close

Enter

Log in using OpenID

Čistoća ruku pola je zdravlja, Suzana Levarda, dr.med

embedDownload
Suzana Levarda, dr. med., spec. dermatovenerolog,
Matice hrvatske 9, Dugopolje, tel: 021/688 708, e-mail: [email protected]
Javno zdravstvo
HIGIJENA
Čistoća ruku pola je zdravlja
Od svih populacijskih skupina, djeca su najviše
na udaru zaraza koje se šire fektalno-oralnim putem
vrsta), od koji su neke samo „prolaznici“, a druge su stalni stanovnici. Bakterije koje stalno nastanjuju kožu su
one iz roda streptokoka, stafilokoka, propioni bakterija
i korinebakterija. Mikroorganizmi koji kožu nastanjuju
povremeno, tzv. tranzitorna mikroflora (najčešće iz roda
bakterija, virusa i gljivica) u određenim se slučajevima
mogu proširiti dublje u organizam putem sluznice dišnog ili probavnog sustava, rjeđe putem spojnice oka, te
izazvati bolest.
Kad govorimo o bakterijama, treba reći kako nisu sve
bakterije štetne i nisu sve uzročnici bolesti. Neke od njih
normalno se nastanjuju u našem tijelu, primjerice u probavnom sustavu, ili na koži, gdje imaju vrlo korisnu ulogu. Općenito, dobre bakterije čuvaju nas od potencijalno
štetnih sprječavajući njihovo prekomjerno razmnožavanje. Iako na prvi pogled zvuči paradoksalno, provedena
istraživanja pokazala su da smanjena izloženost bakterijama, virusima i parazitima može oslabiti sposobnost
imuniteta da pravodobno odgovori izazovima iz okoline,
odnosno da se bori s različitim mikroorganizmima.
Direktni i indirektni put prijenosa
Ruke su najizloženije mikroorganizmima. Stoga je njihova higijena iznimno važna, jer se prljavim rukama i
neposrednim ili posrednim kontaktom preko predmeta,
hrane ili materijala s kojima dolaze u doticaj šire brojne zaraze.
Naši prirodni saveznici
Koža je fizička barijera za prodor brojnim mikroorganizmima. U prošlosti je na ljudskoj koži bilo identificirano samo osam vrsta bakterija. Američki znanstvenici
otkrili su, pak, da se danas dnevno na njoj nastani čak
više od 182 vrste bakterija (vjeruje se da ih je oko 250
18 | Vaše zdravlje #87
Mikroorganizmi koji su uzročnici značajnog broja zaraznih bolesti prvenstveno se šire zbog loše higijene ruku,
koje su same po sebi direktni put prenošenja. No, treba
naglasiti da se brojne zarazne bolesti mogu prenijeti i
indirektnim putem, i to preko kontaminiranih predmeta
koje je prethodno koristila bolesna osoba ili kliconoša.
O ulozi ruku u fekalno-oralnom prijenosu zaraznih bolesti možda najbolje govori činjenica da se u našem narodu za crijevne zarazne bolesti uvriježio naziv „bolesti
prljavih ruku“. Stoga je sasvim jasno da se pranjem ruku
smanjuje potencijalna opasnost od zaraze i njezina prenošenja na druge osobe.
Djeco, oprez
Od svih populacijskih skupina, djeca su najviše na udaru
zaraza koje se šire fektalno-oralnim putem. To se najviše odnosi na dobnu skupinu od prve do pete godine, koju
prosinac 2012./siječanj 2013.
HIGIJENA
karakterizira oralni put spoznavanja
okoline i konzumiranje manjih obroka,
što je dodatni čimbenik rizika za unos
namirnica kontaminiranih infektivnim
agensima. Razina dječjeg imuniteta svakako nije na razini odrasle osobe, što
utječe na učestalije obolijevanje.
S obzirom na to da se mjere sprječavanja širenja „bolesti prljavih ruku“ provode prilično pasivno, sve više jača uloga
roditelja i odgojitelja, koji bi trebali provoditi izravniju i intenzivniju edukaciju o
važnosti osobne higijene, uz istodobno
predočavanje realnih rizika i ozbiljnosti
posljedica zaraznih bolesti. Usko vezano uz edukativni pristup, svakako ide i
dostupnost tople vode, tekućeg sapuna
ili sredstva za dezinfekciju, te papirnatih
ručnika ili sušila za ruke u sanitarnim
prostorijama u odgojnim ustanovama.
Razvijanje navike održavanja osobne
higijene (koja uključuje tijelo u cjelini)
treba započeti od malih nogu, jer se s
vremenom bolje usvaja i u konačnici je
odraz osobne kulture, kao i kulture sredine u kojoj se živi.
Svjetska zdravstvena
organizacija upozorava...
Na važnost održavanja higijene ruku
upućuje i Svjetska zdravstvena organizacija, koja je propisala upute o pravovaljanom načinu pranja ruku. Prema tim
uputama, za pravilnu higijenu ruku najbitniji su topla voda, sapun (preporučuju
prosinac 2012./siječanj 2013.
se oni čiji se sastojci temelje na prirodnoj bazi i ne isušuju kožu), četkica za
pranje ruku i noktiju te čisti ručnici (po
mogućnosti jednokratni papirnati ručnici ili sušilo za ruke; upotrebu zajedničkog ručnika trebalo bi izbjegavati).
Kad se ruke obvezno peru
PRIJE – neposrednog kontakta s hranom i njezina pripremanja, dodirivanja
usta, nosa ili očiju, kontakta s bolesnikom, dojenja, hranjenja djeteta i slično.
POSLIJE – upotrebe toaleta, dodirivanja predmeta kontaminiranih krvlju ili
drugim tjelesnim izlučevinama, kontakta sa životinjama, rukovanja otpadom
ili čišćenja prostorija, vožnje gradskim
prijevozom ili dodirivanja predmeta
koji su u doticaju s velikim brojem ljudi, kontakta s bolesnikom, mijenjanja
pelena, brisanja nosa, kašljanja, kihanja i slično. Ako pranje ruku neposredno nakon nekih od navedenih postupaka
nije moguće, treba izbjegavati dodirivanje usta, nosa ili očiju, kao i predmeta
preko kojih bi se prsti naknadno kontaminirali, i to sve dok se ruke ne operu.
Lakše je spriječiti
Mnoge osobe ne peru ruke nakon obavljanja nužde, vožnje gradskim prijevozom i sličnih situacija, a nakon toga
skrbe o djeci, pripremaju jelo i slično,
postajući tako karika u lancu prenošenja
Javno zdravstvo
zaraznih bolesti poput hepatitisa A,
virusnog proljeva, dizenterije (enterovirusi), proljeva uzrokovanog bakterijom
E. coli, trbušnog tifusa i drugih bakterijskih, virusnih ili parazitarnih bolesti.
Pravilna i redovita higijena ruku najjednostavniji je i najučinkovitiji način sprječavanja širenja zaraznih bolesti koje se
prenose putem ruku. Ako voda i sapun
nisu dostupni, često se poseže za preparatima koji sadrže dezinfijense na bazi
alkohola ili izopropranola. Ta sredstva
dobra su za pranje ruku nakon vožnje
javnim gradskim prijevozom, u parku,
nakon kupnje i bilo koje druge situacije
kad voda i sapun nisu dostupni, ali ne bi
trebala postati stalna zamjena. Naime,
pretjerano korištenje vlažnih maramica na bazi alkohola može isušiti kožu, a
one koje sadrže mirise mogu djelovati
iritirajuće na kožu, pogotovo kod osoba
s osjetljivom kožom i svjetlije puti.
Učinkovito sredstvo za uklanjanje bakterija je i srebro, prirodno sredstvo koje
se za dezinfekciju koristi stoljećima, a
uništava više od 650 vrsta bakterija.
Sprječavanje prijenosa brojnih zaraznih
bolesti pravilnom higijenom ruku najbolje odražava poznatu uzrečicu: „Bolje
je spriječiti nego liječiti“, jer je to lako i
jednostavno, a tako učinkovito. Zato važnost tog higijenskog postupka nikad nije
dovoljno naglašavati.
Vaše zdravlje #87 | 19
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
1
File Size
1 092 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content