HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNE ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE - HO CIRED 4. (10.) savjetovanje Trogir/Seget Donji, 11. - 14. svibnja 2014. SO1 - 05 Mr.sc. Denis Brajković, dipl.ing.el. HEP-ODS d.o.o., Elektroistra Pula Renato Ćućić, dipl.ing.el. HEP-ODS d.o.o. [email protected] [email protected] Vinko Fabris, dipl.ing.el. HEP-ODS d.o.o. Zdravko Jadrijev, dipl.ing.el. HEP-ODS d.o.o., Elektrodalmacija Split [email protected] [email protected] Boris Brestovec, dipl.ing.el. Končar-Inženjering za energetiku i transport d.d. Boris Njavro, dipl.ing.el., MBA Končar-Inženjering za energetiku i transport d.d. [email protected] [email protected] IMPLEMENTACIJA AUTOMATIZACIJE PO DUBINI SREDNJENAPONSKE MREŽE SAŽETAK Primjenom suvremenih tehnoloških rješenja koja omogućuju automatizaciju po dubini mreže primarno se postiže smanjenje vremena trajanja kvarova. HEP-ODS već dugi niz godina ugrađuje opremu za automatizaciju po dubini SN mreže. Međutim, dosadašnji način ugradnje ove opreme u pogledu zastupljenosti, odabira lokacija za ugradnju, razinu opremljenosti, broja ugrađenih daljinskih upravljivih točaka po vodnom polju, razlikovao se po distribucijskim područjima. U predstojećem razdoblju planira se tehnološki unificirati naprave za automatizaciju SN mreža kako bi se u nadzemnim mrežama mogle sustavno ugrađivati daljinski upravljive rastavne naprave, a u transformatorskim stanicama 20(10)/0,4 kV daljinski upravljivi integrirani SN sklopni blokovi. U radu je prikazan pregled postojećeg stanja automatizacije SN mreža te su prikazani osnovni tehnički uvjeti za naprave za automatizaciju. Ključne riječi: automatizacija srednjenaponskih rastavne naprave, sekcionalizatori nadzemnih mreža, daljinski upravljive IMPLEMENTATION OF A DISTRIBUTION AUTOMATION SUMMARY Applying modern technological solutions for distribution automation primarily provides reduction of fault duration. For many years now HEP-ODS is implementing equipment for automation in the medium voltage network. However, former method of implementation regarding, locations for implementation, level of installed equipment, number of implemented governable remote points, was different for every local distribution area. In the upcoming period, plan is to technologically unify devices for automation of medium voltage networks so it would be possible in overhead network to systematically implement remote controlled switching devices and in transformer substation 20(10)/0,4 kV remote controlled medium voltage ring main units. In this paper is presented full display of existing state of automation in medium voltage network and also fundamental technological requirements for automation devices. Key words: distribution automation, remote controlled switching devices, sectionalisers 1 1. UVOD Primjenom suvremenih tehnoloških rješenja koja omogućuju automatizaciju po dubini mreže primarno se postiže smanjenje vremena trajanja kvarova. Može se grubo podijeliti da se razvoj automatizacije u HEP-ODS-u za sada odvijao u 3 značajnije faze: 1. Prva faza, pokrenuta negdje oko 2000. godine kada je i prvi val transformatorskih stanica i rastavljača uključen u daljinsko vođenje. U centrima vođenja instalirani su najčešće zasebni sustavi i aplikacije, kao komunikacija je korištena radio-veza (sve drugo bilo je skupo i/ili tehnički nezadovoljavajuće), a na samim objektima korištene su nešto modificirane daljinske stanice poznate iz većih elektroenergetskih objekata. Ova faza uspješno je iskristalizirala i nekoliko standardnih rješenja za ovu namjenu te utrla put u daljnji razvoj automatizacije SN mreže. 2. Druga faza je uslijedila nekoliko godina nakon prve i karakterizirana je puno sporijim tempom uključenja novih SN/NN objekata, što zbog manjka financiranja, što zbog tehničkih ograničenja, no paralelno ovoj fazi, pokrenut je značajni ciklus rekonstrukcija dispečerskih centara i uključenja što više objekata na jedinstvenu platformu: povezivanje pogona i pogonskih ureda, te integracija zasebnih sustava za vođenje SN mreže. 3. Treća faza je faza novih tehnologija i rješenja: pokretanje DMS aplikacija, korištenje optičkih veza, digitalnih radio veza i GPRS komunikacije, te korištenje funkcija zaštite i općenito automatizacije u objektima. Možemo reći da se trenutno još uvijek nalazimo u ovoj fazi razvoja, te da je ista dosta definirana i pojavom malih distribuiranih izvora u SN mreži. Naravno da zbog novih trenova u razvoju tehnologije, ali i promjenama zakona, pravilnika i nekih poslovnih procesa (kao npr. napredne mreže i Europska direktiva 20-20-20) utječemo i na daljnji razvoj automatizacije SN mreže s konačnim ciljem uspostavljanja sustava koji će moći točno i brzo: - predvidjeti vjerojatnost kvara u mreži - pronaći i izolirati kvarnu dionicu - analizirati mrežu sa stanovišta gubitaka, optimalnog uklopnog stanja ili sigurnosti - integrirati distribuirane obnovljive izvore i omogućiti otočni rad - potpuno automatizirati određene operacije u mreži - predviđati buduću potrošnju i opterećenja - omogućiti nove usluge za sudionike na tržištu električne energije. Više od 85% 110/X kV i 35(30)/X kV objekata uključeno je u sustave daljinskog vođenja, a SN mreža ima još uvijek veliki broj tehnički i financijski isplativih objekata za uvođenje u daljinsko vođenje (trenutno je uključeno više od 600 SN objekata, a predviđa se da je tehnički isplativo uključiti 2.500 3.000 objekata), možemo reći da će taj segment biti u fokusu razvoja sljedećih nekoliko godina. U sljedećih godinu do dvije dana, prema prethodno utvrđenim kriterijima planira se opremiti više od stotinu točaka u SN kabelskoj i nadzemnoj mreži sa opremom za automatizaciju. Ono na što treba maksimalno usredotočiti pažnju je na koji način realizirati novu fazu razvoja kako bi se ostvarili čim bolji rezultati i poboljšala pouzdanost i raspoloživost SN mreže u Hrvatskoj. Upravo o toj tematici biti će govora u ovom referatu. 2. POSTOJEĆE STANJE 2.1. Postojeće stanje automatizacije SN mreže HEP-ODS već godinama ugrađuje opremu za daljinsko vođenje po dubini SN mreže. Ulaganje u ovu vrstu opreme stvara preduvjete za automatizaciju rada SN mreže. Dosadašnji način ugradnje ove 2 opreme u pogledu: broja ugrađenih „daljinskih vođenih točaka“ po vodnom polju, odabiru lokacija za ugradnju, razini opremljenosti razlikovali su se po distribucijskim područjima. Tijekom 2011. godine provedena je anketa u HEP-ODS-u s ciljem definiranja postojećeg stanja u kvantitativnom smislu, kao i u pregledu primijenjenih tehničkih rješenja. Anketom je definirano postojeće stanje opreme za vođenje SN mreže i stvorena je osnova za procjenu budućeg obima potreba i zahtjeva na opremu. Prikupljeni podaci predstavljaju i pregled različitih iskustva, te su osnova za definiranje načina optimalne implementacije za distribucijska područja koji još nemaju ovu opremu odnosno osnova su za definiranje zajedničkih smjernica daljnjeg razvoja. Uvid u stanje mreže i znanja i iskustva sličnih tvrtki podloga su za izradu smjernica razvoja u skladu s opće priznatim tehnološkim trendovima razvoja. Rezultat kvantitativne analize anketnih listova za distribucijska područja HEP-ODS-a u pogledu stupnja automatizacije mreže i uvedenosti objekata u sustav daljinskog vođenja po distribucijskim područjima, prikazan je u Tablici I. Tablica I. Stupanj automatizacije mreže Šifra DP TS 110/x kV TS 35-30/x kV ukupno SDV %SDV ukupno SDV %SDV RS u SN mreži TS x/0,4 kV DVU (stup) kom kom kom 4001 Zagreb 18 18 100% 20 20 100% 24 53 24 4002 Zabok 3 2 67% 9 4 44% 0 15 0 4003 Varaždin 3 2 67% 9 9 100% 6 5 26 4004 Čakovec 2 2 100% 9 9 100% 33 20 13 4005 Koprivnica 3 3 100% 12 12 100% 2 3 5 4006 Bjelovar 2 1 50% 14 14 100% 1 0 1 4007 Križ 3 2 67% 18 18 100% 2 1 11 4008 Osijek 10 6 60% 23 17 74% 9 18 20 4009 Vinkovci 4 4 100% 16 16 100% 1 1 0 4010 4 4 100% 14 11 79% 4 2 6 4011 Slavonski brod Pula 10 9 90% 21 15 71% 2 45 11 4012 Rijeka 14 12 86% 15 14 93% 4 50 6 4013 Split 5 5 100% 39 31 79% 2 44 16 4014 Zadar 7 7 100% 11 6 55% 8 7 2 4015 Šibenik 1 1 100% 15 11 73% 6 25 5 4016 Dubrovnik 3 1 33% 14 14 100% 1 6 0 4017 Karlovac 5 3 60% 15 10 67% 0 1 0 4018 Sisak 4 2 50% 3 2 67% 3 2 9 4019 Gospić 5 5 100% 19 16 84% 1 3 30 4020 Virovitica 0 0 - 8 7 88% 0 0 0 4021 Požega 0 0 - 6 6 100% 0 1 10 106 89 84% 310 262 85% 109 302 195 UKUPNO: Iz ankete je vidljiva neujednačenost stupnja automatizacije i uvedenosti u SDV po distribucijskim područjima. Na osnovu podataka iz ankete vidljiv je obim daljinski upravljivih točaka u distribucijskoj mreži. Iz navedenoga proizlazi da je nužno potrebno povećati broj daljinski upravljivih točki u SN mreži. 2.2. Funkcije dosadašnjih sustava za automatizaciju SN mreže Najkraće rečeno, osnovna funkcija današnjih sustava za automatizaciju SN mreže u HEP-ODS-u je identifikacija mjesta kvara i brža izolacija kvara. Još uvijek je pravilo da se svaki kvar u SN mreži isključuje prekidačem u vodnom polju 20(10) kV u transformatorskoj stanici X/20(10) kV, a da se pomoću informacija iz indikatora kvara (ukoliko su ugrađeni) pokuša pronaći i otkloniti kvar daljinskim manipulacijama. Razinu automatizacije bi trebalo povećati, a ono što je za sada velika prepreka većem korištenju automatizacije je nepostojanje dovoljno informacija iz SN mreže, tj. broja opremljenih objekata sa kvalitetnom komunikacijom. Za sada je za relativno mali broju točaka u mreži korištena automatizacija kroz funkciju „isklopa u beznaponskoj pauzi“. 3 Glavni problem današnjih sustava su komunikacije. Razlog je veliki broj objekata koji su geografski raspršeni, a dosta njih i na nedostupnim mjestima u trenucima nepovoljnog vremena (snijeg, kiša, jak vjetar) ili u okviru fizički nedostupnih lokacija: policija, vojska, Vladini uredi, privatni posjedi, polja, planine, te opremanje svih objekata kvalitetnim komunikacijskim uređajima predstavlja iznimno veliki tehnički, ali i financijski izazov. Do nedavno je gotovo jedino rješenje bila analogna radio veza na VHF i UHF području koja je mogla osigurati komunikacijski put do većine objekata, no njene performanse su značajno padale uključenjem većeg broja objekata, te su se pronalazili načini da se to izbjegne. Tako su nastali uređaji i protokoli koji podatke prenose u tzv. Balansnom modu, tj.“po događaju“, kako bi se izbjegao predug period cikličkog prozivanja, te funkcija „store-and-forward“ koja je omogućavala prijenos podataka preko više radio primo-predajnika (što je cijeli proces dodatno usporavalo). Idući prema današnjim danima, pojavile su se bolje komunikacije, prvenstveno korištenje optičkih veza i za SN objekte, te uvođenje digitalnih radio veza i GPRS komunikacije. Sve ove komunikacije za zajedničko imaju prijenos podataka putem mrežnog IEC 104 protokola, što izbacuje potrebu za korištenjem balansnog moda i osigurava puno bržu komunikaciju i preduvjete za postepeno uvođenje automatizacije u SN mrežu. Razvoj digitalne radio tehnologije i smanjenje cijena opreme dao je prihvatljivu alternativu u vidu digitalnih radio modema (slika 1.), čije su glavne značajke brzina do 83 kbps (uz mogućnost korištenja različitih brzina (modulacija) u istoj mreži, tj. ukoliko je zbog geografske konfiguracije terena potrebno mijenjati brzinu/snagu ona se može izmijeniti samo na kritičnoj trasi, a na ostalima se i dalje može koristiti maksimalna brzina), snaga do 10 W, mogućnost korištenja različitih SCADA protokola na istom radio kanalu (npr. IEC 101 i 104), router mode, backup route i tako dalje. Slika 1. Primjer digitalnog radio modema (RipEX) Značajna karakteristika digitalne radio mreže je mogućnost integracije s postojećom analognom mrežom, što olakšava prelazak s jedne na drugu mrežu, te odmah i pridonosi boljoj povezanosti. GPRS komunikacija (podrazumijevajući i mobilne mreže 3. i 4. generacije) je značajno napredovala zadnjih 10-ak godina, sve je rasprostranjenija i kvalitetnija, no njena najveća mana je javna dostupnost: iz sigurnosnog razloga i razloga pouzdanosti i raspoloživosti. Iako se u mnogim slučajevima mobilna mreža pokazala kao dobra i zadovoljavajuća, njeno korištenje može otvoriti neke sigurnosne rupe, a nemogućnost utjecaja na njenu budućnost i kvalitetu, stavlja je u red najmanje poželjne komunikacije, odnosno komunikacije za „prvu pomoć“. 3. NOVE FUNKCIJE AUTOMATIZACIJE SN MREŽE Svrha implementacije automatizacije SN mreže trebala bi biti uvođenje novih funkcija i aplikacija, koji bi na osnovu real-time informacija iz mreže kreirali određene zaključke, predlagali rješenja problema i sudjelovali u poboljšanju efikasnosti vođenja. 3.1. Brže otkrivanje i izolacija kvara (obnova napajanja - samoozdravljenje) Ova funkcija bazira se na dostupnosti što više informacija po dubini SN mreže na osnovu kojih se može brže utvrditi i vizualizirati mjesto kvara, nakon što zaštitni uređaj isključi SN vod. Nakon detekcije mjesta kvara (ili dionice) pristupa se njegovoj izolaciji, što se može djelomično automatizirati (ovisno o 4 opremljenosti objekata) i nakon toga obnoviti napajanje odabirom iz liste prijedloga dobivenih u okviru aplikacije na sustavu daljinskog vođenja, bilo ručno, bilo automatizirano. 3.2. Optimiranje pogona mreže Optimiranje pogona mreže može se obaviti zadavanjem više kriterija optimiranja, poput najmanjih gubitaka, najveće pouzdanosti, najmanjeg opterećenja komponenti, najveće sigurnosti i sl., no bilo koji odabir daje nam kao rezultat krajnje stanje i popis manipulacija u mreži kako do istoga doći, što se opet može odraditi djelomično automatski. Kvaliteta rezultata ovisi direktno o količini informacija s kojima raspolažemo u SN mreži, kao i brzina izvedbe predloženih manipulacija. 3.3. Integracija malih distribuiranih izvora Izvori priključeni na SN mrežu danas su gotovi svi u kategoriji obnovljivih izvora i imaju status povlaštenog proizvođača, što znači pravo da svu proizvedenu energiju plasiraju u mrežu. To je direktan razlog da mjesta priključenja imaju posebnu pozornost kako bi i u slučaju kvarova koji bi za posljedicu imali isključenje dijela mreže u kojoj se nalaze izvori, samo isključenje sveli na manji dio mreže i omogućili brzo preusmjeravanje energije i neprekinuti rad izvora. Iako trenutno nije dozvoljeno mrežnim pravilima, ovakva funkcionalnost mora biti u mogućnosti voditi dio mreže i u otočnom pogonu malih izvora energije. Slika 2. Primjer arhitekture sustava daljinskog vođenja za distribuirane obnovljive izvore 3.4. Automatizacija po objektima važnih kupaca Automatizacija po objektima podrazumijeva funkcije automatskog decentraliziranog rada opreme u samim objektima, koja može na osnovu određenih algoritama detektirati novo (nepovoljno) stanje i automatski pokrenuti određene manipulacije kako bi svoju mikro lokaciju dovela u novo (poboljšano stanje). Jedan od primjera je sustav automatske rekonfiguracije mreže (ARM), primijenjen u Zračnoj luci Split, koji automatski prekapča kupce (potrošače) s jednog na drugi izvor napajanja u slučaju kvara prvoga (slika 3.). 5 DC SPLIT DC SPLIT DC ZLS IEC 60870-5-101 SERVISNO RAČUNALO SWITCH SERVISNO RAČUNALO SWITCH IEC 61850 IEC 60870-5-104 IEC 60870-5-104 CMU CMU (PLC - ARM) INTERNI BUS CVT INTERNI BUS I/O CVT I/O SN POSTROJENJE · SIGNALIZACIJA I UPRAVLJANJE APARATA · MJERENJA · INDIKACIJE, ALARMI · OPĆI SIGNALI · KOMANDE NA APARATE SN POSTROJENJE · SIGNALIZACIJA I UPRAVLJANJE APARATA · MJERENJA · INDIKACIJE, ALARMI · OPĆI SIGNALI · KOMANDE NA APARATE TS 2 TS 1 Slika 3. Sustav ARM Zračna luka Split 3.5. Planiranje mreže i predviđanje opterećenja Osim u konkretnoj pomoći dispečerima u upravljanju mrežom, unaprijeđenje daljinskog vođenja SN mreže ima veliku ulogu i kod planiranja rada mreže i planiranja pogona. Praćenjem mjerenja električnih veličina u SN objektima, projektanti dobivaju kompletnu sliku SN mreže i mogu bolje i točnije planirati gradnju novih i rekonstrukcije postojećih objekata. S druge strane, na osnovu analize mjerenja u prošlosti i budućih metereoloških parametara za svaku lokaciju, moguće je predvidjeti buduće opterećenje mreže i na osnovu istoga optimirati rad mreže i planirati održavanja i radove. Slika 4. Usporedba izmjerene i prognozirane vršne snage DP Elektroprimorje Rijeka 6 Upravljanje potrošnjom (Load Management) 3.6. Funkcija upravljanja potrošnjom usko je vezana uz integraciju sustava daljinskog vođenja sa sustavom nadzora i očitanja brojila i njen cilj je omogućiti pregled trenutne potrošnje, te dati prijedloge za optimiranje i smanjenje opterećenja u svrhu povećanja efikasnosti vođenja (manji gubici, manja opterećenja), optimiranja dijagrama potrošnje i povećanja sigurnosti napajanja (angažiranje rezervi). NAPRAVE ZA IMPLEMENTACIJU AUTOMATIZACIJE PO DUBINI MREŽE 4. Obzirom da automatizacija po dubini SN mreže predstavlja važan tehnološki segment, u HEPODS-u pokrenut je istoimeni investicijski program. Navedeni program predstavlja jedan od značajnijih programa čiji je konačni cilj razvoj postojećih mreža u napredne mreže. Primjenom tehnologija automatizacije i upravljanja po dubini mreže primarno se postiže smanjenje vremena trajanja kvarova. Ocjenjuje se da se primjenom suvremenih tehnologija može postići smanjenje vremena prinudnih zastoja u napajanju vodova od 25-30% u odnosu na prethodno stanje, što predstavlja značajan iskorak prema poboljšanju pouzdanosti i kvalitete isporuke električne energije. Ulaganja kojima se u predstojećem razdoblju planiraju ostvariti funkcije automatizacije i upravljanja po dubini mreže obuhvaćaju ulaganja u primjenu daljinski upravljivih SF6 rastavnih sklopki u nadzemnoj mreži te daljinski upravljivih integriranih SN sklopnih blokova u kabelskoj mreži odnosno u transformatorskim stanicama SN/0,4 kV. Tijekom 2014. i 2015. godine godine planira se ugraditi više od stotinu daljinski upravljivih integriranih SN sklopnih blokova i daljinski upravljivih SF6 rastavnih sklopki u SN mreže. Odabir broja i lokacija točki u mreži za ugradnju opreme za automatizaciju vršiti će se na temelju odabrane metodologije i kriterija za ugradnju. 4.1. Daljinski upravljive SF6 rastavne sklopke Za vanjsku montažu u SN nadzemnoj mreži razlikujemo jednostruke i dvostruke SF6 rastavne sklopke s prigrađenim motornim pogonom. Jednostruke SF6 rastavne sklopke su naprave sa jednim sklopnim uređajem koje se ugrađuju po cijeloj SN mreži bez ograničenja obzirom na mjesto ugradnje. Dvostruke SF6 rastavne sklopke su naprave sa dva sklopna uređaja i ugrađuju se pretežno na čvorištima magistralnih i otcjepnih vodova. Daljinski upravljive rastavne sklopke općenito moraju biti proizvedene u skladu s relevantnom tehničkom regulativom i normom HRN EN 60265-1 Visokonaponske sklopke -- 1. dio: Sklopke za nazivne napone iznad 1 kV i ispod 52 kV (IEC 60265-1; EN 60265-1), te normom HRN EN 62271-1 Visokonaponska sklopna aparatura -- 1. dio: Zajedničke odredbe (IEC 62271-1; EN 62271-1). Svi metalni dijelovi opreme (kućišta, nosači) rastavnih sklopki koji u normalnom pogonu nisu pod naponom moraju se moći uzemljiti. - Upravljanje rastavnom sklopkom mora biti omogućeno: daljinski (iz nadređenog centra vođenja) lokalno električki (pomoću tipkala) lokalno ručno (pomoću teleskopske motke). Sustav za daljinsko vođenje mora biti prilagođen za spajanje na različite tipove komunikacijskih veza (digitalna radio veza, analogna radio veza, GSM/GPRS veza, TETRA radio veza i dr.). Komunikacijska oprema (radio modem, radio stanica i sl.) ovisno o tipu predviđene veze naknadno se ugrađuje prilikom uvođenja točke mreže u sustav daljinskog vođenja. - U upravljačkom ormaru trebaju biti omogućene sljedeće funkcije: prikupljanje procesnih signala preko digitalnih ulaza (signalizacije) prikupljanje procesnih mjerenja preko analognih ulaza (mjerenja) izdavanje komandi preko digitalnih izlaza (komande (upravljanje)) prijenos signala prema nadređenom centru vođenja uz korištenje IEC 60870-5-104 ili IEC 608705-101 protokola. 7 Slika 5. Daljinski upravljiva jednostruka SF6 rastavna sklopka u SN nadzemnoj mreži Sklop daljinski upravljive SF6 rastavne sklopke obično se montira na betonski ili čeličnorešetkasti stup, a u širem smislu mora se sastojati iz sljedećih dijelova: - SF6 rastavna sklopka - odvodnici prenapona - priključni vodovi na dalekovod - dvopolno izolirani naponski transformator - nosači za montažu sve potrebne opreme na stup - upravljački ormar. Osim daljinski, rastavnom sklopkom treba biti moguće upravljati pomoću motke za ručno upravljanje sa zemlje. 4.2. SN sklopni blokovi s integriranom daljinskom stanicom SN sklopni blokovi s integriranom daljinskom stanicom moraju biti konstruirani za unutarnju ugradnju u transformatorsku stanicu 20(10)/0,4 kV. SN sklopni blokovi mogu biti različitih izvedbi ovisno o konfiguraciji vodnih, transformatorskih i ostalih polja. Svi sklopni aparati u SN sklopnom bloku trebaju imati mehaničke pokazivače položaja. Mehanički pokazivači položaja trebaju biti uključeni u jednopolnu shemu nacrtanu na prednjoj strani SN sklopnog bloka. Vodna polja i transformatorska polja moraju biti opremljena sustavom za detekciju napona (kapacitivnim) u sve tri faze. Vodno polje mora biti opremljeno rastavnom sklopkom i zemljospojnikom. Umjesto rastavne sklopke i zemljospojnika može se ugraditi tropoložajna rastavna sklopka s mogućnošću uzemljivanja ili prekidač sa zemljospojnikom. Mora postojati mehanička blokada između rastavne sklopke (prekidača) i zemljospojnika. Transformatorsko polje mora biti u izvedbi s prekidačem i zemljospojnikom. Umjesto zemljospojnika može se ugraditi tropoložajni rastavljač s mogućnošću uzemljivanja. Mora postojati mehanička blokada između prekidača i zemljospojnika (rastavljača). Sklopni aparat u transformatorskom polju mora biti konstruiran na način da je u svakom trenutku moguće izvršiti isklop (kod uklopljenog stanja prekidača). 8 Svim aparatima mora se moći upravljati ručno, s prednje strane. Upravljanje svim aparatima može biti: - ručno daljinsko. SN sklopni blok mora imati ugrađene motorne pogone i ostale uređaje koji omogućuju sljedeće funkcije daljinskog upravljanja i nadzora: - komanda uklopa i isklopa prekidača i rastavnih sklopki - signalizacija položaja prekidača, rastavnih sklopki, rastavljača i zemljospojnika - signalizacija prisutnosti (indikacije) napona u vodnim poljima - signalizacija prorade nadstrujne zaštite u transformatorskim poljima - signalizacija niskog tlaka plina SF6. Oprema za daljinsko vođenje SN sklopnog bloka mora biti integrirana sa SN sklopnim blokom, odnosno mora biti smještena na primjerenom mjestu unutar SN bloka, primjerice u prostoru iza prednje ploče (poklopca) ili u prostoru NN odjeljka s gornje strane, koji predstavljaju integralni dio SN sklopnog bloka. Na navedenom mjestu mora biti osiguran prostor i za smještaj komunikacijske opreme (za pojedine različite tipove veza). 0 1 0 1 0 1 0 0 1 1 Slika 6. SN sklopni blok 3VT s integriranom daljinskom stanicom Sustav za daljinsko vođenje u SN bloku čine daljinska stanica (DAS) sa svom dodatnom pripadnom opremom i pomoćnim napajanjem. Sustav za daljinsko vođenje mora biti prilagođen za spajanje na različite tipove komunikacijskih veza (digitalna radio veza, analogna radio veza, GSM/GPRS veza, TETRA radio veza i dr.). Komunikacijska oprema (radio modem, radio stanica i sl.) ovisno o tipu predviđene veze naknadno se ugrađuje prilikom uvođenja u sustav daljinskog vođenja. Funkcije daljinske stanice trebaju biti: prikupljanje procesnih signala ožičenih na U/I jedinice, njihova obrada i prosljeđivanje prema nadređenom centru vođenja. 5. ZAKLJUČAK Implementacija naprava za automatizaciju po dubini mreže nužan je tehnološki iskorak prema naprednim mrežama te učinkovitijem gospodarenju mrežom. Iz tog razloga u HEP-ODS-u pokrenut je investicijski program automatizacije SN mreža. Napravama se primarno omogućuje smanjenje broja trajnih i prolaznih kvarova, čime se povećava pouzdanost mreže i kvaliteta opskrbe električnom energijom. 9 Funkcije automatizacije u nadzemnim mrežama planiraju se ostvariti primjenom daljinski upravljivih SF6 rastavnih sklopki, dok će se u transformatorskim stanicama 20(10)/0,4 kV koristiti daljinski upravljivi integrirani SN sklopni blokovi. Odabir broja i lokacija točki u mreži za ugradnju opreme za automatizaciju vrši se na temelju utvrđene metodologije i kriterija za ugradnju. U daljnjem radu potrebno je preispitati mogućnost sustavne uporabe daljinski upravljivog prekidača u SN nadzemnim mrežama. 6. LITERATURA [1] D. Brajković, „Optimalno lociranje daljinski upravljanih linijskih sklopki u nadzemnim srednjenaponskim mrežama“, 4. savjetovanje HRO CIGRÉ, Cavtat, 17. - 21. listopada 1999. [2] A. Tunjić, „Napredna distribucijska mreža - aktivnosti u Republici Hrvatskoj“, Tematski skup Napredna distribucijska mreža, HO CIRED, Zagreb, 14. Lipnja 2011. [3] Z. Jadrijev, B. Brestovec, B. Njavro, „Automatska rekonfiguracija SN mreže u zračnoj luci Split“, 11. savjetovanje HRO CIGRÉ, Cavtat, 10. - 13. studenoga 2013. [4] Davor Micek, Darko Majerić, Darijo Runjić, "Automatizacija distribucije električne energije - jučer, danas, sutra", 1. savjetovanje HO CIRED, Šibenik, 18. - 21. svibnja 2008. [5] P. Manner, K. Koivuranta, A. Kostiainen, G. Wiklund, „Towards self-healing power distribution by means of the zone concept“, CIRED, Frankfurt, 06. - 09. lipnja 2011. [6] J. Rosa, L. Abalroado, J. Sousa, et al., „EDP distribution automation (r)evolution“, CIRED, Frankfurt, 06. - 09. lipnja 2011. 10
© Copyright 2024 Paperzz
