SREDIŠNJI SAVEZ UZGAJIVAČA KONJA HRVATSKI POSAVAC Uzgojni program pasmine konja HRVATSKI POSAVAC MARTINSKA VES, 2012. KAZALO I. OPĆE ODREDBE 3 II. TEMELJI UZGOJNOG PROGRAMA II.1. PODRIJETLO PASMINE II.2. UZGOJNO PODRUČJE II.3. UZGOJNI CILJEVI II.4. VELIČINA POPULACIJE II.5. VANJŠTINA PASMINE I UZGOJNI STANDARDI II.6. UNUTARNJE OSOBINE (interijer) II.7. UZGOJNE METODE II.7.1. Linije i rodovi II.8. NAČIN UZGOJA 3 3 4 4 5 5 7 7 7 III. SELEKCIJSKE MJERE III.1. UZGOJNO VALJANO GRLO PASMINE HRVATSKI POSAVAC III.2. OZNAČAVANJE GRLA III.2.1. Način i mjesta označavanja žigom 7 7 7 8 8 III.3. PREGLED I OCJENA GRLA III.3.1. Pregled i ocjena omica/kobila III.3.2. Pregled i ocjena pastuha – odabir pastuha za rasplod III.3.2.1. Osiguravanje identiteta pastuha III.3.2.2. Zdravstveni nedostaci III.3.2.3. Ocjenjivanje vanjštine pastuha pri odabiru III.3.2.4. Odluka i obavijest o odluci povjerenstva 9 9 11 11 11 11 13 III.3.3. Ispitivanje radne sposobnosti pastuha - IRS III.3.4. Izračunavanje indeksa uzgojne vrijednosti uzgojno valjanih grla III.3.5. Odlikovanje pastuha i kobila 13 15 IV. UZGOJNE KNJIGE V. UZGOJNA DOKUMENTACIJA I PROTOK PODATAKA V.1. OD VLASNIKA PREMA SAVEZU V.2. OD SAVEZA PREMA VLASNIKU 16 18 18 20 VI. STRUČNI NADZOR PROVOĐENJA I RADNA TIJELA UZGOJNOG PROGRAMA HRVATSKOG POSAVCA VI.1. Savjet uzgojnog programa VI.2. Voditelj uzgojnog progama VI.3. Matičar VI.4. Povjerenstvo za odabir pastuha VI.5. Povjerenstvo za ocjenu omica/kobila VI.6. Povjerenstvo za reviziju matičnog stada VI.7. Povjerenstvo za pregled uzgoja VI.8. Povjerenstvo za ocjenu grla na izložbama i drugim manifestacijama 21 21 21 22 22 22 22 23 23 I. OPĆE ODREDBE Uzgojni program pasmine konja hrvatski posavac, Središnjeg saveza uzgajivača konja hrvatski posavac iz Desne Martinske Vesi (dalje u tekstu Savez), dokument je kojim Savez želi unaprijediti uzgoj pasmine konja hrvatski posavac, kao nevladinog udruženja zajedno s ovlaštenim vladinim institucijama. Osnovne odredbe koje se odnose na ovaj uzgojni program su: 1. Odredbe koje se temelje na važećim zakonskim odredbama Republike Hrvatske. 2. Odredbe koje proizilaze iz Statuta Središnjeg saveza uzgajivača konja hrvatski posavac i drugih akata Saveza. Uzgojni program Saveza obuhvaća sve mjere koje su primjerene, radi unaprjeđenja uzgoja sukladno uzgojnim ciljevima, vodeći računa o pravnim propisima koji se odnose na uzgoj životinja. U prvom redu to su metode uzgoja, područja prosudbe vanjštine, provjera sposobnosti, utvrđivanje vrijednosti uzgoja kao i selekcijske mjere koje su na tome temeljene. Kod procjene vrijednosti uzgoja mogu se osim rezultata vlastite populacije uzeti u obzir rezultati drugih uzgojnih udruženja, odnosno institucija. II. TEMELJI UZGOJNOG PROGRAMA II.1. PODRIJETLO PASMINE Hrvatski posavac je autohtona pasmina konja nastala na području hrvatske Posavine. Naplavne pašnjačke površine hrvatske i slavonske Posavine i Turopolja, kroz stoljeća nepromijenjen je krajolik Republike Hrvatske. Poklon prirode sastavljen od pašnjaka, šuma i izobilja vode, kao i nekoć služi gotovo cjelogodišnjoj ispaši konja. Prirodni uvjeti utjecali su na oblikovanje pasmine konja poznate pod imenom hrvatski posavac. Današnje uzgojno načelo ove pasmine je uzgoj u čistoj krvi. Zbog različitih početnih matičnih stada kobila i pastuha koji su djelovali u području Posavine uz doprinos okolišnih čimbenika tog kraja, hrvatski posavac je zadržao fenotipsku i genetsku vrijednost. II.2. UZGOJNO PODRUČJE Uzgojno područje je širi prostor doline rijeke Save. Uzgaja se u manjem broju i u drugim dijelovima Republike Hrvatske. Veliki pašnjački potencijal navedenih uzgojnih područja posebno je iskoristiv u poljoprivrednoj proizvodnji velike prirodne vrijednosti. Konjogojstvu u ovom kraju treba posvetiti veću pažnju, koja bi, sukladno trendovima poljoprivredne proizvodnje velike prirodne vrijednosti mogla postati značajan hrvatski izvozno- dohodovan proizvod. Osim toga, veliki značaj posavskog konja je i u održavanju sustava poplavnih područja u kojem je nastao i u kojem se i danas uzgaja. Uzgojni program konjogojstva Republike Hrvatske iz 1998. godine upravo naglašava da hrvatski posavac danas ima veliku uporabnu vrijednost i visoku uzgojnu vrijednost u tom smislu. II.3. UZGOJNI CILJEVI - Očuvati uzgoj hrvatskog posavca u čistoj krvi kao izvorne pasmine konja te očuvanje genetske raznolikosti unutar pasmine. - Obzirom na postojeću heterogenost unutar pasmine težit će se što većem uniformiranju pasmine u tipu poželjne vanjštine hrvatskog posavca, uvažavajući dobra proizvodna i adaptivna svojstva pasmine na okolišne čimbenike. - Budući da pripada skupini radnih pasmina konja također se želi sačuvati i njegova radna sposobnost, on i nadalje treba biti pogodan za vožnju, vuču i obavljanje teških poslova, ali i za jahanje. Ujedno, promovirati će se i što veće korištenje pasmine u zaprežnom sportu i drugim oblicima korištenja. ( jahanje, hipoterapija) - Kako je hrvatski posavac kroz vrijeme mehanizacije izgubio ulogu izvora radne snage, promovirat će se uzgoj pasmine u sustavu održive poljoprivrede i tradicionalnog gospodarenja sukladno trendu ekološke proizvodnje hrane s naglaskom na iskorištavanje zapuštenih i neiskorištenih prirodnih resursa. Također će se isticati značenje uzgoja u područjima gdje je pasmina povijesno vezana za očuvanje zaštićenih krajolika i biološke raznolikosti. - Naglašavat će se primjena pasmine u turističke svrhe, posebice eko-turizmu preko osmišljenih programa u cilju podizanja vrijednosti i dohodovnosti uzgoja hrvatskog posavca. II. 4. VELIČINA POPULACIJE Uzgojnu populaciju čine svi pastusi i kobile koji su upisani u Središnju matičnu evidenciju Središnjeg saveza uzgajivača konja hrvatski posavac ( SSHP ). Hrvatski posavac se uzgaja na području čitave Republike Hrvatske, ali se najveći dio populacije nalazi na području Sisačko-moslavačke županije. Tablica 1. Brojno stanje hrvatskog posavca prema kategorijama u 2011. godini Kategorija Patusi Kobile Muška omad Ženska omad Muška ždrebad Ženskaka ždrebad Godina 2011 128 2364 298 760 678 716 Tablica 2. Obuhvat uzgajivača i broja grla hrvatskog posavca prema županijama u 2011. godini ŽUPANIJA Broj Broj grla Sisačko- moslavačka Zagrebačka Bjelovarsko- bilogorska Grad Zagreb Brodsko- posavska Ostale uzgajivača 297 118 41 22 15 53 3618 885 112 104 110 115 II.5. VANJŠTINA PASMINE I UZGOJNI STANDARDI Hrvatski posavac je srednje teški, širok i plemenit nizinski konj, čistog hoda, čvrste konstitucije, pravokutnog formata. Poželjna visina grebena u pastuha je 140 – 150 cm, kobila 135 – 140 cm. Suhe i male glave, širokog čela, ravnog profila, plemenitog izražaja, malih ušiju, velikih i izraženih očiju i nozdrva, kratkog do umjereno dugog mišićavog vrata, korektno nasađenog na trup. Grudni koš je širok i dubok. Plečke su duge i srednje koso položene, dobro obrasle mišićjem i čvrsto povezane s trupom. Srednje dugih do kratkih, ali jakih i širokih leđa, katkog, jakog i širokog spoja. Sapi nadgrađene, široke, srednje oborene do oborene, raskoljene s dobro obraslim mišićjem. Trbuh je pravilno razvijen. Trup je zbijen i s dobrim pokrivanjem tla. Noge su suhe i snažne s dobro izraženim zglobovima. Cjevanica je kratka s jasno izraženim zglobovima i tetivama. Kičice su slabo obrasle s kratkim kičičnim dlakama. Stavovi su pravilni, prednje noge pokrivaju zadnje i obrnuto. Kopita su široka, rožina srednje tvrdoće. Griva i rep su dobro obrasli valovitom srednje dugom dlakom. Boja je najčešće dorata u svim varijantama, rjeđe se pojavljuju vranci, alati, kulaši, izabela. Spolni dimorfizam treba biti jasno izražen. Od ostalih karakteristika treba istaknuti otpornost i sposobnost adaptacije na nepovoljne okolišne čimbenike, dobru plodnost i mliječnost te veliku skromnost u hranidbi i iskorištavanju krme niske kakvoće. Uzgojni standardi pasmine hrvatskog posavca Tablica 3. Uzgojni standardi hrvatskog posavca PREDMET OCJENE POŽELJNA - A KLASA PRIHVATLJIVA - B NEPOŽELJNA - C GLAVA VRAT GRUDI LEĐA SPOJ SAPI PLEĆKE Suha i mala, širokog čela, plemenita, dobro povezana s vratom, ravnog profila, malih ušiju, velikih i izraženih očiju i nozdrva, proporcionalan tijelu. čvrsto nasađen, srednje dug i dobro obrastao mišićjem, gornja linija vrata u luku. Duboke i široke, rebra dobro i visoko zaobljena. Srednje duga, široka i jaka, pravilne leđne linije. Srednje dug, jak i širok, pravilne linije. Velike, duge, široke, dobro obrasle mišićjem, srednje oborene. Lopatice duge i srednje koso postavljene, dobro obrasle mišićjem i dobro povezane s grudnim košom. Zbijen, cilindričast i pokriva veliku površinu tla. TRUP PREDNJE NOGE ZADNJE NOGE KRETNJE BOJE SPOLNI DIMORFIZAM OPĆI DOJAM Srednje velika i široka, blago konveksnog ili konkavnog profila, manje plemenita, slabije povezana s vratom. Visoko nasađen, srednje dug do kratak vrat, slabije obraslosti mišićjem i slabije zaobljen, manje nepravilnih oblika Slabije duboke i široke, rebra slabije zaobljena. Duža ili kraća leđa ali široka i jaka, pravilne linije. Prekratak ili predug spoj, srednje jak, pravilne linije. Velike, široke, nešto kraće, dobro obrasle mišićima, oborene. Srednje duge, strmije postavljenje, slabije povezane s trupom. Manje zbijen, malo uži prednji kraj u odnosu na stražnji ili obrnuto, još uvijek pokriva dobru površinu tla Gruba ne plemenita glava, uska i duga, sitnih očiju i nozdrva, dugih ušiju, mesnata glava, jako konveksna ili konkavna glava. Nisko nasađen vrat, kratak, slabo obrastao mišićjem, i vratovi nepravilnih oblika. Plitke i uske. Preduga ili prekratka uska i slaba leđa, nepravilnih linija. Kratak i slab, nepravilnih linija. Kratke, uske, slabo mišićave, slabe, jako oborene Kratke, neobrasle mišićima, strmo postavljene, slabo povezane s trupom. Neskladan, jako izražena razlika u proporcijama prednjeg i stražnjeg kraja, stožast oblik trupa, trbuh usukan i stražnjim dijelom visoko vezan, pokriva malu ili usku površinu tla Nepravilnih stavova, slabo izraženih zglobova i tetiva, limfatične cjevanice previše duga ili kratka putišta, prelomljenih osi, nepopravljive konstitucijske anomalije kopita. Pravilnih stavova, čvrste s jasno izraženim zglobovima i tetivama, kratke cjevanice, putišta suha, kičice slabo obrasle dlakama, kopita zdrava i proporcionalana tijelu konja, svi kutevi pravilnih osi. Pravilnih stavova, čvrste s jasno izraženim, dugim i suhim skočnim zgolobom, bez anomalija, pravilnih kuteva, putišta srednje obrasle dlakom, kopita zdrava i proporcionalna tijelu. Impulzivne, pravilne i čvrste, izdašne, stražnje noge prelaze ispred traga prednjih nogu. Malo limfatičnih zglobova, i dalje izraženim tetivama, blaga deformacija u stavovima, kičice srednje obrasle dlakom, putišta nešto lošijih kuteva od poželjnih, popravljive anomalije kopita. Sve varijante dorate boje, s manjim bijelim oznakama na glavi i nogama, čiste grive i repa Vrana, alata, sivac, izabela, kulaš, čiste grive i repa Dobro izražen. Manje izražen. Suprotan. Poželjna u uzgoju. Prihvatljiva u uzgoju. Nepoželjna u uzgoju. Male pogreške u stavu, slabije izražen i suh skočni zglob, nešto lošijih kuteva, zadnje noge srednje obrasle dlakom, popravljive anomalije kopita. Izražene pogreške stavova, skočni zglob neizražen i limfatičan, serije deformacije nogu, vrlo velike greške nepremostive za rad, patološki slučajevi i nepopravljive anomalije kopita. Malo nesigurniji, ali ipak impulzivan, normalan i progresivan. Ukočen i kratak korak, nedostatak fleksibilnosti, šepavost, nekordiniranost prednjih i zadnjih nogu, neelastični i u ramenima kruti pokreti, krutost leđa, teški pokreti. šarena boja svih varijanti. II.6. UNUTARNJE OSOBINE (interijer) Mirnog temperamenta, poslušan i dobroćudan konj s voljom za rad. Zbog nasljednosti, grla lošeg temperamenta i ćudi neće biti prihvaćena u uzgoj. II.7. UZGOJNE METODE Uzgojni cilj hrvatskog posavca kao izvorne pasmine konja postiže se isključivo uzgojem u čistoj krvi. Planskim pripustom kontrolirat će se razina uzgoja u srodstvu. II.7.1. Linije i rodovi - Za uspješan uzgojno selekcijski rad nužno je oblikovati linije pastuha i rodove kobila hrvatskog posavca kako bi se usmjerenim pripustima mogao izbjeći uzgoj u srodstvu zbog zatvorenosti uzgoja. - Linije pastuha bit će izdvojene imenom na taj način što će muški potomak određenog pastuha dobivati ime prema volji uzgajivača i rednom broju familije majke. - Rodovi kobila oblikuju se na način da se svakoj familiji dodijeli broj koji će biti upisivan iza imena kobile (npr. Rička 7, Vranka 15, Borka 25 itd.). Imena kobila i dalje dodjeljuju prema volji uzgajivača, a broj iza imena omogućava vrlo laku identifikaciju kojoj familiji kobila pripada. II.8. NAČIN UZGOJA - U područjima gdje nema mogućnosti ekstenzivnog uzgoja grla se drže u stajama tijekom cijele godine. Hrvatski posavac dominantno se uzgaja u ekstenzivnom sustavu što značajno doprinosi ekonomičnosti uzgoja pasmine. III. SELEKCIJSKE MJERE III.1. UZGOJNO VALJANO GRLO PASMINE HRVATSKI POSAVAC - Uzgojno valjanim grlom pasmine hrvatski posavac smatra se grlo koje ispunjava slijedeće kriterije: 1. otac i majka moraju biti predstavnici pasmine hrvatski posavac, 2. otac mora biti odabran od strane povjerenstva kao rasplodnjak, a majka ocijenjena i klasirana 3. ždrijebe treba biti pravilno i pravovremeno upisano u matičnu uzgojnu evidenciju, za što mora postojati sva potrebita i uredno ispunjena dokumentacija ( pripusni dnevnik pastuha, pripusnica i prijava oždrebljenja kobile ) 4. grlo mora biti označeno – mikročipom, žigom 5. grlo ne smije biti uzgojeno u uskom srodstvu (majka-sin, otac-kćer, brat-sestra), izuzev ako za to ne postoji odluka Savjeta uzgojnog programa Saveza, 6. određenim grlima provodi se verifikacija porijekla na molekularnom nivou ( na poticaj voditelja uzgojnog programa ). - Uzgojno nevaljanim grlima smatraju se sva grla koja ne ispunjavaju jedan od navedenih kriterija. III.2. OZNAČAVANJE GRLA Označavanje se provodi opisnom listom, mikročipom, žigovanjem matičnog broja na sedlištu i pasminskim žigom Saveza. Prikaz 1. Izgled pasminskog žiga Saveza - Opisna lista sadrži opće podatke o grlu, podrijetlu te vlasništvu grla koje se obilježava, s detaljnim opisom boje, bijelih oznaka i zvrkova dlake. - Pasminski žig Saveza oblika je simbola rijeke i potkove. III.2.1. Način i mjesta označavanja žigom Označavanje uzgojno valjanih grla hrvatskog posavca: 1. na lijevom sedlištu matični broj 2. na lijevom butu pasminski žig SSHP-a Označavanje grla uzgojno nevaljanih grla hrvatskog posavca: 1. na lijevom sedlištu matični broj 2. na lijevom butu – slova H i P III.3. PREGLED I OCJENA GRLA Prije nego vlasnik grla predvede grlo pred povjerenstvo za ocjenu grla moraju biti zadovoljeni slijedeći uvjeti: 1) vlasnik grla mora podnijeti pismeni zahtjev za pregled i ocjenu grla na kojem su opći podaci o grlu i podrijetlo 2) pri samom predvođenju grlo i vlasnik moraju biti uređeni, sa ularom na glavi, vlasnik smije na grlo utjecati samo verbalnim putem 3) predvođenje pred povjerenstvo provodi se u trokutu za ocjenu - Prilikom pregleda grla (pastuha, omica/kobila) provodi se izmjera slijedećih tjelesnih mjera: visina grebena ( Lydtinovim štapom ), te obujam grudi i cjevanice ( mjereno vrpcom). III.3.1. Pregled i ocjena omica/kobila - Pregled i ocjenu omica/kobila provodi Povjerenstvo za ocjenu omica/kobila. Pregled i ocjena mjere su koje treba obaviti radi upisa kobila u matične knjige. - Ocjenjivanje omica provodi se kad su stare tri ( 3 ) godine - Ocjenom Povjerenstva prema uzgojnim standardima (tablica 4) prema sistemu bodovanja (dodatak 1) provodi se klasiranje ocijenjenih grla. Razlikuju se tri klase ili tipa: poželjna A, prihvatljiva - B i nepoželjna – C. Tablica 4. Klasiranje omica/kobila hrvatskog posavca KLASA A B C BODOVI iznad 80 bodova 65 do 80 bodova ispod 65 bodova OPASKA Bez obzira na ukupnu sumu bodova niti jedno obilježje ne smije biti ocijenjeno 1 bodom. Dodatak 1. Lista za ocjenjivanje kobila/ omica LISTA ZA OCJENJIVANJE KOBILA I OMICA Ime kobile/omice: ŽB: 22/_________/_____ Ime i adresa vlasnika: _____________________________________________________ Ime oca ŽB oca Ocjena PORIJEKLO Ime majke ŽB majke Ocjena Boja i oznake: ____________________________________________________________ Žigovi: __________________________________________________________________ Datum oždrebljenja: Svojstvo I. OPĆI DOJAM Pasminski izražaj Spolni izražaj Konstitucija i građa Kretnje Boja II. GRAĐA TIJELA Glava Vrat Grudi Trup Sapi Prednje noge Zadnje noge Maks. ocjena dijeljena ocj. ocjen ocjena 20 6 10 6 8 10 6 6 6 6 8 8 UKUPNO Tjelesne mjere Lydtinovim štapom Visina grebena Mjernom vrpcom Obujam prsa Obujam cjevanice Ocjena za matične knjige: _________________________________________________________ Dobre osobine koje su naglašene: ___________________________________________________ Fenotipske pogreške: • naslijeđene: ______________________________________________________________ • stečene: _________________________________________________________________ Mjesto i datum: _____________________ Ocjenjivačko povjerenstvo: III.3.2. Pregled i ocjena pastuha - odabir pastuha za rasplod - Za unapređenje uzgoja od posebnog je značaja dobra selekcija pastuha. Pregled i ocjenu provodi Povjerenstvo za odabir pastuha. Pastusi za odabir prijavljuju se skupno prema udrugama. Za pristup pastuha za odabir potrebno je da pastuh ispunjava slijedeće uvjete: najmanja starost 3 godine pastuh je potomak kobile ocijenjene klasom A ili B i oca upisanog u Glavnu matičnu knjigu pastuha ili Matičnu knjigu pastuha rodoslovlje mora ispunjavati uvjete da bi pastuh mogao biti upisan u Glavnu matičnu knjigu pastuha, odnosno poznate tri generacije predaka utvrđen vjerodostojan identitet pastuha dobro zdravlje pastuha III.3.2.1. Osiguravanje identiteta pastuha Identitet pastuha utvrđuje se na temelju pisanih podataka, opisa grla, mikročipa, žiga i na molekularnom nivou (DNK verifikacija roditeljstva). III.3.2.2. Zdravstveni nedostaci Veterinarski pregled provodi se prije ocjene pastuha na licu mjesta, a provodi ga veterinar određen od strane Saveza. Pastuh ne smije imati nikakve zdravstvene tegobe koje bi mogle umanjiti uzgojnu ili rasplodnu vrijednost. Među ostalim zdravstvenim nedostacima su: oštećenja spolnih organa, koja bi po mišljenju povjerenstva mogla utjecati na daljnji uzgoj, oštećenja koja bi mogla biti nasljedna (također i ljetni ekzemi ) „gutači zraka“ III.3.2.3. Ocjenjivanje vanjštine pastuha pri odabiru Ocjenjivanje vanjštine pastuha provodi se tzv. «sustavom 100 bodova». Cjelokupno vrednovanje konja vrši se prema vanjštini, a vrednovanje se dobiva zbrajanjem ocjena svih kriterija. Radi uniformiranja pasmine najveći naglasak je na kriteriju uzgojni tip. Ovisno o broju bodova dobiva se vrijednosna uzgojna klasa. Pastusi se fotografiraju. Tablica 5. Podjela pastuha u klase BODOVI 81- 100 66 – 80 55 - 65 manje od 54 KLASE A B C D PREPORUKA UPORABE Pripust na cijelom uzgojnom području Pripust na području udruge Samo u vlastitom uzgoju Izraziti škart, nije za rasplod Dodatak 2. Lista za ocjenjivanje i klasiranje pastuha LISTA ZA OCJENJIVANJE I KLASIRANJE PASTUHA Ime pastuha: ŽB: 22 / / Ime i adresa vlasnika: _____________________________________________________ PORIJEKLO Ime majke ŽB majke Ocjena Ime oca ŽB oca Ocjena Boja i oznake: ____________________________________________________________ Žigovi: __________________________________________________________________ Datum oždrebljenja: Svojstvo I. OPĆI DOJAM Pasminski izražaj Spolni izražaj Konstitucija i građa Kretnje Boja TTTTIJELAGlava i vrat Glava Vrat Grudi Trup Sapi Prednje noge Stražnje noge dijeljena ocj. ocjen ocjena Maks. ocjena 20 6 10 6 6 10 6 6 6 6 8 8 UKUPNO Tjelesne mjere Lydtinovim štapom Visina grebena Mjernom vrpcom Obujam prsa Obujam cjevanice Ocjena za matične knjige: _________________________________________________________ Dobre osobine koje su naglašene: ___________________________________________________ Fenotipske pogreške: • naslijeđene: ______________________________________________________________ • stečene: _________________________________________________________________ Mjesto i datum: _____________________ Ocjenjivačko povjerenstvo: III.3.2.4. Odluka i obavijest o odluci povjerenstva Odluka povjerenstva usmeno se priopćava vlasniku pastuha na samom licu mjesta, a nakon toga na ime vlasnika upućuje se pripusna dozvola pastuha. Ocjena pastuha se upisuje u matični list, a ocjenska lista pohranjuje se u matičnu evidenciju dotičnog pastuha. Odluka Povjerenstva može glasiti: privremeno odabran- mladi pastuh ocijenjen klasom A- dopušta mu se pripust na cijelom uzgojnom području privremeno odabran- mladi pastuh ocijenjen klasom B- dopušta mu se pripust na području konjogojske udruge privremeno odabran mladi pastuh – ocijenjen klasom C- dopušta mu se pripust samo na vlastitom stadu nije odabran - ocjenjen van klase ( klasa D)- preporuka izlučenja iz uzgoja Privremeno odabrani pastusi moraju se za slijedeću pripusnu sezonu ponovno predvesti pred Povjerenstvo za odabir. Svi pastusi podliježu reviziji po potrebi. III.3.3. Ispitivanje radne sposobnosti pastuha - IRS Ispit radne sposobnosti pastuha provodi se pred povjerenstvom najranije kada pastuh navrši 5 godina, a obavezan je prije pristupanja pastuha drugom odabiru za rasplod. Ispitivanje radne sposobnosti pastuha hrvatskog posavca izvodi se u vožnji jednoprega kroz čunjeve sa slijedećim elementima: lijevi i desni krug, osmica, okretanje, te kas s pojačanjem. Bodovna skala kojom se ocjenjuju bitna svojstva ( tablica 6) je od 1 do 5. Ispit radne sposobnosti položio je pastuh koji prikupi 30 i više bodova ( od mogućih 50). Korištenje biča tijekom polaganja vodi do isključenja na ispitu radne sposobnosti. Ponavljanje ispita je moguće samo jednom. Tablica 6. Sustav bodovanja pri ispitu radne sposobnosti pastuha hrvatskog posavca SVOJSTVO Karakter Temperament Koncentracija Korak Kas Pristupačnost Podobnost za vožnju OCJENA - KOEFICIJENT TEŽINE x 1,0 x 1,0 x 1,0 x 1,5 x 1,5 x 1,5 x 2,5 UKUPNO - III.3.4. Izračunavanje indeksa uzgojne vrijednosti uzgojno valjanih grla Indeks pastuha (IP) numerički je izraz uzgojne vrijednosti pastuha koji uvažava dane vrijednosti ocjene eksterijera pastuha, vrijednosti indeksa pastuhskog oca (I PO) i pastuhske majke (IPM), ocjene direktnih potomaka (ždrebadi) i ispita redne sposobnosti (IRS-a). Indeks pastuha (I P) izračunava se prema slijedećoj formuli: IP = 100 + OP x 0,50 + OMI x 0,25 + OŽ x 5 + OIRS x 0,25 OP – ukupan zbroj bodova pastuha dodijeljen ocjenom u ''sustavu 100 bodova'', OMI – srednja vrijednost indeksa roditelja (pastuhskog oca -IPO i pastuhske majke -IPM), OMI = ((IPO + IPM) – 200) / 2 OŽ – prosječna ocjena potomaka (ždrebadi) OIRS – ukupna ocjena polaganja IRS-a Indeks kobile (IK) numerički je izraz uzgojne vrijednosti kobile koji uvažava dane vrijednosti ocjene eksterijera kobile, vrijednosti indeksa oca (IP) i majke (IM) kobile, te ocjene potomaka (ždrebadi). Indeks kobile (IK) izračunava se prema slijedećoj formuli: IK = 100 + OK x 0,50 + OMIR x 0,25 + OŽ x 5 OK – ukupan zbroj bodova kobile dodijeljen ocjenom ''sustavom 100 bodova'', OMIR – srednja vrijednost indeksa roditelja (oca kobile -IO i majke kobile -IM), OMIR = ((IO + IM) – 200) / 2 OŽ – prosječna ocjena ždrebadi III.3.5. Odlikovanje pastuha i kobila Na temelju uspješnih rezultata koje pastuh ili kobila ostvari u uzgoju mogu za to biti odlikovani i to pastuh pepinijerom, a kobile pastuhskom majkom ili izrazito plodnom. Odlikovanje se upisuje u matičnu evidenciju dotičnog grla. Pepinijer – je odabrani pastuh kojem je najmanje tri muška potomka trajno odabrano za rasplod. Pastuhska majka – je svaka kobila koja je u životu oždrijebila minimalno dva muška potomka koji su odabrani kao pastusi za daljnji uzgoj. Izrazito plodna – je svaka kobila koja je u životu u razdoblju od sedam godina praćenog uzgoja oždrijebila najmanje petero žive ždrebadi. IV. UZGOJNE KNJIGE Sve matične knjige koje se vode pri Savezu su zatvorene, a vode se slijedeće uzgojne knjige prema kategorijama: • Glavna matična knjiga kobila • Matična knjiga kobila • Matična predknjiga kobila • Glavna matična knjiga pastuha • Matična knjiga pastuha • Registar ždrebljenja • Registar omadi • Registar označavanja- (mikročipiranja, žigovanja) • Glavna matična knjiga kobila U Glavnu matičnu knjigu kobila upisuju se sve kobile koje imaju poznato najmanje tri generacije predaka (minimum tri pretka po ocu i tri po majci, ukupno 6). Nakon što sve živuće kobile budu pregledane i ocjenjene, u Glavnu matičnu knjigu kobila upisuju se kobile koje zadovoljavaju slijedeće kriterije: - majka mlade kobile je upisana u Glavnu matičnu knjigu, a otac odabrani pastuh, odnosno mora imati poznato porijeklo unatrag tri generacije predaka, a ocijenjejna je klasom A. - majka mlade kobile upisana je u Matičnoj knjizi kobila, a otac odabrani pastuh, poznatog porijekla unatrag tri generacije, a ocijenjena je klasom A. • Matična knjiga kobila U Matičnu knjigu kobila početno će biti upisane sve one kobile koje imaju poznate najmanje dvije generacije predaka (minimum dva pretka po ocu i dva po majci, ukupno 4). Nakon što sve živuće kobile budu pregledane i ocijenjene, kobila se upisuje u Matičnu knjigu kobila ako je: - majka mlade kobile upisana u Glavnu matičnu knjigu kobila, a otac odabrani pastuh, poznatog porijekla unatrag tri generacije, a ocijenjena je klasom B, - majka mlade kobile upisana u Matičnoj knjizi kobila, a otac odabrani pastuh, poznatog porijekla unatrag tri generacije a ocijenjena je klasom B, ili - majka mlade kobile upisana u Matičnoj predknjizi kobila, otac odabrani pastuh, a ocijenjena je klasom A ili B. • Matična predknjiga kobila U matičnu predknjigu knjigu kobila upisati će se sve kobile koje imaju u utemeljenju matične evidencije Saveza poznato manje od dvije generacije predaka i kobile koje su ocijenjene klasom C. Nakon utemeljenja Matične predknjige kobila u istu će se upisivati grla koja: - imaju poznato manje od 2 generacije predaka, - imaju poznato 2 ili više generacija predaka ali su ocijenjena klasom C, - koja mogu imati poznato i više generacija predaka ali nisu uzgojno valjana grla (ili kobilamajka nije pri upisu ocijenjena i time klasirana, ili pastuh-otac nije upisan u Glavnu matičnu knjigu pastuha, odnosno nije odabran za rasplod), - imaju poznato porijeklo od ispravno upisanog i oca i majke u uzgojne knjige pastuha i kobila, ali nisu na vrijeme prijavljeni nakon oždrebljenja i nisu pravovremeno ocjenjena i obilježena - žigosana, - grla uzgojena u uskom srodstvu. • Glavna matična knjiga pastuha U utemeljenju matične evidencije Saveza, u Glavnu matičnu knjigu pastuha početno će biti upisani svi oni pastusi koji imaju najmanje tri generacije predaka i odabrani su za rasplod najmanje dvije godine za redom, na drugom odabiru povjerenstvo je dalo prijedlog privremenog odabira i položili su ispit radne sposobnosti. Majke ovih pastuha moraju biti ocjenjene klasom A ili B, a očevi odabrani pastusi upisani u Glavnu matičnu knjigu pastuha. Nakon utemeljenja Glavne matične knjige pastuha u istu će se upisivati grla koja: 1. imaju poznato najmanje četiri generacije predaka, 2. na drugom odabiru ocijenjeni su klasom A, 3. imaju položen ispit radne sposobnosti. • Matična knjiga pastuha U Matičnu knjigu pastuha upisivat će se svi ostali pastusi koji ne ispunjavaju kriterije za upis u Glavnu matičnu knjigu pastuha. • Registar ždrebadi Evidencija je u koju se upisuju sva novorođena ždrebad u jednoj godini, bez obzira na spol. • Registar omadi Evidencija je u koju se prevodi sva živuća označena ždrebad, prema spolu. • Registar označavanja –mikročipiranja, žigovanja Je dokument u koji se upisuje svako označeno-čipirano ždrebe, bez obzira na spol. Prilikom označavanja u registar se upisuju opći podaci o porijeklu ždrebeta, te opći podaci vlasnika. V. UZGOJNA DOKUMENTACIJA I PROTOK PODATAKA Uzgojnu dokumetaciju Saveza možemo prema protoku podijeliti u dvije skupine, i to od vlasnika grla prema Savezu i od Saveza prema vlasniku grla. Uzgojnu dokumentaciju koja se dostavlja Savezu mora biti potpisana od strane pravnog vlasnika grla za koje se dostavlja dokument. Pravni vlasnik grla je ili uzgajatelj grla u čijem je vlasništvu dotično grlo ili druga osoba na koju je prethodni vlasnik učinio prijenos vlasništva. V.1. OD VLASNIKA PREMA SAVEZU Pripusni dnevnik pastuha – Protok podataka o novim grlima koja treba umatičiti u matičnu evidenciju Saveza započinje pripusnim dnevnicima odabranih pastuha. Pripusni dnevnik evidencijski je dokument u koji se upisuje svaki pripust pastuha na kobilu te rezultat pripuštanja. Pod uredno vođenim pripusnim dnevnikom podrazumijeva se ispunjeni opći podaci pripuštene kobile i datum pripusta. Pripusni dnevnici se za tekuću godinu dostavljaju se jednokratno do 31. 12. tekuće godine. Pripusni dnevnik dostavlja vlasnik pastuha, a podatke o rezultatu pripusta samo vlasnik pripuštene kobile. Svaki zaprimljeni pripusni dnevnik bit će ovjeren pečatom SSHP-a i ažuriran u matičnu evidenciju kobila. Ovjereni original pripusnog dnevnika pohranjuje se u arhivu. Pripusnica – je dokument vjerodostojnosti pripusta kobile pod pastuha. Pripusni blok čine tri identična listića istog serijskog broja. Sva tri listića moraju biti identično ispunjena podacima o pripustu i vlastoručno potpisana, od pastuhara koji izdaje pripusnicu, te vlasnika kobile. Original pripusnice dostavlja se SSHP-u, jednu kopiju zadržava vlasnik kobile za sebe, a jedna kopija ostaje kod pastuhara u bloku pripusnica. Original i kopija pripusnice vlasnika kobile ovjerava SSHP pečatom. Prijava oždrebljenja kobile – je dokument kojim se prijavljuje rezultat pripusta kobile. Osim potpuno ispunjenih svih upita u prijavi je obvezno opisati novorođeno ždrijebe, odnosno na skici ucrtati sve bijele oznake i zvrkove dlake. Prijaviti novorođeno ždrijebe može samo pravni vlasnik kobile. Prijavi oždrebljenja treba obvezno biti priložena uredno ispunjena i ovjerena pripusnica koju izdaje pastuhar, a dostavlja se u roku od 6 mjeseci od ždrebljenja, odnosno najkasnije do kraja kalendarske godine u godini rođenja. Svaka prijava mora biti potpisana od strane vlasnika kobile i suovjerena od strane odgovorne osobe SSHP-a. Svaka nekompletna prijava oždrebljenja, bez obzira radi li se o nekompletnosti popunjavanja, nedostavljenog pripusnog dnevnika ili pripusnice te neispravnog ovjeravanja biti će vraćena vlasniku kobile. Prijava jalovosti kobile – je dokument kojim se prijavljuje da se dotična kobila tijekom prethodne godine nije ždrebila. Prijava jalovosti podnosi se tijekom zadnjeg tromjesečja u godini. Prijavu jalovosti podnijeti može samo pravni vlasnik kobile. Prijava grla za označavanje –čipiranje ili žigovanje – je dokument kojim se zatražuje označavanje grla, a sadrži opće podatke o prijavljevnom grlu. Podnijeti zahtjev za označavanječipiranje, žigovanje grla može samo uzgajivač ili pravni vlasnik dotičnog grla. Kupljena grla koja nisu uredno prepisana ne mogu se prijaviti za označavanje. Radi efikasnosti terenskog rada, a time i ekonomičnosti rada voditelja uzgoja Saveza, prijave za označavanje treba dostavljati Savezu prema udrugama – članicama Saveza, osim u izuzetnim okolnostima ili ako se radi o vanjskim korisnicima, odnosno ne članovima niti jedne udruge. Prijepis grla – je dokument kojim se pravno prenosi vlasništvo grla od sadašnjeg na novog vlasnika. Priznaje se samo prijepis grla ovjeren od strane javnog bilježnika. Nakon ovjere prijepisa, original se pohranjuje u arhivu SSHP-a, a kopiju zadržava novi vlasnik grla. Prijava izlučenja – je dokument kojim se prijavljuje izlučenje grla iz uzgoja. Osim općih podataka na prijavi treba navesti točan razlog i datum izlučenja. Izlučenje grla iz uzgoja treba prijaviti najkasnije 15 dana od dana izlučenja. Prijavu izlučenja može podnijeti samo pravni vlasnik grla koje je izlučeno iz uzgoja. Prijava pastuha za odabir – je dokument kojim se pastuh prijavljuje za ocjenu pred povjerenstvom temeljem koje će dotični pastuh biti odabran ili ne za korištenje u rasplodu. Pastuha za odabir može prijaviti samo pravni vlasnik grla. Pastusi za odabir prijavljuju se skupno prema udrugama. Prijava grla za izložbu – je dokument kojim se grlo prijavljuje za izlaganje na izložbi. Prijavom se ujedno vlasnik grla, koji prijavljuje grlo, obvezuje prijavljeno grlo izložiti na izložbi za koju ga prijavljuje. Ukoliko je spriječen treba pismenim putem opravdati nedolazak najkasnije 10 dana od dana održavanja izložbe. Prijaviti grlo za izlaganje može samo pravni vlasnik grla. Prijava pastuha za ispit radne sposobnosti – je dokument kojim se pastuh prijavljuje za polaganje ispita radne sposobnosti. Zahtjev za putovnicu – je dokument kojim se zatražuje putovnica za grlo. Zahtjev za izdavanje putovnice može podnijeti samo pravni vlasnik grla. Rodovnik je dokument koji sadrži podatke o podrijetlu unatrag tri generacije. V.2. OD SAVEZA PREMA VLASNIKU Potvrda o označavanju- žigovanju/ čipiranju– Nakon obavljenog pregleda i označavanjažigovanja/ čipiranja grla, vlasniku grla ostavlja se kopija opisne liste kao potvrda označavanja dotičnog grla. Putovnica – je dokument koji sadrži od opće podatke i podatke o podrijetlu grla unatrag tri generacije. Pripusna dozvola – je dokument koji se dostavlja vlasniku pastuha nakog pregleda i ocjene od strane Povjerenstva za odabir pastuha, rezultat je odluke povjerenstva, kojom se vlasnik prijavljenog pastuha za odabir informira da je pastuh zadovoljio kriterije odabira. Pripusnu dozvolu dobiva mladi pastuh koji je prvi puta pristupio odabiru, a odabran je za daljnji uzgoj, kao i pastusi koji su položili IRS, te oni pastusi koji su prošli reviziju. Potvrda ocjene pastuha – Svi pastusi odabrani od Povjerenstva za odabir pastuha dobivaju pripusne dozvole za narednu pripusnu sezonu- pastusi I. odabira, odnosno za tekuću pripusnu sezonu- pastusi koji su položili IRS ( II. odabir) ili prošli reviziju ( III. odabir). Rezultat ispita radne sposobnost – Pastusi koji polože IRS ( 30 i više bodova) dobivaju pripusnu dozvolu. Potvrda prijave grla za izložbu . Odbijenica prijave grla za izložbu – je dokument kojim se informira vlasnika grla da određeno grlo nije prihvaćeno za izlaganje na izložbi. Na samom dopisu obvezno se navodi razlog zbog kojeg grlo nije prihvaćeno za izlaganje. VI. STRUČNI NADZOR PROVOĐENJA I RADNA TIJELA UZGOJNOG PROGRAMA HRVATSKOG POSAVCA U sastavu Saveza djeluje više radnih skupina, koje mogu biti stalne ili privremene. VI.1. Savjet uzgojnog programa – najviše je i stalno uzgojno tijelo u provedbi uzgojnog programa. Rad i ovlasti Savjeta uzgojnog programa određen je Poslovnikom o radu Stručnog savjeta za provedbu uzgojnog programa hrvatskog posavca. VI.2. Voditelj uzgojnog programa – je izravni djelatnik Saveza. Njegov rad određen je opisom radnog mjesta Voditelja uzgojnog programa hrvatski posavac koji obuhvaća slijedeće poslove: organizira, koordinira i odgovoran je za provedbu uzgojno selekcijskih mjera hrvatskog posavca temeljem uzgoja, testiranja i procjene uzgojnih vrijednosti s ciljem odabira roditelja koji doprinose genetskom napretku populacije, te za izradu i provedbu programa zaštite i očuvanja pasmine konja hrvatski posavac, odgovoran je za usklađivanje metodologije načina uzgoja, testiranja, procjene uzgojnih vrijednosti i odabira rasplodnih grla s propisima za to odgovornih domaćih i međunarodnih institucija, odgovoran je za primjenu i praćenje zakonske regulative vezane za uzgojno selekcijski rad, te daje inicijative za izmjene i dopune propisa, odgovoran je za izradu pravilnika i uputstava vezanih za uzgojni program, te za stručnu edukaciju uzgajatelja, odgovoran je za suradnju s domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim institucijama, te nadležnim tijelima radi unapređenja uzgoja, izrađuje i ovjerava izvješća prema nadležnim institucijama, odgovoran je za provedbu uputa od nadležnih institucija, organizira i kontrolira izložbe i druge manifestacije u koje su uključeni konji u nadležnosti Saveza, organizira provedbu pregleda stanja uzgoja pred povjerenstvom, obavlja i druge poslove prema nalogu Savjeta uzgojnog programa Saveza i rukovodećih organa Saveza sukladno Statutu i drugim pravnim aktima Saveza. VI.3. Matičar - je izravni djelatnik Saveza. Njegov rad određen je opisom radnog mjesta Matičara koji obuhvaća slijedeće poslove: unosi podatke o registraciji konja, provjerava točnost dobivenih podataka, obrađuje ih i odgovara za njihovu točnost, obrađene podatke od uzgajatelja uvodi u uzgojnu evidenciju Saveza, u odsutnosti Voditelja uzgojnog programa dužan je preuzeti vođenje administrativnih poslova voditelja, vodi urudžbeni zapisnik, pismohranu i evidenciju prisutnosti na radu, izrađuje izvješća za nadležne institucije, izrađuje putovnice, potvrde i druge dokumente, obavlja i druge poslove prema nalogu Voditelja uzgojnog programa. VI.4. Povjerenstvo za odabir pastuha – je privremeno radno tijelo koje imenuje Savjet uzgojnog programa Saveza. Sastoji se od pet članova, te matičara; voditelja uzgojnog programa Saveza i četri člana Savjeta uzgojnog programa koji dolaze iz četri udruge članice SSHP-a. - Član komisije nema pravo glasa u radu komisije ako se radi o grlu iz njegovog uzgoja, a isto vrijedi ako se radi o supružniku, roditelju ili potomku. VI.5. Povjerenstvo za ocjenu i upis omica/kobila – je privremeno radno tijelo koje imenuje Savjet uzgojnog programa Saveza. Sastoji se od tri člana i matičara; voditelja uzgojnog programa Saveza, jednog člana Savjeta uzgojnog programa iz domicilne Udruge gdje se vrši ocjenjivanje i jednog člana Savjeta uzgojnog programa iz ostalih udruga članica SSHP-a - Član komisije nema pravo glasa u radu komisije ako se radi o grlu iz njegovog uzgoja, a isto vrijedi ako se radi o supružniku, roditelju ili potomku. Povjerenstvo ujedno vrši provedbu IRS pastuha ( II. odabir ) i reviziju pastuha ( III. odabir ) na uzgojnoj izložbi pojedine članice SSHP-a prema utvrđenom terminu kada se ocjenjuju omice i kobile VI.6. Povjerenstvo za reviziju matičnog stada – je privremeno radno tijelo koje imenuje Savjet uzgojnog programa Saveza. Sastoji se od pet članova i to: voditelja uzgojnog programa Saveza, četiri člana imenovana od strane Savjeta uzgojnog programa Saveza i matičara. VI.7. Povjerenstvo za pregled uzgoja – je privremeno radno tijelo koje imenuje Savjet uzgojnog programa Saveza. Sastoji se od tri člana: voditelja uzgojnog programa Saveza i dva člana imenovana od strane Savjeta uzgojnog programa Saveza i matičara. VI.8. Povjerenstvo za ocjenu grla na izložbama i drugim manifestacijama – je privremeno radno tijelo koje imenuje Savjet uzgojnog programa Saveza. Sastoji se od tri člana i matičara.
© Copyright 2024 Paperzz
