Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
Green Garden • broj 94 • listopad 2014. • godina XV
- Sadnja ukrasnog drveća
- Zaštita krizantema
- Uzgoj matovilca
- Jesenska obrada tla u voćnjacima
- Pregled pčelinjih zajednica u jesen
[email protected]
www.sjemenarna.com
BRZO, JEDNOSTAVNO I BESPLATNO DO POGODNOSTI!
1. KORAK
2. KORAK
3. KORAK
Ispunite bodovnu pristupnicu
vjerodostojnim podacima
Preuzmite Vašu privremenu
bodovnu karticu
Prikupljajte bodove i koristite
raspoloživi iznos u KM
Ako već imate magnetnu karticu
Kluba Green Garden, odmah možete
početi s prikupljanjem bodova!
TABLICA BODOVANJA
*tablica boniteta može biti varijabilna
kroz bonitetna razdoblja
*proizvodi označeni kao akcijski/
sniženi ili pojedini posebno označeni
proizvodi ne podliježu obračunu bodova
POTROŠENIH 5 KM = PRIKUPLJEN 1 BOD
Vrijeme trajanja bonitetnih razdoblja:
od 01. 10. do 31. 03.
od 01. 04. do 30. 09.
Riječ urednika
Editor’s word
Iza nas je kišovito i ne baš toplo ljeto tijekom kojega su radovi
u vrtovima, voćnjacima i vinogradima svedeni na minimum. Početkom jeseni u vinogradima je započela berba grožđa, u voćnjacima
berba jabuka, krušaka i drugih voćnih vrsta, a u vrtovima sjetva i
sadnja mnogih povrtnih kultura.
Tako, sukladno kalendarskom periodu godine i ovaj broj glasila
donosi mnoštvo zanimljivih priloga koji obrađuju tematiku vezanu
za jesenski period. Svakako, jesen je vrijeme sadnje različitog ukrasnog drveća koje će početkom proljeća pokazati svu raskoš boja i
mirisa. Od proizvođača krizantema svakodnevno dobivamo upite
vezane za zaštitu krizantema od uzročnika bolesti, tako da smo za
njih pripremili poseban prilog o toj problematici.
Za ljubitelje povrća pripremili smo nekoliko zanimljivih priloga
od kojih izdvajamo prilog o matovilcu, luku i ozimom češnjaku.
Ni voćari nisu ostali uskraćeni za svoj dio stranica u ovom broju
glasila, tako da i oni mogu saznati nešto više o suzbijanju paunova
oka-opasne bolesti maslina, te o jesenskoj obradi tla u voćnjacima.
Stranice posvećene pčelarstvu također donose aktualnosti koje
provode pčelari u svojim pčelinjacima početkom jeseni.
Ovo je samo dio od onoga što možete pronaći u ovom broju
našeg ali i Vašeg glasila. Stoga, Vam preporučujemo da detaljno
pročitate sve priloge ovog broja glasila Green Garden.
Uredništvo
Behind us is a rainy and not very hot summer during which all
activities in gardens, orchards and vineyards were minimized. At the
beginning of autumn in the vineyards began vintage, in orchards
harvest of apples, pears and other fruits, and in gardens sowing and
planting of different vegetable crops.
So, according to a calendar period of year, this issue of Green Garden brings you many interesting articles about autumn season in
garden. By all means, autumn is the right time for planting different
ornamental trees that will show all their richness of colour and smell
in the beginning of spring. From the producers of chrysanthemums
on a daily basis we get inquiries related to the protection of chrysanthemums from diseases, so we prepared a special article for them
about this issue.
For vegetable lovers we prepared a few interesting articles like
articles about lamb’s lettuce, onion and winter garlic.
We didn’t forget fruit growers so we have several articles from
which they can learn more about suppression of peacock spot (Cycloconium oleaginum) – dangerous disease on olives, and autumn
tillage in orchards.
Pages dedicated to bee keepers also provide you insight in activities in apiaries in autumn.
And this is only a part of everything that you can find in this issue
of our and your Green Garden newsletter. So, we recommend that
you read carefully all articles in this issue of Green Garden.
Editor’s office
Sadržaj
Cvjetno šarenilo ispod stabla............................ 4
Jesen - idealno doba za sadnju
ukrasnog drveća ................................................. 5
Rana zaštita lišća krizantema od
bijele hrđe i pjegavosti....................................... 6
Svilenkaste perjanice pampas trave ...............10
Ljekoviti crveni plodovi .....................................12
Jesenska sadnja luka ........................................14
Matovilac - idealna zimska salata ..................16
Jesenska sjetva povrća.....................................20
Jesenska sadnja češnjaka ................................ 22
Jesen u znaku zimnice ..................................... 24
Jesenska obrada tla u voćnjacima ..................26
Kupina - sve traženija u Hercegovini .............30
Novosti, obavijesti, najave!!!
Dolazak jeseni na izgled ne donosi mnogo radova u vrtu, ali zapravo, ima
mnogo stvari i sitnica koje treba uraditi kako bi Vaš vrt na proljeće zasjao
u punom sjaju.
Što sve možete i trebate uraditi tijekom jesenje sezone pročitajte u nastavku.
A sve potrebno za jesenje radove pronađite u Sjemenarna Agrocentrima uz
razne popust i pogodnosti koje imate kao član kluba Green Garden.
Uživajte u bogatom sadržaju našeg glasila.
Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao
njegov član: jednostavno – preuzmite pristupnicu, ispunite i pošaljite/
dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici.
Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo Vam
donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša
pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na
e-mail: [email protected]
Kako suzbijati lišajeve na voćkama? ............. 32
Zaštita masline od paunova oka ....................34
Berba plodova jabuke ......................................36
Pitanja i odgovori .............................................38
Kako se riješiti krtica? ......................................39
Suzbijanje miševa i štakora ............................40
Pregled zajednica u jesen ................................44
Radovi u pčelinjaku tijekom listopada ..........46
Glasilo GREEN GARDEN
Nakladnik:
SJEMENARNA d.o.o.
Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiH
Tel.: + 387 (39) 700 000;
Fax: + 387 (39) 706 572;
[email protected]
[email protected]
www.sjemenarna.com
Glavni urednik:
dr. Ivan Ostojić
Redakcijski kolegij:
Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea
Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko,
Velimir Lasić
Marketing:
Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.
Andrea Šaravanja, mr. oec.
Lektor:
Blanka Kraljević, prof.
Fotografija na naslovnici:
Ivan Ostojić
Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04
od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden
oslobođen je plaćanja poreza na promet.
4
Cvjetno šarenilo
ispod stabla
U podnožju stabala tlo je najčešće golo. U najboljem slučaju ispod
krošnje stabla raste trava. Postoji mnogo biljaka koje dobro podnose sjenu, pa se mogu saditi ispod krošanja, a cijeli je posao lakši
nego što mislite.
Darko Kantoci, dipl. ing.
Veličina korijena i krošnje
Nisu sva stabla jednaka u pogledu
veličine i utjecaja korijena na biljke
koje rastu na površini. Ovisno o razgranatosti korijena razlikujemo nekoliko
tipova: stabla s dubinskim korijenom,
stabla s plitkim korijenom i stabla sa
srcastim korijenom. Stabla ispod kojih
dobro uspijevaju visoke cvjetnice, grmovi, trave i paprati su: glog, ukrasna
jabuka, paulovnija, kruška i oskoruša.
Stabla ispod kojih teško uspijevaju druge biljke su: javor, mliječ, breza, orah,
lipa i brijest.
Visoke cvjetnice i manji grmovi u
pravilu dobro uspijevaju ispod stabala
s dubinskim korijenjem. Takva stabla
razvijaju jedan ili više korijena koji rastu okomito u dubinu pa se manje šire
na površini. Međutim, neka stabla s
dubinskim korijenom ipak stvaraju probleme. Orah, na primjer, razvija i dodatno plitko korijenje s gustom mrežom
sporednog korijenja na površini.
Podnožje nekih stabala s plitkim korijenjem kao što je smreka na vlažnim
tlima je prikladnije za sadnju biljaka
nego što se misli. Na takvom mjestu
mogu se posaditi biljke koje podnose
kisela tla kao što je kanadski drijen
(Cornus canadensis), srdašce (Dicentra)
ili krespin (Epimedium). Ove biljke najbolje podnose kiseli humus smrekinih
iglica.
Treći tip je srcasti korijenov sustav.
Sastoji se od glavnog korijenja koje raste na sve strane. Javor ili lipa pripadaju
u ovu skupinu i na površini imaju gust
korijenski sustav. Unatoč tome, ispod
stabla jabuke koju također ubrajamo u
ovu skupinu, mogu se saditi biljke.
U podnožju visokih stabala najbolje
se osjećaju one biljke čije je prirodno
stanište polusjena uz rub šuma. Šarena
gredica može se izvesti od ovih cvjetnica: iglica (Geranium macrorrhizum),
jesenska šumarica (Anemone japonica) i naprstak (Digitalis purpurea). Dekorativno zelenilo sastoji se od zimske
papratnjače (Polystichum aculeatum)
i šumskog šaša (Carex sylvatica). Ispod guste krošnje medvjeđe lijeske
(Corylus colurna) uspješno raste habulica (Cimcifuga), astilba (Astilbe) i bergenija (Bergenia). Vrlo dobri susjed im
je otporni pokrivač tla, mali zimzelen
(Vinca minor).
Za suha i sjenovita mjesta ispod
stabala prikladna je vrkuta (Alchemilla
mollis) i liriopa (Liriope muscari).
Ispod stabala na vlažnom glinastom
tlu dobro uspijevaju: žuta mrtva kopriva (Lamiastrum galeobdolon), tricirtis
(Tricyrtis hirta) i smilacina (Smilacina
racemosa).
Uređenje gredice pod stablom
Za uređenje gredice pod stablom
plitkog korijena treba voditi računa o
nekoliko stvari.
• Prvo odstranite svu travu i korov
pa oprezno razrahlite tlo. Tako ćete
ustanoviti na kojim mjestima ima
manje korijenja. Budite oprezni kako
ne biste oštetili korijen stabla.
• Praznine koje ste našli pripremajući
tlo označite kolčićima.
• Kako biste dobili potrebnu dubinu
tla, dodajte sloj zrelog komposta
debljine oko 10 cm. Kompost sadrži
potrebna hranjiva i poboljšava strukturu tla.
• Biljke posadite u sloj komposta na
označenim mjestima i obilno ih zalijte. Nakon sadnje dobro je gredicu
prekriti malčem kako bi se smanjilo
isušivanje.
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014.
5
Jesen - idealno doba za
sadnju ukrasnog drveća
Matea Pehar, dipl. ing.
U
krasna drveća su višegodišnje biljke koje dugi niz godina ostaju na
jednom te istom mjestu. Izrazito
ih je teško mijenjati i oblikovati što znači da prilikom planiranja svog životnog
prostora, projektiranju vrta moramo posvetiti punu pozornost. Iako se u našim
vrtnim centrima uglavnom susreće nekoliko uobičajenih vrsta drveća, nemojte
se odmah odlučiti za odabir, jer uz malo
truda uvijek možete pronaći ono što će
vašem vrtu puno više odgovarati. Jer treba znati kako se drveće prvenstveno nameće svojom krošnjom, kako ono svoju
raskošnost pokazuje tek nakon nekoliko
godina, kada na najljepši mogući način
ukrašava, unosi živost i što je najvažnije
popunjava volumen vašeg ukrasnog vrta.
Izbor i kupnja ukrasnog drveća
Odlučili ste u svom vrtu posaditi ukrasno drvo i već ste stigli u vrtni centar. Međutim, nemojte se lakomisleno odlučiti
na kupnju a da se prethodno ne posavjetujete sa stručnim osobljem. Jer, često se
događa da kod nabave sadnice ukrasnog
drveća prvenstveno gledamo na cijenu,
pri tom ne vodeći računa o biološkim
osobinama i uvjetima koje je neophodno
osigurati, a sve kako bi ukrasno drvo u
našem vrtu zasjalo u svom najljepšem
sjaju. Tako nerijetko možemo uočiti vidno održavani vrt u kome raste zakržljalo
drvo kome ne odgovaraju karakteristike
tj. svojstva tla ili je pak u mediteranskim
BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014.
Danas gotovo da i ne postoji vrt
u kome ne raste nekoliko vrsta
ukrasnih drveća. Međutim, koje
vrste odabrati i kako ih uklopiti u
postojeći pejzaž nije nimalo laka
odluka. Naime, u tom pogledu
svaka pogreška se skupo plaća i
što je najvažnije teško ispravlja.
vrtovima posađeno drvo koje uspješno
raste samo u sjevernijim, kontinentalnim područjima naše zemlje. A drvo
posađeno u neodgovarajuće tlo ili drvo
koje raste u neadekvatnim klimatskim
uvjetima nikada neće doživjeti svoju
punu raskošnost iz razloga što u takvim
uvjetima uzgoja ono isključivo vegetira i
samo je pitanje dana kada će se konačno
i osušiti. Drugim riječima, svaka biljna
vrsta ima određene zahtjeve prema tlu
i položaju, te se sukladno tomu prema
vladajućim uvjetima u našem vrtu moramo odlučiti za onu biljnu vrstu kojoj takvi
uvjeti najviše i odgovaraju.
Najčešće vrste ukrasnih drveća
Ukoliko smo ljubitelji drveća s obojenim lišćem tada su za nas idealne
vrste poput javora čijih je vrsta uistinu
mnogo. Pojedine su izrazito visoke (Acer
platanoides «Crimson King» visina stabla 7 m, promjer krošnje 4 m, vatrenocrvena boja listova), dok su druge opet
izrazito grmolikog rasta (Acer palmatum
«Atropurpureum» visina 2-3 m, promjer
krošnje 3 m, tamnocrvena boja lista).
Osim toga, tu je i bagrem koji dobro
uspijeva na umjereno sjenovitom položaju, premda na sunčanom položaju
lišće poprima znakovitu zlatnožuto
boju (Robinia pseudoacacia «Frisia»
visina 5 m, promjer krošnje 4 m, boja
lista zlatnožuta). Ali, osim javora kod
nas su dosta česta i drveća s neobičnim
oblikom krošnje, poput katalpe. Katalpa
je pogodna i za manje vrtove iz razloga
što ne zauzima veliku površinu (Catalpa
bignoniodes «Nana» visina stabla 4 m,
promjer krošnje 3 m, kuglasta krošnja).
Ipak, ljubitelji ukrasnih vrtova ponekad traže izrazito cvjetno-dekorativne
vrste drveća od kojih je magnolija najomiljenija. Ima ih različitih vrsta, od onih
grmolikih (Magnolia stellata visina 1-2
m, promjer krošnje 2 m, bijeli zvjezdasti
cvijet) do visokostablašica (Magnolia
x soulangiana visina 3-5 m, promjer
krošnje 2-3 m, blijedoružičasti krupni
cvijet). Osim navedenih vrsta u našem
podneblju često ukrasno drvo je i japanska trešnja (Prunus serrulata «Kanzan»
visina stabla 4 m, promjer 3 m, dvostruki
ružičasti cvijet) kao i judino drvo (Cercis
siliqastrum visina 5 m, promjer krošnje 2
m, ružičasta boja cvjeta).
Dakle, uočljivo je kako u ovom pogledu doista postoji veliki broj različitih vrsta ukrasnih drveća. Stoga je razumljivo
kako njihov odabir nije nimalo lagan, što
znači da taj krucijalni izbor nipošto ne
prepuštate slučaju. A u pogledu stručnog
savjeta mi smo vam uvijek na usluzi...
6
RANA ZAŠTITA LIŠĆA
KRIZANTEMA OD
BIJELE HRĐE I PJEGAVOSTI
Krizantemu napada veći broj uzročnika biljnih bolesti ali veći značaj imaju bijela hrđa i crna pjegavost.
Od ovih bolesti može potpuno nastradati nasad krizantema.
Mr. sc. Milorad Šubić, dipl. ing. agr.
Bijela hrđa
Ekonomski najštetnija i najčešća gljivična bolest nadzemnih organa krizantema je bijela hrđa (Puccinia horiana).
Osim u Japanu i Kini sve do 1960-ih
godina bijela hrđa nije bila poznata pri
uzgoju krizantema. Brodom je zaraženim biljkama prenesena 1960. godine
u karantensko područje SAD-a gdje je
obavljena uspješna eradikacija (iskorjenjivanje), a već 1963. je primijećena
u Engleskoj na krizantemama porijeklom iz Japana. Do kraja 1970-ih godina
bolest se proširila u većinu europskih
zemalja s proizvodnjom najomiljenijeg
rezanog cvijeća. U Hrvatskoj se bijela
hrđa prvi put pojavila 1975. godine u
okolici Zagreba, pa je nakon toga uzgoj krizantema postao nezamisliv bez
kemijske zaštite fungicidima. U relativno kratkom razdoblju, za vrlo vlažnih
meteoroloških uvjeta, bijela hrđa može
potpuno uništiti osjetljive kultivare
krizantema. Pojavljuje se svake proizvodne sezone različitim intenzitetom,
a godine s natprosječno vlažnim ljetom
često ostaju zapamćene po epifitociji
ove gljivične bolesti. Kasne ljetne kiše
tijekom kolovoza i rujanske razlike u
temperaturi zraka između toplijih dana
s hladnim noćima pogoduje dugotrajnom vlaženju biljnih organa rosom.
Stoga većina tržnih proizvođača krizantema provodi redovita tjedna tretiranja
protiv bijele hrđe, ali uspjeh nije uvijek
zadovoljavajući. Bijelom hrđom mogu
biti zaraženi svi dijelovi krizanteme, ali
je najosjetljivije mlado lišće. Na gornjoj
strani oboljelih listova, između lisnih
žila, prvo se pojavljuju male svjetlozelene ili žućkaste pjege promjera svega
1 – 5 mm. Tkivo pjega može biti malo
„udubljeno“ (konkavno), a boja se vremenom mijenja u smeđu (zbog nekroze
ili odumiranja tkiva unutar pjega). Može
ih biti nekoliko, ali ubrzo se njihov broj
povećava pa se međusobno spajaju. S
njihove donje strane se razvijaju tipične
bradavičaste ružičasto-bijele izrasline
(sorusi ili pustule), veličine 0,5 – 3 mm,
po čemu je bolest dobila ime. Jače napadnuto lišće se kvrči, vene i otpada, a
na zaraženim su biljkama cvatovi sitniji.
Napadnute biljke imaju smanjenu tržnu
vrijednost, a ranija pojava bolesti na
biljkama je značajno štetnija. Zabilježene su potpune štete na krizantemama
u stakleničkom uzgoju.
Zaštita
Strategija zaštite krizantema od bijele hrđe temelji se na korištenju zdravstveno ispravnog ishodišnog materijala
(prijesadnice porijeklom iz nezaraženih
matičnih biljaka), uzgoju manje osjetljivih ili otpornijih kultivara i redovitoj kemijskoj zaštiti u kritičnom razdoblju rasta i razvoja krizantema. Međunarodna
i unutarnja trgovina latentno zaraženim
prijesadnicama i biljkama krizantema te
kontaminiranom ambalažom je osnovni način širenja i izvor zaraze bijele
hrđe. Ova bolest je još uvijek značajan
karantenski patogen za SAD i Australiju, te se provode intenzivne preventivne
mjere radi sprječavanja unosa bolesti u
proizvodna područja krizantema. Naši
tržni proizvođači krizantema često kupuju prijesadnice porijeklom iz zemalja
gdje je bolest već duže vrijeme udomaćena, te se endemično razvija (pr. Nizozemska, Italija). Moguće je prijesadnice
već prije sadnje preventivno potapati u
fungicidnu otopinu (pr. Dithane M-45,
Tilt EC) ili provoditi termoterapiju potapanjem u toplu vodu 45 ˚C u trajanju 8 sati ili 35 ˚C u trajanju 48 sati.
Tijekom vegetacije se biljke pažljivo
pregledavaju na simptome bijele hrđe.
Redovito se provodi program preventivBROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014.
7
nih, kurativnih i eradikativnih tretiranja,
koji započinje obavezno prije zamračivanja. U svijetu i kod nas je istražena
djelotvornost mnogobrojnih fungicida
na bijelu hrđu krizantema, među kojima ističemo maneb, cineb, mankozeb,
klortalonit, oksikarboksin, triadimefon,
triadimenol, triforin, propikonazol, bitertanol, penkonazol, heksakonazol, miklobutanil, azoksistrobin. U Hrvatskoj
se često protiv bijele hrđe preporučuju
površinske i sistemične djelatne tvari
(mankozeb, cineb, triforin, bitertanol i
ciprokonazol). Prskanja treba obavljati
temeljito, a prve zaražene listove otrgnuti i spaliti. Ipak, zbog intenzivne i
jednolične uporabe fungicida iz skupine inhibitora biosinteze ergosterola
(IBE) i strobilurina početkom novog
milenija se pojavljuju rezistentni ili
otporni patotipovi bijele hrđe krizantema. Uvozom latentno inficiranih
prijesadnica krizantema moguća je introdukcija otpornih patotipova bolesti
na fungicide. Stoga smo tijekom 2005.
i 2006. godine provodili poljski mikropokus istraživanja učinkovitosti različitih skupina fungicida na bijelu hrđu
krizantema u Međimurju (Gospodarska
škola Čakovec). Korišteni su pripravci iz
različitih kemijskih skupina: površinski
ditiokarbamati (Dithane), inhibitori biosinteze ergosterola (IBE) (Baycor 300,
Alto 320 SC, Anvil SC, Systhane 12E, Tilt
250 EC, Folicur 250 EW, Artea EC, Saprol
– N), strobilurini (Quadris KS, Stroby DF,
Cabrio Top DF, Zato WG, Sphere EC,
Amistar Xtra) i Daconil 720 SC. Jača
pojava znakova bolesti tih je godina u
pokusu uočena tek krajem rujna. Značajno bolja učinkovitost je dobivena
na dijelovima pokusa koji su prskani
pripravcima: Stroby DF, Cabrio Top DF,
Amistar Xtra, Systhane 12E EC, Alto
320 SC, Quadris SC, Artea EC, Anvil –
5 SC i Zato WG (djelotvornost veća od
95 %). Djelotvornost veća od 90 % je
očitana na dijelovima pokusa tretiranim
pripravcima Sphere, Baymat (Baycor)
i Tilt. Nezadovoljavajuća djelotvornost
je dobivena primjenom djelatnih tvari
triforin (Saprol-N) i tebukonazol (Folicur 250 EW). Iskustva iz provedenog
pokusa potvrđuju ispravnost propisanih koncentracija (%) samo u slučaju
utroška vrlo velike količine škropiva na
BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014.
jedinicu površine (1900 – 2500 lit./
ha). Ove sezone već u ranijim stadijima
razvoja krizantema (već tijekom mjeseca srpnja) barem jednom preporučujemo primijeniti kombinirane fungicide
koji sadrže djelatnu tvar ciprokonazol,
pr.Amistar Xtra SC (0,08%) ili Sphere
535 SC (0,035 %).
Crna pjegavost
Osim ovogodišnje pojave vrlo rane
bijele hrđe, u prosječnim sezonama se
krajem srpnja ili početkom kolovoza
pojavljuju znakovi pjegavosti lišća krizantema, a pritom razlikujemo dvije
vrste: koncentrična ili crna pjegavost
(Alternaria chrysanthemi) i smeđa pjegavost (Septoria chrysanthemi).
Ove se bolesti prepoznaju po promjenama na starijem lišću. S rubova
lišća razvijaju se okruglaste, tamnije
pjege promjera do 1 cm. Brzo se prošire,
međusobno se spajaju i mogu oštetiti
više od 50 % površine lista, pa tada
uzrokuju lisnu palež. Uzročnik crne
pjegavosti izlučuje i tzv. alternarija toksin, pa tkivo lišća uz pjege požuti. Unutar takvih pjega ssee
nvide tamniji konvi,
centrični krugovi,
po čemu je ova
bolest dobila
ime. Kod septoriae su lisne pjege smeđe boje u čijem
tkivu nastaju
tamne točkice – plodišta
(piknidi) uzročnika bolesti!
Epidemiološki,
razmjere
ovi
poremećaji poprimaju u potpuno drukčijim klimatskim uvjetima u odnosu na
bijelu hrđu. Pjegavost više „voli“ vrlo
topla ili vruća razdoblja s malo oborina, s temperaturama zraka većim od
28 ˚C, te povišene jutarnje vrijednosti
relativne vlage zraka (više od 85 %) uz
kondenzaciju na površini lišća. Ako se
ne poduzmu pravilne preventivne mjere
protiv ove bolesti, a infekcijski potencijal ojača, mogu nastati izravna oštećenja cvjetnih glavica (tzv.crna palež
cvjetnih pupova). Snažniji razvoj crne ili
smeđe pjegavosti krizantema je moguć
u vrijeme intenzivnog rasta krizantema
(prva polovica kolovoza), ukoliko uz
manju količinu oborina najviše dnevne
temperature porastu na 30 ˚C.
Suzbijanje
Za suzbijanje pjegavosti preporučujemo kombinaciju površinskih organskih fungicida Antracol WP ili Polyram
DF (0,25 %)+dikarboksimid Kidan
SC (0,25%). Novijim je pokusima također potvrđena vrlo visoka djelotvornost
pripravka Daconil 720 SC (0,18 %) u
kombinaciji s pojedinačnim djelatnim
tvarima iz skupine strobilurina (pr.
Quadris SC, Stroby DF ili Zato WG).
DIAVOLINA
prah za dimnjake
Jednostavno i bez prljanja
.9dz<AEFB9Cư=GH=L
prodisati
,FNJKTLJVOJ€UBWB›B ›JTUJQF™JOBVHMKFOJESWB
5BKOBQSBIB%JBWPMJOB4QB[[BDBNJOPKFVLFNJKTLPKSFBLDJKJ
LPKBTFBLUJWJSBLBEBQSPJ[WPEEP FVEPEJSTBUPQMPUPN
VHMKFOBSB[WJKBKV™JUBLPQBSVLPKBPENBIPTMPCB BEJNOKBL
UFOFNBQPUSFCF[BGJ[J›LJNSV›OJNVLMBOKBOKFN›B F
;BQF™JQF™JOBESWBJMJLBNJOF
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
,".*/**1&ƒ*/"…7345"(03*7"
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta goriva
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
10
Svilenkaste perjanice
pampas trave
Slobodno možemo reći kako je Cortaderia selloana ili pampas
trava najomiljenija i najraširenija ukrasna trava u cijelom svijetu. Potječe iz Argentine, Brazila i Urugvaja gdje prirodno raste na
prostranim travnatim ravnicama zvanima pampas po kojima je
uostalom i dobila ime.
Ukoliko ih posadimo preblizu dolazi do
razvoja gljivičnih oboljenja te uskoro i
propadanja cijelih biljaka. Pored toga,
buseni se već nakon nekoliko godina
počinju jedni s drugima boriti za prostor
uslijed čega lagano kržljaju. Stoga pri
sadnji pampas trave (Cortaderia), običnog trsta (Arundo) i kineskog rogoza
(Miscanthus) planirajte jedan kvadratni
metar po biljci.
Ukoliko, pak, pampas travu imate
već posađenu usred svoje tratine pravo
je vrijeme da velike prekasne svilenkaste cvatove nalik na perjanice orežete
za sušenje kako bi njima tijekom zime
ukrasili unutrašnjost svoga doma. Na
taj način ćete i u zimsku monotoniju
svog doma unijeti dah proljetne živosti.
Matea Pehar, dipl. ing.
P
osljednjih godina aktivno se sadi
i u našim krajevima gdje obično
zauzima dominantna mjesta uz
bazene i ostale vodene površine. Isto
tako, česta je i u obiteljskim vrtovima
gdje živopisne perjanice ove trave prosto dominiraju prostorom. Posebice je
dobra za vruću hercegovačku klimu iz
razloga što veoma dobro trpi sušu pa je
valja zalijevati samo za najgorih ljetnih
vrućina. Nije izbirljiva ni prema tlu pa
dobro uspijeva i na suhim, pjeskovitim
tlima siromašnim hranjivim tvarima. Dakle, riječ je o žilavoj i izdržljivoj travi koja
brzo raste i u lošijim uvjetima uzgoja a
na minimum njege višestruko uzvraća.
Ne sadite pregusto
Prilikom sadnje pampas ali i ostalih
ukrasnih trava koje se snažno šire moramo voditi računa i o gustini sadnje.
BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014.
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
MULTISTOP
ULTRAZVUČNI RASTJERIVAČ
Rastjerajte sve štetočine jednim potezom!
9 Protiv muha
9 Protiv komaraca
9
9
9
9 Protiv paukova
9 Protiv mrava
9 Protiv osa
9 Protiv raznih
insekata
9 Protiv ostalih
MultiStop ultrazvučni rastjerivač radi na principu dvije tehnologije: ultrazvučne i elektromagnetske. Kombinacija ovih tehnologija je učinkovita u rastjerivanju miševa, štakora, komaraca,
muha, paukova, mravi, žohara, osa i ostalih letećih i gmižućih štetočina. Ultrazvučni valovi su
nečujni za ljudsko uho, a štetočinama stvaraju nelagodu.
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
12
Ljekoviti crveni plodovi
Drijen je grm ili nisko drvo visine 5-7 metara, koji nastanjuje suhe listopadne šume i sunčane kamenite obronke. Stoga je redoviti pratilac hercegovačkih terena a rujan je idealan mjesec za prikupljanje
njegovih sočnih i zdravih bobica
Mladen Karačić, dipl. ing.
S
tariji naraštaji su znali cijeniti prirodu te su stoga i često boravili
u njoj skupljajući plodove divljeg
voća. Zato, ukoliko ne želite ljenčariti
zaputite se u prirodu koja pruža idealan
šoping-sve u izobilju a ipak besplatno. I
ne samo to, jer upravo se na našim kamenitim obroncima krije neiskorišteno
bogatstvo koje se ogleda u plodovima
samoniklih biljnih vrsta. Svakako, nezaobilazan je i drijen čiji se plodovi koriste
za spravljanje sokova, čajeva i vrlo ukusnih pekmeza. Osim toga, plodove drenjine možete jesti i svježe. Na taj način
u potpunosti možemo iskoristiti i sve
vrijedne sastojke ovih zdravih plodova.
Zanimljiv je i podatak da drijen sadržava više C vitamina od limuna a posebno
se preporuča osobama s «problematičnim» želucom i crijevima. Pored toga, u
prošlosti se redovito koristio i u borbi
protiv mučnine.
Vjesnik proljeća
U prirodi se drijen vrlo rano aktivira,
u pojedinim godinama već početkom
veljače. Zbog svog kratkog zimskog sna
posebno su ga cijenili ljubitelji proljeća
koji su početkom siječnja otkidali nekoliko grana drijena. Otkinute grane su
stavljane u vaze kako bi se na sobnoj
temperaturi pupoljci što brže otvorili i
donijeli dašak proljeća u kućne prosto-
rije. Iz toga se najbolje može zaključiti
kako su naši preci duboko poštivali i cijenili svoju prirodnu okolicu. Međutim,
slični primjeri mogu se pronaći i u drugim europskim krajevima gdje je drijen
zauzimao središnje mjesto raskošnih
vladarskih vrtova. Znameniti Goethe je
čak formirao živicu od drijena a koja i
dan danas krasi vrt njegovih potomaka
u rodnom gradu Weimaru. A glasoviti grčki liječnik Hipokrat iz 4. stoljeća
prije Krista upotrebljavao je drijen za
zaustavljanje proljeva i protiv dizenterije. Ovaj neponovljivi medicinski pisac
je znao da prisutnost treslovine bitno
utječe na ublažavanje navedenih te-
goba. Hipokrat je preporučivao konzumiranje svježih plodova koji u početku
imaju kiselo trpko meso dok poslije
(kad postanu tamnocrvene) poprime
slatkokiseli okus. Onima pak koji nisu
bili ljubitelji svježih, zrelih drenjina preporučano je konzumiranje soka spravljenog od zrelih plodova a koji je vrlo
slična okusa kao sok šipka.
Kulinarski značaj
Drijen ima veliki kulinarski značaj iz
razloga što se koriste svježe i sušene
drenjine i to prvenstveno za pripravljanje raznih sokova, mošta, sirupa i kisele
juhe. Posebice su ukusni i hranjivi džem
i pekmez koji se redovito lako prodaju
na tržnicama. Osim toga, drenjine se
koriste i za pripravljanje voćnih vina,
likera, kao i začina za jela od mesa i
ribe. U nekim se oblastima čak iz plodova drijena peče i rakija, dok se listovi
koriste za spravljanje čajeva. U Italiji se
plodovi skupljaju nepotpuno zreli i konzerviraju uz dodatak komorača te se na
taj način koriste slično kao i masline. A
u Hercegovini barem žilavo drvo drijena
nije problem pronaći. Ta nalazimo ga
već u okolici gradova pa sve do vrhova
planina gdje najčešće zauzima osunčana mjesta i to čak pri 1300 metara nadmorske visine. Stoga, izvadite ruke iz
džepova te krenite u prirodu jer jesen je
idealna za prikupljanje sočnih i zdravih
plodova drijena.
BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014.
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
14
Jesenska sadnja luka
U ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja. Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnje luka,
povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature. Osim toga, svima su nam poznata njegova
ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka
Ivica Doko, dipl. ing.
su slatkastog okusa i prosječne težine
80-90 grama. Nije pogodan za dulje
skladištenje.
L
uk je stekao status vrlo zdravog i
ljekovitog povrća koje se tijekom
cijele godine koristi kao mladi luk,
mlada lukovica (luk srebrenac) i zrela
lukovica. Osim toga, u prehrani se može
koristiti na raznorazne načine: svjež ili
konzerviran, kao temeljna namirnica
ili kao dodatak jelima. S druge strane,
narodna medicina luk smatra više nego
korisnim povrćem koje se koristi kao
lijek protiv crijevnih bolesti, odnosno,
općenito bolesti koje izazivaju bakterije, zatim za poboljšanje rada srca, za
reguliranje šećera u organizmu te kao
oblog kod upalnih procesa i reumatizma.
Ptujski crveni je najpoznatija
slovenska sorta luka. Srednje kasna
sorta. Glavica je plosnatog oblika s
crveno-smeđim ovojnim ljuskama i
crvenkastim mesnatim slojevima. Ljutog okusa i odlično se skladišti. Sadrži
puno askorbinske kiseline, koja širi žile i
otapa kolesterol. Primjeren je prije svega za gulaš i umake, ali i kao dodatak
raznim salatama od povrća. Možemo
ga uzgajati iz sjemena i iz lukovice koja
često nije crvenkasta; tek kasnije meso
dobije crvenu boju.
Sturon je sorta luka čije se glavice mogu čuvati dulji vremenski period.
Glavice imaju duguljasti oblik što je i
osnovni razlog njegovog manjeg uzgoja. Pošto se u našim krajevima tradicionalno uzgajaju sorte s plosnatom
glavicom (tzv. pogačari) izbija u drugi
plan. Međutim, treba znati da se radi
o također kvalitetnoj sorti za koju ima
prostora na tržištu.
Koju sortu luka odabrati?
U poljoljekarnama se može pronaći
nekoliko različitih sorti luka. Koju sortu odabrati, najčešće ovisi od vlastitih
prohtjeva i obiteljskog jelovnika ali i
samog djelatnika poljoljekarne. Ipak,
kako bih vam olakšali izbor odgovarajuće sorte predočiti ćemo vam osnovne
karakteristike najčešćih sorti luka koje
se sade u ovom razdoblju.
Holandski žuti (Stuttgarter) je
najčešća sorta koja se odlikuje čvrstim
plosnatim glavicima, slamnatožute
boje, s dobro zatvorenim vrhom. Unutrašnjost glavice je bijele boje a prosječna težina glavica iznosi 80-100 grama.
Sorta se odlikuje umjerenom ljutinom.
Navedena sorta se svakako preporuča
za sadnju u jesenskom razdoblju. Dobro spremljene glavice mogu se koristiti
duži vremenski period.
Majski srebrenjak je sorta koja
se za ranu proizvodnju najviše uzgaja.
Sorta je prepoznatljiva po bijelim plosnatim glavicama. Najviše se upotrebljava za pripremanje salata. Glavice
Izborak predstavlja lučice krupnije kalibraže sorte Stuttgarter
koji se uzgaja isključivo za korištenje u zelenom stanju. Zbog svojih
karakteristika, uz jednu od gore
navedenih sorti luka, redovito se
uzgaja u obiteljskim vrtovima. U
toplijim krajevima (južna Hercegovina) Izborak se može koristiti za
konzumiranje već krajem prosinca.
BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014.
Ptujski crveni
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
16
MATOVILAC
idealna zimska salata
Ivica Doko, dipl. ing.
M
atovilac je dvogodišnja biljka,
koja se može uzgajati i kao
jednogodišnja kultura. Kod
matovilca se koristi rozeta prije nego se
razvije cvjetna stabljika. Iako se smatra
biljkom blagog klimata otporna je na
niske temperature te može podnijeti i
vrijednosti temperature od 15 oC ispod
ništice.
Matovilac nema velikih zahtijeva
prema tlu. Najbolje mu odgovaraju drenirana vrtna tla s pH vrijednosti 5 do 7.
Zbog dobre otpornosti prema niskim
temperaturama, matovilac se najviše
uzgaja u područjima kontinentalne klime. Relativno dobro podnosi uzgoj na
istoj površini, a isto tako može se sijati
iza krumpira, graha, ili soje. Matovilac
nema velikih zahtijeva prema hranjivi-
ma. Zbog plitkog korijenovog sistema
koristi hranjiva iz površinskog sloja tla.
Treba izbjegavati sjetvu na zaslanjenim
tlima.
Izbor kultivara za sjetvu
Danas se uglavnom uzgajaju dva
tipa matovilca. Prvi tip je raniji, velike
rozete, bujnog i izduženog lišća svjetlije
zelene boje i manje otpornosti na niske
temperature. Drugi tip ima manju rozetu bogatiju lišćem. Listovi su tamnozeleni, čvršći i veće otpornosti na niske
temperature.
Sjetva matovilca obavlja se u dobro
pripremljeno tlo. U obiteljskim vrtovima
sjetva se obavlja omaške za razliku na
proizvodnim površinama gdje se sjetva
obavlja u redove na razmak 8-15 cm,
na dubinu od 1 cm. U kontinentalnim
područjima sjetva se obavlja od sre-
dinom kolovoza
di
k l
ddo sredine
di lilistopada.
t d
Ranija sjetva omogućava berbu već od
listopadu pa do prosinca, a kasnija od
ožujka pa do travnja.
Kod ranijih rokova sjetve potrebno
je obaviti jedno do dva zalijevanja.
Ostale agrotehničke mjere sastoje se
od prihrane dušikom i redovita kontrole
korova.
Kasniji rokovi sjetve zahtijevaju i
posebnu zaštitu tijekom zime koja se
sastoji od prekrivanja gredica agrotekstilom, perforiranim Pe folijama ili uzgoj u niskim tunelima.
U zaštićenim prostorima često se
matovilac uzgaja iz presadnica
Berba matovilca
Matovilac se bere u fazi potpuno
razvijene rozete prije pojave cvjetne
stabljike. Berba se obavlja podrezivanjem «paranje» u zoni korijenova vrata
tako da rozeta ostaje cijela.Berba jednog usjeva može trajati i do dva tjedna.
Usjevi s gustim sklopom biljaka treba
brati ranije iz razloga što donji listovi
počinju žutjeti. Na velikim površinama
berba se obavlja strojno, podrezivanjem neposredno ispod površine tla.
Kod takve berbe nasad mora biti čist
od korova.
Nakon berbe matovilac se čisti pranjem u vodi. Pakira se u posebne kutije
koje se prekrivaju folijom.
• Matovilac se uzgaja u Europi od 17. stoljeća, a prva oplemenjivanja započinju koncem 19. stoljeća u Švicarskoj, Austriji i Njemačkoj. Novi kultivari su se iz tih područja proširili po čitavoj Europi.
• Matovilac se najviše koristi kao svježa zimska salata. Često se
kombinira s krumpirom, pa predstavlja kompletan obrok. Matovilacc
ima veću prehrambenu vrijednost od salate, a eterična ulja daju muu
specifičan prijatan okus.
BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014.
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
JESTE LI POTPUNO OPREMLJENI?
ŠUMARSKI PODSJETNIK!
KOMPLET TURPIJA
S TORBICOM
Komplet turpija za oštrenje lanca na terenu, s
pripadajućim držačima turpija i mjerkom za
korekciju kuta oštrenja. Sve smješteno u praktičnu
torbu.
MULTIFUNKCIJSKI
ALAT
Multifunkcijski alat za jednostavne servisne
poslove na terenu. Najvažniji alati uklopljeni u
anatomski oblikovanu ručku po principu
višedjelnog nožića. Praktično!
MJERNE TRAKE
NATEGAČE
Šumarske mjerne trake. Samonamatajuće, lako se
rastežu. U plastičnom ili metalnom kučištu.
Nategače za naginjanje stabla iznad struka u
predviđenom smjeru. Sa zakretnom kukom za
okretanje trupaca. Od posebnih čeličnih legura.
ULJE ZA IZRADU
POGONSKOG GORIVA
Motorno ulje na bazi mineralnih ulja, posebno
razvijeno za motore. Odlična svojstva podmazivanja
i izgaranja. Pogodno za sve dvotaktne motore.
ULJE ZA
PODMAZIVANJE LANCA
Ulje na bazi kvalitetnih mineralnih ulja. Izvrsno
podmazivanje. Nema zasmoljavanja niti kod dužeg
skladištenja.
KOMBINIRANI
SPREMNIK GORIVA I
ULJA ZA LANAC
Kombinirani spremnik za gorivo i ulje za
podmazivanje lanca. Moguća montaža inovativnog
sustava za utakanje goriva bez prolijevanja, te
nosača alata.
KLIN
ZA OBARANJE
Klinovi za obaranje, plastični u više veličina. Otporni
na udarce čak i na niskim temperaturama primjene.
Neophodan alat za obaranje u kombinaciji sa
sjekirama i čekićima.
SJEKIRE
Sjekire bogatog asortimana s prvorazrednim
materijalima, solidne obrade i konstrukcijom koja
štedi snagu. Za radove kresanja, cijepanja, obaranja i
drugim radovima u drvetu.
ČEKIĆ ZA
CIJEPANJE
SPREJEVI ZA
ODRŽAVANJE
Čekić za cijepanje, za srednje i teške radove.
Posebno pogodan za cijepanje i obaranje klinom.
Kovana glava čekića s pomoćnim produžetkom.
Sprejevi za čišćenje i održavanje, za olakšano
podmazivanje i uklanjanje nečistoće na terenu i u
radionici. Pojednostavite izmjenu rezne garniture
pomoću spreja!
Sigurni u šumi - uz STIHL!
Jesenska akcija motornih uređaja.
STIHL motorne pile MS 170, MS 290 i MS 390
možete kupiti po akcijskim cijenama.
Uz akcijske STIHL motorne pile dobivate koristan i
vrijedan poklon STIHL zaštitna oprema za rad s
motornom pilom.
UZ svaku kupljenu STIHL motornu pilu poklon
STIHL zaštitne rukavice sa zaštitom od
presijecanja.
Akcija traje od 15.09. do 15.10.2014.
www.unikomerc.ba
20
Jesenska
sjetva
povrća
Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijati
ili saditi različite vrste povrća. Ali, ipak sve ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje pokazuje i
ova godina
Ivica Doko, dipl. ing.
N
ezapamćene padaline tijekom
ljetnih mjeseci a posebno tijekom kolovoza i početkom rujna
u velikoj su mjeri poremetile planove
mnogih povrćara. Ipak, statistički podaci pokazuju da je za mjesec rujan
karakteristično postupno normaliziranje klimatskih prilika. Pod tim podrazumjevamo nekoliko uzastopnih sunčanih
i sušnih dana koji bi omogućili sjetvu i
sadnju povrtnih kultura. Osim sjetve
povrća, tijekom jeseni, većina povrtlara
priprema zemlju za narednu sezonu.
Pod tim podrazumjevamo gnojenje,
odnosno, razbacivanje stajskog gnoja.
Značaj ove operacije je utoliko veći ako
se zna da stajski gnoj, osim što biljke
opskrbljava hranjivim tvarima, u velikoj
mjeri utječe i na popravljanje strukture
tla. Stoga je na težim tlima koja se odlikuju slabim mikrobiološkim aktivnostima i potreba za stajskim gnojem veća.
Međutim, ukoliko želimo maksimalno
iskoristiti njegovu vrijednost nužno
ga je odmah po razbacivanju ukopati
tj. zaorati u tlo. Čak su i znanstvenici
dokazali da stajski gnoj koji ostaje nezaštićen u vrtu za samo tri dana izgubi
četvrtinu svoje vrijednosti.
Dakle, kada smo pripremili tlo i ukoliko nam klimatske prilike to dozvoljavaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvu,
odnosno, sadnju povrća. Rokove sjetve
trebamo poštivati jer o njima ovisi visina uroda, vodeći računa da u slučaju
ekstremnih temperatura sjetvu povrća
ipak možemo pomjeriti za deset do
petnaest dana.
Osim navedenih kultura obavlja se
i sjetva blitve, rotkvice te sadnja prijesadnica artičoke, endivije, poriluka,
raštike, ljutike-kozjaka i mlade kapule.
Pored toga tijekom listopada obavlja
se sadnja češnjaka čije je češnjeve prije
same sadnje potrebno potopiti u otopinu fungicid – botriticida i to u trajanju
od 10-15 minuta. Na taj način češnjak
smo u startu zaštitili od truleži.
Dubina sadnje češnjaka nije ista za
jesensku i proljetnu populaciju. U jesen
češnjak se sadi na 4-6 cm, a tijekom
proljeća na 2-3 cm od razine tla. Za sadnju se uzimaju vanjski češnjevi s glavice češnjaka jer su krupniji i razvijeniji.
Unutarnji češnjevi imaju tanji i slabiji
ovojni listić, nejednaku krupnoću, pa se
stoga ne postiže odgovarajući učinak.
Za četvorni metar potrebno je posaditi
6-8 dekagrama češnjeva.
Sjetva povrća u toplijim područjima
VRSTA POVRĆA
KOLIČINA SJEMENA (m2)
VRIJEME SJETVE
ZIMSKI ŠPINAT
ZIMSKA SALATA
MRKVA
PERŠIN
RADIČ
MATOVILAC
3g
3g
4g
5g
8g
5g
01.09.-31.10.
01.09.-20.09.
01.09.-31.10.
01.09.-31.10.
01.09.-10.09.
10.10.-31.10.
BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014.
=LPDXYUWX
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
U Green Garden širokoj ponudi sjemena pronađite
razne vrste zimskih salata, radiča, matovilaca,
endivija i mnogih drugih.
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
22
Jesenska sadnja češnjaka
Češnjak potječe iz središnje Azije, odakle se proširio po cijelom svijetu. Odavnina se upotrebljava kao
lijek, a suvremena znanost to je i potvrdila. Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučuje
se alilsulfid, koji daje neugodan miris.
Velimir Lasić, dipl. ing.
Č
ešnjak je kao i luk sličnih zahtjeva
prema tlu i plodoredu. Uzgaja se
iza okopavina koje su obilno gnojenje stajskim gnojem. Na istoj površini
može se uzgajati svake 3-4 godine.
Priprema tla za sadnju ista je kao i kod
proizvodnje luka. Kako češnjak ima mali
broj selekcioniranih sorti, za proizvodnju se koristi sadni materijal proizveden
što bliže području uzgoja češnjaka.
Kultivari i ekotipovi
Prosječna masa lukovice naših domaćih ekotipova obično je 30 - 40 g,
a francuski kultivari oslobođeni virusa
(virus free) imaju prosječnu masu lukovice 70 - 100 g, što je dovoljno ilustrativan primjer. Kultivari i ekotipovi mogu
se podijeliti u tri osnovne skupine, i to
- jesenski češnjak, proljetni češnjak i
alternativni češnjak.
Jesenski češnjak
Jesenski češnjak sadi se ujesen, prezimljuje, i u idućoj godini razvija vegetativnu masu i lukovicu - glavicu. Ima kraće
razdoblje mirovanja pa se repromaterijal
ne može čuvati do proljeća iduće godine.
Većina ovih ekotipova ima krupnije i šire
listove, krupniju lukovicu s manjim brojem krupnih češnjeva u lukovici.
Sadnja češnjaka
Sadnja češnjaka obavlja se u jesen i
proljeće. Jesenskom se sadnjom postižu veći prirodi, glavice su krupnije, ali
se lošije čuvaju od glavica proizvedenih
proljetnom sadnjom. Jesenska sadnja
češnjaka obavlja se u listopadu, a proljetna čim ranije u proljeće, kad to zemljišni uvjeti dopuste. Češnjak se sadi
na dubinu 4-5 cm u jesen, a u proljeće
na dubinu 2-3 cm. Za sadnju se uzimaju
vanjski češnjevi s glavice češnjaka jer su
krupniji i razvijeniji. Unutarnji češnjevi
imaju tanji i slabiji ovojni listić, nejednaku krupnoću, pa se stoga ne postiže
odgovarajući učinak. Za četvorni metar
potrebno je posaditi 6-8 dekagrama
češnjeva.
Češnjevi se prije sadnje,
zbog zaštite od bolesti,
potapaju u otopinu nekog
botriticida u trajanju desetak minuta.
Češnjak je tehnološki
sazorio kada lišće požuti,a
stabljika se počinje sušiti.
Vađenje se obavlja po suhom i lijepom vremenu,
kad je tlo umjereno prosušeno. Najpovoljniji rok
vađenja je kada je 30-70
% listova suho. Nakon vađenja češnjak
se smješta u prostor zaštićen od sunca,
u tankom sloju da se prosuši, a poslije
se čisti i sprema za čuvanje.
U skladištu je najvažnije održavati
relativnu vlagu zraka manju od 70 %,
da se izbjegne tjeranje korjenčića i pojava površinske plijesni.
Prema normama kvalitete na Europskom tržištu češnjak ekstra klase mora
biti karakteristične boje za tip, cijele lukovice, pravilnog oblika, dobro očišćen,
korijeni moraju biti glatko odrezani, a
češnjevi moraju biti čvrsto vezani u lukovici. Dopušten je najmanji promjer lukovice 45 mm, a razlika između najviše
i najmanje lukovice u jedinici pakiranja
najviše 20 mm.
BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014.
SJEMENSKI ČEŠNJAK
Visokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena
jesenjoj sadnji. Sorta se odlikuje relativno krupnom
glavicom i manjim brojem krupnih češnjeva.
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
24
Jesen u znaku zimnice
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubiranja plodova i razdoblje najbogatije i najraznovrsnije trpeze, počevši
od mesnih, mliječnih, voćnih pa do povrtnih plodova. Međutim, s obzirom da je rok uporabe većine ovih
proizvoda dosta ograničen i kratak moralo se iznaći načina da se spomenuti proizvodi dorade, prerade ili
konzerviraju, a sve kako bi se sačuvali za uporabu u kasnijem razdoblju, tijekom zime i proljeća.
Matea Ćorić, master struke
T
ako je uostalom i nastala tradicija
pripremanja zimnice. No, ljetne
«slasti» nije baš uvijek moguće
upakirati i sačuvati za zimu. Jer ipak
treba biti svjestan činjenice kako su
svježe namirnice podložne kvarenju.
Mikroorganizmi u njima i na njima razvijaju se, razmnažaju pod utjecajem
zraka, topline i vlage te time izazivaju
njihovo truljenje, gnjiljenje i fermentaciju. Na taj način, namirnice ne samo
da postaju neuporabljive, već mogu biti
čak i štetne po ljudsko zdravlje.
Prirodno kiseljenje
Radi se o jednom od najstarijih načina konzerviranja povrća. Sami proces
konzerviranja odvija se pod djelovanjem
mikroorganizama, koji u ovom slučaju,
iz ugljikohidrata stvaraju mliječnu kiselinu koja pak služi kao konzervans povrću. A osnova konzervansa, odnosno,
inicijator konzerviranja je kuhinjska sol
koja se dodaje povrću prilikom kiseljenja. Ustvari ona pospješuje izlučivanje
sokova iz povrća tj. sokova u kojima
se sada razvijaju bakterije mliječnog
kiseljenja. Mliječna kiselina konzervira
povrće i pri povoljnim uvjetima onemogućava razvoj drugih štetnih bakterija,
koje mogu izazvati kvarenje. Međutim,
za uspjeh prirodnog kiseljenja moraju
se osigurati optimalne prilike koje podrazumijevaju dva osnovna uvjeta. Prvi
je da se sol dodaje povrću u količini od
12 posto, dok je drugi vezan za sami pribor i ambalažu, koja pak mora biti besprijekorno čista. Pored toga, za uspjeh
samog kiseljenja tijekom 4-6 tjedana
(koliko i postupak traje) temperatura u
prostoriji mora biti 22 OC. Kasnije je za
čuvanje namirnica najbolja temperatura od 10-12 OC. Povrće se može kiseliti
cijelo, narezano ili naribano. Osnova je
da bude zdravo i temeljito oprano. S
druge strane, najčešće se za kiseljenje
koriste sljedeće vrste povrća: kupus,
krastavac, zelena rajčica, mahune, lučice, miješane salate i sl.
Ambalaža za spremanje zimnice
Ambalaža za spremanje zimnice
ovisi o postupku koji se primjenjuje u
procesu konzerviranja premda njen izbor ovisi i o vrsti namirnice. Tako se za
ukuhanu zimnicu u kućanstvu najčešće
rabe staklenke. Za voće ukuhano sa
šećerom ili voće u alkoholu te za ukiseljeno povrće koriste se obične staklenke koje se nakon punjenja zatvaraju
celofanom ili pergamentnim papirom.
Obično se za voće odabiru staklenke od
pola do jedne litre, tako da se nakon
otvaranja sadržaj što prije i potroši. Za
ukiseljeno povrće mogu se koristiti i nešto veće staklenke te posebne staklene
pletare sa širokim grlom, zapremine od
5 i 10 litara.
Na navedene staklenke se trebaju
staviti i odgovarajuće naljepnice koje
sadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja. Zbog svega toga,
o zimnici morate razmišljati nešto ranije, a sve kako bi uspjeli nabaviti odgovarajuću ambalažu za njeno spremanju
te kako bi na taj način u spremljenom
povrću i voću mogli uživati tijekom
hladnih zimskih dana.
BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014.
STAKLENA
AMBALAŽA
široka ponuda boca,
ukrasnih boca, tegla,
čepova, poklopaca…
sve što Vam je potrebno
od staklene ambalaže
možete pronaći u
@home asortimanu.
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
26
JESENSKA OBRADA
Prof.
Pr
rof
of. dr. sc. Ivo Miljković
U
prve dvije-tri godine nakon sadnje
preporučuje se tlo obrađivati kako
bi se utjecalo na dublje rasprostiranje korijenja, a nakon toga se tlo
zatravi djetelinsko travnom smjesom.
Dobro je poznato da su toplija obrađena
nego neobrađena tla. To se najbolje vidi
u proljeće kada kopni snijeg. Prije snijeg
okopni s obrađenih površina nego sa neobrađenih ledina.
osjetljivija prema niskim temperaturama od nadzemnog dijela;
• razoravanjem sredine međurednog
prostora, otvara se brazda u koju se
skuplja i odvodi suvišna voda;
• obavi se zaoravanje mineralnih i organskih gnojiva u pravo vrijeme i na
veću dubinu tako da se tijekom zime
izvrši razgradnja i pretvorba (transformacija) u povoljnijem smjeru itd.
Najpovoljnije je vrijeme za jesensku
obradu prije početka učestalih jesenskih
Najčešće se plodnost tla u voćnjacima održava na sljedeće načine:
trajnom obradom tla, obradom – jalovi ugar, radi uništavanja korova i popravljanja strukture tla, a uz to se u tlo unose organska
(stajski gnoj i drugo) i mineralna gnojiva (osobito fosforna i kalijeva), te sjetvom djetelinsko travnih smjesa, koje se sukcesivno
tijekom vegetacije kose i ostavljaju u voćnjaku u obliku zelenog
malča (mulch).
Značajke jesenske obrade tla
U voćnjacima se u jesen treba obaviti
obrada tla jer ona ima višestruki korisni
učinak:
• bolje nakupljanje (akumulacija)
vlage i njeno bolje čuvanje u tlu;
• povećava se volumen tla (površinskog sloja često i za 20%), a na taj
se način utječe na bolju izmjenu
(difuziju) plinova, disanje tla, mikrobiološku aktivnost, vodopropusnost i toplinski režim tla;
• povećava se aktivacija hranjivih
tvari i nakuplja ugljični dioksid disanjem korijenja i mikroorganizama, a nazočnost ugljičnog dioksida
djeluje na aktivaciju tekuće faze tla;
• uništavaju se korovi u voćnjaku;
• uništava se velik broj štetnika na taj
način što se izlažu niskim temperaturama;
• povećava se vezanje (fiksacija) dušika od strane mikroorganizama;
• poboljšavaju se uvjeti rasta i rasprostiranje korijenove mreže;
• naoravanjem tla na korijenje prema
deblu štiti se korijenova mreža od
utjecaja niskih temperatura, a to
je važno, jer je korijenova mreža
kiša. Ovdje treba odmah napomenuti da
se obrada ne smije obaviti svake godine
do iste dubine, jer takva obrada izaziva
nepovoljne promjene, tzv. „bolest tabana
pluga“, odnosno smanjenje plodnosti tla.
U ratarskoj proizvodnji obavlja se jesensko duboko oranje. I u voćarstvu bi
bila vrlo korisna duboka obrada, odnosno
duboko oranje tla, ali to uvijek nije moguće iz više razloga. Ti su razlozi općenito
poznati, pa ćemo se na njih samo letimično osvrnuti. Voćke kao višegodišnje
kulturne biljke razvijaju jaku korijenovu
mrežu, koja se prostire u dubinu i širinu
ovisno o svojstvima tla, načinu uzdržavanja plodnosti tla, vrsti voćke, podlozi
pa i sorti.
Obradom se ne smije
ozlijediti korijenje
Svrha jesenske obrade je da osigura
povoljnija fizikalna svojstva tla, a da bi
se to postiglo, potrebno je obradu obaviti
do što je moguće veće dubine. Međutim,
dubina obrade tla ograničena je, odnosno, određena dubinom prostiranja korijenja, koje se obradom ne smije ozlijediti.
Općenito se smatra da se obradom ne
smije ozlijediti skeletno korijenje debljine olovke (promjera iznad 8 mm), jer se
teže obnavlja.
Naime, ratilima se korijenje obično
iskida, pa su presjeci nepravilnog oblika,
a rane znatno veće nego kad se prerežu oštrim predmetom. Tako velike rane
nepravilnog oblika s puno povrijeđenog
(nagnječenog) staničja teško zacjeljuju
te se na njima u uvjetima vlažnog tla
brzo razmnožavaju razne štetne gljivice
(truležnice – paraziti). Malo-pomalo se
trulež korijenja sve više povećava, gljivice se umnožavaju pa poslije napadaju i
zdravo korijenje.
Dakle, rane na korijenju mogu poslužiti kao izvor zaraze. Ako se obradom povrijedi deblje korijenje, tada rana sporo ili
nikako ne zacijeli, a obnavljanje korijenja
izostaje u neposrednoj blizini rane, te se
od nje sve više udaljuje.
Pokusima je ustanovljeno da se povrijeđeno korijenje ne obnavlja podjednako
BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014.
27
TLA U VOĆNJACIMA
u svim tlima. Tako se u tlima glineno –
ilovaste građe (teksture) u jabuke nakon
povrede debljeg korijenja s promjerom
iznad 8 mm često korijenje ne obnavlja
niti rane zacjeljuju, već počinje trunuti.
Na pjeskovito-ilovastim tlima smanjeno je obnavljanje, odnosno, obraslost tanjim obrastajućim korijenjem na
ozlijeđenom skeletnom korijenju, ali se
ipak rjeđe događa da nastupi trulež. To je
rijetka pojava, osobito u tlima koja dobro
propuštaju vodu (drenirana tla). Utvrđeno je da se tanje korijenje s promjerom
ispod 3 do 5 mm nakon ozljede vrlo dobro obnavlja, pa se obradom smije oštetiti, ali opet samo u razumnoj mjeri, što je
ovisno i o podlozi. Općenito možemo reći
da je prema povredi ratilima osjetljivije
korijenje generativnih podloga, tj.onih
koje su proizvedene iz sjemena, nego korijenje vegetativnih podloga, tj.onih koje
su proizvedene ukorjenjivanjem dijelova
stabljike.
Dubina obrade tla u voćnjaku
Na dubinu rasprostiranja korijenja velik utjecaj ima način uzdržavanja plodnosti tla. U voćnjacima gdje se tlo zatravljuje, nastire (mulch) ili navodnjava, voćke
pliće rasprostiru korijenje. Podsjetimo se
još da mlade voćke iz godine u godinu
sve više rasprostiru korijenje u širinu i da
im korijenje znatno prelazi izvan oboda
krošnje. U starijih voćaka korijenje prožimlje (obuhvaća) sav razmakom sadnje
raspoloživ prostor.
Velik je broj čimbenika koji određuju
dubinu rasprostiranja korijenja voćaka,
a time i dubinu obrade tla u voćnjacima.
Budući da postoje velike razlike u potrebi
dubine obrade tla u voćnjacima, zapodjele su se različite polemike i postoje
BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014.
različita shvaćanja o tome kako duboko
treba ili kako se duboko smije obrađivati tlo u voćnjacima. Da bismo pridonijeli
boljem rješenju toga problema, predlažemo metodu rada koja će nam pomoći
da s većom točnošću odredimo do koje
se dubine smije provoditi obrada tla u
voćnjacima ispod jezgričavih, koštičavih,
lupinastih i suptropskih voćaka.
Primjena te metode posebno je važna
za slučajeve kod kojih se prije nije obrađivalo tlo, već je voćnjak bio zatravljen.
Suština metode sastoji se u tome da se
otvaranjem profila u tlu na raznim udaljenostima od debla utvrdi dubina na kojoj se prostire deblje skeletno korijenje,
odnosno, korijenje s promjerom iznad 8
mm.
Dubina profila ne treba biti veća od
30 cm u sredini međurednog prostora,
a prema deblu može biti manja. Ukoliko
već u prvim profilima u sredini međureda utvrdimo da se skeletno korijenje
prostire plitko, tada smanjujemo dubinu
profila idući prema deblu. Širina profila
može iznositi 60 do 100 cm. U profilima
ili presjecima očitamo broj i debljinu presječenog korijena, a na temelju podataka
o razmještaju korijenja s promjerom od
preko 8 mm odredimo do koje će se dubine tlo obrađivati.
Broj profila odredi se prema potrebi,
odnosno, prema razlikama u svojstvima
tla. Ukoliko je tlo jednoličnih svojstava i
nema većih variranja u dubini prostiranja
korijenja, dovoljno je da se otvori 5 do 10
profila. Variraju li svojstva tla u pojedinim
dijelovima voćnjaka, tada će biti potrebno otvoriti veći broj profila.
Pomoću iznesenog postupka ne treba
svake godine određivati dubinu obrade
tla, već svake 3 do 4 godine, a s obzirom
na način uzdržavanja plodnosti tla čak i
rjeđe. Smatramo da će biti znatno manje
štete od kopanja profila u voćnjacima
nego od ozljeđivanja korijenja uslijed
loše odabrane dubine obrade. Vrlo se često u praksi događa da traktoristi uslijed
neznanja i neopreza obradu tla u voćnjacima poistovjećuju s obradom za ratarske kulture. Duboko oranje, koje je uobičajeno za ratarske kulture prije njihove
sjetve, ne može se izvoditi u voćnjacima,
jer bi se oštetilo puno debljeg skeletnog
korijenja.
Katkada se korijenje ozlijedi do te
mjere da se voćke počnu sušiti ili slabije razvijati. Poslije preduboke obrade na
proljeće usporen je rast mladica, zametanje plodova, a u tijeku vegetacije uslijedi
jače opadanje već zametnutih plodova.
Ozljedom korijenja narušava se ravnoteža između razvijenosti nadzemnog
sustava voćaka i razvijenosti korijenove
mreže. Sve to ima za posljedicu slabiji
rast, razvitak i rodnost voćaka.
Obnavljanje oštećenog korijenja
Ovdje treba napomenuti da, ako se u
jesen ili rano u proljeće tanje korijenje
povrijedi, ono će se dobro i brzo obnoviti (regenerirati), jer u to vrijeme korijen
intenzivnije raste nego tijekom vegetacijskog perioda, u kasno proljeće i ljeto kad
intenzivno rastu mladice, lišće i plodovi,
ili tijekom zime kada je tlo hladnije.
Ukoliko bi se tijekom vegetacije u
ljetnim mjesecima korijenje osjetljivije
povrijedilo, tada bi šteta na voćkama bila
veća nego ako se to učini u jesen.
Općenito treba reći da se tlo najpliće
obrađuje ispod krošanja uz deblo (5 do
8 cm duboko), a idući prema periferiji
krošnje i sredini međurednog prostora
povećava se dubina obrade tla (od 10
do 15 cm, a u pojedinim slučajevima i 20
cm). U mladim voćnjacima, gdje korijenje
još nije osvojilo sav prostor raspoloživ
razmakom sadnje, može se provoditi i
dublja obrada u sredini međureda.
Redovitom i pravilnom jesenskom
obradom tla u voćnjacima pridonosimo
boljem rastu, razvitku, te boljoj i redovitoj rodnosti voćaka.
28
OTVOREN NOVI
SJEMENARNA AGROCENTAR
U LJUBUŠKOM
S
jemenarna d.o.o. nastavlja sa
širenjem svoje maloprodajne
mreže otvaranjem novog Agrocentra. Sjemenarna Agrocentar od
ove jeseni i u Ljubuškom, kako bi Vam
bili još bliže, te kako bi i Agrocentar
Ljubuški postao mjesto okupljanja
poljoprivrednih proizvođača, hobista
i stručnjaka iz oblasti poljoprivrede
kao i svi naši dosadašnji Agrocentri (u
Mostaru, u Širokom Brijegu, u Grudama i u Čitluku).
Bez obzira da
li ste hobist koji
uživa provoditi
vrijeme u vlastitom vrtu, okućnici,
ili se bavite pčelarstvom, ili ste profesionalni proizvođač povrća, krumpira ili vina,
ili možda imate kućnog ljubimca,
u Agrocentru Ljubuški ćete pronaći
sve što vam je potrebno, a i više od
toga.
POSJETITE NAS!!!
Sjemenarna d.o.o.
AC SJEMENARNA Ljubuški
Bana Josipa Jelačića b.b.
88 320 Ljubuški
Tel./fax: +387 39 833 700
BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014.
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
MRAVOCID
Insekticid
u obliku praha za
suzbijanje mrava
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
30
KUPINA
sve traženija
u Hercegovini
Ivan Perić, dipl. ing.
Ž
alosna je činjenica kako nas, barem u većini slučajeva, spominjanje kupine asocira na od davnina
poznatu korovsku biljku protiv koje se
čovjek stoljećima borio. Međutim, istina je posve drukčija. Kupina predstavlja
cijenjeno voće koje obiluje visokovrijednim hranjivim sastojcima kao što su
šećeri, organske kiseline, pektini, celuloza, mineralne tvari i vitamini. Plodovi
su posebice bogati C vitaminom kojeg u
100 grama sadržavaju čak 21 gram. Pored potrošnje u svježem stanju, kupina
se u velikoj mjeri koristi za spravljanje
različitih prerađevina kao što su sokovi,
sirupi, kompoti, džemovi pa čak i likeri.
Sok od kupinaosobito je značajan zbog
prisutnosti tvari-betaina, koji potiču
rad jetrenih stanica, te štite jetru i žučne putove od raznih tegoba. Posebna
ljekovitost kupine ogleda se u sadržaju
organskog željeza i vitamina koji su od
velike važnosti za trudnice, dojilje, te
osobe u pubertetu i klimakteriju. Stoga,
za očekivati je da ćemo najzad uvidjeti
pravu vrijednost kupine, te da će se njezinom uzgoju posvetiti znatno veća pozornost, koju ona, uostalom i zaslužuje.
samo u slučaju
da one traju kratko. Bolje podnosi
sušu od maline
premda, ukolikoo
iti
želimo ostvariti
redovite prinose, moramo osigurati
i dostatne količine vode. Iako može
uspijevati na gotovo svakom tipu tla
najbolje prinose ostvaruje na pjeskovito-ilovastim tlima bogatim humusom.
Plodovi kupine obiluju hranjivim tvarima, a osim korištenja u svježem stanju
služe za spravljanje različitih prerađevina. Zbog svoje
aromatičnosti dragocjeni
plodovi kupine su osobito
omiljeni kod djece
Sadnja kupine se obavlja od listopada do ožujka na međuredno rastojanje
od 3-4 m, dok rastojanje u redu iznosi 1-2 m. Inače, kupina se, slično kao i
malina, uzgaja u obliku žive ograde uz
korištenje naslona. Međutim, možemo
je uzgajati i bez naslona tj. u obliku polugrma, s tim da je spomenuti način prikladan samo za sorte s jakim izdancima
koje ne rastu previsoko.
Jednostavnost uzgoja
Kupina predstavlja relativno nezahtjevnu voćnu vrstu koja se odlikuje
dosta jednostavnim uzgojem. Ipak, o
pojedinim čimbenicima moramo voditi
računa. Tako joj najbolje odgovaraju
topli, osunčani položaji, po mogućnosti zaštićeni od vjetra i mraza. Praksa
je pokazala da tijekom hladnih zima,
kada temperatura padne ispod - 12 do
-17 oC, izdanci kultiviranih sorti kupine
često pozebu. Međutim, kupina može
podnijeti i nešto niže temperature, ali
BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014.
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
32
Lišajevi na voćkama
Lišajevi se javljaju na gotovo svim
voćnim vrstama, osobito šljivi, orahu,
jabuci i kruški, pogotovo u ekstenzivnim ili napuštenim voćnjacima. Što je
u biti lišaj? Lišaj je vrlo specifična i vrlo
zanimljiva zajednica dvaju organizama
(alge i gljive!), koji žive u tzv. simbiozi
ili suživotu, od kojeg oba ova organizma imaju zajedničku korist. Od algi su
zastupljene uglavnom zelene ili modrozelene alge (Chlorophyta i Cianophyta),
a od gljiva najčešće gljive mješinarke
(Ascomycotina), čija se plodna tijela
(apoteciji) vrlo lako uočavaju unutar
tijela lišaja. Lišaj kao zajednica funkcionira tako da alge fotosintezom stvaraju
organske tvari, a gljiva nabavlja vodu i
mineralna hranjiva, pa se tako nadopunjuju. Ističemo, lišajevi nisu nametnici
ili paraziti na biljkama, iako se tako na
prvi pogled čini. Žive samo na površini
biljnih organa, pa ih ne ubrajamo u tzv.
epifite, ali od biljaka ne uzimaju vodu i
hranjiva, što znači da ne ulaze u biljno
staničje kao paraziti. Međutim, njihova
pojava, unatoč tomu što nisu paraziti, posredno može štetiti biljkama
jer mogu smanjivati životni potencijal
biljke ili tzv. vigor, ali i biti pogodno
stanište za naseljavanje nekih štetnika.
Postoji više od 15.000 vrsta lišajeva, a
znanost ih svrstava u vrlo dobre bioindikatore ili biološke pokazatelje čistoće
zraka i općenito čistoće staništa i okoliša.
Obično se javljaju na starijim voćkama, a ako počnu rasti na mladima,
onda je to znak da su te voćke slabije
kondicije, odnosno da su oslabljene od
raznih čimbenika nepovoljne sredine.
Gotovo se nikada ne javljaju u intenzivnim voćnim nasadima, ili vrlo rijetko,
i to samo u slučaju ako se ne provodi
uobičajena zaštita fungicidima. Naime,
većina fungicida, pogotovo onih na bazi
bakra, prilično ih dobro suzbija, pa se lišajevi stoga nikada ne javljaju u voćnjacima s redovitom zaštitom fungicidima.
Mogli bismo reći da je njihova pojava na
voćkama najbolji znak dobrih ekoloških
uvjeta koji vladaju u voćnjaku. Nikada
ne rastu ondje gdje je zrak onečišćen
i gdje postoji rezidua ili ima ostataka
toksičnih tvari. Neki lišajevi izrazito su
Kako suzbijati
lišajeve na
voćkama?
Vrlo se često na stablima i granama drvenastih voćnih vrsta, kao
i nekoga drugog ukrasnog drveća i grmlja, zapaža pojava lišajeva.
Mnogi se pitaju šteti li to biljkama? Jesu li lišajevi paraziti ili nametnici? Treba li ih na neki način suzbijati? Takva pitanja vrlo često nam
postavlja veliki broj voćara, čim ih primijetite na svojim voćkama,
bojeći se da će lišajevi možda nauditi voćkama. Odgovor je da se ne
trebaju bojati, jer lišajevi nisu opasni
dekorativni (pr. Usnea spp. i dr.), pa su
jako omiljeni na ukrasnim drvenastim
vrstama u kućnim vrtovima. Spomenuto je na početku da se uglavnom javljaju na stablima i granama šljiva, oraha,
jabuka i dr. Na šljivi se pojavljuje najčešće lišaj pod nazivom Evernia prunastri,
a na orahu žuti lišaj Xanthoria parietina.
Od drugih lišajeva na voćkama su raširene vrste iz rodova Parmelia, Parmelina, Physcia, Platismatia, Pseudoevernia,
Ramalina i dr.
Čime ih suzbijati?
Na njih dobro djeluju svi bakreni
fungicidi, pa se stoga kasnim zimskim
prskanjem i tretiranjima na početku
vegetacije, koja se redovito provode u
voćnjacima, ujedno suzbijaju i lišajevi.
Ostale kemijske mjere suzbijanja nisu
potrebne.
Prof. dr. sc. Tihomir Miličević,
Zavod za fitopatologiju
Agronomski fakultet u Zagrebu
BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014.
Za 10-15
litara vode
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
34
Zaštita masline
od paunova oka
N
ajraširenija bolest koja se uvijek
javlja u našim maslinicima, i koja
se obvezno mora suzbijati potkraj vegetacije je paunovo oko. Uzročnik
je patogena gljivica Cycloconium oleaginum, poznata i pod nazivom Spilocaea
oleagina. Bolest je raširena u svim krajevima svijeta, gdje se uzgaja maslina.
Na napad bolesti osobito su podložna
stabla maslina, koja rastu u vlažnijim
mikroklimatima i u sjeni.
Simptomi bolesti
Simptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakterističnih okruglastih, uljastih i tamnozelenih pjega ili mrlja, veličine 10-12 mm.
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleni prsten, a središnji dio posmeđi. Takvi
simptomi podsjećaju na oči po paunovu
perju, pa otuda dolazi naziv bolesti, koji
se koristi ne samo kod nas, već i u drugim zemljama gdje se uzgaja maslina.
Pjege se često spajaju i prekriju cijeli
list. Zbog jake zaraze, dolazi do opadanja lišća ili defolijacije. Na ostalim or-
Osim klasičnih bakrenih preparata dozvolu za suzbijanje paunova
oko u maslinama ima i pripravak
Stroby WG koji se koristi u koncentraciji 0,01-0,02 %. Karenca za
ovaj preparat iznosi 30 dana
i kada su temperature niže, što odgovara ovoj patogenoj gljivici. Simptomi,
međutim, postaju dobro vidljivi tek
iduće godine u rano proljeće, kada se
nastavljaju nove zaraze. U proljeće se
zatim javlja i prije spomenuto opadanje lišća, koje obično traje od ožujka do
lipnja. Ljeti zaraza nema, jer patogena
gljivica miruje, da bi ujesen ponovnim
dolaskom kiša započele nove infekcije.
Bitno je istaknuti da se simptomi najviše uočavaju na donjim dijelovima krošnje, dok gornji često ostaju zdravima.
Suzbijanje bolesti
Suzbijanje ove bolesti provodi se
dvaput, prema vremenu početka infekcija, i to fungicidima na bazi bakra
(Cuprablau Z WP, Champion WP, Nordox 75 WG, i dr.). U svijetu se također
koriste i neki organski fungicidi na bazi
cineba, dodina, mankozeba i drugih,
ali posve dobru zaštitu daju prije spomenuti fungicidi na bazi bakra, koji u
našoj zemlji jedini imaju dopuštenje za
suzbijanje ove bolesti. Bakreni fungicidi
preporučuju se za korištenje, jer i dobro
djeluju na neke druge bolesti masline,
kao što je bakterijski rak (Pseudomonas savastanoi) i patula (Sphaeropsis
dalmatica).
Prvo prskanje mora biti ujesen, i to
potkraj rujna i početkom listopada, a
drugo u proljeće, potkraj veljače i početkom ožujka. Prema istraživanjima,
jesensko prskanje je najvažnije. Prema
nekim podatcima iz literature, naše domaće sorte maslina dosta se razlikuju
u otpornosti na ovu bolest. Kao otpornije, spominju se Oblica i Lastovka, a
kao osjetljivije Levantinka, Drobnica i
Dužica. Od talijanskih sorti otporne su
pr. Leccino, Pendolino, i dr., a osjetljive
Ascolana i Moraiolo.
prof. dr. sc. Tihomir Miličević,
Zavod za fitopatologiju
Agronomskog
g
g fakulteta u Zagrebu
ganima masline, pr. plodovima ili grančicama, zaraze su vrlo rijetke a
simptomi se uočavaju kao
male smeđe pjegice. Zaraženi plodovi otpadaju zajedno s peteljkama. Zaraze
na lišću javljaju se dvaput
godišnje, i to ujesen i proljeće. Zaraze u tijeku jeseni
(rujan, listopad i studeni)
počinju s dolaskom kišnogg
razdoblja, kada je velika vlagaa
BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014.
Potražite u:
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg
Agrocentar SJEMENARNA Mostar
Agrocentar SJEMENARNA Čitluk
Agrocentar SJEMENARNA Grude
Agrocentar SJEMENARNA Ljubuški
039 700 000
036 352 700
036 641 700
039 661 255
039 833 700
36
Berba plodova jabuke
Ivica Doko, dipl. ing.
S
vanju), različitim mehaničkim oštećenjima, ali i napadu različitih patogena.
Kvaliteta i trajnost plodova jabuke
ovise o različitim biološkim,prirodnim
ali i agrotehničkim činiteljima. Među
njima najznačajniji su: sorta, podloga,
starost stabla, urod, i dr. Od prirodnih,
odnosno agrotehničkih činitelja najznačajniji su: gnojidba, navodnjavanje,
temperatura, nadmorska visina, tipovi
tala, primjena pesticida i dr.
tolne sorte jabuka beru se u pravilu ručno, dok one namijenjene za
industrijsku preradu mehanizirano. Berba jabuka u malim kućnim voćnjacima kao i berba na pojedinačnim
stablima obavlja se ručno. Ručna berba
je spor i skup način berbe, ali ona osigurava najbolju kvalitetu plodova. Najprije
se beru plodovi na donjim granama, pa
se postepeno ide ka vrhu kako bi se
Priručna skladišta
smanjilo opadanje plodova.
Neke sorte jabuka mogu se čuvati
Za tehniku otkidanja plodova važno
određeno vrijeme i u priručnim skladije da se plodovi uberu sa stapkama,
štima ili podrumima koja nisu hlađena
koje se kod jabuke prirodno odvajaju
poput pravih hladnjača. Ipak i u njima je
od rodnih grančica. To berač postiže
potrebno osigurati stabilnu ventilaciju i
tako da kod sorata, odnosno plodova
temperaturu te relativnu vlažnost zraka
sa dužim stapkama, podigne plod prekoja mora biti nešto veća, oko 85ma gore, a kod sorata sa kratkim
90%. Prostorije za čuvanje jabuka
stapkama okreće plod toliko koli- Berba se obavlja po suhom vremenu.
moraju biti čiste, a u njima se ne
ko je potrebno da se odvoji od rod- Obrane plodove potrebno je što prije dosmiju čuvati drugi proizvodi kao
ne grančice. Nije poželjno potezati
što su : krumpir, mrkva, luk, i sl.
plod prema dolje jer se isčupa premiti od skladišta na daljnju obradu.
Isto tako u podrumu se ne smije
stapka iz ploda, osobito kod ranije
osjećati miris plijesni, pesticida niti poberbe, čime se oštećuje kožica u udubigonskog goriva.
ni stapke ploda.
Uspješnost čuvanja plodova jabuke
u podrumima uvelike ovisi o vlažnosti,
Čuvanje plodova jabuke
koja se održava povremenim vlaženjem
Za čuvanje plodova jabuke koriste se
prostora. U suhoj atmosferi plodovi
jesenske i zimske sorte. Jesenske sorbrzo gube vodu pa smežuravaju. Na
te mogu se čuvati 1-2 mjeseca, dok su
to je posebno osjetljiva sorta Zlatni
zimske sorte prikladne za dugotrajnije
delišes. Provjetravanje skladišta je obačuvanje u prirodnim ili običnim skladivezno i obično se provodi rano ujutro
štima do proljeća , a u hladnjačama i
ili kasno navečer. Otvore na skladištu
komorama sa reguliranom atmosferom
potrebno je zatvoriti različitim žičanim
neke čak i do ljeta. Plodovi jabuke sadrmrežama, kako bi se spriječio ulazak
že velike količine vode (oko 86 %) i kao
miševima, ali i drugim štetnicima.
takvi podložni su isušivanju (smežura-
BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014.
KALEMARSKI
92¥$56.,926$.
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
Voćarski vosak se koristi
prilikom svih oblika
kalemljenja. Voskom se
premazuju presjeci grana
za vrijeme zimske rezidbe,
u vrijeme mirovanja
vegetacije, kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbe.
Voćarskim voskom
se premazuju rane na
stablima nastale od
mraza ili drugih klimatskih
nepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem grana.
Voćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterija
i gljivica u biljku. Može se koristiti na svim vrstama
stabala (voćke, vinova loza, ukrasno grmlje…).
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
38
PITANJA I ODGOVORI
Jesenska zaštita pšenice
od korova
Idealno vrijeme orezivanja
lovor višnje
Parcela na kojoj planiram obaviti sjetvu
pšenice dosta je zakorovljena. Od korovskih
vrsta prisutni su i uskolisni ali isto tako i širokolisni korovi. Kako se riješiti korova i kada
obaviti zaštitu pšenice. Postoji li herbicid ili
još bolje kombinacija herbicida koja bi pokrila što veći spektar korova u pšenicikojim
zaštitu mogu obaviti u jesen jer na proljeće
teško mogu ući na njivu.
U vašem slučaju prije bilo kakve obrade
zemlje potrebno je obaviti suzbijanje korova jednim od totalnih herbicida, primjerice
pripravkom Herkules Super ili Ouraganom
System 4. Nakon uništenja korova možete
pristupiti pripremi tla za sjetvu pšenice.
Što se pak tiče zaštite pšenice od korova
u jesen, na tržištu pesticida postoje dosta
efikasni pripravci koji osiguravaju dobru
zaštitu pšenice od korova, ali u vašem slučaju preporučam kombinaciju dva pripravka
Filon 80 EC + Lintur 70 WG. Ova kombinacija se koristi nakon nicanja pšenice, u fazi
2-4 lista, i to 3 lit. Filona + 37 gr Lograna
po hektaru.
Mario Ćubela dipl.ing.
U svom vrtu imam zasađenu živicu od loor
višnje u duljini od 80 metara te me zanima
kada se točno ona orezuje i na koju visinu?
Unaprijed zahvalan!
Posljednjih godina lovor višnja je preuzela primat u hercegovačkim vrtovima i
okućnicama, što nije slučajno iz razloga što
se radi o vrlo žilavoj i nadasve prilagodljivoj
biljnoj vrsti. Tako je možemo uočiti kako vrlo
dobro uspijeva u različitim podnebljima i
na različitim tipovima tala. Kada se uzgaja
u vidu živice (što je i najčešći slučaj) treba
je redovito i orezivati. Orezivanje se provodi
tijekom srpnja i kolovoza a idealna visina
biljke iznosi od 1,2 do 1,8 metara. Međutim,
visinu živice slobodno održavajte na željenoj razini i kod rezidbe se ne bojte rezanja
u staro drvo. Naime, lovor višnja će uz minimum pažnje (zalijevanje i gnojidba) vrlo
brzo potjerati nove izbojke te ćete za kratko
vrijeme na svojoj okućnici formirati dekorativnu i nadasve otpornu živu ogradu.
Kao živicu mlade biljke šišajte u visinu i
širinu kako bi potaknuli grananje i zgusnuli
nasad. Prvih godina, nakon sadnje, preporuča se orezivanje u ožujku i lipnju na način
da ostavite novu visinu ograde nekih pet do
deset cm, ovisno o napretku biljaka. Kad dostignete željenu visinu grm samo održavajte
šišanjem i to u svibnju, nakon cvatnje, te još
jednom u kolovozu ili rujnu.
Ako raste kao samostalan grm, u rano
proljeće prikratite samo grane koje strše i
narušavaju željeni oblik. Mlade grane, koje
kreću bliže korijenu, skratite na polovicu da
bi razgranali podnožje grma koje često ogoli. Svakih, otprilike, pet godina rasteretite
središte grma kako bi ga prozračili.
Ivana Markota, master struke
Naknadno vrenje vina
Zanima me na koji način mogu pokrenuti
naknadno vrenje vina koje je iz određenog
razloga prekinuto?
Prije svega, pretpostavit ćemo da je riječ
o posve zdravom vinu koje nije bolesno tj.
octikavo. Dakle, zdravo vino možete pokrenuti tako da mu dodate 30 grama selekcioniranog vinskog kvasca na svakih 100 litara.
Prije dodavanja kvasca isti treba „pripremiti“ a to se obavlj na način da potrebnu količinu kvasca prelijte sa 2-3 litra istog vina
i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek
onda ga umiješajte u vaše vino koje se nalazi u bačvi. Ipak, vodite računa da temperatura vina u bačvi ne smije biti manja od 18
stupnjeva C jer u protivnom nećete uspjeti
pokrenuti vrenje. Drugim riječima, morate
strogo voditi računa i o temperaturi samog
podruma.
Postoji još nekoliko načina za pokretanje
prekinutog vrenja (usisavanje zraka u vino
putem crijeva ili istakanje-utakanje vina),
pa me za dodatne informacije možete slobodno potražiti u Agrocentru Sjemenarne u
Čitluku.
Velimir Lasić, dipl.ing.
Raspucali plodovi mandarina
U vrtu, pored ostalih voćnih vrsta, imam
i nekoliko stabala različitih sorti mandarina.
Međutim, često se događa da na njihovim
stablima nalazim raspuknute plodove. Možete li mi pojasniti što je uzrok njihovog
raspuknuća?
Raspuknuće plodova agruma javlja se
svake godine u manjoj ili većoj mjeri. Pucanje plodova posebice je karakteristično za
stabla koja su duži ili kraći vremenski period,
uslijed suše, imala nedovoljne količine vode
u tlu i stablu. Zbog toga stanice i tkiva kore
ploda prestaju rasti te izgube svoju elastič-
nost. Potom dolaze obilnije kiše ili navodnjavanje uslijed čega voda ulazi u plod i zbog
čijeg pritiska ali i neelatičnosti stanica dolazi
do napuknuća kore. Što je sušno razdoblje
bilo izraženije i duže to je raspuknuće brže
i jače izraženo. Plodovi s tanjom korom kao
i stabla u čijoj ishrani nedostaje kalij (koji u
stablu utječe na stvaranje ravnoteže vode)
puno su osjetljivija na ovu neželjenu pojavu.
Drugim riječima, raspuknuće plodova možemo jedino otkloniti redovitim navodnjavanjem i opskrbom stabala dovoljnim količinama kalija. U tu svrhu u našim Agrocentrima u
Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama, Čitluku
i Ljubuškom možete pronaći Cifo gnojivo
koje sadržava kalij u čistom obliku, a koje je
prilagođeno potrebama agruma.
Ivica Doko, dipl. ing.
„Uporni“ korov
Na njivi se raširio korov koji mi nazivamo
divlji suncokret, a unatoč mnogim pokušajima, ne mogu ga riješiti. Postoji li kakav provjereni postupak?
Korov koji muči našeg čitatelja je čičoka (heliantus tuberosus L.). Naziva se još
i jeruzalemska artičoka, topinambur, divlji
suncokret i dr. Svi problemi u njezinu suzbijanju proizilaze iz nepoznavanja biologije
ove napasne korovne vrste. Naime, riječ je
o višegodišnjem korovu koji se osim sjemenom razmnožava i vegetativnim podzemnim
organima, odnosno rizomima, na kojima se
oblikuju gomolji. Zbog toga se primjenom
herbicida samo spale nadzemni organi, jer
kemijski pripravak ne dospiju do podzemnih
organ,a iz kojih se razviju nove biljke. Također mehaničkom obradom tla usitnjavaju se
rizomi i gomolji, što također pridonosi širenju. Poljoprivredni proizvođači najčešće ovaj
korov suzbijaju tijekom vegetacije uzgajanih
kultura, a registrirani herbicidi ili ga ne suzbijaju ili je njihov učinak ograničen. Stoga se
bolji učinci postižu suzbijanjem nakon žetve
(na strništu), primjenom jednog od herbicidnih pripravaka na bazi glifosata u dozi od 6-9
l/ha, ili sa 2 %-tnom koncentracijom škropiva. Jednokratna primjena nije dovoljna, treba
ju ponoviti. Također, primjena ujesen, kad se
biljni sokovi spuštaju u podzemne organe,
bolja je od primjene u proljeće. Osim navedenih herbicida učinkovit je i herbicid klopiralid
(u kulturi u kojoj je registriran). Suzbijanje
do željenog učinka može potrajati nekoliko
godina (vegetacijskih sezona).
Doc.dr.sc. Klara Barić
BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014.
39
Kako se riješiti krtica?
Mario Ćubela, dipl. ing.
L
ijepo uređeni travnjaci često su još
i dodatno “ukrašeni” nakupinama
zemlje koje ne samo što kvare ljepotu travnjaka nego otežavaju njegovo
održavanje. Vrlo često su te nakupine
zemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogih
kosilica. Pravi krivac su zapravo krtice.
Krtice žive stalno u zemlji, rujući Solarni rastjerivač krtica
podzemne hodnike, iz kojih izbacuju
Solarni rastjerivač krtica je urezemlju na površinu praveći krtičnjake. đaj koji se koristi za ekološki
Inače krtice se smatraju korisnim ži- način suzbijanja (rastjerivanja) krtica
votinjama jer se na njihovom jelovniku i drugih glodavaca koji žive u tlu. Urenalaze zemljišni
đaj radi na načelu
štetnici, a s druge Iako se uglavnom hrane guja- emitiranja valova
strane njihova ko- vicama i zemljišnim kukcima, koji izazivaju virisna uloga ogleda kopanjem podzemnih kanala te bracije tla i na taj
se i u prozračivanju
izbacivanjem zemlje na površi- način uznemiravatla. Njihova glavna
ju, odnosno tjeraju
hrana su gujavice, a nu i stvarajući krtičnjake, krtice štetne glodavce s
smatra se da jedna postaju sve veći problem na područja gdje se
krtica za života (3 uređenim zelenim površinama. koriste. Kako se
godine) pojede oko
radi o životinjama
20 kg gujavica. Pri maloj brojnosti kr- koje žive samotnjačkim životom i ne
tica po jedinici površine to i nije velika toleriraju druge krtice kao i ostale
šteta, ako se zna da se na jednom hek- glodavce u svojoj blizini, bilo kataru nalazi 1-2 tone gujavica.
kvo uznemiravanje ih tjera dalje od
Veliki broj krtičnjaka na malom mjesta izvora valova i vibracija.
prostoru znak je da moramo poduzeti Ultrazvučni valovi koje proizvodi
mjere zaštite kako bi se brojnost kr- uređaj ih iritiraju, a vibracije tla
tica svela na tolerantan broj. U svrhu simuliraju opasnost (druge krtice
suzbijanja koriste se različite metode, ili prirodni neprijatelji), tako da ih
kao što su različite mehaničke zamke, tjeraju s tog područja. Ultrazvučkemijski pripravci u obliku mamaka, ni valovi se emitiraju svakih 30
te ukopavanjem mreža oko travnjaka.
Vrlo često se krtice tjeraju na način da
se krpe natopljene naftom li petrolejom guraju u podzemne hodnike ili da
se u tlo ukopavaju boce koje uz pomoć vjetra stvaraju buku i
na taj način tjeraju
krtice.
BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014.
sekundi u svim smjerovima, pa tako
solarni rastjerivač ima učinkovitost djelovanja unutar površine 650 m2.
Repelent za krtice
S obzirom da su u većini država krtice
zaštićene i zabranjeno je njihovo ubijanje, u cilju zaštite travnjaka i povrtnjaka od krtica koriste se različiti repelenti.
Jedan od takvih proizvoda je i Get back
talpe, repelent u obliku gela, na bazi
eteričnih ulja, koji tjera krtice. Gel je
u obliku kockica koje se postavljaju u
aktivne rupe. Ako se tretirane površine
zalijevaju, gel treba češće mijenjati.
40
SUZBIJANJE
miševa i štakora
Velimir Lasić, dipl. ing.
O
sim nelagode, miševi i ostali
glodavci mogu izazvati neprocjenjive štete u domaćinstvima.
Prije svega, nastanjuju skladišta hrane
(zalihe žita i ostale namirnice) koju zagađuju svojim izmetom, čineći je potpuno neuporabljivom. Ali, pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drveni
predmeti koji bivaju potpuno izgrizeni.
Zanimljiv je i podatak da štakor za
samo godinu dana može pojesti do 25
kg žitarica a još više hrane uništi njenim
razvlačenjem i onečišćenjem izmetom.
Ipak, prava opasnost prijeti od niza bolesti, a utvrđeno je da štakori prenose
više od 20 bolesti ljudi i životinja.
Izravna opasnost prijeti od mišje groznice i kuge, ali i od bjesnoće-ukoliko
zaraženi štakor ugrize čovjeka. Pojedine
vrste su posebice agresivne (sivi štakor)
što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca, te
u prigradskim naseljima sitnija stoka,
perad, čak i mačke. Također, postoji realna opasnost i od trihineloze kod koje
se čovjek zarazi preko inficiranog svinjskog mesa kao i leptospiroze gdje izvor
zaraze predstavlja goveđe meso. Dakle,
riječ je o vrlo opasnim životinjama čije
prisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim.
Koji su mamci najpodesniji za
obiteljska gospodarstva?
Iako danas na tržištu možemo
pronaći veliki broj različitih kemijskih
pripravaka za uništavanje štetnih glodavaca, ne znači da su ti pripravci i
najpodesniji za domaćinstva. Za domaćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacati
na skrovita mjesta na kojima se miševi
Dolaskom hladnijih dana miševi, štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se u štale, tavane,
podrume i skladišta hrane u
domaćinstvima. S obzirom
da znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi
suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
i štakori obično kreću, hrane i gnijezde. Takva mjesta se lako uočavaju po
ostacima izmeta, načetim dijelovima
sjemenki i po ostalim otpacima hrane.
Međutim, od velike je važnosti i sami
nadzor mamaca što podrazumijeva
njihovo nadopunjavanje i to sve dok ih
glodavci ne prestanu jesti.
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazali
mamci na osnovi bromadilona, brodifakuma, flokumafena i diefetialona.
Spomenute mamce možete nabaviti u
manjim, praktičnim pakiranjima i to u
svakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarni.
Ali, svakako potražite i odgovarajuću
stručnu pomoć jer postoje tipovi mamaca podesni za uporabu u suhim i
zatvorenim prostorijama, za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgradama kao i mamci namijenjeni za vlažne
prostorije.
Za domaćinstva su se posebno djelotvornim pokazali meki mamci tipa
MURIN-MIŠOMOR. Danas na tržištu
postoje posebne «zaključane kutije»
u koje se postavljaju mamci kako bi se
otklonila i svaka mogućnost neželjenog
trovanja stoke, kućnih ljubimaca.
BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014.
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
.*y0.03
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakora.
Za unutarnju i vanjsku upotrebu.
Dostupno u pakiranjima: 100g, 150g; 250g i 500g.
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
SREDSTVA U BORBI PROTIV
MIŠEVA I ŠTAKORA
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
Ljepljiva ploča za miševe – klopka bez otrova
za miševe i druge štetočine. Omogućuje
jednostavno suzbijanje miševa u kućanstvima,
kao i u javnoj i komunalnoj higijeni. Ne sadrži
nikakve otrovne tvari. Visoka kvaliteta ljepila kao
i intenzivna žuta boja privlači i hvata miševe,
štakore ali i ostale gmižuće i leteće insekte.
Ljepilo protiv miševa koristi se za suzbijanje
svih vrsta miševa i štakora. Green Garden ljepilo
za miševe ostaje dugo vremena postojano
(ljepljivo), ne suši se, otporno je na vodu i vlagu,
te se brzo i lako primjenjuje. Ne sadrži otrovne
tvari, nezapaljivo je i sigurno za korištenje.
Ultrazvučni
rastjerivač miševa i štakora –
riješite se štetnih
glodavaca na
human način.
24satna zaštita,
jednostavna
primjena, bez
rodenticida i mehaničkih klopki. Nema čišćenja
uginulih glodavaca. Ultrazvučni valovi uzrokuju
miševima nelagodu, te oni napuštaju svoja
skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih
valova. Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti se na konstantnu ultrazvučnu
buku koju stvara ovaj uređaj, a koja je nečujna
za ljudsko uho, ne smeta kućnim ljubimcima,
niti biljkama i ne ometa rad elektičnih uređaja.
Metalna mišolovka,
dostupna u tri
različite veličine
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
44
Pregled zajednica u jesen
Kruno Lažec, dr. vet. med
Z
a većini košnica ovo je jedno od
posljednjih otvaranja pri kojem
vadimo i preslagujemo okvire.
Skraćenjem dana pčele se pripremaju
za zimu. Nastupaju jutarnje magle, pa
sve više borave u košnici, a za lijepog
vremena nalaze još ponešto hrane u
prirodi. Ako već nismo učinili onda u
ovom mjesecu sve košnice moraju biti
pregledane, a okviri posloženi za zimovanje.
Jesenski pregled mora biti detaljan
kako bi dobili uvid u snagu i opće stanje
svake zajednice i ako bude potrebno
napravimo ono za što još nije kasno.
Posebnu pažnju posvećujemo mladim
rojevima. U rujnu prestaje bilo kakva
ozbiljna pčelinja paša. Još cvatu poneke biljke i pčele ih posjećuju, pa na letu
možemo primijetiti kako unose pelud.
U rujnu mjesecu neznatni, ali ipak prisutni izvor hrane su i raspucali plodovi
voćaka.
Važni postupci prilikom pregleda
Pregled treba obaviti prije podne
kada je većina pčela u potrazi za hranom, a da besposlene iz drugih košnica
na pčelinjaku ne bi naveli na grabež.
Prilikom pregleda prije zimovanja
potrebno je provjeriti da li se unutar
zajednice nalazi neki od znakova pče-
linjih zaraznih bolesti. Bolesti s kojima pčele mogu ući u zimu i prenijeti
ih na proljetno leglo mogu biti uzrok
slabljenja, ali i propadanja zajednica.
Smanjenjem legla i broja pčela lakše se
na okvirima uočavaju znakovi američke gnjiloće pčelinjeg legla. Zato je ovaj
period značajan, jer se bez problema
uočavaju zaostale poklopljene stanice
koje su raštrkane po okviru. Takve stanice treba provjeriti, a ako su u njima
uginule ličinke, uzorak treba poslati na
dijagnostičku obradu, iako na poklopcima nisu uočeni karakteristični znakovi
bolesti (do polovice stanice uvučen i
vlažni poklopac). U slučaju da se bolest
potvrdi treba u suradnji s nadležnim
veterinarom provesti zakonom predviđene mjere.
Nozemozu ćemo teško uočiti pri jesenskom pregledu, jer su pčele još uvijek aktivne. Jedino se u slučaju dužeg
kišnog razdoblja, kada pčele ne mogu
izlijetati iz košnice, mogu se naći tragovi izmeta na okvirima što je vrlo upozoravajuće i zahtijeva žurnu primjenu
mjera suzbijanja i liječenja.
Podsjećamo da u zadnjim dohranjivanjima treba dodati lijek protiv nozemoze u sirup ili staviti ljekovite pogače.
Raspored okvira
Ako nismo do sada, pri ovom pregledu okvire moramo posložiti u konačni
raspored za zimovanje. Kod rada s
BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014.
45
okvirima moramo biti oprezni kako ne
bi oštetili maticu, jer ju jeu ovo doba
godine teško nadomjestiti. Skidamo
medišne nastavke ako to nismo ranije
učinili, vadimo matične rešetke i zajednicu svodimo na broj okvira i nastavaka
na kojem će prezimiti. Prema broju raspoloživih i potrebnih okvira određujemo
koji će ostati, a staro crno saće s deformiranim i suženim stanicama, kao i ono
s mnoštvom trutovskih stanica vadimo
iz košnica.
U sredini plodišta ostavljamo saće
koje je pravilno izgrađeno i iz kojeg
su izležene 2-3 generacije pčela, jer je
toplije od mlađeg u kojem još nije bilo
legla. Broj okvira koje ćemo ostaviti u
sredini za zimsko klupko ovisi o tipu
košnice i snazi pojedine zajednice.
Pored tih okvira stavljamo okvire s
peludom i tek onda s medom. Ako je
potrebno višak prostora do kraja košnice možemo omeđiti pregradnim daskama, a pčelama ostaviti samo onaj
prostor koji lijepo zaposjedaju.
Količina i kakvoća meda
Ove godine je veliki problem osigurati
dovoljno kvalitetnog meda za zimovanja zajednica. U odstupanju od kraja do
krajau kojem imamo pčelinjak, smatra
se da je 15 do 25 kg meda dovoljno za
uspješno prezimljavanje svake zajednice. Te količine osiguravaju i rani proljetni
razvoj. Uz toliko meda potrebno je još i
2 do 3 okvira peluda. Da li će to biti dovoljne količine meda za uspješno prezimljavanje ovisi o tipu košnice i jačini
i dužini nadolazeće zime. Potrebe za
većim količinama javljaju se pri uznemiravanju pčela tijekom zimovanja i kasna
proljetna paša u blizini pčelinjaka. Ako
smo ostavili i više meda nego što će
pčelama biti potrebno tijekom zime,
nećemo ga izgubiti, niti će se on pokvariti, jer se med najbolje čuva u košnici. U
tom slučaju pronaći ćemo ga u proljeće.
Tada ga možemo upotrijebiti za ubrzan
proljetni razvoj. Zbog toga je bitno da
se u košnici nalazi kvalitetan med koji
se neće kristalizirati. Količinu meda najtočnije određujemo pčelarskom vagom,
a stariji pčelari i iskustveno.
Ako nemamo vagu niti dovoljno
iskustva zimske zalihe možemo procijeBROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014.
niti pomoću površine saća s poklopljenim medom. Računa se da tri četvorna
decimetra s obje strane okvira sadrže
oko 1 kg meda. Tako iz dimenzija okvira
košnica sa kojima pčelarimo možemo
prilično točno procijeniti koliko meda
ostavljamo za zimovanje.
Za uspješno prezimljavanje moguće
je u košnicama ostaviti pola količine
meda od šećera, a pola kvalitetnog
prirodnog. Najbolje su proljetne vrste
meda, pa je sada vrijeme da upotrijebimo okvire iz pričuve s voćnim i bagremovim medom ukoliko smo ih imali i
spremili za ovu dopunu.
Zaraza varoom
Smanjenjem količine legla i broja
pčela postiže se dojam pojačane invadiranosti varoom. Najvjerojatnije se
radi o prelaženju varoa sa starijih pčela
koje će uskoro uginuti, na mlade koje
se spremaju prezimiti. Do sada je već
trebalo obaviti dijagnostičko tretiranje
i nakon utvrđivanja broja varoa poduzeti daljnje liječenje. U suprotnom pri
manjem broju otpalih varoa možemo
pričekati da iz saća izađe gotovo sve
leglo i onda obaviti konačno suzbijanje.
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
46
Radovi u pčelinjaku
tijekom listopada
Kruno Lažec, dr. vet. med.
Zbivanja unutar košnice
što manje opterećenim crijevima. Tijekom listopada, u većini zajednica, izlazi
posljednje ovogodišnje leglo. Zna se
da zimu prežive pčele izležene krajem
kolovoza, te u rujnu i listopadu. Većina matica prestaje polagati jajašca već
krajem rujna iako mlade matice u jakim
zajednicama mogu produžiti zalijeganje
i kasnije čemu pogoduje toplo vrijeme.
Ako je zima blaga, leglo se u takvim
zajednicama može u manjoj količini
neprekidno razvijati.
Odrasle pčele raspoređuju hranu uz
mjesto na kojem će se oblikovati zimsko klupko. To je u većini slučajeva saće
u sredini košnice iz kojeg je izašlo posljednje leglo. Kada temperatura okoline padne ispod 12 °C, pčele se počinju
skupljati u klupko. Na većoj hladnoći
se jače zbijaju, a za toplijeg vremena
se klupko razrahljuje ili u potpunosti
raspušta.
Kako odmiče jesen tako je na pčelikontinentalnom dijelu zemlje li- njaku sve manje posla za pčelara, nastopad je posljednji mjesec kada ravno, pod uvjetom da je sve potrebno
pčelari još imaju posla oko samih napravljeno na vrijeme. Isto se ne bi
košnica. U krajevima uz more pčele će moglo reći i za zbivanja unutar košnice.
još neko vrijeme biti aktivne i izlaziti Sve hladniji dani donose značajne pro- Suzbijanje varoe
iz košnica. Tijekom listopada potrošnja mjene u životu pčela u košnici. NektarTijekom mjeseca košnice više ne bi
meda je oko 2 kg. Toplijih dana može ne i peludne paše nema u nekoj vidljivoj trebali otvarati osim u drugoj polovici
biti još u prvom dijelu mjeseca, što će količini. Pčele rjeđe izlijeću iz košnice kada zajednice počinjemo tretirati proomogućiti završetak svih radova s koš- čemu pogoduju i sve kraći i hladniji tiv varoe. Taj zahvat nastojimo obaviti
nicama u ovoj kalendarskoj godini i na- dani. Za lijepog sunčanog vremena što je brže moguće. Pogodno je da su
doknadu propuštenog. U slučaju hlad- može se vidjeti poneka pčela kako se topliji dani uz sunčano i mirno vrijeme.
nog i kišovitog vremena, osobito ujutro, vraća s oskudnim grudicama peluda na
U ovom razdoblju smijemo primijeu drugoj polovici mjeseca pčele će se sve nogama. Uz pelud, pčele donose i pro- niti sve pripravke koji su registrirani za
češće početi skupljati u zimsko klupko. polis kojim zatvaraju i posljednje puko- ovu namjenu jer nema opasnosti od
Zbog toga već sada trebamo misliti na tine kroz koje bi mogla ulaziti hladnoća zagađenja meda, ali treba biti oprezan
utopljavanje košnica i pripremiti po- ili se stvarati propuh. Lijepo vrijeme zbog zaostataka (rezidua) u vosku pa
trebne materijale. Lijepi dani nam omo- značajno je i za jesenske pročisne izlete je dobro tretirati samo plodišne okvire,
gućavaju završetak radova iz rujna. Još kako bi pčele ušle u zimsko klupko sa a izbjegavati one u medištu na kojima
uvijek pčele stignemo dohraniti ako
ionako ne bi smjelo biti pčela. Ako
je potrebno, a posebnu pažnju po- U listopadu je sve manje posla za pčela- se preparat za suzbijanje primjesvećujemo ovogodišnjim prirodnim ra, ali se pčele intenzivno pripremaju za njuje prskanjem po pčelama unutar
ili umjetnim rojevima i nukleusima.
zimovanje. S hladnijim danima dolaze košnice (kao organske kiseline),
U slučaju da će meteorolozi kroz
temperatura zraka svakako ne bi
dulje razdoblje predvidjeti toplo znatne promjene u životu i radu pčeli- smjela biti ispod 10 °C.
i lijepo vrijeme dohranu možemo njih zajednica.
Za primjenu bilo kojeg pripravka
obaviti gušćim šećernim sirupom, a
moramo se držati uputa proizvou slučaju loše prognoze najbolje je koriđača o koncentraciji i načinu primjene.
stiti med ili standardne medno šećerne
Unatoč oprezu, pri primjeni sredstava
pogače (bez stimulatora) u koje može
protiv varoe uvijek strada određen broj
biti dodan pripravak protiv nozemoze.
pčela i to u prvom redu starije i slabije
Obično u drugoj polovici listopada u
pa je suzbijanje varoe za toplijih dana
košnici nema legla ili ga ima vrlo malo
poželjno obaviti i iz tog razloga. To je
pa je to vrijeme kada obavljamo i jebitno s higijenskog gledišta jer kada su
sensko tretiranje protiv varoe. Sada leta
pčele aktivne i izlijeću iz košnica mogu
zatvaramo češljevima ili vratašcima od
iznijeti van uginule pčele s podnice i leta,
matične rešetke kako bi spriječili ulazak
nasuprot tretiranju za hladnijih dana.
miševa i rovki.
Članak preuzet iz Gospodarskog lista
U
BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014.
1RYRX+UYDWVNRMSRåWL0RVWDU
3DNHWVNDDPEDODçD
8SRQXGL+30RVWDUPRçHWHSURQDþLSDNHWVNX
DPEDODçXXSHWUD]OLĀLWLKGLPHQ]LMD
LOGOTIP d.o.o.
za izdavaštvo i grafičku djelatnost
Vaganska 5., 88220 Široki Brijeg, BiH
Tel.: 00 387 39 703-841
Fax: 00 387 39 700-130
e-mail: [email protected]
www.tiskara-logotip.com
1D]LYDUWLNOD
'LPHQ]LMDPP
&LMHQD.0
3DNHW6
[[
3DNHW0
[[
3DNHW/
[[
3DNHW;/
[[
3DNHW;;/
[[
ZZZSRVWED
EHVSODWQLLQIRWHOHIRQ
WEB SHOP
SJEMENARNA
artnera nas
p
ih
n
v
lo
s
o
p
i
ca
a
p
u
k
smo
Zadovoljstvo naših
to
a
z
,
ja
n
a
v
lo
s
o
p
g
e
š
a na
pcima
vodi na svim područjim
u
k
o
k
ta
i
p
o
h
s
b
we
odlučili otvoriti vlastiti gućiti ugodnost kupovine
omo
na teritoriju cijele BiH
ma.
o
d
g
to
ti
s
la
v
ti
s
o
n
b
o
d
naših proizvoda iz u
Sjemenarna web shop Vam nudi:
Ţ1SFHMFEOVTUSVLUVSVQPOVEFJQSPJ[WPEB Web Shop
Ţ+FEOPTUBWOPOBSVÌJWBOKF
Ţ4JHVSOPQMBÆBOKF
(plaćanje prilikom preuzimanja robe/isporuke robe),
Ţ#FTQMBUOBJCS[BEPTUBWBVÌJUBWPK#*)
(minimalna narudžba 60 KM)
opa
h
s
b
e
w
o
k
re
p
ti
a
v
o
p
u
ok
Sve detalje o tome kak i - shop.sjemenarna.com
nic
potražite na našoj stra
Želimo Vam ugodnu kupovinu!!!
[email protected]
www.sjemenarna.com
50
ZANIMLJIVOSTI
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevno
Divovski bambus lat. Dendrocalamus giganteus, porijeklom iz jugoistočne Azije,
naraste do 35 m visine. Divovski bambus stvara najveće
vlati na svijetu i to rekordnom
brzinom. Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cm dnevno. Te vlati su vrlo stabilne i
imaju tvrdu, glatku površinu te se vrlo sporo razgrađuju. To ih čini
izuzetno omiljenima za gradnju mostova, kuća i skela. Budući da
su stabljike između čvorova šuplje, prikladne su i za splavi, cijevi,
glazbene instrumente i posude svake vrste. Kao skoro sve vrste
bambusa i ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a
nakon dozrijevanja plodova nadzemni dio odumire.
Listovi palme teški preko 20 kg
Kraljevska palma (Roystonea regia)naraste do 25 m visine. Listovi su dugački do
3,5 metra. Ova palma ima neobično glatka
stabla a to zahvaljuje sposobnosti da svoje
staro lišće tako odbaci da ne ostanu nikakvi
ostaci. To dovodi s jedne strane do dobro
njegovane krošnje a s druge strane ugrožava prolaznike jer list
teži preko 20 kg.
Luk u brojkama
Prema podacima FAO, luk se u svijetu uzgaja na oko 2400 tisuća hektara, s prosječnim prinosom od 17,2
t/ha. U Europi se uzgaja na oko 404
tisuće hektara s prosječnim prinosom od 17,0 t/ha. Po površinama najviše je zastupljen u Rusiji, Ukrajini i Poljskoj, a najveće
prinose po ha imaju Nizozemska (39,1 t/ha), Španjolska (41,0 t/
ha) i Italija (28,2 t/ha). U Hrvatskoj se luk uzgaja na oko 7000
ha, s prosječnim prinosom od 7,6 t/ha.
Sljez – cvijet traje samo jedan dan
Sljez je vrsta koja raste u obliku grma sa
savijenim granama koje leže na tlu. Rijetko oblikuje stablo. Cvjetovi su veliki do 12
cm s oko 2 cm velikom vanjskom čaškom.
Zbog sjemenki koje plivaju u vodi sljez se
raširio širom svijeta. Njegova kora sadrži
stabilna vlakna od kojih se proizvodi užad, mreže, a u pacifičkom području i suknje. Savijene grane služe kao držači za čamce.
Cvjetovi traju samo jedan dan. Otvaraju se ujutro u žarkožutoj
boji, no kasnije postaju sve narančastiji te navečer venu kao tamnosmeđi cvjetovi.
Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Mirisni pandam (Pandanus tectorius),
uistinu neobično drvo, naraste do 10 m
visine, sa svjetlosivim prstenastim stablom. Listovi su plavkastosivi dugački i
do 3 m, a široki 5-10 cm. Muški i ženski
cvatovi rastu na zasebnim biljkama. Ova
vrsta se uzgaja na mnogim mjestima ali
najčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja. Biljka ima
više naziva, a primjerice na Havajima je zovu «Hala». Biljka je
cijenjena zbog plodova koji su na mnogim pacifičkim otocima
osnovna živežna namirnica. Selekcijom je dobiveno mnoštvo
sorti. Nekima od njih nedostaje trnje na listovima koje se inače
mora uklanjati kako bi se od lišća plele košare i mreže. Osim plodova, biljka se koristila i u druge svrhe. Naime polen hale služio
je havajskim djevojkama kao sredstvo za mamljenje mladića.
AKTIVPLUS
Polica AKTIV PLUS pruža sigurnu zaštitu od posljedica nesretnog slučaja uz iznimno povoljnu godišnju premiju!
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 10,00 KM:
— za slučaj smrti uslijed nezgode
5.000,00 KM
— za slučaj trajnog invaliditeta
10.000,00 KM
— za slučaj 100% trajnog invaliditeta
15.000,00 KM
— dnevna naknada za bolničko liječenje
10,00 KM
www.croatiaosiguranje.ba
Odabirom uplate većeg iznosa godišnje premije i svote pokrića po polici AKTIV PLUS bit će veće.
Dovoljno je da nas kontaktirate telefonski ili da posjetite Vama najbliže prodajno mjesto Croatia osiguranja
d.d. kako bismo Vam aktivirali ovo iznimno povoljno
i korisno osiguranje.
KLUB
[email protected]
www.sjemenarna.com
NPK 3:3:3+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL

Ovdje

ovdje - Sjemenarna

Kad bi drveće hodalo…

ovdje - Sjemenarna

Fojnička škrinja broj 6

Obavijest - tmd

ovdje - Sjemenarna

Glas Budinščine br. 7 - Općina Budinščina Online

Biti žena - Hortus Mentis

Kliknite za pregled glasnika

Fojnička škrinja broj 24

Sensa, 9.2013.

oprema i preparati za salone, wellness i spa centre i

UZGOJ SMOKAVA