Sažetak POSLOVNA RJEŠENJA ZA SMANJENJE PROBLEMA SIROMAŠTVA – Na koji način modeli poslovanja koji uključuju i socijalno isključene grupacije stvaraju mogućnosti za sve u novim tržištima u Evropi i Centralnoj Aziji Growing Inclusive Growing Inclusive Markets Markets • • Business WorksBusiness for Development Works for Development Development Works Development for Business Works for Business United Nations United Development Nations Development ProgrammeProgramme Globalni milenijumski razvojni ciljevi (MRC): 1 2 3 4 5 6 7 8 1. Iskorjenjivanje krajnjeg siromaštva i gladi 2. Dostizanje sveobuhvatnosti i osnovnog obrazovanja 3. Unapređenje jednakosti polova i snaženje žena 4. Smanjenje smrtnosti djece 5. Unapređenje zdravstvenog materinstva 6. Suzbijanje HIV-a/SIDE, malarije i drugih bolesti 7. Osiguranje održivosti okoliša 8. Uspostavljanje globalnog partnerstva za razvoj Ovaj izvještaj je rezultat zajedničkih napora članova Odjela za borbu protiv siromaštva (Poverty Practice) regionalnog centra Bratislava - regionalnog ureda UNDP-a za Evropu i ZND- i tima za Razvijanje inkluzivnih tržišta (GIM), odjela za privatni sektor - UNDP-ovog Biroa za partnerstva. Izrada izvještaja ne bi bila moguća bez finansijske podrške Biroa za partnerstva i vrijednih doprinosa članova GIM-ove regionalne radne grupe, autora studija slučaja kao i tima autora izvještaja kojeg čine Christina Gradl, Jens Trummer, Iva Kleinova, Pascale Bonzom, Brigitte Duerr, Subathirai Sivakumaran, Austine Gasnier, Boleslaw Rok and Gul Berna Ozcan. Novembar 2010. godine. Nalazi, tumačenja i zaključci dati u ovom izvještaju su stavovi autora i ne odražavaju nužno mišljenja Razvojnog programa Ujedinjenih nacija, pridruženih organizacija ili članova Upravnog odbora ili izvršnih direktora ili ijedne od zemalja koju predstavljaju.Štaviše, izraženi stavovi ne odražavaju nužno odluke ili utvrđene politike Razvojnog programa Ujedinjenih nacija, niti navođenje trgovačkih imena ili komercijalnih procesa pretpostavlja njihovo podržavanje. Oznake i prezentacije na materijalu koje se koriste u ovoj publikaciji ne podrazumijevaju izražavanje mišljenja na bilo što ili bilo koji dio Sekretarijata Ujedinjenih naroda ili UNDP-a u pogledu pravnog statusa bilo koje zemlje, teritorije, grada, ili područja, ili vlasti ili u vezi razgraničenja svojih ovlasti ili njezinih granica. Za više informacija o Razvijanju inkluzivnih tržišta i cjelovit izvještaj možete pronaći na: www.growinginclusivemarkets.org Copyright © 2010 Razvojni program Ujedinjenih nacija Regionalni ured UNDP-a za Evropu i Zajednicu nezavisnih država Sva prava zadržana. Niti jedan dio ovog dokumenta se ne smije reproducirati, pohranjivati ili prenositi u bilo kom obliku i na bilo koji način, elektronskim putem,mehaničkim putem, fotokopiranjem ili bilo kojim drugim putem, bez prethodnog odobrenja UNDP-a. Dizajn: PhoenixDesignAid (Danska) 2 POSLOVNA RJEŠENJA ZA SMANJENJE PROBLEMA SIROMAŠTVA – Na koji način modeli poslovanja koji uključuju i socijalno isključene grupacije stvaraju mogućnosti za sve u novim tržištima u Evropi i Centralnoj Aziji PREDGOVOR Kori Udovički pomoćni administratora i regionalna direktorica Regionalnog biroa UNDP-a za Evropu i ZND foto: UNDP Bivše socijalističke zemlje u Evropi i Centralnoj Aziji (ECA) su prošle dramatičnu političku i ekonomsku tranziciju koja je unaprijedila izglede za budućnost velikom dijelu stanovništva, ali je isto tako mnoge ostavila u dubokom siromaštvu. Rast nije praćen smanjenjem siromaštva, pa tako skoro 130 miliona ljudi danas još uvijek živi sa manje od 4,3 USD dnevno, mjereno kupovnom moći stanovništva. Turska, iako sa ostalim zemljama ovog područja ne dijeli istu istoriju tranzicije, druga je po broju siromašnih u regiji. Ispravnim usmjerenim političkim djelovanjem moguće je u rast uključiti i socijalno isključene, ali ključnu ulogu treba odigrati poslovni sektor. Sve je veći broj dokaza koji ukazuju da ona poslovanja koja siromašne uključuju bilo kao klijente i potrošače, bilo kao proizvođače, radnike ili vlasnike stvaraju uslove ne samo za kratkoročnu dobit nego i za dugoročnu dobrobit. Tako je npr. UNDP-ov izvještaj Stvaranje vrijednosti za sve: strategije za poslovanje sa siromašnim, objavljen 2008. godine istakao 50 primjera uspješnih paralelnih nastojanja da se stvori poslovna dobit i socijalni učinak. Ovaj izvještaj predstavlja sažetak iskustava u vezi s ključnim strategijama rješavanja problema – ograničenja s kojima se suočavaju ekonomije u razvoju i nastajanju. Vrijedi reći da veliki dio iskustava dolazi od poslovnih subjekata koji djeluju izvan regije Evrope i Centralne Azije. Malo je toga do sada objavljenog o modelima poslovanja koji uključuju socijalno isključene grupacije u ovome regionu, a čime bi se snaga poslovanja mogla iskoristiti za razvoj i ublažavanje problema siromaštva. Izvještaj predstavlja studije slučajeva iz 19 zemalja u regionu, uspješne primjere pokušaja da se ovaj jaz prevaziđe, te da se ostvari profitabilno poslovanje koje istovremeno pozitivno utiče na ljude i okruženje. Izvještaj ima ambiciju razviti u regionu tržišta koja uključuju socijalno isključene grupacije, nastojeći riješiti jednu od ključnih prepreka, a to je nedostatak svijesti da je poslovanje u kojem tržišta djeluju u korist siromašnih, moguće i da su uspješni modeli takvog poslovanja isprobani u regionu Evrope i Centralne Azije. Izvještaj predstavlja podatke i slučajeve iz različitih zemalja i sektora, pri čemu je svakako ostalo dosta toga što će u budućnosti biti potrebno istražiti. I pored toga možemo ustvrditi da postoji dovoljno dokaza da ovaj pristup nudi mogućnosti za poslovanje i razvoj. Želja nam je da studija ovih 19 slučajeva inspiriše na djelovanje privatni sektor u regionu. Imamo još pet godina za ostvarenje MRC (Milenijumskih Razvojnih Ciljeva). Privatni sektor može biti snažan pokretač rasta koji uključuje socijalno isključene grupacije, te uveliko unaprijediti šanse da pomenuti ciljevi budu ostvareni. Istovremeno, u društvima koja takve ciljeve ne uspiju ostvariti, neće moći napredovati i uspjeti niti samo poslovanje. Kako pokazuje i sam izvještaj, ključni faktor uspjeha za poslovanje koje uključuje socijalno isključene grupacije, predstavlja saradnja brojnih i raznolikih učesnika. UNDP sa svoje strane ima savjetodavnu ulogu, vrši istraživanja, daje prijedloge, finansira i potpomaže razvoj kapaciteta u ovoj oblasti. Svoj doprinos međutim, trebaju dati i mnogi drugi. Nadamo se da će ovaj izvještaj poslužiti kao polazna tačka te da će biti korisno sredstvo u poslovom i upravnom sektoru, civilnom društvu i drugim učesnicima razvoja u zajedničkom radu na stvaranju regiona Evrope i Centralne Azije koji će u svoj razvoju uključiti i socijalno isključene grupacije. 3 Žene su ponekad isključene iz tržišta, iako često one imaju veoma visoke sposobnosti i znanje da doprinosu poslovnim lancima. 4 POSLOVNA RJEŠENJA ZA SMANJENJE PROBLEMA–SIROMAŠTVA – Na koji način modeli poslovanja koji uključuju i socijalno for isključene stvaraju mogućnosti za sve u novim Aziji foto: uNDP BUSINESS SOLUTIONS TO POVERTY: How inclusive business models create opportunities all ingrupacije Emerging Europe and Central Asiatržištima u Evropi i Centralnoj Sažetak Nova Tržista Evropa i Centralna Azija (ECA) se istovremeno može smatrati najnaprednijim i najnenaprednijim regionom1 u pogledu inkluzivnog načina poslovanja. Najnaprednijim se može smatrati zbog toga što su, do ranih 1990-tih, sve zemlje u regionu – osim Turske – imale socijalističko uređenje čije se poslovanje fokusiralo na otvaranje ekonomskih prilika za sve ljude, i kao potrošače i kao uposlenike. Socijalističkog razdoblje je ostavilo u naslijeđe relativno dobro razvijenu infrastrukturu, čak i u udaljenim područjima, i, generalno uzevši, vrlo obrazovano stanovništvo – što predstavlja dobru osnovu za poslovanje. S druge strane, najnenaprednijim regionom u pogledu inkluzivnog poslovanja se može smatrati iz razloga što su privredni subjekti nakon tranzicije odustali od starog, nekonkurentnog pristupa poslovanju. Svega nekoliko poslovnih subjekata u regionu je prepoznalo da uključenost može poslužiti kao sredstvo konkurentnosti. Ovaj izvještaj pokazuje kako inkluzivni način poslovanja otvara prilike za ljude i poslovne subjekte u ovom regionu. Sažetak Šta podrazumijeva inkluzivni biznis-model? Inkluzivni biznis-modeli podrazumijevaju način poslovanja kojim se uključuju osobe sa niskim prihodima, na strani potražnje kao klijenti i potrošači, i na strani ponude kao uposlenici, proizvođači i preduzetnici koji učestvuju u različitim fazama u vrijednosnom lancu. Ovim modelima se grade mostovi između poslovnog svijeta i siromašnih na obostranu dobrobit. Koristi koje proizilaze iz inkluzivnih biznis-modela ne ograničavaju 1) Vidjeti okvir 1 za geografske područja na koje se izvještaj odnosi. 5 se samo neposredan profit i povećanje prihoda već - za poslovne subjekate - osvajanje novih potrošača, proširivanje radne snage i jačanje lanaca snadbijevanja i isporuke – a za siromašne - zadovoljavanje osnovnih potreba, obezbjeđena održiva primanja i postizanje veće produktivnosti. Pored toga, ovi modeli se mogu osmisliti da na održiv način koriste prirodne resurse. Kao primjer možemo navesti preduzeće Vitmark u Ukrajini. Prije nekoliko godina stanovništvo s niskim primanjima u Ukrajini rijetko je kupovalo svježe, visokokvalitetne sokove jer su bili izuzetno skupi. Vitmark je zatim u tri grada u Ukrajini otvorio fabrike sokova te počeo prodavati sokove koje je velika većina sebi mogla Okvir 1 priuštiti. Kompanija zapošljava i obučava lokalne radnike te voće nabavlja od lokalnih poljoprivrednih proizvođača. Plate koje isplaćuje su za trećinu više od prosjeka u regionu. Pored toga, poljoprivrednici imaju redovnu obuku kako bi poboljšali kvalitet svojih proizvoda. Istovremeno, Vitmark je cijenu sokova snizio kroz efikasno pakovanje proizvoda te tržišno plasiranje usmjereno na kupce s niskim primanjima. Čak i nakon što su na tržište usmjereno na osobe s niskim prihodima izašli i imitatori, Vitmark i dalje drži 30% prodaje u dijelu niskobudžetnog tržišta sokovima u Ukrajini, čime je u 2008. godini ostvario dohodak od oko 800 miliona hrivni (UAH) odnosno 78,5 miliona eura(€). Tržišni udio Vitmarka se povećao sa 7% u 1999. na preko 22% u 2008. godini. ECA – region u fokusu U ovom izvještaju, ECA se odnosi na prostor Novih Tržista Evrope i Centralne Azije koji obuhvata 19 zemalja u sljedećim podregionima: • Kavkaz: Armenija, Azerbejdžan i Gruzija • Centralna Azija: Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan • Turska • Zapadni Balkan: Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Makedonija (BJRM) • Zajednica nezavisnih država (ZND) i Ruska Federacija: Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija i Ruska Federacija Ovaj izvještaj ne obuhvata države članice Evropske unije (EU). Bjelorusija Ruska Federacija Moldavija Ukrajina Kazahstan Hrvatska Gruzija Bosna i Srbija Hercegovina Kirgistan Montenegro Turska Albanija Crna Gora i Tadžikistan Azerbejdžan Makedonija Armenija Uzbekistan (BJRM) Turkmenistan Sa izuzetkom Turske, sve zemlje u ovom regionu su od sredine 1940-tih i 1950-tih u imale socijalističko državno uređenje, sve su bile u procesu tranzicije na tržišnu ekonomiju nakon pada ‘željezne zavjese’ 1989. godine. 1991. godine je prestao postojati Sovjetski Savez,a 1992. godine se raspala Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. Kao rezultat toga u regionu je nastao veliki broj novih država. Uistinu, samo dvije od država koje su obuhvaćene ovim izvještajem – Turska i Albanija – imaju iste geografske granice kakve su imale i prije dvadeset godina. Konkretne mogućnosti i izazovi za inkluzivan način poslovanja istaknuti u ovom izvještaju, nastale su kao rezultat specifične istorije bivših socijalističkih zemalja regiona, rezultirajućih društvenih, ekonomskih i političkih karakteristika kao i kulturnih i ekonomskih veza Zapadnog Balkana, Azerbejdžana i Centralne Azije s Turskom. 6 POSLOVNA RJEŠENJA ZA SMANJENJE PROBLEMA SIROMAŠTVA – Na koji način modeli poslovanja koji uključuju i socijalno isključene grupacije stvaraju mogućnosti za sve u novim tržištima u Evropi i Centralnoj Aziji Grafikon 1 Siromaštvo u regionu – po zemljama 25,952 10 27,857 7,5 5 2,5 RM He rc Bo eg s n Az ovin a i er a ba jd ža n Hr va ts ka us or BJ ija a in Bj el ja ni ra j Uk ba ija Al m en ja Ar da vi ija ol M uz * en Tu r km Gr ist hs ta an n an za Ka rg ist ija Ki er ac ist Ru sk aF ed žik Ta d Tu r sk an a 0 Siromaštvo (2,15 US$/dnevna PKM) miliona osoba (2005) Ugroženost (4,3 US$/dnevna PKM) miliona osoba (2005) * na osnovu procijenjene PKM Izvor: Svjetska banka - POVCALNET database. Inkluzivni biznis-modeli ne predstavljaju priliku samo za preduzeća; oni su od velikog značaja i za organizacije koje rade na poboljšanju mogućnosti osoba s niskim prihodima. Oni su finansijski održivi, otvaraju mogućnosti izbora i mogu ovim osobama pomoći u osnaživanju vlastitog društvenog položaja kako bi se uključili u poslovne lance vrijednosti kao preduzetnici, zaposlenici ili potrošači. Helvetas, Švicarska asocijacija za međunarodnu saradnju je u Kirgistanu uvela model turizma zasnovanog na djelovanju u zajednici (community-based tourism CBT). Ovakva vrsta turističke djelatnosti je u vlasništvu lokalnih zajednica koje njome i upravljaju. Trenutno takve CBT skupine postoje u 19 sela i u njih je direktno uključeno 350 porodica. Trostruka uključenost osoba s niskim prihodima kao proizvođači, uposlenici, i potrošači. foto: vitmark Sažetak foto: vitmark Zašto je potreban ovaj izvještaj? Ovo je prvi izvještaj koji primjenjuje koncept inkluzivnih biznis-modela za region Evrope i Centralne Azije - ECA. Namijenjen je donosiocima odluka u regionu koji pripadaju različitim sektorima: predstavnicima preduzeća, tvornicima javnih politika, razvojnim agencijama i organizacijama civilnog društva. Za sve pomenute aktere, izvještaj nudi: • Konkretne primjere inkluzivnih biznis-modela iz regiona koji im mogu poslužiti kao inspiracija i model. Kako bi se osigurala empirijska osnova za potrebe ovog izvještaja, razmotreno je 19 studija slučaja, po jedan iz svake od zemalja; • Empirijske dokaze o prednostima koje su ovi biznismodeli donijeli za poslovne subjekte, siromašne i okolinu; • Praktične okvire kojim se može rukovoditi kod kreiranja inkluzivnih biznis-modela te podršku od strane institucija vlasti, razvojnih agencija, organizacija civilnog društva i drugih. foto: vitmark 7 Kroz gore navedeno, izvještajem se nastoje inspirisati preduzeća i drugi relevantni akteri u regionu Evrope i Centralne Azije da identifikuju i realizuju mogućnosti uključivanja stanovništva s niskim prihodom u lance vrijednosti i pružiti smjernice na koji način se ovo može postići. Takođe će doprinijeti uspostavljanju dijaloga imeđu relevatnih aktera - na lokalnom i višem nivou- kako bi se poboljšalo napredno okruženje za razvoj inkluzivnih tržišta u regionu. Koje su glavna poruke koju nosi ovaj izvještaj? Izvještaj pokazuje da inkluzivni biznis-modeli mogu stvoriti mogućnosti kako za poslovne subjekte tako i za osobe s niskim primanjima odnosno siromašne. Takođe objašnjava da se ne radi o uobičajenom biznisu. S obzirom da su tržišna ograničenja sveprisutna, potrebna su inovativna rješenja i potporne institucije koje mogu učvrstiti temenje i djelovati kao partneri. Od svih aktera, a ne samo preduzeća, se traži da realizuju ove mogućnosti kroz svoj doprinos. Postoje mogućnosti da se uključe osobe s niskim prihodima u poslovne lance vrijednosti u ulozi potrošača, zaposlenih, proizvođača i preduzetnika. Uključivanje u inkluzivne biznis-modele, populaciji s niskim prihodima omogućava povećanje prihoda, zadovoljavanje osnovnih potreba i povećanja produktivnosti. U ECA regionu živi 130 miliona ljudi sa manje od 4,3 američkih dolara dnevno; 45 miliona živi od svega 2,15 dolara dnevno (grafikon 1); 11 miliona ih je nezaposleno, 140 ih je zaposleno u neformalnoj ekonomiji. Gotovo 19 miliona ljudi nemaju pristup čistoj vodi, a gotovo 40 miliona nema mogućnosti za poboljšane higijenskih uslova. Zdravstvene usluge su često skupe i nekvalitetne. Ove potrebe se mogu zadovoljiti kroz poslovne pristupe. Isto tako, dostupnost roba i usluga može povećati produktivnost. Štaviše, pet miliona ljudi u regionu nisu snadbjeveni električnom energijom, dok više od 150 miliona nema pristup finansijskim uslugama. Potrebno je poboljšati i pristup internetu. 2) Detaljno pojašnjenje mjera koje su korištene u izradi ove mape po sektorima su prikazane u cjelovitom izvještaju. Srbija Crna Gora BJRM Hrvatska Bosna Albanija Turska Ukrajina Ruska Federacija Moldavija Bjelorusija Gruzija Azarbejdžan Armenija Uzbekistan Turkmenistan Tadžikistan Kirgistan Kazahstan Grafikon 2 Tržišni jaz –po sektorima i zemljama2 voda sanitacija zdravstvo IKT finansije energetika Izuzetno veliki tržišni jaz Neznatan tržišni jaz Veliki tržini jaz Značajan tržišni jaz Određeni tržišni jaz ili ga uopšte nema Izvor: Svjetski indikatori razvoja; UNICEF; Svjetska banka: Finansije za sve (Finance for all); Međunarodna unija za telekomunikacije; Mjerenja informacionog društva (Mesuring the Information Society), Svjetski institut za resurse: Svjetski trendovi 8 POSLOVNA RJEŠENJA ZA SMANJENJE PROBLEMA SIROMAŠTVA – Na koji način modeli poslovanja koji uključuju i socijalno isključene grupacije stvaraju mogućnosti za sve u novim tržištima u Evropi i Centralnoj Aziji Mala i srednja preduzeća and poduzetnici su u prilici da ojačaju lance ponude sveobuhvatnih poslovnih modela. Sažetak Foto: uNDP9 Grafikon 3 Matrica GIM strategije s regionalnim obrascima za ECA Prilagođavanje procesa i proizvoda Ulaganje u uklanjanje tržišnih ograničenja Regulatorno okruženje Ulaganje u certifikaciju Fizička infrastruktura Izgradnja infrastrukture Pružanje edukacije i obuke za klijente Znanja i vještine Napredna ulaganja Angažman u dijalogu o politikama s institucijama vlasti Podrška reprezentativnim tijelima Individualni ili kolektivni angažman Javna ulaganja Uspostavljanje partnerstava s drugima u svrhu izgradnje kapaciteta Osiguravanje vlastitih kreditnih solucija Inkluzivni biznis-modeli mogu unaprijediti vlastitu konkurentnost Poslovni subjekti koji uključuju siromašne mogu ostavariti korist od osvajanja novih potrošača, proširenja radne snage i jačanja lanaca snabdijevanja i isporuke. Tržišni jaz istaknut u prethodnom tekstu i grafikonu 1, kao i nezadovoljavajući nivoi cijena/učinaka, mogu značiti nova tržišta za preduzeća koja se umiju pozabaviti ovim nedostacima. Na sličan način, veliki broj nezaposlenih ili zaposlenih u neformalnoj ekonomiji – većina njih bar sa srednjim obrazovanjem – može se iskoristiti za regrutovanje novih radnika pod prihvatljivim uslovima. 8,5 miliona mikro i malih preduzeća 10 Kombiniranje resursa i mogućnosti Rad s kvalitetno informiranim partnerima Informacije o tržištima Dostupnost finansijskih usluga Jačanje prednosti (jakih strana) siromašnih (i više ako dodamo neformalne biznise) u regionu, te 1,3 miliona malih poljoprivrednih dobara samo u Centralnoj Aziji, mogu ponuditi usluge snabdijevanja i isporuke. Široko rasprostrenjena tržišna ograničenja zahtijevaju inovativna rješenja Nedostatak tržišne infrastrukture često povećava transakcijske troškove poslovanja s populacijom s niskim dohotkom. Na osnovu globalnog izvještaja “Stvaranje vrijednosti za sve: strategije poslovanja sa siromašnim” POSLOVNA RJEŠENJA ZA SMANJENJE PROBLEMA SIROMAŠTVA – Na koji način modeli poslovanja koji uključuju i socijalno isključene grupacije stvaraju mogućnosti za sve u novim tržištima u Evropi i Centralnoj Aziji Mala trgovina u Uzbekistanu - ECA Region uključuje 8,5 miliona registrovanih mikro, malih, i srednjih preduzeća. UNDP-ove inicijative pod nazivom Razvijanje inkluzivnog tržišta, razmotreno je pet aspekata ograničenja: ograničene informacije o tržištima, nedjelotvorno regulatorno okruženje, neadekvatna fizička infrastruktura, nedostatak znanja i vještina te ograničen pristup finansijskim uslugama. Najveće ograničenje među navedenim, u ispitivanim studijama slučaja, predstavljao je nedostatak znanja i vještina. Strategije koje su se u tom pogledu najviše koristile su bile ulaganje u eliminisanje navedenih ograničenja i kombinovanje resursa i sposobnosti. (Figura 3.) Za uspjeh je često neophodna podrška ostalih Institucije koje pružaju podršku često igraju ključnu ulogu u uspjehu ovih modela. One postavljaju neophodne temelje kroz izradu politika, istraživanja i zagovaranja. Pored toga djeluju i kao partneri, pružajući finansijska sredstva i dodatne mogućnosti (tabela 1). Svako može dati doprinos kako bi biznis postao inkluzivniji Preduzeća — kao i institucije vlasti, razvojne agencije, organizacije civilnog društva i drugi – mogu djelovati kako bi učinili da inkluzivni biznis modeli postanu stvarnost. Neke od primjera koje možete naći u izvještaju navodimo ovdje. Preduzeća mogu: • Identifikovati mogućnosti za uključivanje populacije s niskim dohotkom kroz cijeli lanac vrijednosti. Vitmark photo: undp iz Ukrajini pronalazi izvore u malim proizvođačima, zapošljava radnike u ruralnim područjima i svoje visokokvalitetne sokove s niskim cijenama prodaje potrošačima s niskim prihodima; • Imati drugačiji pogled na marginalizirano stanovništvo. Tinex iz FJR Makedonia osigurava zaposlenje djeci bez roditeljskog staranja. Ovaj program funkcioniše tako dobro da ima u cilju da uključi i još više marginaliziranih grupa. • Saslušati šta se zagovara. Neki od poslovnih modela koji su ovde predstavljeni su bili pokrenuti od strane javnih institucija ili organizacije civilnog društva koje su preduzećima pristupile s prijedlogom konkretnim poslovnih prilika. Međunarodna finansijska korporacija (IFC) je Tojiksodirotbonk (TSB) banci u Tadžikistanu ukazala na tržište uzgajivača pamuka koje do tada nije imalo pristup bankarskim uslugama. Institucije vlasti mogu: • Osigurati podsticaje za inkulzivne biznise. Vlada Turske osigurava poreske olakšice kompanijama koje otvaraju radna mjesta u ruralnim područjima. Hey Tabela 1: Aktivnosti institucija koje osiguravaju podršku Uloga Aktivnosti Razvijanje politika • Institucije vlasti stvaraju zakonsko okruženje koje omogućava i motiviše preduzeća da angažuju ljude s niskim primanjima. • Udruženja, razvojne agencije i banke pružaju podršku institucijama vlasti. Istraživanje i • Naučno-istraživačke institucije, tink-tenkovi i specijalizovane organizacije dolaze do empirijskih podataka, analitičkih znanja te praktičnih znanja i iskustava (know-how) kojima se rukovodi u stvaranju djelotvornih inkluzivnih biznis-modela. • Zagovaranjem se razvija široko-rasprostranjena svijest i stvara podrška koja je potrebna da se ovi modeli uspješno iniciraju i implementiraju. Finansiranje • Grantovima i početnim kapitalom se finansiraju početne faze pokretanja inkluzivnih biznis-modela. • Podsticajima, i drugim modelima podjele učešća u troškovima, unapređuju se poslovni razlozi za inkluziju. Dodatne mogućnosti • Inkluzivni biznis-modeli često zahtijevaju sposobnosti koje samo preduzeće ne posjeduje a njihova izgradnja zahtijeva vrijeme i ulaganje - kao što su povjerenje i mreže saradnje u okviru ciljne grupe, ili pak mogućnost da se ova grupa na djelotvoran način obuči i informiše. • Organizacije s dugogodišnjim iskustvom u radu s ovom ciljnom grupom se često uključuju da preuzme ove i druge zadatke. Sažetak 11 Stvaranje novih tržišta podsjeća na sastavljanje puzli koje često zahtjeva udruženi trud da se svi dijelovi koji nedostaju povežu. Nijedan dio nije isti - i svaki dio ima svoju ulogu. 12 POSLOVNA RJEŠENJA ZA SMANJENJE PROBLEMA SIROMAŠTVA – Na koji način modeli poslovanja koji uključuju i socijalno isključene grupacije stvaraju mogućnosti za sve u novim tržištima u Evropi i Centralnoj Aziji foto: uNcdf Textiles je ove podsticaje uzeo kao polaznu tačku u investiciji u jednu fabriku u ruralnom dijelu Turske; • Razviti tj. unaprijediti podsticajno okruženje. Neadekvatno stanje na tržištu često predstavlja prepreku inkluzivnim biznis-modelima. Ublažavanje ovih ograničenja može učiniti da situacija izgleda mnogo više atraktivnija za preduzeća.Kada je Ruralna finansijska zadruga (Rural Finance Cooperation - RFC) u Moldaviji počela pružati uslugu mikrokreditiranja, za takvu vrstu aktivnosti nije postojao adekvatan zakonski okvir. Međutim, vlada je ovaj okvir razvila u saradnji sa akterima u mikrofinansijskom sektoru; • Inspirisati inkluzivne biznis modele. U BJRM, Ministarstvo rada i socijalne politike, zajedno s Dječjim domom “11.oktobar”, je uvelo mogućnost zapošljavanja djece bez roditeljskog staranja (u dobi od 18 godina i starije) u lancu supermarketa Tinex. Razvojni partneri mogu: • Uspostaviti inkluzivne biznis-modele zasnovane na djelovanju u društvenoj zajednici. Švicarska razvojna agencija Hevletas je u Kirgistanu pokrenula turizam zasnovan na djelovanju u zajednici u ruralnim područjima; • Posredovati u stvaranju partnerstava za omogućavanje inkluzivni biznis-modeli. U Bjelorusiji, Sekretarijat Globalnog sporazuma Ujedinjenih nacija je uvjerio MTS o mogućnostima da se ruralnim bolnicama ponude usluge telemedicine. Ova ideja je oko projekta telemedicine okupila različite aktere, povezujući MTS sa Ministarstvom zdravstva; • Obezbijediti finansiranje. Početni kapital, sufinansiranje i preferencijalni zajmovi su važni instrumenti kojim se stimuliraju inovativni inkluzivni biznis-modeli. EBRD je uložila kapital od 2 miliona eura u Edipack, u Albaniji, kako bi im pomogla da povećaju razmjere poslovanja. Pored toga im je osigurala i tehničku pomoć za unapređenje efikasnosti i profitabilnosti; svrhu uvođenja kvalitetnijeg zakonodavstva u domenu mikrofinansija u Ruskoj Federaciji. Kako je izrađen ovaj izvještaj? Inicijativa za rast inkluzivnih tržišta (GIM) je globalna višepartnerska platforma vođena od strane UNDP-a koja ima za cilj stvaranje inkluzivnih biznis-modela i inkluzivnih tržišta kroz istraživanje, zagovaranje, umrežavanje znanja i izgradnju kapaciteta. Ova inicijativa promoviše činjenično zasnovan i partnerski prijentisan pristup s fokusom na nerazvijene regione, po vođstvom okvira za ljudski razvoj. U 2008. godini je izdat prvi izvještaj ove inicijative pod nazivom “Stvaranje vrijednosti za sve”. Izvještaj je zasnovan na 50 studija slučaja urađenih od strane lokalnih istraživača na osnovu zajedničkog protokola. Analiziranjem nalaza, izvještaj identifikuje strategije za uklanjanje ograničenja na tržištima siromašnih radi uspostavljanja uspješnih biznis modela. Regionalna GIM inicijativa u ECA je pokrenuta 2009. godine. Ovom inicijativom rukovodi Regionalni centar UNDP-a u Bratislavi i podržana je od strane najrazličitijih institucija uključujući poslovne organizacije, akademske institucije, organizacije civilnog društva i partnere za razvoj. Ima za cilj promovisanje i katalizaciju incluzivnijih tržišta u regionu. Ovaj izvještaj je dio ovih nastojanja. Za potrebe ovog izvještaja je urađeno 19 studija slučaja –po jedna iz svake od zemalja regiona. Primjenom GIM metodologije, ove studije su uradili istraživači iz svake od zemalja regiona u okviru zajedničkog procesa istraživanja. Ovih 19 studija slučaja, čiji sažetak je prikazan u tabeli ispod (tabela 2), predstavljaju empirijsku osnovu ovog izvještaja. Organizacije civilnog društva mogu: • Pružiti tehničku pomoć inkluzivnim biznis-modelima. Centar za ruralni razvoj (RDC) u Moldaviji je pomogao u uspostavi štedno-kreditnih udruženja te njihovim članovima osigurao marketinške i savjetodavne usluga, informacije o trgovini i obuku; • Zagovarati i podizati svijest. U Albaniji, Edipack sarađuje s lokalnim nevladinim organizacijama kako bi došao do potencijalnih dobavljača otpadnog papira među ugroženima; • Zastupati interese korisnika. Nacionalni savez partnera za mikrofinansijsko tržište (National Partnership for Microfinance Market Stakeholders - NAMMS) lobira u Sažetak 13 Tabela 2: Studije slučaja korištene u izvještaju Naziv Kratak opis Zemlja Vodeća organizacija Poljoprivreda i prehrana Vitmark Ovaj proizvođač je uspješno ušao na tržište niskobudžetnih voćnih sokova (22% tržišnog udjela) sa kvalitetnim, hranjivim, niskobudžetnim voćnim sokovima što je rezultat promišljenih odluka vezano za pakiranjem i marketingom. Vitmark pruža 2600 pristojnih radnih mjesta s punim radnim vremenom za lokalno stanovništvo u relativno ekonomski zapostavljenim ukrajinskim regionima te mogućnost stvaranja prihoda za 2500 malih lokalnih proizvođača voća i povrća. Ukrajina Veliko domaće preduzeće Begeli Distributer organskih proizvoda sa stopom rasta od 10% godišnje osigurava direktan kanal za plasman proizvoda za preko 400 poljoprivrednih proizvođača s niskim prihodima kojima su osigurane cjenovne premije i izgradnja kapaciteta kako bi bili u stanju zadovoljiti standard za organske proizvode Gruzija Malo i srednje preduzeće (MSP) Eko-imanje Mavrović d.o.o. Proizvođač organske hrane s kapitalom vrijednosti od preko 2 miliona koji obezbjeđuje pristojne uslove rada te je najveći poslodavac unutar svoje lokalne zajednice, a nedavno je započeo program socijalne rehabilitacije koji nudi zaposlenje socijalno isključenim osobama na poljoprivrednim dobrima. Hrvatska MSP Marap Austrijski proizvođač organske hrane koji svoje sirovine uvozi iz Uzbekistana povećao je kvantitet i kvalitet inputa sadnjom 150.000 novih sadnica voća i orašastih plodova u regionima s narušenim okolišem na zemlji koju pod zakupom drže mali proizvođači čime su se povećale mogućnosti generiranja prihoda za preko 500 siromašnih iz ruralnih područja. Uzbekistan MSP Kako bi razvila svoj lanac snabdijevanja na lokalnom nivou, ova naftna kompanija je pomogla 174 malih lokalnih dobavljača, omogućivši im pristup povoljnim zajmovima, u ukupnoj vriejdnosti od preko 7 miliona dolara, kako bi im pomogla da prošire poslovanje plaćajući za njih kamate i bankovne naknade. Kazahstan Veliko multinacionalno preduzeće Ruski državni fond Voronješka oblast Ovo tijelo od preko 25 područnih ogranaka i podružnica omogućuje najnepriviligovanijim biznisima iz udaljenih područja jedne od provincija Ruske Federacije pristup finansijskim uslugama kroz korištenjem savremenih tehnologija. Ruska Federacija Preduzeće u državnom vlasništvu Ruralna finansijska korporacija Rural Finance Corporation (RFC) Mikrofinansijska organizacija s godišnjim neto profitom od 1,9 miliona dolara u 2008. godini, tržišnim udiom od 25% i gotovo 29% industrijskog profita, nudi finansijske usluge po povoljnim uslovima za poljoprivredne proizvođače i preduzetnike u ruralnim područjima čime doprinosi ruralnom razvoju. Moldavija Veliko domaće preduzeće Tojiksodirotbonk (TSB) Ova banka je svoje aktivnosti proširila na dosad neiskorištenu, ali izuzetno veliku skupinu na tržištu i na taj način pomogla oko 8,400 osoba uključenih u uzgoj pamuka, kroz zajmove u iznosu od 4,2 miliona američkih dolara koji su u period od 2007. do 2009. godine osigurani malim poljoprivrednim dobrima. Tadžikistan Veliko domaće preduzeće Temerin Telecottages Ova neprofitna organizacija nudi jeftine kompjuterske i internetske usluge za preko 15 000 siromašnih osoba u ruralnim područjima na godišnjoj osnovi, čime unapređuje pristup uslugama za nezaposlene na tržištu rada a poljoprivrednim proizvođačima do ulaza na tržište. Srbija Neprofitna organizacija (NPO) MobileTeleSystems (MTS) Telekomunikacijska grupa koja je proširila svoju korisničku bazu usmjerivši se na bolnice u ruralnim krajevima koje imaju potrebu za telemedicinskim uslugama te na taj način spašava živote i obučava medicinsko osoblje za korišćenje najnovijih tehnologija. Bjelorusija Veliko domaće preduzeće Ekstraktivna industrija Tengizchevroil Finansijske usluge IKT 14 POSLOVNA RJEŠENJA ZA SMANJENJE PROBLEMA SIROMAŠTVA – Na koji način modeli poslovanja koji uključuju i socijalno isključene grupacije stvaraju mogućnosti za sve u novim tržištima u Evropi i Centralnoj Aziji Naziv Kratak opis Zemlja Vodeća organizacija Production & Training Facility (PTF) Proizvođač tekstila kojega je osnovalo Udruženje gluhih i slijepih zapošljava 167 osoba oštećenog sluha i svoje kvartalne prihode od 42.000 američkih dolara koristi za aktivnosti podrške gluhim i slijepim osobama. Turkmenistan Neprofitna organizacija (NPO) Hey Textile Proizvođač tekstila koji je svoje proizvodne kapacitete proširio u ruralnim dijelovima Turske u kojima su operativni troškovi niži, čime je za 10% povećao vlastiti profit i zaposlio preko 1 000 osoba s niskim primanjima (od kojih 50% žena). Turkska Veliko domaće preduzeće Gadim Guba Proizvođač ćilima koji je preuzeo bivše državno preduzeće i nastoji da očuva tradicionalne tehnike izrade ćilima, koristi prirodnih boje i zapošljava 140 žena koje predstavljaju većinu radne snage. Azerbejdžan MSP Ovaj lanac supermarketa drugi po veličini u zemlji, s preko 1 000 zaposlenih, pruža zaposlenje, mentorstvo i jačanje vještina za djecu bez roditeljskog staranja stariju od 18 godina. Trenutno zapošljava 25 djece bez roditeljskog staranja. BJRM Veliko domaće preduzeće Tufenkian Ovaj hotelski lanac koristi bogato kulturno-historijsko naslijeđe Armenije te nudi turističke usluge za 3 000 klijenata na godišnjoj osnovi čime zapošljava 174 osobe iz ruralnih područja, kupuje prehrambene proizvode iz lokalnih zajednica te štiti okoliš korištenjem solarne energije, sadnjom 1 500 stabala i smanjenjem količine otpadnih voda. Armenija MSP Turizam zasnovan na nivou lokalne zajednice (CBT) Do 2008.,usluge eko-turizma na nivou zajednice su privukle od 400% porasta u broju turista u periodu od osam godina i otvorile 412 radnih mjesta u ruralnim dijelovima Kirgistana. Kirgistan MSP Proizvodnja Trgovina Tinex Turizam Upravljanje otpadom Čistoća Ova opštinska kompanija za upravljanje otpadom zapošljava osobe s niskim prihodima na prikupljanju i sortiranju reciklažnog materijala. Od 98 zaposlenih, 32 su Romi iz siromašnih zajednica. Oni primaju plate koje su veće od prosjeka i imaju zdravstveno osiguranje. Količine čvrstog otpada u opštini su smanjene za 30% nakon kampanje s ciljem podizanja svijesti javnosti realizovane u saradnji sa lokalnim partnerima, Crna Gora Preduzeće u državnom vlasništvu Industrijski otpad Ovo preduzeće godišnje reciklira i prerađuje između 350 i 1.000 tona industrijskog i otpada iz domaćinstava, zapošljava i vrši otkup od članova socijalno ugroženih grupa. Bosna i Hercegovina MSP Edipack Proizvodi ambalažu od recikliranog materijala koji prikuplja od lokalnih MSP i domaćinstava – čime im obezbjeđuje mjesečna primanja od prosječno 169 američkih dolara po osobi - kako bi pomogla rast sestrinske kompanije za proizvodnju kozmetičkih proizvoda čime se njena prodaja povećala za 60%, a u 2008. ostvario promet od 2 miliona američkih dolara. Albanija MSP GIM Platforma za razmjenu znanja Cjelovit izvještaj, studije slučaja iz izvještaja kao i profili institucija koje pružaju podršku u regionu, su dostupani na globalnoj platformi za razmjenu znanja GIM inicijative: www.growinginclusivemarkets.org. Sažetak 15 Growing Inclusive Markets Business Works for Development • Development Works for Business www.growinginclusivemarkets.org Growing Inclusive Markets Business Works for Development • Development Works for Business www.growinginclusivemarkets.org United Nations Development Programme United Nations Development Programme One United Nations Plaza UNDPNew Regional Bureau for Europe York, NY 10017, USA and the Commonwealth of Independent States www.undp.org http://europeandcis.undp.org/ Sales Sales #: E.08.III.B.20 . ISBN #: 978-92-1-126224-7 #: E.08.III.B.20 . ISBN #: 978-92-1-126224-7
© Copyright 2024 Paperzz
