMAN, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, I.-II., Zagreb, 1993.; FERDO ĈULINOVIĆ, Jugoslavija izmeĎu dva rata, I.-II., Zagreb, 1961.; ZVONIMIR KULUNDŢIĆ, Atentat na Stjepana Radića, Zagreb, 1968.; IVAN MUŢIĆ, Hrvatska politika i jugoslavenska ideja, Split, 1969.; HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Zagreb, 2002.; DUŠAN BILANDŢIĆ, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999., str. 120-204. i po naputku profesora. Dodatne informacije Informiranje o kolegiju: Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju o kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na internetskoj stranici Fakulteta. Obvezna literatura: Kontaktiranje s nastavnikom: - Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta). - Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA cjeline I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija predavanja. Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd. Literatura - Obvezna: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 58-126, 219271; DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 22000., str. 288-320, 354-358, 331-463. Dopunska: IVICA ŠARAC, Kultura selektivnoga sjećanja. Hrvati Hercegovine i Nezavisna Drţava Hrvatska, Crkva na kamenu, Mostar, 2012.; SVETOZAR PRIBIĆEVIĆ, Diktatura kralja Aleksandra, Zagreb, 1990.; FRANJO TUĐMAN, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, I.II., Zagreb, 1993.; FERDO ĈULINOVIĆ, Jugoslavija izmeĎu dva rata, I.-II., Zagreb, 1961.; ZVONIMIR KULUNDŢIĆ, Atentat na Stjepana Radića, Zagreb, 1968.; IVAN MUŢIĆ, Hrvatska politika i jugoslavenska ideja, Split, 1969.; HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Zagreb, 2002.; DUŠAN BILANDŢIĆ, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999., str. 120-204. Naslov: Od jugoslavenske ideje do stvaranja nove drţave. Kratak opis: Khuenova vladavina - oporba i otpor. Širenje hrvatske nacionalne misli. Braća Radići. Politika "novoga kursa". Rijeĉka i Zadarska rezolucija. Jugoslavenski odbor. Svibanjska i Krfska deklaracija. Drţava Slovenaca, Hrvata i Srba. Ţenevska konferencija. Proglašenje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 2 2000., str. 288-320. Naslov: Pripreme za novi ustav. Ustavotvorna skupština. Naĉela novoga ustava. Kratak opis: Ustrojavanje nove drţave. Granice Kraljevine SHS. Hrvatska u Kraljevini SHS. Politiĉki progoni Hrvata. Ustavni nacrti. Ustavotvorna skupština. Naĉela novoga Ustava. Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 219-230. Naslov: Vjerske zajednice u Kraljevini SHS. Kratak opis: Katoliĉka Crkva u Hrvata. Srpska pravoslavna Crkva. Islamska vjerska zajednica. Ţidovska vjerska zajednica. Hrvatska starokatoliĉka Crkva. Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 58-126. Naslov: Diktatura dinastije KaraĊorĊevića. Kratak opis: Diktatura prije diktature. Beogradski atentat. Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 230-241. Naslov: Seljaĉko-demokratska koalicija. Kratak opis: Radić - Pribićevićeva Seljaĉko-demokratska koalicija. Politiĉka djelatnost SDK. Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 2 2000., str. 354-358 i bilješke s predavanja. Naslov: Šestosijeĉanjska diktatura. Kratak opis: Kraljeva diktatura. Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 241-246. Naslov: Ustaški pokret. Atentat na Aleksandra KaraĊorĊevića u Marseilleu. IX. X. XI. XII. XIII. XIV. XV. Kratak opis: Hrvatski otpor diktaturi. Nastanak Ustaškoga pokreta. Atentat na Aleksandra KaraĊorĊevića u Marseilleu. Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 2 2000., str. 364-372. Naslov: Vrijeme namjesništva. Kratak opis: Namjesništvo kneza Pavla KaraĊorĊevića. Hrvatsko pitanje. Maĉekova Zaštita. HSS - zastupnik hrvatskog naroda. Kriza u rješavanju hrvatskoga pitanja. Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 2 2000., str. 373-380. Naslov: Sporazum Cvetković - Maĉek. Banovina Hrvatska. Kratak opis: Sporazum Cvetković - Maĉek. Banovina Hrvatska. Unutarnje ureĊenje i opseg. Otpori Banovini. Zbacivanje vlade Cvetković - Maĉek. Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 250-251; DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 2 2000., str. 380-390. Naslov: Konkordat izmeĊu Svete Stolice i Kraljevine Jugoslavije. Kratak opis: Odnos izmeĊu Svete Stolice i Kraljevine Jugoslavije. Pripreme za konkordat. Borba oko konkordata. Opoziv konkordata. Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 251-271. Naslov: Situacija uoĉi Drugoga svjetskog rata. Kratak opis: Situacija uoĉi rata. Komunistiĉka stranka Hrvatske. Politiĉka situacija. Raspad Jugoslavije. Uzroci i posljedice raspada Kraljevine Jugoslavije. Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 2 2000., str. 384-391. Hrvatski narod u Drugom svjetskom ratu Kratak opis: Kako je nastala NDH. Unutarnji otpori. Katoliĉka Crkva tijekom rata. Kraj i slom NDH. Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 2 2000., str. 399-439. Naslov: Razvoj društva, gospodarstva, znanosti i umjetnosti (1918.-1945.). Kratak opis: Gospodarski razvitak. Razvitak znanosti. Likovne umjetnosti. Hrvatski jezik i knjiţevnost. Glazba, film i radio. Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 2 2000., str. 391-398, 504-508. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu. Kratak opis: ------------Literatura: ------------- Naziv kolegija Kod FFP-513 kolegija Studijski program Godina III. predd Ciklus Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) studija ECTS vrijednost Semestar ljetni Broj sati po P (2) + S (1) = 45 boda semestru 4 (p+v+s) Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 6. Usporedni uvjeti nema ih semestar Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme odrţavanja prema rasporedu nastave Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Marina Beus, doc. Kontakt sati/konzultacije prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408 Upoznati studente s europskom i svjetskom poviješću nakon Drugoga svjetskog Ciljevi kolegija rata. - Nakon poloţenog ispita studenti će razumjeti najvaţnije svjetske i europske Ishodi učenja procese u razdoblju od Drugoga svjetskog rata pa sve do najnovijeg vremena. (opće i specifične - Studenti će znati najvaţnije dogaĊaje i osobe iz navedenog vremena. kompetencije) -Studenti će biti u stanju razumjeti dogaĊaje u pravom kontekstu, pa će im biti jasni i razlozi raspada komunistiĉkog sustava. Pobjeda antifašistiĉkog saveza u Drugom svjetskom ratu. Hladni rat. Sovjetski Sadržaj silabusa/izvedbenog blok. Zapadni blok. Zapadnoeuropski komunizam. Antikolonijalni pokreti. Raspad komunistiĉkog sustava u Europi. plana (ukratko) Vjeţbe Način izvođenja Predavanja Seminar Samostalni zadaci nastave (označiti masnim Mentorski rad Terenska nastava Ostalo Konzultacije tiskom) EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST NAKON 1945. Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Student je tijekom semestra obvezan napisati i usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za raspravu svim studentima. - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama. Studentske obveze - Priprema i izlaganje eseja. - Polaganje završnog ispita. Seminarski rad Praktiĉni rad Praćenje i Pohađanje Aktivnosti u ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim Pismeni ispit Kontinuirana Usmeni ispit Esej tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova. OBVEZE STUDENTA Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi Esej (priprema i izlaganje) SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI 50 0,8 Max 20% 20 0,4 Max 10% Završni ispit 50 2,8 Max 70% Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti moraju biti nazoĉni barem polovini sati kako bi mogli pristupiti ispitu. Student koji iz bilo kojeg razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti potpis nositelja kolegija, niti će moći pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi tiĉe se pripremljenog sudjelovanja u nastavi. - Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova. - Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni ispit kojim se provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature. - U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. - Uvjet za izlazak na završni ispit je poloţeni vezani kolegij: Europska i svjetska povijest 1918.-1945. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu. 12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira sadrţaje vaţne za kolegij. Esej se ocjenjuje na sljedeći način: 0% = Rad nije napisan. 1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke. 4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke. 5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan. Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 1% = Rad je proĉitan. 2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen. 3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke. 5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći način: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene - dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene ODD ARNE WESTAD, Globalni hladni rat, Golden marketing, Zagreb 2009.; Obvezna literatura: JERZY HOLZER, Komunizam u Europi, Srednja Europa, Zagreb, 2002.; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17 i 18, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Predvečerje rata i Drugi svjetski rat (1936.-1945.), 17, Jutarnji list, Zagreb, 2008.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb, 2008. Dopunska literatura: SKUPINA AUTORA, Regije europske povijesti, Naprijed, Zagreb, 1995.; JACQUES LE RIDER, Mitteleuropa, Barbat, Zagreb, 1998.; DAVID S. PAINTER, Hladni rat, povijest meĎunarodnih odnosa, Srednja Europa, Zagreb, 2002. Dodatne informacije Informiranje o kolegiju: Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema o kolegiju kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i na internetskoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom: - Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta). - Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA nastavne cjeline Naslov: Uvodno predavanje I. Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd. Literatura: Sva navedena. Naslov: Pobjeda antifašističkog saveza u Drugom svjetskom ratu II. Kratki opis: Antifašistiĉka koalicija koju su ĉinile zapadne zemlje i SSSR pobijedile su nacistiĉku Njemaĉku i njezine saveznike. Uslijedila je podjela okupacijskih zona, suĊenja za ratne zloĉine poraţenih i obnova. Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17 i 18, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Predvečerje rata i Drugi svjetski rat (1936.-1945.), 17, Jutarnji list, Zagreb, 2008.; Bilješke s predavanja. Naslov: Hladni rat III. Kratki opis: Kada je zajedniĉki neprijatelj poraţen došlo je do tenzija izmeĊu zapadnih zemalja i SSSR-a. Suradnju je zamijenio „hladni rat“. Literatura: DAVID S. PAINTER, Hladni rat, povijest meĎunarodnih odnosa, Srednja Europa, Zagreb, 2002.; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Predvečerje rata i Drugi svjetski rat (1936.-1945.), 17, Jutarnji list, Zagreb, 2008. Naslov: Hladni rat - krize IV. Kratak opis: Korejska i njemaĉka kriza; Kubanska kriza, krize unutar istoĉnog bloka (MaĊarska 1956., Praško proljeće, Sueska kriza). Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb, 2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17-18, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. XIII. Naslov: Sovjetski blok Kratki opis: SSSR je obnovio nekadašnju Kominternu, ovaj put pod nazivom Informacijski biro. Informbiro je okupio (gotovo) sve socijalistiĉke zemlje, a ubrzo je uspostavljen i vojni savez. Literatura: Jerzy HOLZER, Komunizam u Europi, Srednja Europa, Zagreb, 2002. Naslov: Sovjetski Savez i zemlje Istočne Europe nakon Staljinove smrti Kratak opis: XX kongres KPSS; konfrontacije s SAD-om; sukob s NR Kinom, razdoblje Hrušĉova i Breţnjeva. Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb, 2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974. Naslov: Sjedinjene Američke Države i zemlje Zapadnog bloka Kratak opis: Uĉvršćivanje New Deala, SAD od Trumana do Clintona (Marshallov plan), meĊunarodno-politiĉki poloţaj zapadnoeuropskih zemalja Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb, 2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974. Naslov: Komunizam unutar Zapadnog svijeta Kratki opis: Komunistiĉka ideologija poduprta iz SSSR-a prodrla je i u zapadna demokratska društva. U nekima su komunisti bili zastupljeni u parlamentima, dok su u nekim bili zabranjivani i progonjeni. Literatura: Bilješke s predavanja Naslov: Ujedinjena Europa Kratki opis: Poĉeci ujedinjenja na gospodarskoj osnovi; monetarna unija; Europska unija i Ugovor iz Mastrichta. Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb, 2008.; Bilješke s predavanja. Naslov: Zemlje trećeg svijeta - od kolonijalizma do nezavisnosti Kratki opis: Ostaci kolonijalizma; dekolonizacija; velike krize i ovisnost afriĉkih zemalja o svjetskom gospodarstvu. Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb, 2008. Naslov: Vijetnamski rat – borba za neovisnost Vijetnama Kratki opis: Kolonijalni reţimi u vijetnamu (francuski, japanski, francuski); stvaranje druge vijetnamske drţave; pregovori u Ţenevi; ameriĉki rat u Vijetnamu. Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb, 2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974. Naslov: Nastanak države Izrael Kratki opis: Stanje nakon Drugog svjetskog rata; podjela Palestine; Šestodnevni rat. Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb, 2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974. Naslov: Islamski svijet 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća Kratki opis: Pregled stanja na Srednjem Istoku; Izraelsko-arapski rat; graĊanski rat u Libanonu; Iranska revolucija; sukobi izmeĊu Iraka i Irana; Afganistanski graĊanski rat i sovjetska intervencija. Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, XIV. XV. Zagreb, 2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974. Naslov: Raspad komunističkog sustava u Europi Kratki opis: Gospodarska i politiĉka kriza doveli su do sloma komunistiĉkih reţima u Europi. Imperijalistiĉka carstva su se raspala i nastale su ili su obnovljene nacionalne drţave s demokratskim parlamentarnim ureĊenjem. Literatura: Bilješke s predavanja Naslov: Zaključni osvrt na prijeđenu građu Kratki opis: Diskusija sa studentima o obraĊenoj tematici Literatura: Sve navedeno Naziv kolegija Kod FFP-518 kolegija Studijski program Godina III. predd Ciklus Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) studija ECTS vrijednost Semestar ljetni Broj sati po P (2) + S (1) = 45 boda semestru 4 (p+v+s) Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 6. Usporedni uvjeti nema ih semestar Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme odrţavanja nastave Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Luĉić, izv. prof. Kontakt sati/konzultacije Prema dogovoru E-mail adresa i broj telefona [email protected] Upoznati studente s hrvatskom poviješću i poviješću Bosne i Hercegovine nakon Ciljevi kolegija Drugoga svjetskog rata. HRVATSKA I B-H POVIJEST NAKON 1945. Ishodi učenja (opće i specifične kompetencije) - Nakon poloţenog ispita studenti će razumjeti najvaţnije društvene procese u razdoblju od Drugoga svjetskog rata pa sve do najnovijeg vremena. - Studenti će znati najvaţnije dogaĊaje i osobe iz navedenog vremena. -Studenti će biti u stanju sagledati pravi kontekst povijesnih dogaĊaja, pa će im biti jasni i razlozi sukoba s poĉetka devedesetih. -Studenti će znati glavne uzroke i dogaĊaje iz rata, kao i razloge poratne krize i sukoba. Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko) Uspostava komunistiĉke vlasti. Poratno razdoblje. Sukob sa SSSR-om. Okretanje Zapadu. Politika nesvrstanih. Osmi kongres i reforme šezdesetih. Hrvatski nacionalni pokret. Ustav iz 1974. s elementima konfederalizma. Kriza osamdesetih. Refleksije raspada komunistiĉkog sustava u Europi. Vjeţbe Predavanja Seminar Samostalni zadaci Način izvođenja nastave (označiti masnim tiskom) Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Student je tijekom semestra obvezan napisati i usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za raspravu svim studentima. - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama. Studentske obveze - Priprema i izlaganje eseja. - Polaganje završnog ispita. Seminarski rad Praktiĉni rad Praćenje i Pohađanje Aktivnosti u ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim Pismeni ispit Kontinuirana Usmeni ispit Esej tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova. OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI STUDENTA Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi Esej (priprema i izlaganje) Završni ispit 50 0,8 Max 20% 20 0,4 Max 10% 50 2,8 Max 70% Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti moraju biti nazoĉni barem polovini sati kako bi mogli pristupiti ispitu. Student koji iz bilo kojeg razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti potpis nositelja kolegija, niti će moći pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi tiĉe se pripremljenog sudjelovanja u nastavi. - Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80 stranica s popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova. - Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni ispit kojim se provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature. - U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. - Uvjet za izlazak na završni ispit su poloţeni vezani kolegiji: Hrvatska i b-h. povijest 1918.-1941. i Hrvatski narod u Drugom svjetskom ratu. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu. 12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira sadrţaje vaţne za kolegij. Esej se ocjenjuje na sljedeći način: 0% = Rad nije napisan. 1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke. 4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke. 5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan. Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći način: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 1% = Rad je proĉitan. 2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen. 3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke. 5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći način: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene - dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene Obvezna literatura: ZDENKO RADELIĆ, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., Školska knjiga, Zagreb, 2006.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“,u: Status, 14, Mostar, 2010.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Komunistiĉki progoni Katoliĉke crkve u Bosni i Hercegovini 1945.-1990.“, u: Fra Ferdo Vlašićvizionar i patnik: spomenica u povodu desete obljetnice smrti: (1995.-2005.), Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005. Dopunska literatura: ENVER REDŢIĆ, Sto godina muslimanske politike, ANUBiH - Institut za istoriju, Sarajevo, 2000.; NIKICA BARIĆ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, Golden marketing Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2005.; DAVOR MARIJAN, Slom Titove armije, Golden marketing - Tehniĉka knjiga, 2008.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Hrvatska protukomunistiĉka gerila u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1951.“, u: Časopis za suvremenu povijest, 3., Zagreb, 2010.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Jesen komunizma i Jugoslavije – Bosna i Hercegovina u zadnjem desetljeću komunistiĉke Jugoslavije (1980.–1990.) s posebnim osvrtom na Hercegovinu“, u: Hum i Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011.; IVO BANAC, Sa Staljinom protiv Tita, Globus, Zagreb, 1990.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Bosna i Hercegovina od prvih izbora do meĊunarodnog priznanja“, u: Časopis za suvremenu povijest, 1, Zagreb, 2008. Dodatne informacije Informiranje o kolegiju: Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema o kolegiju kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i na internetskoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom: - Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta). - Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA nastavne cjeline Naslov: Uvodno predavanje I. Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd. Literatura: Sva navedena. Naslov: Uspostava komunističke vlasti II. Kratki opis: Revolucionarne metode uspostave vlasti, pri ĉemu su poĉinjeni brojni III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. zloĉini. Ubojstva, zatvaranja, oduzimanja imovine i sl. Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Hrvatska protukomunistiĉka gerila u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1951.“, u: Časopis za suvremenu povijest, 3, Zagreb, 2010. Naslov: Poratno razdoblje Kratki opis: Razdoblje uĉvršćivanja vlasti, prvi izbori, stvaranje Narodne fronte i gušenje oporbe. Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Hrvatska protukomunistiĉka gerila u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1951.“, u: Časopis za suvremenu povijest, 3, Zagreb, 2010. ; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status, 14, Mostar, 2010. Naslov: Crkva i drţava Kratki opis: Sukob dvaju svjetonazora; crkveno-drţavni odnosi; raskid odnosa s Vatikanom; normalizacija odnosa; Srpska pravoslavna crkva i komunistiĉki reţim. Literatura: ZDENKO RADELIĆ, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., Školska knjiga, Zagreb, 2006. Naslov: Katolička crkva u BiH u vrijeme Druge Jugoslavije Kratki opis: Stradanja Katoliĉke crkve u BiH s posebnim osvrtom na Hercegovinu; pokušaj suradnje – svećeniĉko udruţenje Dobri pastir; Katoliĉka crkva u BiH 80-ih godina XX. stoljeća Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Komunistiĉki progoni Katoliĉke crkve u Bosni i Hercegovini 1945.-1990.“, u: Fra Ferdo Vlašić-vizionar i patnik: spomenica u povodu desete obljetnice smrti: (1995.-2005.), Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005. Naslov: Sukob sa SSSR-om Kratki opis: Vrh jugoslavenske komunistiĉke partije suprotstavio se sovjetskoj politici kojom je Staljin nastojao uspostaviti potpunu kontrolu unutar socijalistiĉkih zemalja. Literatura: IVO BANAC, Sa Staljinom protiv Tita, Globus, Zagreb, 1990. Naslov: Politika nesvrstanih Kratki opis: Nakon sukoba sa SSSR-om, nuţnog pribliţavanja Zapadu uz nastojanje oĉuvanja socijalistiĉkog sustava, KPJ je bila prisiljena na neku vrstu neutralnosti. Rezultat takve situacije je pokret nesvrstanih uz ĉiju pomoć je Jugoslavija uspjela ostvariti neke svoje politiĉke i gospodarske interese. Literatura: Bilješke s predavanja Naslov: Osmi kongres i reforme šezdesetih Kratki opis: KPJ je bila svjesna potrebe za radikalnim reformama. Već poĉetkom šezdesetih spominje se mogućnost raspada Jugoslavije. Rješenja se traţe u decentralizaciji zemlje i podjeli moći. Te reforme bitno su promijenile stanje u BiH. Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status, 14, Mostar, 2010.; Bilješke s predavanja. Naslov: Sukobi u Savezu komunista Jugoslavije – Brijunski plenum Kratki opis: Sukobi centralistiĉkih i decentralistiĉkih ideja u SKJ; sukob s Aleksandrom Rankovićem, reforme u Savezu komunista. Literatura: ZDENKO RADELIĆ, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., Školska knjiga, Zagreb, 2006.; Bilješke s predavanja. Naslov: Pokušaj jačanja statusa SR BiH u Jugoslaviji Kratak opis: Jedna od mjera kojom je SKJ htjela ojaĉati SR BiH bila je i promjena odnosa prema Hrvatima a posebno u zapadnom dijelu Hercegovine koji do rujna 1966. gotovo i nisu bili ukljuĉeni u sustav vlasti. Drugi potez SKJ na jaĉanju BiH bilo je priznanje muslimanske nacije. Literatura: Husnija KAMBEROVIĆ, Mostarsko savjetovanje 1966. godine, u: Hum i XI. XII. XIII. XIV. XV. Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011.; KASIM SULJEVIĆ, Nacionalnost Muslimana, Otokar Keršovani, Rijeka, 1981., str. 167-253; Bilješke s predavanja. Naslov: Hrvatski nacionalni pokret Kratki opis: Promjene u zemlji izazvane reformama oslobodile su prodemokratske snage u Hrvatskoj koje su traţile potvrdu nacionalnih vrijednosti i identiteta te politiku „ĉistih raĉuna“. Literatura: Bilješke s predavanja Naslov: Ustav iz 1974. s elementima konfederalizma Kratki opis: Rezultat zahtjeva za nacionalnom ravnopravnošću i uopće reformi sustava bio je Ustav SFRJ koji je donesen 1974. On je potvrdio i ojaĉao drţavnost republika ukljuĉujući i samoopredjeljenje do odcjepljenja. Literatura: Bilješke s predavanja Naslov: Kriza osamdesetih godina 20. stoljeća Kratki opis: Smrću J. B. Tita nestao je najvaţniji integracijski faktor SFRJ. Nastupilo je vrijeme politiĉke i gospodarske krize koju KPJ nije bila u stanju riješiti. Literatura: Bilješke s predavanja Naslov: Refleksije raspada komunističkog sustava u Europi Kratki opis: DogaĊaji koji su se odvijali na istoku Europe, pad komunistiĉkih diktatura i rušenje Berlinskog zida doveli su i do promjena u Jugoslaviji odnosno BiH. Literatura: Bilješke s predavanja Naslov: Zaključni osvrti i ponavljanje Kratki opis: Diskusija sa studentima o obraĊenim temama Literatura: Sve navedeno OPIS KOLEGIJA NA DIPLOMSKOM STUDIJU POVIJESTI Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda Metodologija povijesnih istraživanja Studij povijesti Diplomski sveuĉilišni studij 6 Semestar 1. Kod kolegija FFPVM101 Godina I. studija Broj sati po 15+30+15 semestru (p+v+s) Status kolegija obvezni (A) Preduvjeti Usporedni nema ih uvjeti Pristup kolegiju studenti Povijesti Vrijeme prema odrţavanja rasporedu nastave Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Boţo Goluţa, red. prof. Kontakt sati/konzultacije prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420 Asistent dr. sc. Dijana Korać, doc. Kontakt sati/konzultacije prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420 Prezentirati studentima pojam i metodologiju povijesnih istraţivanja Ciljevi kolegija te ih upoznati s metodama koje se primjenjuju u historiografskoj praksi, kao i s tijekom istraţivanja suvremenih povjesniĉara. Upoznati studente s trenutnim stanjem u europskoj, hrvatskoj i bosanskohercegovaĉkoj historiografiji kako bi bili osposobljeni izraditi struĉni i znanstveni rad. Nakon poloţenog ispita studenti će imati predodţbu o metodologiji i Ishodi učenja metodama koje se primjenjuju u suvremenom povijesnom (opće i specifične istraţivanju te će biti osposobljeni izraditi struĉni i znanstveni rad po kompetencije) standardima znanstvene metodologije. Suvremena historiografija. Osnovna pitanja historijskog istraţivanja. Sadržaj Metode povijesnih istraţivanja. Izvori i pomoćne povijesne syllabusa/izvedbenog znanosti. Heuristika i kritika izvora. Faze istraţivanja. Interpretacija plana (ukratko) podataka. Nastanak znanstvenih, preglednih i struĉnih radova. Povijest i moral, kauzalnost u povijesti. Povijest kao napredak. Poloţaj povijesti i povjesniĉara u društvu. Način izvođenja predavanja vježbe seminari samostalni nastave zadatci (označiti masnim mentorski rad terenska nastava ostalo konzultacije tiskom) Studentske obveze Napomene: - Nastava se izvodi u obliku predavanja, vjeţbi i seminara. Student je obvezan tijekom semestra napisati i usmeno izloţiti esej na temelju dopunske literature (u dogovoru s profesorom) koji sluţi kao predloţak za raspravu svim studentima, kao i sudjelovati u diskusiji o izloţenim temama. - Studenti će, osim na nastavi, moći i na konzultacijama dobiti smjernice za ispunjavanje njihovih samostalnih zadataka. - PohaĊanje nastave. - Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama. - Pisanje i izlaganje eseja. - Izrada bibliografije. - Napisati i prezentirati prikaz knjige, ĉlanka, zbornika radova ili zbirke izvora. - Polaganje završnog ispita. seminarski rad praktiĉni Praćenje i pohađanje aktivnosti u rad ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim pismeni ispit kontinuirana usmeni ispit esej tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO OCJENI Max 10% U PohaĊanje nastave i 60 2 aktivnost u nastavi Esej (priprema i 30 1 Max 20% izlaganje) Pisanje bibliografije 15 0,5 Max 10% Prikaz knjige, ĉlanka... 15 0,5 Max 10% Završni ispit: usmeni 60 2 Max 50% (provjera steĉenih kompetencija u svrhu potvrĊivanja steĉenog znanja i ostvarenih ishoda) Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu, trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 60% predavanjima, 70% seminaru i 80% vjeţbama (odreĊeno Pravilnikom o studiranju). Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više, ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Uvjet za pristup završnom ispitu su i svi uspješno obavljeni samostalni zadatci predviĊeni silabusom. - Studenti koji studiraju uz rad i nisu u mogućnosti sudjelovati u nastavi svaki tjedan, duţni su na poĉetku semestra preuzeti svoje obveze i ispuniti ih tijekom semestra. - Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi (pisan na raĉunalu, Times New Roman, veliĉinom slova 12 s proredom 1,5). - Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova. - Gramatiĉka i pravopisna toĉnost kao i pisanje radova po zadanoj metodologiji uvjet su prihvaćanja radova. - Iako se podrazumijeva da se studenti znaju sluţiti Wordom i PowerPointom na vjeţbama će imati odreĊene zadatke vezane uz pisanje i sreĊivanje teksta u Wordu te njegovu prezentaciju u PowerPointu, što trebaju uspješno uraditi kako bi mogli pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. - U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Ne dolazi na nastavu. 2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces. 6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 10% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin: 0% = Rad nije napisan u zadanom roku. 2% = Rad je na vrijeme predan, ali nije uraĊen prema zadanim naputcima. 4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu. 8% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške. 10% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno. Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 2% = Rad je proĉitan. 4% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen. 6% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 8% = Izlaganje je dobro pripremljeno. 10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Na isti naĉin vrednuju se i izrada bibliografije te prikaz knjige, ĉlanka, zbornika radova ili zbirke izvora te usmeno izlaganje. Prikaz se ocjenjuje na sljedeći naĉin: 0% = Rad nije napisan u zadanom roku. 1% = Rad je na vrijeme predan, ali nije uraĊen prema zadanim naputcima. 2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 3% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu. 4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške. 5% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno. Izlaganje se ocjenjuje na sljedeći naĉin: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 1% = Rad je proĉitan. 2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen. 3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 4% = Izlaganje je dobro pripremljeno. 5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Bibliografija se ocjenjuje na sljedeći naĉin: 0% = Rad nije napisan u zadanom roku. 2% = Rad je na vrijeme predan ali nije uraĊen prema zadanim naputcima. 4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu. 8% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške. 10% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno. Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 10% ocjene - od 61% do 70% = do 20% ocjene - od 71% do 80% = do 30% ocjene - od 81% do 90% = do 40% ocjene - od 91% do 100% = do 50% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004. Obvezna literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 356.-417. - JENKINS, K., Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008. Prema dogovoru s profesorom. Dopunska literatura: Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju: Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom: - Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta). - Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj I. kolegija i koncepcija predavanja. Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd. Literatura: Obvezna: - CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004. - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 356-417. - JENKINS, K., Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008. Dopunska: prema dogovoru s profesorom Naslov: Osnovna pitanja historijskog istraţivanja II. Kratak opis: Znanost i historija. Historijska metoda. Predmet historijskog istraţivanja. Objektivnost i pristranost. Literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 356.-384. - JENKINS, K., Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008., str. 16.-47. - bilješke s predavanja Naslov: Izvori i pomoćne povijesne znanosti III. Kratak opis: Pojam i vrste izvora. „Problemi“ kod izvora za pojedina povijesna razdoblja. Pojam i podjela pomoćnih povijesnih znanosti. Arhivi u Hrvatskoj i BiH te strani arhivi (vrsta i obilnost graĊe za pojedino razdoblje). Jezik isprava. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. Literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 384.-393. - bilješke s predavanja Naslov: Heuristika i kritika izvora Kratak opis: Faze istraţivanja. Heuristika. Kritika izvora. Postupak odgovaranja na istraţivaĉko pitanje. Vanjska i unutarnja kritika. Problemi prilikom kritike izvora za pojedina razdoblja. Literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 393.-399. - CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 5.-25. - bilješke s predavanja Naslov: Interpretacija podataka Kratak opis: Suvremene historiografske metode. Proces konstrukcije odgovora na istraţivaĉko pitanje. Istraţivaĉke strategije. Literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 399.-410. - JENKINS, K., Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008., str. 49.-90. - bilješke s predavanja Naslov: Nastanak znanstvenih, preglednih i struĉnih radova Kratak opis: Krajnji stupanj istraţivanja - prezentacija rezultata istraţivanja. Problemi pri pisanju. Struktura znanstvenog rada. Stil pisanja. Vrste radova. Citiranje izvora i literature. Literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 410.-417. - bilješke s predavanja Naslov: Obrada teksta na raĉunalu Kratak opis: Literatura: Naslov: Povijest i moral Kratak opis: Postavljanje hipoteza. Analogije. Duţnosti povjesniĉara. Literatura: - CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 47.-73. - bilješke s predavanja. Naslov: Kauzalnost u povijesti Kratak opis: Postavljanje pitanja i traţenje odgovora. Traţenje uzroka. RasporeĊivanje ĉinjenica. Literatura: - CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 73.-91. - bilješke s predavanja Naslov: Povijest kao napredak XI. XII. XIII. XIV. XV. Kratak opis: Zanimanje za prošlost. Objektivnost u povijesti. Povijest kao dijalog izmeĊu prošlosti i sadašnjosti. Literatura: - CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 91.-113. - bilješke s predavanja Naslov: Poloţaj povijesti i povjesniĉara u društvu Kratak opis: Shvaćanje povijesti. Uloga historiografije. Stvaranje mitova. Literatura: - CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 113.135. - JENKINS, K., Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008., str. 91.-107. - bilješke s predavanja Naslov: Usmena izlaganja i rasprava Kratak opis: Izlaganje studenata na dogovorenu temu: Od Ivana Luĉića do danas. Autoriteti u hrvatskoj i bosanskohercegovaĉkoj historiografiji i njihov utjecaj na daljnja pisanja o pojedinim problemima. Literatura: ---------Naslov: Usmena izlaganja i rasprava Kratak opis: Izlaganje studenata na dogovorenu temu: Od Ivana Luĉića do danas. Autoriteti u hrvatskoj i bosanskohercegovaĉkoj historiografiji i njihov utjecaj na daljnja pisanja o pojedinim problemima. Literatura: ---------Naslov: Usmena izlaganja i rasprava Kratak opis: Izlaganje studenata na dogovorenu temu: Od Ivana Luĉića do danas. Autoriteti u hrvatskoj i bosanskohercegovaĉkoj historiografiji i njihov utjecaj na daljnja pisanja o pojedinim problemima. Literatura: ---------Naslov: Osvrt na prijeĊenu graĊu Kratak opis: ----------Literatura: ------------ Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda Povijest kršćanstva 1 Studij povijesti Diplomski sveuĉilišni studij 3 Semestar 1. Kod kolegija FFPVM102 Godina I. studija Broj sati po 30+0+0 semestru (p+v+s) Status kolegija izborni Preduvjeti nema ih Usporedni nema ih (B1) uvjeti Pristup kolegiju studenti Povijesti Vrijeme prema odrţavanja rasporedu nastave Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Boţo Goluţa, red. prof. Kontakt sati/konzultacije prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420 Upoznati studente s najvaţnijim dogaĊajima iz povijesti kršćanstva Ciljevi kolegija od poĉetka do 13. stoljeća s ciljem da studenti postignu razinu koja će im omogućiti da budu u stanju prepoznati, argumentirano opisati i kritiĉki protumaĉiti najvaţnija pitanja, pojmove i procese iz povijesti kršćanstva u navedenom razdoblju. - Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije dogaĊaje Ishodi učenja iz povijesti kršćanstva od poĉetka do 13. stoljeća s naglaskom na (opće i specifične razumijevanju temeljnih pojmova i procesa. kompetencije) - Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje o vaţnim dogaĊajima i procesima iz povijesti kršćanstva kao i sposobnost opisa i usporedbe najvaţnijih pitanja u navedenom razdoblju. - Osposobljavanje studenata za samostalno sluţenje literaturom s ciljem dopunjavanja steĉenih znanja. - Sagledavanje vaţnosti kronološkog slijeda povijesnih zbivanja. Osnutak, širenje i progoni Crkve. Ustrojstvo Crkve. Bogoštovlje, Sadržaj disciplina i obiĉaji. Razvitak kršćanskog nauka. Krivovjerja i syllabusa/izvedbenog raskoli. Kršćanska literatura i crkvene znanosti. Širenje i sputavanje plana (ukratko) kršćanstva. Misije meĊu Germanima i Slavenima. Prodor islama u Europu. Papinstvo i njegov odnos prema politiĉkim silama do sredine 11. st. Zapadno kršćansko carstvo. Crkvena kultura i znanost. Odvajanje Istoĉne od Zapadne crkve. Crkveno pravo pod germanskim utjecajem. Papinstvo i carstvo. Širenje kršćanstva u sjevero-istoĉnoj Europi i borba protiv islama. Pojava krivovjerja i njihovo suzbijanje. Umjetnost, kultura i crkvene znanosti. Odnos izmeĊu papinstva i europskih drţava. Novi crkveni redovi. Religiozni i crkveni ţivot. vjeţbe seminari samostalni Način izvođenja predavanja zadatci nastave (označiti masnim mentorski rad terenska nastava ostalo konzultacije tiskom) Studentske obveze - Redovito pohaĊati nastavu i aktivno sudjelovati u raspravama o izloţenim temama. - Spremanje graĊe za ispit i polaganje završnog ispita. seminarski rad Praćenje i pohađanje aktivnosti u ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim pismeni ispit kontinuirana usmeni ispit tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova. praktiĉni rad esej OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI PohaĊanje nastave i 30 1 Max 30% aktivnosti u nastavi Završni ispit (usmeni) 60 2 Max 70% Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu, trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više, ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Završni ispit (usmeni) je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. - U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: Nazoĉnost nastavi manje od 50% odraĊenih zadataka = 0% ocjene Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% = do 5% ocjene Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 10% ocjene Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% = do 15% ocjene Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 20% ocjene Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% = do 25% ocjene Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 30% ocjene Završni ispit (usmeni) ocjenjuje se na sljedeći naĉin: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 14% ocjene - od 61% do 70% = do 28% ocjene - od 71% do 80% = do 42% ocjene - od 81% do 90% = do 56% ocjene - od 91% do 100% = do 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, Obvezna literatura: 1998. - CEZAREJSKI, E., Crkvena povijest, Split, 2004. Dopunska literatura: - FRANZEN, A., Pregled povijesti Crkve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1983. - JEDIN, H. (ur.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb, 1971.-1978., (naslov izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte) Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju: Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata kolegiju prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom: - Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta). - Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj I. kolegija i koncepcija predavanja. Uvod u crkvenu povijest. Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd. Literatura: Obvezna: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 23.-31. Dopunska: - CEZAREJSKI, E., Crkvena povijest, Split, 2004. - FRANZEN, A., Pregled povijesti Crkve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1983. - JEDIN, H. (ur.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb, 1971.-1978., (naslov izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte) Naslov: Poĉetci kršćanstva II. Kratak opis: Ţidovski svijet prije Krista i njegovo išĉekivanje Mesije. Isus Krist spasitelj svijeta i osnivaĉ Crkve. Prvotna zajednica u Jeruzalemu i poĉetni razvoj Crkve. Apostoli. Širenje kršćanstva. Progoni kršćana. Literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 31.-55. Naslov: Prvotno ustrojstvo Crkve. Bogoštovlje, disciplina, obiĉaji. III. Kratak opis: Svećenstvo i hijerarhijsko ustrojstvo. Formiranje, izbor, uzdrţavanje i karakteristike klera. Jedinstvo Crkve i rimski primat. Bogoštovlje, disciplina, obiĉaji. Krštenje i krsno vjerovanje. Slavljenje svete mise. Nauk o pokori. Blagdani i dani posta. Slavljenje Uskrsa. Literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 55.-57., 59.-66. Naslov: Razvoj kršćanskog nauka IV. Kratak opis: Kršćanska vjera i krivovjerja. Gnosticizam. Maniheizam ili perzijska gnoza. Trinitarne borbe. Monarhisti. Eshatološka išĉekivanja. Hilijazam. Montanizam. Literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 68.-74. Naslov: Crkvena literatura V. Kratak opis: Razvoj crkvene literature. Apostolski oci. Apologeti. Istoĉni kršćanski pisci u 3. stoljeću. Latinska kršćanska literatura. Literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. VI. VII. VIII. IX. X. XI. 74.-85. Naslov: Milanski edikt i njegove posljedice Kratak opis: Konstantin Veliki i njegovi nasljednici. Nestanak poganstva iz Rimskoga Carstva. Drţavna Crkva. Literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 85.-90. Naslov: Širenje kršćanstva Kratak opis: Širenje kršćanstva u Aziji i Africi. Kršćanstvo meĊu Germanima u vrijeme Seobe naroda. Crkva meĊu Keltima i Anglosasima na britanskim otocima. Potiskivanje kršćanstva od islama. Literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 90.-96., 98.-101. Naslov: Teološki sporovi i razvoj crkvenog nauka Kratak opis: Teološki sporovi i razvoj crkvenog nauka općenito. Arijanizam i prvi ekumenski sabor u Niceji. Spor o Duhu Svetom i drugi ekumenski sabor u Carigradu. Filioque. Donatistiĉki spor. Nestorijanske borbe i treći ekumenski sabor u Efezu. Monofizitske borbe i ĉetvrti ekumenski sabor u Kalcedonu. Pelagijanski spor na Zapadu o milosti. Augustin - Uĉitelj milosti. Augustinov nauk o predodreĊenju. Monofizitska i origenistiĉka sporenja. Tri kapitula. Peti ekumenski sabor u Carigradu. Monoteletski spor i šesti ekumenski sabor u Carigradu. Literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 101.-107., 108.-119. Naslov: Ustrojstvo Crkve nakon Milanskog edikta. Kršćanska literatura 4. i 5. st. Kratak opis: Organiziranje patrijarhata. Papinstvo i rimski primat. Krštenje i katekumenat. Liturgija. Sakrament pokore. Crkveni blagdani i dani posta. Starokršćanska umjetnost. Monaštvo. Opća vaţnost kršćanske literature. Zlatno razdoblje istoĉne teologije u 4. i 5. st. Zlatno doba zapadne teološke literature u 4. i 5. st. Literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 119.-126., 128.-132., 133.-139. Naslov: Seobe naroda. Obraćenje germanskih plemena. Zaĉetak Crkvene drţave. Pojava islama. Karlo Veliki. Kratak opis: Misije meĊu Germanima i Slavenima. Obraćenje Alemana, Bavaraca i Turinţana. Anglosaske misije na kontinentu. Sv. Bonifacije. Obraćenje Sasa i sjevernih Germana. Zapadni misionari meĊu Slavenima i MaĊarima. Pravoslavlje meĊu Slavenima istoĉne Europe. Invazija muhamedanaca u zapadnu i juţnu Europu. Zaĉetak Crkvene drţave. Karlo Veliki i Crkva. Obnova Zapadnog Rimskog Carstva. Propadanje Karolinškog Carstva. Saski carevi. Literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 147.-155., 156.-174. Naslov: Crkvena kultura i znanost na Zapadu. Bizantska crkva i njezine posebnosti. XII. XIII. XIV. XV. Kratak opis: Crkvena kultura i znanost na Zapadu. Obrazac Filioque. Bizantska crkva i njezine posebnosti. Borba protiv svetih slika (ikonoklazam). Literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 178.-186. Naslov: Focijev raskol. Veliki istoĉni raskol 1054. godine. Kratak opis: Sporovi u vrijeme patrijarha Focija. Istoĉni raskol 1054. godine. Bogoštovlje. Pokorniĉka praksa. Cluny i reforma monaškog ţivota. Moralni ţivot vjernika i svećenstva. Reforma Crkve u 11. st. Literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 186.-191. Naslov: Papa Grgur VII. i borba za investituru. Kriţarske vojne. Pojava velikih krivovjerja. Procvat monaštva. Crkvena umjetnost. Kratak opis: Papa Grgur VII. i njegova reforma. Borba za investituru. Kriţarske vojne do kraja 12. st. i borba protiv islama u Europi. Kanonsko pravo. Biskupije i njihova uprava. Pojava velikih krivovjerja. Novi procvat monaštva. Kartuzijanci i cisterciti. Regularni kanonici i premonstrati. Viteški redovi. Sakramenti, euharistija i molitve. Crkvena umjetnost. Skolastika. Mistici 12. stoljeća. Literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 211.-217., 225.-233., 236.-249. Naslov: Kriţarski pokret u 13. st. Prosjaĉki redovi. Inkvizicija. Osnutak sveuĉilišta. Kratak opis: Kriţarski pokret u 13. stoljeću. Prosjaĉki redovi. Sveti Franjo Asiški i franjevci. Dominikanci i ostali prosjaĉki redovi. Organiziranje inkvizicije. Crkvena umjetnost. Gotika. Osnutak sveuĉilišta. Vrhunac skolastike. Literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 259.-262., 264.-276. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu Kratak opis: ------------Literatura: ------------- Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda Kod kolegija FFPVM103 Godina I. studija Broj sati po 30+0+0 semestru (p+v+s) Status kolegija izborni Preduvjeti nema ih Usporedni nema ih (B1) uvjeti Pristup kolegiju studenti Povijesti Vrijeme prema odrţavanja rasporedu nastave Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Boţo Goluţa, red. prof. Kontakt sati/konzultacije prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420 Upoznati studente s osnovama paleografije s ciljem da postignu Ciljevi kolegija razinu znanja koje će im omogućiti prepoznati i proĉitati stara pisma. - Nakon poloţenog ispita studenti će znati prepoznati razna stara Ishodi učenja pisma te ih moći proĉitati. (opće i specifične - Osposobljavanje studenata za samostalan rad u predmetu kompetencije) paleografije. Uvod u paleografiju. Materija i forma rukopisa. Poĉetak i razvoj Sadržaj latinskoga pisma. Pismo u središtima rimske kulture (1.-8. stoljeće). silabusa/izvedbenog Skraćenice. Pismo u vremenu velikih opatija (7.-12. stoljeće). Pismo plana (ukratko) u vrijeme velikih sveuĉilišta (13.-14. stoljeće). Pismo u vrijeme humanizma (15. stoljeće). vjeţbe seminari samostalni Način izvođenja predavanja zadatci nastave (označiti masnim mentorski rad terenska ostalo konzultacije tiskom) nastava - Redovito pohaĊati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi. Studentske obveze - Spremanje graĊe za ispit i polaganje završnoga ispita. praktiĉni Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski rad rad ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim pismeni ispit kontinuirana esej usmeni ispit tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova. Paleografija Studij povijesti Diplomski sveuĉilišni studij 3 Semestar 1. OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI PohaĊanje nastave i 30 1 Max 30% aktivnosti u nastavi Završni ispit 60 2 Max 70% Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Samostalni zadatci i aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Završni ispit (usmeni) je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. - U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: Nazoĉnost nastavi manje od 50% = 0% ocjene Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% = do 5% ocjene Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 10% ocjene Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% = do 15% ocjene Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 20% ocjene Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% = do 25% ocjene Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 30% ocjene Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 14% ocjene - od 61% do 70% = do 28% ocjene - od 71% do 80% = do 42% ocjene - od 81% do 90% = do 56% ocjene - od 91% do 100% = do 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986. Obvezna literatura: - KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Dopunska literatura: Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Splitu, Split, 2012., str. 111.-176. Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju: Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata kolegiju prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom: - Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta). - Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvodno predavanje I. Kratak opis: Izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj kolegija i koncepcija predavanja. Opća bibliografija. Literatura: - BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 3.-24. Naslov: Materija i forma rukopisâ II. Kratak opis: Materija za pisanje. Navoštene ploĉice. Papirus. Pergamena. Papir. Svitak. Rukopis. Instrumenti za pisanje. Literatura: - BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 25.-44. Naslov: Poĉetak i razvoj latinskoga pisma III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. XIII. Kratak opis: Opća podjela i razdoblja razvoja. Latinsko pismo i njegove forme do kraja 1. stoljeća poslije Krista. Literatura: - BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 45.-54. Naslov: Pismo u središtima rimske kulture (1.-8. stoljeće), I Kratak opis: Knjiţarska velika slova. Alfabet. Velika kosa slova. Karakteristike. Alfabet. Literatura: - BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 55.-71. Naslov: Pismo u središtima rimske kulture (1.-8. stoljeće), II Kratak opis: Uncijalna slova. Poluuncijalna slova. Karakteristike. Literatura: - BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 72.-87. Naslov: Pismo u središtima rimske kulture (1.-8. stoljeće), III Kratak opis: Kosa minuskula. Ukrasi i minijature. Literatura: - BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 88.-100. Naslov: Skraćenice Kratak opis: Naĉela i sustavi skraćenica. Znakovi skraćenica. Literatura: - BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 101.-114. Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, I Kratak opis: Pismo sjeverne i središnje Italije. Talijanska predkarolinška minuskula. Središta i karakteristike. Minijatura. Literatura: - BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 115.-122. Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, II Kratak opis: Pismo juţne Italije. Beneventana. Rukopisi na hrvatskom prostoru. Minijatura. Liturgijski spisi. Literatura: - BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 123.-143. Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, III Kratak opis: Pismo na prostoru Španjolske. Vizigotsko pismo. Minijatura. Literatura: - BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 144.-154. Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, IV Kratak opis: Pismo na prostoru Francuske i Njemaĉke u 7. i 8. stoljeću. Merovinško pismo. Minijatura. Literatura: - BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 155.-169. Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, V Kratak opis: Pismo na prostoru Velike Britanije i Irske. Korijeni pisma. Vrste pisma. Kriteriji datacije. Minijatura. Literatura: - BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 170.-185. Naslov: Karolinška reforma Kratak opis: Karolinško pismo. Minijatura. Scuola Palatina u Aachenu i ostale škole. Interpunkcijski znakovi i glazbene note. Rimski i arapski brojevi. XIV. XV. Literatura: - BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 186.-219. Naslov: Pismo u vrijeme velikih sveuĉilišta (13.-14. stoljeće) Kratak opis: Gotica. Knjiţarska gotica. Kosa slova. Minijatura. Gotica u raznim zemljama i pokrajinama. Literatura: - BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 220.-244. Naslov: Pismo u vrijeme humanizma (15. stoljeće) Kratak opis: Vrste i karakteristike. Minijatura. Razne škole. Literatura: - BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 245.-254. Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Kod kolegija FFPVM104 Godina I. studija Broj sati po 30+0+0 semestru (p+v+s) Status kolegija: izborni Preduvjeti Usporedni nema ih (B2)/(C) uvjeti: Pristup kolegiju: studenti Povijesti i studenti diplomskih Vrijeme prema studija Filozofskog fakulteta odrţavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr.sc. Mladen Anĉić, red. prof. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected] Cilj je kolegija upoznati studente s naĉinom na koji je svojedobno Ciljevi kolegija: oblikovano i nakon toga reproducirano, odnosno kako trenutno funkcionira znanstveno polje povijesnih istraţivanja. Uvesti studente u postupke i procedure koje karakteriziraju znanstvenu djelatnost te ih kroz raspravu o proĉitanim tekstovima praktiĉno upoznati sa znanstvenom dimenzijom povijesti. Ishodi učenja - Studenti stjeĉu temeljnu predodţbu o znanstvenom istraţivanju (opće i specifične prošlosti, kompetencije): - studenti su upoznati s temeljnim oblicima komunikacije znanstvenih istraţivanja, - studenti su upoznati s osnovama vještine oblikovanja sloţenih spoznaja, - studenti su stekli uvid u znaĉenje pojma multiperspektivnost, - studenti su upoznati s postojanjem razliĉitih znanstvenih paradigmi. - Uvod - razlike izmeĊu djelatnosti reprodukcije povijesnih spoznaja Sadržaj kroz obrazovni sustav i znanstvenoga istraţivanja povijesti. syllabusa/izvedbenog - Profesionalizacija akademske historiografije i njezine posljedice. plana (ukratko): - Trenutno stanje u znanstvenom polju povijesti. - Znanstveno istraţivanje povijesti kao kolektivno djelo koje izvodi pojedinac. - Historiografska tradicija kao polazište, ali i teret - odnos spram postojećih spoznaja i naĉin na koji se u njih uklapaju nove spoznaje. - Multiperspektivnost - znaĉenje dogaĊaja za suvremenike i u razliĉitim naracijama o prošlosti. - Osnovni oblici komunikacije rezultata znanstvenoga istraţivanja s osvrtom na temeljne kategorije hrvatske prakse –„izvorni znanstveni rad” i „pregledni rad”. - Naĉini utvrĊivanja „povijesnih ĉinjenica” kroz kritiku vrela. - Od skupa ĉinjenica do sloţene slike - logika povezivanja. - Povezivanje utvrĊenih ĉinjenica u obrasce uzroĉno-posljediĉnih lanaca. - Odnos postignutih spoznaja i protekle realnosti. - Sklapanje naracije i njezino znaĉenje u znanstvenom postupku. - Oblikovanje i znaĉenje „preglednoga rada”. Znanstvena historiografija Studij povijesti Diplomski sveuĉilišni studij 2 Semestar 1. - Oblikovanje i znaĉenje „izvornog znanstvenog rada“. - Rekapitulacija. seminari Način izvođenja predavanja vježbe samostalni nastave zadatci (označiti masnim mentorski rad terenska ostalo konzultacije tiskom) nastava - Proĉitati zadane tekstove, pohaĊati nastavu i sudjelovati u Studentske obveze nastavnome procesu. - Pisati kolokvije. - Napisati završni esej. praktiĉni Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski rad rad ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana esej tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI PohaĊanje nastave i 30 1 Max 10% aktivnosti u nastavi Esej 15 0,5 Max 40% Kolokviji i priprema za 15 0,5 Max 50% kontinuiranu provjeru znanja Dodatna pojašnjenja: Da bi studenti poloţili ispit duţni su prethodno (tijekom nastave) ostvariti minimalan broj bodova (25% od ukupne ocjene). Na temelju proĉitane obvezne literature, tijekom semestra pišu se dva kolokvija koja nastavnik provjerava i vraća ukoliko ne zadovoljavaju postavljeni minimum. U konaĉnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog eseja te pohaĊanje i angaţiranost tijekom nastave. Kolokviji su obveza studenta, bez ispunjenja koje student ne moţe biti ocijenjen. PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Ne dolazi na nastavu. 2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces. 6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 10% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Izrada eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Rad nije napisan u zadanom roku. 8% = Rad je na vrijeme predan, ali nije uraĊen prema zadanim naputcima. 16% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 24% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu. 32% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške. 40% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno. Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin: Manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene Od 51% do 60% = do 5% ocjene Od 61% do 70% = do 10% ocjene Od 71% do 80% = do 15% ocjene Od 81% do 90% = do 20% ocjene Od 91% do 100% = do 25% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva Obvezna literatura: pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002., 11.-113. - BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006., 11.-137. - BRACEWELL, C. W., Senjski uskoci. Piratstvo, razbojništvo i Dopunska literatura: sveti rat na Jadranu u šesnaestom stoljeću, BARBAT, Zagreb, 1997. - BRAUDEL, F., Dinamika kapitalizma, Izdavaĉka knjiţnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci, 1989. - CLASTRES, P., Društvo protiv drţave. Istraţivanja iz političke antropologije, Disput, Zagreb, 2010. - HOSKING, G., „Trust and Distrust: A suitable theme for historians?“, Transactions of the Royal Historical Society, (2006.), br. 16, str. 95.-115. - MOORE, B., Društveni koreni diktature i demokratije. Vlastelin i seljak u stvaranju modernog svijeta, „Filip Višnjić“, Beograd, 2000. - MUMFORD, L., Grad u historiji. Njegov postanak, njegovo mijenjanje i njegovi izgledi, Naprijed, Zagreb, 1988. - WITTFOGEL, K. A., Orijentalna despocija. Usporedno istraţivanje totalne moći, Globus, Zagreb, 1988. Dodatne informacije o PohaĊanje nastave: PohaĊanje nastave je obvezno s obzirom na to da se uĉinak kolegija kolegiju velikim dijelom ostvaruje kroz aktivno sudjelovanje studenata. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se ispit poloţio, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbroju bodova. Pismeni se kolokviji moraju predati ili elektroniĉkom poštom poslati profesoru za svaki dolazak na nastavu. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvod predavanje I. Kratki opis: Razlike izmeĊu djelatnosti reprodukcije povijesnih spoznaja kroz obrazovni sustav i znanstvenoga istraţivanja povijesti. Literatura: - FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002. - BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006. Naslov: Profesionalizacija akademske historiografije i njezine posljedice Kratki opis: Profesionalizacija historiografije. Literatura: - FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002. - BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006. Naslov: Trenutno stanje u znanstvenom polju povijesti Kratki opis: Trenutno stanje u znanstvenom polju povijesti. Literatura: - FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002. - BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006. Naslov: Znanstveno istraţivanje povijesti kao kolektivno djelo koje izvodi pojedinac Kratki opis: Znanstveno istraţivanje povijesti. Literatura: - FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002. - BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006. Naslov: Historiografska tradicija kao polazište, ali i teret Kratki opis: Odnos spram postojećih spoznaja i naĉin na koji se u njih uklapaju nove spoznaje. Literatura: - FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002. - BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006. Naslov: Multiperspektivnost Kratki opis: Znaĉenje dogaĊaja za suvremenike i u razliĉitim naracijama o prošlosti. Literatura: - FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002. - BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006. Naslov: Osnovni oblici komunikacije rezultata znanstvenoga istraţivanja s osvrtom na temeljne kategorije hrvatske prakse Kratki opis: „Izvorni znanstveni rad“ i „pregledni rad“. Literatura: - FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002. - BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006. Naslov: Naĉini utvrĊivanja „povijesnih ĉinjenica“ kroz kritiku vrela Kratki opis: Naĉini utvrĊivanja „povijesnih ĉinjenica“. Literatura: - FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002. - BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006. Naslov: Od skupa ĉinjenica do sloţene slike X. XI. XII. XIII. XIV. XV. Kratki opis: Logika povezivanja ĉinjenica. Literatura: - FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002. - BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006. Naslov: Povezivanje utvrĊenih ĉinjenica u obrasce uzroĉno-posljediĉnih lanaca Kratki opis: Povezivanje utvrĊenih ĉinjenica. Literatura: - FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002. - BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006. Naslov: Odnos postignutih spoznaja i protekle realnosti Kratki opis: Odnos postignutih spoznaja i protekle realnosti. Literatura: - FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002. - BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006. Naslov: Sklapanje naracije i njezino znaĉenje u znanstvenom postupku Kratki opis: Sklapanje naracije. Literatura: - FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002. - BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006. Naslov: Oblikovanje i znaĉenje „preglednoga rada“ Kratki opis: Pregledni rad. Literatura: - FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002. - BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006. Naslov: Oblikovanje i znaĉenje „izvornog znanstvenog rada“ Kratki opis: Izvorni znanstveni rad. Literatura: - FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002. - BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006. Naslov: Rekapitulacija Kratki opis: -----------Literatura: ------------ Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Kod kolegija FFPVM415 Godina I. studija Broj sati po 30+0+0 semestru (p+v+s) Status kolegija: izborni Preduvjeti Usporedni nema ih (B2) uvjeti: Pristup kolegiju: studenti Povijesti Vrijeme prema odrţavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Mladen Anĉić, red. prof. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected] Kroz specifiĉni intenzivni rad profesora sa studentima razviti Ciljevi kolegija: sposobnost koncipiranja istraţivaĉkoga pitanja, nauĉiti prikupljati relevantnu literaturu te oblikovati završno izvješće nakon provedenoga istraţivaĉkoga postupka. Uspješnim svladavanjem kolegija studenti stjeĉu sposobnost Ishodi učenja provoditi, pod mentorstvom, specifiĉne istraţivaĉke pothvate koji (opće i specifične ukljuĉuju sposobnost oblikovanja teme, pronalaţenja relevantne kompetencije): literature i pisanja izvješća o provedenom istraţivanju. Postanak Hrvatske Kneţevine. Uzdizanje vladara i njegov odnos Sadržaj spram rodovske aristokracije. Stvaranje i oblikovanje aparata vlasti. syllabusa/izvedbenog Dinastiĉka kriza na kraju 11. stoljeća i promjene u poloţaju plana (ukratko): vladajućega sloja. Prve kodifikacije izvanrednoga poloţaja pojedinih rodovskih zajednica. Razlike izmeĊu Dalmacije i Hrvatske na jednoj i Slavonije na drugoj strani. Dinastiĉka kriza na kraju 13. stoljeća i oblikovanje oligarha. Raslojavanje plemićkoga sloja - oligarsi, velikaši, srednje i malo plemstvo. Pokušaj pune kodifikacije plemićkoga poloţaja u 14. stoljeću. IzmeĊu plemstva i neslobode - predijalci, jobagioni utvrda. Prelazak na islam radi oĉuvanja statusa u vrijeme otomanskih osvajanja. vjeţbe seminari Način izvođenja predavanja samostalni nastave zadatci (označiti masnim ostalo konzultacije mentorski rad terenska tiskom) nastava - PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. Studentske obveze - Ĉitati literaturu. - Napisati završni rad. praktiĉni rad Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski ocjenjivanje studenta nastave nastavi rad (označiti masnim usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana esej tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova OBVEZE STUDENTA Srednjovjekovno hrvatsko plemstvo Studij povijesti Diplomski sveuĉilišni studij 2 Semestar 1. SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI PohaĊanje nastave i 30 1 Max 40% aktivnosti u nastavi Seminarski rad (pismeni 30 1 Max 60% i usmeni) Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti poloţili ispit trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više, ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti polagati ispit. U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih obveza. PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Ne dolazi na nastavu. 8% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 16% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces. 24% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 32% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 40% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Izrada seminarskog rada ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Rad nije napisan u zadanom roku. 6% = Rad je na vrijeme predan, ali nije uraĊen prema zadanim naputcima. 12% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 18% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu. 24% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške. 30% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno. Izlaganje seminarskog rada ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 6% = Rad je proĉitan. 12% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen. 18% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 24% = Izlaganje je dobro pripremljeno. 30% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, Obvezna literatura: 1952., str. 1.-92. - RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002., str. 5.-50. - ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002., str. 42.-107. Prema dogovoru s profesorom. Dopunska literatura: Dodatne informacije o PohaĊanje nastave: PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije kolegiju potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbroju bodova. Završni rad: Završni rad student treba predati u pisanom obliku prema kalendaru ispitnih rokova. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvodno predavanje I. Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva i metoda. Literatura: - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952. - RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002. - ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002. Naslov: Postanak Hrvatske Kneţevine II. Kratki opis: Postanak Hrvatske Kneţevine. Literatura: - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952. - RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002. - ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002. Naslov: Uzdizanje vladara i njegov odnos spram rodovske aristokracije III. Kratki opis: Odnos vladara i rodovske aristokracije. Literatura: - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952. - RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002. - ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002. Naslov: Stvaranje i oblikovanje aparata vlasti IV. Kratki opis: Nastanak aparata vlasti. Literatura: - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952. - RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002. - ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002. Naslov: Dinastiĉka kriza na kraju 11. stoljeća V. Kratki opis: Dinastiĉka kriza u kraljevstvu na kraju 11. stoljeća. Literatura: - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952. - RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002. - ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002. Naslov: Promjene u poloţaju vladajućega sloja VI. Kratki opis: Promjene u vladajućem sloju. Literatura: - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952. VII. VIII. IX. X. XI. XII. - RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002. - ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002. Naslov: Prve kodifikacije izvanrednoga poloţaja pojedinih rodovskih zajednica Kratki opis: Kodifikacija izvanrednog poloţaja odreĊenih rodovskih zajednica. Literatura: - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952. - RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002. - ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002. Naslov: Razlike izmeĊu Dalmacije i Hrvatske na jednoj i Slavonije na drugoj strani Kratki opis: Osnovne razlike izmeĊu Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Literatura: - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952. - RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002. - ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002. Naslov: Dinastiĉka kriza na kraju 13. stoljeća i oblikovanje oligarha Kratki opis: Kriza u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu na kraju 13. stoljeća. Literatura: - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952. - RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002. - ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002. Naslov: Raslojavanje plemićkoga sloja Kratki opis: Raslojavanje plemića. Literatura: - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952. - RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002. - ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002. Naslov: Oligarsi, velikaši, srednje i malo plemstvo Kratki opis: Oligarsi, velikaši, srednje i malo plemstvo. Literatura: - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952. - RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002. - ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002. Naslov: Pokušaj pune kodifikacije plemićkoga poloţaja u 14. stoljeću Kratki opis: Nastojanja oko kodifikacije plemićkog poloţaja. Literatura: XIII. XIV. XV. - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952. - RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002. - ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002. Naslov: IzmeĊu plemstva i neslobode - predijalci, jobagioni utvrda Kratki opis: IzmeĊu plemstva i neslobode. Literatura: - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952. - RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002. - ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002. Naslov: Prelazak na islam radi oĉuvanja statusa u vrijeme otomanskih osvajanja Kratki opis: Prelazak na islam radi oĉuvanja statusa. Literatura: - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952. - RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002. - ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002. Naslov: Rekapitulacija Kratki opis: -----------Literatura: ------------ Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Kod kolegija FFZAM101 Godina I. studija Broj sati po 30+0+30 semestru (p+v+s) Status kolegija: obvezni (D) Preduvjeti: nema Usporedni nema uvjeti: Pristup kolegiju: studenti diplomskih nastavniĉkih Vrijeme prema studija odrţavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Mira Klarin, izv. prof. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected], 036/ 355 436 Asistent Marijana Šunjić, asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected], 036/ 355 436 Cilj kolegija je upoznati studente s psihološkim aspektima procesa Ciljevi kolegija: odgoja i obrazovanja. Spoznaje usvojene u okviru ovog kolegija ĉine dispoziciju za uspješniji proces uĉenja i pouĉavanja. Studenti će moći: Ishodi učenja - definirati psiholgiju odgoja i obrazovanja, (opće i specifične - opisati stadije kognitivnog i moralnog razvoja, kompetencije): - uoĉiti osnovnu podjelu pamćenja kao i faktore koji utjeĉu na zaboravljanje, - usporediti teorije uĉenja i primijeniti strategije za povećanje uĉinkovitosti procesa uĉenja, - uoĉiti temeljne uvjete uĉenja i objasniti njihovu specifiĉnu ulogu u procesu uĉenja, - analizirati prednosti i nedostatke metoda pouĉavanja. Nauĉit će i vaţnost samoreguliranog uĉenja te usvojiti naĉela rukovoĊenja razredom i odrţavanja discipline. Analizom faktora subjektivnosti školskog ocjenjivanja, prepoznat će naĉine povećanja objektivnosti školske ocjene i njezinog pretvaranja u motivirajuću povratnu informaciju. Uoĉit će specifiĉnosti u radu s uĉenicima s posebnim potrebama. Znat će prepoznati pokazatelje nastavniĉkog stresa. Psihologija odgoja i obrazovanja. Sadržaj silabusa/izvedbenog Osnove kognitivnog i moralnog razvoja. Pamćenje. Teorije uĉenja. plana (ukratko): Osnovi preduvjeti uĉenja: motivacija i sposobnosti. Pouĉavanje. Upravljanje razredom. Ocjenjivanje znanja. Pouĉavanje uĉenika s posebnim potrebama. Nastavniĉki stres. vjeţbe samostalni Način izvođenja predavanja seminari zadatci nastave Psihologija odgoja i obrazovanja Zajedniĉki kolegij Diplomski sveuĉilišni studij 4 Semestar 1. (označiti masnim tiskom) konzultacije mentorski rad terenska nastava ostalo Napomene: - PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - Napisati seminarski rad. - Pisati kolokvije ili pismeni ispit. - Usmeni ispit. aktivnosti u seminarski praktiĉni rad Praćenje i pohađanje nastavi ocjenjivanje studenta nastave rad (označiti masnim kontinuirana esej usmeni ispit pismeni ispit tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova Studentske obveze OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI STUDENTA PohaĊanje nastave 60 2 Max 10% Seminarski rad 10 0,3 Max 10% Kolokviji/ pismeni 30 1 Max 50% ispit Usmeni ispit 20 0,7 Max 30% Dodatna pojašnjenja: Studenti nisu obvezni pristupiti kolokvijima. Ipak, studenti koji u oba kolokvija postignu rezultat od 55% ili veći, bit će osloboĊeni pismenog dijela ispita. Obveza studenta je i pisanje seminarskog rada, kojeg u pisanom obliku treba predati do kraja semestra. Tolerira se 45% izostanaka s nastave i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je nazoĉiti barem 55% nastavi te napisati seminarski rad. Konaĉnu ocjenu ĉini 10% uspješno napisan i ocijenjen seminarski rad, 10% prisutnost na predavanjima, 50% uspjeh na kolokviju/ pismenom ispitu te 30% uspjeh na usmenom dijelu ispita. Prisutnost na nastavi: 0% = 55% i manje 2% = barem 55% 4% = barem 64% 6% = barem 73% 8% = barem 82% 10% = barem 91% Pisanje seminarskog rada: 0% = Rad nije napisan. 1% = Rad ne zadovoljava formalne niti sadrţajne kriterije. 2% = Rad ne zadovoljava sadrţajne kriterije. 3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije (prvenstveno se odnosi na naĉin citiranja literature). 4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje pogreške. 5% = Rad je sadrţajno iscrpan te formalno, gramatiĉki i pravopisno toĉan. Izlaganje seminarskoga rada: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 1% = Rad je proĉitan. 2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen. 3% = Usmeno izlaganje ima znaĉajne nedostatke. 4% = Usmeno izlaganje je vrlo dobro pripremljeno. 5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Pismeni ispiti (kolokviji) ocjenjuju se na sljedeći naĉin: manje od 55% = do 0% ocjene od 55% do 62,9% = do 20% ocjene od 63% do 75,9% = do 30% ocjene od 76% do 88,9% = do 40% ocjene od 89% do 100% = do 50% ocjene Usmeni ispiti ocjenjuju se na sljedeći naĉin: 0% = Student nije pristupio usmenom ispitu. od 1% do 6% = ne postoji osnovno ĉinjeniĉno znanje. od 7% do 12% = student ima osnovno ĉinjeniĉno znanje, ali su uoĉeni veći nedostatci pri razumijevanju sadrţaja kolegija. od 13% do 18% = student razumije sadrţaj, ali su uoĉeni veći nedostatci u razumijevanju primjene steĉenog znanja. od 19% do 24% = student razumije sadrţaj i mogućnost primjene, ali su uoĉene poteškoće kritiĉke analize sadrţaja. od 25% do 30%% = student razumije sadrţaj i njegovu primjenu, te moţe kritiĉki usporeĊivati i argumentirati unutar sadrţaja kolegija. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 90 − 100% 5 (izvrstan) B = 80 – 89, 5% 4 (vrlo dobar) C/D = 70-79, 5% 3 (dobar) E = 60-69, 5% 2 (dovoljan) - GRGIN, T., Edukacijska psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko, Obvezna literatura: 1997. - VIZEK-VIDOVIĆ, V. i dr., Psihologija obrazovanja, IEP, Zagreb, 2003. Dopunska literatura: - GRGIN, T., Školsko ocjenjivanje, Naklada slap, Jastrebarsko, 2001. - HOWE, M. J. A., Psihologija učenja, Naklada slap, Jastrebarsko, 1999. - ZAREVSKI, P., Psihologija učenja i pamćenja, Naklada slap, Jastrebarsko, 1995. - Internet izvori. Dodatne informacije PohaĊanje nastave je obvezno. Seminarski rad treba predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se sa o kolegiju suradnicom na kolegiju oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, koje studenti dobiju poĉetkom semestra. PRILOG: Kalendar nastave TEME I LITERATURA Broj nastavne cjeline Naslov: Uvod u psihologiju odgoja i obrazovanja I. Kratki opis: Definicija i predmet prouĉavanja. Poĉetci psihologije odgoja i obrazovanja. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. Literatura: - MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (str. 5.-35.) - GRGIN, T., Edukacijska psihologija (str. 11.-25.) Naslov: Osnove kognitivnog i moralnog razvoja Kratki opis: Teorije kognitivnog razvoja (Piaget, Vigotski). Teorija moralnog razvoja (Kohlberg i Piaget). Literatura: - MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (str. 47.-70.) Naslov: Pamćenje Kratki opis: Definicija pamćenja. Modeli pamćenja. Transfer, interferencija. Pojave vezane uz pamćenje. Literatura: - MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja - GRGIN, T., Edukacijska psihologija (str. 99.-110.) - ZAREVSKI, P., Psihologija učenja i pamćenja (poglavlje 3.) Naslov: Uĉenje. Klasiĉno uvjetovanje. Kratki opis: Uĉenje, razlikovanje uĉenja i maturacije. Klasiĉno uvjetovanje. Literatura: - MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (poglavlje 3.) - GRGIN, T., Edukacijska psihologija (str. 26.-33.) Naslov: Operantno uvjetovanje Kratki opis: Operantno uvjetovanje. Usporedba klasiĉnog i operantnog uvjetovanja. Primjena principa uĉenja. Literatura: - MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (poglavlje 3.) Naslov: Socijalne teorije uĉenja i kognitivistiĉki pristup uĉenju Kratki opis: Socijalna teorija uĉenja (A. Bandura), kognitivistiĉke teorije uĉenja. Literatura: - MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (poglavlje 3.) - GRGIN, T., Edukacijska psihologija (str. 39.-45.) KOLOKVIJ I Naslov: Osobni ĉinitelji djelotvornog uĉenja: kognitivne sposobnosti Kratki opis: Glavne teorije i modeli inteligencije. Uĉenje i inteligencija. Inteligencija i školski uspjeh. (str. 70.-84.) Literatura: - MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja Naslov: Osobni ĉinitelji djelotvornog uĉenja: motivacija i osobine liĉnosti Kratki opis: Definicije motivacije. Glavne teorije motivacije. Intrinziĉna i ekstrinziĉna motivacija. Atribucijska teorija motivacije. Literatura: - MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ X. XI. XII. XIII. XIV. XV. ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (poglavlje 4.) Naslov: Samoregulirano i suradniĉko uĉenje Kratki opis: Vaţnost samoreguliranog uĉenja. Komponente samoreguliranog uĉenja. Suradniĉko uĉenje - glavni preduvjeti efikasnosti. Suradniĉko uĉenje i motivacija. Literatura: - MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (poglavlje 4.) Naslov: Upravljanje razredom i disciplina Kratki opis: Opća naĉela upravljanja razredom. Nedisciplina u razredu. Suradnja s roditeljima. (poglavlje 5.) Literatura: - MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja Naslov: Metode pouĉavanja Kratki opis: Metoda izravnog pouĉavanja. Etape izravnog pouĉavanja. Pouĉavanje voĊeno otkrivanjem i raspravom. Samostalno uĉenje. Literatura: - MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (str. 325.-377.) - GRGIN, T., Edukacijska psihologija (str. 185.-196.) Naslov: Mjerenje znanja Kratki opis: Svrha provjere znanja. Pismeno i usmeno ispitivanje znanja. Vrste i naĉini konstrukcije zadataka u ispitima znanja. Literatura: - MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (str. 419.-440.) Naslov: (Pr)ocjenjivanje znanja Kratki opis: Ocjenjivanje znanja. Faktori koji utjeĉu na ocjenu. Formiranje motivirajuće povratne informacije. (str. 440.-460.) Literatura: - MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja - GRGIN, T., Edukacijska psihologija Naslov: Uĉenici s posebnim potrebama; nastavniĉki stres. Kratki opis: Uĉenici s posebnim potrebama. Daroviti uĉenici. Stres. Izvori nastavniĉkog stresa. Literatura: - MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (str. 106.-139.) - GRGIN, T. Edukacijska psihologija (str. 202.-233.) Naziv kolegija Opća pedagogija Kod FFZAM102 kolegija Studijski program Zajedniĉki kolegij Godina I. Ciklus Diplomski sveuĉilišni studij studija ECTS vrijednost 4 Semestar 1. Broj sati po 30+0+30 boda: semestru (p+v+s) Status kolegija: obvezni Preduvjeti: nema ih Usporedni nema ih (D) uvjeti: Pristup kolegiju: studenti diplomskih nastavniĉkih studija Vrijeme prema odrţavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Zlatko Miliša, red. prof. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected], 0038531/494-729 Asistent Ines Perić, v. asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected], 355-423 Objasniti ulogu pedagogijskog pristupa u definiranju ciljeva odgoja i Ciljevi kolegija: obrazovanja za kritiĉnost i kreativnost. Razumijevanje polideterministiĉkog sklopa odnosa teorije i prakse Ishodi učenja odgoja. Studenti će ovladati znanjima iz podruĉja teorije i prakse (opće i specifične odgoja te ovladati temeljnim znanjima i vještinama znanstveno – kompetencije): istraţivaĉkog rada. Svrha, predmet i zadatci pedagogije. Društveno-povijesna dimenzija Sadržaj silabusa/izvedbenog pedagogije. Pedagogija i njezin predmet. Pedagogijske discipline. Pravci i/ili teorije odgoja. Filozofijsko-antropološki pristup odgoju. plana (ukratko): Naĉelo interdisciplinarnosti u odgoju. Etape i vrste istraţivanja. Metode i instrumenti istraţivanja. Primjena rezultata istraţivanja u praksi. Odabrani promicatelji znaĉajnih ideja o odgoju i obrazovanju kroz povijest. Moć i granice odgoja. Ideali, ciljevi i norme odgoja. Procesi i subjekti odgoja. Grupa i pojedinac kao subjekt u obrazovanju. Agensi socijalizacije mladih. Ciljevi obrazovanja i suvremeni školski kurikulum. Vrednovanje obrazovanja Uloga i struĉno usavršavanje uĉitelja i pedagoga. Sustav odgoja i obrazovanja. Rani odgoj. Školsko i visokoškolsko obrazovanje. Cjeloţivotno obrazovanje. Vrijednosti i vrijednosne orijentacije mladih. Stilovi roditeljskog odgoja. Temeljna odgojno-obrazovna podruĉja (tjelesni, intelektualni, moralni, socijalni, emocionalni i radni odgoj). Metode i sredstva odgoja u nastavi. Temeljne kompetencije uĉitelja, roditelja i uĉenika. Prosocijalno ponašanje. Suvremeni zahtjevi pedagogije: odgoj za medije, interkulturalni odgoj, problemi odrastanja, ĉimbenici demokratizacije obrazovanja vjeţbe samostalni Način izvođenja predavanja seminari zadatci nastave (označiti masnim tiskom) konzultacije mentorski rad terenska nastava ostalo Napomene: - PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - Izloţiti seminarski rad. - Pisati test. praktiĉni rad Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski ocjenjivanje studenta nastave nastavi rad (označiti masnim usmeni ispit kontinuirana esej pismeni ispit tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova Studentske obveze OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI STUDENTA PohaĊanje nastave i 60 2 10% aktivnost na nastavi Izlaganje seminarskog 15 0.5 10% rada Završni ispit 45 1.5 80% Dodatna pojašnjenja: U konaĉnu ocjenu ulazi pohaĊanje nastave i angaţiranost studenta tijekom nastave, izlaganje seminarskog rada te rezultati završnog ispita. Seminarski rad je obveza svih redovitih studenata; mora se pripremiti te usmeno obraniti u unaprijed dogovorenom terminu. Redoviti studenti nemaju obvezu rad predati u pisanom obliku. Izvanredni studenti imaju obvezu predati seminarski rad u pisanom obliku do kraja semestra, ali ne i usmeno ga braniti. Za njih, završni ispit nosi 80 % ocjene, a seminarski rad 20 %. Izlaganje seminarskoga rada: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 2% = Rad je proĉitan. 4% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen. 6% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogreške. 10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin: manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 16% ocjene od 61% do 70% = do 32% ocjene od 71% do 80% = do 48% ocjene od 81% do 90% = do 64% ocjene od 91% do 100% = do 80% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - BRATANIĆ, M., Paradoks odgoja, Hrvatska sveuĉilišna naklada, Obvezna literatura: Zagreb, 2002. (247 str.) - MIJATOVIĆ, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb, 1998. (Poglavlja: VII, VIII, XII, XV, XVI) (156 str.) Dopunska literatura: - BRATANIĆ, M., Mikropedagogija, Školska knjiga, Zagreb, 1993. - GLASSER, W., Kvalitetna škola, Educa, Zagreb, 2005. - GUDJONS, H., Pedagogija - temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1994. - KATZ, G.L., MCCLELLAN, E.D., Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije, Educa, Zagreb, 1999. - MILIŠA, Z., TOLIĆ, M., VERTOVŠEK N, Mediji i mladi, Sveuĉilišna knjiţara, Zagreb, 2009. - MILIŠA, Z., „Demokratske vrijednosti izmeĊu teorije i prakse odgoja“, u: Zbornik radova Odnos pedagogijske teorije i pedagoške prakse, Sveuĉilište u Rijeci- Filozofski fakultet, Rijeka, 2002., 108.113. - MILIŠA, Z., RAKIĆ, V., STANKOVIĆ, N., „Odgojne vrijednosti i Hrvatski nacionalni obrazovni standard“, u: Zbornik radova Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece Sveučilišta u Zadru, Sv. 5., Sveuĉilište u Zadru, Zadar, 2005., str. 43- 69. - MILIŠA, Z., VUKASOVIĆ, A., “Mladi i obitelj: Ţrtve neuĉinkovitih zakona i kampanja“, Acta Iadertina, god. 2 (2005.), br. 2, str. 53.-81. - MILIŠA, Z., „Uloga medija u razvoju interkulturalne komunikacije“, Pedagogijska istraţivanja, god. 5 (2008.), br. 2., str. 233.-249. - MILIŠA, Z., „Antropološko- filozofski pristup odgoju“, Zadarska revija, god. 31 (1982.), br. 2/3., str. 140.-145. - MILIŠA, Z., „Dileme kod istraţivanja i isticanja odgojno poţeljnih vrijednosti pojedinca i društva“, „Radovi“ Filozofskog fakulteta u Zadru, god. 11 (1994/95), br. 34, str. 157.- 166. - MILIŠA, Z., PROROKOVIĆ, A., „Vrijednosti mladih: radni i politiĉki apsentizam i utjecaj medija“, Napredak, god. 140 (1999.), br 2., str. 154.- 164. - MILIŠA, Z., Odgojne vrijednosti rada, Knjiţevni krug, Split, 1999. - NEILL, S., Neverbalna komunikacija u razredu, Educa, Zagreb, 1994. - PREVIŠIĆ, V. (ur.), Kurikulum - sadrţaji, metodologija, struktura, Školska knjiga, Zagreb, 2007. - PREVIŠIĆ, V., „Uĉitelj-interkulturalni medijator“, u: ROSIĆ, V. (ur.), Nastavnik - čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju, Filozofski fakultet, Rijeka, 1999., str. 78.-84. - STOLL, L., FINK, D., Mijenjajmo naše škole, Educa, Zagreb, 2000. - VUKASOVIĆ, A., Pedagogija, Hrvatski katoliĉki zbor “MI”, Zagreb, 2001. Dodatne informacije PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. o kolegiju Seminarski rad treba predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradi seminarskih radova. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. Naslov: Interdisciplinarni pristup istraţivanju odgoja i obrazovanja Kratki opis: Nuţnost multidisciplinarnog i interdisciplinarnog istraţivanja odgoja i obrazovanja. Literatura: - MIJATOVIĆ, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb, 1998. (Poglavlja: VII, VIII, XII). - GUDJONS, H., Pedagogija - temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1994. Naslov: Ciljevi odgoja i obrazovanja Kratki opis: Odgoj za kritiĉnost i kreativnost, poticanje empatiĉnosti, altruizma, upornosti, samostalnosti i materijalne neovisnosti. Literatura: - MIJATOVIĆ, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb, 1998. (Poglavlja: VII, VIII,). - STOLL, L., FINK, D., Mijenjajmo naše škole, Educa, Zagreb, 2000. Naslov: Etape istraţivanja u znanosti Kratki opis: Ukazati na specifiĉnost svake pojedine etape u istraţivanju s naglaskom na posljednju etapu - primijenu u praksi. Literatura: - MIJATOVIĆ, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb, 1998. (Poglavlja: VII, VIII,). - GUDJONS, H., Pedagogija - temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1994. Naslov: Odnos ideala, vrijednosti i odgoja Kratki opis: Dovesti u svrsishodnu vezu gore navedene pojmove. Literatura: - MIJATOVIĆ, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb, 1998. (Poglavlja: VII, VIII, XII). - MILIŠA, Z., Odgojne vrijednosti rada, Knjiţevni krug, Split, 1999. Naslov: Tipovi vrijednosnih orijentacija Kratki opis: Objasniti glavne razlike meĊu tipovima vrijednosnih orijentacija te prezentirati glavne rezultate istraţivanja vrijednosnih orijentacija kod raznih skupina ispitanika. Literatura: - MILIŠA, Z., Odgojne vrijednosti rada, Knjiţevni krug, Split, 1999. Naslov: Obiljeţja skeptiĉne generacije Kratki opis: Aktualizacija skeptiĉne generacije prema H. Scheleskom. Literatura: - MILIŠA, Z., Odgojne vrijednosti rada, Knjiţevni krug, Split, 1999. Naslov: Proturjeĉnost procesa socijalizacije Kratki opis: Objasniti ambivalentnu ulogu socijalizacije. Literatura: - BRATANIĆ, M., Paradoks odgoja, Hrvatska sveuĉilišna naklada, Zagreb, 2002. Naslov: Istraţivaĉki pristupi - deduktivno-teorijski i induktivno-empirijski Kratki opis: Navesti konkretne razlike u istraţivanjima. Literatura: - MIJATOVIĆ, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb, 1998. (Poglavlja: VII, VIII, XII). - GUDJONS, H., Pedagogija - temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1994. IX. X. XI. XII. XIII. XIV. XV. Naslov: Kriza odgoja i kriza vrijednosti Kratki opis: Objasniti zašto je kriza odgoja ujedno i kriza vrijednosti. Literatura: - BRATANIĆ, M., Paradoks odgoja, Hrvatska sveuĉilišna naklada, Zagreb, 2002. Naslov: Demokratske vrijednosti izmeĊu teorije i prakse Kratki opis: Navesti koje su demokratske vrijednosti asimptotiĉnog karaktera. Literatura: - BRATANIĆ, M., Paradoks odgoja, Hrvatska sveuĉilišna naklada, Zagreb, 2002. Naslov: Zabluda egalitaristiĉke koncepcije rada i odgoja Kratki opis: Grupa kao subjekt obrazovanja i individualni pristup svakom uĉeniku. Literatura: - BRATANIĆ, M., Paradoks odgoja, Hrvatska sveuĉilišna naklada, Zagreb, 2002. - MILIŠA, Z., Odgojne vrijednosti rada, Knjiţevni krug, Split, 1999. Naslov: Odgojne i manipulativne poruke u medijima Kratki opis: Navesti primjerima kako i kada mediji obrazuju i formiraju, a kada manipuliraju potrebama i preferencijama djece i mladih. Literatura: - MILIŠA, Z., TOLIĆ, M., VERTOVŠEK N, Mediji i mladi, Sveuĉilišna knjiţara, Zagreb, 2009. - GUDJONS, H., Pedagogija - temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1994. Naslov: Odgojna atrofija škole Kratki opis: Razlozi i posljedice odgojne atrofije škole. Literatura: - BRATANIĆ, M., Paradoks odgoja, Hrvatska sveuĉilišna naklada, Zagreb, 2002. - STOLL, L., FINK, D., Mijenjajmo naše škole, Educa, Zagreb, 2000. Naslov: Odnos prema radu - pokazatelj cjeloţivotnog obrazovanja Kratki opis: Temeljem empirijskih istraţivanja ukazati na ĉinjenicu da je odnos prema radu znaĉajan pokazatelj odnosa prema cjeloţivotnom obrazovanju. Literatura: - MILIŠA, Z., Odgojne vrijednosti rada, Knjiţevni krug, Split, 1999. Naslov: Suvremeni školski kurikulum Kratki opis: Aktualnosti novog školskog kurikuluma u teoriji i praksi odgoja. Literatura: - PREVIŠIĆ, V. (ur.), Kurikulum - sadrţaji, metodologija, struktura, Školska knjiga, Zagreb, 2007. - MIJATOVIĆ, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb, 1998. (Poglavlje XII, XV, XVI) Pomoćne povijesne znanosti Studij povijesti Diplomski sveuĉilišni studij 6 Semestar 2. Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Status kolegija: obvezni (A) Pristup kolegiju: Preduvjeti: studenti Povijesti upisan 2. semestar Kod kolegija FFPVM206 Godina I. studija Broj sati po 30+30+0 semestru (p+v+s) Usporedni nema ih uvjeti: Vrijeme prema odrţavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Dijana Korać, doc. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected] 00387 / 36 / 355-420 Asistent Goran Mijoĉević, v. asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected] 00387 / 36 / 355-532 Upoznati studente s najvaţnijim pomoćnim povijesnim znanostima Ciljevi kolegija u svrhu olakšanja studija povijesti i osposobiti ih za praktiĉnu primjenu tijekom budućeg bavljenja poviješću. Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati sadrţaje najvaţnijih Ishodi učenja pomoćnih povijesnih znanosti. (opće i specifične Studenti će steći vještinu prepoznavanja i ĉitanja srednjovjekovnih kompetencije) pisama te analiziranja srednjovjekovnih isprava. Uvod i razvoj pomoćnih povijesnih znanosti. Historijska geografija i Sadržaj kartografija. Genealogija ili rodoslovlje. Kronologija. Paleografija I. syllabusa/izvedbenog Paleografija II. Paleografija III. Kriptografija. Diplomatika. plana (ukratko) Sfragistika, sigilografija ili peĉatoslovlje. Kodikologija. Povijesna metrologija. Arhivistika. Numizmatika. Heraldika ili grboslovlje. Veksilologija ili zastavoslovlje. seminari Način izvođenja predavanja vježbe samostalni nastave zadatci (označiti masnim konzultacije mentorski rad terenska nastava ostalo tiskom) - PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - Raditi vjeţbe. - Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije. - Polaganje završnog ispita. seminarski rad Praćenje i pohađanje aktivnosti u ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova Studentske obveze OBVEZE STUDENTA PohaĊanje nastave Aktivnosti u nastavi Rad na vjeţbama SATI (PROCJENA) 60 30 30 UDIO U ECTS-u 2 1 1 praktiĉni rad esej UDIO U OCJENI Max 10% Max 10% Max 10% Kolokviji 30 1 Max 40% Završni pismeni ispit* 30* 1* Max 40%* Završni usmeni ispit* 30 1 Max 30% Dodatna pojašnjenja: * Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela. Studenti koji polaţu pismeni dio ispita mogu dobiti maksimalno 40% ocjene, a da bi pristupili usmenom dijelu ispita trebaju imati najmanje 51% toĉnih odgovora. PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 60% predavanja (odreĊeno Pravilnikom o studiranju), što znaĉi da se tolerira 40% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više, ne moţe dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su poloţili oba kolokvija tijekom nastave, polaţu usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu potvrĊivanja steĉenog znanja i ostvarenih ishoda. Studenti koji tijekom semestra nisu poloţili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pismeni i usmeni dio ispita. Studenti tijekom semestra mogu ostvariti maksimalno 30% ocjene pa je pohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi u konaĉnici vaţno u zbroju bodova. Kroz vjeţbe, studenti će steći vještinu ĉitanja srednjovjekovnih pisama. Za izvanredne studente, budući da nisu obvezni pohaĊati nastavu, završni ispit vrednuje se sa 100% ocjene. Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih obveza. PohaĊanje nastave ocjenjuje se na sljedeći naĉin: Manje od 50% = nema pravo na potpis. 2% = od 51% do 60% nazoĉnosti na nastavi. 4% = od 61% do 70% nazoĉnosti na nastavi. 6% = od 71% do 80% nazoĉnosti na nastavi. 8% = od 81% do 90% nazoĉnosti na nastavi. 10% = od 91% do 100% nazoĉnosti na nastavi. Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Ne dolazi na nastavu. 2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces. 6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 10% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira sadrţaje vaţne za kolegij. Rad na vjeţbama ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = vjeţba nije uraĊena 2% = elementarno poznavanje srednjovjekovnih pisama 4% = poznavanje srednjovjekovnih pisama, ali su uoĉene veće pogreške prilikom ĉitanja 6% = poznavanje srednjovjekovnih pisama, ali su uoĉene manje pogreške prilikom ĉitanja 8% = dobro poznavanje i ĉitanje srednjovjekovnih pisama 10%= izvrsno poznavanje i ĉitanje srednjovjekovnih pisama. Kolokvij se ocjenjuje na sljedeći naĉin: Manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene Od 51% do 60% = 4% ocjene Od 61% do 70% = 8% ocjene Od 71% do 80% = 12% ocjene Od 81% do 90% = 16% ocjene Od 91% do 100% = 20% ocjene Za studente koji polaţu pismeni dio ispita ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin: Manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene Od 51% do 60% = do 8% ocjene Od 61% do 70% = do 16% ocjene Od 71% do 80% = do 24% ocjene Od 81% do 90% = do 32% ocjene Od 91% do 100% = do 40% ocjene Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin: Manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene Od 51% do 60% = 6% ocjene Od 61% do 70% = 12% ocjene Od 71% do 80% = 18% ocjene Od 81% do 90% = 24% ocjene Od 91% do 100% = 30% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Obvezna literatura: Filozofski fakultet Split, Split, 2012. - ŠANJEK, F., Latinska paleografija i diplomatika, Sveuĉilište u Zagrebu - Hrvatski studiji, Zagreb, 2005. - ANTOLJAK, S., Pomoćne istorijske nauke, Kraljevo, 1971. Dopunska literatura: - STIPĈEVIĆ, A., Povijest knjige, Nakladni Zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1985. - STIPIŠIĆ, J., Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Školska knjiga, Zagreb, 31991. Dodatne informacije o Informacije o kolegiju: Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta (www.ffmo.ba). Kontaktiranje s nastavnikom: Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta). Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj I. kolegija, koncepcija predavanja Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva i metoda. Literatura: - KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. fakultet Split, Split, 2012. - ŠANJEK, F., Latinska paleografija i diplomatika, Sveuĉilište u Zagrebu Hrvatski studiji, Zagreb, 2005. Naslov: Uvod i razvoj pomoćnih povijesnih znanosti Kratki opis: Od pripovjedaĉke do znanstvene povijesti. Znanstveni pristup povijesnim vrelima. Literatura: - KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012., str. 17.-42. Naslov: Historijska geografija i kartografija Kratki opis: Vaţnost ozemlja u razumijevanju povijesti. Reljef. Klima. Putovi i svladavanje prostora. Granice i njihov utjecaj. Povijesna kartografija. Literatura: - KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012., str. 43.-70. Naslov: Genealogija ili rodoslovlje Kratki opis: Genealogija i povijest. Grafiĉki i likovni prikaz rodoslovlja kroz povijest. Arhivska vrela za istraţivanje genealogije. Istraţivanje dokumenata. Rodoslovlje i rodbinski odnosi. Noviji grafiĉki prikaz rodoslovlja. Literatura: - KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012., str. 71.-90. Naslov: Kronologija Kratki opis: Kalendari. Preraĉunavanje vremena. Era ili naĉini brojanja godina. Stil, poĉetak i trajanje godine. Indikcija. Preraĉunavanje nadnevaka. Oznaĉavanje dana u tjednu. Preraĉunavanje sata. Literatura: - KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012., 91.-110. Naslov: Paleografija I Kratki opis: Vaţnost i opseg paleografije. Od poznavanja starih pisama do znanosti. Pisaljke i podloga za pisanje. Literatura: - KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012., str. 111.-127. Naslov: Paleografija II Kratki opis: Oblici pisma. Kratice. Brojevi. Literatura: - KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012., str. 128.-148. Naslov: Paleografija III. Kriptografija. Kratki opis: Novovjekovna latiniĉka pisma. Posebna hrvatska pisma. Literatura: - KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012., str. 149.-186. Naslov: Diplomatika Kratki opis: Povijesni razvoj. Opća i posebna diplomatika. Javne i privatne X. XI. XII. XIII. XIV. XV. isprave. Pravni ĉin i njihovo dokumentiranje. Nastanak ili sastavljanje javne isprave. Nastanak privatne isprave. Obiljeţja ili karakteristike isprave. Izvornici, prijepisi i krivotvorine isprava. Literatura: - KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012., str. 187.-210. Naslov: Sfragistika, sigilografija ili peĉatoslovlje. Kodikologija. Kratki opis: Povijesni razvoj sfragistike. Peĉati kroz povijest. Peĉatnjaci. Vrste peĉata i naĉini peĉaćenja. Prestanak upotrebe pojedinog peĉata. Povijesni razvoj kodikologije. Kodeks. Opis rukopisa i njegova obiljeţja. Vanjska, unutarnja i posebna obiljeţja rukopisa. Literatura: - KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012., str. 211.-234. Naslov: Povijesna metrologija Kratki opis: Srednjovjekovne i novovjekovne mjere. Mjere na podruĉju Hrvatske. Decimalni mjerni sustav i preraĉunavanje starih mjera. Literatura: - KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012., str. 235.-245. Naslov: Arhivistika. Numizmatika. Kratki opis: Opseg arhivistike kao znanosti. Arhivi i njihova povijest. Javni i privatni arhivi. SreĊivanje arhivskog gradiva i arhivska istraţivanja. Povijesni razvoj numizmatike. Novac i njegova upotreba u prošlosti. Tip i natpis. Tesere, ţetoni i medalje. Opis metalnog novca. Novac kao povijesno vrelo. Literatura: - KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012., str. 263.-298. Naslov: Heraldika ili grboslovlje Kratki opis: Oblikovanje grbova u srednjem vijeku. Oblikovanje grbova u novom vijeku. Grbovi i heraldiĉka znanost. Hrvatski grbovi u hrvatskom grboslovlju. Opis grba. Heraldika kao pomagalo u istraţivanju povijesti. Literatura: - KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012., str. 299.-320. Naslov: Veksilologija ili zastavoslovlje Kratki opis: Veksilologija kao pomoćna povijesna znanost. Literatura: - KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski fakultet Split, Split, 2012., str. 321.-330. Naslov: Završno predavanje Kratki opis: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu Literatura: ------------ Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda Povijest kršćanstva 2 Studij povijesti Diplomski sveuĉilišni studij 3 Semestar 2. Kod kolegija FFPVM207 Godina I. studija Broj sati po 30+0+0 semestru (p+v+s) Status kolegija izborni Preduvjeti: nema ih Usporedni nema ih (B1) uvjeti: Pristup kolegiju studenti Povijesti Vrijeme prema odrţavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Boţo Goluţa, red. prof. Kontakt sati/konzultacije prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420 Upoznati studente s najvaţnijim dogaĊajima iz povijesti kršćanstva Ciljevi kolegija: od 14. stoljeća do naših dana s ciljem da studenti postignu razinu koja će im omogućiti da budu u stanju prepoznati, argumentirano opisati i kritiĉki protumaĉiti najvaţnija pitanja, pojmove i procese iz povijesti kršćanstva u navedenom razdoblju. - Nakon poloţenog ispita student će poznavati najvaţnije dogaĊaje Ishodi učenja iz povijesti kršćanstva od 14. stoljeća do naših dana s naglaskom na (opće i specifične razumijevanju temeljnih pojmova i procesa. kompetencije) - Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje o vaţnim dogaĊajima i procesima iz povijesti kršćanstva kao i sposobnost opisa i usporedbe najvaţnijih pitanja u navedenom razdoblju. - Osposobljavanje studenata za samostalno sluţenje literaturom s ciljem dopunjavanja steĉenih znanja. - Sagledavanje vaţnosti kronološkog slijeda povijesnih zbivanja. Papinstvo, problem reforme i koncilijarizam. Razvitak crkvenih Sadržaj znanosti i religiozno-crkvenog ţivota. Crkva u vrijeme renesanse. syllabusa/izvedbenog Protestantska reformacija u Njemaĉkoj i u drugim zemljama do plana (ukratko) sredine 16. st. Obnova Katoliĉke crkve. Borba izmeĊu reformacije i protureformacije. Unutrašnji razvitak protestantizma. Papinstvo i katolicizam. Francuska u vrijeme Luja XIV. Prosvjetiteljstvo i protestantizam. Katoliĉka crkva u oluji prosvjetiteljstva. Italija i propast Papinske drţave. Kulturkampf u Njemaĉkoj. Ideološki i socijalni razvitak. Crkva u 20. st. Novi crkveni redovi. Religiozni i crkveni ţivot. vjeţbe seminari samostalni Način izvođenja predavanja zadatci nastave (označiti masnim mentorski rad terenska ostalo konzultacije tiskom) nastava - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o Studentske obveze izloţenim temama. - Spremanje graĊe za ispit. seminarski rad praktiĉni rad Praćenje i pohađanje aktivnosti u ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim pismeni ispit kontinuirana esej usmeni ispit provjera znanja tiskom) Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova. OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI Max 30% PohaĊanje nastave i 30 1 aktivnost u nastavi Završni ispit (usmeni) 60 2 Max 70% Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Povijest kršćanstva 1. - Završni ispit (usmeni) je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. - U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: Nazoĉnost nastavi manje od 50% odraĊenih zadataka = 0% ocjene Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% = do 5% ocjene Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 10% ocjene Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% = do 15% ocjene Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 20% ocjene Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% = do 25% ocjene Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 30% ocjene Završni ispit (usmeni) ocjenjuje se na sljedeći naĉin: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 14% ocjene - od 61% do 70% = do 28% ocjene - od 71% do 80% = do 42% ocjene - od 81% do 90% = do 56% ocjene - od 91% do 100% = do 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, Obvezna literatura: 1998. - CEZAREJSKI, E., Crkvena povijest, Split, 2004. Dopunska literatura: - FRANZEN, A., Pregled povijesti Crkve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1983. - JEDIN, H. (ur.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb, 1971.-1978., (naslov izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte) Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju: Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata kolegiju prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom: - Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta). - Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne cjeline I. II. III. IV. V. VI. TEME I LITERATURA Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj kolegija i koncepcija predavanja Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd. Literatura: Obvezna: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998. Dopunska: - CEZAREJSKI, E., Crkvena povijest, Split, 2004. - FRANZEN, A., Pregled povijesti Crkve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1983. - JEDIN, H. (ur.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb, 1971.-1978., (naslov izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte) Naslov: Avinjonsko suţanjstvo. Veliki zapadni raskol. Kratak opis: Avinjonsko suţanjstvo. Povratak kurije u Rim. Veliki zapadni raskol. Sabor u Konstanzu. Sabor u Bazelu i u Ferrari-Firenci. Literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 283.-300. Naslov: Preteĉe reformacije - John Wiclif, Jan Hus. Gotika i renesansa. Kratak opis: Wiclif - preteĉa protestantske reformacije. Jan Hus. Antisemitizam i španjolska inkvizicija. Umjetnost: gotika i renesansa. Humanizam i renesansa. Renesansni pape. Literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 310.-325. Naslov: Protestantska reformacija - Martin Luther Kratak opis: Martin Luther. Drţavni sabor u Wormsu. Razvoj luteranske reformacije. Drţavni sabor u Augsburgu 1530. godine. Literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 335.-347., 349.-354. Naslov: Ulrich Zwingli. Jean Calvin. Anglikanizam. Kratak opis: Ulrich Zwingli. Jean Calvin. Anglikanizam. Literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 354.-361. Naslov: Obnova Katoliĉke crkve. Ekumenski sabor u Tridentu. Kratak opis: Obnova Katoliĉke crkve. Procvat redovništva. Ekumenski sabor u Tridentu. Tri velika posttridentska papa. Crkva poĉetkom 17. stoljeća. Literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 361.-369. VII. VIII. IX. X. XI. XII. XIII. XIV. Naslov: Velika geografska otkrića. Borba izmeĊu reformacije i protureformacije. Tridesetogodišnji rat. Religijska borba u Francuskoj. Kratak opis: Velika geografska otkrića. Renesansa i barok. Borba izmeĊu reformacije i protureformacije. Razvoj reformacije. Tridesetogodišnji rat i Vestfalski mir. Religijska borba u Francuskoj. Katoliĉka crkva u Engleskoj, Škotskoj i Irskoj. Zemlje Beneluksa. Pravoslavlje. Literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 369.-374., 376.-393. Naslov: Francuska u vrijeme Luja XIV. Prosvjetiteljstvo. Kratak opis: Francuska u vrijeme Luja XIV. Jansenizam. Prosvjetiteljstvo. Isusovci i njihovo ukidanje. Cezaropapizam u Austriji. Literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 401.-410., 412.-414. Naslov: Francuska u vrijeme revolucije. Crkva u novim prilikama. Kratak opis: Francuska u vrijeme revolucije. Sekularizacija Crkve u Njemaĉkoj. Kriza Crkvene drţave. Obnova katoliĉanstva u Njemaĉkoj i Austriji. Katoliĉka crkva u ostalim europskim zemljama. Katoliĉka crkva u Americi. Nove sekte. Literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 417.-442., 452.-454. Naslov: Italija i propast Crkvene drţave. Prvi vatikanski koncil. Kratak opis: Italija i propast Crkvene drţave. Prvi vatikanski sabor. Starokatolici. Pape Leon XIII. i sv. Pio X. Literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 457.-469. Naslov: Kulturkampf i njegove posljedice Kratak opis: Kulturkampf i njegove posljedice. Crkva u Austriji i Švicarskoj. Katoliĉka crkva u Francuskoj. Unutrašnji ţivot Crkve. Literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 469.-476., 479.-482. Naslov: Prvi svjetski rat. Crkva u središnjoj i zapadnoj Europi. Kratak opis: Prvi svjetski rat. Pio XI., Pio XII. i Ivan XXIII. Crkva u Njemaĉkoj i Austriji. Crkva u ostalim europskim zemljama. Literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 491.-504. Naslov: Crkva i nacizam. Drugi svjetski rat. Kratak opis: Crkva i nacizam. Poslije Drugoga svjetskog rata. Literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 504.-508. Naslov: Drugi vatikanski koncil Kratak opis: Drugi vatikanski sabor. Pavao VI., Ivan Pavao I., Ivan Pavao II. Literatura: XV. - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str. 508.-517. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu Kratak opis: ------------Literatura: ------------- Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda Kod kolegija FFPVM208 Godina I. studija Broj sati po 30+0+0 semestru (p+v+s) Status kolegija izborni Preduvjeti nema ih Usporedni nema ih (B1) uvjeti Pristup kolegiju studenti Povijesti Vrijeme prema odrţavanja rasporedu nastave Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Boţo Goluţa, red. prof. Kontakt sati/konzultacije prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-420 Upoznati studente s najvaţnijim dogaĊajima iz povijesti Bizantskoga Ciljevi kolegija Carstva s ciljem da studenti postignu razinu koja će im omogućiti da budu u stanju prepoznati, argumentirano opisati i kritiĉki protumaĉiti najvaţnija pitanja, pojmove i procese iz povijesti Istoĉnoga Rimskog Carstva. - Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije dogaĊaje Ishodi učenja iz povijesti ovoga Carstva od 4. do 15. stoljeća s naglaskom na (opće i specifične razumijevanju temeljnih pojmova i procesa. kompetencije) - Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje o vaţnim dogaĊajima i procesima iz povijesti Istoĉnoga Rimskog Carstva kao i sposobnost opisa i usporedbe najvaţnijih pitanja u navedenom razdoblju. - Osposobljavanje studenata za samostalno sluţenje literaturom s ciljem dopunjavanja steĉenih znanja. - Sagledavanje vaţnosti kronološkog slijeda povijesnih zbivanja. Osnutak Carigrada i poĉetci Istoĉnoga Rimskog Carstva (330.-518.). Sadržaj Car Justinijan i Bizantsko Carstvo (518.-610.). Car Heraklije. silabusa/izvedbenog Arapska opasnost i transformacija Carstva u 7. stoljeću (610.-717.). plana (ukratko) Izaurijski carevi i borba protiv svetih slika - ikonoklazam (717.867.). Vrhunac Carstva pod makedonskom dinastijom (867.-1081.). Dinastija Komnen (1081.-1204.). Latinsko Carstvo na Istoku i Bizantsko Carstvo u Niceji (1204.-1261.). Dinastija Paleolog (1261.-1453.). vjeţbe seminari samostalni Način izvođenja predavanja zadatci nastave (označiti masnim mentorski rad terenska nastava ostalo konzultacije tiskom) Povijest Bizantskoga Carstva Studij povijesti Diplomski sveuĉilišni studij 3 Semestar 2. - Redovito pohaĊati nastavu i aktivno sudjelovati u raspravama o izloţenim temama. - Spremanje graĊe za ispit i polaganje završnog ispita. seminarski rad praktiĉni rad Praćenje i pohađanje aktivnosti u ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim pismeni ispit kontinuirana esej usmeni ispit tiskom) provjera znanja Studentske obveze Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova. OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI PohaĊanje nastave 30 1 Max 30% Završni ispit (usmeni) 60 2 Max 70% Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Završni ispit (usmeni) je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. - U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: Nazoĉnost nastavi manje od 50% odraĊenih zadataka = 0% ocjene Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% = do 5% ocjene Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 10% ocjene Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% = do 15% ocjene Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 20% ocjene Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% = do 25% ocjene Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 30% ocjene Završni ispit (usmeni) ocjenjuje se na sljedeći naĉin: - manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 14% ocjene - od 61% do 70% = do 28% ocjene - od 71% do 80% = do 42% ocjene - od 81% do 90% = do 56% ocjene - od 91% do 100% = 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977. Obvezna literatura: - BECK, H. G., Die Kirche in Ihrer Geschichte. Geshichte der Dopunska literatura: orthodoxen Kirche im byzantinischen Reich, Göttingen, 1980. (na internetu u PDF formatu) - COGNOSSO, F., Bisanzio. Storia di una civiltà, Milano, 1976. - JEDIN, H., Velika povijest Crkve, II., Zagreb, 1995., (naslov izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte). Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju: Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata kolegiju prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom: - Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta). - Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj I. kolegija i koncepcija predavanja Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd. Literatura: - DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977. Naslov: Osnutak Carigrada i poĉetci Istoĉnoga Rimskog Carstva II. Kratak opis: Osnutak Konstantinopola i karakteristike novoga Carstva. Kriza zbog barbarskih provala. Religiozna kriza. Literatura: - DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 1.-9. Naslov: Car Justinijan i Bizantsko Carstvo III. Kratak opis: Zbivanja u vrijeme justinijanske dinastije. Justinijanov karakter, politika i okruţenje. Justinijanova vanjska politika. Justinijanova unutarnja politika. Literatura: - DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 11.-22. Naslov: Bizantska civilizacija IV. Kratak opis: Bizantska civilizacija u 6. stoljeću. Kraj justinijanske dinastije i marginalizacija Justinijanova djela. Literatura: - DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 22.-25. Naslov: Car Heraklije. Arapska opasnost i transformacija Carstva u 7. V. stoljeću. Kratak opis: Reorganizacija Carstva i politika cara Heraklija. Arapska opasnost. Religiozna politika na Istoku. Literatura: - DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 27.-31. Naslov: Transformacija Carstva u 7. stoljeću VI. Kratak opis: Transformacija Carstva. Kraj Heraklijeve dinastije i slabljenje Carstva. Literatura: - DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 31.-35. Naslov: Izaurijski carevi i borba protiv svetih slika – ikonoklazam VII. Kratak opis: Reorganizacija Carstva u vrijeme prva dva cara izaurijske dinastije. Ikonoklazam. Carica Irena i ukidanje ikonoklazma. Drugo razdoblje ikonoklazma. Carica Teodora i kraj ikonoklazma. Vanjska politika Carstva i preustroj Monarhije. Literatura: - DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 37.-49. Naslov: Vrhunac Carstva pod makedonskom dinastijom VIII. Kratak opis: Vladari iz makedonske dinastije i konsolidacija dinastije. Vanjska politika careva iz makedonske dinastije. Literatura: - DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 51.-61. Naslov: Bizantska civilizacija u 10. stoljeću IX. Kratak opis: Unutarnji ustroj i bizantska civilizacija u 10. stoljeću. Razlozi X. XI. XII. XIII. XIV. XV. slabljenja Carstva. Opadanje bizantske moći u 11. stoljeću. Literatura: - DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 62.-74. Naslov: Dinastija Komnen Kratak opis: Vladari iz dinastije Komnen. Vanjska politika careva Komnenaca. Literatura: - DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 75.-84. Naslov: Bizantska civilizacija u 12. stoljeću Kratak opis: Carevi Komnenci i bizantska civilizacija. Bizantsko Carstvo krajem 12. stoljeća. Carstvo i kriţarske vojne. Literatura: - DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 85.-90. Naslov: Latinsko Carstvo na Istoku i Bizantsko Carstvo u Niceji Kratak opis: Latinsko Carstvo u Konstantinopolu osnovano u 4. kriţarskoj vojni. Preseljenje sjedišta Bizantskoga Carstva u Niceju. Povratak Grka u Carigrad. Literatura: - DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 91.-99. Naslov: Bizantsko Carstvo u vrijeme dinastije Paleolog Kratak opis: Stanje Bizantskoga Carstva 1261. godine. Bizantsko Carstvo u vrijeme posljednjih careva iz dinastije Paleolog. Tursko osvajanje Carigrada i propast Istoĉnoga Rimskog Carstva. Literatura: - DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 101.-112. Naslov: Bizantska civilizacija u vrijeme careva iz dinastije Paleolog Kratak opis: Posljednji procvat literature i umjetnosti. Školstvo. Utjecaj Bizanta na pravoslavni Istok. Literatura: - DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 112.-116. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu Kratak opis: ------------Literatura: ------------- Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Status kolegija: Stvaranje i širenje osmanske kulture Kod kolegija FFPVM209 Studij povijesti Diplomski sveuĉilišni studij 2 Semestar 2. Godina studija Broj sati po semestru (p+v+s) Usporedni uvjeti: Vrijeme odrţavanja nastave: I. 30+0+0 izborni Preduvjeti nema ih nema ih (B2)/(C) Pristup kolegiju: studenti diplomskog Studija povijesti i prema studenti diplomskih studija Filozofskog rasporedu fakulteta Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Dijana Pinjuh, doc. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected]; 036/355-532 Upoznati studente s okolnostima koje su dovele do stvaranja Ciljevi kolegija: Osmanske drţave, s posebnim naglaskom na razvoj i širenje kulture. Prikazati svakodnevicu Osmanskoga Carstva te utjecaj osmanske kulture na druge narode koji su se nalazili u sklopu Carstva. Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije Ishodi učenja karakteristike i znaĉajke osmanske kulture, okolnosti koje su dovele (opće i specifične do njezinog širenja te povijesnog konteksta u kojem su se nalazili kompetencije): narodi koji su bili u sklopu Osmanskoga Carstva. Poĉetci stvaranja Osmanske drţave. Opadanje i slabljenje moći. Sadržaj Vladavina ţena. Doba tulipana. Reforme. Ustroj i obiljeţja silabusa/izvedbenog Osmanskoga Carstva. Gospodarske i društvene prilike. Unutrašnji plana (ukratko): nemiri i sukobi. Struktura vlasti. UreĊenje u centru. Dvor. Središnja uprava. UreĊenje u pokrajinama. Gospodarski i društveni ustroj. Osmansko Carstvo i meĊunarodna trgovina. Znaĉaj trgovine. Trgovaĉke rute. Gradsko stanovništvo i arhitektura. Gradski ţivot. Gradske ĉetvrti. Selo i seosko stanovništvo. Svakodnevica ţivljenja. Suţivot razliĉitih kultura. Stranci prema osmanskoj kulturi. Kultura ţena i društveni ţivot meĊu ţenama. Nakit i odjeća. Ţene u umjetnosti. Gradski ţivot. Obredi i sveĉanosti. Religija. Derviši i derviške tekije. Medrese i ulema. Trijumf fanatizma. Kultura prehrane. Kulturna promjena. Posljedice Francuske revolucije. Usvajanje strane kulture. Promjene u društvenom ţivotu i kulturi prehrane. vjeţbe seminari samostalni Način izvođenja predavanja zadatci nastave (označiti masnim mentorski rad terenska nastava ostalo konzultacije tiskom) Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja. Studentske obveze - Redovito pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. - Sudjelovati u raspravi o izloţenim temama. - Poloţiti završni ispit. seminarski rad Praćenje i pohađanje aktivnosti u ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim pismeni ispit kontinuirana usmeni ispit tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova praktiĉni rad esej OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI PohaĊanje nastave 30 1 Max 20% Aktivnosti u nastavi 15 0,5 Max 10% Završni ispit (usmeni) 15 0,5 Max 70% Dodatna pojašnjenja: PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 60% predavanjima. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više, a to ne moţe opravdati, ne moţe dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa obvezne literature. PohaĊanje nastave ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% ocjene - manje od 60% nazoĉnosti na nastavi 4% - od 61% do 70% nazoĉnosti na nastavi 8% - od 71% do 80% nazoĉnosti na nastavi 12% - od 81% do 90% nazoĉnosti na nastavi 16% - od 91% do 95% nazoĉnosti na nastavi 20% - od 96% do 100% nazoĉnosti na nastavi Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% - Ne dolazi na nastavu. 2% - Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 4% - Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces. 6% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 8% - Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 10% - Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira sadrţaje vaţne za kolegij. Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin: manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 14% ocjene od 61% do 70% = do 28% ocjene od 71% do 80% = do 42% ocjene od 81% do 90% = do 56% ocjene od 91% do 100% = do 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Obvezna literatura: Osmanskom Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009. - bilješke s predavanja. Dopunska literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Doba prosvjetiteljstva (18. stoljeće), XI., Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 105.-142. - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Humanizam i renesansa, doba otkrića, VIII., Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 338.-385. - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Počeci novoga doba (16. stoljeće), IX., Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 459.-506. - İHSANOĞLU, E., (ur.), Historija Osmanske drţave i civilizacije, IRCICA, Orijentalni institut u Sarajevu, Posebna izdanja XXVI, Sarajevo, 2004. (odabrani dijelovi) - INALCIK, H., Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300.-1600., Srednja Europa, Zagreb, 2002. - MATUZ, J., Osmansko Carstvo, Školska knjiga, Zagreb, 1992. i po naputku profesora. Dodatne informacije Informiranje o kolegiju: Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata o kolegiju prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta. Kontaktiranje s voditeljem kolegija: Kontaktiranje s voditeljem kolegija izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija. Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje omogućeno je elektroniĉkom poštom. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvodno izlaganje I. Kratki opis: Upoznavanje studenata s naĉinom rada i studentskim obvezama. Literatura: (Navedena u obveznoj i dopunskoj literaturi) Naslov: Pregled osmanske povijesti - I. dio II. Kratki opis: Poĉetci osmanske drţave. Od pograniĉne kneţevine do carstva (1354.-1402.). MeĊuvlašće i obnova. Uspostava Osmanskoga Carstva (1453.-1526.). Osmanska drţava kao svjetska sila. Literatura: - INALCIK, H., Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300.-1600., Srednja Europa, Zagreb, 2002., str. 5.-47 - İHSANOĞLU, E., (ur.), Historija Osmanske drţave i civilizacije, IRCICA, Orijentalni institut u Sarajevu, Posebna izdanja XXVI, Sarajevo, 2004., str. 11.-54. Naslov: Pregled osmanske povijesti - II. dio III. Kratki opis: Opadanje i slabljenje moći. Vladavina ţena. Doba tulipana. Reforme. Literatura: - MATUZ, J., Osmansko Carstvo, Školska knjiga, Zagreb, 1992. Naslov: Organizacija vojske IV. Kratki opis: Kopnene i pomorske snage. Snage u središtu. Adţemijski korpus. Janjiĉari. Osmanska flota. Literatura: - İHSANOĞLU, E., (ur.), Historija Osmanske drţave i civilizacije, IRCICA, Orijentalni institut u Sarajevu, Posebna izdanja XXVI, Sarajevo, 2004., str. 411.-504. Naslov: Drţavno ureĊenje V. Kratki opis: Struktura vlasti. UreĊenje u centru. Dvor. Središnja uprava. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. UreĊenje u pokrajinama. Literatura: - INALCIK, H., Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300.-1600., Srednja Europa, Zagreb, 2002., str. 65.-150. - İHSANOĞLU, E., (ur.), Historija Osmanske drţave i civilizacije, IRCICA, Orijentalni institut u Sarajevu, Posebna izdanja XXVI, Sarajevo, 2004., str. 161.-213., 267.-296. Naslov: Gospodarski i društveni ţivot Kratki opis: Osmansko Carstvo i meĊunarodna trgovina. Znaĉaj trgovine. Trgovaĉke rute. Literatura: - FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 69.-87. - INALCIK, H., Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300.-1600., Srednja Europa, Zagreb, 2002., str. 153.-174. Naslov: Osmanski gradovi Kratki opis: Gradsko stanovništvo i arhitektura. Gradski ţivot. Literatura: - INALCIK, H., Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300.-1600., Srednja Europa, Zagreb, 2002., str. 175.-204. - FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 185.-202. Naslov: Seoski ţivot Kratki opis: Plaćenici i pljaĉkaši. Zemljoposjednici. Sukobi u kulturi i društveni sukobi. Literatura: - FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 81.-89. Naslov: Religija osmanske drţave Kratki opis: Derviši. Grĉka pravoslavna crkva. Medrese i ulema. Trijumf fanatizma. Literatura: - FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 89.-99. - INALCIK, H., Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300.-1600., Srednja Europa, Zagreb, 2002., str. 207.-233. Naslov: Razliĉite kulture i suţivot Kratki opis: Stranci u Osmanskom Carstvu. Pristup stranaca osmanskoj kulturi. Literatura: - FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 111.-134. Naslov: Kultura ţena Kratki opis: Supruge. Ljubav i naklonost. Društveni ţivot meĊu ţenama. Nakit i odjeća. Poboţnost i teologija. Ţene u umjetnosti. Literatura: - FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 135.-157. Naslov: Obredi i sveĉanosti XIII. XIV. XV. Kratki opis: Derviške tekije i derviški obredi. Sveĉanosti sultanova dvora. Osmanske i europske sveĉanosti. Sveĉanosti podanika. Literatura: - FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 203.-224. Naslov: Prehrana i društvenost Kratki opis: Jelovnik. Društvenost i obredi. Kultura prehrane. Literatura: - FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 247.-268. Naslov: Kulturna promjena Kratki opis: Krize i novi poĉetci (1770.-1839.). Uzroci krize. Odjeci u kulturi. Literatura: - FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 271.-294. Naslov: Zakljuĉna razmatranja Kratki opis:------------------Literatura:--------------------- Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda Status kolegija Odnos komunističke vlasti prema Katoličkoj crkvi u Hercegovini od 1945. do 1966. godine Studij povijesti Diplomski sveuĉilišni studij 2 Semestar 2. Kod kolegija FFPVM210 Godina studija Broj sati po semestru (p+v+s) Usporedni uvjeti Vrijeme odrţavanja nastave I. 30+0+0 izborni Preduvjeti upisan 2. nema ih (B2)/(C) semestar Pristup kolegiju studenti diplomskoga Studija povijesti i prema studenti diplomskih studija Filozofskog rasporedu fakulteta Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Marina Beus, doc. Kontakt sati/konzultacije prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408 Upoznati studente s meĊuodnosom Katoliĉke crkve i komunistiĉke Ciljevi kolegija vlasti u vrijeme druge Jugoslavije te pratiti odnos komunistiĉke vlasti prema crkvenoj hijerarhiji u Hercegovini, što će im omogućiti prepoznavanje i kritiĉko tumaĉenje najvaţnijih pojmova, uzroka i faza u crkveno-drţavnim odnosima na podruĉju Hercegovine od 1945. do potpisivanja Protokola sa Svetom Stolicom. Stjecanje osnovnih znanja o crkveno-drţavnim odnosima u Ishodi učenja razdoblju od 1945.-1966. godine, definiranje osnovnih problema u (opće i specifične meĊusobnim odnosima na podruĉju Hercegovine; razumijevanje kompetencije) uzroĉno-posljediĉnih veza tog meĊuodnosa u razmatranom razdoblju, poznavanje izvora i literature i njihovo korištenje s ciljem dopunjavanja steĉenih znanja te sposobnost interpretiranja odreĊenih povijesnih procesa. Poloţaj Katoliĉke crkve u Hercegovini u prvim danima nakon Sadržaj uspostave komunistiĉke vlasti. Reforme na štetu Katoliĉke crkve. silabusa/izvedbenog Pastirsko pismo. Stradanja Katoliĉke crkve u Hercegovini. Odnos plana (ukratko) komunistiĉke vlasti prema crkvenoj hijerarhiji u Hercegovini. Svećeniĉko udruţenje u Hercegovini. Drugi vatikanski koncil i pregovori o uspostavljanju odnosa sa Svetom Stolicom. Potpisivanje Protokola izmeĊu Svete Stolice i Jugoslavije. vjeţbe seminari Način izvođenja predavanja samostalni nastave zadatci (označiti masnim mentorski rad terenska ostalo konzultacije tiskom) nastava - Redovito pohaĊanje nastave. Studentske obveze - Aktivno sudjelovanje u raspravi o izloţenim temama. - Polaganje završnog ispita. seminarski rad praktiĉni Praćenje i pohađanje aktivnosti u rad ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim usmeni ispit kontinuirana esej pismeni ispit tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova. OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI PohaĊanje nastave i 30 1 Max 35% aktivnost u nastavi Završni pisani ispit 30 1 Max 65% Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti moraju nazoĉiti barem polovini sati (50%) kako bi mogli pristupiti ispitu. Student koji iz bilo kojeg razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti potpis nositelja kolegija niti će moći pristupiti završnom ispitu. - Aktivnost u nastavi tiĉe se pripremljenog sudjelovanja u nastavi. - Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je pismeni ispit kojim se provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije, a odnosi se na gradivo s popisa obvezne literature i bilješki s predavanja. - U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza. PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin (maximalno 35%): 0% = Ne dolazi na nastavu. 7% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 14% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces. 21% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 28% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 35% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin (maximalno 65%): - manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene - od 51% do 60% = do 13% ocjene - od 61% do 70% = do 26% ocjene - od 71% do 80% = do 39% ocjene - od 81% do 90% = do 52% ocjene - od 91% do 100% = maksimalno 65% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - AKMADŢA, M., Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički reţim Obvezna literatura: 1945.-1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004. (odabrani dijelovi cca. 150 str.) - BEUS, M., „Neki vidovi represije nad Katoliĉkom Crkvom u Hercegovini neposredno nakon Drugoga svjetskog rata“, Hum. Časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, (2012.), br. 9, str. 222.-248. - BEUS, M., „'Sluĉaj' don Mate Nuića“, Motrišta, (2013.), br. 73, str. 25.-35. - bilješke s predavanja - ZNIDARĈIĆ, L., „Biskup Ĉule u zatvoru i zatoĉeništvu“, u: Za kraljevstvo Boţje. Ţivot i djelo nadbiskupa dra Petra Čule, Crkva na kamenu, Mostar, 1991., str. 109.-134. - (lakša literatura) Dopunska literatura: - JONJIĆ, T., „Pokolj širokobrijeških franjevaca u kontekstu uspostave jugoslavenske komunistiĉke vlasti“, u: LUĈIĆ, I. (ur.), Hum i Hercegovina kroz povijest, II., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011., str. 459.-489. - PERIĆ, R., „Biskupski delegat Majić i ilegalno svećeniĉko 'udruţenje'“, u: MAJIĆ, Ţ. (ur.), Sluga dobri i vjerni. Ţivot i djelo mons. Andrije Majića, Biskupski ordinarijat, Mostar, 1998., str. 127.-206. - KRIŠTO, J., „Korisne budale, svjesni suradnici ili mudri manipulatori“, u: JOLIĆ, R., MIOĈ, G., VUKADIN, M., Fra Ferdo Vlašić - vizionar i patnik. Spomenica u povodu desete obljetnice smrti (1995.-2005.), Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005., str. 81.101. Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju: Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama kolegiju studenata prema kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i na mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta. Kontaktiranje s nastavnikom: - Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mreţnoj stranici Fakulteta). - Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvodno predavanje I. Kratki opis: Opis kolegija, upoznavanje s literaturom, ciljevima, metodama i studentskim obvezama. Literatura: Sva navedena Naslov: Ideološke postavke komunizma kao korijen crkveno-drţavnih II. odnosa Kratki opis: Marksizam, lenjinizam i religija. Komunistiĉka partija Jugoslavije i religija - ideološke postavke. Odnos Katoliĉke crkve prema totalitarizmima, posebice prema komunizmu. Literatura: - AKMADŢA, M., Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički reţim 1945.1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004., str. 5.-10. - bilješke s predavanja Naslov: Obnova Jugoslavije i uĉvršćivanje komunistiĉke vlasti III. Kratki opis: Uspostava prve vlade. Nacionalna i vjerska struktura stanovništva. Poloţaj vjerskih zajednica u Jugoslaviji. Literatura: Bilješke s predavanja Naslov: Poloţaj Katoliĉke crkve u novoj drţavi IV. Kratak opis: Uhićenje nadbiskupa Stepinca i razgovori izmeĊu crkvenodrţavnih predstavnika. Prve predstavke crkvenih poglavara drţavnim vlastima. Pastirsko pismo i reakcija vlasti. Uhićenje i proces nadbiskupu Stepincu. Prekid odnosa sa Svetom Stolicom. Literatura: - AKMADŢA, M., Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički reţim 1945.1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004., str. 11.-30., 45.-64., 112.-121. Naslov: Drţavne reforme na štetu Katoliĉke crkve V. Kratki opis: Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji, zakon o braku, zakon o VI. VII. VIII. IX. X. XI. matiĉnim knjigama. Izbacivanje vjeronauka iz drţavnih škola. Vjerske škole i njihov status. Literatura: - AKMADŢA, M., Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički reţim 1945.1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004., str. 31.-42., 82.-103. Naslov: Neki vidovi represije nad Katoliĉkom crkvom u Hercegovini Kratak opis: Poloţaj Katoliĉke crkve u Hercegovi nakon rata. Oduzimanje crkvenih materijalnih dobara. Drţavne reforme i njihova primjena u Hercegovini. Literatura: - BEUS, M., „Neki vidovi represije nad Katoliĉkom Crkvom u Hercegovini neposredno nakon Drugoga svjetskog rata“, Hum. Časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, (2012.), br. 9, str. 222.-248. Naslov: Ratna i poratna stradanja svećenika i redovnika u hercegovaĉkim biskupijama Kratak opis: Pokolj uprave Hercegovaĉke franjevaĉke provincije. Stradanja širokobrijeških svećenika. Stradanje dijecezanskoga svećenstva u Hercegovini. Literatura: - JONJIĆ, T., „Pokolj širokobrijeških franjevaca u kontekstu uspostave jugoslavenske komunistiĉke vlasti“, u: LUĈIĆ, I. (ur.), Hum i Hercegovina kroz povijest, II., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011., str. 459.-489. - bilješke s predavanja Naslov: Odnos vlasti prema biskupu Ĉuli Kratki opis: Biskupovo uhićenje, montirani sudski proces, zatvor i izlazak na slobodu. Literatura: - ZNIDARĈIĆ, L., „Biskup Ĉule u zatvoru i zatoĉeništvu“, u: Za kraljevstvo Boţje. Ţivot i djelo nadbiskupa dra Petra Čule, Crkva na kamenu, Mostar, 1991., str. 109.-134. Naslov: Don Mate Nuić na optuţeniĉkoj klupi Kratki opis: Uhićenje i suĊenje biskupskom delegatu don Mati Nuiću. Zatvorski ţivot u KP Zenica. Don Matina „nepopravljivost“. Literatura: - BEUS, M., „'Sluĉaj' don Mate Nuića“, Motrišta, (2013.), br. 73, str. 25.-35. - bilješke s predavanja. Naslov: Svećeniĉko udruţenje „Dobri pastir“ Kratki opis: Promjena taktike vlasti i pokušaj crkvenoga razdora. Osnivanje svećeniĉkoga udruţenja „Dobri pastir“. Crkvena zabrana djelovanja svećeniĉkih udruţenja. Sukobi oko Udruţenja u Hercegovini. Robijanje biskupskog delegata don Andrije Majića. Literatura: - PERIĆ, R., „Biskupski delegat Majić i ilegalno svećeniĉko 'udruţenje'“, u: MAJIĆ, Ţ. (ur.), Sluga dobri i vjerni. Ţivot i djelo mons. Andrije Majića, Biskupski ordinarijat, Mostar, 1998., str. 127.-206. - bilješke s predavanja Naslov: Razdoblje blagog popuštanja u crkveno-drţavnim odnosima Kratki opis: Donošenje Zakona o pravnom poloţaju vjerskih zajednica. Promjena taktike reţima prema Katoliĉkoj crkvi. Dozvola biskupima za odlazak u Rim. Spor oko Zavoda sv. Jeronima. XII. XIII. XIV. XV. Literatura: - AKMADŢA, M., Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički reţim 1945.1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004., str. 122.-137., 184.-192. Naslov: Drugi vatikanski koncil Kratki opis: Drugi vatikanski koncil kao prekretnica u odnosima Katoliĉke crkve i komunistiĉkih reţima. Poticaji za sreĊivanje odnosa izmeĊu Jugoslavije i Svete stolice. Literatura: Bilješke s predavanja Naslov: Pregovori izmeĊu Svete stolice i Jugoslavije Kratki opis: Sluţbeni dvogodišnji pregovori u razdoblju 1964.-1966. Usuglašavano niz postojećih spornih pitanja kao što su: kompetencije Svete Stolice u jurisdikciji nad Katoliĉkom crkvom u Jugoslaviji, crkvena imovina, vjerske slobode, školska vjeronauĉna pouka, svećeniĉka emigracija, Zavod sv. Jeronima i dr. Literatura: - AKMADŢA, M., Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički reţim 1945.1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004., str. 278.-282.; 287.-302. Naslov: Potpisivanje protokola i uspostava diplomatskih odnosa Kratki opis: Potpisivanje Protokola i reakcije na Protokol. Razmjena izaslanika izmeĊu Svete Stolice i Jugoslavije. Literatura: - AKMADŢA, M., Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički reţim 1945.1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004., str. 308.-314. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu Kratki opis: Diskusija sa studentima o obraĊenoj tematici Literatura: Sve navedeno Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Antička religija na jadranskopodunavskom prostoru Kod kolegija FFAM210D Godina I. studija Broj sati po 15+30+15 semestru (p+v+s) Status kolegija: izborni Preduvjeti: Usporedni nema ih (B1)/(B2) uvjeti: Pristup kolegiju studenti diplomskog dvopredmetnog Vrijeme prema Studija arheologije (B1) i studenti odrţavanja rasporedu diplomskog Studija povijesti (B2) nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ţeljko Miletić, izv. prof. Kontakt sati/konzultacije: prije i poslije predavanja (vanjski suradnik) E-mail adresa i broj telefona: [email protected] 036 355 422 Asistent Ţeljka Pandţa, asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected] ili [email protected] 036 355 422 Cilj predmeta je razumjeti religijske procese koji su se odvijali na Ciljevi kolegija: jadransko-podunavskom prostoru u rimsko doba sagledavanjem šire, antiĉke mediteranske slike. Drugim rijeĉima, cilj kolegija je upoznati studente sa širenjem kako grĉkih, orijentalnih tako i rimskih kultova na jadransko-podunavsko podruĉje. Pored toga, upoznati oficijelnu rimsku religiju, njezino asimiliranje na navedeno podruĉje te preuzimanje i sinkretiziranje s autohtonim kultovima na ovomu podruĉju prije dolaska Rimljana. Nakon poloţenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti Ishodi učenja osposobljeni: (opće i specifične - uoĉiti procese u razvoju religije na italskom polutoku, kompetencije): - razvrstati kultove na temelju njihovih temeljnih osobina, - analizirati epigrafiĉke, arhitektonske, skulpturalne i literarne izvore, - usporeĊivati i prepoznavati ikonografiju razliĉitih boţanstava, - protumaĉiti doktrinu misterijskih vjerovanja, - interpretirati antiĉka vjerovanja o zagrobnom ţivotu, - prepoznavati oblike i tlocrtne osnove svetišta, - objasniti fenomene sinkretizma, kontaminacije i interpretacije, - uoĉiti sliĉnosti i razlike u religijskom ţivotu provincija i Italije, - ovladati struĉnim postupcima i znanstvenoistraţivaĉkim metodama koje će upotrijebiti za specijalistiĉke seminarske radnje i diplomsku radnju. Religijski ţivot i kultovi rimskog doba na prostoru izmeĊu Alpa, Sadržaj silabusa/izvedbenog Jadrana i Dunava razmatrat će se u širem, mediteranskom okviru i sagledavanjem razvoja ideja kroz sinkretistiĉke procese u pravcu plana (ukratko): monoteizma. Za razumijevanje vanjskih i unutarnjih pojavnosti rimske oficijelne, orijentalnih i drugih religija i kultova na tom prostoru, bitno je uoĉavanje procesa na italskom poluotoku. Istraţivat će se problemi širenja kultova, grupe i društveni slojevi koji su njihovi nositelji, kolegiji i svećenici, oblici svetišta, osobine i aspekti Diplomski sveuĉilišni studij 3 Semestar 2. Način izvođenja nastave (označiti masnim tiskom) Studentske obveze pojedinih boţanstava, liturgija i doktrina. U predavanjima i konzultacijama naglasak će biti na odreĊivanju stanja istraţivanja i uoĉavanju problema materije. Pritom će se polaziti od rašĉlambe literarnih i epigrafiĉkih izvora, tektonike i ikonografije spomenika, arhitektonskih ostataka i pripadajućega sitnog inventara. Sadrţaj predmeta odnosi se na rimsku klasiĉnu religiju (kult Kapitolijske trijade, Dii sanctores maiores, religijski elementi u limitaciji agera i podizanju tropeja, vjerovanja o zagrobnom ţivotu, koncept duše...), štovanje carske osobe, autohtone kultove, mitraizam, metroaĉki i druge maloazijske i orijentalne kultove i na egipatska boţanstva na istoĉnojadranskoj obali rimskog doba. Unutar sadrţaja izdvojila bi se pojedina tema u skladu s trenutnim znanstvenim preokupacijama nastavnika (npr. mitraizam, metroaĉka religija, kult Silvana, zagrobna vjerovanja, astrologija i sl.) koja bi se temeljitije prouĉila. Kroz analizu literarnih izvora i epigrafiĉko-arheološke graĊe opisat će se penetracija rimske oficijelne religije u indigene sredine, sinkretistiĉki procesi i slom poganske religije tijekom 4. i 5. st. Cilj je studente uputiti u metode znanstvenoistraţivaĉkog rada kako bi mogli izraditi specijalistiĉke seminarske radnje iz ovog kolegija u 3. semestru diplomskog studija, kao i kvalitetnu magistarsku radnju s temom o rimskim kultovima i religiji na jadransko-podunavskom prostoru. Vještine koje trebaju svladati su: primjena istraţivaĉkih metoda, analitiĉko-sintetiĉki pristup problemima i suverena upotreba kritiĉkog aparata u pisanju tekstova seminarskih radnji. samostalni zadatci predavanja vježbe seminari konzultacije mentorski rad terenska nastava - PohaĊanje nastave. - Aktivno sudjelovanje u nastavi. - Pisanje i izlaganje seminarskog rada. - Polaganje završnog usmenog ispita. pohađanje aktivnosti seminarski rad nastave u nastavi pismeni kontinuirana Usmeni ispit ispit provjera znanja Praćenje i ocjenjivanje studenta (označiti masnim tiskom) Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova ostalo praktiĉni rad esej OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U UDIO U OCJENI STUDENTA ECTS-u PohaĊanje nastave i 60 2 Max 20% aktivnost u nastavi Seminarski rad 10 0.33 Max 25% Završni usmeni ispit 20 0.66 Max 55% Dodatna pojašnjenja: PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces. 12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 20% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Pisanje seminarskog rada: 0% = Rad nije napisan. 2.5% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 5% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 7.5% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogreške. 10% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogreške. 12.5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan. Izlaganje seminarskog rada: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 2.5% = Rad je proĉitan. 5% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen. 7.5% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 10% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogreške. 12.5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin: manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 11% ocjene od 61% do 70% = do 22% ocjene od 71% do 80% = do 33% ocjene od 81% do 90% = do 44% ocjene od 91% do 100% = do 55% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene - BEARD, M., NORTH, J., PRICE, S., Religions of Rome, Vol. I, A Obvezna literatura: History, Cambridge, New York, Melbourne, 1998. - CAMBI, N., „Nove potvrde egipatskih kultova u antiĉkoj provinciji Dalmaciji“, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, (1965.), br. 65-67, str. 85.-107. - CAMBI, N., Atički sarkofazi na istočnoj obali Jadrana, Knjiţevni krug, Split, 1988. - N. CAMBI, „Bilješke uz kipove Kibele (Magna Mater) iz Senja“, Senjski zbornik, vol. 20 (1993.), br. 1, str. 33.-43. - CAMBI, N., Dioklecijanova palaĉa i Dioklecijan (lik i liĉnost), Dioklecijanova palača (katalog izloţbe), Split, 1994. - CAMBI, N., „Posveta prostilnoga hrama u Dioklecijanovoj palaĉi“, RFFZd, (1999.), br. 37(24), str. 27.-39. - CAMBI, N., „Kip Afrodizijske Afrodite iz Dalmacije“, Opuscula archaeologica, vol. 23/24, (1999./2000.), br. 1, str. 127.-132. - Delplace, C., Tassaux F. (ur.), Les cultes polytheists dans ľAdriatique Romaine, Bordeaux, 2000. - Grad ţivih uz grad mrtvih, Histria antiqua 8, Pula, 2002. - GABRIĈEVIĆ, B., Studije i članci o religijama i kultovima antičkog svijeta, Knjiţevni krug, Split, 1987. - V. GIRARDI JURKIĆ, „Kontinuitet ilirskih kultova u rimsko doba na podruĉju Istre“, Jadranski zbornik, (1981.), br. 11., str. - GLAVIĈIĆ, M., Kultovi antičke Senije, Sveuĉilište u Zadru, Zadar, 2013. - JADRIĆ, I., MILETIĆ, Ţ., „Liburnski carski kult“, Archaeologia Adriatica, vol. 2 (2008.), br. 1, str. 75.-90. - D. MARŠIĆ, „Tri Silvanova ţrtvenika iz Salone“, RFFZd, (1998.), br. 36, str. 45.-67. - MEDINI, J., „Rimske i orijentalne religije na istoĉnoj obali Jadrana“, Materijali, (1976.), br. 12, str. 185.-207. - MEDINI, J., „Iovilae zavjet iz Burnuma“, RFFZd, (1979.), br. 18, str. 137.-165. - MEDINI, J., „Kult Jupitera Dolihena u rimskoj provinciji Dalmaciji“, Godišnjak ANUBiH, (1982.), br. 20, str. 53.-90. - MEDINI, J., „Autohtoni kultovi u razvoju antiĉkih religija u rimskoj provinciji Dalmaciji“, Dometi, (1984.), br. 17, str. 7.-32. - MEDINI, J., „Mitriĉki reljef iz Banjevaca“, Diadora, (1975.), br. 8, str. 39.-88. - MEDINI, J., „Salonitanski arhigalat", Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, (1982.), br. 20, str. 15.-28. - MEDINI, J., „Cognationes salonitanae“, Godišnjak ANUBiH, (1985.), br. 23, str. 5.-44. - J. MEDINI, „Metroaca Burnensia“, Diadora, (1989.), br. 11, str. 255.-284. - MILETIĆ, Ţ., „Mithras-Sol“, Archaeologia Adriatica, (2007.), br. 1, str. 129.-143. - PAŠKVALIN, V., „Kultovi u antiĉko doba na podruĉju Bosne i Hercegovine“, GZM, (1963.), br. 18, str. 127.-153. - RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, A., „Uz dva Silvanova svetišta u okolici Salone“, ARR, (1982.), br. 8-9, , str. 121.-140. - RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, D., Iliri i antički svijet, Knjiţevni krug, Split, 1989. [Napomena: ĉlanci o Silvanu i Medauru]. - JENŐ, F. (ur.), Religions and cults in Pannonia , Székesfehérvár, 1996. - SANADER, M., Rasprave o rimskim kultovima, Zagreb, 1999. - SELEM, P., Les religions orientales dans la Panonie Romaine: partie en Yougoslavie, Leiden, 1980. - SELEM, P., Izidin trag – egipatski kultni spomenici u rimskom Iliriku, Split, 1997. - SIMON, E., Die Götter der Römer, München, 1990. - SUIĆ, M., „Orijentalni kultovi u antiĉkom Zadru“, Diadora, (1965.) br. 3, str. 91.-128. - ŠAŠEL KOS, M., Pre-Roman divinities of the eastern Alps and Adriatic, Ljubljana, 1999. Dopunska literatura: - TOYNBEE, J. M. C., Death and Burial in the Roman World, London, 1970. - ZANINOVIĆ, M., „Liberov hram u Polaĉama na otoku Mljetu“, Arheološki vestnik, 41 [= Šašlov zbornik], Ljubljana, 1990. - BECK, R., „Mithraism since Franz Cumont“, Aufstieg und Niedergang der römischen Welt, (1984.), 2,17,4, - CAMBI, N., „Atiĉka skulptura u Arheološkoj zbirci Franjevaĉkog samostana u Sinju“, Kačić, (1985.), br. 17, str. 415.-433. - DEGRASSI, A., „Culti delľIstria preromana e Romana“, Adriatica praehistorica et antiqua, (1970.), str. 615.-632. - Carski kult na istočnom Jadranu, Histria antiqua, 4, Pula, 1998. - FERGUSON, J., The religions of the Roman Empire, London, 1970. - FLINT, W, GORDON, R., LUCK, G., Ancient Greece and Rome, Witchcraft and Magic in Europe 2, London, 1999. - GORDON, R. L. „Reality, evocation and boundary in the Mysteries of Mithras“, Journal of Mithraic Studies, (1980.), br. 3, str. 19.-99. - KATIĈIĆ, R., Illyricum mythologicum, Antibarbarus, Zagreb, 1995. - LIEBESCHUETZ, J. H. W. G., Continuity and change in Roman religion, New York, 1979. - MEDINI, J., „Le culte de Cybele dans la Liburnie antique“, Hommages à Maarten J. Vermaseren, 2, Leiden, 1978., str. 732.-756. - MEDINI, J., Maloazijske religije u rimskoj provinciji Dalmaciji, disertacija, Zadar, 1981. - MIGOTTI, B., „O religijskom odnosu prema štovanju mrtvih u pretkršćanskoj antici“, Diadora, (1993.), br. 15, str. 205.-221. - MILETIĆ, Ţ., Mitraizam u rimskoj provinciji Dalmaciji, disertacija, Zadar, 1996. - MILIĈEVIĆ, M., Rimski kalendar, Latina et Graeca, Zagreb, 1990. - NOVAKOVIĆ, D., Pojam numen u rimskoj religiji, Stvarnost, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1991. - SCHRAUDOLPH, E., Römische Götterweihungen mit Reliefschmuck aus Italien, Heidelberg, 1993. - TASSAUX, F., „Le dieux augustes en Istrie“, Arheološka istraţivanja u Istri [=Izdanja HAD-a 18] (1997.), str. 77.-84. - VERMASEREN, M. J., Corpus Cultus Cibelae Attidisque, Leiden, 1979. - VERMASEREN, M. J., Cybele and Attis. The Myth and the Cult, London, 1977. - Kao dopunska literatura preporuĉuju se i radovi sljedećih autora: ABRAMIĆ, M., BAUSANI, A., BIANCHI, U., BRUNŠMID, J., BULIĆ, F., CAMBI, N., CAMPBELL, L. A., CLAUSS, M., CULIANU, I. P., FADIĆ, I., FEARS, J. R., GIRARDI-JURKIĆ, V., GLAVIĈIĆ, M., HINNELLS, J. R., JACKSON, H. M., KUNTIĆMAKVIĆ, B., MERKELBACH, R., MILETIĆ, Ţ., MILIĈEVIĆ, M., MARIN, E., MARŠIĆ, D., MEDINI, J., MIGOTTI, B., MILETIĆ, Ţ., PATSCH, K., RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, A., RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, D., RODA, I., SANADER, M., SCHRAUDOLPH, E., SELEM, P., STARAC, A., SUIĆ, M., ŠAŠEL KOS, M., TASSAUX, F., TURCAN, R., ULANSEY, D., VERMSEREN, M. J., ZANINOVIĆ, M. TakoĊer je potrebno konzultirati odgovarajuće radove u sljedećim edicijama: - ANRW (Aufstieg und Niedergang der römischen Welt), II.17.1-4; II.18, Berlin – New York. - Ausführlisches Lexikon der griechischen und römischen Mythologie [ed. W. H. ROSCHER], Leipzig. - CIL (Corpus Inscriptionum Latinarum), Leipzig – Berlin: Acad. Litt. Boruss., od 1893 nadalje. - Encyclopedia of religion, (ed. M. ELIADE), New York, 1987. i dalje. - EPRO Étude preliminaries aux religions orientales dans ľEmpire Romain, Leiden. - LIMC (Lexicon Iconographicum Mythologiae Classicae), Zürich – München, 1981-1988. - RE (Realencyclopädie der classischen Altertumswissenschaft [ed. PAULLY - WISSOWA – KROLL – MITTELHAUS – ZIEGLERi dr.]), Stuttgart, od 1893. nadalje. Dodatne informacije PohaĊanje nastave: PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije o kolegiju potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbroju bodova. Pismeni radovi: Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvod u kolegij I. Kratki opis: Upoznavanje sa sadrţajem kolegija i s literaturom kojom će se studenti sluţiti na ovome kolegiju. Razgovor o izradi i prezentiranju seminarskih radova. Literatura: Nema Naslov: Razvoj religijskih ideja u grĉko-rimskom svijetu II. Kratki opis: Poĉetak vjerovanja u natprirodne sile kod Grka i Rimljana. Objasniti razloge zašto u grĉkom i u rimskom svijetu postoje razna boţanstva te zašto uopće ljudi poĉinju vjerovati u nadprirodnne sile. Literatura: - SALVAN, I., CAPORALI, R. (ur.), Antički Rim - Panorama jedne civilizacije, Vuk Karadţić, Beograd, 1967. - MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimkih starina, Zagreb, 1942. Naslov: Rimska i italska klasiĉna religija (kult Kapitolijske trijade, Dii III. sanctores maiores, religijski elementi u limitaciji agera i podizanju tropeja, vjerovanja o zagrobnom ţivotu, koncept duše...). Kratki opis: Razvijanje kulta Kapitolisjke trijade, odnos glavnih prema niţim boţanstvima. Svećenici u rimkoj religiji, zatim penetracija istih u sve krajeve IV. V. VI. VII. VIII. Rimskog Carstva. Literatura: - MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimkih starina, Zagreb, 1942. Naslov: Svećenici i sakralni kolegiji u Italiji, obredi i svetišta Kratki opis: U drevnoj rimskoj religiji, Flamen je bio svećenik dodijeljen jednom od petnaest boţanstava sa sluţbenim kultovima tijekom Rimske Republike. Najvaţniji su bili flamines maiores (ili „veliki svećenici“), koji su sluţili glavne rimske bogove Arhajske trijade. Preostalih dvanaest su flamines minores („manji svećenici“). Literatura: - MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimkih starina, Zagreb, 1942. - SALVAN, I., CAPORALI, R. (ur.), Antički Rim - Panorama jedne civilizacije, Vuk Karadţić, Beograd, 1967. Naslov: Kult kapitolijske trijade u provinciji Kratki opis: Štovanje Jupitera, Junone i Minerve u rimskoj provinciji Dalmaciji (kako obalnom podruĉju tako i unutrašnjiosti). Baviti se samim kultom, spomenuti sve lokalitete gdje su pronaĊeni bilo kakvi tragovi njihova štovanja. Literatura: - SINOBAD, M., „Kapitolijski hramovi u Hrvatskoj“, Opuscula Arhaeologica, vol. 31 (2007.), br. 1, str. 221.-263., kao i ostali dostupni ĉlanci o navedenoj temi. Naslov: Carski kult kao poluga romanizacije u provinciji Kratki opis: Poĉetak štovanja kulta cara. Proglašavanje boţanstvom nakon smrti zove se deificatio, time poĉinje kult cara kao Boga (Divus). Za taj su se kult brinuli svećenici zvani augustali, a u svakom gradu ih je bilo po 6 (seviri augustales). To je kult vladara i vladarske obitelji. Kult cara Augusta je prije svega bila politiĉka, a tek onda religijska stvar. Trajao sve do 3.st. Lokaliteti na jadransko-podunavskom podruĉju gdje nalazimo potvrde štovanja ovoga kulta. Literatura: - JADRIĆ, I., MILETIĆ, Ţ., „Liburnski carski kult“, Archaeologia Adriatica, vol. 2 (2008.), br. 1, str. 75.-90. - GIRARDI JURKIĆ, V., „Dva centra carskog kulta rimske Istre”, Histria Antiqua, (1998.), br. 4, str. 23.-36. - ZANINOVIĆ, M., „Neki aspekti Augustova kulta u Dalmaciji“, Materijali, (1997.), br. 9, str. 18.-20. - IMAMOVIĆ, E., Antički kultni i votivni spomenici na području BIH, Veselin Masleša, Sarajevo, 1977. Naslov: Herkulov kult Kratki opis: Herkul je lik iz rimske mitologije, pandan Heraklu u grĉkoj mitologiji. Hercules se stopio sa staroitalskim bogom Semo Sancus ili Dius Fidius, te se poštovao kao bog istine i vjernosti. Lokaliteti na jadranskopodunavskom podruĉju gdje je zabiljeţeno štovanje ovoga kulta. Literatura: - GREVS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1995. - ZAMAROVSKI, V., Junaci antičkih mitova, Školska knjiga, Zagreb, 1985. - IMAMOVIĆ, E., Antički kultni i votivni spomenici na području BIH, Veselin Masleša, Sarajevo, 1977. Naslov: Liberov kult u provinciji IX. X. Kratki opis: Liber (Bakho) - grĉki Dionis, italski bog, zaštitnik vina i vinarstva, koji se u vrijeme berbe i tiještenja na selu osobito slavio. O raširenosti ovog kulta na našem podruĉju u vrijeme antike svjedoĉe nam brojni arheološki ostatci posvećeni ovom boţanstvu. Kult Libera na našem prostoru dokumentiraju pronaĊeni posvetni natpisi, ţrtvenici, reljefi i kipovi postavljeni u manjim svetištima u sklopu gospodarsko-ladanjskih imanja ili u izgraĊenim hramovima u urbanim središtima. Liber je štovan kao zaštitnik vina i vinarstva i bio je osobito popularan u Saloni, iz koje je poznato ĉak 14 njegovih spomenika, što je najviše u odnosu na neki drugi grad u provinciji. Literatura: - GLĈAVIĈIĆ, M., „Kult Libera u antiĉkoj Seniji“, Senjski zbornik, (2002.), br. 29, str. 5.-29. - MATIJEVIĆ, I., „Nova potvrda Liberova kulta iz Salone“, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, (2012.), br. 105, str. 33.-39. - ZANINOVIĆ, M., „Liberov hram u Polaĉama na otoku Mljetu“, Arheološki vestnik, 41 [= Šašlov zbornik], Ljubljana, 1990. - ZANINOVIĆ, M., „Tri antiĉka reljefa sa Hvara“, Opuscula Arhaeologica, (1966.), br. 6, str. 15.-24. Naslov: Dijanin i Silvanov kult Kratki opis: Silvanov kult u Iliriku u rimsko doba zasnovan je na prapovijesnom boţanstvu šuma i pašnjaka, koje je prisutno u većine ilirskih plemena i ima sliĉne znaĉajke, bez obzira na meĊusobno priliĉno raznolik i razjedinjen duhovni ţivot Ilira. Na delmatskom teritoriju izdvojena su tri podruĉja u sklopu kojih se mogu izdvojiti spomenici posvećeni Silvanu. To su podruĉje Salone, gdje su nalazi najbrojniji, zatim okolica Sinja i vrliĉkoga kraja te podruĉje jugozapadne Bosne, gdje se osjeća najjaĉi utjecaj autohtonog sadrţaja. Njegova ĉesta pratiteljica bila je Dijana, ujedno bio je i predvodnikom specifiĉne domaće kultne zajednice (s naimfama), kojoj je, na neki naĉin, pripadala i Dijana, njegova ĉesta pratiteljica, boţica lova, povezana s divljim ţivotinjama i šumama, a smatra se takoĊer i vladaricom mjeseca, što je postala nakon Lune, prijašnje boţice Mjeseca. Literatura: - BEKAVAC, S., „Silvan u Saloni“, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, (2011.), br. 104, str. 151.-166. - BRADAĈ-MILIĈEVIĆ, M., „Dijana izvan grada“, Arhaeologica Adriatica, (2008.), br. 2, str. 359.-366. - MIOĈEVIĆ RANDIĆ, A., „Ulomci reljefa s prikazom Silvana i Dijane s lokaliteta Tršćenica u splitskom polju“, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, (2007.), br. 100, str. 13.-30. Naslov: Mitraizam u rimskoj provinciji Dalmaciji Kratki opis: Većina autora smatra da je Mitra perzijsko boţanstvo ĉije ime znaĉi Savez. Mitra je bog lova, bog Saveza i bog ţrvovanja. Kada i gdje se poĉeo štovati ovaj kult, ne moţe se sa sigurnošću utvrditi. Na osnovi jednog natpisa na kojem stoje uklesane rijeĉi jednog svećenika koji je ţivio u Rimu u 4. st. dalo se zakljuĉiti da je domovina ovog boga bila Babilonija. Znanstvenici smatraju da je ovaj kult došao na Balkan iz razliĉitih pravaca. Osim iz smjera Akvileje, kult Mitre se širio i pravcem dunavskog limesa, ali i preko Panoniae Inferior, Dakije i Moesiae Inferior. U Dalmaciji se kult Mitre vjerojatno javlja već u 2. st., moguće za vladavine Dioklecijana. Postupno se ta religija poĉela širiti i u unutrašnjosti Dalmacije zahvaćajući autohtono XI. XII. XIII. XIV. stanovništvo. Mitra je u literaturi prvenstveno smatrana bogom vojnika, a njegova difuzija povezana s gibanjem i rasporedom legija. Literatura: - MEDINI, J., „Autohtoni kultovi u razvoju antiĉkih religija u rimskoj provinciji Dalmaciji“, Dometi, (1984.), br. 17, str. 7.-32. - SELEM, P., „Mitraizam Dalmacije i Panonije u svjetlu novih istraţivanja“, Historijski zbornik, god. 39 (1986.), br. 1, str. 173.-204. Naslov: Misterijske religije Kratki opis: Kada govorimo o misterijskim religijama, zapravo, mislimo na kultove koji se temelje na starim mitovima. U tajnim sveĉanostima, koje se u odreĊenom kultu obavljaju, doţivljava se poistovjećenje s boţanstvom mita te se vjeruje da se na taj naĉin ostvaruje spasenje i osigurava sebi besmrtnost. U kultnim obredima sudjeluju samo posvećeni, a dijelovi obreda ostaju tajna. Vaţno je naglasiti da se misterijske religije mogu razvijati jedna uz drugu, da pojedinac moţe biti istodobno pripadnik u raznim misterijama te da jedna religija preuzima znaĉajke druge kao i iz prijašnjih religija i mitova. Misterijski kult je, kako smo već spomenuli, tajni obred kojem prisustvuju samo posvećeni – misti. O obrednim tajnama zna se samo najopćenitije jer se dobro ĉuvaju. Kultovi koji imaju misterijski karakter su eleuzinski misteriji, Dionizijev kult, kult Velike Majke, Izidin kult (povezan s Atisom), te mitraizam. Literatura: - TOMIĆ, C., „Misterijske religije i kršćanstvo“, Obnovljeni ţivot, (1998.), br. 2, str. 179.-201. - GLAVIĆIĆ, M., MILETIĆ, Ţ., „Nekoliko novih antiĉkih spomenika iz Skradina“, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, (2011.), br. 104, str. 113.-150. - MEDINI, J., „Kult Kibele u antiĉkoj Liburniji“, Senjski zbornik, (1993.), br. 20, str. 1.-32. - MILETIĆ, Ţ., „Mithras-Sol“, Archaeologia Adriatica, (2007.), br. 1, str. 129.-143. Naslov: Odnos indigenih kultova prema italskim i orijentalnim Kratki opis: Stapanje autohtonih kultova sa stranim kultovima, tzv. Interpretatio Romana. Literatura: - BOJANOVSKI, I., Bosna i Hercegovina u antičko doba, ANUBiH, Sarajevo, 1988. - IMAMOVIĆ, E., Antički kultni i votivni spomenici na području BIH, Veselin Masleša, Sarajevo, 1977. Naslov: Nekropole Kratki opis: Poĉetci pokapanja u nekropolama te prevlast inhumacije nad incineracijom, kako na priobalnom tako i u unutrašnjem dijelu provincije Dalmacije. Literatura: - BOJANOVSKI, I., Bosna i Hercegovina u antičko doba, ANUBiH, Sarajevo, 1988. Naslov: Nadgrobni spomenici i zagrobna vjerovanja. Sakralni kompleks Dioklecijanove palaĉe. Kratki opis: Nadgrobni spomenici s prikazom vjerovanja u zagrobni ţivot. Gradnja Dioklecijanove palaĉe te sakralni kompleks unutar nje, kao i XV. štovanje carskog kulta. Literatura: - MARASOVIĆ, T., Dioklecijanova palača - svjetska kulturna baština, Zagreb, 1995. - BULIĆ, F., KARAMAN, LJ., Palača cara Dioklecijana u Splitu, Matica hrvatska, Zagreb, 1927. Naslov: Ilirska boţanstva i Interpretatio Romana Kratki opis: Štovanje autohtonih kultova (Silvan, Dijana, Armat, Bind i dr) te izjednaĉavanje s rimskim bogovima, procesom intepretatio Romana. Vidasus i Thana,Venera Anzotica i dr. Literatura: - BOJANOVSKI, I., Bosna i Hercegovina u antičko doba, ANUBiH, Sarajevo, 1988. - PAŠKVALIN, V., „Kultovi u antiĉko doba na podruĉju Bosne i Hercegovine“, GZM, (1963.), br. 18, str. 127.-153. Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Status kolegija: Starokršćansko graditeljstvo na istočnoj obali Jadrana Diplomski sveuĉilišni studij 3 izborni (B1)/(B2) Semestar Preduvjeti: 2. Kod kolegija Godina studija Broj sati po semestru (p+v+s) Usporedni uvjeti: FFAM211D I. 15+30+15 upisan nema ih drugi semestar Pristup kolegiju: studenti diplomskog dvopredmetnog Vrijeme prema Studija arheologije (B1) i studenti odrţavanja rasporedu diplomskog Studija povijesti (B2) nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ante Uglešić, red. prof. Kontakt sati/konzultacije: prije i poslije predavanja (vanjski suradnik) E-mail adresa i broj telefona: [email protected] 036/355-422 Asistent dr. sc. Josipa Baraka-Perica, v. asist. Kontakt sati/konzultacije: prije i poslije predavanja (vanjski suradnik) E-mail adresa i broj telefona [email protected] 036/355-422 Upoznavanje s najvaţnijim lokalitetima putem kojih se išĉitavaju Ciljevi kolegija: procesi kristijanizacije istoĉne jadranske obale. Nakon ispunjenih obveza studenti će biti osposobljeni: Ishodi učenja - pratiti razvoj kršćanskog graditeljstva od njezina postanka i razvoja (opće i specifične do pape Grgura Velikog, kompetencije): - raspravljati o razvoju i evoluciji urbanoga tkiva kasnoantiĉkoga grada prouzrokovanog gradnjom novonastalih kršćanskih kultnih graĊevina i ostalog vezanog sadrţaja, - raspravljati o razvoju arhitekture kršćanskih kultnih graĊevina te razliĉitih vidova starokršćanske umjetnosti (skulpturi, slikarstvu, umjetniĉkom obrtu i dr.) i obrtništva (lonĉarstvo, staklarstvo, kamenoklesarstvo, zlatarstvo i dr.), - samostalno koristiti literaturu i samostalno pronaći informacije o temama koje ih zanimaju, - samostalno javno izlagati, - samostalno pisati struĉne radove. Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko): Način izvođenja nastave (označiti masnim tiskom) U razdoblju prije tzv. Milanskog edikta koji zajedniĉki donose Konstantin i Licinije godine 312. na 313. u Milanu postupno zapoĉinje podizanje kršćanskih sakralnih zdanja na istoĉnoj obali Jadrana. Rijeĉ je o prostorima unutar privatnih zdanja koji se samo u najosnovnije ureĊuju da mogu posluţiti u liturgijske svrhe. Ti objekti poznati su u Saloni, Jaderu i Parenciju. Nakon priznanja kršćanstva nastaje razdoblje u kojem se poĉinju graditi objekti koji su planski namijenjeni iskljuĉivo liturgijskoj namjeni kršćanske zajednice u pojedinim gradovima. I u toj razvojnoj fazi crkvena su zdanja rijetka, a objekti nisu još standardizirani. To je doba kad se oko istaknutih grobova poĉinju grupirati i drugi pokopi. Malo-pomalo nastaju kršćanska groblja. Tek u trećoj fazi razvitka koja poĉinje krajem IV. ili poĉetkom V. st. poĉinje standardizacija kultnih objekata. Oni se sastoje od crkava i drugih sporednih prostora meĊu kojima su najvaţniji oni vezani uz obred krštenja, a to znaĉi krstionica, ĉekaonica, svlaĉionica i prostora za pripremu katekumena. Crkve imaju standardne apsidalne oblike. Prostori za puk su bili jednobrodni ili trobrodni. U ovoj fazi grade se i cemeterijalne bazilike na kršćanskim grobljima. Faza standardizacije traje sve do poĉetaka VI. Osim objekata u gradovima podiţu se i kultni objekti u izvangradskim naseljima (pagus). Pri kraju V. st., u doba gotske vlasti na istoĉnom Jadranu, došlo je do borbi i dogmatskih kriza, pa prema tomu i smanjenja podizanja objekata. U kasnijem razdoblju pojavljuju se sloţeniji tlorcti objekata za kultnu upotrebu. To su objekti centralnog, kriţnog ili trolisnog oblika. Pri kraju VI. st. dolazi do postupnog slabljenja graditeljske aktivnosti i sukladno tomu samoadaptacija postojećih prostora. Razlog dekadencije leţi u gospodarskom slabljenju uzrokovanom neprestanim barbarskim upadima. samostalni predavanja vježbe seminari zadatci konzultacije mentorski rad terenska nastava - PohaĊanje nastave. - Aktivno sudjelovanje u nastavi. - Pisanje i usmeno izlaganje seminarskog rada. - Polaganje završnog pismenog ispita. - Polaganje završnog usmenog ispita. Praćenje i pohađanje nastave aktivnosti u seminarski ocjenjivanje studenta nastavi rad (označiti masnim usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova ostalo Studentske obveze OBVEZE STUDENTA PohaĊanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi SATI (PROCJENA) 60 UDIO U ECTS-u 2 praktiĉni rad esej UDIO U OCJENI Max 20% Seminarski rad/Referat 10 0.33 Max 10% Završni pismeni ispit 10 0.33 Max 15% Završni usmeni ispit 10 0.33 Max 55% ispit Dodatna pojašnjenja: PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Ne dolazi na nastavu. 4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces. 12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 20% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Pisanje seminarskog rada: 0% = Rad nije napisan. 1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogreške. 4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogreške. 5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan. Izlaganje seminarskog rada: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 1% = Rad je proĉitan. 2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen. 3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogreške. 5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin: manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 3% ocjene od 61% do 70% = do 6% ocjene od 71% do 80% = do 9% ocjene od 81% do 90% = do 12% ocjene od 91% do 100% = do 15% ocjene Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin: manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 11% ocjene od 61% do 70% = do 22% ocjene od 71% do 80% = do 33% ocjene od 81% do 90% = do 44% ocjene od 91% do 100% = do 55% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene dobar – 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene Dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene - BELAMARIĆ, J. i dr., Ranokršćanski spomenici otoka Brača, Split, Obvezna literatura: 1994. - ADAM, J. P., L'arte di costruire presso i romani, materiali e techniche, Milano, 2001. - ANĐELIĆ, P., „Antiĉka bazilika u Cimu kod Mostara“, Glasnik zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu, (1976.), br. 29, str. 179.-244. - CAMBI, N. (ur.), Antička Salona, Knjiţevni krug, Split, 1991. (ĉlanci M. Abramića, B. Gabriĉevića, D. Rendić-Mioĉevića, N. Duval, G. De Angelis D' Ossat). - BADURINA, A., „Bizantska utvrda na otoĉiću Palacol“, u: RAPANIĆ, Ţ. (ur.), Arheološka istraţivanja na otocima Cresu i Lošinju, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, 7, Hrvatsko arheološko društvo, Zagreb, 1982., str. 171.-177. - BADURINA, A., „Bizantski plovni put po vanjskom rubu sjevernih jadranskih otoka“, Radovi Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, (1992.), br. 16, Zagreb, str. 7.-9. - BADURINA, A., „Ranokršćanski relikvijar iz Novalje“, Materijali, (1976.), br. 12, str. 283.-295. - BARKER, P., Tehnike arheološkog iskopavanja, MHAS, Split, 2000. - BASLER, Đ., Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini, Veselin Masleša, Sarajevo, 1972. - BASLER, Đ., „GraĊevinarstvo kasnoantiĉkog doba u Bosni i Hercegovini“, Actes du colloque „Materijali, tehnike i strukture predantičkog i antičkog graditeljstva na istočnom jadranskom prostoru“, Zadar, 1980., str. 135.-140. - BASLER, Đ., Kršćanska arheologija, Crkva na kamenu, Mostar, 1986. - BEGOVIĆ-DVORŢAK, V., „Fortifikacioni sklop Kastrum-Petrovac na Brijunima“, Histria Antiqua, (2001.), br. 7, str. 177.-190. - BEGOVIĆ-DVORŢAK, V., SCHRUNK, I., „Transformacija rimskih vila na Brijunskom otoĉju“, Histria Antiqua, (2009.) br. 18, str. 223.-236. - BEGOVIĆ-DVORŢAK, V., „Plovni put prema Neretvi i Naronikasnoantiĉki lokaliteti na otoku Mljetu“, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, (2003.), br. 22, str. 289.-303. - BIERBRAUER, V., „Frühmittelalterliche Castra im östlichen und mittlen Alpengebiet: Germanische Wehranlagen oder romanische Siedlungen? Ein Beitrag zur Kontinuitätsforschung“, Archäologisches Korrespondenzblatt, (1985.), br. 15, str. 497.-513. - BOJANOVSKI, I., „Baloe - rimski municipij u Šipovu na Plivi“, Arheološki radovi i rasprave, (1974.), br. 7, str. 347.-369. - BOJANOVSKI, I., Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji, Djela ANUBiH, knjiga XLVII/2, Sarajevo, 1974., str. 134. - BOLONIĆ, M., ŢIC, R., Otok Krk kroz vjekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 9. - BOWDEN, W., LAVAN, L., “The Late Antique Countryside: an introduction”, BOWDEN, W., LAVAN, L., MACHADO, C. (ur.) Recent Research on the Late Antique Countryside, Leiden 2004. - BRATOŢ, R., „Cristianesimo in Istria, una sintesi e alcune riflessioni“, u: MARIN, E., MAZZOLENI, D. (ur.), Il cristianesimo in Istria tra tarda antichità e alto medioevo. Novità e riflessioni, Atti della giornata tematica dei Seminari di Archeologia Cristiana (Roma, 8. marzo 2007), Città del vaticano 2009., str. 9.-46. - BROGIOLO, G. P., CHAVARRΊA ARNAU, A., Aristocrazie e campagne nell’Occidente da Costantino a Carlo Magno, Firenze, 2005. - BROGIOLO, G. P., CHAVARRΊA ARNAU, A., „Chiese e insediamenti rurali nelle campagne tra V e VI secolo“, BROGIOLO, G. P. (ur.), Chiese e insediamenti tra V e VI secolo, 9° seminario sul tardo antico e l’alto medioevo, Mantova, 2003., str. 9.-37. - BROGIOLO, G. P., GELICHI, S., La città nell’altomedioevo italiano. Archeologia e storia, Bari, 1998. - BRUSIĆ, Z., „Starokršćanski sakralni objekti uz plovidbenu rutu istoĉnom obalom Jadrana“, Diadora, (1993.), br. 15, str. 223.-236. - CAMBI, N., Antika, Naklada Ljevak, Zagreb, 2002. - CAMBI, N., „Neki problemi starokršćanske arheologije na istoĉnoj jadranskoj obali“, Materijali, (1976.), br. 12, str. 239.-282. - CAMBI, N., „Prilog ikonografiji oltarne pregrade sjeverne bazilike iz Bilimišća (Zenica)“, Hrvatska misao, (2006.), br. 39-40, str. 22.39. - CAMBI, N., „Srima i dvojne bazilike u Dalmaciji“, GUNJAĈA, S. (ur.), Srima Priţba, Šibenik, 2005., str. 57.-68. - CAMBI, N., Starokršćanska bazilika i benediktinski samostan u Stobreču, Split, 1974. - CAMBI, N., „Starokršćanska crkvena arhitektura na podruĉju salonitanske metropolije“, Arheološki vestinik, (1978.), br, 19, str. 606.-626. - CHEVALIER, P., Ecclesiae Dalmatiae, Split, Rim, 1996. - CHEVALIER, P., MARDEŠIĆ, J., „La ville de Salone dans l'Antiquité tardive: déprise spatiale, mutations et renouveau de la parure monumentale / Salona u kasnoj antici: prostorno smanjenje, promjene i obnove monumentalnih gradskih zdanja“, Hortus artium medievalium, (2006.), br. 12, str. 55.-68. - CHEVALIER, P., „Les installations liturgiques des églises d’Istrie du V au VII siècle“, Hortus artium medievalium, (1999.), br. 5, str. 119.-132. - CHEVALIER, P., Salona II - Ecclesiae Dalmatiae, L'architecture paleochretienne de la province romaine de Dalmatie, Roma, 1996. - CIGLINEĈKI, S., „Justinijanovo utvrĊivanje Ilirika“, Archaeologia Adriatica, (2009.), br. 3, str. 205.-222. - CUSCITO, G., „Battisteri paleocristiani in Istria“, u: MARIN, E., MAZZOLENI, D. (ur.), Il cristianesimo in Istria tra tarda antichità e alto medioevo. Novità e riflessioni, Atti della giornata tematica dei Seminari di Archeologia Cristiana (Roma, 8. marzo 2007), Città del vaticano 2009., str. 113.-145. - ĈAUŠEVIĆ, M., „Les cités antiques des îles du Kvarner dans l’antiquité tardive: Curicum, Fulfinium et Apsorus“, Hortus artium medievalium, (2006.), br. 12, str. 19.-41. - ĆURĈIĆ, S., Architecture in the Balkans from Diocletian to Sulejman thee Magnificent, Yale University Press, 2010. - DOMIJAN, M., Rab – grad umjetnosti, Barbat, Zagreb, 2001. - DOMIJAN, M., „Crkva Sv. Andrije na Vrgadi nakon posljednjih istraţivaĉkih i konzervatorskih radova“, Starohrvatska prosvjeta, (1983.), br. III/13, str. 123.-138. - DOMIJAN, M., „Ostaci utvrde Sv. Damjana u Barbatu na otoku Rabu“, Diadora, (1992.), br. 14, str. 325.-344. - DYGGVE, E., Povijest salonitanskog kršćanstva, Knjiţevni krug, Split, 1989. - FISKOVIĆ, I., „O ranokršćanskim spomenicima naronitanskog podruĉja“, u: MAROVIĆ, I. (ur.), Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka, Izdanja HAD-a, sv. 5, Split, 1980., str. 213.-255. - FISKOVIĆ, I., „Ranokršćanske crkve na Sutvari, Gubavcu, Luĉnjaku kraj Majsana u Pelješkom kanalu“, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, (1963-1965), br. LXVI-LXVII, str. 141.-165. - FISKOVIĆ, I., „Starokršćanska memorija i groblje na Majsanu“, SHP, (1983.), br. III/12, str. 65.-70. - FISKOVIĆ, I., „Antiĉka naseobina na Majsanu“, PPUD, (1984.), br. 24, str. 5.-27. - FISKOVIĆ, I., „Ranosrednjovjekovne ruševine na Majsanu“, SHP, (1981.), br. III/1, str. 137.-140. - GIULIANI, C. F., L'edilizia in antichità, Roma, 1998. - GLAVIĈIĆ, M., „Prilozi prouĉavanja poleogeneze i urbanistiĉkog razvoja Senije“, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio povijesnih znanosti, (1992/1993), br. 32(19), str. 79.-104. - GUNJAĈA, Z., „Kasnoantiĉka fortifikacijska arhitektura na istoĉnojadranskom priobalju i otocima“, u: MEDOVIĆ, P. (ur.), Odbrambeni sistemi u praistoriji i antici na tlu Jugoslavije, Arheološko društvo Vojvodine, Novi Sad, 1986., str. 124.-134. - GUNJAĈA, Z., „O pojavi elemenata kasnoantiĉke graditeljske tradicije na nekim ranosrednjovjekovnim objektima“, Izdanja HAD-a, 1980., str. 253.-263. - GUNJAĈA, Z. i dr., Srima Priţba Ostaci arhitekture i analiza graĎevinskih faza, Muzej grada, Šibenik, 2005., str. 7.-54. - HILJE, E., „Spomenici srednjovjekovne arhitekture na Kornatima“, u: MEŠTROV, M., DURBEŠIĆ, P., KEROVAC, M. (ur.), Zbornik „Nacionalni park Kornati“, Zagreb, 1996., str. 497.-499. - ILAKOVAC, B., „Apsidalni mozaik starokršćanske bazilike u Novalji“, Materijali, br. XVIII, str. 127.-136. - IVANIŠEVIĆ, M., „Salonitanski biskupi”, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, (1994.), br. 86, str. 223.-252. - JELIĈIĆ-RADONIĆ, J. i dr., Gata, crkva Justinijanova doba, Split, 1994. - JELIĈIĆ-RADONIĆ, J., „Skulptura ranokršćanske crkve iz kaštela na otoĉiću Osinju na ušću Neretve“, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, (1997.), br. 35, str. 147.-161. - JAKŠIĆ, N., NOVAK, N., „Il battistero paleocristiano a Bescanuova (Baška) sull’isola di Veglia“, Hortus Artium Medievalium, (2009.), br. 15/2, str. 403.-411. - JELIĈIĆ-RADONIĆ, J., „Altar Types in Early Christian Churches in the Province of Dalmatia“, Hortus Artium Medievalium, (2005.), br. 11, str. 19.-28. - JELIĈIĆ-RADONIĆ, J., „Krstioniĉki sklop salonitanske katedrale“, MILIĆEVIĆ BRADAĈ, M. (ur.), Znakovi i riječi (Signa et litterae), Hrvatska sveuĉilišna naklada, Zagreb, 2002. - JELIĈIĆ-RADONIĆ, J., “Liturgical installations in the Roman province of Dalmatia“, Hortus Artium Medievalium, (1999.), br. 5, str. 133.-145. - JELIĈIĆ-RADONIĆ, J., Ranokršćanske dvojne crkve u starom gradu na Hvaru, Split, 1994. - JELIĈIĆ-RADONIĆ, J., „Rimsko naselje u Ublima na Lastovu“, u: ĈEĈUK, B. (ur.), Arheološka istraţivanja na području otoka Korčule i Lastova, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, Zagreb, 2001., str. 197.-220. - KATIĈIĆ, R., „Imena dalmatinskih biskupija i njihovih biskupa u Aktima Ekumenskog koncila u Nikeji godine 787“, Filologija, (198283), br. 11, str. 75.-92. - KATIĈIĆ, R., „Toma arhiĊakon i njegovo djelo“, u: CAMBI, N. (ur.), Toma ArhiĎakon, Historia Salonitana, Knjiţevni krug, Split, 2003., str. 329.-440. - KATIĆ, M., „Kasnoantiĉki grad na Jadranu - primjer grada Hvara“, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, (1999-2000), br. 38, str. 19.49. - KATIĆ, M., „The late antique town on the eastern Adriatic coast“, Histria Antiqua, (2003.), br. 11, str. 451.-456. - KIRIGIN, B., MILOŠEVIĆ, A., „Svetac“, Arheo, (1981.), br. 2, str. 45.-51. - KIRIGIN, B., MIŠE, M., BARBARIĆ, V., „Palagruţa – Diomedov otok, saţeti pregled arheoloških iskopavanja 2002.-2008. godine“, u: IVĈEVIĆ, S. (ur.), Arheološka istraţivanja na srednjem Jadranu, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, Zagreb, Split, 2010., str. 43.60. - KRAUTHEIMER, R., Early Christian and Byzantine architecture, Yale, 1992. - LUPIS, V., „Iznova o lopudskim moćnicima“, Histria Antiqua, (2009.), br. 18/1, str. 473.-479. - MARIN, E., „Narona basilique et baptistére paléochretiéns de Sv. Vid“, u: MARIN, E., CAMBI, N. (ur.), Radovi XIII meĎunarodnog kongresa za starokršćansku arheologiju, vol. III, Split, Rim, 1998., str. 475.-506. - MARKOVIĆ, I., Izabrane poslanice Sv. Jeronima, sv. I-II, Zagreb, 1908. - MARŠIĆ, D., „Skulptura“, u: GUNJAĈA, Z. i dr., Srima Priţba, Šibenik, 2005., str. 73.-187. - MARUŠIĆ, B., Kasnoantička i bizantska Pula, Pula, 1967. - MARUŠIĆ, B., Kasnoantiĉki i bizantski Nezakcij, Nesactium – Vizace, Pula, 1983. - MATEJĈIĆ, I., “The Episcopal Palace at Poreĉ”, Hortus Artium Medievalium, (1995.), br. 1, str. 84.-89. - MIGOTTI, B., „Ranokršćanska biskupija Scardona (Skradin)“, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, (1992.), br. 9, str. 101.- 112. - MIGOTTI, B., Starokršćanska topografija na području izmeĎu Krke i Cetine, Zagreb, 1990. - MIGOTTI, B., „Tragovi starokršćanskih bazilika u salonitanskom podruĉju izvan same Salone“, u: DUKIĆ, J. i dr., Salonitasko-Splitska crkva u prvim tisućljeću kršćanske povijesti, Zbornik meĎunarodnoga znanstvenog skupa u povodu 1700. obljetnice mučeništva sv. Dujma, Split, 2008., str. 351.-416. - MOHOROVIĈIĆ, A., „Novootkriveni nalazi antiĉkih termi, oratorija i starokršćanske bazilike u gradu Krku“, Radovi Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, (1971.), br. 360, 19.33. - MOHOROVIĈIĆ, A., „Prilog poznavanju antiĉkog urbanog sloja grada Krka“, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, (1989.), br. 13, str. 17.-21. - NIKOLAJEVIĆ, I., „Veliki posed u Dalmaciji u V i VI veku u svetlosti arheoloških nalaza“, Zbornik radova Vizantološkog instituta, (1971.), br. XIII, str. 277.-292. - NOVAK, N., „Le choeur de l'églese paléochrétienne de Mirine près d’Omišalj sur l'île de Krk“, Hortus Artium Medievalium, (1999.), br. 5, 119.-132. - OSTOJIĆ, I., Benediktinci u Hrvatskoj i ostalim našim krajevima I, Split, 1963., uvod. - PERIŠA, D., „Rimski Delminij kao središte starokršćanske biskupije“, Arheološki radovi i rasprave, (2009.) str. 16, str. 225.-245. - PETRICIOLI, I., Ćokovac, Enciklopedija likovnih umjetnosti, Zagreb, 1959. - PETRICIOLI, I., „Toreta na otoku Kornatu“, u: MIROSAVLJEVIĆ, D., RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, D., SUIĆ, M. (ur.), Adriatica praehistorica et antiqua - zbornik posvećen Grgi Novaku, JAZU, Zagreb, 1970., str. 717.-725. - PETRIĆ, N., „O ranokršćanskim nalazima i spomenicima na otoku Hvaru“, Diadora, (1993.), br. 15, str. 311.-346. - PRELOG, M., Eufrazijeva bazilika u Poreču, Grafiĉki zavod Hrvatske, Zagreb,1986. - PROZOROV, V., „Salonitanski crkveni sabori iz šestog stoljeća“, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, (2011.), br. 104, str. 309.-337. - PULJIĆ, I., ŠKEGRO, A., “The Diocese of Sarsenterensis”, Arheološki vestnik, (2006.), br. 57, str. 415.-437. - RADIĆ, D., „Crkva sv. Eufemije na istoimenom otoĉiću (Fumija)“, Histria Antiqua, (2009.), br. 18/2, str. 129.-145. - RADIĆ, D., TOLJA, Z., „Istraţivanje antiĉko-srednjovjekovnog sklopa u uvali Portić na otoku Sušcu“, u: PERKIĆ, D. (ur.), Arheološka istraţivanja u Dubrovačko-neretvanskoj ţupaniji, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva 24, Zagreb, Dubrovnik, 2010., str. 157.-179. - RAPANIĆ, Ţ., „Istoĉna obala Jadrana u ranom srednjem vijeku“, Starohrvatska prosvjeta, (1985.),br. III/15, str. 7.-30. - MARIN, E. (ur.), Salona Christiana, Arheološki muzej Split, Split, 1994. - SKOBLAR, M., „Ranokršćanska bazilika na lokalitetu Jaz kod Novalje”, Diadora, (2007.), br. 22, str. 159.-172. - STARAC, R., „Bazilika podno Mira, Baška“, Hrvatski arheološki godišnjak, (2010.), br. 12, str. 496.-408. - STARAC, R., „Sulla scoperta di un'altra chiesa paleocristiana nell'isola di Krk“, Hortus Artium Medievalium, (1996.), br. 2, str. 137.-141. - STARAC, R., „Sv. Nikola-Mire“, Hrvatski arheološki godišnjak, (2007.), br. 4, str. 363.-364. - SUIĆ, M., „Bizantski limes na istoĉnoj obali Jadrana“, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, (1995.), br. 36, str. 133.-145. - SUIĆ, M., „Cissa Pullaria - Baphium Cissense - Episcopus Cessensis“, Arheološki radovi i rasprave, (1987.), br. 10, str. 185.219. - SUIĆ, M., „Odnos grad-selo u antici na istoĉnoj jadranskoj obali“, Jugoslavenski historijski časopis, (1973.), br. 3-4, Beograd, str. 12.40. - SUIĆ, M., Antički grad na istočnoj jadranskoj obali, Zadar, 2005. - ŠKEGRO, A., PAŠKVALIN, V., „Municipium Baloie – središte ranokršćanske Baloienske biskupije (Ecclesia Baloiensis)“, Hrvatska misao, (2006.), br. 39-40/28, str. 40.-54. - ŠKEGRO, A., „Je li rimski Delminij bio biskupsko središte“, Povijesni prilozi, (2000.), br. 19, str. 9.-85. - ŠKEGRO, A., „Ludrumska biskupija (Ecclesia Ludroensis)“, Hercegovina, godišnjak za kulturno i povijesno značenje, (2007.), br. 21, str. 59.-89. - ŠKEGRO, A., „The diocese of Epidaurum – Ecclesia Epidauritana“, Histria Antiqua, (2009.), br. 18/2, str. 203.-210. - ŠKEGRO, A., „The Diocese of Mactaris/Martaris (Ecclesia Mactaritana/Martaritana)“, Stjepan Gunjača i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheološka baština, (2010.), br. 1, str. 119.-144. - ŠKEGRO, A., „The Diocese of Muccurum (Ecclesia Muccuritana) in Dalmatia“, Arheološki vestnik, (2008.), br. 59, str. 291.-303. - ŠONJE, A., Crkvena arhitektura zapadne Istre, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1983. - ŠONJE, A., Predeufrazijevske bazilike u Poreču, Poreĉ, 1971. - TOMIĈIĆ, Ţ., „Arheološka svjedoĉanstva o ranobizantskom vojnom graditeljstvu na sjevernojadranskim otocima“, Prilozi, (1990.), br. 5-6, str. 29.-53. - TOMIĈIĆ, Ţ., „Utvrde Justinijanove epohe – prinos prouĉavanju pejsaţne arheologije u Hrvatskoj“, Histria Antiqua, (1995.), br. 1, str. 97.-100. - UGLEŠIĆ, A., „Podvršje – Glavĉine, rezultati arheoloških istraţivanja“, u: TOMIĈIĆ, Ţ., UGLEŠIĆ, A. (ur.), Zbornik o Luji Marunu, Gradska knjiţnica „Juraj Šiţgorić“, Šibenik, Zadar, Zagreb, 2009., str. 139.-148. - UGLEŠIĆ, A., Ranokršćanska arhitektura na području današnje Šibenske biskupije, Gradski muzej Drniš, Sveuĉilište u Zadru, Drniš, Dodatne informacije o kolegiju Zadar, 2006. - UGLEŠIĆ, A., Ranokršćanska arhitektura na prostoru današnje zadarske nadbiskupije, FF u Zadru, Zadarska nadbiskupija, Zadar, 2002. - UJĈIĆ, Ţ., „Stucco dekoracija juţne kapele bazilike Sv. Marije Formoze u Puli“, Diadora, (1994.), br. 15, str. 237.-256. - VEŢIĆ, P., „Prilog poznavanju tipoloških osobina starokršćanskih bazilika u Dalmaciji“, u: MOHOROVIĈIĆ, A. (ur), Rapski zbornik, 1987., str. 297.-300. - VEŢIĆ, P., „Ranokršćanski reljefi i arhitektonska plastika u Zadru i na zadarskom podruĉju – prilog poznavanju ranokršćanske skulpture u Dalmaciji“, Diadora, (2007.), br. 22, str. 119.-156. - VEŢIĆ, P. Starokršćanska arhitektura u Zadru i na zadarskom području, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 12, Zagreb, 1986., str. 161.-177. - VEŢIĆ, P., „Starokršćanski sloj katedrale u Zadru“, Diadora, (1988.), br. 10, str. 165.-181. - VEŢIĆ, P., Zadar na pragu kršćanstva, Zadar, 2005. - VUĈIĆ, J., „Ecclesia Naronitana/Prostor i granice“, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, (2005.), br. 98, str. 161.-170. - VUĈIĆ, J., „Naronitanske radionice starokršćanske arhitektonske plastike“, Diadora, (2003.), br. 21, str. 279.-293. - VUĈIĆ, J., „Ranokršćanska kamena plastika Narone“, Arheološka istraţivanja u Naroni i dolini Neretve, Izdanja HAD-a 22, Zagreb, 2003., str. 199.-214. - ZANINOVIĆ, M., „Ranokršćanske crkve kao postaje plovnog puta duţ istoĉnog jadrana“, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, (1994.), br. 86, str. 125.-145. - ŢIC-ROKOV, I., „Kompleks katedrala - Sv. Kvirin u Krku“, Radovi Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, (1971.), br. 360, str. 19.-33. PohaĊanje nastave: PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova, stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbroju bodova. Pismeni radovi: Seminarski rad treba predati u pisanom obliku i usmeno izloţiti do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. KALENDAR NASTAVE: Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvodno predavanje I. Kratki opis: Uvod. Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja Naslov: Starokršćanske biskupije II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. XIII. XIV. Kratki opis: Pregled. Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; predavanja Naslov: Tehnike gradnje u kasnoj antici. Kamenolomi. Kratki opis: Pregled. Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; predavanja Naslov: Episkopalni kompleksi I Kratki opis: Pregled. Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; predavanja Naslov: Episkopalni kompleksi II Kratki opis: Pregled. Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; predavanja Naslov: Urbane i suburbane crkve I Kratki opis: Pregled. Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; predavanja Naslov: Urbane i suburbane crkve II Kratki opis: Pregled. Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; predavanja Naslov: Ruralne crkve I Kratki opis: Pregled. Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; predavanja Naslov: Ruralne crkve II Kratki opis: Pregled. Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; predavanja Naslov: Sjeveroitalski tip bazilika Kratki opis: Pregled. Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; predavanja Naslov: Sirijski tip bazilika Kratki opis: Pregled. Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; predavanja Naslov: Dvojne crkve. Trikonhalne crkve. Kratki opis: Pregled. Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; predavanja Naslov: Crkve i kastrumi Kratki opis: Pregled. Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; predavanja Naslov: Starokršćanska dekorativna i arhitektonska skulptura Kratki opis: Pregled. bilješke s bilješke s bilješke s bilješke s bilješke s bilješke s bilješke s bilješke s bilješke s bilješke s bilješke s bilješke s XV. Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja Naslov: Zakljuĉna razmatranja Kratki opis: Zakljuĉak. Literatura: Nema Naziv kolegija Umjetnost humanističkog doba u Hrvatskoj Kod FFPUM208 kolegija Studijski program Godina I. Ciklus Diplomski sveuĉilišni studij studija ECTS vrijednost 3 Semestar 2. Broj sati po 15+0+15 boda: semestru (p+v+s) Status kolegija: izborni Preduvjeti: Usporedni (B1)/(B2) uvjeti: Pristup kolegiju: studenti Povijesti umjetnosti (izborni B1) Vrijeme prema studenti Povijesti (izborni B2) odrţavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Igor Fisković, red. prof. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected] Asistent dr. sc. Tatjana Mićević-Đurić, doc. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected] Svrha je kolegija nadograditi opća znanja o likovnom izraţavanju u Ciljevi kolegija: poglavljima tradicionalne stilske podjele epoha zrelog srednjovjekovlja i ranog novovjekovlja - tj. od kasne romanike do kasne renesanse, te uputiti slušaĉe na druge, a ne samo formalnomorfološke sustave promišljanja šire shvaćane umjetniĉke baštine. Studenti će se upoznati s glavnim svojstvima arhitekture i urbanizma Ishodi učenja te figuralnih umjetnosti tijekom obuhvaćenog razdoblja. U (opće i specifične razumijevanju tog nasljeĊa, pozivanja na onodobnu knjiţevnu rijeĉ kompetencije): sakralnog i svjetovnog sadrţaja, rezultirat će njihovim osposobljavanjem za kontektualiziranje nasljeĊa s kojim raspolaţemo iz vremena kad se hvatao najuspješniji korak s procesima integracije kršćanskog svijeta i utvrĊivale kohezije s njime. Kolegij tematski obuhvaća kulturno-povijesne okvire i specifiĉne Sadržaj silabusa/izvedbenog rezultate umjetniĉkog stvaralaštva od 13. do 16. stoljeća na širem teritoriju današnje Hrvatske. plana (ukratko): Na prvome mjestu, dotiĉući urbanizam i arhitekturu, usredotoĉuje se na odraze humanistiĉke misli u prostornoj organizaciji pojedinih gradova, ali i izgradnji njihove okolice. Na tom planu prednost se daje urbanistiĉkoj cjelini Dubrovnika s preobrazbama srednjovjekovnog tkiva posredstvom forifikacija te javnih i privatnih palaĉa iz doba renesanse, a zasebno obraĊuje plodove kulture ladanja u granicama nekadašnje Dubrovaĉke Republike sa stotinjak ljetnikovaca i dvadesetak samostana prosjaĉko-propovjedniĉkih redova. Baština figuralnih spomenika, odnosno kiparsko i slikarsko nasljeĊe se sagledava po ciklusima ikonografskih sadrţaja umjesto po formalnim osobitostima izdvojenih djela. Poĉevši od znamenitog portala trogirske katedrale iz 1240. godine, preko niza drugih monumentalnih portala primorskih katedrala i ostalih crkava iz 14. i 15. stoljeća, objašnjavaju se dodiri sa srodnima skulptiranima u Italiji kao i u dubljem kopnenom zaleĊu pod utjecajem zapadnjaĉke romanike i gotike. Iste se fenomene prati na usporedno nastajućim grobnim spomenicima, poglavito svetaĉkima od Poreĉa do Splita, ali i lancu biskupskih ili patricijskih u nizu obalnih gradova sa svrhom utvrĊivanja tipoloških sliĉnosti i razlika uvjetovanih modom vremena ili govorom regionalno aktivnih majstora kiparstva. U istom spektru se sagledava djelatnost slikara na sloţenijim oltarima nastajućima od srednjeg vijeka do zrele renesanse u simbiozama importa i kontinuiteta estetskih iskustava primorske provincije. Svakako se veći naglasak polaţe na raspoznavanje autohtonog izraţavanja perifernih sredina i to u vezi s općekuklturnim prohtjevima i stremljenjima društvenih zajednica rastućih na razmeĊima Istoka i Zapada, a zadojenih steĉevinama iz glavnih središta europske civilizacije. vjeţbe samostalni Način izvođenja predavanja seminari zadatci nastave (označiti masnim ostalo konzultacije mentorski rad terenska tiskom) nastava - PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. Studentske obveze - Napisati seminarski rad i izloţiti ga. - Pisati test. - Poloţiti završni usmeni ispit. praktiĉni rad Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski ocjenjivanje nastave nastavi rad studenta kontinuirana esej usmeni ispit pismeni ispit (označiti masnim provjera tiskom) znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI STUDENTA PohaĊanje i sudjelovanje u nastavi 30 1 10% Seminarski rad 20% (pismeni i usmeni) 15 0,5 Završni pismeni ispit 30 1 40% Usmeni ispit 15 0,5 30% Dodatna pojašnjenja: PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Ne dolazi na nastavu. 2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces. 6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 10% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Pisanje seminarskog rada: 0% = Rad nije napisan. 2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 6% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogreške. 8% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogreške. 10% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan. Izlaganje seminarskoga rada: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 2% = Rad je proĉitan. 4% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen. 6% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogreške. 10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin: Pismeni ispit: manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 8% ocjene od 61% do 70% = do 16% ocjene od 71% do 80% = do 24% ocjene od 81% do 90% = do 32% ocjene od 91% do 100% = do 40% ocjene Usmeni ispit: manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 6% ocjene od 61% do 70% = do 12% ocjene od 71% do 80% = do 18% ocjene od 81% do 90% = do 24% ocjene od 91% do 100% = do 30% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. Obvezna literatura: (opći pregled) - PRIJATELJ, K., Dalmatinsko slikarstvo 15. i 16. stoljeća, Zagreb, 1983. - FISKOVIĆ, I., 1000 godina hrvatskog kiparstva, Volume 4 of Exegi monumentum: Znanstvena izdanja MGC Zagreb. Zagreb, 1997. - MARKOVIĆ, V., PRELOG, V., Zlatno doba Dubrovnika XV i XVI stoljeće (katalog izloţbe) Muzejski prostor (Zagreb, Croatia), Dubrovaĉki muzej, Zagreb, 1986. - FISKOVIĆ, I. (ur.), Dominikanci u Hrvatskoj, katalog izloţbe u Klovićevim dvorima, Zagreb, 2010. - FISKOVIĆ, I. (ur.), „Milost susreta – umjetniĉka baština franjevaĉke provincije sv. Jeronima“ katalog izloţbe u Klovićevim dvorima, Zagreb, 2011. - JURKOVIĆ, M. i dr., Hrvatska renesansa, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2004. - DULIBIĆ, LJ. i dr., Tizian, Tintoretto, Veronese – veliki majstori renesanse, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2012. Dopunska literatura: Dodatne informacije PohaĊanje nastave: PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije o kolegiju potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je poloţiti pismeni ispit. Obvezno je sudjelovanje na terenskoj nastavi. Seminarski rad treba predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Ispit se polaţe pismeno i usmeno. Poloţeni pismeni dio ispita uvjet je za izlazak na usmeni ispit. Napomena: Veći broj stranica obvezne literature od propisane koliĉine teksta posljedica je specifiĉnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrţi dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvodno predavanje I. Kratki opis: Upoznavanje s vremenom i okolnostima u kojima se kultura humanizma poĉinje pojavljivati na našim prostorima. Literatura: - PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći pregled) Naslov: Urbanizam humanistiĉkog doba u Hrvatskoj II. Kratki opis: Osnovna svojstva urbanistiĉkog promišljanja kasnog srednjovjekovlja i ranog novovjekovlja na našim prostorima u kojem se odraţava humanistiĉka misao u prostornoj organizaciji pojedinih gradova, ali i izgradnji njihove okolice. Literatura: - PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći pregled) Naslov: Urbanistiĉka cjelina Dubrovnika III. Kratki opis: Dubrovnik kao najznaĉajniji primjer preobrazbe srednjovjekovnog tkiva posredstvom forifikacija te javnih i privatnih palaĉa iz doba renesanse. Literatura: - MARKOVIĆ, V., PRELOG, V., Zlatno doba Dubrovnika XV i XVI stoljeće (katalog izloţbe) Muzejski prostor (Zagreb, Croatia), Dubrovaĉki muzej, Zagreb, 1986. - PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći pregled) Naslov: Arhitektura humanistiĉkog doba u Hrvatskoj IV. Kratki opis: Osnovna obiljeţja arhitekture na prijelazu srednjovjekovlja u novovjekovlje uz pregled tipoloških, konstrukcijskih i stilskih svojstava navaţnijih ostvarenja od 14. do 16. stoljeća na istoĉnojadranskoj obali. Literatura: - PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći V. VI. VII. VIII. IX. X. pregled) Naslov: Samostanska arhitektura Kratki opis: Arhitektura samostana prosjaĉko-propovjedniĉkih redova. Literatura: - FISKOVIĆ, I. (ur.), Dominikanci u Hrvatskoj, katalog izloţbe u Klovićevim dvorima, Zagreb, 2010. - FISKOVIĆ, I. (ur.), „Milost susreta – umjetniĉka baština franjevaĉke provincije sv. Jeronima“ katalog izloţbe u Klovićevim dvorima, Zagreb, 2011. Naslov: Ladanjska arhitektura Kratki opis: Pregled odlika ladanjske arhitekture na primjerima ljetnikovaca u granicama nekadašnje Dubrovaĉke Republike. Literatura: - JURKOVIĆ, M. i dr., Hrvatska renesansa, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2004. - PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći pregled) Naslov: Skulptura humanistiĉkog doba u Hrvatskoj Kratki opis: Osnovna obiljeţja skulpture na prijelazu srednjovjekovlja u novovjekovlje. Ciklusi ikonografskih sadrţaja. Literatura: - FISKOVIĆ, I., 1000 godina hrvatskog kiparstva, Volume 4 of Exegi monumentum : Znanstvena izdanja MGC Zagreb. Zagreb, 1997. Naslov: Portal trogirske katedrale Kratki opis: Formalne, ikonografske i ikonološke analize znamenitog portala majstora Radovana. Literatura: - FISKOVIĆ, I., 1000 godina hrvatskog kiparstva, Volume 4 of Exegi monumentum : Znanstvena izdanja MGC Zagreb. Zagreb, 1997. Naslov: Skulptirani portali Kratki opis: Pregled niza monumentalnih portala primorskih katedrala i ostalih crkava iz 14. i 15. stoljeća uz osvrt na dodire sa srodnima skulptiranima u Italiji kao i u dubljem kopnenom zaleĊu pod utjecajem zapadnjaĉke romanike i gotike. Literatura: - FISKOVIĆ, I., 1000 godina hrvatskog kiparstva, Volume 4 of Exegi monumentum : Znanstvena izdanja MGC Zagreb. Zagreb, 1997. Naslov: Umjetnost grobnih spomenika Kratki opis: Pregled niza svetaĉkih grobnih spomenika uz analizu njihovih formalnih i ikonografskih svojstava i komparaciju s relevantnim dogaĊanjima na susjednim, poglavito talijanskim prostorima. Pregled niza biskupskih ili patricijskih grobnih spomenika u nizu obalnih gradova sa svrhom utvrĊivanja tipoloških sliĉnosti i razlika uvjetovanih modom vremena ili govorom regionalno aktivnih majstora kiparstva. Literatura: - FISKOVIĆ, I., 1000 godina hrvatskog kiparstva, Volume 4 of Exegi monumentum : Znanstvena izdanja MGC Zagreb. Zagreb, 1997. - PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći pregled) XI. XII. XIII. XIV. XV. Naslov: Slikarstvo humanistiĉkog doba u Hrvatskoj Kratki opis: Osnovna obiljeţja slikarstva na prijelazu srednjovjekovlja u novovjekovlje. Literatura: - PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći pregled) - PRIJATELJ, K., Dalmatinsko slikarstvo 15. i 16. stoljeća, Zagreb, 1983. Naslov: Domaće slikarsko stvaralaštvo Kratki opis: Pregled ostvarenja domaćih majstora s ciljem utvrĊivanja tipoloških sliĉnosti i razlika uvjetovanih modom vremena. Literatura: - PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći pregled) - PRIJATELJ, K., Dalmatinsko slikarstvo 15. i 16. stoljeća, Zagreb, 1983. Naslov: Importi slikarstva u domaću sredinu Kratki opis: Pregled ostvarenja uvezenih iz talijanskih umjetniĉkih centara, prvenstveno Venecije, i njihovih posljedica za domaće likovno stvaralaštvo. Literatura: - PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći pregled) - PRIJATELJ, K., Dalmatinsko slikarstvo 15. i 16. stoljeća, Zagreb, 1983. Naslov: Terenska nastava – Dubrovnik Kratki opis: Obilazak i analiza pojedinih ostvarenja u urbanom tkivu Dubrovnika. Literatura: Naslov: Terenska nastava – Dubrovnik Kratki opis: Obilazak i analiza pojedinih ostvarenja u umjetniĉkim zbirkama Dubrovnika. Literatura: Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Osmanlijska umjetnost u Bosni i Hercegovini Kod kolegija FFPUM209 Godina I. studija Broj sati po 15+0+15 semestru (p+v+s) Status kolegija: izborni Preduvjeti: Usporedni (B1)/(B2) uvjeti: Pristup kolegiju: studenti Povijesti umjetnosti (izborni Vrijeme prema B), studenti Povijesti (izborni B2) odrţavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Tatjana Mićević Đurić, doc. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected] Asistent Danijela Ucović, v. aisst. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected], 066 218 252 Cilj kolegija je objasniti nastanak i razvoj islamske umjetnosti za Ciljevi kolegija: vrijeme vladavine Osmanlijske dinastije u BiH u svim njezinim segmentima (arhitektura dţamija, palaĉa, minijature, plastika, kaligrafija...). Kroz nastavu i vjeţbe, student treba razumjeti i prepoznati, osim osnovnih umjetniĉkih karakteristika, religijsku simboliku i njezine zakonitosti koje su bitno utjecale na stvaranje osmanlijske umjetnosti. Student treba pokazati znanje osnovnih umjetniĉkih pojmova specifiĉnih za islamsku umjetnost; sposobnost sagledavanja njezina cjelovitog kulturno-povijesnog postojanja i interakcije s drugim umjetnostima. Vladanje pojmovima koji karakteriziraju islamsku umjetnost u BiH. Ishodi učenja Prepoznavanje uzroka i razumijevanje posljedica koje simboliziraju (opće i specifične islamsku umjetnost te jasno poimanje regionalnih karaketristika. kompetencije): Klasificiranje i jasno raspoznavanje arhitektonskih elementa, dekoracija, tehnika stvaranja islamske umjenosti za vrijeme Osmanlija. Kako bi se dobio potpuni uvid u islamsku umjetnost koja je nastala na Sadržaj silabusa/izvedbenog podruĉju BiH za vrijeme vladavine Osmanlijske dinastije, neophodno je studente uvesti u teološku misao islama i glavne karakteristike plana (ukratko): islamske umjetnosti. U nastajanju Osmanlijske dinastije i njezine umjetnosti, iznimnu vaţnost imali su Seldţuci, nomadsko pleme na podruĉju Anatolije. Analizom njihovih šamanskih poimanja svijeta i specifiĉne arhitekture dat će se dobar uvid u osmanlijsku umjetnost na podruĉju današnje Turske. Posebna pozornost bit će stavljena na dţamije koje je projektirao Mimar Sinan. Prije samog objašnjavanja karakteristika prvih dţamija na podruĉju BiH, govorit će se o narodnom stvaralaštvu za vrijeme srednjovjekovne Bosne. Osmanlije su donijele urbanistiĉka ureĊenja, specifiĉan stil ţivota unutar njih, razvijeno sakralno i profano graditeljstvo. Nakon toga, studentima će biti objašnjen razvoj i graditeljstvo dţamija od 15. st. do 18. st. TakoĊer, dobit će se uvid u bogato i raznoliko stvaralaštvo minijatura, Diplomski sveuĉilišni studij 3 Semestar 2. kaligrafija i pokućstva nastalo za vrijeme Osmanlija. Na završetku, s osmanlijskom umjetnošću u Sarajevu i Mostaru studenti će se upoznati na terenskim predavanjima. vjeţbe samostalni Način izvođenja predavanja seminari zadatci nastave (označiti masnim mentorski rad ostalo konzultacije terenska tiskom) nastava - PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. Studentske obveze - Napisati i izloţiti seminarski rad. - Pisati završni ispit. - Usmeni ispit. praktiĉni rad Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski ocjenjivanje nastave nastavi rad studenta kontinuirana esej usmeni ispit pismeni ispit (označiti masnim provjera tiskom) znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI PohaĊanje i sudjelovanje u nastavi 30 1 10% Seminarski rad 20% (pismeni i usmeni) 15 0,5 Završni pismeni ispit 30 1 40% Usmeni ispit 15 0,5 30% Dodatna pojašnjenja: PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Ne dolazi na nastavu. 2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces. 6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 10% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Pisanje seminarskog rada: 0% = Rad nije napisan. 2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 6% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogreške. 8% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogreške. 10% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan. Izlaganje seminarskoga rada: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 2% = Rad je proĉitan. 4% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen. 6% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogreške. 10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin: Pismeni ispit: manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 8% ocjene od 61% do 70% = do 16% ocjene od 71% do 80% = do 24% ocjene od 81% do 90% = do 32% ocjene od 91% do 100% = do 40% ocjene Usmeni ispit: manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 6% ocjene od 61% do 70% = do 12% ocjene od 71% do 80% = do 18% ocjene od 81% do 90% = do 24% ocjene od 91% do 100% = do 30% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - REDŢIĆ, H., Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Obvezna literatura: Izdavaĉki zavod Jugoslavije, Spektar, Prva knjiţevna komuna, Beograd, Zagreb, Mostar, 1982. - JANC, Z., Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavaĉki zavod Jugoslavije, Spektar, Prva knjiţevna komuna, Beograd, Zagreb, Mostar, 1982. str. 21.-49. - ANDREJEVIĆ, A., Islamska monumentalna umetnost 16.veka u Jugoslaviji, Kupolne dţamije, Beograd, 1984., 1960. - STANOJEVIĆ, M., Kroz Bosnu i Hercegovinu, Beograd, 1902. Dopunska - KEMURA ŠEJH, S., Sarajevske dţamije, Sarajevo, 1910. literatura: - ZELENIKA, A. i dr., Mostar u slici i riječi, Stanek, Mostar, 2008. - ZAGORKA, J., Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavaĉki zavod Jugoslavije, Beograd, 1982; Spektar, Zagreb, 1982; Prva knjiţevna komuna, Mostar, 1982. - HASANDEDIĆ, H., Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, Biblioteka Kulturno naslijeĊe, IRO Veselin Masleša, Sarajevo, 1980. - BEJTIĆ, A., Banjaluka pod turskom vlašću, Naše Starine I, 1953. - FILIPOVIĆ, M., Umjetničko blago Bosne i Hercegovine, Svjetlost, Sarajevo, 1987. - KURTO, N., Arhitektura Bosne i Hercegovine – razvoj bosanskog stila, Sarajevo, 1998. - MOMIROVIĆ, P., Dve drevne crkve u Bosanskoj krajini, Sarajevo, 1953. - ŠABANOVIĆ, H., Postanak i razvoj Sarajeva, Radovi Nauĉnog društva III, Sarajevo, 1960. - ESPOSITO, J. L., Oksfordska historija islama, Selsebil, Ţivinice, 2005. - MOZZATI, L., Islamska umjetnost, Šahinpašić, Sarajevo, 2010. - HATTSTEIN, M., DELIUS, D., PAŠANOVIĆ, F., Islamska umjetnost i arhitektura, H.F.Ullman, 2010. Dodatne informacije o kolegiju - HILLENBRAND, R., Islamic architecture, Edinburg Universiy Press, Edinburgh, 2000. - BAŠAGIĆ, S., Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini, Zagreb, 1931. - MULIĆ, J., Konjic i njegova okolina u vrijeme Osmanske vladavine(1464.-1878.), Konjic, 2001. - PEEZ, C., Mostar i njegova kultura (Slika jednog grada u Hercegovini 1891.), Crkva na kamenu, Mostar, 2002. - DODIG, R., Kulturno-povijesni vodič kroz Hercegovinu i Bosnu, Matica hrvatska, Ĉitluk, 2010. - TRUHELKA, Ć., Gazi Husrev-beg, njegov ţivot i njegovo doba, Sarajevo, 1907. - ZLATAR, B., Zlatno doba Sarajeva (XVI stoljeće), Sarajevo Publishing, Sarajevo, 1996. - ERZEN, N. J., Sinan Ottoman Architect, Middle East Technical University, Ankara, 2004. - BUGARSKI, A., Savremene promjene u kulturi stanovanja seoskog stanovništva BiH, GZM, Sarajevo. - Narodna umjetnost: godišnjak Instituta za narodnu umjetnost u Zagrebu / glavni urednik Maja Bošković-Stulli. PohaĊanje nastave: PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbroju bodova. Pismeni radovi: Seminarski rad treba predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada. Napomena: Veći broj stranica obvezne literature od propisane koliĉine teksta posljedica je specifiĉnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrţi dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne cjeline TEME I LITERATURA Naslov: Uvod u kolegij I. Kratki opis: Opis sadrţaja i cilja kolegija. Podjela tema seminarskih radova. Popis literature. Plan i program kolegija. Obveze studenta. Literatura: Naslov: Islam kao religija i naĉin ţivljenja u BiH, islamska teologija i II. misticizam u BiH Kratki opis: Pojašnjavanje religijskih zakonitosti. Utjecaj na naĉin ţivota i svjetonazore koji su bitno utjecali na koncipiranje islamske umjetnosti. Literatura: III. IV. V. VI. VII. VIII. - MOZZATI, L., Islamska umjetnost, Šahinpašić, Sarajevo, 2010. - HATTSTEIN, M., DELIUS, D., PAŠANOVIĆ, F., Islamska umjetnost i arhitektura, H.F.Ullman, 2010. Naslov: Uvod u islamsku umjetnost i arhitekturu Kratki opis: Upoznavanje dogmi iz kojih se razvija islamska umjetnost, tipovi arhitekture. Objašnjenja kakva je islamska umjetnost i zašto se tako naziva. Teritorijalne razliĉitosti umjetnosti. Qa ba, Mecca, Medina. Literatura: - MOZZATI, L., Islamska umjetnost, Šahinpašić, Sarajevo, 2010. - HATTSTEIN, M., DELIUS, D., PAŠANOVIĆ, F., Islamska umjetnost i arhitektura, H.F.Ullman, 2010. Naslov: Umjetnost seldţuĉke dinastije kao platforma za razvoj osmanlijske umjetnosti Kratki opis: Upoznavanje seldţuĉke povijesti, arhitekture, utjecaj prethodnih kultutra, simbolika Zoroatrizma. Karakteristike seldţuĉkih hanova, kompleks Divrigi, Ćifte Medresa, Inĉe Medresa, Turgul kula, Sultan han. Literatura: - HATTSTEIN, M., DELIUS, D., PAŠANOVIĆ, F., Islamska umjetnost i arhitektura, H.F.Ullman, 2010. Naslov: Glavne karakteristike osmanlijske umjetnosti na podruĉju današnje Turske Kratki opis: Upoznavanje osmanlijske povijesti, aritekture, Mimar Sinan, glavne dţamije i utjecaji osmanlijske arhitekture na ostali teritorij islamskog svijeta. Istanbul, Hagia Sophia, Sulejamnija, Selimija, Sultan Ahmetova (Plava) Dţamija, Topkapi palaĉa, minijatura, dizajn, kaligrafija, tapiserija… Literatura: - MOZZATI, L., Islamska umjetnost, Šahinpašić, Sarajevo, 2010. - ERZEN, N. J., Sinan Ottoman Architect, Middle East Technical University, Ankara, 2004. Naslov: Umjetnost i društvene prilike na podruĉju današnje BiH prije dolaska Osmanlija Kratki opis: Razvoj arhitekture tj. graĊevina ili prostora u kojem se obitavalo u ruralnim i gradskim podruĉijima, seoska infrastruktura tj. tradicionalno bosansko graditeljstvo. Literatura: - BUGARSKI, A., Savremene promjene u kulturi stanovanja seoskog stanovništva BiH, GZM, Sarajevo. Naslov: Dolazak Osmanlija i razvoj gradova i naselja Kratki opis: Osmanlijsko osvajanje Bosne. Nastanak kasaba, ĉaršija. Analiziranje utvrda. Sustav navodnjavanja. Razvoj esnafa. Literatura: - REDŢIĆ, H., Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavaĉki zavod Jugoslavije, Spektar, Prva knjiţevna komuna, Beograd, Zagreb, Mostar, 1982. Naslov: Karakteristike bosanskih i hercegovaĉkih dţamija Kratki opis: Analiza razvoja bh. dţamija: drvene, kamene, s ĉetvorovodnim krovom, kupolom, raznim tipovima minareta. Literatura: - REDŢIĆ, H., Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavaĉki zavod Jugoslavije, Spektar, Prva knjiţevna komuna, Beograd, Zagreb, IX. X. XI. XII. XIII. XIV. Mostar, 1982. Naslov: Kaligrafija i minijatura u Bosni i Hercegovini Kratki opis: Stilska analiza, simbolika, znaĉenje i znaĉaj kaligrafije i minijature u Bosni i Hercegovini. Literatura: - JANC, Z., Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavaĉki zavod Jugoslavije, Spektar, Prva knjiţevna komuna, Beograd, Zagreb, Mostar, 1982. Naslov: Karakteristike mederesa, hanova, karavansaraja, hamama i vakufa u BiH Kratki opis: Arhitektonske karakteristike profane arhitekture te njihova dekoracija. Literatura: - REDŢIĆ, H., Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavaĉki zavod Jugoslavije, Spektar, Prva knjiţevna komuna, Beograd, Zagreb, Mostar, 1982. Naslov: Osmanlijska umjetnost u Sarajevu Kratki opis: Bašĉaršija, Sahat kula, Gazi Husrev begova dţamija i medresa itd. Literatura: - ANDREJEVIĆ, A., Islamska monumentalna umetnost 16.veka u Jugoslaviji, Kupolne dţamije, Beograd, 1984. - TRUHELKA, Ć., Gazi Husrev-beg, njegov ţivot i njegovo doba, Sarajevo, 1907. - ZLATAR, B., Zlatno doba Sarajeva (XVI stoljeće), Sarajevo Publishing, Sarajevo, 1996. Naslov: Osmanlijska umjetnost u Mostaru i Hercegovini Kratki opis: KaraĊozbegova dţamija, Roznamedţijina dţamija, Koski Mehmed pašina dţamija, Stari most, Sahat kula, Kujundţiluk, Mahala. Literatura: - ANDREJEVIĆ, A., Islamska monumentalna umetnost 16.veka u Jugoslaviji, Kupolne dţamije, Beograd, 1984. - PEEZ, C., Mostar i njegova kultura (Slika jednog grada u Hercegovini 1891.), Crkva na kamenu, Mostar, 2002. Naslov: Drvorezbarstvo, nošnja, ćilimi i pokućstvo u BiH u osmanlijskom periodu Kratki opis: Karakteristike osmanlijske kuće tj. njezinog ureĊenja i namještaja te dekoracija na njima. Literatura: - REDŢIĆ, H., Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavaĉki zavod Jugoslavije, Spektar, Prva knjiţevna komuna, Beograd, Zagreb, Mostar, 1982. - JANC, Z., Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavaĉki zavod Jugoslavije, Spektar, Prva knjiţevna komuna, Beograd, Zagreb, Mostar, 1982. Naslov: Obilazak osmanlijskih spomenika u Sarajevu Kratki opis: Obilazak i analiza Bašĉaršije, Gazi Husref-begova vakufa (dţamijskog kompleksa, bezistana, medrese), Casreve dţamije, Ali-pašine dţamije, Morića-hana, Svrzine kuće i drugih stambenih objekata. Literatura: XV. - ANDREJEVIĆ, A., Islamska monumentalna umetnost 16.veka u Jugoslaviji, Kupolne dţamije, Beograd, 1984. - TRUHELKA, Ć., Gazi Husrev-beg, njegov ţivot i njegovo doba, Sarajevo, 1907. - ZLATAR, B., Zlatno doba Sarajeva (XVI stoljeće), Sarajevo Publishing, Sarajevo, 1996. Naslov: Obilazak osmanlijskih spomenika u Mostaru Kratki opis: Obilazak i analiza Starog mosta, Kujundţiluka i Prijeĉške ĉaršije, Sahat-kule, KaraĊozbegove, Koskine i Vuĉjakovića dţamije, Roznamedţijine i Šartića dţamije, te dţamije Derviš-paše Bajezidagića, KaraĊozbegove medrese, Bišćevića i Kajtazove kuće... Literatura: - PEEZ, C., Mostar i njegova kultura (Slika jednog grada u Hercegovini 1891.), Crkva na kamenu, Mostar, 2002. Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Kod kolegija FFZAM203 Godina I. studija Broj sati po 30+30+0 semestru (p+v+s) Status kolegija: obvezni Preduvjeti: nema ih Usporedni nema ih (D) uvjeti: Pristup kolegiju: studenti diplomskih nastavniĉkih Vrijeme prema studija odrţavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr.sc. Anita Klapan, red. prof. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected], +385 (0)51 345 046 Asistent Ines Perić, v. asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected], 036 355-423 Cilj je kolegija upoznavanje studenata sa sustavima obrazovanja i Ciljevi kolegija: nastave, s kritiĉkim i stvaralaĉkim odnosom do didaktiĉke teorije i prakse; osposobljavanje studenata za teorijsko-metodološko utemeljenje odgojno-obrazovne prakse i konkretna stvaralaĉka rješenja u praksi kao i unapreĊenje njezina razvitka; osposobljavanje studenata za transfer i interferenciju spoznaja iz didaktike na razliĉite situacije nastave i odgojno-obrazovnih procesa te motiviranje studenata za istraţivaĉki rad na podruĉju didaktike i za poziv prosvjetnog djelatnika. Nakon izvršenih studijskih obveza studenti će biti osposobljeni: Ishodi učenja - identificirati didaktiku kao pedagošku disciplinu te njezin odnos (opće i specifične prema drugim znanstvenim disciplinama, kompetencije): - identificirati i objasniti odnos didaktike i metodika, - definirati i objasniti temeljne didaktiĉke pojmove, - identificirati uzroĉno-posljediĉne veze izmeĊu razliĉitih didaktiĉkih fenomena, - objasniti i usporediti razliĉite didaktiĉke teorije, pravce, modele i sustave, - razlikovati tipove nastavnika i objasniti njihov utjecaj na nastavni proces, - nabrojati i opisati elemente nastavnog procesa, - pravilno definirati i formulirati ciljeve i ishode uĉenja, - objasniti i usporediti razliĉite teorije izbora sadrţaja nastave, - opisati faze, pristupe i aspekte procesa planiranja i programiranja, - izraditi i analizirati izvedbeni program za jedan nastavni kolegij, - nabrojati i objasniti faze nastavnog procesa, - opisati i analizirati artikulaciju situacije uĉenja i nastave, - nabrojati i opisati didaktiĉka naĉela u procesu nastave i uĉenja, - klasificirati i opisati didaktiĉke metode nastave i uĉenja, - razlikovati socijalne oblike rada u nastavi i uĉenju, - klasificirati i vrednovati nastavnu tehnologiju i medije, - izraditi i analizirati detaljnu pripremu za izvoĊenje nastave ili Didaktika Zajedniĉki kolegij Diplomski sveuĉilišni studij 4 Semestar 2. drugog oblika odgojno-obrazovnog rada, - izraditi i analizirati pripremu za izvoĊenje grupnog oblika rada, - realizirati jedan nastavni sat i primijeniti razliĉite didaktiĉkometodiĉke odluke, - izraditi materijal za samostalno uĉenje, - nabrojati i opisati modele komuniciranja, - identificirati probleme u komunikacijskom procesu. - Predmetna i metodološko-epistemološka utemeljenost didaktike. Sadržaj silabusa/izvedbenog - Terminologija i didaktiĉki sustav. - Obrazovanje i nastava (ciljevi, zadatci i sadrţaji; zakoni i plana (ukratko): zakonitosti, zakonite tendencije; naĉela, faktori, sredstva i socijalni oblici). - Odgojno-obrazovne i nastavne situacije. - Didaktiĉki ciklus i njegove etape (pripremanje, realizacija i evaluacija nastave i obrazovanja). - Planiranje i programiranje - strukturiranje kurikuluma. - Teorije o izboru i strukturiranju sadrţaja nastave. - Tehnologija obrazovanja i nastave. - Makro i mikro organizacija obrazovanja i nastave. - Didaktiĉka dokimologija. - Odgojno-obrazovna ekologija. seminari Način izvođenja predavanja vježbe samostalni nastave zadatci (označiti masnim konzultacije mentorski rad terenska ostalo tiskom) nastava Napomene: Studenti su duţni pohaĊati nastavu, aktivno sudjelovati u izvedbi Studentske obveze praktiĉnih zadaća te izvršavati zadatke koji su im povjereni za samostalnu izvedbu. seminarski rad Praćenje i pohađanje aktivnosti u praktični ocjenjivanje studenta nastave nastavi rad (označiti masnim usmeni ispit kontinuirana esej pismeni ispit tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI STUDENTA PohaĊanje nastave i 60 2 10% aktivnost u nastavi Samostalni zadatci 15 0.5 10% Završni ispit 45 1.5 80% Dodatna pojašnjenja: U konaĉnu ocjenu ulaze pohaĊanje i angaţiranost studenta tijekom nastave, izrada samostalnih zadataka te rezultati završnog ispita. Samostalni zadatci su obveza svakog studenta, moraju se predati u pisanom obliku do datuma dogovorenog na poĉetku semestra. Izvanredni studenti nisu obvezni pohaĊati nastavu. Za njih se konaĉna ocjena sastoji od izrade samostalnih zadataka i rezultata završnog ispita. Završni ispit nosi 80 % ocjene, a samostalni zadatci 20 %. Samostalni zadatci: 0% = Rad nije napisan. 2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 6% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogreške. 8% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogreške. 10% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan. Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin: manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 16% ocjene od 61% do 70% = do 32% ocjene od 71% do 80% = do 48% ocjene od 81% do 90% = do 64% ocjene od 91% do 100% = do 80% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, Obvezna literatura: 2002. str. 13.-34., 71.-97., 323.-352., 357.-372. - MATIJEVIĆ, M., Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Tipex, Zagreb, 2004. (292 str.) Dopunska literatura: - BEZIĆ, K., STRUGAR, V., Učitelj za treće tisućljeće, HPKZ, Zagreb, 1998. - BEŢEN, A., JELAVIĆ, F., KUJUNDŢIĆ, N., PLETENAC, V., Osnove didaktike, Školske novine, Zagreb, 1991. - GRGIN, T., Školsko ocjenjivanje znanja, Slap, Jastrebarsko, 2001. - JELAVIĆ, F., Didaktičke osnove nastave, Slap, Jastrebarsko, 1994. - JENSEN, E., Super-nastava, Educa, Zagreb, 2003. - LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998. - MARENTIĈ-POŢARNIKA, B., STRMĈNIK, F., CENCIĈ, M., BLAŢIĈ, M., Izbrana poglavlja iz didaktike, Pedagoška obzorja, Novo mesto, 1991. - MARSH, J. C., Kurikulum: temeljni pojmovi, Educa, Zagreb, 1994. Dodatne informacije PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. o kolegiju Samostalne zadatke treba predati u pisanom obliku do dogovorenog datuma. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradi samostalnih zadataka. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvod u kolegij I. Kratki opis: Upoznavanje s oĉekivanim ishodima i aktivnostima na kolegiju. II. III. IV. V. VI. VII. Oĉekivanja studenata. Literatura: - BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002. Naslov: Temeljni pojmovi didaktike (odgoj, obrazovanje, sposobnosti, znanje, vještine, navike, stavovi, nastava) Kratki opis: Definirati pojam didaktike, spoznati predmet didaktike, spoznati temeljne didaktiĉke pojmove, definirati temeljne pojmove didaktike, razlikovati temeljne didaktiĉke pojmove, spoznati odnos izmeĊu temeljnih didaktiĉkih pojmova, spoznati elemente odgojno-obrazovnog procesa, spoznati razliĉite tipove nastave, spoznati specifiĉnosti pojedinih nastavnih procesa. Literatura: - BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002. - LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998. Naslov: Nacionalni okvirni kurikulum. Kurikulum temeljen na oĉekivanim ishodima. Kratki opis: Objasniti znaĉaj NOK-a za obrazovnu politiku i obrazovnu praksu. Objasniti sastavnice NOK-a i primjenu NOK-a u praksi. Literatura: - BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002. - MARSH, J. C., Kurikulum: temeljni pojmovi, Educa, Zagreb, 1994. Naslov: Proces planiranja i programiranja Kratki opis: Planiranjem i programiranjem odgoja i obrazovanja svako društvo izraţava i odreĊuje svoj identitet (prošlost, sadašnjost, budućnost). Prije realizacije nastave nuţno je definirati bitne elemente ili komponente o kojima ovisi uĉinkovitost nastave. Literatura: - BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002. Naslov: Perspektive pouĉavanja. Ciljevi i zadatci nastave. Kratki opis: Razliĉite perspektive pouĉavanja pobijaju pristup razvoju i vrednovanju pouĉavanja koji nudi jedno rješenje za sve situacije. Upoznati se s perspektivama pouĉavanja prema Prattu. Kod cilja i zadataka nastave mislimo na odreĊene namjere i pomake u uĉenju i obrazovanju (pomake u razvoju uĉenika) koji se odvijaju u nastavnom procesu. Literatura: - BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002. - LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998. Naslov: Oĉekivani ishodi i kompetencije. Bloom-ova taksonomija. Kratki opis: MeĊu najpoznatijim pokušajima klasifikacije zadataka nastave je taksonomija obrazovnih zadataka B. Blooma (1973.). Zadatci nastave, prema ovoj taksonomiji, razdijeljeni su u tri skupine, a navedene skupine dijele se na kategorije i potkategorije. Literatura: - BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002. - GRGIN, T., Školsko ocjenjivanje znanja, Slap, Jastrebarsko, 2001. Naslov: Artikulacija nastavnog procesa. Artikulacija situacije nastave i uĉenja. Kratki opis: Odgoj i obrazovanje su neponovljivi procesi i zbog toga se govori o potrebi artikulacije tih procesa. Artikulacija predstavlja VIII. IX. X. XI. XII. oblikovanje, strukturiranje odgojno-obrazovnog procesa u njegovoj neponovljivosti, odreĊenju kao uvijek iznova specifiĉno odreĊenog procesa. Literatura: - BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002. - LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998. Naslov: Oblici i metode rada u nastavi Kratki opis: Oblici rada su metodiĉki i organizacijski postupci s ciljanom interakcijom koja omogućuje da uĉenici u razliĉitim relacijama meĊusobne i interakcije s nastavnicima, samostalno i u kooperaciji s drugima, ostvaruju ciljeve i zadatke uĉenja, sposobnost i vještinu samostalnog rada, socijalno ponašanje i kooperaciju. Nastavne metode su planirani postupci, naĉini, putovi djelovanja u procesu uĉenja i nastave. Literatura: - BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002. - JELAVIĆ, F., Didaktičke osnove nastave, Slap, Jastrebarsko, 1994. Naslov: Pripremanje za nastavu Kratki opis: Pripremanje za nastavnu situaciju, nastavnu jedinicu, situaciju uĉenja, nezaobilazni je dio svakog organiziranog procesa odgoja i obrazovanja. Kroz pripremu, realizaciju i evaluaciju nastavne situacije, situacije uĉenja operacionaliziraju se temeljne sadrţajne, psihološkospoznajne, komunikacijske, materijalno-tehniĉke, pedagoške, didaktiĉkometodiĉke, psihološko-razvojne, sociostrukturne i druge pretpostavke uvjeta u kojima se odvija proces nastave i uĉenja te odluka i strategija za ostvarenje ciljeva procesa uĉenja i nastave. Literatura: - BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002. - LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998. Naslov: Nastavni principi Kratki opis: Nastavni principi su ideje-vodilje koje ukazuju na smjerove postupanja. To su kriteriji za odluĉivanja koja proizlaze iz zakonitosti procesa neke djelatnosti. Upoznavanje sa osam principa u procesu nastave i uĉenja. Literatura: - BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002. - LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998. Naslov: Tehnologija i mediji. E-uĉenje. Kratki opis: Mediji su sva materijalna sredstva koja nastavniku i uĉeniku omogućuju ostvarivanje ciljeva i zadataka nastave i uĉenja kao didaktiĉki instrumenti rada. Upoznavanje s klasifikacijom medija, ulogama medija, medijskim nastavnim sredstvima i aspektima medija. Literatura: - BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002. - LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998. Naslov: Didaktiĉki problemi Kratki opis: Didaktika je pedagoška disciplina koja se bavi problemima upravljanja procesima nastave, uĉenja i obrazovanja uz pomoć tehnologije i medija, a posebice uz pomoć raĉunalne tehnologije. Didaktiĉki su problemi po svojoj prirodi interdisciplinarni (multidisciplinarni). Literatura: - BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002. XIII. XIV. XV. - LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998. Naslov: Uvod u školsku dokimologiju Kratki opis: Zadaća školske dokimologije je da na temelju istraţivanja pronaĊe prikladnije i valjanije naĉine i postupke prosuĊivanja i ocjenjivanja. Školska dokimologija ĉini znaĉajni dio dokimologije jer se bavi pitanjima ispitivanja i procjenjivanja uĉeniĉkih odgojno-obrazovnih postignuća u školama. Literatura: - GRGIN, T., Školsko ocjenjivanje znanja, Slap, Jastrebarsko, 2001. - LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998. - MATIJEVIĆ, M., Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Tipex, Zagreb, 2004. Naslov: Objektivni postupci mjerenja znanja Kratki opis: Upoznavanje s objektivnijim postupcima mjerenja znanja u nastavi. Testovi znanja, testovi vještina, zadatci objektivnog tipa, zadatci esej-tipa. Literatura: - GRGIN, T., Školsko ocjenjivanje znanja, Slap, Jastrebarsko, 2001. - LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998. - MATIJEVIĆ, M., Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Tipex, Zagreb, 2004. Naslov: Evaluacija rada na kolegiju Kratki opis: Razgovor sa studentima o njihovom iskustvu na kolegiju. Prijedlozi za unapreĊenje. Anonimna anketa. Literatura: Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Suvremena kultura, obrazovanje i etika Zajedniĉki kolegij Diplomski sveuĉilišni studij 4 Semestar 2. Kod kolegija FFZAM204 Godina I. studija Broj sati po 30+15+0 semestru (p+s+v) Status kolegija: obvezni (D) Preduvjeti: Usporedni uvjeti: Pristup kolegiju: studenti nastavnog usmjerenja Vrijeme prema odrţavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Slavica Juka, red. prof. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected] Asistent Krešimir Tabak, asist. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona [email protected] Cilj je kolegija upoznati studente s razliĉitim prizmama (kritiĉkim i Ciljevi kolegija: apologetskim teorijama) izravno orijentiranim na fenomen kulture. U tom se kontekstu obraĊuju i suvremene teorije obrazovanja kao i relevantni etiĉki sadrţaji koji pomaţu odreĊivanje uloge i znaĉaja kulture i obrazovanja u današnjem društvu. U nastavnom će procesu studenti steći sustavno znanje o suvremenoj Ishodi učenja kulturi i njezinoj sloţenosti. TakoĊer će dobiti spoznaju o teorijama (opće i specifične i ulozi obrazovanja u društvu i ţivotu pojedinca, kao i znanje o kompetencije): relevantnim etiĉkim sadrţajima i njihovu znaĉaju za ţivot suvremenog ĉovjeka. Steĉeno će znanje omogućiti studentu kritiĉko promišljanje suvremenih fenomena izravno vezanih za proces obrazovanja. - Uvodne teme. Sadržaj - Kultura i identitet. silabusa/izvedbenog - Kritike moderne kulture. plana (ukratko): - Kultura modernog kapitalizma. - Ontologija vrijednosti nasuprot diskursu apsurda. - Nuţnost vrlina u suvremenoj praksi. - Perspektive u obrazovanju. - Komunikacija i medji. vjeţbe samostalni Način izvođenja predavanja seminari zadatci nastave (označiti masnim mentorski rad terenska nastava ostalo konzultacije tiskom) - PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. Studentske obveze - Napisati esej i izloţiti ga. - Pisati test. seminarski praktiĉni Praćenje i pohađanje aktivnosti u rad rad ocjenjivanje studenta nastave nastavi (označiti masnim usmeni ispit kontinuirana pismeni ispit esej tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO OCJENI 10% U Prisutnost i angaţiranost 45 1,5 u nastavi Esej (pismeni i usmeni) 15 0,5 20% Završni ispit 60 2 70% Izvanredni studenti dogovaraju temu s mentorom i pišu seminarski rad od 13 do 15 kartica. Dodatna pojašnjenja: 10% ocjene moguće je ostvariti sudjelovanjem u nastavi, a 20% pisanjem i izlaganjem eseja, kojega pišu svi studenti. Da bi se pristupilo završnom ispitu, studenti su duţni prethodno (tijekom nastave) ostvariti min. 20% bodova (sudjelovanje u nastavi i esej). U konaĉnu ocjenu ulaze rezultati završnog ispita, angaţiranost tijekom nastave i ocjena eseja. Angaţiranost u nastavi: Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene 81-84% = 2% 85-88% = 4% 89-92% = 6% 93-96% = 8% 97 –100% = 10% Pisanje eseja: 0% = Rad nije napisan. 2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije. 4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 6% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogreške. 8% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogreške. 10% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan. Izlaganje eseja: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 2% = Rad je proĉitan. 4% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen. 6% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogreške. 10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. Završni ispit (pismeni) ocjenjuje se na sljedeći naĉin: manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 14% ocjene od 61% do 70% = do 28% ocjene od 71% do 80% = do 42% ocjene od 81% do 90% = do 56% ocjene od 91% do 100% = do 70% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - BAUMAN, Z., Postmoderna etika, AGM d.o.o. izdavšaštvo i Obvezna literatura: usluge, Zagreb, 2009., str. 7.-51.; 181.-317. - HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive, Golden marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2002., str. 773.-886.; 934.-963. - HARTMANN, N., Etika, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003., str. 6.24. - JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006., str. 305.-333. - MACINTYRE, A., Za vrlinom – studija o teoriji morala, Kruzak, Hrvatski Leskovac, 2002., str. 195.-276. - BAUMAN, Z., Identitet, Naklada Pelago, Zagreb, 2009. Dopunska literatura: - CAMUS, A., Pobunjeni čovjek, Zora, Zagreb, 1971. - DEWEY, J., Pedagogika i demokratija: uvod u filozofiju vaspitanja, G. Kon, Beograd, 1934. - DEWEY, J., The school and society, The University of Chicago press, Chicago, 1942. - FREUD, S., Iz kulture i umetnosti, Matica srpska, Beograd, 1973. - FROMM, E., Autoritet i porodica, Naprijed, Nolit, Beograd, 1984. - FROMM, E., Imati ili biti, Izvori, Zagreb, 2004. - HABERMAS, J., Tehnika i znanost kao ideologija, Školska knjiga, Zagreb, 1986. - HORKHEIMER, M., Kritika instrumentalnog uma, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1988. - HORKHEIMER, M., Tradicionalna i kritička teorija, BIGZ, Beograd, 1976. - ILLICH, I., Dole škole, BIGZ, Beograd, 1980. - KRLEŢA, M., Evropa danas, Zora, Zagreb, 1972. - LEGRAND, L., Moralna izobrazba danas: ima li to smisla?, Educa, Zagreb, 2001. - MARCUSE, H., Kultura i društvo, BIGZ, Beograd, 1977. - MILL, J. S., Izabrani politički spisi, Prvi svezak, Informator, Zagreb, 1988. - MYERSON, G., Heidegger, Habermas i mobiteli, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001. - NIETZSCHE, F., S onu stranu dobra i zla – predigra filozofiji budućnosti, AGM, Zagreb, 2002. - NUSSBAUM, M., Ne profitu – zašto demokracija treba humanistiku, AGM d.o.o. izdavaštvo i usluge, Zagreb, 2012. - ROSZAK, T., Kontrakultura, Naprijed, Zagreb, 1978. - SENNETT, R., The culture of new capitalism, New Haven, London, 2006. - ŠUŠNJIĆ, Đ., Ribari ljudskih duša, Ideja manipulacije i manipulacije idejama, Mladost, Beograd, 1976. - VUKASOVIĆ, A., Etika moral osobnost: Moralni odgoj u teoriji i praksi odgajanja, Školska knjiga, Filozofsko-teološki institut D. D. Zagreb, 1993. Dodatne informacije o PohaĊanje nastave: PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije kolegiju potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%). Stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbroju bodova. Pismeni radovi: Esej pišu i izlaţu svi redoviti studenti, a seminarski rad pišu izvanredni studenti koji su duţni isti predati do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvodno predavanje I. Kratki opis: S razliĉitih aspekata pristupiti kategoriji kulture i njezinih komponenti, definrati pojmove koji su trajno prisutni u diskursu kulture, subkultura, kontrakultura, prikazati vrste kulture, kulturne stilove i specifiĉnosti suvremene kulture kao i znaĉaj identiteta. Literatura: - HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive, Golden marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2002. - BAUMAN, Z., Identitet, Naklada Pelago, Zagreb, 2009. - RITZER, G., Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1997. - MILL, J. S., Izabrani politički spisi, Prvi svezak, Informator, Zagreb, 1988. Naslov: Nietzscheova kritika moderne kulture II. Kratki opis: Odrediti koordinate Nietzscheove filozofsko-umjetniĉke pozicije i unutar njih prikazati Nietzscheov imoralizam i stav prema modernoj kulturi. Literatura: - JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006. - NIETZSCHE, F., S onu stranu dobra i zla – predigra filozofiji budućnosti, AGM, Zagreb, 2002. Naslov: Freud i moderna kultura III. Kratki opis: Orijentirajući se na kontekst modernog vremena izloţiti uzroke nastanka jednog pesimistiĉnog shvaćanja kulture te izloţiti stavove te teorije. Literatura: - FREUD, S., Iz kulture i umetnosti, Matica srpska, Beograd, 1973. Naslov: Kultura modernog kapitalizma IV. Kratki opis: Istaknuti specifiĉnosti suvremenog društvenog poretka te ukazati na poloţaj pojedinca u takvom sustavu, izravno dotiĉući vrijednosti i kategoriju obrazovanja. Literatura: - HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive, Golden marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2002. - SENNETT, R., The culture of new capitalism, New Haven, London, 2006. - HABERMAS, J., Tehnika i znanost kao ideologija, Školska knjiga, Zagreb, 1986. V. VI. VII. VIII. IX. - MYERSON, G., Heidegger, Habermas i mobiteli, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001. Naslov: Hartmannova ontologija vrijednosti u stoljeću „straha“ Kratki opis: Prikazati Hartmannovu etiĉku teoriju, zasnovanu na razvijanju onoga što autor naziva organe morale. Literatura: - HARTMANN, N., Etika, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003. - JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006. - CAMUS, A., Pobunjeni čovjek, Zora, Zagreb, 1971. Naslov: Zašto je praksu teško zamisliti bez vrlina? Kratki opis: U kontekstu MacIntyreove etiĉke teorije ukazati na specifiĉnost odnosa izmeĊu institucije i prakse te odrediti narav, ulogu i mjesto vrlina u tom spoju. Literatura: - JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006. - MACINTYRE, A., Za vrlinom – studija o teoriji morala, Kruzak, Hrvatski Leskovac, 2002. Naslov: Etiĉki izazovi postmoderne Kratki opis: Izloţiti moralne probleme s kojima se bore ţene i muškarci u postmodernom svijetu i koje nastoje riješiti – novi problemi nepoznati prošlim generacijama ili od njih neprimijećeni, kao i novi oblici koje su stari problemi poprimili. Literatura: - BAUMAN, Z., Postmoderna etika, AGM d.o.o. izdavaštvo i usluge, Zagreb, 2009. - JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006. Naslov: Obrazovanje – funkcionalistiĉka perspektiva Kratki opis: Parsonsova teorija obrazovanja s naglaskom na motive univerzalistiĉkih vrijednosti, obrazovanja i vrijednosnog konsenzusa. Literatura: - HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive, Golden marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2002. - JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006. - RITZER, G., Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1997. Naslov: Obrazovanje – liberalna perspektiva Kratki opis: Prikaz teorija obrazovanja Ivana Illicha i Johna Deweya, zalaganje za ukidanje škola i obrada tema poput razmjene vještina, obrazovanja i ljudskog potencijala. Literatura: - HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive, Golden marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2002. - JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006. - RITZER, G., Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1997. - DEWEY, J., Pedagogika i demokratija: uvod u filozofiju vaspitanja, G. Kon, Beograd, 1934. - DEWEY, J., The school and society, The University of Chicago press, Chicago, 1942. - ILLICH, I., Dole škole, BIGZ, Beograd, 1980. X. XI. XII. XIII. XIV. XV. Naslov: Obrazovanje – konfliktne perspektive Kratki opis: Teorija Herberta Gintisa i Samuela Bowlesa o skrivenom nastavnom programu, prividu jednakosti šansi i mitovima obrazovanja. Literatura: - HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive, Golden marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2002. - JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006. - RITZER, G., Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1997. Naslov: Nova desnica u obrazovanju Kratki opis: Teorija Johna Chubba o politici trţišta i organizaciji škola. Literatura: - HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive, Golden marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2002. - JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006. - RITZER, G., Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1997. Naslov: Postmoderne perspektive u obrazovanju Kratki opis: Postavke Robina Ushera i Richarda Edwardsa o budućnosti obrazovanja i odnosima moći. Literatura: - HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive, Golden marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2002. - JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006. - RITZER, G., Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1997. Naslov: Obrazovanje – interakcionistiĉka perspektiva Kratki opis: Teorija simboliĉkog interakcionizma o društvenim ulogama, tipiziranju i etiketiranju. Literatura: - HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive, Golden marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2002. - JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006. - RITZER, G., Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1997. Naslov: Komunikacija i mediji Kratki opis: Paul Trowler – definiranje mass medija, njihova uloga i utjecaj. Literatura: - HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive, Golden marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2002. - JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006. - RITZER, G., Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1997. Naslov: Završna razmatranja i zakljuĉci Naziv kolegija Kod: FFPKod 530 kolegija II. Godina studija Broj sati po P (2) + V (2) semestru - 60 ( 4 sata (p+v+s) tjedno) Usporedni uvjeti: Nema ih METODIKA NASTAVE POVIJESTI Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Bolonjski II. stupanj (diplomski) Status kolegija: obvezan 6 Semestar III. Preduvjeti: Upisan 3. semestar Studenti diplomskog studija Vrijeme odrţavanja prema nastave: rasporedu Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ivica Glibušić, viši asistent Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected]; 00387 / 36 / 355-532 Steći znanja iz metodike nastave povijesti, upoznati ciljeve i zadatke nastave Ciljevi kolegija: povijesti te metode i oblike u nastavi povijesti. Pored toga zadatak metodike nastave povijesti je nastavniku - praktiĉaru dati potrebite teorijske smjernice kako bi on u svom radu postizao rezultate koji će biti adekvatni uloţenom trudu i naporu. Metodski teorijski napuci trebaju nastavnika uvesti u pravilnu racionalnu i smišljenu primjenu postupaka u nastavi povijesti. Metodika nastave povijesti osposobljava studente za samostalno izvoĊenje nastave u osnovnim i srednjim školama. Studenti će nakon odslušanog kolegija i poloţenog ispita biti osposobljeni: Ishodi učenja (opće i specifične - - za prijenos znanja u osnovnoj i srednjoj školi na temelju vještina kojima su kompetencije): ovladali izuĉavajući ovaj kolegija; - - za primjenu nastavnih metoda i oblika rada u nastavi povijesti; - - pravilno tumaĉenje i interpretiranje povijesnih ĉinjenica u nastavi povijesti s posebnim akcentom na multiperspektivnost kada su u pitanju kontraverzni ili sporni povijesni dogaĊaji; - - prepoznavanje uloge nastave povijesti u obrazovnim sustavima BiH i obrazovnom sustavu Republike Hrvatske; - - prepoznavanje metodiĉko didaktiĉkih znaĉajki suvremene nastave povijesti; - - povezivanje mjeseĉnog izvedbenog plana i programa s okvirnim (godišnjim) planom i programom u nastavi povijesti; - - za motiviranje uĉenika u nastavi povijesti kroz primjenu suvremenih nastavnih metoda i oblika rada u nastavi povijesti; - - za povezivanje steĉenog teorijskog i praktiĉnog znanja s praktiĉnim radom u uĉionici, posebno rad s uĉenicima s poteškoćama u razvoju. Predmet i zadatci nastave povijesti. Povijest kao znanost i kao nastavna Sadržaj silabusa/izvedbenog disciplina. Povijest kao nastavni predmet. Znaĉenje nastave povijesti u obrazovanju i odgoju. Zadatci nastave povijesti. Razvoj nastave povijesti i plana (ukratko): suvremeni pogledi na nastavu povijesti. Ciljevi nastave povijesti u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj. Uĉenje povijesti u „novoj“ Europi. Uloga povijesti u formiranju nacionalnog identiteta. Uĉenje povijesti i promocija demokratskih vrijednosti i tolerancije. Preporuka Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o povijesti i uĉenju povijesti. Susret metodike nastave povijesti sa suvremenom metodologijom povijesne znanosti. Ameriĉki Pristup kolegiju: standardi za uĉenje povijesti kao primjer inovacije. Standardi za hrvatsku i opću povijest. Metodika nastave povijesti kao znanost. Psihiĉke razvojne faze uĉenika i mogućnosti realiziranja nastave povijesti. Ciljevi i zadatci nastave povijesti. Nastavni plan. Izvedbeni nastavni program. Raspored sati. Vrste nastave povijesti. Izvannastavne aktivnosti u nastavi povijesti. Priprava ili uvoĊenje uĉenika u nove povijesne sadrţaje. Materijalni zadatci nastave povijesti. Funkcionalni zadatci nastave povijesti. Odgojni zadatci nastave povijesti. Udţbenik povijesti. Radna biljeţnica. Povijesna ĉitanka. Povijesni atlas. Nastavne metode u nastavi povijesti. Oblici rada u nastavi povijesti. Struktura sata nastave povijesti. Priprava i uvoĊenje uĉenika u novu nastavnu jedinicu. Obrada novih povijesnih sadrţaja. Vjeţbanje u nastavi povijesti. Funkcija i sadrţaj utvrĊivanja u nastavi povijesti. Provjeravanje znanja i sposobnosti. Individualiziranje programskih zadataka i individualizirano ocjenjivanje. Pretpostavke za uspješno ocjenjivanje. Indukcija i dedukcija u nastavi povijesti. Osnovne misaone operacije u nastavi povijesti. Nastavna sredstva i pomagala u nastavi povijesti. Psihološka i didaktiĉka naĉela u nastavi povijesti. Upute i poticaj uĉenicima za rad. Najĉešće grješke nastavnika i uĉenika. Kako i kada treba uĉiti. Metode racionalnog uĉenja. Multiperspektivnost u nastavi povijesti. Kontraverzna i osjetljiva pitanja. Ĉitanje slikovnih arhivskih materijala. Uporaba simulacija i igrokaza. Mogući problemi s multiperspektivnošću u nastavi povijesti. Uporaba novih tehnologija: Povijest na internetu. Pripravljanje nastavnika za nastavu. Pisanje priprava za nastavu. Artikulacija nastavnog sata povijesti. Oblici rada nastave povijesti. Tipovi nastavnog sata u nastavi povijesti. Nastavne metode u nastavi povijesti. Aktivnost uĉenika (intelektualna i emotivna) u nastavi povijesti. Radna atmosfera u uĉionici - disciplina. Nastavnik u nastavi povijesti. Pisana priprava za sat u nastavi povijesti. Obrazac studentima povijesti za praćenje nastavnog sata. Seminari Predavanja Vježbe Samostalni zadaci Način izvođenja nastave (označiti masnim tiskom) Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo Napomene: Nastava se izvodi dva sata tjedno, dva sata vjeţbi te jedan sat konzultacija kako bi studenti što uspješnije obavili postavljene zadatke. Studentske obveze - pohaĊati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnome procesu pisanje pismenih priprava polaganje ispita (usmeno i pismeno) Praćenje i Pohađanje Aktivnosti u Seminarski rad ocjenjivanje nastave nastavi studenta Usmeni ispit Pismeni ispit Kontinuirana (označiti masnim provjera znanja tiskom) Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova OBVEZE SATI (PROCJENA) STUDENTA Pohađanje nastave i 50 Praktični rad Esej UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI 0,5 Max 10% aktivnosti u nastavi Pisanje pismenih 10 1 Max 20% priprava Završni ispit 50 3,5 Max 70% Napomena: Studenti koji studiraju uz rad duţni su uraditi praktiĉni rad (pismene priprave) prema predviĊenom planu uz redovne konzultacije s nastavnikom, te na kraju polagati završni ispit prema vaţećim uputama. Dodatna pojašnjenja: PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su duţni nazoĉiti na najmanje 70 % predavanja i vjeţbi. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više, a to ne moţe opravdati, ne moţe dobiti popis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. Tijekom semestra student je duţan uraditi zadani praktiĉni rad u predviĊenom roku. Kašnjenje u izvršenju zadatka utjecat će na ocjenu. Student će dio ocjene ostvariti zahvaljujući vlastitim aktivnostima tijekom nastave dok će drugi dio ocjene ostvariti na temelju pokazanog znanja tijekom pismenog i usmenog ispita. Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se ovako: 0% = Ne dolazi na predavanja. 2% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu. 4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu. 6% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu. 8% = Redovito je pripremljen i dragovoljno sudjeluje u nastavnom procesu. 10% = Student pokazuje visok stupanj za kolegij, uvijek je pripremljen, sudjeluje u raspravi i postavlja pitanja. Pismena priprava se ocjenjuje ovako: 0% = Rad nije napisan. 4% = Rad je napisan, ali je na sadrţanoj razini manjkav (nisu sadrţani svi elementi pismene priprave). 8% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci. 12% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogreške. 16% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali ima manje nedostatke. 20% = Rad u potpunosti zadovoljava na izraţajnoj i sadrţajno razini. Završni ispit obuhvaća ispitivanje gradiva kolegija na temelju obvezatne literature usmenim i pismenim putem. Usmenom ispitu mogu pristupiti kandidati koji su na pismenom ispitu ostvarili 50 % i više toĉnih odgovora. Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način: manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene - dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996.; ROBERT STRADLING, Multiperspektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike, Zagreb, 2003.; ROBERT STRADLING, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2003.; ZORA ITKOVIĆ, Opća metodika nastave, Split, 1997.; IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, Učenik istraţitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi povijesti), Zagreb, 2000.; IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, Didaktičke inovacije u nastavi povijesti, Zagreb, 1989. Dopunska literatura: LUISA BLACK, Priručnik za nastavnike povijesti u Bosni i Hercegovini; SKUPINA AUTORA, Obični ljudi u neobičnoj zemlji, Svakodnevni ţivot u BiH, Hrvatskoj i Srbiji, 1945 - 1990., EUROCLIO, Beograd, 2007.; VJEKOSLAV ROBOTIĆ, Priručnik za nastavnike, Meridijani, Zagreb, 2003.; DAMIR AGIĈIĆ, „Nastava povijesti u Hrvatskoj“, u: Povijest u nastavi, Zagreb, 2003., str. 140-149; ALLAN MCCULLY, „Odgovori nastave povijesti na podijeljeno društvo: primjer Sjeverne Irske“, u: Povijest u nastavi, Zagreb 2003., str. 170-179; PETER BIHARI, „Nastava povijesti i povijesni kurikulumi - maĊaraski primjer“, u: Povijest u nastavi, Zagreb 2003., str. 164-169; MARIO STRECHA, „Udţbenici i nastava povijesti u Hrvatskoj. Kako se ukljuĉiti u proces oblikovanja nove intelektualne i kulturne geografije Europe?“, u: Povijest u nastavi, Zagreb, 2003., str. 149-154. Dodatne informacije o kolegiju Obvezna literatura: PRILOG: Kalendar nastave: Broj TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA nastavne jedinice Naslov: Uvodno predavanje: I. Kratki opis: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija predavanja, popis literature. Naslov: Ciljevi i zadaci nastave povijesti II. Kratki opis: Ciljevi i zadaci nastave povijesti u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj. Novi smjerovi nastave povijesti. Uloga povijesti u formiranju nacionalnog identiteta. Uĉenje povijesti i promocija demokratskih vrijednosti i tolerancije. Literatura: IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, Učenik istraţitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi povijesti), Zagreb, 2000., str. 9-18; LUISA BLACK, Priručnik za nastavnike povijesti u Bosni i Hercegovini, str. 15-31; DAMIR AGIĈIĆ, „Nastava povijesti u Hrvatskoj“, u: Povijest u nastavi, Zagreb, 2003., str. 140-149; VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 12-28. Naslov: Preporuka Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o povijesti i uĉenju III. povijesti Kratki opis: Preporuka Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o povijesti i uĉenju povijesti. Nastava povijesti kao priprema za ţivot u pluralistiĉkom društvu. Odgovori nastave povijesti na podijeljeno društvo: primjer Sjeverne Irske. Nastava povijesti i povijesni kurikulumi: maĊarski primjer. Literatura: IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ,Učenik istraţitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi povijesti), Zagreb, 2000., str. 9-18; ALLAN MCCULLY, „Odgovori nastave povijesti na podijeljeno društvo: primjer Sjeverne Irske“, u: Povijest u nastavi, IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. Zagreb 2003., str. 170-179; PETER BIHARI, „Nastava povijesti i povijesni kurikulumi - maĊaraski primjer“, u: Povijest u nastavi, Zagreb 2003., str. 164-169. Naslov: Udţbenik u nastavi povijesti Kratki opis: Nastava povijesti, pisanje udţbenika, transformacijska i informacijska funkcija udţbenika. Radna biljeţnica, povijesna ĉitanka i povijesni atlas. Povijest kao znanost i povijest kao nastavni predmet. Literatura: MARIO STRECHA, „Udţbenici i nastava povijesti u Hrvatskoj. Kako se ukljuĉiti u proces oblikovanja nove intelektualne i kulturne geografije Europe?“, u: Povijest u nastavi, Zagreb, 2003., str. 149-154; VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 19-29 i 47-53. Naslov: Zadaci nastave povijesti Kratki opis: Zadaci nastave povijesti: upoznavanje povijesnih dogaĊaja. Razvoj povijesnog mišljenja i formiranje znanstvenog pogleda na svijet. Moralni odgoj u nastavi povijesti. Stjecanje pozitivnih navika: razvijanje estetskog osjećaja. Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 16-19. Naslov: Psihiĉke razvojne faze uĉenika i mogućnosti realiziranja nastave povijesti Kratki opis: Psihiĉke razvojne faze uĉenika i mogućnosti realiziranja nastave povijesti. Odnos i interes uĉenika za povijesna zbivanja. Shvaćanje i ocjenjivanje povijesnih ĉinjenica. Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 28-30. Naslov: Vrste nastave povijesti Kratki opis: Vrste nastave povijesti: izborna nastava povijesti. Fakultativna nastava povijesti. Dodatna nastava povijesti. Dopunska nastava povijesti. Izvannastavne aktivnosti u nastavi povijesti. Nastavni plan i program. Raspored sati. Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 34-39. Naslov: Nastavne metode Kratki opis: Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda rada na povijesnom tekstu, metoda rada na povijesnim dokumentima, ekskurzija i ekskurziona metoda u nastavi povijesti. Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 53-60; IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, Učenik istraţitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi povijesti), Zagreb, 2000., str. 54; ZORA ITKOVIĆ, Opća metodika nastave, Split, 1997., str. 121-147. Naslov: Oblici rada u nastavi povijesti Kratki opis: Oblici rada u nastavi povijesti: rad s cijelim odjelom u nastavi povijesti. Individualni oblik rada uĉenika u nastavi povijesti. Grupni oblici rada u nastavi povijesti. Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 64-65, 173-183; ZORA ITKOVIĆ, Opća metodika nastave, Split, 1997., str. 203-285. Naslov: Indukcija i dedukcija u nastavi povijesti Kratki opis: Indukcija i dedukcija u nastavi povijesti. Osnovne misaone operacije u nastavi povijesti: analiza, sinteza, generalizacija, komparacija. Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 69-89, 125-126. Naslov: Nastavna sredstva i pomagala u nastavi povijesti Kratki opis: Nastavna sredstva i pomagala u nastavi povijesti. Povijesni objekti. Slike i portreti. Projekcije, film i radio u nastavi povijesti. Povijesni dokumentarni filmovi. Crteţ u nastavi povijesti. Dijagrami i grafikoni. Sredstva za orijentaciju u vremenu. Kronološke tablice. Lenta vremena. Povijesni kalendar. Povijesne i zemljopisne XII. XIII. XIV. XV. karte. Školska ploĉa. Povijesni kabinet i njegova uloga u nastavi povijesti. Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 127-147. Naslov: Kako treba uĉiti. Najĉešće greške nastavnika i uĉenika. Kratki opis: Najĉešće greške nastavnika i uĉenika. Kako treba uĉiti. Globalna metoda uĉenja. Fragmentarna metoda uĉenja. Kombinirana metoda uĉenja. Kada treba uĉiti. Problemi uĉenja povijesti u mlaĊoj dobi. Metode racionalnog uĉenja. Motiviranje uĉenika u nastavi povijesti. Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 155-169; IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, Učenik istraţitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi povijesti), Zagreb, 2000., str. 58. Naslov: Multiperspektivnost u nastavi povijesti Kratki opis: Multiperspektivnost u nastavi povijesti. Kontraverzna i osjetljiva pitanja. Ĉitanje slikovnih arhivskih materijala. Uporaba simulacija i igrokaza. Mogući problemi s multiperspektivnošću u nastavi povijesti Literatura: ROBERT STRADLING, Multiperspektivnost u nastavi povijesti, Priruĉnik za nastavnike, Zagreb, 2003., str. 10-62. Naslov: Uporaba novih tehnologija Kratki opis: Uporaba novih tehnologija: Povijest na internetu. Literatura: ROBERT STRADLING, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2003., str. 205-265. Naslov: Završno predavanje Kratki opis: Sistematizacija prijeĊenog gradiva iz kolegija metodika nastave povijesti. Naziv kolegija Kod: FFPPRAKTIKUM IZ METODIKE NASTAVE Kod 532 POVIJESTI kolegija Studijski program II. Godina Ciklus Bolonjski II. stupanj (diplomski) studija ECTS vrijednost Semestar ljetni Broj sati po V (2) 5 boda: semestru +praktiĉni (v+praktiĉni dio (2): 60 dio) Status kolegija: obvezan Preduvjeti: upisan IV. Usporedni uvjeti: nema ih semestar Pristup kolegiju: Studenti diplomskog studija Vrijeme odrţavanja nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ivica Glibušić, viši asistent Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected]; 00387 / 36 / 355-532 Praktikum iz metodike nastave povijesti je teorijsko-praktiĉni nastavak na Ciljevi kolegija: prethodni kolegij "Metodika nastave povijesti". Ovim kolegijem se nastavlja metodiĉka razrada pojedinih povijesnih sadrţaja kako bi se oni realizirali u radu s uĉenicima. Cilj ovog kolegija je da se studenti osposobe za rad s uĉenicima, zatim rad s uĉenicima s poteškoćama u razvoju. Neophodno je da studenti ovladaju pisanjem priprava za svaki tip nastavnog sata. Zatim kroz pedagoško-metodiĉku praksu u školama studenti će steći vaţan korak u prezentiranju povijesne graĊe uĉenicima uz primjenu nastavnih metoda i nastavnih oblika. Studenti kroz pedagoško-didaktiĉku praksu trebaju primijetiti manjkavosti na satu, zatim u analizi nastavnog sata s mentorom i nositeljem kolegija dati svoj prijedlog za poboljšanje nastavnog sata. Rad s mentorom omogućit će studentima ovladavanjem artikulacijom nastavnog sata (uvodni dio sata, najava cilja, glavni dio sata, završni dio sata). Studenti će kroz rad u uĉionici i suradnju s mentorom nauĉiti na najbolji naĉin koristiti nastavna sredstva u nastavnom procesu. Kroz praktiĉni dio studenti će vrednovati uĉeniĉko znanje i u kasnijoj analizi s mentorom i nositeljem kolegija uvidjeti objektivne i subjektivne okolnosti prilikom vrednovanja uĉeniĉkih znanja. Temeljni cilj ovog kolegija je stjecanje znanja iz podruĉja pripreme, organizacije i izvoĊenja nastave povijesti u osnovnim i srednjim škola. Nakon poloţenog ispita student će steći kompetencije za: Ishodi učenja - Samostalno izvoĊenje nastave povijesti (priprema, organizacija i (opće i specifične izvoĊenje nastave povijesti u osnovnim i srednjim školama). kompetencije): - Pisanje pismenih priprava za sve tipove nastavnog sata. - Definiranje osnovnih problema i poteškoća u prijenosu znanja. - Pravilno tumaĉenje i interpretiranje temeljnih pojmova metodike nastave povijesti. - Prepoznavanje mjesta i uloge nastave povijesti u školskim sustavima BiH i školskom sustavu Republike Hrvatske. - Planiranje i izvoĊenje nastavnog plana i programa - povezivanje izvedbenog plana i programa s okvirnim (godišnjim) planom i programom. - Povezivanje steĉenog znanja o povijesti i teorijskog znanja o metodici s praktiĉnim nastavnim radom u osnovnoj i srednjoj školi. Prepoznavanje, kritiĉko analiziranje i nuĊenje rješenja za moguće raskorake izmeĊu teorije i prakse. - Razvijanje vještina u cilju što boljeg interpretiranja povijesnih sadrţaja uz primjenu suvremenih nastavnih metoda. Primjenu multiperspektivnosti u nastavi povijesti kada su u pitanju osjetljivi i kontraverzni povijesni dogaĊaji. - Razvijanje vještina za motiviranje uĉenika u nastavi povijesti kroz obradu, ponavljanje i sistematiziranje nastavnog gradiva. - Priprava ili uvoĊenje uĉenika u nove povijesne sadrţaje. Materijalni zadaci nastave povijesti. Funkcionalni zadaci nastave povijesti. Odgojni zadaci nastave povijesti. - Uvodni sat, sat obrade novog gradiva, sat ponavljanja, sat vjeţbanja, sat provjeravanja, sat sistematizacije. - Pismene priprave obrade novog gradiva uz primjenu frontalnog, grupnog i individualnog rada, - Pismena priprava ponavljanja gradiva uz primjenu frontalnog, grupnog i individualnog rada; - Upoznavanje rada u osnovnim i srednjim školama. - Hospitacije, ogledna predavanja, rad s mentorom. - Analiza izvedbe nastavnog sata - Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave: makroplaniranje nastave povijesti. Što je dobro znati prilikom izrade godišnjeg nastavnog plana i programa. - Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave: mikroplaniranje nastave povijesti. Što je dobro znati prilikom izrade mjeseĉnog i tjednog nastavnog plana i programa. - Kako razgovarati s uĉenicima da slušaju nastavnika i razgovaraju s njim; kako uspostaviti dobru radnu disciplinu u razredu. Rad s uĉenicima s posebnim potrebama. - Stavovi uĉenika i roditelja, suradnja škole i obitelji - Sistematizacija prijeĊenog gradiva iz kolegija praktikum nastave povijesti. predavanja Seminari Vježbe Samostalni zadaci - Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko): Način izvođenja nastave (označiti masnim tiskom) Studentske obveze Praćenje i ocjenjivanje konzultacije Mentorski rad Praktični rad Ostalo Napomene: student je duţan odraditi 10 sati prakse u osnovnoj i deset sati u srednjoj školi, zatim duţan je uraditi sve priprave previĊene programom rada, uraditi godišnji i mjeseĉni nastavni plan i program za predmet povijest (srednje ili osnovna škola – po dogovoru s nastavnikom). - pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu - napisati pismene priprave za izvoĊe nastavnog sata - odraditi metodiĉku praksu u osnovnoj i srednjoj školi - izvesti probni ogledni sat - izvesti ogledni sat pred mentorom i nositeljem kolegija - napisati godišnji i mjeseĉni plan i program rada za predmet povijest (orjentacijsko godišnje planiranje i mikroplaniranje-izvedbeno). Pohađanje Metodička Ogledni sat Praktični rad vježbi praksa studenta (označiti masnim tiskom) Pismene priprave Pismeni ispit Kontinuirana provjera znanja Esej Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI STUDENTA Pismene priprave 50 2,4 Max 40% Pedagoško-metodička 30 1,2 Max 20% praksa Ogledni sat 10 1,8 Max 30% Godišnji i mjesečni 10 0,6 Max 10% plan i program Napomena: Studenti koji studiraju uz rad duţni su ispuniti sve obveze koje su predviĊene kao za studente koji redovno pohaĊaju nastavu. Dodatna pojašnjenja: Student je duţan napisati pismene priprave za sate nastave povijesti (uvodni sat, obrada novog gradiva, duţa i kraća verzija, ponavljanje gradiva, sistematizacija gradiva, test i zakljuĉivanje ocjena); duţan je odraditi pedagoško-metodiĉku praksu, 10 sati u osnovnoj školi, 10 sati u srednjoj školi. U sklopu dnevnika pedagoško-metodiĉke prakse duţan je dostaviti potvrdu ovjerenu od ravnatelja škole i potpisanu od mentora, kao i mišljenje mentora o odrţanim satima. Student izvodi u školi pripremni ogledni sat a zatim ogledni sat uz nazoĉnost mentora i nositelja kolegija. Student je duţan napisati godišnji i mjeseĉni plan i program rada za osnovnu ili srednju školu u dogovoru s nastavnikom. Student je duţan dolaziti na individualne konzultacije s nositeljem kolegija tijekom izrade pismenih priprava, izvoĊenja pedagoško-metodiĉke prakse, priprema za izvoĊenje pripremnog oglednog i oglednog sata te pisanja nastavnih planova i programa. - U konaĉnu ocjenu ulaze ocjena uraĊenih pismenih priprava, pedagoško-metodiĉka praksa, ogledni sat i pisanje nastavnog plana i programa (godišnji-makroplaniranje i mjeseĉni-mikroplaniranje) Pisanje pismenih priprava ocjenjuje se ovako: 0% = Pismene priprave nisu napisane. 10% =Pismene priprave su napisane ali na izraţajnoj i sadrţajnoj razini uoĉeni su znatni nedostatci. 20% = Pismene priprave su napisane uz minimalno poštivanje metodologije pisanja priprave. 30% =Pismene priprave su napisane na zadovoljavajući naĉin uz manje nedostatke. 40% = Pismena priprava je u potpunosti uraĊena uz poštivanje metodologije pisanja priprave. Pedagoško-metodička praksa ocjenjuje se ovako: 0% = Potvrda s mišljenjem, hospitacijski zapisnici i priprave o obavljenoj pedagoško-metodiĉkoj praksi nisu dostavljene. 4% = Hospitacijski zapisnici i priprave su površno uraĊeni. 8% = Hospitacijski zapisnici i priprave su samo formalno uraĊene. 12% = Hospitacijski zapisnici su pregledno uraĊeni, priprave su napisane na zadovoljavajući naĉin. 16% = Hospitacijski zapisnici su detaljni s naglašenom analizom nastavnog sata. Priprave su dobro uraĊene uz manje nedostatke. 20% = Hospitacijski zapisnici su detaljno uraĊeni za svaki dio sata s manjkavostima i prijedlozima za bolju izvedbu sata. Priprave su uraĊene uz poštivanje metodologije pisanja priprave. Ogledni sat ocjenjuje se ovako: 0%= Ogledno predavanje nije odrţano. 6%= Ogledni sat je odrţan uz velike nedostatke. 12%= Ogledni sat je odrţan uz nedostatke na izraţajnoj i sadrţajnoj razini. 18%= Ogledni sat je odrţan, priprava je napisana uz minimalno poštivanje metodologije pisanja priprave. 24%= Ogledni sat je odrţan, priprava ima manje nedostatke. 30%= Ogledni sat je odrţan bez nedostataka, pismena priprava u potpunosti uraĊena uz poštivanje metodologije pisanja priprave. Pisanje godišnjeg i mjesečnog plana i programa rada ocjenjuje se ovako: 0% = Izvedbeni plan i program nije predan. 2% = Izvedbeni plan i program uraĊen neuredno i površno. 4% =Izvedbeni plan i program uraĊen s velikim nedostatcima. 6% = Izvedbeni plan i program uraĊen s manjim nedostacima. 8% = Izvedbeni plan i program uraĊen na zadovoljavajući naĉin. 10% = Izvedbeni plan i program uraĊen u potpunosti bez nedostatka. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996.; ROBERT STRADLING, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2003.; IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, Učenik istraţitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi povijesti), Zagreb, 2000.; LUISA BLACK, Priručnik za nastavnike povijesti u Bosni i Hercegovini; SKUPINA AUTORA, Obični ljudi u neobičnoj zemlji, svakodnevni ţivot u BiH, Hrvatskoj i Srbiji, 1945 – 1990., EUROCLIO, Beograd , 2007.; VJEKOSLAV ROBOTIĆ, Priručnik za nastavnike, Meridijani, Zagreb, 2003. Dopunska literatura: IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, "Problemi ameriĉkih socijalnih studija s posebnim osvrtom na povijest", u: Nastava povijesti, I., Zagreb, 1988.; IVO RENDIĆMIOĈEVIĆ, Didaktičke inovacije u nastavi povijesti, Zagreb, 1989.; ROBERT STRADLING, Multiperspektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike, Zagreb, 2003.; ZORA ITKOVIĆ, Opća metodika nastave, Split, 1997. Dodatne informacije o kolegiju Obvezna literatura: PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA jedinice Naslov: Pismena priprava I. Kratki opis: Pismena priprava obrade novog gradiva ili uvoĊenje uĉenika u nove povijesne sadrţaje. Materijalni zadaci nastave povijesti. Funkcionalni zadaci nastave povijesti. Odgojni zadaci nastave povijesti. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Literatura: Obvezna literatura Naslov: Pismena priprava: uvodni sat Kratki opis: Pisanje priprave za uvodni sat. Literatura:Obvezna literatura Naslov: Pismena priprava: obrada novog gradiva (I dio) Kratki opis: Pisanje pismene priprave obrade novog gradiva (kraća i duţa verzija) za izvoĊenje nastave povijesti uz primjenu frontalnog, grupnog i individualnog rada. Literatura: Obvezna literatura Naslov: Pisanje pismene priprave: obrada novog gradiva (II dio) Kratki opis: Pisanje pismene priprave obrade novog gradiva (kraća i duţa verzija) za izvoĊenje nastave povijesti uz primjenu frontalnog, grupnog i individualnog rada. Literatura: Obvezna literatura Naslov: Pisanje pismene priprave: ponavljanje gradiva Kratki opis: Pismene priprave za ponavljanje gradiva uz primjenu frontalnog, grupnog i individualnog rada. Literatura: Obvezna literatura Naslov: Pisanje pismene priprave: Sistematizacija gradiva Kratki opis: Pismene priprave sistematizacije gradiva uz primjenu frontalnog, grupnog i individualnog rada Literatura: Obvezna literatura Naslov: Pisanje pismene priprave: Pismena provjera znanja-test Kratki opis: Pisanje pismene priprave za pismenu provjeru znanja–više vrsta zadataka Literatura: Obvezna literatura Naslov: Upoznavanje rada u osnovnim i srednjim školama Kratki opis: Upoznavanje rada u osnovnim i srednjim školama. Hospitacije, ogledna predavanja, rad s mentorom. Analiza izvedbe nastavnog sata Literatura: Obvezna literatura Naslov: Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave (godišnji plan i program) Kratki opis: Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave: makroplaniranje nastave povijesti. Što je dobro znati prilikom izrade godišnjega nastavnog plana i programa. Literatura: Obvezna literatura Naslov: Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave (mjeseĉni plan i program) Kratki opis: Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave: mikroplaniranje nastave povijesti. Što je dobro znati prilikom izrade mjeseĉnog nastavnog plana i programa. Standardi za nacionalnu povijest u 20. i 21. stoljeću. Literatura: Obvezna literatura Naslov: Upoznavanje s normativnim aktima škole Kratki opis: Upoznati studente o naĉinu funkcioniranja škole, upoznavanje s pedagoškom dokumentacijom te s naĉinima korištenja dnevnika, registra uĉenika, matiĉne knjige i dr. Literatura: Obvezna literatura Naslov: Rad s uĉenicima Kratki opis: Kako razgovarati s uĉenicima da slušaju nastavnika i razgovaraju s njim; Kako uspostaviti dobru radnu disciplinu u razredu. Rad s uĉenicima s posebnim potrebama. Literatura: Obvezna literatura XIII. XIV. XV. Naslov: Suradnja s roditeljima ili starateljima Kratki opis: Stavovi uĉenika i roditelja, suradnja škole i obitelji. Uloga uĉeniĉkog, roditeljskog vijeća. Literatura: Obvezna literatura Naslov: Suvremena povijest Kratki opis: Uputiti studente na korištenje suvremenih metoda u nastavi povijesti. Literatura: Obvezna literatura Naslov: Završno predavanje Kratki opis: Sistematizacija prijeĊenog gradiva iz kolegija Praktikum metodike nastave povijesti. Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Društvena povijest Studij povijesti Diplomski sveuĉilišni studij 2 Semestar 4. Kod kolegija FFPVM414 Godina II. studija Broj sati po 30+0+0 semestru (p+v+s) Status kolegija: izborni (B1) Preduvjeti: upisan 4. Usporedni nema ih semestar uvjeti: Pristup kolegiju: studenti Povijesti Vrijeme prema odrţavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Mladen Anĉić, red. prof. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected] Osnovni cilj kolegija je upoznati studente s oblikovanjem i stanjem Ciljevi kolegija: povijesnih istraţivanja unutar paradigmi pod širokim kišobranom pojma „društvena povijest“. Cilj kolegija je, takoĊer, da studenti steknu predoţbu o tome kako se i zašto znanstvene paradigme mijenjaju. Ishodi učenja Nakon odslušanog kolegija studenti su: (opće i specifične - upoznati s pojmom multidisciplinarnosti, kompetencije): - upoznati s naĉinom kako društvena teorija utjeĉe na znanstveno istraţivanje povijesti, - upoznati sa suvremenim paradigmama povijesne znanosti, - stekli predodţbu o tome kako se i zašto znanstvene paradigme mijenjaju, - stekli uvid u trendove koji se otvaraju najnovijim rezultatima istraţivanja, - u stanju locirati hrvatsku historiografiju u sklop ukupnoga razvoja znanstvenoga polja. Uz obvezno ĉitanje zadane literature za svaki sat i pretresanje onoga Sadržaj što je proĉitano, s voĊenjem rasprave od strane profesora, na syllabusa/izvedbenog predavanjima će biti obraĊeno: plana (ukratko): - pojam „društvena povijest” u širem i uţem smislu, - izgradnja razliĉitih paradigmi unutar polja historiografske produkcije, od „socijalne historije” iz 60-ih godina 20. stoljeća preko „mikrohistorije” do današnje „komparativne historije,” - povezanost historiografske produkcije s društvenim okolnostima u kojima pojedini povjesniĉar i sam djeluje, - zalazak paradigme „socijalne historije” i pobjeda društvene historije u širem smislu, - perspektive historiografske produkcije. vjeţbe seminari Način izvođenja predavanja samostalni nastave zadatci (označiti masnim mentorski rad terenska ostalo konzultacije tiskom) nastava - Proĉitati zadane tekstove te pohaĊati nastavu i sudjelovati u Studentske obveze nastavnome procesu. - Napisati dva pismena kolokvija. - Napisati završni esej. pohađanje aktivnosti u nastave nastavi Usmeni ispit pismeni ispit seminarski rad Praćenje i ocjenjivanje studenta (označiti masnim kontinuirana tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova praktiĉni rad esej OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI PohaĊanje nastave i 30 1 Max 10% aktivnosti u nastavi Esej 15 0,5 Max 40% Kolokviji i priprema za 15 0,5 Max 50% kontinuiranu provjeru znanja Dodatna pojašnjenja: Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su prethodno duţni (tijekom nastave) ostvariti minimalan broj bodova (25% od ukupne ocjene). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija, na temelju proĉitane obvezne literature, koja nastavnik provjerava i vraća ukoliko ne zadovoljavaju postavljeni minimum. U konaĉnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog eseja te pohaĊanja i angaţiranosti tijekom nastave. Kolokviji su obveza studenta, bez ispunjenja koje student ne moţe biti ocijenjen. PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Ne dolazi na nastavu. 2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces. 6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 10% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Izrada eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Rad nije napisan u zadanom roku. 8% = Rad je na vrijeme predan ali nije uraĊen prema zadanim naputcima. 16% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 24% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu. 32% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške. 40% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno. Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin: Manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene Od 51% do 60% = do 5% ocjene Od 61% do 70% = do 10% ocjene Od 71% do 80% = do 15% ocjene Od 81% do 90% = do 20% ocjene Od 91% do 100% = do 25% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar) C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar) E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan) - BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, Obvezna literatura: 2002. (odarana poglavlja) - TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997. (odabrana poglavlja) - ANDERSON, B., Nacija: zamišljena zajednica, ΠΛAΤΩ, Dopunska literatura: Beograd, 1998. - ELIAS, N., O procesu civilizacije. Sociogenetska i psihogenetska istraţivanja, Antibarbarus, Zagreb, 1996. - GINZBURG, C., Sir i crvi. Kozmos jednog mlinara iz 16. stoljeća, grafiĉki zavod Hrvatske, Zagreb, 1989. - SCHIVELBUSH, W., Povijest putovanja ţeljeznicom, Naklada Ljevak, Zagreb, 2010. - SCHULTZE, H., Drţava i nacija u evropskoj istoriji, "Filip Višnjić", Beograd, 2002. - STOJANOVIĆ, T., Balkanski svetovi. Prva i poslednja Evropa, Equilibrium, Beograd, 1997. Dodatne informacije o PohaĊanje nastave: PohaĊanje nastave je obvezno s obzirom da se uĉinak kolegija kolegiju velikim dijelom ostvaruje kroz aktivno sudjelovanje studenata. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi student poloţio ispit, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%). Stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbroju bodova. Pisani se kolokviji moraju predati ili elektroniĉkom poštom poslati profesoru za svaki dolazak na nastavu. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvodno predavanje I. Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva i metoda. Literatura: - BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002. - TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997. Naslov: Pojam „društvena povijest“ u širem smislu II. Kratki opis: Poimanje društvene povijesti. Literatura: - BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002. - TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997. Naslov: Pojam „društvena povijest“ u uţem smislu. III. Kratki opis: Poimanje društvene povijesti Literatura: - BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002. - TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997. Naslov: Izgradnja razliĉitih paradigmi unutar polja historiografske produkcije „socijalna historija“ iz 60-ih godina 20. stoljeća Kratki opis: Razliĉite paradigme unutar polja historiografske produkcije. Literatura: - BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002. - TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997. Naslov: Izgradnja razliĉitih paradigmi unutar polja historiografske produkcije „mikrohistorija“ Kratki opis: Razliĉite paradigme unutar polja historiografske produkcije. Literatura: - BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002. - TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997. Naslov: Izgradnja razliĉitih paradigmi unutar polja historiografske produkcije „komparativna historija“ Kratki opis: Razliĉite paradigme unutar polja historiografske produkcije. Literatura: - BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002. - TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997. Naslov: Povezanost historiografske produkcije s društvenim okolnostima u kojima pojedini povjesniĉar i sam djeluje Kratki opis: Historiografska produkcija i društvene okolnosti. Literatura: - BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002. - TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997. Naslov: Zalazak paradigme „socijalne historije“ Kratki opis: „Socijalna historija.“ Literatura: - BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002. - TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997. Naslov: Pobjeda društvene historije u širem smislu Kratki opis: Pobjeda društvene historije. Literatura: - BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002. - TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997. Naslov: Perspektive historiografske produkcije Kratki opis: Perspektive historiografske produkcije. Literatura: - BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002. - TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997. Naslov: Rasprava sa studentima i izlaganje eseja Kratki opis: ------ XII. XIII. XIV. XV. Literatura: -----Naslov: Rasprava sa studentima i izlaganje eseja Kratki opis: -----Literatura: -----Naslov: Rasprava sa studentima i izlaganje eseja Kratki opis: -----Literatura: -----Naslov: Rasprava sa studentima i izlaganje eseja Kratki opis: -----Literatura: -----Naslov: Završno predavanje i osvrt na prijeĊenu graĊu Kratki opis: Literatura: - BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002. - TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997. Naziv kolegija Studijski program Ciklus ECTS vrijednost boda: Borbe za istočni Jadran u ranom srednjem vijeku Studij povijesti Diplomski sveuĉilišni studij 2 Semestar 4. Kod kolegija FFPVM105 Godina II. studija Broj sati po 30+0+0 semestru (p+v+s) Status kolegija: izborni Preduvjeti Usporedni nema ih (B1) uvjeti: Pristup kolegiju: studenti Povijesti Vrijeme prema odrţavanja rasporedu nastave: Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Mladen Anĉić, red. prof. Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu E-mail adresa i broj telefona: [email protected] Kroz specifiĉni intenzivni rad profesora sa studentima razviti Ciljevi kolegija: sposobnost koncipiranja istraţivaĉkoga pitanja, nauĉiti prikupljati relevantnu literaturu te oblikovati završno izvješće nakon provedenoga istraţivaĉkoga postupka. Uspješnim svladavanjem kolegija studenti stjeĉu sposobnost Ishodi učenja provoditi, pod mentorstvom, specifiĉne istraţivaĉke pothvate koji (opće i specifične ukljuĉuju sposobnost oblikovanja teme, pronalaţenja relevantne kompetencije): literature i pisanja izvješća o provedenom istraţivanju. Europa i Mediteran u ranome srednjem vijeku. Poloţaj Jadrana u Sadržaj sklopu oblikovanja i transformacije mediteranskoga svijeta u 8. i 9. syllabusa/izvedbenog stoljeću - istoĉnojadranska magistrala kao najkraća veza zapadne plana (ukratko): Europe i istoĉnoga Mediterana. Stvaranje naselja u venetskim lagunama. Bizantska defanziva. Stvaranje i oblikovanje Hrvatske Kneţevine. Aachenski mir 812. godine. Povlaĉenje Bizanta na juţni Jadran. Odnosi Venecije i hrvatskih vladara. Pohod duţda Petra II. Orseola 1000. godine i poĉetci uspostave mletaĉke hegemonije na Jadranu. vjeţbe seminari Način izvođenja predavanja samostalni nastave zadatci (označiti masnim terenska ostalo konzultacije mentorski rad tiskom) nastava - PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu. Studentske obveze - Ĉitati literaturu. - Napisati završni rad. praktiĉni rad Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski ocjenjivanje studenta nastave nastavi rad (označiti masnim usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana esej tiskom) provjera znanja Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova OBVEZE STUDENTA PohaĊanje nastave i aktivnosti u nastavi SATI (PROCJENA) 30 UDIO U ECTS-u 1 UDIO U OCJENI Max 40% Seminarski rad (pismeni 30 1 Max 60% i usmeni) Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti poloţili ispit trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanju. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti polagati ispit. - U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih obveza. PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Ne dolazi na nastavu. 8% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja. 16% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces. 24% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. 32% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na. 40% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij. Izrada seminarskog rada ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Rad nije napisan u zadanom roku. 6% = Rad je na vrijeme predan, ali nije uraĊen prema zadanim naputcima. 12% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu. 18% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu. 24% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške. 30% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno. Izlaganje seminarskog rada ocjenjuje se na sljedeći naĉin: 0% = Rad nije usmeno prezentiran. 6% = Rad je proĉitan. 12% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen. 18% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju. 24% = Izlaganje je dobro pripremljeno. 30% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno. - ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007., Obvezna literatura: str. 15.-103. - GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992., str. 68.-191. Prema dogovoru s profesorom. Dopunska literatura: Dodatne informacije o PohaĊanje nastave: PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije kolegiju potrebno opravdati. Da bi se poloţio ispit, potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbroju bodova. Završni rad: Završni rad (seminarski) treba biti predan u pisanom obliku prema kalendaru ispitnih rokova. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. PRILOG: Kalendar nastave Broj nastavne TEME I LITERATURA cjeline Naslov: Uvodno predavanje I. Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva i metoda. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. Literatura: - ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007. - GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992. Naslov: Europa u ranome srednjem vijeku Kratki opis: Europa u razdoblju od 5. do 11. stoljeća. Literatura: - ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007. - GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992. Naslov: Mediteran u ranome srednjem vijeku Kratki opis: Mediteran u razdoblju od 5. do 11. stoljeća. Literatura: - ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007. - GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992. Naslov: Poloţaj Jadrana u sklopu oblikovanja i transformacije mediteranskoga svijeta u 8. stoljeću Kratki opis: Jadran u vrijeme transformacije mediteranskog svijeta u 8. stoljeću. Literatura: - ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007. - GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992. Naslov: Poloţaj Jadrana u sklopu oblikovanja i transformacije mediteranskoga svijeta u 9. stoljeću Kratki opis: Jadran u vrijeme transformacije mediteranskog svijeta u 9. stoljeću. Literatura: - ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007. - GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992. Naslov: Istoĉnojadranska magistrala kao najkraća veza zapadne Europe i istoĉnoga Mediterana Kratki opis: Jadran kao veza izmeĊu zapadne Europe i istoĉnoga Mediterana. Literatura: - ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007. - GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992. Naslov: Stvaranje naselja u venetskim lagunama Kratki opis: Nastanak venetskih naselja. Literatura: - ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007. - GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992. Naslov: Bizantska defanziva. Kratki opis: Uzmicanje Bizanta. Literatura: - ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007. - GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992. Naslov: Stvaranje i oblikovanje Hrvatske Kneţevine Kratki opis: Nastanak Hrvatske Kneţevine. Literatura: - ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007. - GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992. Naslov: Aachenski mir 812. godine XI. XII. XIII. XIV. XV. Kratki opis: Aachenski mir izmeĊu Franaĉkog i Bizantskog Carstva. Literatura: - ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007. - GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992. Naslov: Povlaĉenje Bizanta na juţni Jadran Kratki opis: Povlaĉenje Bizanta. Literatura: - ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007. - GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992. Naslov: Odnosi Venecije i hrvatskih vladara Kratki opis: Venecija i hrvatski vladari. Literatura: - ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007. - GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992. Naslov: Pohod duţda Petra II. Orseola 1000. godine Kratki opis: Duţd Petar II. Orseolo Literatura: - ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007. - GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992. Naslov: Poĉetci uspostave mletaĉke hegemonije na Jadranu Kratki opis: Mletaĉka hegemonija nad Jadranom. Literatura: - ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007. - GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992. Naslov: Rekapitulacija Kratki opis: -----------Literatura: ------------
© Copyright 2024 Paperzz