veljača2012. 2012.••br. br.0202 • godina I • www.instore.hr veljača HRVATSKA VAČKI O G R T I J I N NAJTIRAŽ EGIJI UR MAGAZIN 0 0 5 . 41 KA PRIMJERA HRVATSKA SLOVENIJA SRBIJA EGOVINA C R E H I A BOSN REGIJA: - Vijesti - Stručne analize - Investicije - Statistika INTERVJU: EKSKLUZIVNO: Nenad Pacek: Muke oko privrednog modela u zemljama Adria regije Mladen Vedriš: Hrvatska: MMF i proračun - ima li zadovoljnih? ISTRAŽIVANJA: Predstavljamo GfK i Ipsos ISSN 1848-3577 Daniel Scholz, Vileda Sales i Marketing Manager za Adriatic, CIS i Baltic regiju Sve Dettol proizvode podržava Europsko pedijatrijsko društvo (EPA). veljača 2012. www.instore.hr 5 uvodnik DIREKTOR Renato Stilinović Riječ uRednišTVA VODITELJ KLJUČNIH KUPACA Josip Obuljen UREDNIK Tomislav Ciliga EKSKLUZIVNI SURADNICI Nenad Pacek Prof. dr. sc. Mladen Vedriš Duško Ćurlić STRUČNI SURADNICI Dražen Lulić, Dr. sc. Damir Novotny, Sanja Slišurić, Ivan Horvat, dr. Bogomir Kovač, Milan Ćulibrk, Niko Barun, Igor Đurović, Una Miličević, Mladen Kožić (Gfk), Ipsos Puls, Ivan Tanić, Maja Hanžek, Siniša Žugić, Zoran Ković, Kristina Žilić, Hrvoje Njegovec, Ernest Gergely, Branislav Kurtović, Zoran Šimunić, Zoran Vencl, Andreas Wendy, Darko Vaselić KOORDINATOR SVIH IZDANJA Maksim Đurović VODITELJICA UREDA I FINANCIJA Tena Alerić Lukenda GRAFIČKI PRIJELOM I DIZAJN Narobe Studio, Slovenija TISKARA: Radin Print d.o.o. Gospodarska 9 10431 Sveta Nedelja IZDAVAČ Miremaks d.o.o. Fancevljev prilaz bb 10010, Zagreb, Hrvatska Tel: +385 1 662 62 01 Fax: +385 1 662 62 01 E-mail: [email protected] Web: www.instore.hr InStore magazin je mjesečni, specijalizirani magazin za trgovinu robom široke potrošnje. Besplatno se distribuira ciljnoj skupini: trgovcima, proizvođačima, distributerima i pratećoj industriji. Izdavač zadržava pravo da odredi ciljnu grupu. InStore magazin se ne distribuira osobama mlađim od 18 godina. Za članke, fotografije i oblikovanje, magazinza država sva prava. Naklada: 10.000 primjeraka. "Tvrtka Miremaks d.o.o. član je sustava ABC Hrvatska, a izdanje InStore prijavljeno je za reviziju naklade." Svakoga dana, u svakom pogledu... Poslije uspješnog prvog broja inStore magazina (na temelju vaših iskaza), teško je povjerovati da drugi može biti još bolji. Ali, mi smo se potrudili napraviti takvo izdanje, a na vama je, opet, da taj naš trud procijenite i ocijenite. Sudeći po vašim reakcijama i komentarima vezanim za prvi broj InStore magazina, izgleda da su naše sumnje i strahovi, oko toga kako ćete ga prihvatiti, bili neosnovani. Nije da se mi nismo nadali da će magazin naići na dobar prijem (mislim, bilo bi neozbiljno da smo ga stvarali, a da nismo vjerovali u njegov uspjeh), ali, moram priznati da je, ipak, postojala doza neizvjesnosti. tržišta kvalitetnim programima. Jednom riječi, za sve one koji žele biti informirani i u tijeku s najnovijim svjetskim trendovima, bez obzira na kojoj poziciji radili i bez obzira na veličinu kompanije u kojoj su zaposleni. Cilj nam je da svatko može pronaći nešto za sebe, a ako netko pročita i cijeli magazin, tim bolje. Kao što mi volimo reći: za svakog po nešto, a za nekog, možda, sve. I K Č VA Osim što je bilo neIJI TRGO N Ž A R I T A kih komentara da No, ta ’slava’ N I J I se magazin ranam nije ’udariG ZIN U RE zlikuje od kon- MAGA la u glavu’. Prikurencije, jer je premi drugog sveobuhvatan, broja pristuPRIMJER s mnoštvom pili smo vrlo korisnih i zaozbiljno, kako A K S T A V nimljivih tekbi opravdali R H stova i da ga je povjerenje koje A SLOVENIJ teško pročitati ste nam ukazaza mjesec dana, li nakon prvog. SRBIJA INA Nekako V O G E C R nismo imali drugih nam se E BOSNA I H primjedbi. A, i ova je, čini da je sada na gledano iz našeg kuta, nama još veća odgopozitivna. Jer, i želja nam je vornost. Ovo izdanje, u da ponudimo što više sadržaja, najmanju ruku, mora biti na za različite razine, od top menadžmenrazini prvog, a po mogućnosti i bota, preko srednjeg do onog najnižeg. Za ve- lje. Znam da je teško povjerovati da može i like trgovačke lance, ali i one vlasnike malih bolje, ali nadamo se da ćete se u to uvjeriti i trgovina koji se bore za svoje ’mjesto pod sami čitajući novi InStore magazin. Za nas ne suncem’ iz dvadesetak kvadrata prodajnog postoje granice. prostora. Za velike multinacionalne kompanije, ali i za male proizvođače koji osvajaju Redakcija InStore magazina 0 0 5 . 1 4 AKA • • • • 6 veljača 2012. www.instore.hr sadržaj izdvajamo nenad Pacek, specijalno za inStore 8 novi objekti 9 domaće vijesti U analizi predsjednika kompanije Global Success Advisors navode se statistički podaci o nezaposlenosti u našoj regiji koji su, prema njegovim riječima, porazni. U Hrvatskoj se nezaposlenost kreće oko 19 posto, u Srbiji je taj broj na skoro 24 posto, u Bosni i Hercegovini je nezaposlenih više od 43 posto, u Makedoniji se ta brojka penje na više 31 posto, u Sloveniji je nezaposlenost isto visoka – tek nešto ispod 12 posto s rastućom tendencijom. Ne treba ni spominjati da su ove brojke među najlošijima, ne samo u regiji, nego i u cijelom svijetu. 12 Regionalne vijesti 16 Svjetske vijesti 18 Trade magazini The Grocer Retail World Rundschau für den Lebensmitelhandel Cash... 20 Osvrt stručnjaka Muke oko privrednog modela u zemljama Adria regije 22 Mišljenja i komentari 24 Pod povećalom potrošača GfK: Za bolje poslovne odluke 28 investicije Stiže IKEA - Započeli radovi 30 investicije u regiji Poznate marke ‘na dohvat ruke’ 31 Preporuka Ulaganje u brand potreba ako je proizvođač ozbiljan igrač 20 investicije 28 Napokon su započeli pripremni radovi na lokaciji gdje će se nalaziti prva IKEA robna kuća u Hrvatskoj s pripadajućim trgovačkim centrom. Iz tvrtke IKEA u Hrvatskoj su istaknuli da će u trenutku kad dobiju sve potrebne dozvole, završiti robnu kuću u roku od 12 mjeseci, a šest mjeseci nakon toga i trgovački centar. Buduća IKEA robna kuća prostirat će se na nešto više od 40.000 kvadratnih metara, imat će asortiman od 9.500 proizvoda te zapošljavati oko 300 ljudi. Robna kuća i trgovački centar tvorit će jednu cjelinu i bit će spojeni atrijem. 32 intervju Daniel Scholz, Vileda Sales i Marketing Manager za Adriatic /CIS i Baltic regiju intervju 36 Analiza Daniel Scholz, Vileda Sales i Marketing Manager za Adriatic, CIS i Baltic regiju: Preduvjet za konkurentnost 38 inLeaflet „Očekujemo snažan rast u Hrvatskoj s velikim budžetom za medije i još boljom distribucijom. Predviđam naš mali rast u Srbiji i Sloveniji. U ostatku regije, biti ćemo zadovoljni ako održimo visok stupanj prodaje“. Kupcima ‘pred očima’ 40 na mjestu prodaje Uvijek je najvažnija interakcija između kupca i prodavača 42 Category management 4C – Cost, Consumer, Competition, Category drivers 44 istraživanje Ipsos: Detaljni prikaz tržišta 47 Kratki intervju Pekara Dubravica - stanje na tržištu pekarske industrije 48 nove tehnologije Automatizacija razmjene informacija u lancima opskrbe 50 inMarketing Tušmobil - sloboda iz Excel tablice 32 na mjestu prodaje 40 Potrošač, ponekad i prezasićen promidžbenim porukama koje svjesno ili nesvjesno percipira na dnevnoj bazi, dolazi u trgovinu s namjerom da se vrati kući s proizvodima koji pružaju optimalan odnos cijene i kvalitete. U trenutku odluke o kupnji, potrošača treba zainteresirati i usmjeriti na određeni proizvod, a tu počinje uloga BTL (below the line) agencije. U okruženju ubrzanog životnog ritma i nedostatka osobnog pristupa, izuzetno važna postaje interakcija između kupca i prodavača veljača 2012. www.instore.hr 52 inMedia Sigurnije oglašavanje 54 Logistika Ubrzani razvoj logistike u Hrvatskoj posljednjih godina 57 Humanost na djelu 58 Kvartovska trgovina Predstavljamo Udrugu trgovaca Međimurje Riječ po riječ... Kvartovska trgovina Periskop 60 iz četiri ugla 62 istraživanje Sve tajne Mystery shoppinga 66 Periskop Hrvatska: MMF i proračun - ima li zadovoljnih? 68 Periskop iz regije Kravlja ‘pijaca’ Pripreme za slom naftnog doba Ništa od MMF-a Očekivani rast prodaje 72 Moja karijera Ugodan život u njemačkom Mannheimu 74 inStore u razgovoru s... 66 Poznati profesor ekonomskih znanosti na Pravnom fakultetu u Zagrebu Mladen Vedriš u svojoj kolumni piše o učincima nedavno donesenog proračuna i važnosti kako će misija Međunarodnog monetarnog fonda procijeniti hrvatsku financijsku i ekonomsku stvarnost. Vedriš ističe da se Hrvatska mora zaokrenuti u mjerama ekonomske politike u pravcu poticaja stvaranja novih vrijednosti, novih roba i proizvoda koji će pronaći mjesto i put do domaćeg potrošača, ali sve više i na vanjskom tržištu. “Uspjeh je znati kako preživjeti teška vremena. Svi ćemo preživjeti dobra vremena”, citira u svojoj kolumni poznatu Dyke-ovu rečenicu profesor Vedriš. Očekivanja od novih gospodarskih i poreznih mjera te proračuna za 2012. 70 Regija 58 Razgovarali smo s čelnicima Udruge trgovaca Međimurje koji su nam objasnili kako se kroz Udrugu zajedno s ostalim članovima bore za opstanak malih trgovina u Međimurju. Poslušali smo i nekoliko vlasnika malih trgovina koji su nam ispričali kako se nose s krizom¸i padom prometa. Uspkos svemu, misle da postoji budućnost za male trgovce i nadaju se da će njihove trgovine raditi i za desetak, čak i dvadeset godina. Trendovi 76 Rowland Heming, osnivač kompanije PKG govori o značaju ambalaže, koja se nekada smatrala zanemarivim pratiteljem oglašavanja. Danas, Heming naglašava da su njena uloga i važnost na tržištu značajno porasli. Analizira trendove u dizajniranju ambalaže u 2012. kroz četiri blagoslova Istoka: bogatstvo, vrlinu, harmoniju i dugovječnost. Key Account Managerima 75 inPoslovi Prodavači i prodajni savjetnici najtraženiji u 2011. godini 76 Trendovi Zanimljiva 2012. 78 Slovo zakona Novosti u hrvatskom poreznom sustavu 80 edukacija Europski certifikat za uspješnu karijeru 82 na mjestu događaja Kalendar sajmova u regiji i svijetu 84 Vjerovali ili ne... 86 Svijet u brojkama Rekordna razina 88 Vox populi Vox populi 88 Pročitajte kako je naš kolumnist Duško Ćurlić preživio snježne nepogode u Zagrebu. “Petak je, jutro. Otiđem tako u jedan veliki trgovački centar i supemarket zbog par stvari kojih nema u mojoj kvartovskoj trgovini, a tamo gužva, neka čudna histerija... sve me podsjeća me izvanredno stanje, piše Duško u svojoj kolumni. 7 8 veljača 2012. www.instore.hr novi objekti Konzum otvorio nove objekte u Banja Luci i Živinicama Svojoj mreži prodajnih objekata, Konzum je dodao još dvije poslovne jedinice. U pitanju su maxi market u Živinicama i Konzum prodavaonica u Banja Luci. Konzum prodavaonica u Banja Luci je peta Konzum prodavaonica u ovom gradu i prostire se na više od 380 m² prodajne površine i u njoj je zaposleno 14 novih zaposlenika. U novootvorenoj prodavaonici kupci mogu pronaći ponudu od 5.000 proizvoda za prehranu i svakodnevnu potrošnju u kućanstvu po najpovoljnijim cijenama. Veliki izbor svježeg voća i povrća, mesa, mliječnih, pekarskih i delikatesnih proizvoda, gotovih jela i drugih životnih namirnica, te neprehrambenih proizvoda, kupcima je dostupan radnim danima i subotom od 7 h do 22 h, a nedjeljom od 8 h do 16 h. Konzum je na dan otvorenja za prve kupce pripremio prigodne poklone, a svaki stoti kupac dobio je cijelu kupovinu be- splatno. Pripremljena su i druga brojna iznenađenja, promocije i degustacije. Konzum prodavaonica u Živinicama na više od 600 m² prodajne površine, u ponudi za kupce ima bogat asortiman od 10.000 artikala za prehranu i svakodnevnu potrošnju u kućanstvu. U prodavaonici je zaposleno 19 novih radnika. Povodom otvorenja, Konzum je organizirao posjetu Centru za djecu s višestrukim smetnjama “Vrati mi osmijeh” u Živinicama, te svih 105 štićenika doma obradovao prigodnim poklonima. Povodom otvorenja, za prve kupce pripremljeni su prigodni pokloni, kao i nagradna igra s vrijednim fondom nagrada, koji obuhvaća pet poklon kupovina u vrijednosti od po 500 KM, male kućanske aparate i poklon pakete. Druga iznenađenja, promocije, degustacije, roštiljada, kao i zabavni program za najmlađe organizirani su za posjetitelje prodavaonice u Živinicama. Osim prodavaonice u Banja Luci, Konzum je u ovoj godini otvorio još dvije prodavaonice, i to u Sarajevu i Prijedoru. Konzum planira otvoriti nove prodavaonice u skorijoj budućnosti u još nekoliko drugih gradova u Bosni i Hercegovini. Otvorenje Lidlovog supermarketa u Novom Vinodolskom Nova Višnjica! Lidl Hrvatska otvorio je još jedan supermarket u Novom Vinodolskom. U novljanskom Lidlu zaposlit će se šesnaest novih djelatnika, a kupcima je ponuđeno dvije tisuće proizvoda domaćih i stranih proizvođača. Od dvije tisuće proizvoda, koji se nude u Lidlu, pedeset posto čine domaći, a pedeset posto inozemni proizvodi. Svaki dan se iz centralnog skladišta u Perušiću dostavlja svježa roba. Primorsko-goranske županije. Supermarket Lidl je smješten na ulazu u Novi Vinodolski, u blizini mora, površine je 1.080 četvornih metara, dok bruto površina iznosi 1.600 četvornih metara. Prema riječima predsjednika Uprave, Marina Dokozića, novljanski market je jedan od najmodernijih, a pazilo se da se uklopi u okoliš. Dokozić je najavio i daljnje otvaranje Lidlovih trgovina na Kvarneru, u Rijeci na Pećinama u travnju ili svibnju, a u Crikvenici i Senju traže se lokacije. Lidl je u Hrvatskoj prisutan od 2006. godine i dosad je otvorio 77 trgovina, a u Europi ih je otvoreno 9.500. Investicija je, uključujući i zemljište, vrijedna više od četiri milijuna eura. Novljanski Lidl je 77. trgovina toga lanca u Hrvatskoj, a četvrta na području Kopeyka format malih trgovina Kozmo otvara 15 novih drogerija u ovoj godini Nakon uspješne prošle godine i rasta od 20 posto, hrvatski drogerijski lanac Kozmo nastavlja sa širenjem i otvaranjem novih drogerija. Za ovu godinu planirano je otvaranje 15 novih prodavaonica, među kojima će biti i one u najmanjim hrvatskim mjestima i gradovima, ističu iz Uprave. “Višnjica dućani” su svoj prodajni lanac obogatili još jednim objektom koji je početkom veljače otvoren u beogradskoj općini Savski venac. Novootvoreni objekt je 100 m2 prodajne površine. Inače, radno vrijeme objekta je 24 sata. U ponudi je asortiman od 3.000 artikala kozmetike, sredstava za čišćenje, voća i povrća, kolača i konditorskih proizvoda, gotovih salata i delikatesa. Kozmo je u prošloj godini otvorio 15 novih prodavaonica u kojima se zaposlilo ukupno 50 novih djelatnika. U siječnju ove godine otvorene su i dvije nove drogerije na Visu i u Viškovu, s kojima Kozmo trenutno ima 66 prodavaonica u Hrvatskoj. Iz Uprave su se pohvalili da je Kozmo u 2011. godini imao prihod nešto viši od 34 milijuna eura. Pošle godine uloženo je i 10 milijuna kuna u razvoj mreže i novih proizvoda, ali i u nove tehnologije i procese koji poboljšavaju poslovanje. Prvi Auchan City u Rumunjskoj Francuski trgovački lanac Auchan objavio je da će prva Auchan City trgovina u Rumunjskoj biti otvorena krajem ove godine ili početkom 2013. u Giulesti u Bukureštu. Prodajni prostor trgovine prostirat će se na površini od 5.000 m2, a asortiman će biti sličan onome u Auchan hipermarketima koji već postoje na tom tržištu. Ruski trgovački lanac X5 Retail grupa sprema se lansirati svoj prvi format Kopeyka – male trgovine. Sve trgovine koje će poslovati pod ovim imenom biti će površine od 200 do 300 kvadratnih metara. Ovim novim formatom u Moskvi i moskovskoj regiji upravljat će poduzeće Express Retail, inače tvrtka kćer kompanije X5 Retail grupe. U asortimanu će biti oko 3.000 artikala. Express Retail već neko vrijeme razvija Perekrestok Express male trgovine u Moskvi, a uskoro će započeti s otvaranjem i u Sankt Peterburgu. Ostaje nerazjašnjeno kako će se taj format, Perekrestok Express razlikovati od Kopeyka koncepta. veljača 2012. www.instore.hr Agrokor povukao ponudu za preuzimanje Mercatora Hrvatski koncern Agrokor je početkom veljače povukao ponudu za kupnju slovenskog Mercatora. U priopćenju, između ostaloga, piše da zbog dugotrajnog tijeka procesa te neizvjesnosti ishoda koji bi mogli biti štetni za tvrtku, kako smatraju u Agrokoru, ta je kompanija Ivice Todorića povukla ponudu za Mercator. Priopćenje kojim Agrokor obavještava da povlači ponudu za Mercator donosimo u cijelosti: za ekskluzivne pregovore o uvjetima akvizicije. Iako smo s konzorcijem prodavatelja pokušavali dogovoriti zadovoljavajuće uvjete za akviziciju udjela od 52,1 posto u Mercatoru, tijekom trajanja razdoblja ekskluzivnosti, do danas u tome nismo uspjeli. Dugotrajni tijek dosadašnjeg procesa naveo nas je na zaključak da bi cijeli proces mogao potrajati još dulje vrijeme te da nam mogućnost ostvarivanja transakcije pod zadovoljavajućim uvjetima nije zajamčena. To bi po našem mišljenju moglo biti štetno, kako za našu kompaniju, tako i za Mercator te smo stoga donijeli odluku o povlačenju svoje ponude. Sukladno tome, 6. veljače 2012. godine otkazali smo Ugovor o ekskluzivnosti s konzorcijem prodavatelja i povukli našu neobvezujuću ponudu, čime se i formalno povlačimo iz procesa. domaće vijesti U zadarskoj Gaženici uskoro Cromarisov centar za preradu ribe Tvrtka Cromaris, u vlasništvu Adris grupe, uskoro će postati vlasnikom Tankerkomercove nekretnine u zadarskoj luci Gaženici, koja će postati Cromarisov centar za preradu i distribuciju ribe, poručili su iz Cromarisa. U budući Proizvodno-logistički centar u Zadru, Cromaris planira preseliti pogon za sortiranje ribe s trenutne lokacije na otoku Ugljanu, dok će dosadašnji sortirni centar postati proizvodni centar za uzgoj ribe na moru. U Zadru će biti i linija za proizvodnju ribljih prerađevina većeg kapaciteta. Agrokor d.d. se 17. listopada 2011. godine podastiranjem neobvezujuće ponude, javio na javni natječaj za kupnju 52,1 posto dionica Poslovnog sistema Mercator d.d. (‘Mercator’), koji je u ime konzorcija glavnih dioničara vodila ING banka. Na temelju naše neobvezujuće ponude konzorcij nas je 7. studenoga 2011. godine, kao najboljeg ponuđača, odabrao Dodijeljena priznanja “Zlatna kuna” Hrvatske gospodarske komore Prigodom proslave 160. obljetnice osnivanja Hrvatske gospodarske komore u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 28. veljače 2012. godine po 19. put dodijeljena su priznanja HGK “Zlatna kuna” za uspješnost u poslovanju te doprinos hrvatskom gospodarstvu u cjelini. “Zlatna kuna” je dodijeljena najuspješnijim malim, srednjim 9 i velikim tvrtkama, bankama, osiguravajućim društvima te pojedincima za životno djelo i inovatorstvo. Tvrtka Omco proglašena je najboljom velikom hrvatskom tvrtkom. Najbolja mala tvrtka je Šestan Busch, a u kategoriji srednjih tvrtki “Zlatnu kunu” osvojila je tvornica dječje hrane Vivera. Najboljom bankom proglašena je opet Erste&Steiermärkische Bank, a najboljim osiguravajućim društvom Euroherc. Tom su prigodom proglašeni i novi dobitnici prava na uporabu znakova “Hrvatska kvaliteta” i “Izvorno hrvatsko”, a potpore iz Zaklade “Izvorno hrvatsko” dodijeljene su projektima kojima je cilj stvaranje kvalitetnih hrvatskih proizvoda te njihova imidža na domaćem i stranom tržištu. Nedavno je HGK donijela i odluku o smanjenju obvezne članarine za pet posto. To znači da će male tvrtke s do 50 zaposlenih umjesto 55 kuna plaćati 50 kuna članarine. Srednje velike tvrtke s 250 zaposlenih plaćat će 1.275 kuna umjesto dosadašnjih 1500 kuna, dok će velike kompanije s više od 250 zaposlenih HGK-u po novom plaćati 4.675 kuna umjesto 5.500 kuna. Ovom investicijom Cromaris nastavlja zacrtani dugoročni investicijski ciklus. Prošle je godine dovršena dokapitalizacija tvrtke vrijedna više od 155 milijuna kuna. Tvrtka želi u budućnosti povećati proizvodnju ribe na 5.000 tona godišnje. Prošle je godine s radom započeo i suvremeni sustav automatskog hranjenja ribe na dva uzgajališta. Uz svoje svježe očišćene proizvode, brancine i orade, prirodno uzgojene u otvorenom Jadranskom moru, kornatsku hamu i dagnje iz Limskog kanala te paletu delikatesnih dimljenih i mariniranih proizvoda, stručnjaci Cromarisa rade na daljnjem proširenju proizvodnog asortimana, navode iz jednog od vodećih proizvođača ribe na Mediteranu. 10 veljača 2012. www.instore.hr domaće vijesti Konzum otvara prvu benzinsku postaju Konzum će u budućnosti uz svoje trgovačke centre graditi i benzinske postaje. Početkom ožujka u Vukovarskoj ulici u Zagrebu, pokraj Super Konzuma, otvara se prva Konzumova benzinska postaja, a do lipnja će ih se otvoriti još nekoliko, potvrdili su iz Konzuma. Poručili su da je to dugoročan projekt pa ne znaju još točno koliki će biti troškovi, i da će im u razvoju naftnog biznisa pomagati nekoliko partnera, a ne samo jedan. Sve Konzumove benzinske postaje gradit će se kao novi samostojeći objekti na parkira- lištima Super Konzuma, a radit će na načelu samoposluge i bit će potpuno automatizirane, rekla je voditeljica odnosa s javnošću Konzuma, Ana Mitrović, ističući da im je cilj ponuditi kupcima realizaciju nekoliko važnih usluga na jednom mjestu. Trend otvaranja benzinskih postaja uz supermarkete krenuo je iz SAD-a i proširio se na Europu. Najčešće su to samoposlužne crpke na kojima se plaća karticama i koje rade s vrlo malim maržama. Benzinske postaje uz parkirališta trgovačkih centara brzo su se našle među U Podravki veće plaće za 2 posto Zaposlenici Podravke i svih ostalih članica iz istoimene grupacije dogovorili su povećanje osnovne plaće. Grupa Podravka, koju uz Podravku čine Belupo, Danica, Podravka inženjering i Poni, sa sindikatom PPDIV, Nezavisnim sindikatom Podravke i Sindikatom radnika koncerna Podravka (SINPOD) potpisala je sporazum prema kojem će osnovna plaća u Grupi iznositi 1.860 kuna. U Podravki kažu da je ta plaća 2,2 posto veća od dosadašnje, te će se prvi put obračunavati s plaćom za veljaču. Atlantic Grupa ostvarila prihod od 4,7 milijardi kuna u 2011. Atlantic Grupa je u 2011. godini ostvarila prihod od prodaje u iznosu od 4,7 milijardi kuna, što u odnosu na godinu ranije predstavlja nominalni rast od 108,4 posto, dok u odnosu na pro-forma konsolidirane prihode od prodaje u 2010. godini, rast iznosi 4,8 posto. Dobit prije kamata i poreza (EBIT) u 2011. godini na proforma konsolidiranoj osnovi porasla je 13,8 posto, na 334,8 milijuna kuna, dok je neto dobit iznosila 54,9 milijuna kuna. Na rast prihoda Atlantic Grupe u 2011. godini, uz konsolidaciju Droge Kolinske, uvelike su utjecale dvoznamenkaste stope rasta divizija Sportska i aktivna prehrana (16,3 posto) te Pharma (12,5 posto). najprofitabilnijima u biznisu maloprodaje naftnih derivata. To je koncept koji već dugo prakticiraju neki od vodećih svjetskih trgovaca, kao što su britanski trgovački lanac Sainsbury, ASDA, Tesco, Safeway i drugi, pa će realizacijom ovog projekta Konzum pratiti suvremene svjetske maloprodajne trendove i u tome biti prvi na hrvatskom tržištu, kazala je voditeljica za odnose s javnošću Konzuma, Ana Mitrović. Povoljniji HBOR-ovi krediti za poduzetnike Vlada očekuje da mali i srednji poduzetnici pokrenu gospodarski oporavak ostvarenjem investicija od gotovo sedam milijardi kuna. Kreditna sredstva osigurana su u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak. Za poduzetnike su spremni najjeftiniji i najpovoljniji krediti u kunama uz sniženu kamatnu stopu koja sada iznosi jedan, tri ili pet posto, ovisno o programu kreditiranja, uz poček do pet godina. Snižene kamatne stope za jedan postotni bod uvedene su s ciljem poticanja novih investicija u poljoprivredi i ribarstvu, turizmu, industriji te energetskoj učinkovitosti, zaštiti okoliša i obnovljivim izvorima energije. Kamate su snižene u osam kreditnih programa. Tako u programima “Gospodarstvo” i “Turizam” kamatne stope iznose 1 posto, 3 posto i 5 posto, u programima “Poljoprivreda i ujednačeni razvoj”, “Otoci”, “Malo i srednje poduzetništvo” te “Pronalasci” 1 posto i 3 posto, dok su kamatne stope u programu “Početnici” 3 posto, u programu “Zaštita okoliša” 1 posto i 3 posto, te “EURIBOR plus” 1 posto. Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev rekao je da će kamate za sve kredite odobrene u ovoj godini biti fiksne tijekom cijelog roka otplate, koji može iznositi do 12 godina. Droga Kolinska d.d., Kolinska ulica 1, 1544 Ljubljana , y s a e z u ez e s i t s u Op b ! a r e ć e š 12 veljača 2012. www.instore.hr regionalne vijesti MeđunAROdnA KOnfeRenCijA MeRCATOR gRuPe zA nOVinARe Debeljak: Prošle godine imali smo 23,5 milijuna eura dobiti Mercator grupa održala je 28. veljače u Cankarjevom domu u Ljubljani godišnju konferenciju za novinare. Čelni ljudi kompanije predstavili su prošlogodišnje poslovne rezultate i govorili o planovima za budućnost. Vrijednost dionice Mercatora u zadnje vrijeme pala je za skoro 100 eura, otkad su iz Agrokora objavili da odustaju od preuzimanja. Hrvatski koncern je za otkup većinskog dijela Mercatora nudio 221 euro po dionici, a ukupno je cijela transakcija trebala iznositi preko 800 milijuna eura. Predsjednik Uprave Mercator grupe Žiga Debeljak rekao je kako unatoč teškim uvjetima poslovanja u ovoj godini žele stabilan rast poslovanja, ostvariti rast prihoda za 3 posto i premašiti 3 milijarde eura prometa. “U 2011. godini realizirano je 23,5 milijuna eura čiste dobiti, odnosno 22,5 manje nego u 2010. Imali smo 2,93 milijarde eura prihoda od prodaje, što je pak za 5,3 posto više nego godinu prije”, napomenuo je Debeljak i dodao: “Na svim se tržištima grupa suočavala s posljedicama gospodarske krize, koje su obilježile smanjen opseg potrošnje i promjenu strukture košarice proizvoda. Na slovenskom tržištu Mercator je zadržao svoj tržišni udjel i položaj najvećeg trgovca, dok je rast prihoda većinom rezultat djelovanja na inozemnim tržištima”. Prvi puta se dogodilo da je broj zaposlenika Mercatora veći izvan Slovenije. Mercator je u cijeloj regiji poslovao s profitom, osim u Albaniji i Bugarskoj, gdje su tek započeli s poslovanjem, te Hrvatskoj gdje se posluje s gubitkom od 2009. godine. Ukupni prihodi u Hrvatskoj lani iznosili su 430 milijuna eura, što je za 0,6% više nego u 2010. godini. Ukupni prihodi od prodaje u RH iznosili su pak 382,3 milijuna eura. Grupa je 2011. godine investi- Merkur čeka novi kredit Trgovački lanac Merkur iz Nakla u Gorenjskoj pokrajini, koji je već neko vrijeme u financijskim problemima, čeka nove kredite banaka koje su mu odobrile, drugi po redu, veći zajam u visini od sedam milijuna eura. Tim novcem bi u Merkuru pojačali zalihe, a kako kažu, zbog dolaska proljeća kad su kupovine najveće, taj kredit im je prijeko potreban što prije. Kako je grupa Merkur poslovala u prošloj godini, za sada još nije poznato, ali poduzeće je, prema podacima revizije, napravilo 226,8 milijuna eura prihoda i minimalni profit iz poslovanja prije amortizacije (EBITDA) u visini od 200 milijuna eura. Podizanje obujma poslovanja Merkura, koji vodi Uprava na čelu s Blažom Pesjakom, nastavlja se i ove godine. Rezultati iz siječnja su u usporedbi s prošlogodišnjim, prema njegovim riječima, bolji za 40 posto. rala i 122 milijuna eura, otvoreno je 96 novih trgovina na šest tržišta. Mercator je ušao i u biznis s benzinskim postajama pokraj svojih supermarketa. U Austriji je povoljnije Savez potrošača Slovenije nedavno je uspoređivao cijene u prodavaonicama Hofera u Sloveniji i Austriji i došao do zaključka da među njima ima mnogo razlika. Ako je suditi po standardu u obje države, trebalo bi biti povoljnije kupovati artikle u Sloveniji ili bar da budu na istoj razini. No, čak 400 proizvoda na policama u Austriji ima 75 posto nižu cijenu. Razlika se kreće od 15 centi do 60 eura za proizvod. Savez je na svojoj internetskoj stranici objavio i objašnjenje Hofera, koji više cijene za neke proizvode u Sloveniji obrazlaže sljedećim riječima: „Jedno od naših osnovnih načela je najviša kvaliteta po najnižim cijenama, ali ipak moramo kod naše ponude pogledati više strana trenutne situacije na tržištu. Više cijene na slovenskim policama možemo pripisati tome, da su proizvodi obično povoljniji tamo gdje je kupaca više i gdje je konkurencija između ponuđača veća. To znači širu ponudu i niže cijene, a to je očigledno, prema mišljenju Hofera, u Austriji”. veljača 2012. www.instore.hr Cijene upola niže nego u EU Prosjek cijena u Bosni i Hercegovini malo je viši od 50 posto prosjeka 27 zemalja Europske unije. Prema ovim kriterijima, BiH nije na samom europskom začelju. Međutim, po stvarnoj osobnoj potrošnji svojih stanovnika pripada samom europskom dnu. Promatrajući opću razinu cijena u BiH, zaključak je da je skuplje nego u Srbiji, gdje cijene iznose 46 posto od prosjeka EU-a. Također, jeftinije je i u Albaniji, gdje cijene iznose 42 posto od EU prosjeka i u Makedoniji, koja je s prosjekom cijena od 39 posto prosjeka EU, najjeftinija u Europi. Cijene u BiH su više nego u Bugarskoj koja je članica EU, a gdje iznose 45 posto prosjeka EU. BiH ima isti prosjek cijena kao i Crna Gora, dok su cijene u Rumunjskoj neznatno veće – 51 posto prosjeka EU-a. Međutim, kad se usporedi stvarna osobna potrošnja po stanovniku, a koja se sastoji od izdataka na robe i usluge koje je kućanstvo potrošilo ili platilo, kao i od usluga koje su osigurale neprofitne institucije i vlade za potrebe osobne potrošnje (najvažnije usluge zdravstva i obrazovanja), BiH se nalazi na pretposljednjem mjestu u Europi. Naime, stvarna osobna potrošnja po stanovniku izražena u standardu kupovne moći iznosi za BiH samo 37 posto prosjeka Europske unije. 13 Raste internetsko tržište Ovu godinu bi mogao obilježiti veliki rast internetske prodaje, i to ne samo roba i usluga, nego i pružatelja tih usluga, odnosno portala. Sve više stranih kompanija je zainteresirano za kupovinu nekih od mnogobrojnih popularnih internetskih stranica na bosanskohercegovačkom tržištu. Najveći interes investitori su pokazali za portale za kupoprodaju, a potom portala za vijesti. Nekoliko projekata je prodano u proteklim godinama, a među njima najpoznatija prodaja je bila ona – portala www.dernek. ba. Trenutno su u tijeku pregovori s većim brojem portala u BiH, čija ukupna transakcijska vrijednost može dosegnuti 2,5 milijuna eura, što bi predstavljalo svojevrsni rekord na ovom internetskom tržištu. Da je tržište zanimljivo i za strane investicije, a ne samo preuzimanja, pokazuje nedavni ulazak hrvatskog hosting giganta Avalona, koji sada nudi svoje usluge preko www. avalon.ba i koji je u manje od mjesec dana rada uspio zauzeti dobar dio tržišta na tom području. Inače, svake godine se sve više informatičkih kompanija pojavljuje na BiH tržištu. Što je dobar pokazatelj da u određenim segmentima BiH ne zaostaje za svjetskim tržištima. FrieslandCampina preuzima tri mljekare Mira izvozi u Saudijsku Arabiju Nizozemska kompanija Royal FrieslandCampina postat će novi vlasnik dubičkog Mlekoprodukta, zatvorene banjalučke Mljekare i male mljekare East Milk u Sarajevu, u sklopu preuzimanja njihovih dosadašnjih vlasnika iz Srbije. FrieslandCampina je na svom portalu objavila da je s kompanijom Salford Capital Partners potpisala memorandum o akviziciji beogradskog Imleka i subotičke Mlekare, s ciljem da utvrdi svoju poslovnu poziciju u jugoistočnoj Europi. Ovo preuzimanje će poslovnoj mreži Nizozemaca, kako tvrde, pridodati aktivnosti mljekare na području zapadnog Balkana, što uključuje oko 1.470 zaposlenih u šest proizvodnih pogona i četiri ureda u Srbiji, BiH i Makedoniji. Tako će Campinini sadašnji poslovi u regiji u Mađarskoj, Rumunjskoj i Grčkoj biti prošireni i na Srbiju, BiH i Makedoniju, čime će opsluživati tržište od 76 milijuna stanovnika. Fis potvrdio kupovinu Peveca Tvornica keksa i vafla Mira iz Prijedora planira u 2012. godini proizvesti više od 6.000 tona konditorskih proizvoda. Ova tvornica, koja se nalazi u sastavu Kraša, povećanje proizvodnje usmjerit će prema izvozu. Kako iz Mire još navode, osim stalnih zemalja, svoje proizvode će po prvi put izvoziti u Saudijsku Arabiju, a očekuju i povećanje izvoza na tržište Švedske. U prethodnoj godini, ova tvrtka je proizvela 5.581 tona konditorskih proizvoda, od čega je prodano 2.702 tone. Čak 82 posto je prodano na stranim tržištima. Trgovački centar Fis iz Viteza potvrdio je preuzimanje Peveca u Banja Luci. Kao što smo najavili, Fis je kao trećeplasirani došao do mogućnosti da svojom ponudom od 9,1 milijuna konvertibilnih maraka, što je oko 4,6 milijuna eura, preuzme imovinu Peveca u Banja Luci. Na licitaciji za prodaju imovine Peveca, održanoj u listopadu prošle godine, Fis je bio trećeplasirani ponuđač i našao se iza tvrki Vadaco i Venera. Trenutno trgovački lanac Fis, sa sjedištem u Vitezu, zapošljava 2.500 radnika i ima mrežu od 13 prodajnih centara širom BiH i Hrvatske. 14 veljača 2012. www.instore.hr regionalne vijesti Uspješno certificiran IFS Cash&Carry standard Metro Cash&Carry u Srbiji uspješno je certificirao svih sedam veleprodajnih objekata po IFS Cash&Carry standardu, koji predstavlja najviši svjetski standard za kvalitetu i sigurnost hrane priznat od Globalne inicijative za sigurnost hrane (GFSI). Certifikati su dodijeljeni poslije provjere koja je objavljena početkom prosinca 2011. godine. „Certifikacijom prema IFS Cash &Carry standardu Metro Srbija osigurava kvalitetu i sigurnost hrane kroz cjelopkupan lanac prozvodnje, skladištenja i prodaje. Proces certifikacije uključuje i domaće dobavljače, koji svoje proizvode plasiraju kroz program robnih marki Metroa. Dobavljači privatnih robnih marki su certificirani ili su u procesu certifikacije proizvodnih pogona prema IFS/GFSI standardima. Od 81 dobavljača koji sudjeluju u programu Metro robnih marki, 62 su već uspješno certificirali svoje pogone po IFS, BRC ili FSSC 22000 standardu, a očekuje se da će preostali taj proces okončati do kraja ove godine“, navodi se u priopćenju kompanije. Kako su još pojasnili iz Metroa, IFS standard kupcima pruža sigurnost i pouzdanost po pitanju kvalitete, sigurnosti i ispravnosti hrane, a domaćim proizvođačima certificiranim po ovom standardu otvara mogućnost izvoza i konkurentnost prozvoda izvan granica naše zemlje. Delta Agrar na Fruit Logistica 2012. „Upravo zahvaljujući poštivanju visokih standarda kvalitete i sigurnosti, srpski proizvodi se danas kroz mrežu Metro Cash&Carry izvoze u devet europskih zemalja od kojih su šest članice Europske unije“, dodaju iz kompanije. Delta Agrar predstavio je program proizvodnje voća i povrća na sajmu Fruit Logistic 2012. u Berlinu, jednom od najprestižnijih svjetskih skupova proizvođača svježeg voća i povrća. U sklopu sajma održana je i konferencija ‘Srbija – mogućnosti i prespektive na tržištu svježeg voća Europske unije’, na kojoj su sudjelovali predstavnici Europske unije, državne uprave Republike Srbije, stranih i domaćih kompanija i profesionalna udruženja proizvođača voća i povrća. “Srbija ima budućnost Širi asortiman zdrave i organske hrane maloprodajnim objektima, sveden je pod jedinstveni vizualni identitet, prepoznatljivog imena i slogana „Zdrava hrana - zagrizi zdravo“, navodi se u priopćenju tvrtke. Trgovačka kompanija Univerexport proširila je asortiman organske i zdrave hrane, tako da sada ovaj segment broji više od 3.000 proizvoda, a obuhvaća svježe namirnice, odnosno voće i povrće, od kojih je jedna trećina organskog podrijetla i sastava. „Od rujna prošle godine Univerexport je pokrenuo potpuno novi konept organske hrane, a proces proširenja asortimana i edukacije potrošača o zdravoj i organskoj hrani i piću, bio je zaista pionirski pothvat. Da bi se potrošačima na što lakši način predstavio novi koncept, cjelokupan asortiman zdrave hrane u Univerexport BB Trade ostvario rast Zrenjaninska trgovačka kompanija BB Trade prošlu je godinu završila s ostvarenim prometom od 29 milijuna eura, što predstavlja rast od 18 posto u odnosu na 2010. godinu. Kako je rekao direktor ovog poduzeća, Dragoljub Bjeloglav, nastavljeno je širenje maloprodajne mreže, pa su se Persu marketi otvorili na još 21 lokaciji. Osim toga, provedena je i detaljnija analiza poslovanja svakog maloprodajnog objekta i na osnovu rezultata odlučeno je da se zatvori 17 trgovina koje nisu zadovoljavale zacrtane standarde profitabilnosti. Za ovu godinu, na osnovu poslovnog plana za razdoblje do 2016. godine, prema riječima Bjeloglava, zacrtan je promet od 3,6 milijardi dinara. Nova tvornica Foodland-a Kompanija Foodland uložila je oko tri milijuna eura u izgradnju nove tvornice – pogon u selu Igroš blizu Kopaonika, koji bi trebao početi s radom u svibnju. Ovaj proizvođač će tako povećati svoje kapacitete čak četiri puta: “Nova tvornica bit će površine oko 5.000 kvadratnih metara, a umjesto 3.000 tona, koliki su nam sadašnji kapaciteti u Konilju kod Brusa, naša kompanija će godišnje moći preraditi i do kao ponuđač voća i povrća na tržištu EU. Posljednjih godina uveliko su povećane površine pod modernim zasadima, uz najave daljnjeg širenja voćnjaka pod certificiranom proizvodnjom. Sve je veći broj profesionalnih proizvođača voća i povrća, koji se trebaju udružiti međusobno i s velikim agrosistemima kakav je Delta Agrar, kako bi tržištima Rusije i EU ponudili najkvalitetnije voće i povrće iz Srbije”, istaknuo je na sajamskoj konferenciji u Berlinu, Milan Grgurević, generalni direktor Delta Agrara. 12.000 tona voća i povrća”, rekao je vlasnik i direktor Foodland-a, Vaso Lekić. Roba proizvedena u novom pogonu , biti će prema njegovim riječima, prodavana izvan granica Srbije, s obzirom da je motiv za otvaranje novih kapaciteta, upravo i bio povećanje konkurentnosti na svjetskim tržištima. Inače, Foodland je prisutan na 25 tržišta, a u tijeku 2012. godine, radit će na uspostavljanju operacija na svim tim tržištima, kao i na jačanju prisutnosti prije svega u Rusiji, Njemačkoj, Americi i Kanadi. veljača 2012. www.instore.hr Početak izgradnje Duhanskog kombinata Podgorica Izgradnja nove tvornice Duhanskog kombinata (DKB), koja će biti iza Distributivnog centra u Podgorici, počet će za dva do tri mjeseca, iako natječaj za taj posao još nije raspisan, priopćili su predstavnici Sindikata kompanije. Predsjednik Sindikata DKP-a Željko Vujadinović, rekao je da se malo kasni s izgradnjom tvornice, ali su od Vlade dobili garancije da će se ona završiti. “Postoje neki tehnički problemi zbog koji je odgođena izgradnja tvornice, ali za dva do tri mjeseca očekujemo da radovi započnu”, rekao je Vujadinović i dodao da će se plan i program realizacije završiti na način koji će zadovoljiti većinu zaposlenih. Idejno rješenje za izgradnju nove tvornice DKP-a je završeno, ali, prema njegovim riječima, potrebno je još završiti i plansku Slijedi uvoz skuplje hrane U Crnoj Gori je oko 90 posto plastenika na neki način oštećeno nakon velikih padalina ove zime. Uništeni plastenici će biti uzrok povećanog uvoza poljoprivrednih proizvoda i rasta njihovih cijena. Taj trend će prema očekivanjima proizvođača, trajati dok ne stignu proizvodi s otvorenih polja, odnosno do početka lipnja. Predstavnik Udruženja za plasteničku proizvodnju Ratko Vujošević, kazao je da je 90 posto plastenika na neki način oštećeno, ali da još nisu prikupili sve podatke na osnovu kojih bi mogli govoriti o konkretnoj šteti: “Izvjesno je da je uništeno oko 350.000 metara kvadratnih folije, a kada su objekti u pitanju, štetu moraju procijeniti državni organi i taj dio posla će potrajati”, rekao je Vujošević. dokumentaciju. “Najvažnije je da smo postigli dogovor da se s ove lokacije ne ide do trenutka dok se ne izgradi nova tvornica”, naveo je Vujadinović. Nova tvornica bi, kako je planirano, trebala biti izgrađena na površini od oko 19,5 tisuća kvadratnih metara. Za njenu izgradnju bit će utrošeno nešto više od šest milijuna eura od ukupno 13,2 milijuna, koja je u lipnju 2010. godine dobivena od prodaje zemljišta na kojem se sada nalazi DKP. 15 U kolovozu 2011. troškovi života niži za 0,1 posto Cijene na malo u Makedoniji u kolovozu 2011. bile su više za 3,8 posto nego u istom mjesecu 2010., a troškovi života u tih godinu dana porasli su za 3,6 posto. No dobra je vijest da je po prvi puta došlo do promjene trenda jer su se troškovi života u kolovozu 2011. ipak spustili za 0,1 posto u odnosu na srpanj 2011. PTT usluge su u kolovozu također bile povoljnije za 3,7 posto, turistički aranžmani za 3,2, a prijevoz putnika za 2,1 posto. Obuća je u Makedoniji pojeftinila za 1,2 posto, a usluge vezane uz stanovanje za 0,8 posto. Među proizvodima, koji su tijekom kolovoza poskupjeli, u odnosu na srpanj, bili su: masti (za 5,5 posto), jaja (1,7 posto), riba je skuplja za postotak i pol, a prerađevine od mesa za 0,8 posto. Naftni derivati poskupjeli su za 4,1 posto, centralno grijanje za 2,9 posto, sredstva za obrazovanje 2,2 posto, a sredstva za higijenu 0,6 posto. Na prodaju 13 vinarija Podrška za Vitaminku U Makedoniji se prodaje 13 vinarija od ukupno 84, a kao glavni razlog navode se financijski problemi. Prema nekim nagađanjima, vlasnici nekih od vinarija sami su počeli nuditi svoj biznis financijski moćnijim domaćim proizvođačima vina, a neki traže i strane partnere, prenio je skopski tjednik Kapital. Među poznatim vinarijama koje su objavljene za prodaju su Grkov, Fonko, Popova Kula. Međutim, pojavila se i suprotna vijest prema kojoj je vlasnik vinarije Grkov, Jovan Grkov, demantirao informaciju o prodaji. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) nastavlja podupirati razvoj privatnog sektora u zemljama zapadnog Balkana i to, s 2,5 milijuna eura kredita jednom od najvećih prehrambenih proizvođača u Makedoniji – Vitaminki. Ovaj kredit će biti iskorišten za kupovinu opreme za proizvodnju i pakiranje te za provedbu programa koji će doprinijeti uštedi energije. Vitaminka je jedna od najvećih tvrtki u agrobiznisu ove zemlje i proizvodi širok spektar prehrambenih proizvoda pod svojim imenom, a proizvodi i za privatne marke, kao što su čokolade, hrskave grickalice, proizvodi u prahu, aditivi, kečapi, majoneze i keksi. Kompanija izvozi više od 40 posto proizvoda, od čega najviše u Srbiju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, a onda i u Sloveniju. Zaustavljeno Volijevo preuzimanje Novitoa Crnogorska tvrtka Voli, koja od studenoga prošle godine pregovara s vlasnicima trgovačkog lanca Novito oko preuzimanja i dalje čeka suglasnost za prodaju od najvećeg vjerovnika Crnogorske komercijalne banke, što je potvrdila glasnogovornica Volija, Olivera Šuškavčević. “Na osnovu dosadašnjih kontakata s CKB-om i vlasnikom trgovačkog lanca Novito, kompanijom Mješovito, s optimizmom gledamo na dobivanje suglasnosti od strane banke”, rekla je Šuškavčević. Pritom nije željela navesti koliki je iznos dogovorene kupoprodajne transakcije, jer je, kako je spomenula „standardna praksa da se detaljne informacije ne plasiraju u javnost dok traje usuglašavanje”. Prema saznanjima medija, Voli, odnosno njegov vlasnik Dragan Bokan, ponudio je za kupovinu Novitoa sedam milijuna eura, od čega za bivši Era centar 2,5 milijuna eura, a ostatak za dio obveza prema državi i dobavljačima. 16 veljača 2012. www.instore.hr svjetske vijesti Delhaizove strategije će se 14 Bottom Dollar Food trgovina u Pittsburgu i Youngstownu, u Ohiu, do kraja prvog tromjesečja, a ostalih 10 do 15 do kraja godine. „Današnjim akcijama nastojimo učvrstiti američke operacije i omogućiti našoj kompaniji da se fokusira na repozicioniranje Food Lion banera, kao i ekspanziju Bottom Dollar Food banera na nova tržišta. Iako su ove teške odAmerički dio Delhaize grupe nastoji ojačati svoju poziciju na ovom tržištu tako što će zatvoriti nekoliko neisplativih trgovina. Tako će, prema najavama, iz Delhaize America, biti ugašen njihov Bloom baner, koji posluje u Virginiji i Marylandu. Osim toga, zatvorit će se i 126 trgovina, od kojih 113 radi pod banerom Food Lion, sedam pod Bloom banerom, a šest kao Bottom Dollar Food. Kao rezultat toga, 64 Bloom and Bottom Dollar Dod trgovina u Marylandu i Sjevernoj Karolini i Virginiji će biti pretvorene u Food Lion trgovine, dok će istovremeno, jedna Food Lion trgovina na Floridi ubuduće poslovati pod banerom Harveys. Sve ove nabrojene trgovine zatvorit će se u roku mjesec dana, dok će prebacivanje spomenutih trgovina u druge banere početi odmah. Na kraju, poslovat će 1.127 Food Lion trgovina diljem 10 američkih država. Kao što su ranije najavili, otvorit Prijedlog o slobodnoj trgovini između EU i SAD Pozive Njemačke i Velike Britanije da započnu pregovore o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Državama podržali su i lideri Europske unije. Složili su se da je neophodno da stručnjaci razmotre sve opcije za poticanje trgovine i investicija između EU i SAD-a, oko čega se već dugi niz godina vode pregovori. Prilikom nedavnog Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, najglasniji po ovom pitanju bili su njemačka kancelarka Angela Merkel i premijer Velike Britanije David Cameron. „EU i SAD su međusobno jedan drugome najvažniji trgovački partneri, s trgovinskom razmjenom većom od 600 milijardi eura, a mogućnosti naše suradnje još nisu iscrpljene!” smatra Merkel. Među sudionicima foruma, također se moglo čuti i izražavanje nade da će ranije pokrenuta pitanja o liberalizaciji trgovine proizvodima i uslugama, kao i investicijama preko sporazuma o slobodnoj trgovini s Indijom i Singapurom, konačno dobiti epilog. Indija od lipnja 2007. godine vodi pregovore u vezi ovog pitanja s EU, svojim najvećim trgovačkim partnerom, dok ih je Singapur započeo 2010. godine. dogovor SAD i EU potpisale su na Sajmu organske hrane u Nürnbergu sporazum, koji će omogućiti prodaju organske hrane s certifikatom na oba tržišta. Uzgajivači i kompanije s obje strane Atlantika do sada su morali pribavljati odvojene certifikate, suočavajući se s duplim troškovima, inspekcijama i papirologijom. Sporazum o partnerstvu će stupiti na snagu 1. lipnja. EU i SAD su najveći svjetski proizvođači organske hrane, a oba tržišta se procjenjuju na više od 50 milijardi dolara. luke imale veliki utjecaj na naše suradnike, klijente i zajednicu, mi vjerujemo da će, upravo, ove akcije pomoći da bolje služimo našim kupcima na tržištima s velikom gustoćom, pozicionirajući kompaniju za veliki rast”, rekao je CEO Delhaize America, Ron Hodge. Kredit za širenje Ovaj belgijski trgovački lanac dobio je zajam od 210 milijuna eura za širenje maloprodajne mreže u Rumunjskoj, priopćila je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Kako je navedeno, EBRD će podržati suvremenu industriju maloprodaje u Rumunjskoj udruženim kreditom od 210 milijuna eura lancu Delhaize za financiranje investicija te kompanije. Od tog iznosa EBRD će izdvojiti 140 milijuna eura, a banke ING i Rabobank 70 milijuna eura. Inače, Delhaize je prisutan u ovoj zemlji od 2003. godine i na ovom tržištu posluje osam njegovih hipermarketa branda Kora. Uz pomoć ove financijske ‘injekcije’ EBRD-a, kompanija će izgraditi do 17 velikih i srednjih hipermarketa u Bukureštu i gradovima u unutrašnjosti regije. Rezultati nadmašili očekivanja Švicarski prehrambeni div Nestle uspio je neutralizirati utjecaj jačanja domaće valute i solidno povećati neto dobit u 2011. godini zahvaljujući nočekivanom rastu organske prodaje. Prema izvještajima kompanije, njena neto dobit u prošloj godini povećana je za osam posto, na 9,5 milijardi švicarskih franaka, što je 10,35 milijardi dolara, ukoliko se iz usporedbe izuzme prodaja oftalmološke kompanije Alcon. Prošlogodišnja prodaja te kompanije povećala je dobit kompanije Nestle u 2010. g. na 34,2 milijarde švicarskih franaka, odnosno 35,8 milijardi dolara. U prošloj godini, Nestle je ostvario organski rast, koji ne uključuje utjecaj akvizicija i valutnih tečajeva, u visini od 7,5 posto, nadmašivši očekivanja analitičara koji su predviđali da će iznositi oko sedam posto, s obzirom na snažne oscilacije na tržištima, rast cijena sirovina i jaki franak. U izvještaju navode da nastavljaju rasti u svim regijama svijeta – za pet posto u Europi, 6,5 posto u Sjevernoj i Južnoj Americi i za 13,1 posto u Aziji, Oceaniji i Africi. Ipak, ukupni prihodi Nestle-a su u prošloj godini smanjeni za 83,6 milijardi franaka, odnosno 91,11 milijarde dolara, a gotovo 110 milijardi franaka u godini ranije. Taj pad uglavnom je povezan s promjenama valutnih tečajeva i utjecajem prodaje imovine i bio je nešto manji nego što se očekivalo, s obzirom da je Švicarska središnja banka intervenirala na tržištu u pokušaju da zaustavi rast franka, što je poduprlo Nestle-ove ukupne prihode u posljednjih nekoliko mjeseci 2011. godine. veljača 2012. www.instore.hr Rekordni izvoz alkohola Francuska je ostvarila rekordni izvoz vina i žestokih pića prošle godine. Vrijednost izvoza bila je veća od 10 milijardi eura, što je godišnji rast od 10 milijardi eura, odnosno 10,5 posto. Francuska Federacija izvoznika vina i žestokih pića navodi da su, zahvaljujući suficitu od 8,6 milijardi eura, vina i žestoka pića dali najveći doprinos francuskom trgovačkom biznisu, odmah poslije aeronautičke industrije. Predsjednik Federacije Louis Fabris Latour rekao je da je taj vrijednosni rast izvoza bio u većoj mjeri rezultat rasta cijena od 10,5 posto nego povećanja obujma izvoza od 2,5 posto. Izvozno tržište u usponu je nastavilo rasti i u 2011. godini ostvarivši profit veći od jedne milijarde eura, što je rast od tri posto u 2011. g. Azija je uvela žestoka pića u vrijednosti od 2,5 milijarde eura, što je rast od 29 posto, dok je američki kontinent uvezao pića u vrijednosti od 2,1 milijarde eura, što predstavlja rast od devet posto. Svjetsko tržište piva poraslo Svjetsko tržište piva poraslo je u prošloj godini za 2,7 posto zahvaljujući tržištima u razvoju, a u ovoj godini njegov će se rast vjerovatno blago usporiti, na 2,5 posto, procijenila je istraživačka grupa Plato Logic. „Sveukupno gledano, bolja provizorna brojka za 2011. g. ukazuje na daljnji stabilni oporavak i predstavlja poboljšanje u odnosu na 1,6 postotni rast u 2010. godini i 0,4 postotni rast u 2009. godini“, naveo je u priopćenju Platov direktor, Ian Pressnell. Ljestvica četiri najveća svjetska pivara nije se mijenjala u 2011., pa je Anheuser-Busch InBev zadržao prvo mjesto, drugo je ponovno pripalo SABMilleru, treće Heinekenu, a četvrto Carlsbergu. Velika četvorka drži oko 50 posto udjela na svjetskom tržištu. Između prvih deset nalaze se još kineski Tsingtao i Bejing Yanjing, meksički Grupo Modelo, američko-kanadski Molson Coors, japanski Kirin i turski Anadolu Efes. Kellogg’s kupuje Pringles Kompanija Procter&Gamble objavila je da je ukinula prodaju svoje Pringles snack jedinice Diamand Foods-u i da će je umjesto njima, prodati Kellogg’su. Ovaj proizvođač žitarica platit će za to 2,7 milijardi dolara, a kako još iz Kellogg’sa kažu, vide Pringles kao odlično strateško uklapanje u kompaniju. John Bryant, CEO u Kellogg’su izjavio je: „Pringles je ostvario globalan trag što će katapultirati Kellogg’s na broj dva poziciju u svijetu kategorije grickalica i pomoći nam ostvariti naš cilj da posta- nemo zaista globalna kompanija proizvodnje grickalica i žitarica“. Dodatni brand Pringles trebalo bi dopuniti već postojećim Kellogg’s brandovima, kao što su Keebler, Cheez-it i Special K Cracker Chips. Iz kompanije još kažu da će ova kupovina povećati njihov dug, u slučaju da cijeli postupak bude završen do lipnja ove godine. 17 Prihodi Heineken-a premašili 17,12 milijardi eura Nizozemski proizvođač piva Heineken objavio je da je u protekloj godini imao pad dobiti, dok u ovoj očekuje da će ulazni troškovi rasti ponajprije zbog poskupljenja glavne sirovine, ječma. U 2011. godini neto dobit Heinekena je smanjena za 1,2 posto, na 1,43 milijarde eura. Niža dobit u usporedbi s godinom ranije pripisuje se se jednokratnoj dobiti zabilježenoj u 2010. godini. Prihodi su premašili 17,12 milijardi eura i bili su veći za 6,1 posto, zahvaljujući Heinekenovoj akviziciji meksičkih brandova piva iz travnja 2010. godine, među kojima su Sol, Dos Equis i Tecate. Taj najveći europski proizvođač piva i među vodećih pet u svijetu lani je prodao 213,9 milijuna hektolitara piva, što je za 3,6 posto više nego u 2010. godini. Heineken očekuje rast troškova za šest posto u ovoj godini, ponajprije zbog viših cijena ječmenog slada. U kompaniji se nadaju da će to uspjeti kompenzirati povećanom prodajom i smanjenjem troškova, uključujući i otkaze radnicima. U 2011. godini kompanija je otpustila 1,134 ljudi, tako da je krajem prošle godine širom svijeta zapošljavala nešto manje od 70 tisuća ljudi. Duple investicije za Penny Rekordan broj dostava Rewe grupa je skoro udvostručila investicije u razvoju svog diskontera Penny u Češkoj. Ovaj trgovački lanac izdvojio je svotu od 52 milijuna dolara za svoju ekspanziju i modernizaciju svojih trgovina, skladišta i logistike tijekom ove godine. Prošle godine, Penny je potrošio 31 milijun dolara, dijelomice za renoviranje jedinica. Britanski trgovački lanac Tesco priopćio je kako je imao rekordan broj isporuka na svojoj online stranici Teco.com usprkos velikom broju storniranih naloga zbog ovogodišnjeg snijega. Prema riječima nadležnih iz kompanije, zabilježen je 14 postotni rast prodaje u razdoblju od šest tjedana, do 7. siječnja ove godine, a porast se nastavio u veljači. Ukratko Rezultati Cola-Cola: Povećanom prisutnošću i prodajom ledenih čajeva i sokova na azijskom tržištu, kompanija Coca Cola zabilježila je dobit u posljednjem tromjesečju 2011. godine, s neto zaradom od 1,65 milijardi dolara. U Japanu je zabilježen rast pet posto, a u Kini 10 posto. Kompanija planira do 2015. g. svesti troškove na 550 do 650 milijuna dolara. Zbog viših cijena plastike i kukuruznih zaslađivača, prodajna cijena u SAD-u je uvećana za jedan posto, dok je visok jednoznamenkasti rast zabilježila i Coca Cola Zero. Na euroazijskom i afričkom tržištu, prodaja je porasla za četiri posto, a operativni prihod za 16 posto. PepsiCo: Kompanija je u 2011. godini zabilježila rast u proizvodnji, neto i operativnom prihodu. Dobri rezultati su posljedica globalnog prisustva na tržištu grickalica i pića, pripajanja dijela ruske mljekare Wrimm-Bill-Dann i povećane prodaje. PepsiCo je povećala i globalnu prodaju grickalica za osam posto, pića za pet posto, dok je neto zarada u posljednjem tromjesečju porasla za 11 posto, na 20,2 milijuna dolara. Godišnja neto zarada uvećana je za 15 posto, na 66,5 milijardi dolara. 18 veljača 2012. www.instore.hr trade magazini svijet Neizbježni za svako uspješno poslovanje Trgovački magazini nude svojim čitateljima puno više informacija o sektoru robe široke potrošnje nego što se može naći u bilo kojoj drugoj vrsti medija. Da nisu postali popularni samo posljednjih desetljeća, dokazuje The Grocer (www.thegrocer.co.uk), koji će ove godine proslaviti, čak, 150 godina. Iz godine u godinu, sve ih je više, a mnogi od njih ne propuštaju ni priliku za organiziranjem popratnih događaja, okupljajući ljude relevantne za FMCG sektor. Predstavljamo vam neke od vodećih trade magazina u svijetu. Mađarska: Australija: www.trademagazin.hu www.retailmedia.com.au Trade Magazin ove godine slavi sedam godina postojanja. Ovaj mjesečnik (s dvobrojima za siječanj - veljaču i kolovoz - rujan) o trgovini robe široke potrošnje namijenjen je donositeljima ključnih odluka u svim područjima poslovanja: od malih proizvodnji, trgovina, ugostiteljskih poduzeća, do menadžera i izvršnih direktora najvećih kompanija. U središte su stavljeni proizvođači i prodajni kanali primarne važnosti – maloprodaja, veleprodaja i HoReCa sektor. Da bi doprli do njih koriste ažuriranu bazu, a naklada je 23.000 primjeraka. Osim, na lokalnom, internetski portal se uređuje i na engleskom jeziku. Trade Magazin Global na engleskom predstavili su 2007. godine i vrlo je sličan domaćem izdanju, ali izlazi samo na međunarodnim izložbama u inozemstvu. Trade Magazin je, osim nakladništva, svoju pozornost usmjerio i na organiziranje nekoliko događaja relevantnih za sektor, poput tematskih poslovnih dana, poslovnih večera, godišnjih konferencija, nagradnih svečanosti. Osim toga, Trade Magazin je i osnivač POPAI Mađarska, organizacije za razumijevanje POS marketinške komunikacije i poboljšanje efikasnosti POS aktivnosti. Retail World je vodeći australski magazin koji prati trgovinu prehrambenim proizvodima. S nakladom od 12.063 primjeraka (podaci do 30. rujna 2010.) i pozorno odabranom ciljnom skupinom, Retail World je i odličan kanal za brzu i efikasnu trgovinsku komunikaciju i promidžbene kampanje. Sadržaj magazina oblikuje tim stručnjaka i kolumnista koji čitateljima nude vijesti, komentare i analize domaćeg i međunarodnog tržišta, koristeći podatke Nielsen-a i Mintel-a. Retail World se, također, bavi značajnim istraživanjem udjela kategorija na tržištu i rezultate objavljuje u prosinačkom izdanju. Magazin izlazi dva puta mjesečno, a omiljen je među ključnim donositeljima odluka, kako u sjedištima kompanija, tako i na razini maloprodaje. Retail World Trade Magazin SVJESNOST Izvor Nielsen: Stope konverzije Trade magazina su najviše na tržištu, a također ima i najveći broj čitatelja. Spontano Trade magazin Izvor: Nielsen 2010. Uz pomoć 52 % Élelmiszer 100 % 37 % Mai Piac 75 % 36 % Termékmix 20 40 91% pročita vijesti iz gospodarstva ■ 74% pročita magazin ’od prve do posljednje stranice’, a više od polovine se često vraća na pročitano ■ 62% magazin prosljeđuje kolegama, a polovina njih i onima koji imaju moć odlučivanja ■ 80% tvrdi da izvještaji Retail World-a usmjeravaju njihove poslovne odluke ■ 88% u magazinu traži promidžbene oglase novih proizvoda 67 % 24 % 0 ■ 77 % 33 % Progresszív Čitateljske navike u brojkama: 63 % 60 80 100 0 20 40 60 80 100 veljača 2012. www.instore.hr Njemačka: Grčka: http://www.rundschau.de/ http://www.triaina.com/ 19 Rundschau für den Triaina Lebensmittelhandel Publications Grčka nakladnička kuća Triaina Publications u svom okrilju ima četiri trgovačka magazina. Trofima & Pota već 34 godine prati razvoj industrije hrane i pića. Epikouria je izdanje na engleskom jeziku koje promiče grčku hranu i pića na međunarodnom tržištu. Izdanje Galaktokomia je namijenjeno profesionalcima u proizvodnji mlijeka i mliječnih prerađevina, a Syskevasia se bavi inovacijama na polju ambalaže u prehrambenoj proizvodnji. Rundschau für den Lebensmittelhandel je magazin za učinkovitu prodaju na mjestu prodaje. Magazin izvještava o trendovima u trgovini i industriji, ali i o najnovijim istraživanjima u području psihologije prodaje, analize tržišta i category management-a. Rundschau für den Lebensmittelhandel izlazi jednom mjesečno. Nakladnička kuća je Medialog, Gaggenau. Danska: Japan: http://www.dhblad.dk/ http://www.shogyokai.co.jp/ Dansk Handelsblad Shokuhin Shogyo Butikker må droppe kontanter ny kæde i SkælSkør nicolai olai tog til ønland grønland Nyheder // 4 Reportage // 12-13 Aktuelt // 18-19 19. auguSt 2011 102. årgaNg Dansk Handelsblad Salget er øget med 10 mia. kr. på 10 år. Nu skal nye centre trække endnu flere kunder til indkøbsCEnTRE Af Henrik Denman [email protected] Shoppingcentrene sætter nu for alvor gang i byggeriet af nye centre og udvider de eksisterende for at få endnu flere kunder til at lægge indkøbsturene under de overdækkede indkøbsgader. Centrene har i dag en markedsandel på 24 procent af den samlede detailomsætning i Danmark – en stigning fra 20 procent i 2002. Den samlede omsætning i centrene ligger i dag på godt 50 Butikker knækker kredit kortet mia. kr. mod 40 mia. kr. i 2002. Branchen forventer, at centrene vil nå en markedsandel på 30 procent om få år. – Investorer trodser krisen og fortsætter med at bygge nyt og udvide de eksisterende. Dermed trodser de den generelle udvikling i detailhandelen, siger Per Nyborg, adm. direktør i konsulentfirmaet ICP, der er eksperter i butikscentre. lavere byggepriser Mens store dele af dansk detailhandel generelt går tilbage i omsætning og skærer Coop og flere andre vil op kræve gebyr af kunder med kreditkort Danskere med kreditkort som eksempelvis Master Card vil fra 1. oktober op leve, at det koster gebyr at betale med kortet i danske supermarkeder. Det kan få UgE 33 colourbox Centre runder 50 milliarder ned i butiksantallet, sætter shoppingcentrene fuld damp på ekspansionsplanerne. – De går i offensiven. Det er meget langsigtede investeringer, og mange investorer på området har mulighed for at kunne disponere på den baggrund. Derfor ser vi, at man er meget stålsatte på, at det her skal køre videre. – Krise betyder muligheder, og mange investorer i branchen oplever, at de kan realisere projekter til lavere byggepriser end før. Nogle af de projekter, der ikke var specielt guldrandede før, bliver lige pludselig interessante, fordi det kan gøres til en anden pris. Så hvis man har det finansielle beredskab, og det har centrenes bagland, så har de mulighed for at gøre det, siger Per Nyborg. mange kunder til at beholde kreditkortet i lommen. Kæderne har i sommerens løb vogtet på hinanden og tøvet med at melde deres kommende gebyrpolitik ud, men nu kommer en af de helt store aktører med en udmelding. Shokuhin Shogyo (u prijevodu: Trgovina prehrambenim proizvodima) je od svojeg prvog izdanja 1972. godine najčitaniji mjesečnik među trgovcima prehrambenih proizvoda u Japanu. U svakom izdanju, čitateljima pruža najnovije informacije o tržišnim kretanjima, kao i savjete za razvoj poslovnih vještina i tehnika prodaje. Butikscentrene er gået i offensiven på trods af generel tilbagegang i dansk detailhandel. – Det er overvejende sandsynligt, at vi vil op kræve gebyrer ved kun dernes brug af kreditkort, siger informationsdirektør Jens Juul Nielsen fra Coop Danmark. Kontorchef i Finansrådet Marianne Mosbæk er ikke i tvivl om, at danskerne vil ændre kortvaner, når de skal af med et gebyr for at betale med deres interna tionale kreditkort i danske supermarkeder. – Færre mennesker vil bruge deres kreditkort til at betale i forretningerne, og Chefer kan også græde ... Beslutningstagere med ansvar for 110 mia. kr. … hvis de ikke får Dansk Handelsblad op på bordet. Da Post Danmark har hævet priserne på magasinpost, har vi skiftet distributør, og der står ikke længere att. person på avisen, hvis I kun har ét abonnement. Ovaj danski tjednik, Dansk Handelsblad, posvećen je čitavoj domaćoj prehrambenoj industriji. Kao osnovni trgovački vodič, tiskan na danskom jeziku, čitateljima donosi brojne članke i oglase. Hvem skal så have avisen? Jo, Dansk Handelsblad er for beslutningstagere og for medarbejderne, men det er nok din chef, der har bestilt avisen og vil læse den først. PS: Hvis I ønsker att. personer på avisen, så bestil mindst to abonnementer på adressen, så sker det helt automatisk. Ring til os på 86 15 80 11. Eller Beslutningstagere mail til Linda på [email protected] med ansvar for 110 mia. kr. der vil være flere, der bruger Dankortet. De nye regler er jo i virkeligheden en skjult støtte til Dankortet, siger hun. (cj) Læs Mere siDe 4 Øget 33% i 2011 alene i kædekontorer og butikker Skarpere historier Nye magasiner Nyt website Øget 33% i 2011 alene i kædekontorer og butikker Skarpere historier Nye magasiner Nyt website Beslutningstagere med ansvar for 110 mia. kr. www.dhblad.dk www.facebook.com/dhblad www.twitter.com/dhblad Beslutningstagere med ansvar for 110 mia. kr. Beslutningstagere med ansvar for 110 mia. kr. Øget 33% i 2011 alene i kædekontorer og butikker Skarpere historier Nye magasiner Nyt website Øget 33% i 2011 alene i kædekontorer og butikker Øget 33% i 2011 alene i kædekontorer og butikker Skarpere historier Nye magasiner Nyt website Skarpere historier Nye magasiner Nyt website Beslutningstagere med ansvar for 110 mia. kr. Øget 33% i 2011 alene i kædekontorer og butikker Skarpere historier Nye magasiner Nyt website Austrija: Irska: http://www.cash.at/ http://www.checkout.ie Cash Checkout Cash je vodeći trgovački časopis u Austriji koji prati događanja na tržištu prehrambenih i brendiranih proizvoda i izvještava o trendovima u prodaji. Namijenjen je donositeljima odluka, menadžerima i zaposlenima na prodajnom mjestu. Magazin izlazi jednom mjesečno. Checkout je vodeći irski magazin o prehrambenom prodajnom sektoru, koji svoje čitatelje nalazi u području veleprodaje, nabave i proizvodnje. Checkout mnogi smatraju autoritativnim glasom na irskom FMCG tržištu, pa magazin u ovom trenutku s pravom nosi priznanje B2B magazina godine. 20 veljača 2012. www.instore.hr osvrt stručnjaka Muke oko privrednog modela u zemljama Adria regije Rezovi se rade kad su vremena dobra. Svako rezanje državne potrošnje za vrijeme recesijskih pritisaka čini recesiju još dubljom. Autor: nenad Pacek, predsjednik gSA [email protected] O scar Wilde je davno izjavio da iskustvo nije ništa drugo nego ime koje svi dajemo svojim greškama. Kada pogledamo u kakvom su gospodarskom stanju zemlje bivše Jugoslavije, postavlja se pitanje kakvo je zapravo iskustvo tranzicije od pada socijalističkog modela samoupravljanja. Puno je pokazatelja da se otišlo iz jednog ekstrema u drugi, a gospodarski ekstremi ne mogu osigurati održivi razvoj. U mom dugogodišnjem radu s multinacionalnim kompanijama te s vladama širom svijeta, lako je primijetiti da svi žele niske stope nezaposlenosti. Političarima to osigurava nastavak vladavine. Gospodarstvima niska nezaposlenost praktički jamči održivu potražnju, a kompanijama praktički održivi rast prodaje i profita. Kad moj tim u Beču analizira zemlje bivše Jugoslavije za naše korporativne klijente, radeći krajnju analizu, uvijek se zaprepastim kako su visoke stope nezaposlenosti u svim državama. Da se razumijemo, niska je nezaposlenost u bivšem socijalističkom sustavu bila umjetno niska i neodrživa. Ali ova današnja visoka nezaposlenost je trzišno točna te također neodrživa ako zemlje ikada žele napraviti važnije gospodarske pomake. Statistika o nezaposlenosti je upravo zastrašujuća. U Srbiji je nezaposlenost skoro 24%, u Bosni i Hercegovini preko 43%, u Makedoniji preko 31%, u Hrvatskoj ponovno blizu 19% i u Sloveniji je također visoka – tek nešto ispod 12% s rastućom tendencijom. Ne treba niti spominjati da su ove brojke među najlošijima ne samo u regiji, nego i u cijelom svijetu. Zapravo, gledajući podatke sa svih kontinenata, jedino u nekim afričkim zemljama je situacija još katastrofal- Nenad Pacek je osnivač i predsjednik kompanije "Global Success Advisors GmbH" i suosnivač korporativnog servisa "CEEMEA Business Group". nija. Ipak, realno gledajući, prave stope nezaposlenosti u regiji su nešto niže zbog toga što puno ljudi ipak nešto “raducka” u sivoj ekonomiji, ali nema gospodarskog modela koji je održiv ako rastući dio gospodarske aktivnosti završi u „ilegali“. Vlade se javno muče i obećavaju bolje dane što se tiče zaposlenosti, ali pomaka je u zadnje vrijeme malo. Lako je kriviti globalnu krizu. Ona sigurno doprinosi visokoj nezaposlenosti i teskoćama oko ponovnog ubrzanja gospodarskog rasta, ali nije jedini uzrok. Jedan od uzroka ovakve situacije je svakako način na koji je provedena privatizacija u mnogim zemljama. Bez obzira radilo se o sumnjivim privatizacijama ili onima koje su više manje bile legalne, rezultat je često bio slično poražavajući. Umjesto nastavka investicija u istraživanja kako bi održali te poboljšali konkurentnost postojećih proizvoda, mnogi novi vlasnici su više bili zainteresirani “isisati” što više ‘casha’ iz tvrtki za privatnu korist. Zbog povijesnih nedaća s hiperinflacijom, vlade i središnje banke su se odlučile za model čvrstih valuta kao pijanac koji misli da ako se drži za ogradu da zapravo nije pijan. S drastičnim padom proizvodnje proizvoda koji možemo dotaknuti, izvoz je stagnirao ili padao, a precijenjene valute su samo dolijevale ulje na vatru. Ne samo da su učinile ionako razoreni izvoz nekonkurentno skupim, već su učinile proizvode iz izvoza vrlo priuštivima. Onda su se nagurale u priču i strane banke koje su ubrzo preuzele skoro sve lokalne banke te počele nuditi kredite u stranim valutama. U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, udio kredita denominiranih u stranim valutama je preko 70% ukupnih kredita, a u Makedoniji preko 50% (jedino su Slovenci tu bili pametniji). Davanje kredita šakom i kapom s prividno niskim kamatnim stopama i valutnim rizikom samo je još više podgrijavalo neodrživi model potrošnje, utemeljen na jakim valutama i kreditnim prezaduživanjem. U takvoj situaciji uvijek dolazi do rasta deficita na tekućem računu, a time i vanjskog duga (koji je u ovoj nesretnoj regiji uglavnom vidljiv na razini kućanstava i tvrtki). Privlačenje stranih investicija je godinama rađeno uglavnom na amaterski način te je velika većina investicija koje su otišle u središnju i istočnu Europu, uglavnom završila sjevernije ili istočnije od zemalja bivše Jugoslavije (objektivno, ratovi na ovom području sigurno nisu bili od pomoći, čak i kad su posljednje borbe završile). Znači, niti s te strane nije došlo do dovoljnog priljeva kapitala, tehnologija i menadžerskog znanja koje bi stavilo na noge posrnule izvozne kapacitete te veljača 2012. 2012 www.instore.hr www.instore.hr 21 spriječilo visoke deficite na tekućem računu te gomilanje vanjskog duga. Prije globalne krize vlade su se lako zaduživale kod stranih banaka ili lansirajući sve veći broj obveznica na svjetskim tržištima, opet denominiranih u stranim valutama. Kao i sve potrošačko-kreditne zabave niti ova nije mogla potrajati. Kad je počela globalna kriza, vlade u našoj regiji opet čine niz pogrešaka. Za razliku od azijskih zemalja koje niti u 2009. g. nisu zapale u ozbiljniju krizu, mnoge zemlje u regiji kao i zemlje bivše Jugoslavije ponavljaju grešku iz 30-ih godina za vrijeme ‘Velike depresije’. Središnje banke ostaju opsjednute čvrstim valutama (osim u Srbiji) i ne žele kao Amerikanci, Englezi i mnogi drugi kupiti državne obveznice (odnosno privremeno tiskati novac kako bi se izbjegla dublja recesija). Vlade, koje nisu imale ogroman javni dug, umjesto da počnu govoriti o privremeno povećanoj državnoj potrošnji (kad već nema potrošnje od strane kućanstava i tvrtki), počinju govoriti o dubokim rezovima. Ako nas je gospodarska povijest nečemu naučila onda je to da se u vrijeme drastičnog pada potražnje u privatnom sektoru ne smije rezati državna potrošnja, već povećavati (privremeno, naravno). Rezovi se rade kad su vremena dobra. Svako rezanje državne potrošnje za vrijeme recesijskih pritisaka čini recesiju još dubljom. Pošto više nitko ne kupuje, a svi štede i vraćaju dugove, pada i proizvodnja te obujam posla u uslužnim djelatnostima. Time padaju i priljevi od poreza pa zemlja postaje zaduženija nego da je privremeno i kratkoročno povećala državnu potrošnju. Dugovi su narasli svugdje, ali rupe je teško zakrpati. Strane banke vuku svoj kapital van kako bi se rekapitalizirale kod kuće. Nemaju previše volje posuđivati bilo kome, uključujući i vladama. Nažalost, vlade se danas zadužuju po ogromnim kamatnim stopama na međunarodnim tržištima ili zovu MMF u pomoć (sa svim nedostacima koje takva pomoć nosi sa sobom). Proizvođačima i prodavačima robe široke potrošnje na ovim prostorima ne piše se dobro idućih nekoliko godina. Kako izaći iz duboke gospodarske jame? O tome više idući put… ■ 22 veljača 2012. www.instore.hr mišljenja i komentari Što možemo očekivati od novog proračuna i gospodarskih mjera dr. sc. damir novotny Managing Partner T&MC group Malo je vjerojatno da će povećanje PDV-a biti ugrađeno u cijene P orez na dodanu vrijednost je indirektni porez koji u konačnici plaćaju potrošači, a koji u ime države prikupljaju poduzeća. Ovaj se porez dakle, kroz lanac dodane vrijednosti ugrađuje u konačnu maloprodajnu cijenu. Ukoliko se osnovna stopa PDV-a povećava u pravilu se to povećanje prenosi na potrošačke cijene. Međutim, u vrijeme recesije kada su ukupna potražnja i krajnja potrošnja slabe, povećavanje poreznog opterećenja potrošnje se vrlo teško preko cijena prevaljuje na potrošače. Domaća ukupna potražnja na hrvatskom tržištu je u prote- klih nekoliko godina doživjela slobodan pad i još uvijek se nije oporavila. Budući da je hrvatska ekonomija zbog visokih domaćih cijena nekonkurentna na međunarodnom tržištu, pad domaće potražnje u proteklih nekoliko godina dovelo je do pojave hiperprodukcije u nekoliko gospodarskih sektora, karakteristične za ekonomije koje se nalaze u dubokoj depresiji. Građevinski sektor se tako ne može riješiti zalihe izgrađenih stanova, jednako kao i agrarni sektor svinjskog mesa i mlijeka. U takvim okolnostima povećavanje cijena u pravilu dovodi do daljnjeg pada potražnje, osim za onim proi- ivan Horvat ekonomski novinar Konkretne mjere bit će smanjenje proračuna i dovođenje u red financija N akon prvih poteza nove Vlade potvrdili su se veliki problemi, ali i velika očekivanja kako građana, tako i gospodarstvenika. Proračun je smanjen i po prvi put u povijesti je manji nego prethodne godine, a mnogi se nadaju da će zbog preraspodjela i olakšica za gospodarstvo to biti dovoljno za stabilizaciju i izradu temelja budućeg rasta. Aktualni problemi mljekara pokazuju svu širinu dosadašnjih promašenih primjerice, poljoprivrednih politika i dojma da nitko kada je odobravao poticaje, uopće nije znao (a kao da ih nije bilo ni briga što se s njima želi postići). Ali i to je samo vrh ledenoga brijega i problema koji nas čekaju zbog žurne i nužne transformacije hrvatskog gospodarstva. Premda su mnogi znali da je već godinama stanje u domaćem gospodarstvu ozbiljno, a u vrijeme rasta temeljenog uglavnom na potrošnji i državnim investicijama, problemi su se uglavnom gurali pod tepih, a nije se učinilo gotovo ništa na razvoju. Globalna kriza koja je samo razotkrila sve slabosti i promašaje te krive smjerove, koji su se vodili u FMCG sektor ovisi o kupovnoj moći kućanstava. Dohotke kućanstava iscrpljuju veliki troškovi stanovanja, rast komunalnih troškova, energije i naftnih derivata. Kućanstva će na povećavanje osnovne stope PDV-a s 23% na 25% koje bi bilo ugrađeno zasigurno reagirati smanjivanjem potražnje, bez obzira što bi takva povećanja na prvi pogled bila vrijednosno beznačajna. Svaka promjena cijena, naime, u sadašnjim ekonomskim okolnostima izaziva psihološke učinke na potrošače i djeluje na promjenu njihova ponašanja. Jednom riječju, ukoliko će se povećavanje stope PDV-a primijetiti na krajnjim maloprodajnim cijenama, gotovo je sigurno da će kućanstva reagirati negativno i smanjiti potrošnju proizvoda dnevne potrošnje. Visoka razina domaćih cijena nije održiva u srednjem roku. Ulazak u EU u 2013. g. i potpuno otvaranje domaćeg FMCG tržišta će proizvesti dodatne konvergencijske učinke, što znači da će cijene morati izjednačiti s potrošačkim cijenama u neposrednom europskom okruženju. Budući da je razina velike većine potrošačkih cijena viša za 20 - 30% u Sloveniji, Austriji ili Mađarskoj, potražnja se može preseliti u susjedne zemlje i time dodatno smanjiti potrošnju u domaćim trgovinama. Ovakva očekivanja će zasigurno prisiliti maloprodajne lance na dodatno spuštanje cijena, prilagođavanje marži i veliki pritisak na dobavljače. Utoliko je malo vjerojatno da će povećavanje stope PDV-a biti ugrađeno u maloprodajne cijene. Vjerojatnije je da će trgovci za učinak ovog povećavanja povećati pritisak na dobavljače i povećavanje maloprodajnih rabata. ■ 20 godina ekonomske politike, samo s pokojim bljeskom i nekim dobrim potezima (koji uglavnom nisu bili do kraja realizirani), doveli su nas u situaciju u kojoj jesmo. Premda ponekad zvučimo kao papagaji, ali teško je ne spomenuti da, bez obzira što je tada vladalo plansko gospodarstvo, još uvijek nismo ni dosegnuli predratnu industrijsku proizvodnju. Sve to, kao i posljedični problemi, da smo samo na robni deficit u posljednjih 20-ak godina potrošili nekoliko državnih proračuna, stvorili vojsku od 350 tisuća nezaposlenih, od milijun i 100 tisuća umirovljenika i ogroman vanjski dug, na koji samo država godišnje plaća više od 7 milijardi kuna kamata, a pri tome nismo stvorili temelje od čega bi krenuo razvoj. Dakle, osim što smo živjeli na kredit u tom razdoblju, živjeli smo i na staroj slavi vremena kojeg se svi odriču. Dakako, dio problema je i posljedica i starih promašenih politika. Nakon puno najava, već prema prvim potezima, početne mjere neće biti tako sveobuhvatne. Najkonkretnije će biti smanjenje proračuna i dovođenje u red javnih, ali i općih financija te smanjenje nelikvidnosti, pa i puno skromniji, od očekivanja, paket poreznih promjena. Veliki problem je što je i prava slika stanja gora nego što je to prošla Vlada prikazivala, pa su i početni parametri lošiji nego što se očekivalo. Zbog visokog državnog deficita, do sada se događalo da je država uzimala većinu slobodnog novca na tržištu, pa je tvrtkama i građanima kapital bio teže dostupan i onda nije bilo daljnjeg poticaja potrošnji te što je najvažnije investicijama. Ni ove godine se unatoč zvodima kod kojih potražnja nije elastična na promjene cijena, poput cigareta ili naftnih derivata. veljača 2012. www.instore.hr znatno manjem predviđenom deficitu, ne očekuje veći rast kredita, posebno za gospodarstvo. Stanje bi dijelom trebale popraviti državne i investicije javnih poduzeća. Do sada smo se godišnje zaduživali 2 - 2,5 puta brže nego što nam je prosječno rastao BDP i nije se postigao eksplozivan rast, a sada će biti pravi izazov postići to uz znatno manje novca. No, mi i uz trenutačno složene globalne, ali i domaće okolnosti i uvjetima prijeteće europske recesije, ako posta- nemo i sami bolji, agresivniji i konkurentniji, možemo privući dodatne investicije, pokrenuti veću proizvodnju i zaposliti ljude. Pri tome je važno da se reforme ne smiju odnositi samo na uređivanje odnosa u javnom sektoru, a proračun mora znatno više biti ekonomski instrument koji potiče ostvarenje ciljeva koje smo si zacrtali. Samo porezna i fiskalna politika neće izvući zemlju iz krize, pa će uz fiskalnu konsolidaciju, biti važno provesti reforme i u javnom te privatnom sektoru, te pokrenuti konkretne, pa i državne projekte. Takvi projekti su tek najavljeni, a koji će konkretno biti pokrenuti i u kojem opsegu, znat će se tek pred ljeto. Bez projekata i kompenzacije mogućih negativnih učinaka izvjesne recesije u Europi na naš BDP, proizvodnju i izvoz, jako ćemo teško moći rješavati fiskalne probleme naše zemlje. Definitivno nam je u trenutačnom stanju potreban cijeli niz kombinacija mjera, od reformi i ušteda do novih 23 ulaganja. Što se reformi tiče, Vlada će trebati, a već je dijelom i to najizraženije u poljoprivredi, zagrizla u tvrdi orah brojnih subvencija i poticaja uvedenih proteklih godina, a koje nisu dale gotovo nikakve ili rezultate ispod svakog očekivanja. Sektori koji će izgubiti potpore nužno će morati iz godine u godinu istodobno povećavati svoju efikasnost ako žele opstati. Jedno je sigurno, alternativa i vremena je malo, pa je manevarski prostor mali, a posla ima puno. ■ % u razdoblju prosinac 2011. / 2012.; izvor: HZMO), a broj korisnika mirovina konstantno raste. dražen Lulić Konzultant, Caper d.o.o. Maloprodajna potrošnja u 2012. – što možemo očekivati? U zadnje vrijeme dosta se govori o maloprodajnoj potrošnji, te predviđanjima za 2012. godinu? Nažalost, uglavnom smo bombardirani negativnim vijestima, mišljenjima i prognozama, pa tako i u svezi maloprodajne potrošnje. Dosta eksplicitno je i sama Vlada nedavno „priznala“ da ne očekuje oporavak osobne potrošnje, a pogotovo javne (državne) potrošnje, govoreći isključivo o investicijama kao ključnom pokretaču rasta gospodarstva u 2012. Drugim riječima, mjere fiskalne politike usmjerene su na uravnoteženje proračunskih stavki u cilju što većeg smanjenja deficita. No, svejedno Vlada ne bi smjela ispustiti kretanje potrošnje iz fokusa svojih aktivnosti jer najveći pozitivan učinak na proračunsku prihodovnu stranu očekuje se upravo od poreza na dodanu vrijednost, a novčani priljev te stavke ovisi upravo o maloprodajnoj potrošnji! Govoreći o predviđanjima maloprodajne potrošnje u 2012. godini, potrebno je, pri- je svega, detaljnije ukazati na elemente koji determiniraju ukupni potencijal osobne potrošnje, odnosno raspoloživi dohodak stanovništva. Prije svega, potrebno je ukazati na kretanje prosječno isplaćenih plaća – osobnih dohodaka. Tako je u prvih jedanaest mjeseci prošle godine, prosječna isplaćena neto plaća iznosila 5.436 Kn (izvor: DZS), što predstavlja nominalan rast od 1,9% u odnosu na isto razdoblje 2010. godine. Međutim, realno to predstavlja smanjenje neto plaće od 0,4% (kada se uzme u obzir rast potrošačkih cijena). Ako uzmemo u obzir razdoblje od 2008. godine, također vidimo da su realne neto plaće stagnirale: konkretno, u odnosu na prosječnu neto plaću iz 2007. godine, neto plaća s kraja 2011. godine porasla je realno za manje od 0,1%, što potvrđuje tezu o stagnaciji prosječno isplaćenih realnih neto plaća u Hrvatskoj. Ništa bolja situacija nije ni po pitanju mirovina, koje su u zadnjih godinu dana nominalno čak i nešto smanjene (za 0,6 Nadalje, sve je manje onih koji primaju plaću. Tako se stopa nezaposlenost (prema ILO metodi) konstantno povećavala u zadnjih nekoliko godina i to sa 8,4% u 2008. godini na 13,3% u 2011. godini. Da situacija bude još neopovoljnija, dosta je i onih koji su zaposleni, ali im poslodavac ne isplaćuje plaću. Isotvremeno, povećali su se životni troškovi i to posebice tzv. esencijalna dobra i usluge kao što su prehrana, stanovanje, energija i prijevoz, a najavljuju se i poskupljenja plina, struje, vode, raznih prehrambenih artikala i dr. Što će se tek dogoditi ako nas sve jače zveckanje oružjem na Bliskom istoku uvede u novu spiralu povećanja cijene naftnih derivata i posljedično tome povećanje cijena industrijskih proizvoda i usluga...? Također, ne smijemo zaboraviti i da se povećavaju prosječni troškovi otplate zajmova, što je dodatno potencirano slabljenjem domaće valute u odnosu na euro i posebice švicarski franak. Ovaj pritisak na raspoloživi dohodak stanovništva donekle je ublažen smanjenjem kamatnih stopa banaka kroz 2011. godinu (s 8,06% na 7,53%), iako gledano kroz razdoblje ekonomske krize, Autor: niko Barun prosječne kamatne stope građanstvu su ipak rasle (sa 6,87% s početka 2008. na već spomenutih 7,53% s kraja prošle godine; izvor: HNB). I za kraj, najnovije mjere fiskalne politike ne donose dobre vijesti ni za onu malu grupicu sretnika čiji se ukupni raspoloživi dohodak puni i s naslova dividendi i najamnina. Umjesto zaključka: nažalost, teško je povjerovati u oporavak potrošnje u 2012. godini jer su svi elementi koji utječu na raspoloživi dohodak, odnosno kupovnu moć stanovništva pod utjecajem negativnih kretanja. Međutim, jedno je sigurno: trgovcima predstoji još žešća borba za svakog kupca jer se pokazalo da su oni u uvjetima krize manje lojalni i traže najveću vrijednost za svoj novac! ■ 24 veljača 2012. www.instore.hr pod povećalom potrošača gfK: djeLATnOST i MeTOdOLOgijA Za bolje poslovne odluke gfK je jedna od najvećih istraživačkih agencija na svijetu, a osnovana je 1934. godine u njemačkoj. danas ima oko 12.000 zaposlenih u preko 100 zemalja. Autor: Mladen Kožić, Consumer Tracking Sales Manager GfK se kontinuirano bavi inovacijama te koristi “state of the art tehnologije” i metode pružajući tako klijentima rezultate istraživanja i savjete za razumijevanje njihovih potrošača. To znanje daje moć klijentima GfK da donose bolje poslovne odluke i uspješno pozicioniraju svoj posao za budućnost. GfK se sastoji od 2 sektora: Consumer Choices (Retail & Technology Panel i Audience Tracking) i Consumer Experience (Custom Research i Consumer Panel). Retail & Technology sektor kontinuiradržava GfK Austrija GfK BiH GfK Bugarska GfK Hrvatska GfK Mađarska GfK Kazahstan GfK Poljska GfK Rumunjska GfK Rusija GfK Srbija GfK Slovačka GfK Češka GfK Ukrajina GfK Italija GfK Turska Veličina Panela 2.800 1.000 2.500 1.500 2.000 1.000 5.000 2.200 7.000 1.500 1.500 2.000 5.000 8.000 10.000 no prikuplja prodajne podatke za cijeli niz tehničkih proizvoda. Izvor informacija za Retail and Technology sektor su trgovine tehničkih proizvoda. GfK’s Audience Tracking prikuplja podatke o tome koje medije (TV, radio, online, outdoor, novine, časopisi) konzumiraju potrošači. Custom Research sektor je specijaliziran za operativne i strateške marketinške teme povezane uz sve industrijske sektore i tržišta. Izvor informacija za Custom Research sektor su specifične ciljne grupe korisnika i profesionalaca. Consumer Panel je sektor koji pruža rezultate kontinuiranog istraživanja prikupljene putem dnevnika kupnje definiranih kategorija proizvoda i usluga. Izvor informacija za Panel kućanstava u Hrvatskoj je reprezentativan uzorak kućanstava (n = 1.500). Od 1960. 2004. 1999. 2000. 1993. 2005. 1993. 1997. 1996. 2003. 1993. 1993. 1999. 1994. 2012. Consumer Panel ili Panel kućanstava je: kontinuirano istraživanje u kojemu se podaci prikupljaju na temelju dnevnika kojeg ispunjavaju kućanstva iz uzorka. Dnevnik sadržava popis kategorija proizvoda čije se kupovine mjere u istraživačkom projektu. Kućanstva u dnevnik upisuju detaljne informacije o svakom kupljenom proizvodu, mjestu i datumu kupovine. Misija Consumer Panela je: 1. Pružiti klijentima informacije o ponašanju potrošača; 2. Pružiti savjetovanje na temelju činjenica. Veličina uzorka varira ovisno o državi, te u Hrvatskoj i Srbiji iznosi 1.500, dok je u Bosni 1.000 kućanstava i reprezentativan je za pojedinu državu. veljača 2012. www.instore.hr Albanija Alžir Argentina Australija Austrija Azerbajdžan Bahrein Bangladeš Belgija Bjelorusija Bolivija Bosna i Hercegovina Bocvana Brazil Bugarska Cipar Crna Gora Češka Čile Danska Ekvador Egipat Estonija Finska Francuska Gruzija Grčka Gvatemala Hong Kong Hrvatska Indija Indonezija Irak Iran Irska Italija Izrael Japan Jemen Jordan Južna Koreja Južnoafrička Republika Kambodža Kanada Kazahstan Kenija Kirgistan Kina Kolumbija Kuvajt Latvija Libanon Libija Litva Mađarska Makedonija Malezija Meksiko Maroko Mozambik Nigerija Nizozemska Njemačka Norveška Novi Zeland Obala Bjelokosti Oman Rumunjska Rusija SAD Saudijska Arabija Senegal Sjeverna Koreja Singapur Sirija Slovačka Slovenija Srbija Sudan 25 Španjolska Švedska Švicarska Tadžikistan Tajvan Tajland Tanzanija Tunis Turska Turkmenistan Uganda Ujedinjeni Arapski Emirati Ukrajina Urugvaj Uzbekistan Venezuela Vijetnam Velika Britanija. Podaci Panela kućanstava pokrivaju: ✔ Praćenje svih važnih kanala distribucije; • Svekupovinezapotrošnjuunutarkućanstava; ✔ Stalni reprezentativni uzorak koji nije • Sve kanale distribucije (hipermarketi, pod utjecajem brzih promjena u seksupermarketi, cash&carry, male trgotoru maloprodaje; vine, drogerije, specijalizirane proda✔ Metodologija i izvještavanje u potpuvaonice, tržnice...). nosti usporedivi sa svim zemljama u Podaci Panela kućanstava ne pokrivaju: kojima se provodi istraživanje u okviru GfK Panela kućanstava; • Impulzivne kupovine za potrošnju izvan kućanstava; ✔ Dodatna ad hoc istraživanja u okviru • Potrošnjuturista. uzorka Panela kućanstava. ✔ Koja je pozicija konkurentskih robnih marki? Benefiti Consumer Panela: ✔ Gdje oni kupuju i koliko pritom troše? ✔ Informacije o cjelokupnom tržištu – količine, vrijednosti, udjeli, penetracija, prosječne cijene; ✔ Kontinuirano praćenje tržišnih promjena i trendova; ✔ Analize usmjerene na ponašanje potrošača; na koja pitanja odgovara Consumer Panel? ✔ Koliko kupaca kupuje Vaš proizvod? Kako često? ✔ Koliko su važni trgovački lanci na tržištu pojedine kategorije i koja je Vaša uloga unutar svakoga od njih? ✔ Na koji se način mogu izdvojiti pojedine ciljne skupine? ✔ Tko su Vaši kupci? ✔ Koja je veličina Vašeg tržišta? ✔ Jesu li Vaši proizvodi prisutni unutar rastućih tržišnih segmenata? ✔ Kako se razvija tržište pojedine kategorije – količinski i vrijednosno? ✔ Koliko su lojalni kupci Vaših proizvoda? ✔ Koja je pozicija Vaše robne marke na tržištu? ✔ Kojem konkurentu oduzimate tržišni udio, a tko raste na Vaš račun? 26 veljača 2012. www.instore.hr pod povećalom potrošača Kategorije proizvoda koje se prate u Hrvatskoj, a uz minimalne razlike u Srbiji i Bosni, su: Prehrambeni proizvodi Maslac, Margarin Mesne prerađevine (polutrajne, trajne salame, hrenovke, paštete, svježe i trajne kobasice, trajni suhomesnati proizvodi) Jestivo ulje i masti Juhe u vrećici/kocke Dodaci slanim jelima Gotovi umaci, dresinzi i prilozi Majoneze, kečap, senf Cornflakes, muesli i ostale žitarice Slatki i kremni namazi Čokolade i male čokoladice Bonbonjere i čokoladni bomboni Slane grickalice (čips, flips, krekeri...) Biskviti, keksi, vafli... Tunjevina (konzervirana) Mliječni proizvodi Fermentirani mliječni proizvodi (obični i voćni jogurti) Mliječni deserti Vrhnja (slatka, kisela, za kuhanje) Sirni i mliječni namazi Sirevi (polutvrdi, tvrdi, svježi, meki, topljeni) Hladni napitci Voćni sirupi Voćni sokovi Gazirana bezalkoholna pića Mineralna i izvorska voda Pivo Ledeni čaj Instant napitci Topli napitci Pržena kava Instant kava i Cappuccino Čaj Proizvodi za osobnu higijenu Zubne paste Sapuni (u komadu i tekući) Šamponi i regeneratori za kosu Sredstva za njegu usana Sredstva za tuširanje/kupanje Univerzalne kreme, losioni i mlijeka Higijenski i dnevni ulošci, tamponi Dezodoransi Boje za kosu Sredstva za njegu lica Sredstva za depilaciju, britvice (za žene) Poslovni proces prikupljanja podataka je sljedeći: kućanstva su sustavom nagrađivanja motivirana bilježiti svoje kupovine u specijalne dnevnike koje nam šalju svaka dva tjedna nakon čega slijede kontrola, kodiranje i unos podataka, ekstrapoliranje podataka na ukupnu populaciju, te izrada izvještaja u skladu s poslovnim potrebama klijenata. Vrste izvještaja: Top lines izvještaji - osnovne informacije o veličini tržišta (količinski i vrijednosno), tržišnim udjelima i prosječnim cijenama svih proizvođača i robnih marki prisutnih na tržištu mjerene kategorije proizvoda. Standardni izvještaji - informacije o veličini tržišta, udjelima, prosječnim cijenama i penetracijama za ukupno tržište i presjecima prema regijama, tipovima prodavaonica, veličini i vrsti pakiranja te segmentima unutar kategorije – pružaju informacije o tome što i gdje kućanstva kupuju. Sociodemografski izvještaji - pružaju informacije o sociodemografskom profilu kućanstava koja kupuju pojedine proizvode (presjeci prema veličini kućanstva, veličini naselja, djeci do 14 godina starosti u kućanstvima, prihodima kućanstava, starosnoj dobi domaćica i sl.). Proizvodi za pranje i čišćenje Deterdženti za pranje rublja Sredstva za odstranjivanje mrlja Omekšivači vode Omekšivači rublja Sredstva za čišćenje WC-a KUĆANSTVA U UZORKU Sredstva za ručno pranje posuđa Sredstva za strojno pranje posuđa Univerzalna sredstva za čišćenje Osvježivači za WC školjke Osvježivači zraka CLIENT SERVICE U dnevnik se svakodnevno (poslije svake kupovine) upisuje: - koji je proizvod kupljen (SKU), - datum kada je kupljen, - trgovina u kojoj je kupljen, - po kojoj je cijeni kupljen DNEVNIK PANELA KUĆANSTVA Stranice dnevnika kućanstva šalju svaka 2 tjedna poštom u GfK Gfk Hrvatska TEREN - kontrola dnevnika - kontakt s uzorkom - 0800 broj za kućanstva u uzorku UNOS PODATAKA - kodiranje - unos podataka - kontrola podataka Specijalne analize – detaljne analize tržišta usmjerene na ponašanje i karakteristike potrošača. Neke od njih koje najčešće koristimo su: Gain&Loss – kretanje količina/vrijednosti između konkurentskih robnih marki, proizvođača ili trgovačkih lanaca; Brand Switching – opisuje ponašanje kupaca neposredno prije i poslije određene marketinške aktivnosti; Buyers Migration – kretanje kupaca iz- KREIRANJE IZVJEŠTAJA - ponderiranje i ekstrapoliranje podataka - analiza podataka - izrada izvještaja među konkurentskih robnih marki, proizvođača ili trgovačkih lanaca; Brand Health Check – pokazatelji uspješnosti pojedine robne marke, proizvođača ili trgovačkog lanca na tržištu: atraktivnost, lojalnost i intenzitet potrošnje; Category Management analiza - niz informacija koje ukazuju na uspješnost poslovanja pojedinog trgovačkog lanca na tržištu, te koliko je njegov asortiman unutar mjerene kategorije proizvoda atraktivan za njegove kupce 28 veljača 2012. www.instore.hr investicije zAPOčeLi PRiPReMni RAdOVi nA LOKACiji BuduĆe iKeA ROBne KuĆe NAPOKON U HRVATSKOJ Razgovarao: Tomislav Ciliga iz tvrtke iKeA u Hrvatskoj su istaknuli da će od kada dobiju sve potrebne dozvole, u roku 12 mjeseci završiti izgradnju robne kuće, a šest mjeseci nakon toga i trgovački centar. Buduća iKeA robna kuća će se prostirati na nešto više od 40 tisuća kvadrata, imat će asortiman od 9.500 proizvoda te zapošljavati oko 300 zaposlenika K onačno je osvanuo i taj dan. Krenuli su pripremni radovi na lokaciji gdje će se nalaziti robna kuća IKEA s pripadajućim trgovačkim centrom. U tijeku je izmještanje sustava melioracijskih kanala sa sredine na rub zemljišta. Rok za završetak ovih pripremnih radova je ožujak ove godine kada se očekuje i dobivanje uporabne dozvole, a potom i primopredaja kanala Hrvatskim vodama koje su kao vlasnik odobrile tvrtki IKEA ovu investiciju i radove. “Usporedno s ovim radovima, uskoro se očekuje dobivanje lokacijske dozvole za lokalne prometnice. Hrvatske autoceste provode potrebne radnje za početak rekonstrukcije i dogradnje prometnog čvora Ivanja Reka, investiciju koju IKEA sufinancira s 80 posto sredstava, odnosno 100 milijuna kuna”, rekao je za InStore magazin menadžer za odnose s javnošću tvrtke IKEA u Hrvatskoj, Igor Štefanac i dodao: “Nakon primopredaje melioracijskih kanala te početka radova na izgradnji pristupnih prometnica, IKEA će ispuniti zakonske preduvjete za podnošenje zahtjeva za lokacijsku dozvolu, a potom i potvrdu glavnog projekta za objekte IKEA robnu kuću i trgovački centar.” veljača 2012. www.instore.hr 29 Buduća robna kuća IKEA s pripadajućim trgovačkim centrom Iz IKEA-e su istaknuli da će od kada dobiju sve potrebne dozvole, u roku 12 mjeseci završiti izgradnju robne kuće, a šest mjeseci nakon toga i trgovački centar. Ukupna investicija u projekt izgradnje IKEA robne kuće i trgovačkog centra iznosit će oko 2 milijarde kuna ili oko 250 milijuna eura. Buduća IKEA robna kuća će se prostirati na nešto više od 40 tisuća kvadratnih metara, imat će puni asortiman proizvoda (do 9.500), te će zapošljavati oko 300 zaposlenika. Trgovački centar će zajedno s robnom kućom (40.000 m2) imati oko 105.000 kvadratnih metara, 187 različitih trgovina, preko 4.000 parkirališnih mjesta, a putem zakupaca posao će u centru pronaći oko 2.000 ljudi. Robna kuća i trgovački centar tvorit će jednu cjelinu i bit će spojeni atrijem. U cijelom objektu posao će pronaći ukupno oko 2.300 radnika, od čega će robna kuća izravno zaposliti 300, a ostatak će biti zaposlen posredno putem naših partnera zakupaca. Iz IKEA-e poručuju da su iznimno zadovoljni interesom za zakup prostora u trgovačkom centru, te da je već 62 posto poslovnih prostora zakupljeno preko predugovora. Što se tiče budućih kupaca, investitori smatraju kako će oni dolaziti prije svega iz Slovenije i Bosne i Hercegovine, a moguće je da će putovati i iz Mađarske i Srbije. IKEA za sada ne misli graditi nove robne kuće po Hrvatskoj, ali ima planove istražiti potencijale Splita, a onda dugoročno Rijeke i Osijeka. Ali, trgovački centar s trgovinama planira se otvoriti samo u Zagrebu. Što se tiče planova i investicija u Jugoistočnoj Europi u bližoj budućnosti, IKEA je za sada prisutna u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Rumunjskoj, ali jedino u Bukureštu trenutno postoji otvorena robna kuća, dok u ostale tri zemlje postoje aktivni planovi i projekti. No, to će se promijeniti. “U sljedećih nekoliko godina naš je plan u glavnim gradovima svake od ovih zemalja otvoriti robne kuće, a zatim vidjeti postoji li potencijal i za druge gradove unutar tih zemalja”, kazao je na kraju razgovora menadžer za odnose s javnošću tvrtke IKEA u Hrvatskoj, Igor Štefanac. ■ 30 veljača 2012. www.instore.hr investicije u regiji đuRA STAniĆ, PRedSjedniK uPRAVnOg OdBORA fASHiOn PARK OuTLeT CenTRA Poznate svjetske marke ‘na dohvat ruke’ u okviru 15.000 četvornih metara prodajnog prostora, koliko je izgrađeno, u prvoj fazi, fashion Park će imati 70 prodavaonica. u sklopu centra izgrađeno je i parkiralište s 2.000 mjesta. Razgovarala: Milica Petrović P roljeće Srbiji donosi i još jedno novo, uzbudljivo mjesto za šoping - prvi pravi outlet - Fashion Park Outlet Centar u industrijskoj zoni Inđije, nadomak autoputa Beograd – Novi Sad (E75). Vremenske prilike ove ledene zime su malo poremetile planove otvaranja, pa postoji mogućnost da umjesto 22. ožujka, kako je prije planirano, centar bude službeno otvoren malo kasnije. Kompletan kompleks Fashion parka prostirat će se na oko 30.000 četvornih metara. U okviru 15.000 m2 prodajnog prostora, koliko je izgrađeno u prvoj fazi, Fashion Park Outlet Centar će imati 70 prodavaonica. U sklopu centra izgrađeno je i parkiralište s 2.000 mjesta. Prema planu, druga faza gradnje, s površinom od 5.000 m2 bit će gotova 2014. godine, a treća i dodatnih 10.000 m2 godinu dana kasnije, 2015. godine. Ovim će biti zaokružen projekt vrijedan 40 milijuna eura. Prisjećajući se početaka ove investicije, Đura Stanić, predsjednik Upravnog odbora Fashion Park Outlet Centra kaže da su radovi na izgradnji počeli 2010.: “Zahvaljujući izvanrednoj suradnji s izvođačem radova, svim podizvođačima kao i ostalim sudionicima ovog projekta, među kojima se svojom kooperativnošću Svaki dan, u svakoj prodavaonici Outlet centri predstavljaju posebne oblike trgovine, koji omogućavaju potrošačima da svakog dana u tjednu, pronađu robu po cijenama znatno nižim od onih u redovnoj prodaji. Popusti na robu kreću se od 30 do 80 posto. Outlet centri su po pravilu smješteni izvan grada i izravno su ih odobrili internacionalni brandovi čija se roba prodaje u centru. Ovakva vrsta autorizacije outlet prodavaonice otvara četiri kanala nabave robe koja se može prodavati, i to: ostaci iz prethodnih sezona s domaćeg tržišta, ostaci iz prethodnih sezona s međunarodnog tržišta koji će se po prvi put prodavati u Srbiji, roba namjenski proizvedena isključivo za outlet od nekih ranijih uspješnih modela i odjeća iz aktualne sezone koja se lošije prodaje. posebno istakla općina Inđija, svi planirani radovi su završeni u predviđenim rokovima i bez ikakvih poteškoća”. Ugovor o zakupu prostora potpisan je s predstavnicima, zastupnicima i distributerima najpoznatijih svjetskih bran- dova koji posluju u Srbiji. Tako će svima, koje put nanese u Fashion Park Outlet Centar, na raspolaganju biti odjeća poznatih svjetskih robnih marki, poput: Tommy Hilfiger, Miss Sixty, Replay, Nike, Timberland, Petroff, XYZ, kao i brandovi iz portfelja Sportina grupe, Guess, Adidas, Converse, Bata, Levi’s, Movem-Hugo Boss, Ecco Shoes, Burlington, Piquadro, 7Camicie, Lisca, Skechers, East Pack, Office Shoes, Time Out... Roba će se prodavati po cijenama nižim za 30 do 80 posto. Investitor ovog projekta je kompanija BlackOak Developments, u suradnji s britanskom tvrtkom GVA Outlets, jednim od najznačajnijih outlet operatera u Europi. “Budući da u Srbiji i okolnim zemljama ne postoji pravi outlet centar, u skladu s međunarodnim standardima, smatramo da ovaj dio kontinenta ima veliki potencijal za razvoj outlet industrije. Za Srbiju smo se odlučili prije svega zato što je ona jedna od najvećih zemalja regije, ima značajan gospodarski potencijal i odličan zemljopisni položaj”, objašnjava Stanić. Također, otkriva nam i zašto je kocka pala baš na ovu lokaciju: “Inđija je jedna od najbrže rastućih i najperspektivnijih općina u Srbiji i kao takva ima odlične preduvjete za realizaciju ovog velikog projekta. Ima idealan zemljopisni položaj, nalazi se između dva najveća grada u zemlji, Beograda i Novog Sada, na trasi autoputa koji povezuje jugoistočnu Europu s ostatkom kontinenta, a sam outlet centar je nekoliko stotina metara od autoputa kojim dnevno prolazi desetak tisuća vozila. Na odluku da investiramo u Inđiju utjecala je i odlična suradnja s lokalnom zajednicom”. Iz BlackOak Developments-a ističu da posebno cijene mišljenje srpskih potrošača, njihovu sofisticiranost i pozitivan stav, koji imaju prema odjeći poznatih svjetskih brandova. “Kupnja u pravom outlet centru za većinu naših potrošača bit će novo iskustvo i zato vjerujemo da će široka ponuda i brojni popusti, koje ovakav vid kupnje donosi, biti zanimljivi domaćim potrošačima. Potencijal za privlačenje velikog broja domaćih kupaca je izuzetan. Na svega 30 minuta vožnje od Inđije živi čak 2,8 milijuna ljudi, a u takozvanom drugom prstenu, udaljenom 60 minuta vožnje od outleta živi 3,3 milijuna stanovnika. Konačno, na 90 minuta vožnje od Inđije obuhvaćeno je čak 4,4 milijuna ljudi”, objašnjava Stanić, te dodaje da kao kupce budućeg Fashion Outlet-a vidi i goste iz zemalja u okruženju, turiste koji borave ili prolaze kroz Srbiju. ■ veljača 2012. www.instore.hr 31 preporuka BRAnd je SiguRnOST zA uLOžen nOVAC Ulaganje u brand potreba ako je proizvođač ozbiljan igrač Brand je isticanje nekog proizvoda od drugih, a strategija brendiranja jedan je od važnih segmenata u procesu stvaranja nekog proizvoda. danas je teško među milijunima proizvoda i robe iste namjene privući pozornost kupca baš na vaš proizvod. Autorica: Sanja Slišurić Stvaranje novog proizvoda je potreba, baš kao i održavanje postojećeg, naravno samo ako je on isplativ. Trajanje nekog proizvoda uvjetovano je kupovnom moći potrošača, koji znaju godinama ostati dosljedni jednom proizvodu uz kojeg ih veže tradicija. Od početka civilizacije cijenila se posebnost nekog proizvoda, a ta posebnost s vremenom je postala brand. Brand je emocija, tradicija, sigurnost za uloženi novac. Brand je sve ono što osjećamo prema proizvodu. Iza kvalitetnog brendiranja kriju se timovi marketinških stručnjaka koji moraju uvijek biti korak ispred kupca. Ulaganje u brand je potreba ako je proizvođač ozbiljan igrač na duge staze. Brand je isticanje nekog proizvoda od drugih, a strategija brendiranja jedan je od važnih segmenata u procesu stvaranja nekog proizvoda. Danas je teško među milijunima proizvoda i robe iste namjene privući pozornost kupca baš na vaš proizvod. Reklame čine čuda, one nam laskaju i trude se podilaziti na sve načine kupcu. Malo tko će priznati da je pod velikim utjecajem reklama, ali istraživanja govore da su reklame doista učinkovite i da velik broj ljudi pada pod njihov utjecaj. No je li to dovoljno? Reklama je sredstvo za prepoznavanje proizvoda, ali je li to dovoljno da se kupac uvjeri da ga kupi. Ne nije, proizvod mora imati ono nešto da bi ga kupac kupio. A to nešto je brand. No, treba biti oprezan, ulaganje u nekvalitetan proizvod u konačnici je bačen novac. Proizvod mora imati potencijal da bude brand. I to tim marketinških stručnjaka mora „onjušiti“. Kad se identificira proizvod bitno je odrediti originalno obilježje proizvoda odnosno njegov vizualni identitet i slogan. Brand mora izazvati osjećaje kod potrošača jer on je psihološka kategorija naslonjena na kvalitetan proizvod. Kad se definira slogan treba pristupiti izradi promidžbenog materijala, spotova, mora se stvoriti komunikacija s medijima, dakle ofenzivno se mora reklamirati novi proizvod na svim dostupnim frontovima komunikacije. Ključno je i prikupljanje podataka o potrošačima i analiza njihova prodajnog ponašanja. Potrebno je razviti odnos s potrošačima nakon kupnje i pronaći nove načine kreiranja lojalnosti i ponovljene kupnje. Za većinu kupaca važi pravilo: prije kupnje informiraj se o proizvodu, usporedi cijene i kvalitetu. Posebice u ovo recesijsko vrijeme potrošači više vremena posvećuju istraživanju ponude, kako bi u konačnici bili zadovoljni činjenicom da su novac uložili u za njih najbolji proizvod. No, povjerenje u neki brand, a da se u njega ne ulaže, nije vječno. Proizvođač koji je uložio u brand mora odoljeti izazovu da zbog maksimizacije profita već poznatom brandu ne umanji kvalitetu. Mnogi su danas legendarni brandovi nastali iz ničeg, ali uspješno se prodaju i danas. Najjače svjetske brandove po- krenuli su ljudi s vizijom, odlučnošću i upornošću. Brand Coca-Cola osnovao je američki farmaceut John Pemberton, a danas je njegova vrijednost 75,9 mlrd. dolara. Franck Robinson je dizajnirao naziv, a sve ostalo što se događalo i događa oko Coca-Cole je legenda. To je piće unatoč konkurenciji i danas prisutno na 94% svjetskog tržišta. Kako? Taj brand i danas potrošaču nudi neki drugi okus od ostalih konkurenata. Pa i danas, kad stručnjaci upozoravaju na štetnost čestog konzumiranja Coca-Cole, prodaja ovog pića se ne smanjuje. U ovom slučaju riječ je o odanosti potrošača prema nekom brandu. 1975. godine dva Stevea Jobs i Wozniak počeli su stvarati hobi računala. Apple I, bio je jednostavno računalo, a danas je srebrena jabuka na kompjutoru ili Iphone-u brand vrijedan 153,29 mlrd dolara. Vjerovanje u vlastiti brand je opseg kojim brand dobiva potporu u smislu vremena, utjecaja i ulaganja. Kupce privlače proizvodi koji utječu na njihovo zadovoljstvo. Iako bi kvaliteta trebala biti najbitnija emocionalni brending nadmašuje racionalni zato što se od usmjerenosti na kvalitetu približio željama i zahtjevima potrošača. Kompanije su tu da stvore brand i u njega ulažu. Kad jednom nastane brand tada on pripada nama, kupcima. Njegova je bit u našim osjećajima i samo ondje brand i postoji. I da, u pravi brand valja uvijek ulagati, pitanje je samo kako prepoznati onaj pravi?! 32 veljača 2012. www.instore.hr intervju ViLedA – jAMSTVO KVALiTeTe VeĆ PReKO 60 gOdinA DANIEL SCHOLZ: OČEKUJEMO SNAŽAN RAST U HRVATSKOJ U OVOJ GODINI u Hrvatskoj u ovoj godini planiramo rast s velikim proračunima za medije i još boljom distribucijom. Predviđam naš mali rast u Srbiji i Sloveniji. u ostatku regije ćemo biti zadovoljni ako održimo visoku razinu prodaje, kazao je u intervjuu za inStore magazin Sales & Marketing Manager za Adriatic / CiS / Baltic regiju, gospodin daniel Scholz Autor: Tomislav Ciliga N a sam spomen Vilede, svima nam odmah na pamet pada jedan od najpoznatijih svjetskih brandova koji u svojem portfelju ima visoko sofisticirane i prvenstveno korisnicima orjentirane i inovativne proizvode za mehaničko čišćenje. No nitko vjerojatno ne zna da je vlasnik Vilede obiteljska kompanija Freudenberg sa sjedištem u Njemačkoj osnovana daleke 1849. godine. O uspjesima i poslovanju Vilede u Adria regiji, kao i planovima za budućnost, pričali smo sa Sales & Marketing Managerom za Adriatic / CIS / Baltic regiju, gospodinom Danielom Scholzom. Možete li nam na početku reći kad je osnovana Vileda i koja kompanija je njen vlasnik? Kompanija Freudenberg, koja je vlasnik Vilede, stara je obiteljska tvrtka koja trenutno u cijelom svijetu zapošljava 34.000 ljudi. U prošloj godini kompanija je ostvarila prihode od skoro šest milijardi eura. Imamo svoje tvornice u 60 zemalja, a najveći dio poslovanja otpada na proizvodnju dijelova za autoindustriju. U svakom automobilu na svijetu pronaći ćete dijelove koje je proizveo Freudenberg. Što se tiče Vilede, sam brand Vileda postoji od 1948., a čini 15 posto ukupnog prometa cijele grupe. Imamo vlastitu proizvodnju i podružnice u 30 država, a preko distributera smo prisutni u 70 država. U kojim je zemljama Vileda prisutna u Adria regiji? Koliko imate zaposlenika i koliki je godišnji prihod? Povijest Vilede na ovim prostorima traje više od 40 godina. Za vrijeme bivše Jugoslavije započeli smo posao s tvrtkom Feromoto iz Maribora gdje smo proizvodili metalne čistače. Vileda je sinonim generičkog branda u cijeloj regiji gdje nam se godišnji prihod kreće oko 15 milijuna eura. Naš tržišni udjel u regiji je 35 do 50 posto u svim zemljama. Sjedište financija i logistike nam je u Mariboru, a odjeli marketinga i prodaje su u Njemačkoj. Vileda u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji zapošljava ukupno 20 djelatnika. Budući da je Vileda prisutna u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Sloveniji, možete li nam reći koje su glavne razlike na spomenutim tržištima kada govorimo o općim uvjetima poslovanja? Koje je tržište po vašem mišljenju ’najkompliciranije’ u smislu vođenja poslovanja i zašto? Moram reći da je to trenutno Hrvatska. Kao posljedica dugotrajne krize, dobavljači i prodajni partneri nalaze se pod velikim pritiskom. I vrlo su nervozni. Suočavamo se s problemima, diskusijama i zahtjevima s kojima se prije nismo nikada susretali. Na razvijenim tržištima, privatne robne marke veliki su izazov mnogim kompanijama, posebno kad govorimo o jednom razvijenom brandu, kao Vileda. Kakva je trenutno situacija kada je riječ o privatnim robnim markama u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sloveniji? Istina je da privatne robne marke predstavljaju veliki izazov te da kao i sredstva za čišćenje nemaju veliki fokus na potrošače. Tu onda postoji veliki rizik od pada prodaje u odnosu na privatne robne marke. Ali tu je također jedna dobra stvar kad se radi o Viledinim proizvodima. U našem slučaju Vi zaista možete osjetiti različitosti u odnosu na privatne robne veljača 2012. www.instore.hr najveću medijsku TV kampanju i lansiranje proizvoda dosad, koje počinje u ožujku ove godine i to za Miraclean magičnu spužvu. Imate li istih ili sličnih problema na drugim tržištima ? Ako imate, možete li nam reći koji su to problemi? Da, suočeni smo s još većim pritiskom privatnih robnih marki u zapadnoj Europi. Kako ti problemi utječu na poslovanje Vilede? Na koji se način nosite s njima? Odlučili smo da se nećemo natjecati cijenom, nego ćemo značajno povećati budžete za oglašavanje na TV-u i kreirati nove kategorije. Mislimo da ćemo na taj način ostvariti dodatnu prodaju ne samo Vilede, nego cijele kategorije. Osim pitanja privatnih robnih marki, kompanija s toliko puno inovativnih proizvoda kao Vileda, suočava se s dosta poteškoća s pojavom sličnih ili istih proizvoda. Na koji način rješavate te probleme? Osim kontinuiranih inovacija čak i onda kad se radi o jednostanim proizvodima kao što su krpe, čistači ili spužve za čišćenje, dodatni adut na našoj strani je vrhunska kvaliteta. Čak 85% naših proizvoda proizvedeni su u našim vlastitim tvornicama u Njemačkoj, Italiji i Švedskoj. Mi mislimo da će ljudi shvatiti kako im je ipak kad sve zbroje, jeftinije kupovati Viledu. Našu kuhinjsku krpu možete oprati više od 100 puta u perilici rublja. Koje biste mjere predložili Vladama u zemljama Adria regije kako bi poboljšali uvjete poslovanja? marke. Imamo puno proizvoda koji su jedinstveni i ne mogu se kopirati. Kako bismo te proizvode učinili prepoznatljivima, značajno smo povećali proračune za TV oglašavanje prvo u Sloveniji, a potom i u Srbiji. Oglašavali smo nekoliko različitih proizvoda tijekom godine. U tim zemljama smo, prema istraživanjima agencije Nielsen, unatoč krizi povećali tržišni udio. Sad ćemo implementirati istu strategiju u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te na drugim tržištima. U Hrvatskoj ćemo imati Prije svega, mislim kako potencijalnim investitorima trebaju osigurati sigurnost i stabilnost te s vremenom smanjiti korupciju. Ali sve i da vlasti stvore savršene uvjete poslovanja, bit će teško privući strane investitore. Osobno, mislim da je najveći problem ove regije u veličini njenih država. Zašto bi investitor gradio tvornicu u Makedoniji, kada istu takvu može sagraditi u Rumunjskoj, Ukrajini ili Turskoj gdje je puno veći izvor kvalificirane radne snage i veće tržište? Prema mom mišljenju, najbolje rješenje bilo bi kada bi Adria regija umjesto osam zemalja (uključujući Albaniju), činile 4 privredne cjeline, ali znam da je to osjetljivo pitanje za raspravu. Ali tu je također potencijal, Slovenija je već otišla svojim putem... Srbija kao najveća zemlja regije ima po- 33 tencijala za privlačenje još određenog broja stranih investicija u proizvodni sektor, ali samo ako uspiju u daljnim nastojanjima za priključenjem EU. Također je vrlo bitno da zadrže sporazume kao što je nulta ili niska stopa carine s Rusijom. Imaju i zemlju pogodnu za razvoj poljoprivrede i proizvodnje hrane. Hrvatska bi se osim turizma mogla razviti kao logističko središte cijele regije. U Hrvatskoj već sada postoje velika skladišta i kompanije koje se bave logistikom kao što su AWT, Orbico, Alca..., koje bi mogle pružati logističke usluge cijeloj regiji i dostavljati robu na sva tržišta izravno iz Zagreba. Koje su razlike na tržištima Hrvatske, Srbije, Slovenije i BiH kada govorimo o potrošačima i njihovim navikama? Odgovoran sam za 16 istočnoeuropskih zemalja i u svakoj od njih čujem: “Moja zemlja je drugačija.”. Ali nakon 13 godina, mogu reći da vidim kako nema velike razlike što se tiče naše kategorije proizvoda. U zadnjih nekoliko godina sve više ste se približili potrošačima u Adria regiji lansiranjem nekih novih inovativnih proizvoda, koji su u potpunosti različiti od proizvoda već prisutnih na tržištu. Kako ste došli do te ideje i je li kompanija provodila istraživanja? Kao što sam spomenuo ranije, to je naša strategija kojom jamčimo rast unatoč privatnim robnim markama, a ujedno i obrana našeg poslovanja. Moram istaknuti da se u našem središtu u Njemačkoj provode brojna istraživanja te se izdvajaju značajna novčana sredstva za njih. Moje mišljenje je nešto drugačije. Za mene je istraživanje tržišta više neka vrsta osiguranja za menadžera koji ima neke nedoumice. Ako lansiranje proizvoda propadne, menadžer uvijek može reći da je istraživanje tržišta pokazalo pozitivne rezultate. Mislim da nam najbolju potvrdu rezultata istraživanja daje naša intuicija. Ako je proizvod dobar, uvijek ga dam nekolicini prijatelja, poslovnih partnera i kolega. I ako oni kažu da je to odlično, lansiram prozvod i preuzimam odgovornost ako lansiranje ne uspije. Novce koje smo uštedili na velikom istraživanju radije bih uložio u medijsku kampanju na TV-u kako bismo poboljšali prodaju. Inovativni brandovi kao što je Vileda sigurno nisu cjenovno konkurentni, drugim riječima ako potrošač u letku vidi da je cijena Glitzi-ja na promotivnoj akciji od 20%, sigurno neće pohitati u trgovinu i kupiti Viledu. Što 34 veljača 2012. www.instore.hr intervju je u in-store promocijama najbolje za brand Vileda? cegovini također procjena da taj postotak iznosi oko 50 posto. Da, mi sigurno nismo razlog zbog kojega će kupac pohitati u trgovinu ili zbog kojega će promijeniti trgovinu. Mi smo kategorija slabog interesa. Viledini proizvodi većinom se ne nalaze na popisima za kupnju. Tako da je za nas najvažnije da smo na sekundarnim pozicijama koje će potrošače podsjetiti da trebaju novi Glitzi. Koje domaće i strane kompanije, na svakom od navedenih tržišta, vidite kao svoje konkurente? Također kupci neće trčati u trgovine kako bi vidjeli mogu li ga kupiti povoljnije u odnosu na privatnu robnu marku. Tako da će kupiti Viledu. Jeste li zadovoljni prodajom novih artikala? Miraclean je proizvod broj 1 za čišćenje u Srbiji, a u Sloveniji je na četvrtom mjestu. Glitzi za čišćenje keramičkih pećnica nalazi se na devetom mjestu sredstava za čišćenje u Sloveniji iako se radi o usko specijaliziranom proizvodu. Viva Dry Multiflex proizvod za sušenje odjeće postao je broj 1 u kategoriji proizvoda za njegu odjeće i rublja u samo tri mjeseca. Generalno, kako odlučujete koje ćete nove proizvode lansirati na pojedinim tržištima? Uvijek gledam gdje postoji potencijal. U Sloveniji je u područjima, u koja spadaju sredstva za čišćenje podova, krpe, čistači, rukavice, naš tržišni udio i ukupna prodaja vrlo visoka. Tamo tražimo kompletno nove kategorije s kojima ćemo povećati poslovanje. U ostalim zemljama kao Bosni i Hercegovini, trebamo razviti kategoriju za čišćenje podova. Potrošače trebamo odviknuti od korištenja krpa i čišćenja na koljenima te prodavati pogodnije proizvode za čišćenje podova. Tako da se ovdje fokusiramo na postojeće kategorije. Postoje li neke različitosti u portfelju proizvoda Vilede za Adria regiju? Zašto? Samo najskuplje proizvode za čišćenje podova ne prodajemo u Makedoniji i na Kosovu, sve ostalo je uglavnom slično. Koliki je tržini udio Vilede u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sloveniji? U Srbiji zauzimamo 38 posto tržišta prema istraživanjima agencije Nilesen, a u Sloveniji 46 posto, također prema podacima Nielsena. Za Hrvatsku nemamo službenih podataka, ali procjenjujemo da je taj udio oko 35 posto, dok je u Bosni i Her- Zapravo nemamo direktnu konkurenciju u kategoriji premium brand proizvoda. Naš izazov je nagovoriti kupca da plati robu premium kvalitete po premium cijeni u odnosu na privatnu robnu marku ili na zamjenski sličan brand. Što također nije lak posao za ova teška vremena. Brandirana konkurencija kao što je Scotchbrite koji prozvodi spužve i krpe za čišćenje ili Leifheit koji ima proizvode za čišćenje podova, pokušali su ući na tržište. No s obzirom na naš visoki udio i dugogodišnju povijest, napustili su tržište ili pak zauzimaju jako mali dio. Prema vašem mišljenju, koliko razvoj interneta i društvenih mreža (Facebook, Twitter, LinkedIn, ...) može utjecati na strukturu marketinškog budžeta? Potrošači pokazuju mali interes za sveukupan biznis proizvoda za mehaničko čišćenje. Čisto sumnjam da ljudi provode vrijeme posječujući naše internetske stranice ili su prijatelji s nama na Facebooku kako bi aktivno prikupljali podatke o nama i našim proizvodima. Tako da bi trebali više gurati svježe informacije. To možemo preko reklama prije otvaranja klipova na Youtube-u ili prije čitanja vijesti. No to je onda dosta slično oglašavanju na TV-u. Koji su vaši planovi u 2012. godini za Adria regiji? Očekujemo snažan rast u Hrvatskoj s velikim proračunima za medije i još boljom distribucijom. Predviđam naš mali rast u Srbiji i Sloveniji. U ostatku regije biti ćemo zadovoljni ako održimo visoku razinu prodaje. Jeste li zbog krize morali mijenjati neke svoje planove? Moramo se još više fokusirati i koncentrirati na svaki raspoloživi potencijal kojega imamo. Trebamo biti još aktivniji i agresivniji nego što smo bili tijekom dobrih godina. Mislite li da će ova godina biti bolja, gora ili ista kao i prethodna? Pod tim pitam generalno ali i za vašu kompaniju? Bit će teža za Freudenberg s obzirom da tržišta Grčke, Španjolske, Portugala i Italije imaju veliki udio u našoj kompletnoj prodaji. Ali s novim akvizicijama u Indiji, SAD-u i Kini, mi i dalje planiramo rasti na međunarodnoj razini. Zapravo manje od 10% naše prodaje koju ostvarujemo postižemo na našem domaćem tržištu u Njemačkoj. To pokazuje koliko je Vileda zapravo internacionalna. Što smatrate svojom najboljom osobnom poslovnom odlukom i zašto? Smatram da je jako dobro što nisam snizio cijenu proizvodima kao reakciju na krizu i time se natjecao s privatnim robnim markama i diskonterima kao što su to napravili neki viđeniji brandovi, ali i nekoliko mojih kolega na drugim Viledinim tržištima. Umjesto toga povećeo sam broj inovacija. Vileda ima toliko vrhunskih proizvoda u portfelju, ali problem je što ih potrošači ne poznaju. Moja strategija je napraviti više različitih proizvoda koji će biti prepoznatljiviji od onih u prošlosti, te postići rast, ali pri tome zadovoljiti potrebe potrošača. Prije pet do 10 godina, Vileda je svaki dan bila na TV-u s jednim proizvodom za čišćenje podova (Močo, ili jedan od plosnatih čistača), a danas smo na TV-u unutar godine dana sa sredstvima Glitzi Power, Miraclean, proizvodima za sušenje rublja i odjeće... Postoji li nešto što biste voljeli promijeniti vezano uz već donesene poslovne odluke i poteze? Prije nekoliko godina naš odjel međunarodnog marketinga napravio je ponovno lansiranje asortimana krpa za čišćenje. Unatoč mojim strepnjama, zamijenio sam sve stare proizvode novima. To je bila katastrofa koja je kao posljedicu donijela veliki pad prodaje. Proizvodi su bili dobri, ali velika greška je bila što je naš međunarodni marketing promijenio boju i veličinu proizvoda te ambalažu, naziv i dimenzije proizvoda. Te promjene su bile previše i naši lojalni potrošači više nisu mogli pronaći svoj proizvod na kojega su navikli tijekom tolikih godina i nisu razumjeli kako je ovaj novi proizvod zamjena za njihov stari proizvod. Također nismo imali predviđene budžete za oglašavanje u medijima. Od tada sam vrlo kritičan i sumnjičav ako novi i svježi marketing menadžer želi “poboljšati” naše dobro plasirane stare, “herojske“ proizvode. Glitzi će ostati Glitzi i u budućnosti ćemo također imati crno abrazivno sredstvo, žutu spužvu i plavobijelo pakiranje….. ■ veljača 2012. www.instore.hr 35 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 -0,5 2012. 36 2013. 2007. veljača 2012. www.instore.hr > Projekcije za 2012. i 2013. više puta su korigirane analiza 2008. 2009. 2010. 2011. > ifo indeks globalne poslovne klime ukazuje na mogućnost ostvarivanja tzv. "double dip" scenarija > Trenutna poslovna situacija se pogoršala, a vlada i zabrinutost u pogledu razvoja u idućih 6 mjeseci 3) > Izvjesno je da će Europa stagnirati u 2012. ROLAnd BeRgeR: STudijA O ReSTRuKTuRiRAnju i finAnCiRAnju Preduvjet za konkurentnost 1) Koncenzus 2) [1. siječanj 2005=100] 3) Vrij ednost ifo globalnog indeksa poslovnih očekivanja je u Q4 2011. iznosila 72. Izvor: Eurostat; IMF; EBRD; UniCredit; OECD; ifo; Roland Berger Perspektive gospodarskog rasta u Europi u 2012. 4,3 1) 3,9 3,8 3,7 3,6 Komentari Održivost gospodarskog rasta i svladavanje krize smatra se ključnim – gospodarski oporavak koji 3,1 se osjećao u prvom tromjesečju 2011. > MMF je održivim. smanjio svoju 2,3 godine, 71 posto kompanija ne smatra projekciju rasta svjetskog 2,0 1,9 1,8 gospodarstva 0,7 svladavaju širomza oko svijeta kratkog pregleda međunarodne studije 2. Kompanije 1,5 Priredila: una Miličević, inStore Srbija 1,3 1,3 1,1 postotnih bodova krizu jačanjem konkurentnosti. prikazani su detaljni rezultati za Srbiju u 0,9 U prvoj polovini 2011. godine, kompausporedbi0,5sa zapadnom Europom (ZE) i 0,6 0,3 0,3 3. Tijekom proteklih godina 68 nija Roland Berger Strategy Consultants centralnom i istočnom Europom > Neznatan će bitinekoliko rast značajnih (CIE). posto kompanija širom svijeta je po sedmi put od 2001. godine provela Rezultati istraživanja pokazuju da većina investitora i izvoznih tržišta poboljšalo je svoju dugoročnu istraživanje o trendovima na području kompanija koje unaprjeđuju -0,1 (Austrije, Njemačke,konkurentnost Italije) svoju kon-0,5 putem kontinuiranih aktivnosti na polju restrukturiranja. Poslani su upitnici di- kurentnost to postiže kontinuiranim ak> Ukupno, Eurozona zabilježit će rektorima širom svijeta, -1,1 restrukturiranja. Rusija i menadžerima Svijet Srbija Hrvatska tivnostima Bosna i na polju EU-27 Eurozona restrukturiranja. gospodarske aktivnosti Hercegovina u oko 6.000 kompanija iz različitih graSlovenija 4. Velikapad većina ispitanih kompanija (83 na gospodarstva, pri čemu je ostvarena Ključni zaključci: posto) vidi restrukturiranje kao trajni cilj Q3 2011. Q4 2011. Q1 2012. stopa odgovora od 9,3 posto. Cilj istraži– regija CIE raspolaže najvećom veći1) Koncenzus projekcijakako realnemenadžeri stope rasta BDP-a godinu; podaci za Svijet i Hrvatsku 2012. još uvijek nisu dostupni. 1. Održivost gospodarskog rastaiziQ1svladavanja bio je saznati videza 2012. nom od 90 posto. Izvor: IMF; EBRD;konkurentnost Roland Berger dugoročnu svojih kompa- vanje krize smatra se ključnim – gosponija nakon krize i kako planiraju pobolj- darski oporavak koji se osjećao u prvom 5. Prilikom restrukturiranja predanost šati tu konkurentnost tijekom oporavka, tromjesečju 2011. godine, 71 posto kom- menadžmenta navedena je kao ključni posebice po pitanju financiranja. Nakon panija ne smatra održivim. čimbenik uspjeha (69 posto), slijedi ko- Veličina Veličinaispitanih ispitanihkompanija, kompanija,na naosnovu osnovuprometa prometa[EUR [euRmlrd., mlrd.,%] %] i iprema premagrani granigospodarstva[%] gospodarstva[%] Zapadna Europa < 0,1 0,1-0,5 0,5-1,0 1,0-2,5 20 34 25 34 14 Kina Ostalo Mediji 9% IT sektor 2% 25 33 6 Prijevoz/ logistika 6% Trgovina / maloprodaja 10 Izvor: Roland Berger; Studija o restrukturiranju 2011. 39 Roba široke potrošnje, elektronska i tekstilna industrija 11% Građevinarstvo 6% 4 16 15% Farmacija & zdravstvo 5% 13 8 Financijske usluge 4% 19 28 10 18 2,5-5,0 7 > 5,0 Centralna Rusija/ i istočna Ukrajina Europa 38 10% 7% 8% Automobilska industrija 9% Inženjerstvo i strojarstvo Energetika, komunalne usluge 37 veljača 2012. www.instore.hr Trenutno gospodarsko okruženje munikacija ciljeva/napretka, dok je brza implementacija mjera jako izgubila važnost i trebalo bi joj ponovno posvetiti pozornost. 6. Po pitanju najvažnijih aktualnih tema vezanih za restrukturiranje, smanjenje troškova (81 posto) i njihova fleksibilizacija (67 posto) daleko su na vrhu liste. 7. Treba smanjiti troškove prije svega smanjenjem cijena nabave, odnosno optimizacijom internih operativnih/IT procesa. 8. Likvidnost kompanija znatno je povoljnija, ali još uvijek je bila kritična u 2011. g. kod 10 posto kompanija širom svijeta. 9. Moguća ograničenja budućeg rasta očekuju se najvećim dijelom zbog nedostatka kvalificirane radne snage (68 posto). Još jedan od zaključaka izveden iz studije odnosi se na konkurentnost, koja je tijekom krize oslabila u većini promatranih zemalja. Također, prema rezultatima studije, projekcije za 2012. godinu pokazuju da će veliki investitori iz Europske unije biti na rubu recesije. Prognoze rasta BDP-a za 2012. i 2013. [%] 1) ifo globalni indeks poslovne klime 2) Trenutno gospodarsko okruženje Trenutno gospodarsko okruženje Q2/11. Q1/12. Q4/11. Q3/11. 2,0 2,2BDP-a 1,92012. i 2013. [%] 1) Prognoze rasta 1,5 za 1,4 1,2 Q2/11. Q3/11. Q4/11. 1,92,2 1,8 2,0 1,6 1,3 1,9 1,5 1,3 1,4 Eurozona EU-27 2012. 0,3 0,6 Q1/12. 1,3 1,6 -26% +111% -0,1 0,8 1,2 100 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 -0,5 -0,1 2013. 1,9 1,8 -26% 100 0,6 EU-27 +111% ifo globalni indeks poslovne klime 2) 2007. 1,3 0,8 0,3 Eurozona > Projekcije za 2012. i 2013. više puta su korigirane 2008. 2009. 2010. 2011. ifo Q3 indeks na Q1 mogućnost Q1> Q2 Q4 Q1globalne Q2 Q3 Q4poslovne Q1 Q2 Q3klime Q4 Q1ukazuje Q2 Q3 Q4 Q2 Q3 Q4 -0,5 ostvarivanja tzv. "double dip" scenarija 2008. situacija 2009. 2010.a vlada i2011. > 2007. Trenutna poslovna se pogoršala, zabrinutost u pogledu razvoja u idućih 6 mjeseci 3) > 1) Projekcije za 2012. i 2013. više puta su korigirane > ifo indeks globalne poslovne klime ukazuje na mogućnost Koncenzus 2) [1. siječanj 2005=100] 3) Vrij ednost ifo globalnog indeksa poslovnih očekivanja je u Q4 2011. iznosila 72. ostvarivanja tzv. "double dip" scenarija Izvor: Eurostat; IMF; EBRD; UniCredit; OECD; ifo; Roland Berger > Izvjesno je da će Europa stagnirati u 2012. > Trenutna poslovna situacija se pogoršala, a vlada i zabrinutost u pogledu razvoja u idućih 6 mjeseci 3) 2012. 2013. > Izvjesno je da će Europa stagnirati u 2012. 1) Koncenzus 2) [1. siječanj 2005=100] 3) Vrij ednost ifo globalnog indeksa poslovnih očekivanja je u Q4 2011. iznosila 72. Izvor: Eurostat; IMF; EBRD; UniCredit; OECD; ifo; Roland Berger 1) Perspektive gospodarskog rasta u Europi u 2012. Perspektive gospodarskog rasta u europi u 2012.1) 4,3 3,9 3,8 3,7 3,6 Perspektive gospodarskog rasta u Europi u 2012. 1) 3,1 4,3 2,3 3,9 3,8 3,7 3,6 1,1 3,1 2,3 1,1 Svijet Q3 2011. Srbija Q4 2011. 1,5 1,3 0,9 Hrvatska 1,3 0,6 0,5 1,9 1,8 Rusija 1,5 1,3 0,9 > MMF je smanjio svoju projekciju rasta svjetskog gospodarstva za oko 0,7 Komentari postotnih bodova 2,0 1,9 1,8 0,5 -0,1 1,3 0,6 Bosna i EU-27 Hercegovina -0,1 Q1 2012. 0,3 2,0 0,3 > MMF je smanjio svoju >projekciju Neznatanrasta će biti rast značajnih svjetskog investitora i izvoznih tržišta gospodarstva za oko 0,7 (Austrije,bodova Njemačke, Italije) postotnih 0,3-1,1 Ukupno, će Eurozona > >Neznatan biti rastzabilježit značajnihće pad gospodarske aktivnosti investitora i izvoznih tržišta (Austrije, Njemačke, Italije) -0,5 0,3 Eurozona Komentari Slovenija -0,5 1) Koncenzus projekcija realne stope rasta BDP-a za 2012. godinu; podaci za Svijet i Hrvatsku iz Q1 2012. još uvijek nisu dostupni. Rusija Svijet Srbija Izvor: IMF; EBRD; Roland Berger Q3 2011. Q4 2011. Hrvatska Bosna i EU-27 Hercegovina Eurozona -1,1 Slovenija > Ukupno, Eurozona zabilježit će pad gospodarske aktivnosti Q1 2012. 1) Koncenzus projekcija realne stope rasta BDP-a za 2012. godinu; podaci za Svijet i Hrvatsku iz Q1 2012. još uvijek nisu dostupni. Izvor: IMF; EBRD; Roland Berger Veličina ispitanih kompanija, na osnovu prometa [EUR mlrd., %] i prema grani gospodarstva[%] VeličinaZapadna ispitanih kompanija, na Rusija/ Kinaosnovu prometa [EUR mlrd., %] Centralna i istočna Ukrajina i premaEuropa grani gospodarstva[%] Europa < 0,1 Zapadna 20 Europa Centralna34Rusija/ 33 Kina 25 i istočna Ukrajina Europa Ostalo Mediji 9% IT sektor 2% Financijske usluge 15% Roba široke 4% Farmacija potrošnje, Financijske usluge & zdravstvo 5% Ostalo < 0,1 20 34 33 25 Mediji elektronska 9% 11% 15% 0,5-1,0 IT sektor 10 18 6 i tekstilna Građevinarstvo 6% 2% Roba široke 4% industrija 0,1-0,5 Farmacija 28 19 25 34 potrošnje, & zdravstvo 5% 1,0-2,5 14 6% 13 8 Prijevoz/ elektronska 10% 11% Inženjerstvo logistika 0,5-1,0 10 18 6 i tekstilna Građevinarstvo 6% 7% i strojarstvo 2,5-5,0 7 industrija 4 Trgovina / 9% 8% maloprodaja 1,0-2,5 14 13 8 Prijevoz/ 6% Energetika, 10% > 5,0 16 10 39 38 logistika Automobilska komunalne Inženjerstvo industrija 7% usluge i strojarstvo 2,5-5,0 7 4 Trgovina / 9% 8% maloprodaja Izvor: Roland Berger; Studija o restrukturiranju 2011. Energetika, > 5,0 16 10 39 38 Automobilska komunalne industrija usluge 0,1-0,5 25 34 Izvor: Roland Berger; Studija o restrukturiranju 2011. 28 19 38 veljača 2012. www.instore.hr inLeaflet inleaflet AnALizA nAjzASTuPLjenijiH KATegORijA u LeAfLeTiMA u Siječnju 2012. Kupcima ‘pred očima’ Bitno je da informacije iskoristimo kako bismo povećali uspješnost promocija, uz smanjenje proračuna ili ako točno znamo koje su performanse ostalih igrača na terenu, da znamo kako igrati Autor: ernest gergely Project Coordinator Medialink doo, Hiper-Com Svaka kategorija ima svoje velike igrače (nekoliko njih), koji imaju najveći market share i koji se trude biti najvidljiviji u komunikaciji s potrošačem. Trgovci ulažu napore da njihova robna marka bude ‘pred očima’ svakog potrošača, da svaki potrošač vidi što više puta istu robnu marku. Kako vidimo, market share i share of voice (SoV) su povezani, i pošto se iz leafleta generira 20 do 25 % prometa (podaci iz nekoliko istraživanja: opći podaci – variraju od trgovca do trgovca), može se reći da lifleti imaju značajan udjel u ostvarenom prometu, a također i SoV ima veliki značaj. Zato, kad znamo sve podatke iz leafleta, evaluacija promocija je dana, i mogu se usporediti plan i učinak. Praćenjem kategorije, može se utvrditi učestalost promocija, koja su bila najjača, a koja najslabija razdoblja za određeni SKU. U Srbiji, proizvod (SKU), koji je bio najviše puta na promociji u siječnju 2012. godine u prehrambenoj kategoriji je Nugat vafl, pakiranje 400 gr, brand Medela koji se pojavio 10 puta u prvom mjesecu ove godine i to u svim formatima. Promotivne cijene variraju, u ovisnosti od toga jesu li dani popusti ili je dana samo cijena proizvoda, a popusti idu do čak 41 posto. Potrošačke prednosti u kategoriji keks i kolači su popusti (35,34%) i cijena (29,27%), dok je gratis zastupljen samo u 0,81% promocija. Promocije bez potrošačkih prednosti iznose 35,39% promocija. SoV proizvođača u siječnju u kategoriji keks i kolači, po- kazuje koji proizvođači imaju najveću vidljivost u kategoriji. Na hrvatskom tržištu proizvod (SKU), koji je bio najviše puta na promociji u siječnju 2012. godine u prehrambenoj kategoriji je suncokretovo ulje Fritol 1 l, koje se pojavilo 11 puta i to u super i hipermarketima. Cijene koje se pojavljuju u leafletima su promotivne cijene izuzev jedne, koja ima staru cijenu i promotivnu cijenu. Svaka kategorija ima svoje velike igrače koji imaju najveći market share i koji se trude biti najvidljiviji u komunikaciji s potrošačem. Trgovci ulažu napore da njihova robna marka bude ‘pred očima’ potrošača, da svaki potrošač vidi što više puta istu robnu marku. Ako promatramo SoV brandova za kategoriju jestivog ulja, Fritol je najvidljiviji s 27,10% udjela u odnosu na ostale brandove. Kada su u pitanju potrošačke prednosti u kategoriji ulja, vidi se raznolikost koju daju trgovci i proizvođači. Popusti dominiraju s 30,86%, a tu su još i cijena (5,84%), virtualni lot (5,01%) i gratis (2,51%). U BiH proizvod (SKU) koji je bio najviše puta na promociji u siječnju 2012. godine u prehrambenoj kategoriji je brand Gloria, minas mljevena kava, pakiranje od 500 gr, koja se pojavila sedam puta u hiper i supermarketima. Popusti idu do 23%, kao što je prikazano u tablici. Najveći udjel u SoV u siječnju, u kateoriji tradicionalna kava, imao je brand Victoria, koji je zauzeo 36,3% i pokazao se kao brand s najvećim udjelom u kategoriji. Od potrošačkih prednosti u kategoriji tradicionalna kava prevladava popust (66,16%), ali nema drugih prednosti. U Sloveniji, u kategoriji voćni napitak, za dano razdoblje siječanj 2012. g., najveću vidljivost ima proizvod (SKU) Multi Sola 1,5 l, gdje se potrošačke prednosti mogu jasno razlikovati (virtual price). 39 veljača 2012. www.instore.hr Siječanj 2012. kategorija - keks i kolači 1,19 Virtual price 0,95 11,4% 3,3% 3,1% 3% 2,8% 0,76 1% 0,8 0,76 0,8 0,8 d. o. o. KO ND IV A d. KR o. o. AF TF OO DS In VE c. KI CC HO CO LA ST TE AM EV SK Id .o SO .o KO . ŠT AR K A. D: Os ta li Br an do vi 3,9% 0,8 PI ON IR AD LI ON SW IS S BA NN IN I 7,8% TA KO VO BI LA BA M DE RN ME 11,6% KO NC E AD AD CR VE NK A 12,9% FA P. promo 21,4% 17,8% JA F Gross price 1,19 Siječanj 2012. kategorija: tradicionalna kava 2 1 3 series 1 36,3% 23,9% Popusti % za artikl nugat Vafl 23,4% 11,9% 41% 28% Os ta li Br FR an do vi AN CK AN D GR VI CT OR GL OR IA IA 4,4% Treba reći da različite logike traže različite indekse u računanju uspješnosti promocije. U ovisnosti od traženih podataka se dobiva rezultat. U ovisnosti od toga da li osnovu čini broj promocija, upoređivanje ili evaluacija samog artikla, i to u različitim vremenskim razdobljima, dobiva se rezultat koji se koristi i dalje uspoređuje s planom. Bitno je da informacije iskoristimo da bismo povećali uspješnost promocija, uz smanjenje proračuna ili, ako točno znamo koje su performanse ostalih igrača na terenu, znamo kako igrati. Proizvođači sa najvećim SoV u kategoriji napici od voća su: Fructal, Fruc:, Union, Happy day, Mercator, Bravo i Dana drink. Neke od najznačajnijih potrošačkih prednosti u kategoriji bezalkoholna pića su: popusti (41,88%), virtualni lot (8,87%), poklon i premija (5,09%), a tu su još i novčane nagrade, nagradne igre i gratisi. Proizvođači s najvećim SoV u kategoriji napitci od voća su: Fructal, Fruc:, Union, Happy day, Mercator, Bravo i Dana drink. Podaci koji su na raspolaga- 17% 1 19% 19% 3 4 2 5 25% 23% 20% 15% 15% 14% 10% 5% 0% 1 3 13,47 16 14 2 10,99 11,99 10,99 10,99 12 9,99 9,99 9,99 9,99 5 6 7 8 10,49 9,99 9,99 10 11 10 Siječanj 2012. kategorija: jestivo ulje 27,1% 8 6 4 series 1 2 20% 12,9% 14,9% 12,9% 6,7% 0 1 5,5% 2 3 4 Br IJ al i ZV Os t RI Siječanj 2012. kategorija: napitci od voća 20,00 % 19,00 % 18,70 % 11,70 % K li ta Os DA N A Br DR IN an do vi 7,80 % 6,00 % BR AV O 8,40 % ME RC AT OR YD AY PP HA N IO UN FR UC : FR UC TA L 8,40 % P. promo an do vi EZ DA E VA DE LS OL CT HO RE CA SE LE AR O CL EV ER FR IT OL Gross price 9 nju mogu se iskoristiti u planiranju leafleta s trgovcima, s odgovarajućim tajmingom i primjerenim promo mehanizmima, odnosno potrošačkim prednostima. Isto tako, sa svim ovim informacijama znatno je jednostavnije i pozicioniranje brandova, kada se zna cijela struktura kategorija i periodičnost u kategoriji. Prilikom planiranja leafleta, svi ti podaci mogu se koristiti i za izbjega- vanje negativnih promocija, zatim za ekskluzivnost artikala, kao i za pozicioniranje. I, naravno, poslije završetka promotivnih aktivnosti omogućena je evaluaciju leafleta. Informacije iz leafleta nam pokazuju mnogo. Njima se upotpunjuju podaci, pojednostavljuje njihov protok i korištenje. Omogućuje se da svi podaci budu dostupni kada su nam neophodni. ■ 40 veljača 2012. www.instore.hr na mjestu prodaje POTROšAč je uVijeK nA PRVOM MjeSTu čiju PAžnju TReBA PRiVuĆi UVIJEK JE NAJVAŽNIJA INTERAKCIJA IZMEđU KUPCA I PRODAVAČA u trenutku odluke o kupnji, kupca treba zainteresirati i usmjeriti na određeni proizvod, a tu počinje uloga hostese, odnosno BTL agencije. Potrošaču danas treba omogućiti da prezentirani proizvod dodirne, pomiriše ili okusi. Autor: Maja Hanžek BTL agencija Pet-d U vrijeme kad su oglašivači više nego ikad usmjereni na brzi povrat uloženog marketinškog proračuna, a svaki se prodani proizvod pozorno zbraja, postaje nezaobilazno biti na mjestu odluke o kupnji – na polici. Potrošač, ponekad i prezasićen promidžbenim porukama koje svjesno ili nesvjesno percipira na dnevnoj bazi, dolazi u trgovinu s namjerom da se vrati kući s proizvodima koji pružaju optimalan odnos cijene i kvalitete. U trenutku odluke o kupnji, potrošača treba zainteresirati i usmjeriti na određeni proizvod, a tu počinje uloga hostese, odnosno BTL agencije. U okruženju ubrzanog životnog ritma i nedostatka osobnog pristupa, izuzetno važna postaje interakcija između kupca i prodavača koja kupcu omogućava da prezentirani proizvod dodirne, pomiriše ili okusi. Petnaestogodišnje iskustvo agencije Pet-D, jedne od prvih specijaliziranih BTL agencija u Hrvatskoj, pokazalo je da je upravo to dobitna kombinacija za uspješnu prodaju proizvoda. Na početku smo se bavili samo ‘samplingom’, a hostese koje su se pojavile na ulici i u trgovinama dijeleći besplatne uzorke deterdženta, izazvale su pravu pomutnju među ljudima. Akcija je zbog totalne novosti da ‘netko nešto besplatno dijeli’, izazvala neviđen interes građana. Događalo se čak da su se neki ljudi odlazili kući presvlačiti da bi još jednom dobili uzorak. Kako bi se što bolje zadovoljila i popunila ta neiskorištena tržišna niša, trebalo je educirati, kako svoje osoblje, tako i potencijalne klijente kojima je bilo potrebno podastrijeti mjerljive rezultate. To se moglo postići samo jedinstvenom ponudom web izvještavanja. S potencijalnim potrošačima treba ostvariti što kvalitetniju komunikaciju, za što nije dovoljno ukrasiti hostesama štand ili policu već stvoriti cjelokupnu infrastrukturu. Klijentu treba ponuditi all inclusive uslugu, što znači odabrati najbolju mehaniku promocije, logistiku, kreirati odore za hostese, dekorirati veljača 2012. www.instore.hr 41 „ambasadora branda“ čije ime stoji na njenoj odori i promotivnom štandu, a kupac u tom trenutku poistovjećuje svoj dojam o hostesi s dojmom o brandu. štandove i stalke, izraditi POS materijale, te klijente informirati o postignutom putem kvalitetnih i brzih izvještaja. Klijent bi trebao u svakom trenutku pogledati svoj web izvještaj, te na taj način imati stalan pristup svim planovima, izvještajima i foto dokumentaciji vezanima za sve svoje projekte. Vrlo važna či- Multinacionalne kompanije i najveće domaće tvrtke prije svega u segmentu robe široke potrošnje, ciljano su tržište BTL agencija. One neprekidno traže alternativne načine oglašavanja pogotovo jer je televizijsko oglašavanje u padu zbog zasićenosti publike i visokih cijena. Na ruku im ide i naglašeni trend ‘outsourcinga’. Sve se veći broj tvrtki odlučuje za vanjski angažman tvrtke koja će za njih obavljati BTL aktivnosti. Razlog zbog kojeg klijenti više ne preferiraju in house BTL, leži u kvaliteti obavljanja ovog posla. Da bi se održao visok stupanj kvalitete, potrebno je stalno plansko ulaganje i razgranata mreža suradnika. In house stalnih zaposlenika, a većina njih radi u agenciji već godinama. Operativa se obavlja iz regionalnih ureda u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu pod vodstvom regionalnih menadžera, a sestrinska tvrtka sa sjedištem u Ljubljani pokriva slovensko tržište. Uspostavljeni su i timovi za logistiku i dostavu svih materijala, te odjel za dizajn, nabavu i računovodstvo. Pet-D ima i svoj vlastiti mali obrazovni centar u kojemu se prije svake promocije održava predavanje i trening. Danas tvrtka ima bazu od 2.500 hostesa i prodajnih predstavnika raspodijeljenih po cijeloj zemlji koje mogu „mobilizirati“ u najkraćem roku. Svoju kvalitetu Pet-D dokazuje i listom klijenata, koji su većinom poznate multinacionalne kompanije poput Ferrera, L’Oreala, MasterCarda, P&G-a, Intela i Hewlett-Pacarda. njenica za vlastitu afirmaciju i prepoznatljivost jest edukacija hostesa i prodajnog osoblja. Kako bi se komunikacija personificirala za svaki brand u izravnom kontaktu s potrošačem, neophodno je privući njegovu pozornost i stimulirati ga na potrošnju. Nije dovoljno samo odjenuti hostesu i smjestiti je u trgovinu da se smiješi, ona mora znati prići svakom kupcu i objasniti prednosti promoviranog proizvoda. Hostesa se tada zapravo nalazi u ulozi BTL je ustvari sporedna djelatnost u marketinškim odjelima tih tvrtki i kao takva ne može konkurirati specijaliziranim agencijama. O agenciji Pet-d Agencija Pet-D osnovana je 1997. godine i tada je bila prva specijalizirana agencija za BTL aktivnosti u Hrvatskoj. Cjelokupno poslovanje danas je podijeljeno po projektima kojima iz središnjeg ureda u Zagrebu upravljaju voditelji projekata. Agencija broji 20 SeMPA – Southeast europe Marketing Promotion Association Kao odgovor na potrebu klijenata da se projekti organiziraju u više zemalja u regiji po istom standardu, te s jednom osobom za kontakt, agencija Pet-D osnovala je regionalnu udrugu agencija s 9 članica, pod nazivom SEMPA (SouthEast Europe Marketing Promotion Association). U udruzi su Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Bugarska, Makedonija, Albanija, Crna Gora, Rumunjska. Osim što SEMPA ostvaruje suradnju na području akvizicije novih klijenata, omogućuje i međusobnu razmjenu „know-howa“ i međusobnog treninga kadrova. Tako je veliko regionalno znanje kanalizirano u jednu udrugu s neslućenim razvojnim mogućnostima i brojnim prednostima za klijente koji su prisutni u više zemalja. 42 veljača 2012. www.instore.hr category management uPRAVLjAnje KATegORijAMA PROizVOdA – nASTAnAK i OSnOVe KOnCePTA (dRugi diO) 4C – Cost, Consumer, Competition, Category drivers Kao nastavak na prethodni tekst u kojem je težište bilo na nastanku i razvoju koncepta, u ovom će više riječi biti o samim osnovama koncepta menadžmenta kategorije. u osnovi koncepta menadžmenta kategorije proizvoda se nalaze: trošak, potrošač, konkurencija i pokretači kategorije (4C – Cost, Consumer, Competition, Category drivers). Autor: darko Vaselić, Business development Manager, BiH, Makedonija, Albanija i Kosovo, johnson&johnson T roškovi se, prema tradicionalnoj metodi, prate prema funkcijama u okviru poduzeća, a ne prema aktivnostima i proizvodima. Nasuprot alokaciji troškova na pojedina odjeljenja, poželjno je alociranje troškova prema metodi ABC (Activity Based Costing). Temelj ove metode je potreba da se troškovi alociraju na svaku aktivnost koja uzrokuje troškove kako bi se mogla izračunati profitabilnost koju ima svaki proizvod, a sukladno tome i svaka kategorija proizvoda. To je, za pravu odluku o asortimanu kategorije vrlo bitan podatak, jer se često može ispostaviti, da proizvodi na kojima postoji znatna uračunana marža, nose i znatan trošak, tako da na kraju profit nije onakav kakav je trebao biti i da možda nije opravdano da se taj proizvod nalazi u asortimanu kategorije. Druga metoda koja se može koristiti je metoda “Direktne profitabilnosti proizvoda” (DPP – Direct Product Profitability). Navedenom metodom se ne vrši alokacija fiksnih troškova, nego samo direktnih. I pored razvidnih prednosti spomenutih dviju metoda i dalje se, vrlo često, koristi tradicionalna računovodstvena metoda, najčešće zbog teškoće implementacije i troškova povezanih s uvođenjem ABC i DPP metoda. Za problematiku troškova u okviru Category managementa bitno je napomenuti da je to osjetljivo pitanje, pogotovo u situacijama potrebe prezentiranja svih troškova koji nastaju u partnerskim organizacijama (maloprodaja i proizvođači), vezanim za konkretni proizvod. Između ostaloga, uvid u troškove povećava povjerenje među partnerima, što je jedan od bitnih preduvjeta za provedbu Category managementa. Osnovna korist od jasnog prezentiranja svih troškova je mogućnost njihovog reduciranja kod partnera u istom lancu vrijednosti i jasnog određivanja profitabilnosti za svaki pojedini proizvod. Potrošači uvijek imaju svoje razloge pri opredjeljivanju za kupovanje određenog proizvoda u određenom maloprodajnom objektu. Vrijednost koju potrošaču donosi kupovanje u nekom objektu, previše je određena s tri čimbenika: lokacijom, cijenom i kvalitetom, koja je dalje određena asortimanom, uslugom i ambijentom. ✸ Lokacija spada u red najvažnijih čimbenika pri odabiru mjesta kupovine uz postojanje varijacija u ovisnosti od tipa kupovine, predmeta kupovine, formata trgovine i sl. Pod lokacijom se podrazumijeva udaljenost od konkurencije, potencijal tržišta koje se opskrbljuje preko konkretnog maloprodajnog objekta, struktura potrošača (demografska struktura, platežna moć, kupovne navike), itd. U ukupnu cijenu koju će platiti, potrošači računaju i transakcijski trošak povezan s putovanjem do maloprodajnog objekta, te je na taj način lokacija vrlo bitna za odluku o izboru maloprodajnog objekta. ✸ Cijena je vrlo važan čimbenik za donošenje odluke gdje kupovati, jer potrošači nisu voljni platiti više nego što je potrebno. Maloprodajna kompanija će gubiti udjel u određenoj kategoriji, ako potrošači percipiraju njene cijene kao više od konkurentskih. Izuzetak je ako za to postoji, za potrošače, jasan razlog. ✸ se od strane potrošača percipira kroz brandove u asortimanu kategorije, prostor u kojem kupuju, te usluge koje su im pružene tijekom kupovine (u prvom redu dužinom čekanja u redu na blagajni). • Smatralo se da potrošači asortiman percipiraju kroz broj različitih proizvo- veljača 2012. www.instore.hr 43 da koji se nalazi na policama, ali to, vrlo često, nije tako. Uglavnom, potrošači percipiraju asortiman kroz ponudu proizvoda u različitim segmentima unutar kategorije. Posljedica ovog saznanja je da kategorije u asortimanu najčešće imaju proizvode: brand lidera, od jednog do tri sljedbenika (u ovisnosti od formata objekta) i jednu do dvije privatne robne marke. • Usluga se prije svega povezuje s dužinom čekanja u redovima na blagajnama, dostupnosti traženog proizvoda i rješavanja konkretnih problema (žalbi, povrata proizvoda…). • Ambijent u objektu se odnosi na dizajn, čistoću, osvjetljenje, glazbu, snalaženje u objektu itd. Michael Morison, jedan od najvećih autoriteta na polju emocionalnog brandinga, naglašava značaj osvjetljenja za kategoriju svježih namirnica i glazbe u čitavom maloprodajnom objektu. Ističe da se putem lagane i umirujuće glazbe povećava zadržavanje kupaca u objektu, što je u izravnoj vezi s iznosom obavljene kupovine. Konkurencija se vrlo često doživljava kao nešto negativno. Međutim, konkurencija, uglavnom, ima pozitivan utjecaj na poslovanje. Ona iziskuje bolje rezultate i usavršavanje, bogatiju ponudu i unaprjeđenje odnosa prema potrošačima. Također, često ne znači da povećana prodaja konkurencije u određenoj kategoriji znači smanjenje naše prodaje. Ovo je pose- Vrijednost koju potrošaču donosi kupovanje u nekom objektu, predominantno je određena s tri čimbenika: lokacijom, cijenom i kvalitetom, koja je dalje određena asortimanom, uslugom i ambijentom. bice vidljivo u kategorijama koje još nisu dovoljno prodrle na tržište. Naime, kada konkurencija pokrene snažno oglašavanje ili se pojavi sa značajnim novitetima, vrlo često, raste i prodaja druge kompanije i to kao rezultat povećanja ukupne kategorije. Iz prakse se da zaključiti da proizvođači bolje poznaju svoju konkurenciju, nego što je to slučaj s maloprodajom. Oni više naručuju istraživačke studije, više prate konkurenciju, a u svakoj kategoriji imaju manji broj konkurenata i, uglavnom, lakše odgovaraju na konkurentske akcije nego maloprodavatelji (brža mogućnost reagiranja i uočljivija akcija za krajnjeg potrošača). Maloprodavatelji, najčešće poznaju svoju konkurenciju kroz svoje dobavljače. Iz tog razloga poznavanje konkurencije u maloprodaji je veće na razini cijelog tržišta nego na lokalnoj razini. Pokretači kategorije su: ✸ Ponuđeni asortiman – menadžeri kategorije u maloprodajnim kompanijama zajedno s menadžerima kategorije u proizvodnim kompanijama u procesu uvođenja menadžmenta kategorije proizvoda (i redovne revizije) odlučuju što će biti asortiman određene kategorije; ✸ Cijena – izmjenom politike visoka-niska cijena (Hi - Low Strategy) ili svakodnevno niske cijene (EDLP – Every Day Low Price) nastoji se na najbolji način odgovoriti na sklonosti potrošača. Zanimljivo je da se potrošači, često, ne sjećaju apsolutnog iznosa koji su platili za neki proizvod, već zapamte je li to više ili niže u odnosu na neku referentnu cijenu; ✸ Prostor na polici – u procesu uvođenja menadžmenta kategorije proizvoda se određuje koliko će se dati prostora pojedinom proizvodu, ali isto tako i njegova pozicija unutar kategorije i brand bloka. Na ovaj način se utječe na vidljivost proizvoda, a shodno tome i na prodaju. Jedan od bitnih parametara pri određivanju prostora na polici je prodaja određenog proizvoda, gdje se za bolje prodavane proizvode mora osigurati više prostora na polici kako bi se izbjegli nedostaci robe na polici (Out-of-Stock); ✸ Promocija proizvoda – provođenje promidžbenih aktivnosti se dogovara izme- đu maloprodaje i proizvođača. Strategija kategorije koja je dodijeljena u procesu uvođenja menadžmenta kategorije proizvoda se mora poštivati i shodno tome se trebaju provoditi određeni tipovi promocija. Posebno je značajno za maloprodaju da tragom pojedinih strategija za kategoriju uspostavi efikasne načine promocija koje će prepoznati njihovi kupci. na kraju bi mogli navesti da je menadžment kategorije proizvoda: ✸ poslovna filozofija s kupcem kao ishodišnom točkom; ✸ poslovni proces između dobavljača i maloprodaje; ✸ poslovna strategija koja utječe na organizacijsku strukturu i kulturu organizacije. Navedenim se želi istaknuti sveobuhvatnost koncepta menadžmenta kategorije proizvoda, odnosno, da samo usvajanjem sva tri aspekta menadžmenta kategorije on može dati optimalne rezultate i opravdati značajna ulaganja resursa potrebnih za njegovu ispravnu provedbu. ■ Literatura: • Bogetić P. Z.: “Menadžment kategorije proizvoda”, Data status, Beograd, 2007. • Karolefski J., Heller A.: “ConsumerCentric Category Management”, AC Nielsen, John Wiley & Sons, New Jersey, 2005 • Singh J, Blattberg R: “Next Generation Category Management”, Datamonitor PLC, London, 2001 • www.ppca.com.au, Michael Morrison: “What is the value of music to the retail industry” 44 veljača 2012. www.instore.hr istraživanje AgenCijA iPSOS PROVOdi KOnTinuiRAnO, RegiOnALnO iSTRAžiVAnje BRAndPuLS DETALJAN PRIKAZ TRŽIŠTA Ovaj projekt se već duži niz godina provodi u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Pruža analize ciljnih grupa, kao i cjelovitu analizu brandova za veliki broj kategorija proizvoda. N I akon šesnaest godina uspješnog rada i dominantne pozicije na domaćem tržištu, Puls je krajem 2009. godine postao član IPSOS grupe. psos je treća po veličini globalna istraživačka kompanija, osnovana 1975. godine u Parizu, s uredima u više od 70 zemalja, više od 9.000 zaposlenih, velikim brojem klijenata i preko 10 milijuna anketa godišnje. Organiziran je u 5 specijaliziranih divizija: •IpsosMarketing •IpsosMediaCT •IpsosPublicAffairs Metodologija Način prikupljanja podataka Teritorij Ciljna populacija Tip uzorka Veličina uzorka Self completion (uz detaljnu obuku anketara) Hrvatska ALL 15 - 64 Četverostruko stratificiran (dob, spol, obrazovanje, regija) 4.000 ispitanika •IpsosASI •IpsosLoyalty BRAndpuls U okviru Ipsos MediaCT divizije, provodi se i kontinuirano, regionalno istraživanje BRANDpuls. BRANDpuls je istraživanje koje se već duži niz godina provodi u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, a osim analize ciljnih grupa omogućava detaljnu analizu tržišta i brandova za veliki broj kategorija proizvoda. U posljednje dvije godine BRANDpuls je proširen i na druga svjetska tržišta, kao što su Australija i Bliski istok, a planira se i daljnje širenje. Metodologija BRANDpuls je terenska anketa. Anketari popunjavaju s ispitanicima dio upitnika koji se odnosi na specifične proizvodne kategorije, dok ispitanici sami, nakon detaljne obuke i zajedničkog popunjavanja (minimum jedne kategorije) od stra- Period istraživanja 2006. god. - 2012. god. ne anketara, samostalno ispunjavaju dio upitnika koji se odnosi na konzumaciju „FMCG“ kategorija. BRANDpuls je među klijentima poznat po kvalitetnim podacima, čija se kvaliteta ogleda u stabilnim i pouzdanim podacima za koje su zaslužni kreatori metodologije, uzorka, kao i svi koji sudjeluju u daljnjem provođenju projekta. Terenska kontrola se vrši na najmanje 20% uzorka, logička kontrola i kontrola konzistencije u 100% slučajeva. Veličina uzorka je 2.000 ispitanika po jednom valu istraživanja, odnosno 4.000 ispitanika godišnje, a ciljnu populaciju predstavljaju stanovnici Hrvatske, starosti od 15 do 64 godina. Kome je namijenjen i što nudi? BRANDpuls je alat za brand i marketing management, nudi detaljnu analizu tržišta i dubinsku analizu potrošača. Kombi- nira tržišne indikatore s različitim tipovima podataka: ✸ psihografija (potrošnja slobodnog vremena, životni stilovi…) ✸ socio-demografija ✸ korištenje medija, ✸ kupovne navike. PSYCHOGRAPHICS MEDIA BRANDS DEMOGRAPHICS BRANDpuls za svaki analizirani brand daje detaljan pregled marketinških indikatora, kao što su razine odnosa potrošača prema brandu (poznavanje, iskustvo, korištenje, razmatranje za kupovinu, najčešće korištenje, lojalnost), detaljna analiza lojalnosti (lojalni potrošači, nelojalni potrošači, dostupni, nedostupni) ili opći dojam o brandu. veljača 2012. www.instore.hr Ovako detaljni pregledi marketinških indikatora neophodni su za kvalitetan brand management, jer daju jasan uvid na kojem aspektu je potrebno unaprjeđivati brand. Kombinacijom tržišnih indikatora kreirali smo osnovnih 8 modela za mjerenje svakog uključenog branda i proizvodne kategorije. BRAndpuls – Modeli BRAND score Indikator snage branda temeljen na 9 brand indikatora BRAND pyramid Model odnosa potrošača prema brandu Pozicija branda mjerena s 6 brand indikatora BRAND loyalty Model dijeli tržište branda na 4 segmenta. Mjeri lojalnost našeg i dostupnost konkurentskog potrošača BRAND image Percepcija općeg dojma o brandu mjerena ocjenom općeg dojma BRAND affinity Sklonost ciljne grupe prema korištenju branda CATEGORY puls Tržišni indikatori na razini kategorije TARGET puls Detaljna analiza ciljnih skupina SHOPPING puls Analiza kupovnih navika i trgovačkih lanaca BRAndscore Kategorija: Bezalkoholna gazirana pića Coca-cola 74 Fanta 48 Cockta 47 Sprite 44 Pepsi 43 BRANDscore je indikator snage branda izračunat na temelju marketinških pokazatelja performansi branda, koji se kontinuirano prikupljaju u BRANDpulsu. BRANDscore je BRANDpuls mjera koja omogućuje uspoređivanje brandova na tržištu. Prilikom izračuna, BRANDscore uzima u obzir različite aspekte odnosa potrošača prema brandu; bihevioralni i emocionalni. Bihevioralni aspekti nam govore o realiziranom odnosu potrošača prema brandu (kupnja, korištenje...), a emocionalni o kvaliteti i intenzitetu percepcije branda u svijesti potrošača. Svaki od navedenih aspekata obuhvaća različite pokazatelje. BRANDscore se izračunava kombinacijom devet postojećih BRANDpuls marketinških pokazatelja, a svaki od njih ima važnu ulogu u samome izračunu (svakome je dodijeljen određeni ponder). Kada se svi pokazatelji dovedu u vezu dobivamo potpunu evaluaciju branda. BRAndloyalty Model se koncipira na korištenju branda, važnosti branda pri kupovini, ocjeni image-a i odnosu prema konkurentskim brandovima. Moj potrošač L1 LOJALAN Najčešće koriste, daju najveću ocjenu i jako im je važno koji brand koriste L2 NELOJALAN Koriste brand, ne daju najveću ocjenu ili im nije važno što koriste Konkurentski potrošač DOSTUPAN Koriste kategoriju, nisu koristili recentno brand, nisu lojalni drugom brandu L3 NEDOSTUPAN Koriste kategoriju, nisu koristili recentno brand, lojalni drugom brandu L4 BRAndpyramid Od svjesnosti o brandu do lojalnosti istom, BRANDpyramid izdvaja 6 mogućihodnosa potrošača kao i 5 mjera prijelaza potrošača s donje na gornju razinu piramide. Loyalty Potrošači koji su lojalni brandu Primary Usage Potrošači koji najčešće koriste brand 15% 38% Consideration Potrošači koji prillikom kupovine uzimaju brand u obzir 50% Usage Potrošači koji su koristili brand u posljednjem razdoblju 60% L5 Potrošači ne biraju brand isključivo na osnovi objektivne analize obilježja proizvoda, već i na osnovi image-a, odnosno percepcije koje imaju o brandu i potrošačima tog branda. Zbog toga je kontinuirano praćenje image-a izuzetno važno za marketinško upravljanje. Pad image-a (vrijednosti branda) je put ka padu tržišnog udjela te je jako važno na vrijeme reagirati “ojačavanjem” branda. Također, rast image-a nekog konkurenta sugerira da bi trebalo pripaziti na opasnost od njegovog preotimanja dijela potrošača. 9 8 75% 6 5 4 Recognition Potrošači koji su čuli za brand, znaju da brand postoji Ne koriste kategoriju BRAndimage 7 Experience Potrošači koji su ikada imali iskustvo s brandom 45 3 96% 2 1 0 8,43 46 veljača 2012. www.instore.hr istraživanje BRAndaffinity SHOPPingpuls Indeks sklonosti korištenja branda Omogućava analizu kupovnih navika bilo koje ciljne skupine. Target: Women 20 - 35 Brand Nivea Visage Vichy Garnier Balea L’Oreal Neutrogena Estimated Consumption Share 25.01 9.14 9.04 7.81 7.20 3.97 Consumption Index 93.18 127.81 105.45 110.78 111.48 98.38 Usporedba postotka korištenja branda na bilo kojoj ciljnoj grupi u odnosu na ukupnu populaciju Na osnovi panel podataka moguće je pratiti tržišne udjele samo na općoj populaciji ili temeljnim tržišnim segmentima (npr. regija). Ova analiza omogućava praćenje sklonosti potrošnje brandova na ciljnim grupama kreiranim na osnovi bilo kojeg demografskog, psihografskog (životni stilovi, vrijednosni sustav, prehrambene navike…) ili tržišnog (korisnici nekog branda, nelojalni korisnici…) pokazatelja. To nam omogućava da evaluiramo svoje marketinške aktivnosti i vidimo jesmo li uspjeli “nametnuti” brand naznačenim ciljnim grupama. CATegORYpuls Učestalost korištenja kategorije Heavy users 24% 0% Medium users Light users 42% 34% 50% 100% Segmentacija potrošača prema učestalosti korištenja kategorije. TARgeTpuls BRANDpuls omogućava detaljnu analizu bilo koje ciljne skupine koristeći bilo koji od tipova podataka. BRANDS PSYCHOGRAPHICS DEMOGRAPHICS MEDIA • • • • • • • Socio-demografija Slobodno vrijeme Interesiiaktivnosti Mišljenjaistajališta Stajališta o medijima Stajališta prema oglašavanju Stajališta o prehrani • • • • • • Odmor Kupovnenavike Glazba Sport Političkepreferencije BRANDpuls psihografska segmentacija Detaljna analiza kupovnih navika: • Analiza “main shoppera” • Učestalostkupovanja • Procjenapotrošnje • Tipoviprodajnogmjesta • Faktoriza odabira • Stajališta prema kupovini • Uzrociponašanjaprilikomkupovine. Analiza “Retail” sektora: • Poznavanjetrgovačkihlanaca • Korištenjetrgovačkihlanaca • Imagetrgovačkihlanaca Brand puls pruža mogućnosti segmentacije potrošača i ciljne grupe po izboru, na osnovu njihovih ‘lifestyle’ izjava, kao i konzumaciji određenih medija ili proizvoda, a koje su svrstane u 30 različitih segmenata raspoređenih u osam odvojenih cjelina: 1. Segmenti kupovne sklonosti - Osobine proizvoda - Posredovanje identiteta - Cjenovna osjetljivost 2. Segment medijske sklonosti - Sklonost televiziji - Sklonost radiju - Sklonost internetu - Sklonost dnevnim novinama - Sklonost časopisima 3. Segmenti društvene vrijednosti - Tradicionalni kolektivizam - Natjecateljski individualizam - Egalitarni individualizam 4. Segmenti prehrambene sklonosti - Gastronomske sklonosti - Zdrava prehrana - Nezdrava prehrana 5. Segment zainteresiranosti - Politika i sport - Sport i tehnologija - Estrada i osobni izgled - Zdravlje i uređenje doma 6. Segment sklonosti oglašavanja - Pozitivan odnos - Negativan odnos 7. Segment slobodno vrijeme - Konzumacija kulture i doživljaja - Kućne zanimacije - Lokalno druženje 8. Segmenti turističke sklonosti - Jednostavan odmor veljača 2012. www.instore.hr 47 kratki intervju PeKARA duBRAViCA Želja - postati najkvalitetnija pekara u Hrvatskoj direktor marketinga Pekare dubravica, željko franjo Mikelec govorio je za inStore magazin o stanju u pekarskoj industriji i očekivanjima u ovoj godini. Trenutno imaju 24 prodavaonice, a u planu je otvorenje još nekoliko na području grada zagreba. Razgovarao: Tomislav Ciliga Pekare Dubravica prošle su godine obilježile 50 godina svoga postojanja. Sve je započelo u obiteljskoj kući u Dubravici, gdje se kruh mijesio ručno po tradicionalnoj recepturi i pekao u krušnoj peći. U međuvremenu je 2005. godine izgrađen novi pogon u Zaprešiću na 5.000 m2 proizvodnog i skladišnog prostora s vrhunskom opremom svjetskih proizvođača. O stanju na pekarskom tržištu i uspjehu Pekare Dubravica razgovarali smo s direktorom marketinga Pekare Dubravica, Željkom Franjom Mikelecom. Kako danas izgledaju Pekare Dubravica, dosta se toga promijenilo u zadnjih 50 godina otkad ste počeli u Vašoj obiteljskoj kući u Dubravici iza Zaprešića? Trenutno imamo oko 300 zaposlenih djelatnika od čega ih je 200 zaposleno u maloprodaji kao trgovci. Imamo 24 svoje poslovnice na području Zagreba, Zaprešića i Zaboka. Konstantno radimo na poboljšanju njihovih radnih i financijskih uvjeta i težimo tomu da imamo zadovoljne i motivirane radnike. Kakvo je stanje na tržištu pekarskih proizvoda u Hrvatskoj? Kako Vaša kompanija stoji u odnosu na druge proizvođače kruha, slastica i pekarskih proizvoda? Možete li nam reći nešto ukratko o tome? Trenutačno se stječe dojam da pekarska industrija unutar zadnje dvije godine doživljava svoj procvat. To je pogotovo vidljivo u Zagrebu gdje su se kao vodeća imena u svojoj branši pozicionirale tri kompanije Mlinar, Pan-Pek i Dubravica. Naš cilj nije da postanemo najveća pekara, nego najkvalitetnija pekara u Hrvatskoj. Kao našu prednost, istakli bismo svježinu naših proizvoda jer se sve, osim kruha koji pečemo u proizvodnji, peče tijekom čitavog dana u našim poslovnicama. Kako ocjenjujete prošlu godinu? Koji su osnovni problemi na pekarskom tržištu u Hrvatskoj? Zadovoljni smo, ali uvijek može bolje. Najveći problemi s kojima se mi susrećemo su veliki povrati zbog želje dućana da do kraja radnog vremena imaju pune police, a to se onda automatski odražava i na cijenu kruha. Kakve su Vaše prognoze za 2012. godinu i kako će se to odraziti na Vaš segment poslovanja? Kao i cijelo gospodarstvo i nas muči recesija koja je zahvatila gotovo svakog građanina. Početkom ožujka očekuje nas porast PDV-a s 23 na 25 posto, te će to sa sobom donijeti neznatno povećanje cijena u dijelu asortimana. Bez obzira na to, mi očekujemo pozitivno poslovanje. godine imali smo veliku proslavu 50. rođendana koju smo popratili promidžbom u medijima. Tim povodom smo i svim našim kupcima darovali platnene vrečice s našim logom i sa željom da ih i u budućnosti koriste. Što se stalnih marketinških akcija tiče, imamo tjedne akcije naših proizvoda pri čemu svaki tjedan nudimo tri proizvoda na akciji. Cijene akcijskih proizvoda snižene su oko 25 posto i to naši kupci uistinu prate. PROizVOdi PeKARe duBRAViCA Osim kruha i peciva, Pekare Dubravica danas u svojim trgovinama imaju više od 100 proizvoda u asortimanu. To su prije svega fina i lisnata peciva, visokokvalitetna tjestenina napravljena od svježih jaja, a priprema se i proizvodnja slastica. Koji bi Vas rezultati zadovoljili u ovoj godini? Ako će rezultati našeg poslovanja biti kao u 2011. godini, mi ćemo biti zadovoljni. Planovi za budućnost, planirate li širenje? Možete li nam reći nešto ukratko o tome? Mislite li kupcima ponuditi neke nove proizvode u ovoj godini? Planirate li neke marketinške akcije kojima biste poboljšali prodaju svojih proizvoda? Tijekom ove godine planiramo otvoriti još dvije do tri poslovnice na području grada Zagreba. Prvo nam slijedi otvorenje poslovnice u City Centeru One na zagrebačkom Žitnjaku krajem ožujka ove godine, a za dalje ćemo vidjeti. Naš proizvodni tim neprekidno radi na poboljšanju postojećih proizvoda, kao i na plasiranju novih proizvoda na tržište, detalji su iznenađenje. U rujnu prošle Polako nam i proizvodni pogon postaje tijesan pa i tu planiramo neke male preinake kako bi maksimalno iskoristili prostor kojim trenutno raspolažemo. ■ 48 veljača 2012. www.instore.hr nove tehnologije AuTOMATizACijA RAzMjene infORMACijA u LAnCiMA OPSKRBe Efikasan i isplativ edi postoji već desetljećima i koriste ga veliki trgovački lanci i proizvođači, a posljednjih godina, zbog sve niže cijene implementacije i srednji i manji partneri Autor: Božidar Bajsič direktor prodaje, Panteon group® Panteon Group® nudi usluge na području međuorganizacijskog elektroničkog poslovanja, prije svega između poduzeća (business to business B2B) i između poduzeća i državnih institucija (business to government - B2G). Korisnicima nude sve potrebne usluge i cjelokupna rješenja za obnovu klasičnih poslovnih procesa uslugama elektroničkog poslovanja. U pravljanje lancima opskrbe (supply chain management – SCM) je dosta širok pojam. Općenito, mogli bi reći da je to upravljanje poslom, koji povezuje partnerske tvrtke, kako bi proizvodile i dopre- male kupcu neki proizvod ili uslugu i prilikom toga ostvarile neku svoju neto vrijednost. Iz tih razloga, između partnerskih tvrtki postoji neki vid komunikacije (ili kolaboracije), koja je u čitavom ciklusu nekog proizvoda ili usluge, od tržišnih istraživanja, razvoja proizvoda, optimizacije procesa distribucije (od proizvodnje do prodaje kupcu), servisiranja i na kraju do razgrađivanja i ponovnog vraćanja u proizvodnju, odnosno otpad. U čitavom lancu između partnera postoji razmjena informacija. Neke su rjeđe i specifične, a neke standardne i česte - operativne. Sve te informacije mogu se razmjenjivati putem različitih medija (papira: poštom, faxom; e-mailom: kao pdf, xml, xls; glasovno telefonom...). Problem je u razumijevanju informacija među partnerima (jesu li šifre iste, je li 0 ili je O, jesu li parametri na stranicama jednako podešeni...) i ručni rad kada te informacije treba ponovno unositi u informacijski sustav (IS) partnera. Kod operativnih informacija koje se puno razmjenjuju broj grešaka je veći. Zbog toga se na području razmjene ‘operativnih’ informacija na području lanaca opskrba već davno definirala grupa onih, koje su dovoljno standardne i česte i za koje ima potrebe da se standardiziraju i da se kao takve razmjenjuju automatizirano elektronički, kao podaci iz IS jednog partnera u IS drugog. Automatizacija putem edi-ja EDI ili elektronička razmjena podataka znači potpuno automatiziranu razmjenu strukturiranih poslovnih dokumenata na razini programa (IS) među poslovnim partnerima, prema dogovorenom formatu, odnosno standardu. EDI se najviše koristi na operativnoj razini lanaca opskrbe (SC) između proizvođača/dobavljača, distributera, logističkih partnera (third-party logistics - 3PL) i kupca (retailera). Prednosti EDI-ja u SC-u su poznate, ali su u praksi različite. Mogli bismo navesti najčešće: •Povećana brzina procesa opskrbe. •Integracija podataka, smanjenje ručnog rada, sniženje troškova za unos podataka. •Automatizacija likvidacije računa i plaćanja (cijena papirne obrade i čuvanja fakture je okvirno od dva do osam eura, cijena e-invoicinga je trenutno od 0,3 do jednog eura, i pada). •Manje grešaka u podacima i u procesima. •Sređeni matični podaci artikala, partnera. •Automatizacija preuzimanja robe u skladištima. •Optimizacija zaliha i smanjenje zaliha - optimalnije planiranje opskrbnog lanca i proizvodnje. •Bolji rejting kod većih partnera. Uglavnom, elektronička razmjena u lancu opskrbe, prije svega, znači smanjenje troškova za ručni rad i greške koje nastaju prilikom ručne obrade informacija. EDI postoji već desetljećima i koriste ga veliki trgovački lanci i proizvođači, a posljednjih godina zbog sve niže cijene implementacije, i srednji i manji partneri. Pošto se te informacije razmjenjuju među različitim tvrtkama, različitim informacijskim rješenjima i po cijelom svijetu, predložene su određene preporuke i standardi za takve poruke. Ponekad se raspravlja među tehničarima koji je standard bolji, ali u praksi su svi jednako loši ako partneri nemaju sređen IS i matične podatke i ako se neki standard dobro ne provede. U tom slučaju EDI nije više toliko efikasan i troškovno isplativ. U takvim slučajevima može biti čak i nekonkurentan tradicionalnoj razmjeni dokumenata u SC-u. Na području trgovine su najšire prihvaćeni standardi GS1 ECOM (http://www.gs1.org/ ecom/about/ecom) i u našoj sredini EANCOM (http:// www.gs1.org/ecom/about/ eancom). Taj standard ili njegove derivate koriste za razmjenu podataka u SC-u svi veći trgovački lanci u regiji. Ovo je pregled po zemljama: Baumax (SI), Big Bang (SI), Billa (HR), Bipa (HR), Boso (HR), Delhaize Serbia (RS), Dinova Diona (HR), dm-drogerie markt (SI, HR i RS), Engrotuš (SI), Kaufland (HR), K.T.C. (HR), Lilly veljača 2012. www.instore.hr 49 drogerije (RS), Mercator (SI i RS), Merkur (SI i RS), Metro C&C (HR i RS), Mueller (SI i HR), OBI (SI i HR), OMV (SI i HR), Spar (SI i HR), S.Oliver (SI), Sportina (SI)… U Hrvatskoj se u trgovini koristi i standard OAGIS (http://www.oagi.org/dnn2/ Home.aspx), koji koristi grupa Agrokor (trgovci: Konzum, Tisak, Idea (RS); i proizvođači: Ledo, Jamnica, Pik, Dijamant (RS), Frikom (RS). U Sloveniji se koristi u užem segmentu trgovine i lokalni standard e-Slog (http://www. gzs.si/slo/6679), koji uglavnom koriste državne organizacije i Telekom, mobilni operateri, elektro distributeri, itd. Standardne edi poruke u praksi Standardne EDI poruke koje se koriste možemo razvrstati u dvije grupe: - Operativne poruke naručivanja robe, isporuke i plaćanja. - Poruke u vezi s optimizacijom lanca opskrbe, odnosno kolaboracija. Opertativne EDI poruke, koje se najčešće koriste u lancima opskrbe među partnerima su: 1. Narudžbenica – ORDERS Narudžba kupca, gdje se za identifikaciju artikala i lokacija koriste GS1 GTIN kodovi (http://www.gs1.org/barcodes/technical/idkeys/gtin) – najčešće poznati kao bar kodovi na artiklima. Za identifikaciju lokacija i partnera se koriste GS1 GLN kodovi (http://www.gs1.org/barcodes/technical/idkeys/gln). 2. Odgovor na narudžbenicu – ORDRSP Što znači da dobavljač kaže svom kupcu hoće li dopremiti naručeno u određenoj količini. 3. Otpremnica - DESADV Otpremnica sadrži informacije o GTIN artikala koji su otpremljeni od dobavljača. Može sadržavati još ostale logističke informacije: SSCC kodove paleta, pakiranja, GTIN kodove pakiranja i GTIN kodove artikala. Za svaki artikl može imati informaciju o roku trajanja (best before), serijske brojeve (lot/ serial number), cijenu i ostale karakteristične informacije. 4. Prijamnica – RECADV TTo je potvrda, prijem artikala od strane kupca. Time kupac potvrđuje koje artikle je primio i na osnovu te informacije traži ispravan račun. 5. Račun – INVOIC Račun u pravilu radi dobavljač na kraju posla. Ali, može ga napraviti i kupac u ime dobavljača (reverse invoicing). To se koristi u nekim zemljama prema zakonskoj mogućnosti. Račun može biti kao pravi nematerijalizirani e-račun ili samo kao niz podataka, koji se koristi za obradu likvidacije, a za arhiviranje se još uvijek šalje papirnati račun. Za pravu nematerijaliziranu razmjenu faktura treba donijeti određenu zakonsku regulativu i definirati uvjete za elektroničku arhivu tih faktura na državnoj razini. U našoj sredini (bivše Jugoslavije, zapadnoga Balkana) ti uvjeti su donijeti u Sloveniji i u Hrvatskoj. U Sloveniji trgovački lanac Spar na taj način prima e-račune od nekih svojih dobavljača. U Hrvatskoj za sada nije poznata takva praksa, jer je zakon tek donijet. e-Račun uz kontrolu isporučene robe omogućava kupcu velike uštede zbog automatske likvidacije. Da bi ta likvidacija bila što efikasnija, najbolje je podržati sve ključne dokumente u procesu (ORDERS, ORDRSP, DESADV, RECADV, INVOIC), jer svaki donosi određeni postotak više u smislu točnosti informacija stanja i kretanja robe, logisti- ORDERS ORDRSP DESADV RECADV INVOIC INVRPT SLSRPT Slovenija 15 8 9 2 9 6 1 Hrvatska 16 1 6 1 6 3 1 Srbija 5 1 Broj trgovačkih lanaca koji koriste u svom lancu opskrbe određeni tip elektronske poruke u nekoj zemlji. ke, smanjenja zaliha i automatizacije likvidacije. Poruke vezane za optimizaciju lanca snabdijevanja, odnosno kolaboraciju su u praksi obično: 1. Poruke o zalihama – INVRPT U njima kupci šalju informacije svojim dobavljačima, odnosno proizvođačima o stanju zaliha njihovih artikala u skladištima, odnosno prodavaonicama kupca. 2. Poruke o prodaji SLSRPT Šalju se informacije o prodaji u neko vrijeme. Korištenje edi poruka u zemljama bivše jugoslavije U Sloveniji se u lancima opskrbe u trgovini široke potrošnje razmjenjuju u praksi: ORDERS, ORDRSP, DESADV, RECADV, INVOIC, APERAK (to je poruka o potvrdi završene likvidature koju na kraju šalje kupac svome dobavljaču) i INVRPT, SLSRPT. U Hrvatskoj se razmjenjuju ORDERS, ORDRSP, DESADV, RECADV, INVOIC, INVRPT. U Srbiji: ORDERS, ORDRSP i još se neke ispituju s pojedinim dobavljačima. ■ 50 veljača 2012. www.instore.hr InMarketing TušMOBiL - SLOBOdA iz eXCeL TABLiCe Free. Free… Studija slučaja promidžbene kampanje fRee slovenskog Tušmobila i reklamne agencije Bruketa&žinić OM Autor: ivan Tanić, strateški planer reklamne agencije Bruketa&žinić OM Slovenski mobilni operater Tušmobil odlučio je “protresti” lokalno telekom tržište novom tarifom. Nova tarifa Tušmobila bila je drugačija po svojoj jednostavnosti, ali što je još važnije, i po cijeni telekom usluge za krajnjeg korisnika. Reklamna agencija Bruketa&Žinić OM dobila je zadatak napraviti promidžbenu kampanju kojom bi se ta tarifa predstavila. Glavni izazov koji se pojavio je bila činjenica da je za privlačenje novih korisnika Tušmobil morao maksimalno dobro iskoristiti prvih nekoliko tjedana kampanje, kako bi u kasnijoj fazi izbjegao moguću reakciju konkurencije u pogledu lansiranja slične ponude, kao i odljev korisnika. Stoga je glavni zadatak agencije bio na pravi način, brzo i jasno predstaviti sve benefite nove tarife korisnicima, ali što je još važnije, osmisliti kako te benefite predstaviti na kratak i uvjerljiv način. Telekom operateri svoje usluge redovno promoviraju kao beskrajno slobodne, beskrajno nelimitirane, beskrajno bezbriž- ne, beskrajno jasne i beskrajno jednostavne. Međutim, upravo su to atributi koji potrošačima mogu najbolje objasniti vrijednosti nove Tušmobilove tarife. Postavilo se pitanje, kako potrošače uvjeriti da je Tušmobilova tarifa istinski onakva kakvom se sve tarife predstavljaju, te zašto bi potrošači odmah povjerovali Tušmobilu, kada sumnjaju u sve ponude telekom operatera? Agencija je insight pronašla u činjenici da telekom kompanije često potrošačima kompliciraju život, a današnji je život i sam po sebi dovoljno kompliciran. Nitko ne može predvidjeti što će sutra raditi, koje će probleme (privatne ili poslovne) morati rješavati, što će ga sutra zanimati, kako će se sutra htjeti zabavljati ili s kim će se htjeti družiti - a temelj svega toga je upravo komunikacija. Ukoliko ne možemo pred- vidjeti potrebu za komunikacijom, bilo bi dobro da barem možemo predvidjeti troškove mobilne tarife koja će nam tu komunikaciju omogućiti. Odgovor na ovako postavljen izazov i insight kakav je preimjeren potrošačima agencija je pronašla u samoj Tušmobilovoj tarifi. Naime, Tušmobilova tarifa prikazana u excel tablici bila je toliko jasna, jednostavna i razumljiva da joj dodatno objašnjenje nije niti trebalo. Upravo stoga agencija se odlučila na vrlo neobičnu komunikaciju za telekom industriju, odlučila je tablicu s tarifom staviti u prvi plan svih komunikacijskih kanala, imajući u vidu da upravo telekom operateri izbjegavaju predstavljati svoje cjelovite tarife na takav način. Najčešće je razlog za to što one zbog svoje kompleksnosti vrlo teško mogu biti razumljivo prikaza- veljača 2012. www.instore.hr ne u nekom oglasnom formatu. S ovom tarifom to nije bio slučaj. Središnja ideja kampanje je stoga bila izravno baciti rukavicu u lice konkurenciji, kako bi se pokazalo potpuno pouzdanje u Tušmobilovu ponudu, te istovremeno to učiniti na način na koji se konkurencija nikada ne bi odlučila. Jednostavno, pokušao se stvoriti brand iz excel tablice, a nazvan je upravo onako Ukoliko ne možemo predvidjeti potrebu za komunikacijom, bilo bi dobro da barem možemo predvidjeti troškove mobilne tarife koja će nam tu komunikaciju omogućiti. kako mu i priliči - FREE. FREE zato jer upravo ovaj tarifni plan omogućuje potrošačima da i dalje “žive nepredvidivo”, bez da im mobilna tarifa ograničava komunikaciju. Sama kampanja je bila podijeljena u tri faze. U prvome, teaser dijelu, objavljena je cjelovita tablica tarife (ali bez “potpisa”) s pozivom korisnicima svih mobilnih mreža da zatraže takvu ponudu od svoga operatera. Naravno, nitko osim Tušmobila nije im ništa slično tome mogao ponuditi. U drugome dijelu otkriveno je kako se radi o ponudi Tušmobila s novim, još atraktivnijim detaljima ponude kao što su mobitel i dodatne usluge. Stavljanjem fokusa na tarifu i njezinu tablicu, pokušao se stvoriti brand od same tarif tarifne tablice i pripadajućih cijena. Vrlo jednostavna, a opet drugačija izvedba, osigurala je primijećenost i diferencijaciju nkunaspram konku- rencije, te postavila dobre temelje za buduću komunikaciju. 51 52 veljača 2012. www.instore.hr inMedia ReVizijA nAKLAde dOPRinOSi RAzVOju TRAnSPARenTnOSTi MedijSKOg TRžišTA SIGURNIJE OGLAŠAVANJE Audit Bureaux of Circulations Hrvatska pruža točne i provjerene informacije za zakup oglasnog prostora u tiskanim medijima. Oglasni prostor koji se kupuje da bi se provele oglasne aktivnosti također je roba i mora imati svoju deklaraciju. Autor: Siniša žugić, ABC Hrvatska Većina trgovaca oglašava svoje proizvode kako bi ih lakše / više / skuplje / brže prodala. Proizvodi koje pri tome prodaju imaju jasno označenu jediničnu cijenu i količinu te ostala svojstva. Oglasni prostor koji kupuju da bi proveli svoje oglasne aktivnosti također je roba i mora imati svoju deklaraciju. S tim su se problemom prvi organizirano susreli trgovci (oglašivači) u Americi 1910. godine, kada su osnovali udrugu oglašivača – ANA (Association of National Advertisers). Željeli su točne i neovisno potvrđene brojeve o prodaji novina u kojima oglašavaju, te su 1914. godine pokrenuli otvaranje prvog ureda Audit Bureau of Circulations. ABC sustav provjere naklade, koji je tada utemeljen, danas funkcionira na istim načelima na kojima je započeo s radom. To su tripartitno članstvo i neovisan revizorski postupak provjere. Mjerenje naklade u europi Nije prošlo dugo vremena i trgovci u Europi su shvatili da im je također potreban takav sustav mjerenja i potvrde prodane naklade: Među prvima su svoj ured otvorili Englezi 1931. go- dine. Iza rata 1946. godine, sustav neovisne potvrde prodanih naklada su uspostavili i Francuzi, a 1949. godine i Nijemci. Sustav se širio i danas pokriva preko 40 zemalja svijeta uključujući gotovo sve zemlje Europe. Nacionalni uredi ABC-a okupljaju se oko međunarodne udruge IFABC (International Federation of Audit Bureaux of Circulations) koja je utemeljena 1963. godine, kako bi uskladila pravila pod kojima se prodane naklade tiskanih medija mjere i klasificiraju. Hrvatski ABC Hrvatski ured ABC-a započeo je s radom 2009. godine i okuplja tri interesne skupine: oglašivače, nakladnike i agencije ujedinjene oko ideje transparentnosti prilikom zakupa oglasa u tiskanim medijima. Za sada su u sustavu revizije naklada 41 novinski naslov, a članovi ABC-a su sve velike agencije koje se bave trgovinom oglasnim prostorom. Sustav podržavaju i ključni oglašivači od kojih su najistaknutiji Agrokor, VIPnet, HT, Zagrebačka banka, Coca Cola... Radom sustava upravlja Upravni odbor koji čine po 3 predstavnika oglašivača, nakladnika i agencija. veljača 2012. www.instore.hr Stroga pravila revizije Agencije Oglašivači Revizija naklade tiskanih medija obavlja se na temelju jedinstvenih Pravila i procedura, bez mogućnosti bilo kakvog subjektivnog utjecaja. Nakladnici dostavljaju izvještaje o otisnutim i prodanim nakladama redovito, svaki mjesec. Dobiveni podaci provjeravaju se uz pomoć revizora jednom ili dva puta godišnje. U ime ABC-a, trenutno reviziju provodi tvrtka “Kopun revizije”. Nakon uspješno provedene revizije nakladnik dobiva certifikat. Korisnicima podataka podaci su vidljivi u trenutku unosa, a certifikati dostupni po završetku revizije. 1 Bruketa & Žinić 1 Agrokor 2 Digitel medijski servisi 2 Coca Cola 3 Imago 3 Epson Italia 4 Mediacom 4 Hrvatski telekomIskon 5 Omnicom 5 Technomarket 6 PROMEDIA PUBLICUM 6 Tisak 7 Publicis 7 VIPnet 8 Real 8 Zagrebačka banka 9 Unex MPG ABC certifikat - sigurnost pri zakupu oglasnog prostora 10 Universal McCann ABC Hrvatska nakladnicima izdaje certifikat prodane ili distribuirane naklade za izdanja koja prođu reviziju, a certifikat označava da je izdavač koji ga je primio deklarirao svoju prodanu nakladu sukladno pravilima struke. Certifikat iskazuje količine prodanih ili distribuiranih primjeraka tiskovine i trgovac koji se odluči zakupiti oglas u takvom naslovu može biti siguran u to što kupuje. Učlanjivanje u ABC, donosi konkretnu poslovnu korist za sve grupe članova. Neki od njih su: za nakladnike: Naslov Izdavač 1 Gloria EPH 2 Gloria IN EPH 3 Gloria GLAM EPH 4 Gloria IN prilog EPH 5 Auto klub EPH 6 Globus EPH 7 OK EPH 8 Teen EPH 9 Stilist EPH 10 24 sata Styria 11 24 sata express Styria 12 VP (vojna povijest) Styria 13 Večernji City Styria - pravo da u izdanjima koja su prošla reviziju ističu logo ABC Hrvatska – pečat povjerenja. 14 Story Adria Media 15 Story book Adria Media 16 Cosmopolitan Adria Media za oglašivače: 17 Ljepota i zdravlje Mediatop 18 Grazia Mediatop 19 Pošalji recept Mediatop 20 Novi list Novi list - izdanja koja su prošla reviziju stalno su vidljiva donosiocima marketinških odluka (oglašivačima i media buying agencijama), zahvaljujući online aplikacijama, dostupnim 24 sata dnevno - dostupnost podataka o vlastitim i konkurentskim izdanjima - jasan kriterij za selektiranje medija transparentno vs. netransparentno - jasan kriterij za pregovaranje o cijeni oglasnog prostora 21 Princeza Lilyfee Sak media - transparentan odnos s agencijama i lakše razumijevanje procesa. 22 Lider Liderpress 23 SHOP IN MAGAZINE Kreativna tvornica 24 Iće i piće Iće i piće za agencije: 25 Maksi Stil interijeri - jasan odnos s izdavačima i ispravno valoriziranje vrijednosti oglasnog prostora u pojedinim izdanjima 26 Novosti Srpsko nacionalno vijeće 27 Moja4zida Ilustrator - zakup utemeljen na ABC podacima dokaz je da agencija maksimalno vodi računa o racionalnom trošenju klijentovog novca. 28 City magazine Tvoj magazin 29 InStore Miremaks 30 Doktor u kući EPH za pridružene članove: 31 Jutarnji list EPH 32 Sportske novosti EPH 33 Vita EPH 34 Dom i dizajn prilog EPH 35 Svijet prilog EPH 36 Dobra hrana prilog EPH 37 Lisa Adria Media 38 Moj stan Adria Media 39 Moj lijepi vrt Adria Media 40 Slobodna Dalmacija Slobodna Dalmacija 41 Otvoreno more Slobodna Dalmacija - mogućnost pristupa svim informacijama. istraživanje ili ABC? Istraživački podaci o čitanosti i ABC revidirani podaci o nakladama komplementarni su podaci i jedni ne mogu zamijeniti druge. Razlikuje ih način prikupljanja - ABC ih provjerava u poslovnim knjigama, a istraživači istražuju na uzorku, te primjena - na temelju istraživačkih podataka agencije i oglašivači rade media split, te media planove, a na bazi ABC podataka se pregovara o cijeni oglasnog prostora. 53 54 veljača 2012. www.instore.hr logistika VAžnOST LOgiSTiKe u SuVReMenOM POSLOVAnju Ubrzani razvoj logistike u Hrvatskoj posljednjih godina Logistika se u našoj zemlji ubrzano razvija te je po svom znanju i kompetencijama vrlo blizu svjetskim i europskim standardima. Već su završeni mnogi logistički projekti i centri diljem Hrvatske, a u bližoj budućnosti najavljuju se i novi. Autor: zoran Ković Ako gledamo kroz povijest, logistika je uvijek bila vezana uz vojsku, ratovanja i velika osvajanja, dok razvoj logistike u poslovnom okruženju svoju punu afirmaciju u svijetu doživljava 90-ih godina integracijom unutar Supply Chain Managementa. Više nije bio bitan svaki segment za sebe, nabava, proizvodnja ili logistika, već uigranost cijelog orkestra, odnosno ispunjenje osnovnog cilja logistike definiranog kroz pravilo 7P: 1. dostaviti pravi proizvod, 2. u pravoj količini, 3. u pravim uvjetima, 4. na pravom mjestu, 5. u pravo vrijeme, 6. za pravog kupca, 7. i uz pravi trošak. Razvoju logistike i cijelog SC-a uvelike su doprinijele filozofije i alati koji su se prvo koristili u proizvodnji, a kasnije su usvojeni i za sve procese unutar SC-a i cijele organizacije, kao što su Lean Manufacturing, Just In Time, KANBAN, TQM (Total Quality Management), dok su se razvojem tehnologije počela primjenjivati rješenja, kao što su WMS (Warehouse Management System), MRP (Material Requirements Planning), TMS (Transportation Management System), EDI (Electronic Data Interchange), RFID (Radio-Frequency Identification)… gdje je u svemu tome Hrvatska? Još 2000. u Hrvatskoj nije bilo puno tvrtki koje su imale menadžere logistike ili Suppy Chaina u svojoj organizacijskoj strukturi. Stvari se nisu puno mijenjale sve do unatrag nekih 5 - 6 godina, od kada je primjetan “velik rast” menadžera logistike i SC-a u Hrvatskoj. Danas sve velike, a i veliki broj srednje velikih tvrtki, imaju definirane službe Logistike i SC. To uvelike govori o rastu svijesti o značaju logistike u današnjem poslovnom okruženju. Danas tvrtke dosta ulažu u razvoj ljudskih potencijala i usavršavanje ljudi koji rade u logistici. To se može vidjeti i po rastu ponude treninga na tržištu koji kao teme imaju, upravljanje zalihama, skladištem, transportom, voznim parkom… Rastu važnosti logistike je uvelike doprinijela i recesija, gdje su se tvrtke zbog nemogućnosti rasta ili očekivanog pada prihoda okrenule smanjenju troškova. Kako se još i danas, u nas, ali i u svijetu, na logistiku gleda kao troškovni centar, a ne kao “added value” dio tvrtke, recesija je na neki način, pridonijela valorizaciji logistike. Danas je Hrvatska logistika po svom znanju i kompetencijama vrlo blizu svjetskim i europskim standardima. Može se reći da je u suvremenim skladištima u Hrvatskoj WMS postao standard, korištenje RF tehnologija također, upravljanje skladištima slijedi najsuvremenije trendove, skladišni “layouti” i procesi komisioniranja su posloženi po pravilima struke, crossdock operacije su postale rutina… Zalihe se planiraju, analiziraju i kontroliraju… Dispečeri koriste TMS-e, dinamičko rutiranje, GPS, geokodirane karte, vozači koriste HH terminale… U svakom trenutku se zna gdje je kamion, je li usluga izvršena i roba predana kupcu. EDI polako zaživljava, u prvom redu kroz e-narudžbe, a negdje i kroz e- otpremnice i e-račune. Za sve to danas u Hrvatskoj postoji znanje i tehnologija. Ono gdje još nismo na svjetskoj i europskoj razini, odnosno gdje još imamo veliki prostor za napredak je suradnja između dobavljača i kupaca s ciljem optimizacije procesa i zaliha kroz cijeli lanac opskrbe. U svijetu je taj proces poznat pod nazivima Colaborative Supply Chain odnosno Collaborative Planning, Forecasting and Replenishment (CPFR), dok se Balanced Scorecard koristi kao alat za definiranje zajedničkih ciljeva, praćenje učinka te korektivnih aktivnosti. Trendovi na tržištu koji utječu na logistiku Sektor trgovine, a prvom redu maloprodaja, u najvećoj mjeri determinira razvoj logistike u Hrvatskoj. Iz tog razloga potrebno je sagledati trendove u maloprodaji kako bi dobili sliku razvoja logistike. 1. Konsolidacija na tržištu maloprodaje U zadnjih desetak godina svjedoci smo procesa konsolidacije na tržištu maloprodaje, te sve većem rastu udjela na tržištu top 10 maloprodajnih lanaca. Značajno je to što se većina maloprodajnih lanaca odlučila na razvoj vlastite logističke infrastrukture, što inicijalno predstavlja veliku investiciju, no dugoročno omogućuje uštede u lancu opskrbe kroz bolje upravljanje asortimanom, zalihama, te kontroli i ubrzanju logističkih procesa. S pozicije logistike dobavljača, navedeno je rezultiralo smanjivanjem kompleksnosti jer se roba isporučuje “šleperski” na centralno skladište kupca, gdje se roba konsolidira s robama drugih dobavljača, te prevozi jednim kamionom do prodajnog objekta kupca. 56 veljača 2012. www.instore.hr logistika 2. upravljanje zalihama Posljednjih godina primjetan je trend značajnog smanjenja zaliha u cijelom lancu opskrbe. Maloprodajni objekti se preuređuju ili grade, bez ili s vrlo malim prolaznim skladišnim prostorima, što rezultira da je polica postala cjelokupna zaliha nekog proizvoda u maloprodajnom objektu. Navedeno se odražava češćim naručivanjem manjih količina proizvoda te frekventnijim dostavama i povećanim obujmom komisioniranja u skladištima, što opet uzrokuje povećane troškove i kompleksnost u logistici. 3. uvođenje novih proizvoda Sve veći broj novih proizvoda uvelike povećava kompleksnost u logistici, kroz veći broj potrebnih proizvoda (facinga) u zoni komisioniranja, većoj ukupno potrebnoj zalihi, većoj kontroli na izlazu, te povećanom vremenu primopredaje robe kod kupca. 4. Povećani zahtjevi kupaca u smislu razine usluge (SLA – Service Level Agreement) Mjerenje ključnih pokazatelja (KPI-a), kao na primjer, isporuka u potpunosti i na vrijeme (OTIF – On Time In Full) u smislu razine usluge koje logistika jamči svojim internim ili eksternim kupcima postalo je standard poslovanja modernih logističkih sustava u Hrvatskoj. Na prvom mjestu centara razvoja logistike se nalazi Agrokor, koji je kroz Konzum i ostale svoje tvrtke imao najviše ulaganja u logističku infrastrukturu, tehnologije i ljudske potencijale. Konzum je s otvaranjem LDC 2001. u Zagrebu začetnik moderne logistike u Hrvatskoj. Svoju lidersku ulogu nastavili su i dalje nadogradnjom LDC-a u Zagrebu te novim centrom u Dugopolju na 80.000 m2. Uz Metro i DM, Konzum je i glavni pokretač razvoja EDI-a u Hrvatskoj. Agrokor je lider i u svojim investicijama u transportne kapacitete, te je vlasnik najvećeg voznog parka teretnih motornih vozila u RH. Uz Agrokor, maloprodajni lanci su glavni kreatori potražnje i investitori u suvremenu logističku infrastrukturu. Više-manje svi maloprodajni lanci imaju svoja centralna skladišta, osim Metroa koji koristi usluge 3PL-a, te NTL-a koji je najavio gradnju LDC-a u Zagrebu. U trećoj i četvrtoj kategoriji pokretača razvoja logistike nalaze se 3PL kompanije i distributeri. Do prije pet godina, oni su uglavnom koristili stare logističke kapacitete, gdje su bili ili u najmu ili u vlastitim skladištima. U zadnjih nekoliko godina primjetna je gradnja vlastitih ili najam suvremenih logističkih kapaciteta. To se prije svega odnosi na na Alcu, Orbico, K&N, Intereuropu… Proizvodne kompanije koriste uglavnom postojeću infrastrukturu, te razvijaju svoju logistiku ograničenog kapaciteta, koji zadovoljava njihove proizvodne kapacitete i modele distribucije. Veliki iskorak glavni centri razvoja logistike u u tehnološkom smislu napravio je Kraš Hrvatskoj 2002. godine otvaranjem potpuno autoGlavne centre razvoja logistike u Hrvat- matiziranog visokoregalnog skladišta u skoj možemo podijeliti u osam kategorija: Zagrebu, te Franck koji je slično skladište • Agrokor (kao posebna kategorija): otvorio 2004. godine. Konzum, Jamnica, Tisak, Ledo, Zvijezda, Centri koji bi trebali biti nositelji razvoja PIK Vrbovec i Belje... logistike u sljedećih desetak godina su u • Trgovački lanci: Metro, Billa, Lidl, prvom redu tvrtke u vlasništvu države i DM, Kaufland, Spar, Mercator, NTL, gradova. Iako su u proteklih desetak goPlodine, Magma, Feroterm… dina u ovim tvrtkama izostala ulaganja u • 3PL (uslužne logističke kompanije): logistiku, veseli činjenica da se najavljuKuhne & Nagel, Lagermax, Intereuropa, ju veće investicije. HP u svoj novi LDC, HŽ u infrastrukturu, te Luka Rijeka koja Trast, Gebruder, Logwin… je potpisala ugovor s tvrtkom ICTSI iz • Distributeri: Atlantic, Orbico, Alca, Filipina o ulaganju u proširenje lučkih AWT, Prodis… terminala. •Proizvodnekompanije:Dukat,Podrav- Analiza situacije u posljednjih pet godika, Kraš, Frank, Coca-Cola, Vindija… na pokazuje da se suvremena logistička infrastruktura ubrzano razvija. U Svetoj Heleni, Billa je uselila u skladište od 18.000 m2, dok je Alca otvorila uslužno • Prijevozničke kompanije: RALU, LA skladište s cca. 50.000 paletnih mjesta, LOG… koje između ostalih koristi i Metro. U •Državne/gradsketvrtke:HŽ,HP,INA, Jastrebarskom je Lidl otvorio skladište LUKE, Zagrebački holding, ZL Pleso… na 35.000 m2, a godinu kasnije Magma •Paketnadistribucija:DHL,CityExpress, Overseas – UPS... na 23.000 m2. U Rugvici je M-SAN otvorio skladište na 15.000 m2, Orbico u Ivanić Gradu na 14.000 m2, te Feroterm u Stupniku na cca. 20.000 m2. Izgrađen je prvi Logistički park u Hrvatskoj, na površini od cca. 75.000 m2 kojeg koriste tvrtke Kuhne & Nagel, Spar i od prošle godine Mercator. Najavljena je gradnja i četvrte faze parka s još 19.000 m2 modernog skladišnog prostora. Konzum je uz postojeći LDC u Zagrebu na 70.000 m2, prošle godine otvorio svoj novi logistički centar u Dugopolju na 80.000 m2, u kojem će po prvi puta nuditi uslugu logistike na tržištu. Lidl je u siječnju otvorio novo skladište u Perušiću na 34.000 m2. Osim navedenih projekata, za koje su glavni pokretači bili trgovački lanci, logističke kompanije ili distributeri, na tržištu postoji još nekoliko logističkih projekata koji čekaju svoju realizaciju odnosno poznatog korisnika, da bi se pristupilo gradnji. Takvi projekti su Logistički centar Jastrebarsko na 66.000 m2 tvrtke Immorent, te Poslovni park Zagreb East tvrtke Quaestus Nekretnine na zemljištu od cca. 300.000 m2. Norveški investitor Verdispar je kupio zemljišta u Benkovcu i Kupincu, te također planira gradnju logističkih centara za poznate naručitelje. U najavi su i dva velika projekta: •prviprojektjegradnjalogističkogcentra Miklavlje, Općina Matulji u blizini Rijeke, gdje bi na 250 hektara trebao niknuti suvremeni intermodalni logistički centar, a koji bi se naslanjao na već spomenuto proširenje lučkog terminala Rijeka u suradnji s tvrtkom ICTSI; •drugiprojektjevrloambicioznozamišljeni projekt intermodalnog logističkog centra Cargo Centar Zagreb kod Dugog Sela, na oko milijun četvornih metara zemljišta, sa svom pratećom logističkom infrastrukturom, te 327.000 m2 suvremenog skladišnog prostora. Ako se navedeni projekti realiziraju, mogli bi uvelike promijeniti sliku logistike u Hrvatskoj, odnosno logistiku pretvoriti od sljedbenika u generator razvoja gospodarstva. veljača 2012. www.instore.hr 57 humanost na djelu Završena dm-ova i Pampersova akcija “Ja volim vrtić” S prvim danom 2012. godine pokrenut je humanitarni projekt Pampersa i dm-a za potporu dječjim vrtićima u Hrvatskoj. zajedničkim snagama pridonesu što veselijem i sretnijem boravku djece u vrtiću. Za sudjelovanje u humanitarnom projektu „Ja volim vrtić!“ mogli su se do 31. siječnja 2012. godine prijaviti svi dječji vrtići u Hrvatskoj čiji su podaci dostupni na internetskoj stranici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Po dva vrtića iz svake hrvatske regije (ukupno pet regija) s najviše glasova primit će potporu u vrijednosti od oko 40.000 kn. Pampers i dm ovom su akcijom htjeli pomoći vrtićima diljem Hrvatske, a najmlađima darivati još više radosti, veselja i lijepih uspomena tijekom njihovog djetinjstva. Dm i Hrvatski savez frizera darovali su u veljači i moderne frizure štićenicima Doma za odgoj djece i mladeži Zagreb. Hrvatski frizeri i dm udružili su snage kako bi tim malim, ali hvale vrijednim potezom uljepšali dane štićenicima Doma. Dm-ovoj donaciji pridružio se i Phillips poklon paketima s frizerskim priborom. U sklopu projekta „Ja volim vrtić!“, za kupnju svakog pakiranja Pampersovih pelena u dm-u do 29. veljače 2012. g., Pampers i dm su donirali po četiri kune projektu potpore dječjim vrtićima u Hrvatskoj. Procjenjuje se da je ukupna donacija dosegnula iznos od 400.000 kuna. Putem akcije „Ja volim vrtić!“ Pampers i dm nastojali su zadovoljiti potrebe djece vrtićke dobi s ciljem poticanja i unaprjeđivanja njihovog psihofizičkog i emocionalnog razvoja. Želja im je bila da Zahvaljujući kampanji „Kosa kakvu želim“ u listopadu prošle godine svi su kupci u dm-u imali priliku sudjelovati u ostvarenju u donacije i to zamjenom bodova na active beauty kartici dm. ovog „Svijeta prednosti“ čime su djeci osigurali besplatne frizure. Zbog velikog odaziva građana koji su zamijenili bodove u korist donacije, projekt „Kosa kakvu tu želim“ obići će nekoliko hrvatskih gradova i uveseljavati djecu koja iz različitih razloga najljepše dane djetinjstva provode u domovima te centrima diljem zemlje. Lidlova donacija Dječjem domu “Braće Mažuranić” Nakon svečanog otvorenja Lidla u Novom Vinodolskom, predsjednik Uprave Marin Dokozić - sa suradnicima i pjevačem Oliverom Dragojevićem, te u pratnji dogradonačelnika Velimira Piškulića i pročelnice grada Vesne Mrzljak i Maje Pilepić - posjetio je Dječji dom “Braće Mažuranić” u Novom Vinodolskom, gdje je ravnatelju Borisu Pilepiću uz prisustvo medija uručen ček od pet tisuća kuna, a svakom djetetu paket s prigodnim poklonima. Djeca su Lidlovim predstavnicima otpjevala dvije pjesme i darovala slike vlastite izrade. Posebno su se obradovali odlično raspoloženom Oliveru Dragojeviću s kojim je odmah uspostavljen srdačan kontakt, uz fotografiranje i druženje. U Dječjem domu “Braće Mažuranić” trenutno je smješteno 31 dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi te troje djece koja su u poludnevnom boravku. Ravnatelj Pilepić zahvalio je na vrijednoj donaciji. 58 veljača 2012. www.instore.hr kvartovska trgovina udRugA TRgOVACA MeđiMuRje POSTOji VeĆ deSeT gOdinA Ima budućnosti za nas male trgovce u Međimurju "Prosječno je u trgovinama udruge zaposleno od tri do pet radnika, a ukupno je 450 do 500 zaposlenika u svim trgovinama. ukupni godišnji promet trgovina okupljenih u udrugu kreće se od 250 do 300 milijuna kuna", kaže predsjednik udruge trgovaca Međimurje, čedomir Momčilović. Razgovarao: Tomislav Ciliga U druga malih trgovaca Međimurje osnovana je i registrirana 2001. godine, a prvotno je imala dvadesetak članova. Glavna svrha i cilj udruživanja bilo je predstaviti male trgovce proizvođačima i dobavljačima roba, te dokazati da udruženi mogu postati kvalitetan poslovni partner. Danas Udruga broji 86 članova i ima 145 prodajnih mjesta. Članovi Udruge su trgovci, obrtnici i vlasnici malih trgovačkih društava iz Međimurja, Podravine, okolice Varaždina i Ivanca. Predsjednik Udruge Čedomir Momčilović ističe da su ih prvo podržali lokalni dobavljači poput Čakovečkih mlinova, varaždinske Vindije i Vajde, a danas surađuju i sa Saponiom, Carlsberg pivovarom, Podravkinim Studencom, Ledom, Metroom Zagreb, Mercator – Getroom, TSH-om Čakovec, TDR-om, Philip Morris-om, JTI-om, mesnicama Kiš. U posljednje vrijeme UTR puno robe nabavlja od Velpra. “Prije dvije godine smo počeli dosta raditi s Velpro-om jer su nas bili spremni popratiti s dostavom robe. To su veliki troškovi i kao takvi su uvijek u prednosti. Mi inače preko 50 posto robe sami prevozimo, a kad bismo morali sve prevoziti sami, ne znam bi li to Predsjednik UTM-a Čedomir Momčilović bilo izdrživo”, rekao je za InStore magazin Čedomir Momčilović, koji napominje da svaki član Udruge ima iste uvjete kod dobavljača što se tiče popusta i raznih akcija, koje Udruga provodi i dogovara. Preko Udruge svi članovi imaju povoljnije uvjete i cijene za tečaj higijenskog minimuma, deratizaciju, dezinsekciju i higijenske briseve, baždarenje vaga, osposobljavanje za zaštitu na radu i minimalno tehničke uvjete, povoljnije uvjete pri nabavi uređaja i opreme za opremanje trgovina. uvijek nama vrati”, rekao je predsjednik Udruge Međimurje. Prednost malih trgovina, kako kažu u Udruzi, jesu lokacija i poznavanje svakog kupca. “Mi preko 80 posto naših kupaca poznajemo. Znamo što naši kupci trebaju, i to vidim kao našu veliku prednost. Mi smo za dobrog kupca uvijek spremni naći proizvod. To kupci cijene. S cijenama smo se skoro približili velikim lancima. Ono što kupac traži, Udruga malih trgovaca Međimurja pomogla je i osnivanje ostalih Udruga u Sisku, Rijeci, Zadru i Splitu, te su svi zajedno osnovali Savez udruga malih trgovaca. “Pokušavamo sve da bi stvari podigli na jednu višu razinu i zajednički se postavili prema dobavljačima”, kaže gospodin Momčilović. Prosječno je u trgovinama zaposleno od tri do pet radnika, a ukupno je 450 do 500 zaposlenika u svim trgovinama. Godišnji promet trgovina okupljenih u Udrugu kreće se od 250 do 300 milijuna kuna, odnosno promet svake trgovine kreće se u prosjeku oko dva milijuna kuna na godinu. Trgovine su u prosjeku velike između 50 i 70 kvadratnih metara. Najmanje su oko 30 kvadrata, a najveće su i do 100 kvadratnih metara. Što se tiče asortimana, sve trgovine okupljene u Udrugu trgovaca Međimurje imaju širok asortiman, odnosno 2.500 do 3.000 artikala. Međimurje je vrlo specifično jer je na malom i gusto naseljenom prostoru velik broj trgovina i trgovačkih lanaca. “Nama su veća konkurencija male trgovine po selima jer u selu od 1.500 stanovnika zna biti i tri do četiri male trgovine. Međimurje ima oko 120 tisuća žitelja i čak 200 trgovina. Zamislite kolika je to velika konkurencija. Mi smo također svjesni da naš kupac bar jednom ili dvaput ode u veći trgovački lanac, ali se Trgovine su u prosjeku velike 50 -70 m2 uvijek može naći i na našim policama i to se godinama unapređuje”, govori gospodin Momčilović i dodaje: “Imamo jako puno akcija, konkurencija je velika, ali ne smijemo si dopustiti da imamo prevelike zalihe. Oprezni smo s nabavom robe, nastojimo biti likvidni i korektni prema dobavljačima u plaćanju robe, jer bez toga nema ničega”, napominje predsjednik Udruge. Momčilović ističe da svi trgovci prate reklame i informiraju se na sastancima Udruge te komentiraju što traže kupci, kako reagiraju na nove proizvode. Postoji budućnost za male trgovine, ali treba raditi. “Mi smo optimisti da ćemo još odraditi 20 godina, ali naš posao nitko više neće željeti raditi, pogotovo ne naša djeca. Rijetko postoji koja trgovina u Međimurju, a da je tko od članova obitelji naslijedio obrt. Mislim da dobro radimo svoj posao te da za nas ima prostora na tržištu”, završio je Momčilović. veljača 2012. www.instore.hr 59 kvartovska trgovina: riječ po riječ Vlasnici malih trgovina u Hrvatskoj za inStore magazin govore o problemima s kojima se susreću u poslovanju i o tome kako vide svoju budućnost. nAš OPSTAnAK ne Bi SMiO VeĆinA KuPACA dAnAS BiTi uPiTAn PAzi nA SVAKu Kunu jA SAM PRije SVegA OPTiMiST Ime trgovine: Anica Ime trgovine: VIN - RAD Ime trgovine: Samoposluga Maja i Maja Prode Ime i prezime vlasnika: Dušan Fortner Vlasnik: Zlata Vinković Vlasnik: Čedomir Momčilović Adresa: Dragoslavec 155, Međimurje Adresa: Zagreb, Poljička Poljana 6 Adresa: Hodošan gl. 61, Ulica braće Radić 39 Početak rada trgovine: 1990. godina Početak rada trgovine: 17. siječnja 1998. Početak rada trgovine: 1992. Broj zaposlenih: 5 Broj zaposlenih: 2 Broj zaposlenih: 5 Kvadratura objekta: 84 m Kvadratura: 38 m Kvadratura: 65 m2 Blagajna: jedna Broj blagajni: jedna Broj blagajni: 2 Potrošačka košarica: između 40 i 70 kn Potrošačka košarica: između 30 – 100 kn Potrošačka košarica: između 60 – 70 kn “U Međimurju je na relativno malom prostoru velik broj maloprodajnih lanaca, a i većih trgovačkih lanaca. Imamo Konzum, Plodine, Kaufland, Lidl i Mercator, a u svakom mjestu su svoje trgovine otvorili domaći maloprodajni lanci iz udruženja Ultragros i NTL”, priča vlasnik male trgovine Anica iz međimurskog Dragoslaveca, Dušan Fortner. „Osim krize, jedan od najvećih problema jest što veleprodaje prodaju robu građanima, koji kod njih kupuju po istoj cijeni kao i mi mali trgovci. Mi plaćamo tu istu robu, bez ikakvih privilegija, a na nju još dodajemo maržu jer od ovog posla živimo, plaćamo račune, isplaćujemo plaće i poreze državi. Ta ista roba je kod nas malih trgovaca skuplja, a većina ljudi danas pazi na svaku kunu”, priča nam vlasnica trgovine na zagrebačkom Vrbiku, Zlata Vinković. “Najveći problem je što je gospodarska situacija u zemlji, teška i neizvjesna, i to je ono što nas najviše plaši, jer na to nemamo nikakvog utjecaja. Ukoliko se ne zaustavi rast nezaposlenosti, ljudi će ostajati bez radnih mjesta i prihoda. Osjeća se pad kupovne moći pa i mi bilježimo pad prometa. Što će biti dalje, ne znam, no po prirodi sam optimist i vjerujem da će biti bolje”, priča vlasnik male trgovine u Hodošanu pokraj Čakovca, Čedomir Momčilović, i otkriva tko je za njih male trgovce zapravo konkurencija. 2 “Unatoč svemu tome, na ovom području uspješno posluje još oko 60 - 70 prodavaonica mješovitom robom u privatnom vlasništvu koje zapošljavaju po nekoliko radnika, a vlasnici uredno isplaćuju plaće i podmiruju zakonske obveze”, rekao je Dušan Fortner, koji robu nabavlja u veleprodajama i kod domaćih proizvođača. “Dolaskom krize naše su se cijene jako približile cijenama u trgovačkim centrima. Dogovarajući akcije s našim partnerskim dobavljačima i proizvođačima, postali smo jako konkurentni na tržištu, ali jedino što nam nedostaje je kvalitetna promidžba. Zbog toga je naša trgovina u projektu Plus market.” “Prednost male trgovine vidim u mogućnosti brzog reagiranja na novitete u poslovanju, blizak odnos s kupcima, kvaliteti osoblja i dobroj lokaciji”, smatra Fortner. Opstanak naše trgovine ne bi smio biti upitan ni u kojem pogledu. Mi svoj posao odrađujemo korektno i profesionalno, a naše mušterije to prepoznaju.” 2 U blizini trgovine gospođe Zlate nema velikih trgovačkih lanaca, ali kaže nam, da se vikendom osjeti pad prometa jer je to vrijeme rezervirano za veliki šoping kad kupci odlaze u veće trgovačke lance. “Osobno se trudim biti svojim kupcima uvijek na usluzi, pa im tako i dostavljamo robu, ako je potrebno, bez ikakve naknade. Nastojimo zadovoljiti naše mušterije izborom asortimana i nabaviti upravo ono što im je potrebno”, rekla je Zlata Vinković i dodala: “Naša prednost u odnosu na velike trgovačke lance je u tome što smo mi pristupačniji prema kupcu, svakome od njih trudimo se pružiti što kvalitetniju uslugu i pomoć kod odabira asortimana zbog čega se kupac osjeća ugodnije.” Za deset godina, nada se gospođa Zlata da će opstati, otići u mirovinu, a posao ipak prepustiti mlađima. “Nama su najveća konkurencija male trgovine po selima gdje na 1.500 ljudi znaju biti i tri do četiri male trgovine. Međimurje ima oko 120 tisuća žitelja i čak 200 trgovina. Zamislite kolika je to velika konkurencija. Mi smo svjesni da naši kupci odu nekoliko puta mjesečno u veliki trgovački lanac, ali nam se uvijek vrate”, ističe Momčilović. Prednost malih trgovina u odnosu na velike lance jesu lokacija i poznavanje svakog kupca. “Mi preko 80 posto naših kupaca poznajemo. Znamo što trebaju, i to vidim kao našu prednost. Za dobrog smo kupca uvijek spremni naći proizvod. To se cijeni”, kaže nam Momčilović i ističe da sebe i svoju trgovinu vidi bar još 20 godina. A tko će ga poslije naslijediti, ne zna jer je trend naslijeđivanja trgovina od strane članova obitelji u velikom padu. 60 veljača 2012. www.instore.hr iz četiri ugla Koja su očekivanja od novih gospodarskih i poreznih mjera te proračuna za ovu godinu? Želim vjerovati da će pozitivni trendovi biti snažniji zoran šimunić, vlasnik i direktor poduzeća naše klasje I z HGK-a je 2008. godine došao prijedlog da se proračun smanji za 10 milijardi kuna. Prijedlog je odbačen i iskritiziran kao suprotan interesima države. Zamislite Hrvatsku danas da se 2009., 2010. i 2011. uspjelo uštedjeti 30 milijardi kuna. Mjere smanjenja proračuna kasne, ali doprinose stvaranju ozračja da su promjene počele. Želim vjerovati da će pozitivni trendovi biti snažniji i da će prihodovna strana tijekom godine izgledati bolje nego se očekuje, te da će to omogućiti održanje predloženog proračuna. Kao poduzetnik državu uvijek doživljavam kao partnera u poslu. Svaku zarađenu kunu dijelimo s državom. U tom kontekstu porezne mjere koje doprinose uravnoteženju poreznog opterećenja pozdravljam, ali ne smatram presudnim. Daleko važnije pitanje je način i efikasnost potrošnje porezima prikupljenih sredstava. U nekim zemljama porezno opterećenje je veće, ali su država i gospodarstvo efikasniji. Država treba stimulirati proizvodnju i izvoznike Branislav Kurtović, vlasnik poduzeća dupin S vako povećanje troškova, pa tako i PDV-a, dovodi do povećanja cijena u kraćem ili dužem razdoblju. Nažalost, to će dovesti do pada potrošnje, a to će opet dovesti ili do povećanja cijena ili do propasti tvrtki koje ne budu mogle pozitivno poslovati. Mislim da u doba recesije treba smanjivati sve porezne namete jer se jedino tako može pokrenuti potrošnja i gospodarstvo. Ako pogledate po svijetu, početkom krize, sve su središnje banke spustile kamate na simbolične razine da bi održale konjukturu u ugroženim državama. Isto tako uspješne kompanije su kao odgovor na krizu snizile troškove i spustile cijene. Ne vidim razloga zašto bi se država trebala ponašati drugačije. Ako država smanji namete, poduzeća neće otpuštati nego će investirati i obratno. Nezaposlenost može smanjiti samo poduzetnička inicijativa. Predložio bih veliku promociju poduzetništva s ciljem stvaranja pozitivnog ozračja koje bi ohrabrilo ljude da realiziraju svoje poduzetničke ambicije. Također, neophodno je stvoriti uvjete koji bi u svakom pogledu rasteretili, tzv. start up poduzeća, i stvorili uvjete da se poduzetnici maksimalno posvete realizaciji svojih ideja na tržištu. Na taj način bismo dobili visoku stopu samozapošljavanja, koja bi u drugoj fazi rezultirala i zapošljavanjem. Smatram da je pozornost javnosti o otpuštanju u javnom sektoru prevelika, nepotrebna i štetna. Već godinama se govori o potrebi povećanja efikasnosti javnog sektora i toga smo svi svjesni, i mi u privatnom, kao i oni u javnom sektoru. Poljoprivreda i prehrambena industrija su grane na koje se Hrvatska treba osloniti i u koje treba usmjeriti glavninu ulaganja. Hrvatski prehrambeni proizvodi su prepoznati kao proizvodi visoke kvalitete, na kojima treba graditi identitet. Rezultat je to naše kulture i životnih navika, gdje ukusna hrana zauzima vrlo važno mjesto, i visoke stručnosti koju imaju naši prehrambeni stručnjaci. Imajmo u vidu da ljudi na godišnjem odmoru provode dva tjedna, a hrane se pedeset i dva tjedna. Želim reći da treba promijeniti imidž države od turističke zemlje u zemlju viskokvalitetne i ukusne hrane. Također, imajući u vidu strateški značaj hrane i naše prirodne resurse, nema boljeg usmjerenja za investiranje u Hrvatskoj. Naše klasje je uspješno poslovalo u 2011. godini. Osobito smo ponosni da je udio izvoza veći od 25%. Imamo plan za novu investiciju, ali ćemo u realizaciju vjerovatno ići u 2013. godini. ■ Izlaz iz ove situacije je relativno jednostavan, treba stimulirati potrošnju, proizvodnju, a pogotovo izvoz. Sjetite se samo poreza na promet nekretninama. Nekada, kada je stopa poreza bila tridesetak posto, nitko nije prenosio nekretnine, a stalno se prodavalo i kupovalo dok je nekretnina bila na prvom vlasniku. Danas kada je stopa poreza 5% svi odmah prenose nekretnine na svoje ime. Ako pogledate kako je Turska u zadnjih par godina naprosto procvjetala, vidjet ćete da je primijenila ovaj recept. Uz to izvoz stimulira na bezbroj načina tako da se njihovim poduzećima isplati izvoziti po vrlo povoljnim cijenama, te tako ruše sve carinske zapreke koje su im prije bile velika prepreka u izvozu. Prema mojem mišljenju doći će do pada potrošnje robe široke potrošnje bez obzira na trenutačno dobru prodaju automobila jer će to samo nakratko poboljšati situaciju u FMCG sektoru. Uvoznike i distributere još jako muči pad kupovne moći stanovništva, pad tečaja kune i povećanje cijena goriva. Distributeri nisu izuzeti iz već navedenih problema i to se može popraviti samo rastom gospodarskih aktivnosti. Dupin će biti sretan, kao i mnogi drugi, ukoliko bude mogao zadržati poslovni rezultat iz 2011. godine. Mislim da smo usmjerenošću na proizvodnju u nešto boljoj situaciji od konkurencije, ali ne bitno boljoj. ■ veljača 2012. www.instore.hr Povećani PDV izazvat će nova poskupljenja najmanje za 2% zoran Vencl, predsjednik uprave Puljanke d.d. S 61 nezaposlenosti u najmanju ruku za 5.000 ljudi koji rade u neprivredi, a što je i najavljeno od strane izvršne vlasti, dok se u realnom sektoru svakodnevno ostaje bez radnih mjesta. Rješenje je u izbalansiranom državnom proračunu, koji u svakom slučaju mora biti u skladu s BDP-om, bez novih zaduženja koja nisu u funkciji razvoja, te treba staviti naglasak na konkurentnost poljoprivredne proizvodnje, ulagati u energetiku i promet, osmišljavati prave i održive strategije turizma i moralne porezne politike kao i u odgovarajućoj decentralizaciji državne uprave, što bi sigurno utjecalo i na konkurentnost. obzirom na predizborne najave, kao i na nužnost smanjenja proračuna, koji je neprimjeren hrvatskom BDP-u kao i našem ukupnom zaduženju, očekivao sam najavljeno smanjenje proračuna na tragu izjave guvernera Rohatinskog od 9 milijardi kuna, tim prije što je i sveukupno stanovništvo svjesno općeg stanja i spremno dati određeni doprinos stabilizaciji i stvaranju preduvjeta za rast i novo zapošljavanje. Za ovakav poračun očito je bila nužnost da stopa PDV-a bude 25%, što će najvjerovatnije izazvati novi val poskupljenja najmanje za 2 ili više posto jer nisam siguran da u realnom sektoru ima više prostora za racionalizaciju i štednju. Mislim da je vlada trebala primijeniti linearno smanjenje proračuna na svim pozicijama i to obrazložiti kao nužnost i jedino moguće, bez ikakvog računanja deficita od 2,8%. Maloprodajni domaći trgovački lanci nisu konkurentni u odnosu na strane. Prije svega, zbog različite ekonomske snage, različitih uvijeta poslovanja, kao i često zbog nelojalne konkurencije istih, te različitih uvjeta djelovanja (lokalni trgovci u pravilu rade u malim formatima čije je poslovanje skuplje). Problem vidimo u svakodnevnom padu kupovne moći, a posebnog recepta nema, osim osiguranja rasta i razvoja, te samim time i osiguranja radnih mjesta i plaća nužnih za svakodnevnu potrošnju. Ovih nekoliko poreznih mjera rasterećenja; povećanje neoporezive osnovice, smanjenje doprinosa za zdravstvo i smanjenje nekolicine parafiskalnih doprinosa u kontekstu povećanja PDV-a, kao i najavljenog oporezivanja dividende i neka izuzeća u sustavu PDV-a, neće biti od velike pomoći gospodarstvu i poslodavcima. Za očekivati je i povećanje U Puli djeluju svi veći globalni trgovački lanci, no mi imamo stabilni tržišni udjel. Kao i sve domaće tvrtke imamo kreditnih zaduženja, ona su sva dugoročna i u funkciji razvoja, koji je zadnje tri godine jako usporen zbog opće situacije. Većih problema s naplatom nemamo s obzirom da je 99% aktivnosti vezano za maloprodaju. ■ Želimo da se ubrzaju procesi oko dobivanja dozvola za gradnju Najveće probleme vidim oko brzine dobivanja raznih dozvola. Zbog naših investicija i ekspanzije na nove lokacije u Hrvatskoj, želimo da nam se ubrzaju i pojednostave ti procesi. Andreas Wendy, generalni direktor Kaufland k.d. Hrvatska B udući da su protekle godine bile vrlo teške u pogledu potrošačkog ponašanja konzumenata, očekujem sličnu situaciju i u prva 3 mjeseca ove godine. Moram istaknuti da najavljene mjere povećanja PDV-a s 23 na 25 posto naši kupci neće ni osjetiti jer Kaufland jamči da neće podizati cijene iduća tri mjeseca. Mi smo več ranije snizili cijene proizvodima na koje se od 1. ožujka 2012. godine primijenjuje niža stopa PDV-a od 10 posto kao što su ulje, bijeli šećer, dječje kašice i masti. Također smatram da će cjelokupna situacija i promjene vezane za ulazak u Europu dugoročno imati pozitivan utjecaj na Kaufland u Hrvatskoj. Tvrtka Puljanka ovom prvom dijelu 2012. godine očekuje smanjenje prihoda u odnosu na prošlu godinu, ali ćemo racionalizirati poslovanje i smanjiti troškove poslovanja kako bi u drugi dio godine, koji je prihodovno značajno bolji, ušli sa što manjim gubitkom i završili godinu s pozitivnim rezultatom. Budući da je tvrtka Kaufland Hrvatska k.d. proteklih godina neprestano pridobivala nove kupce, čije je povjerenje uspjela osvojiti zahvaljujući povoljnim cijenama i visokoj kvaliteti robe, uvjeren sam da će se taj trend nastaviti i početkom nove poslovne godine. ■ 62 veljača 2012. www.instore.hr istraživanje AgenCijA HeRAKLeA - djeLATnOST i MeTOdOLOgijA Sve tajne Mistery shoppinga Prva pomisao kad se spomene pojam mystery shopping, tajanstvena ili tajna kupnja ili tajni kupci prečesto je kontrola, maloprodaja, moguća snimka stanja i kvaliteta usluge. nažalost, razmišljajući samo na taj način propušta se prilika iskoristiti sve mogućnosti ovog moćnog poslovnog alata Autorica: Kristina žilić, voditeljica projekata Heraklea M ystery shopping ili tajno kupovanje podrazumijeva angažiranje prethodno educiranih tajnih kupaca, koji se na zahtjev određene tvrtke pretvaraju da su potencijalni i redovni kupci. Oni pritom prema unaprijed utvrđenim kriterijima detaljno i objektivno mjere kvalitetu usluge te tvrtke i/ili njezinih konkurenata s ciljem njezina poboljšanja i nakon toga na odgovarajući način izvještavaju o svom iskustvu na usporediv i konzistentan način. Čitajući izvještaje tajnih kupaca, poduzeća se imaju priliku suočiti sa stvarnošću, saznati što se zaista događa na prodajnim mjestima, kako se djelatnici uistinu ponašaju prema kupcima i na koji način prezentiraju njihove proizvode. Poduzeća tako postaju svjesna problema pritajenog nezadovoljstva kupaca, a informacijama dobivenim mystery shoppingom unapređuju kvalitetu usluge povećavajući ujedno zadovoljstvo kupaca i prodaju te, u konačnici, profit. Mystery shopping nije usredotočen isključivo na interakciju kupca i prodajnog osoblja, već na cjelokupno iskustvo kupaca (tzv. customer experience management) na koje osim prodajnog osoblja utječu i prostor, proizvod, cijena, način pružanja usluge i dr. Ukratko, mystery shopping mjeri izvedbu odnosno poštivanje postavljenih standarda poslovanja određene tvrtke, kao što su: •izgledičistoćaprostora, •uspostavljanjeprvogkontaktaskupcima, •poštivanje propisanih procedura i zakonskih odredbi, •načinpromoviranjanovihproizvoda, •uspješnostprovođenjapromotivnihaktivnosti, kao što su npr. nagradne igri i razni loyalty programi •usklađenostsvihmarketinškihnapora, •stupanj nuđenja i način prezentacije vlastite marke, •brzinuiučinkovitosttelefonskekomunikacije, •prodajniprocesprekointerneta, •brzinuikvalitetuodgovorakupcimaemailom, •učinkovitostedukacije, •pružanje informacija i davanje savjeta •kvalitetu rada distributera, franšizekupcima, ra, hostesa i promotorica, i sve ostalo •prodavačevopoznavanjeproizvoda, prema potrebi klijenata, s obzirom na posebnost njihova poslovanja. •izgled i pristup prodavača te njegove U današnje vrijeme sve veće konkurenciprodajne vještine, je često je upravo kvaliteta usluge skrive•načinpostupanjasreklamacijamaiprina prilika i izvor konkurentske prednosti. tužbama kupaca, Mnogi se slažu da upravo izvrsna usluga kupcima predstavlja ključ za veći broj ku•poznavanjeposlovnihprocesa, veljača 2012. www.instore.hr 63 paca, veću prodaju i profit, a time i temelj za dugoročni uspjeh. S druge strane samo se 4% kupaca, kad su nezadovoljni, žali, ali svoje nezadovoljstvo u prosjeku dijele s još do 20 drugih kupaca. Isto tako, kao najčešći razlog prestanka kupovanja kupci navode u 68% slučajeva nezadovoljstvo ponašanjem prodajnog osoblja. Milijuni kuna godišnje troše se na oglašavanje. Njime se uspješno privlače kupci i stvaraju očekivanja, odnosno “obećanja” branda. I što se događa kad zainteresirani kupac dolazi na prodajno mjesto? - “Kolega je na godišnjem. To nije moj posao. Ne znam, ne naručujem ja.” – samo su neki od negativnih trenutaka istine u prodaji. Na taj način čak svaki treći zainteresirani kupac odustane od kupnje nakon takvog kontakta s prodajnim osobljem. Stoga se kao zaključak nameće da je potrebno u većoj mjeri razmišljati o ljudskom faktoru te obraćati pozornost na upravljanje svakim dodirom s kupcem tzv. trenutkom istine. Trenutci istine svi su trenutci u kojima su kupci na bilo koji način u kontaktu s tvrtkom te stvaraju sliku na temelju kvalitete izvršenja usluge, odnosno interakcije zaposlenika i kupaca te tako donose odluku o kupnji. U svakoj interakciji kupaca i zaposlenika ima više trenutaka istine. Padne li se na bilo kojem od njih, ugrožava se krajnji rezultat – prodaja. Proizvodi se mogu kopirati, ali trenutci istine ne! što se sve može postići mystery shoppingom? Prva pomisao kad se spomene pojam mystery shopping, tajanstvena ili tajna kupnja ili tajni kupci prečesto je kontrola, maloprodaja, moguća snimka stanja i kvaliteta usluge. Nažalost, razmišljajući samo na taj način propušta se prilika iskoristiti sve mogućnosti ovog moćnog poslovnog alata. Mystery shoppingom se može mjeriti učinkovitost marketinških akcija jer su istraživanja pokazala da se svakog trećeg kupca kojeg se oglašavanjem zainteresira za kupnju i u njemu izazove želja za istom, gubi kad stupi u kontakt s tvrtkom (dobije e-mail, telefonom ili osobno popriča s osobljem) (izvor: Cotrugli Business School). Budući da mjeri izvedbu u trenutcima istine, mystery shopping može ukazati na to postoje li propusti u definiranju tijeka usluge i što se sve može unaprijediti u istoj. Također, mystery shoppingom se utvrđuje i stupanj konverzije – zbog čega ne ide prodaja i gdje je zapelo. Ljubaznost nije dovoljna. S jedne strane mnogo se ulaže u marketing, no bitno je kakav je odnos prema potencijalnim kupcima, kakva im se usluga pruža, kolika je proaktivnost u prodaji, kako izgleda prodajni razgovor, koliko se kupaca zaista i pozove na kupnju, kakav je odnos prema kupcima kad im se proda proizvod. Sve su to elementi koji direktno utječu na prodaju, a mystery shopping može pokazati kakvo je stvarno stanje. Već se zna da je reklamacija besplatni konzalting i da se tek rijetki među nezadovoljnim kupcima žale. Ostali odlaze konkurenciji. I što onda napraviti? Odgovara li se uopće na pritužbu i ako da, nakon koliko vremena? Radi li se to samo radi zakonske obveze i u nužnim okvirima? Na koji način se odgovara? Zahvaljuje li se ili napada druga strana? Tajni kupac nije samo kupac, on je i tajni gost, tajni učenik, tajni građanin, tajni pacijent, a može otkriti i kako radi konkurencija. Mystery shopping je najčešći u malopro- daji, no koriste ga i proizvođači, leasing kuće u autosalonima, nositelji franšize i razni distributeri na prodajnim mjestima svojih partnera. Znajući da 75% odluka o kupnji kupac donosi na temelju razgovora s prodavačem na prodajnom mjestu, pitanja na koja im mystery shopping pruža odgovore su kako ti isti trgovci prezentiraju njihove proizvode/usluge, što točno o njima govore krajnjim potencijalnim kupcima, nude li ih te ako da, na kojem mjestu, što govore o konkurenciji, koje brandove preferiraju i dr. Osim posjeta, tajni kupci procjene obavljaju i putem telefona i e-maila budući da su to česti kanali komunikacije. Bez obzira čime se bavili i tko su kupci, uvijek je zanimljivo sagledati prodajni proces i kvalitetu usluge iz njihove perspektive. Tajni kupci poznati su kao oči kupaca i uši menadžmenta, a već sam uvid u stanje često daje rješenja i ideje što poduzeti i kako nastaviti dalje. Tko su tajni kupci i što rade? Tajni kupac najčešće je i pravi kupac na određenome prodajnom mjestu na koje se šalje na zahtjev klijenta. Jedina razlika između tajnog i “običnog” kupca je ta što tajni unaprijed dobije upute na što treba obratiti pozornost te da nakon svog posjeta detaljno kronološki opiše cijelo kupovno iskustvo. Najvažnije je da potpuno odgovara profilu stvarnog kupca kako se ne bi isticao i postao sumnjiv. Tajni kupci sami upravljaju svojim vremenom. Prijave se na zadatke koji su raspoloživi, a ako su upravo oni odabrani da ga obave, treba 64 veljača 2012. www.instore.hr istraživanje im najčešće 15 do 30 minuta za pripremu, 15 - 30 minuta da otiđu na prodajno mjesto, tamo su 15 do 30 minuta i treba im 15 do 60 minuta da napišu izvještaj, dakle, ukupno od jednog do dva i pol sata, ovisno o zadatku, ali i s vremenom postaju sve brži i efikasniji. Najbolji tajni kupci rade po nekoliko zadataka tjedno. Bitno je da se na ista prodajna mjesta ne ide najmanje tri mjeseca i da na jednom projektu ne preuzimaju više od tri ista zadatka. Za posao tajnog kupca ljudi se samostalno prijavljuju na internetskoj stranici agencije Herklee, te nakon toga ulaze u postupak selekcije koji je vrlo strog i detaljan te se odvija tri puta godišnje. Pisano i usmeno se testira objektivnost, zapažanje detalja, pismenost i način izražavanja, motivaciju za posao tajnog kupca, poštivanje rokova… Takav postupak daje vrlo kvalitetne tajne kupce. Tajnim kupcima na samom početku rada šalju se mnogi pisani i audio-vizualni edukacijski materijali te se organiziraju edukacije u većim gradovima. Također, jednom godišnje se organizira u sklopu Mystery shopping dana i konferencija samo za tajne kupce na kojoj im se pružaju kvalitetne edukacije. Također nakon svakoga obavljenog zadatka se radi evaluacija i pruža im se povratna informacija što bi mogli bolje napraviti te na taj način neprekidno uče i napreduju. Upitnici koje tajni kupci popunjavaju nakon obavljenog zadatka koncipirani su tako da se dobiju objektivne i vjerodostojne informacije. Pitanja su postavljena tako da daju odgovor je li se nešto dogodilo ili nije, je li nešto postojalo u prodajnom prostoru ili nije. Zatim, detaljan opis samog prostora i djelatnika te podaci o vremenu i detalji s izdanog računa vjerodostojan su dokaz da je zadatak obavljen na zadani način. Primjer financijske industrije Mystery shopping je metoda koja je često zanimljiva industrijama koje imaju vrlo slične proizvode te je jedini način diferencijacije upravo kvalitete usluge. Kao primjer se može izdvojiti financijsko, odnosno, bankarsko tržište. Oni se često usmjeravaju na dva segmenta poslovanja s klijentima i to na stručnost i na prodajne vještine. Izdvojili smo četiri banke: •BankaA=provodiMSunazad9godina, više puta godišnje; •BankaB=provodiMSunazad7godina, jedan veći val godišnje; •BankaC=provodiMSunazad3godine, jedan veći val godišnje; •BankaD=provodiMSunazad2godine, više manjih valova godišnje. U kategorijama stručnosti i prodajnih vještina te ukupne kvalitete usluge vidljive su razlike. U kategoriji stručnosti, kao najbolja se iskazala banka koja provodi mystery shopping unazad 7 godina, jedan opsežniji val godišnje. U kategoriji prodajnih vještina, najbolji rezultati uočeni su kod banke koja provodi mjerenje unazad 9 godina. Najviše područja za unaprjeđenje uočeno je u banci koja provodi mjerenje unazad dvije godine, još uvijek u manjim količinama, ali je uočen napredak u odnosu na prethodne valove. Ono što je vrlo važno jest jasno postavljanje „pravila igre“, odnosno jasno definiranje standarda zaposlenicima na koji način se trebaju obraćati klijentu. Nakon mjerenja jesu li oni poštivani potrebno je na pravilan način komunicirati rezultate i pri tome svakako izbjegavati upiranje prstom u one koji su bili lošiji, kako se ne bi stvorio daljnji otpor prema ovakvoj metodi unaprjeđenja. Uostalom, nije bitno tko je „kriv“, bitno je unaprijediti uslugu kupcima jer su oni ti koji nam daju plaću. Brojni su savjeti za odličnu uslugu, ali svi se mogu svesti na dva primjenjiva uvijek i svugdje – pazimo na detalje i preuzmimo odgovornost. 100% 90% 92,19% 93,64% 75,84% 86,52% 80% 79,21% 78,82% 77,45% 92,19% 70% 71,02% 67,63% 60% 57,32% 53,20% 50% 40% 30% 20% banka A banka B 10% banka C banka D 0% STRUČNOST PRODAJNE VJEŠTINE UKUPNO 66 veljača 2012. www.instore.hr periskop KOLuMnA POznATOg PROfeSORA eKOnOMSKiH znAnOSTi nA PRAVnOM fAKuLTeTu u zAgReBu Hrvatska: MMF i proračun – ima li zadovoljnih? onih koji će ostvariti kupovnu moć, uplaćivati poreze i doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, za lokalnu samoupravu... Toliko njih će uskoro postati korisnici socijalnih prava za koje će netko drugi biti pozvan ostvarivati prihode. Iz uvodnog dijela jasno je vidljivo da to više neće moći biti po osnovi, kako se to elegantno kaže, priljeva kapitala izvana. Jednostavnije rečeno, bila je to inozemna štednja koja se dobro ukamaćena selila u Hrvatsku. Autor: prof. dr. sc. Mladen Vedriš A ktualne niske temperature na otvorenom imale su svoj kontrapunkt u visokoj temperaturi hrvatskih javnih financija: kako će misija MMF-a, a potom bitne rejting agencije procijeniti hrvatsku ekonomsku i financijsku stvarnost i – iz takve ocjene stvoriti sliku o našoj perspektivi i budućnosti. Takva, pak, ocjena utječe na mogućnost refinanciranja dospjelih obveza, novo zaduženje u 2012., te i ne najmanje bitno – visinu kamatne stope koja će se na ta zaduženja plaćati. Usporedbe radi, u godini koja teče u hrvatskom proračunu, ukupni materijalni rashodi iznose 8,8 mlrd. kuna, a za ukupne subvencije (poljoprivreda, željeznica...) usmjereno je 5,5 mlrd. kuna. Stavka financijski rashodi - kamate po dospjelim obvezama za kredite države zauzima vrijednosti od 8 mlrd. kuna. Ili, drugačije rečeno, na ukupni vanjski dug Republike Hrvatske od približno 46 mlrd. eura, koji se odnosi na obveze države, tvrtki, banaka i građanstva, tek jedan postotni bod više kamate iznosi 470 mil. eura. To je suma usporedbe radi, koja je približno ista očekivanom iznosu koji bi se morao ostvariti povećanjem stope PDV-a od 23 na 25 posto. Jedan potez pera... jedna ovakva ili onakva ocjena nekog iz međunarodnog financijskog žirija i odjednom smo dužni toliko i toliko više. Taj okvir mogućeg događanja jasno pokazuje i podvlači svu važnost razgovora i pregovora s međunarodnim financijskim institucijama. I... ujedno uvjerenje da Hrvatska može ostvariti trajan i stabilan gospodarski rast, koji će smanjiti rizike, što uz ostalo znači i osigurati otplate vanjskih dugova: glavnice i kamate. Pravo je pitanje, koje se više odnosi na (bližu) prošlost, nego na sadašnjost i budućnost: zašto smo postali tako visoko zadužena država, i je li taj vanjski dug bio usmjeren u jačanje ekonomskog kapaciteta nacije, koji ga tada može uredno otplaćivati. “Uspjeh je znati kako preživjeti teška vremena. Svi ćemo preživjeti dobra vremena.” (G. Dyke) U tom kontekstu, lakše se razumijeva i očitava dio sadržaja Zaključne izjave misije MMF-a (03. 02. 2012.) nakon posjeta Hrvatskoj, koja poprilično jasno i neuvijeno sadrži ocjene prošlosti s jasnim naznakama obveza u sadašnjosti i budućnosti: Izgledi za rast su slabi zbog duboko ukorijenjenih strukturnih rigidnosti i problema s konkurentnošću... Uz nepromijenjene politike gospodarski izgledi u 2012. i srednjoročnom razdoblju su slabi... Prociklične restriktivne fiskalne mjere tijekom vrhunca krize nisu bile dovoljne da bi se izbjeglo znatno pogoršanje javnih financija... Dinamika javnog duga je neodrživa uz nepromijenjene politike... Cilj fiskalne konsolidacije treba biti smanjenje zadanih stavki rashoda... Provedba odavno zakašnjelih strukturnih reformi je nužna da bi se poboljšala konkurentnost i ostvario održivi rast u srednjoročnom razdoblju. I tako dalje redom, uglavnom ozbiljne ocjene i upozorenja i - gorki lijekovi. Takvom makroekonomskom okviru doprinose i domaći aktualni podaci. Na Zavodu za zapošljavanje prijavilo se novih 35.726 osoba (siječanj 2012.), od kojih je u nezaposlenost ušlo 24.071 s dosadašnjeg radnog mjesta. Ogromna većina njih je iz industrije, trgovine, građevinarstva, ugostiteljstva... Toliko je u samo jednom mjesecu manje Zašto toliko o svemu tome? Jednostavno iz razloga što je to ona „velika slika“ koja bitno uokviruje uvjete poslovanja, pa i življenje svih nas. Ona isto tako jasno pokazuje i poručuje da više nema vremena za odgodu. Nema nekih novih time out-ova. Zaokret u mjerama ekonomske politike u pravcu poticaja stvaranja novih vrijednosti na hrvatskom prostoru, novih roba i proizvoda koje će pronaći mjesto i put do domaćeg potrošača, ali sve više i više na vanjskom tržištu, je hrvatsko biti ili ne biti. Izvoz po glavi stanovnika iz Češke, Slovačke, Mađarske, Slovenije je višestruko veći nego iz Hrvatske. Kada se kaže veći to znači dva, tri ili četiri puta više, a ne za nekoliko postotnih bodova. To istovremeno znači, da je toliko veća i proizvodnja, i zaposlenost, i uplaćeni porezi i doprinosi koji tada pune proračun: državni i one lokalne. Tada je lakše i uvoziti, jer platna bilanca može i mora biti uravnotežena, a lakše je i plaćati otplate kredita, a na takvoj prosperitetnoj osnovi i – kamate su niže. Sve to Hrvatska može i mora učiniti, te postaje sve jasnije da to nije posao koji se radi zato jer to traži bilo koja međunarodna adresa. To je posao i odgovornost prema vlastitim građanima, biračima, poreznim obveznicima, naciji koja želi biti (ekonomski) bliže hladnoj Skandinaviji, nego toplom suncu nekih mediteranskih turističkih konkurenata, i ništa manje atraktivnih destinacija. Ali od turizma, samo od turizma, mjesec ili tri mjeseca sezone, ne može živjeti čitava zemlja. I to dvanaest mjeseci. veljača 2012. www.instore.hr Droga Kolinska, Živilska industrija d.d., Kolinska ulica 1, 1544 Ljubljana NOVO Argeta Snack sadrzi 7 grisinija i malo pakiranje Argete. Odličan slani zalogaj kada vas glad uhvati izvan kuće. Počastite se bilo kad i bilo gdje. www.argeta.com 67 68 veljača 2012. www.instore.hr periskop iz regije POgLed iz SLOVenije Kravlja “pijaca” Piše: prof. dr Bogomir Kovač Ako ostavimo po strani financije i odgovor na osnovno pitanje, je li Agrokor uopće dovoljno jak, da provede transakciju, ili bi to ipak možda prevalio na Mercator kao cilj kupovine. Uz to manje nas zanima, kako će se unutar tog gordijskog čvora u budućnosti rješavati Pivovarna Laško, kao i konzorcij upletenih banaka na čelu s NLB. Važnije je nešto drugo. Kako će Mercatorova sudbina utjecati na situaciju u cjelokupnoj trgovačkoj djelatnosti u Sloveniji? Kakva će biti sudbina naše prehrambeno-prerađivačke industrije, koja je vezana na postojeće prodajne puteve? Tko će još htjeti i željeti svojim kapitalom ući na područje FMCG, što je izraz za proizvodnju i distribuciju potrošnih dobara svakodnevne upotrebe. Mercator je dobar primjer gdje nas dovode kravlje “pijace”, odnosno politički i poslovni dogovori uz problematične poslovne modele. To je slično kao kad je Pivovarna Laško ponudila dobar primjer pogrešnih poslovnih usmjerenja. Za slovenska poduzeća iz kruga FMCG sektora sudbonosna je bila prva vlasnička konsolidacija poslije 2000. godine, i ulaska Slovenije u EU poslije 2004. godine. EU je otvorila nove poslovne mogućnosti i stabilizirala je poslovnu okolinu. Slovenski menadžeri počeli su žuriti s menadžerskim preuzimanjima i otkupima drugih udruženja. Sve su pokrivale banke s izuzetnim kreditnim ciklusima. Svi su bili uvjereni, da biznis nema nikakvih ograničenja, i manje su razumjeli nesigurnost i rizik. Priča se kao kuća od karata srušila u godinama 2008. i 2009. Menadžerima su se zalomili poslovi, banke su počele sa slanjem računa, a političari su one koji su bili najprodorniji razglasili za neželjene „tajkune“. Raspali su se neki temeljni stupovi slovenske privrede, za prehrambenu industriju sudbonosni su bili holdinzi, Istra Benz i Pivovarna Laško, ali i poslovna propast nekih manjih udruga, kao što su: Pomurka, MIP i druge. Poslije financijskog rušenja poslovnih sustava i društava došlo je do vremena traženja rješenja i jedina mogućnost, stečaja ili restrukturiranja bila je prodaja dijelova ili cijelog društva. Sudbina slovenske prehrambeno-prerađivačke industrije zato se ne nalazi toliko u vertikalnoj povezanosti s trgovinom, nego u horizontalnim vezama pogrešnih poslovnih odluka odozdo prema gore. Krivo je previše vlasničkog restrukturiranja i premalo poslovne inovativnosti, previše pohlepe i ludog preuzimanja rizika te premalo znanja i poštenja. Još veće iznenađenje predstavljali su novi kupci, koji su dolazili otuda gdje su slovenska poduzeća u prvom krugu tražila svoje mete za preuzimanje. Zašto? Razloga ima nekoliko i svi su iznenađujući. Najjednostavniji je zaključak, da su slovenska poduzeća i menadžeri svoju ekspanziju počeli prekasno, kriza ih je jednostavno pretekla. Govorilo se o pogrešnoj procjeni poslovnih ciklusa i ocjeni rizika. Drugo, Todorić i njemu slični, poslovna carstva su sagradili dosta prije sadašnjeg vremena i sada su lakše krenuli u krug preuzimanja gdje su slovenske mete najslabije. Na trećem mjestu su jednostavno bolji poslovni timovi. Atlantik Grupa koja je preuzela Drogu Kolinsku bila je stručno neosporno sposobnija od slovenskih menadžerskih timova. U brojnim udruženjima u Hrvatskoj i Srbiji sjede međunarodni menadžeri, njihovi poslovni modeli su suvremeniji, a upravljanje više europsko. Zato se i dogodilo, da strance ne zanimaju poduzeća toliko kao intelektualni kapital, robne marke i tehnološko znanje. Zaključak je na dlanu. Slovenija s godinama gubi mjesto postsocijalističke države, prvo u srednjoj Europi, a sada i na Balkanu. Područje proizvodnje i dristribucije potrošnih dobara dobar je dokaz, kako konkurentske prednosti mogu brzo postati slabosti. Ako će lekcija otrežnjenja biti pravodobna, bit će to dobro za Sloveniju, ali i za druge. Učenje će morati biti obostrano. POgLed iz BOSne i HeRCegOVine Pripreme za slom naftnog doba Autor: Kenan uštović Veljača je jedini mjesec u godini koji se može iskazati matematički. Aksiom glasi: troškovi novogodišnje noći plus izdaci u siječnju jednako je „jao majko“ u veljači. Međutim, važno je napomenuti da ova matematička operacija nije primjenjiva samo na jednostavnim čimbenicima (čitaj: ljudima), nego i na onim mnogo složenijim. U složenije naravno ubrajamo gradove, države, kontinente... Ovaj put ću govoriti o problemima koji se odnose na sve ljude, ili barem one koji nemaju dovoljno novca. Veljača nam je počela idilično. Snijeg pade na cvijeće, na aute, kuće, prodavaonice. Kolaps. Kažu da je visina sniježnog pokrivača na Bjelašnici bila 217, a u Sarajevu 110 cm. Iako je stanje bilo poprilično dramatično, mi smo narodi koji su mnogo toga i goreg prošli. Ali ima još jedna prednost kolapsa. Ona se očituje u smanjenju potrošnje nafte i naftnih derivata, barem kada su u pitanju automobili. Treba pozitivno gledati na postojeću situaciju: smanjena potrošnja nafte, a i zrak u glavnom gradu BiH postaje čistiji. Sve se ovo ne događa slučajno. Više sile su odlučile pomoći našim narodima da se bolje prilagode turbulentnom vremenu u kojem se „ključni ljudi svijeta“ međusobno sankcioniraju iz svojih kožnih fotelja, a sve naravno preko leđa prosječnog stanovnika. Da vidimo što se to događa s naftom? Najjednostavniji opis trenutne situacije: Washington je uveo sankcije Iranu, jer on razvija nuklearni program koji su jedino Amerikanci vidjeli. Danas nitko ne želi konkurenciju. S druge strane Iran veljača 2012. www.instore.hr prijeti da će zavrnuti „pipe“ za naftu. Tu se ubaci EU, također, uvodeći sankcije, ili kako današnji mediji to predstavljaju – neviđeni embargo. Uključe se onda tu malo i središnje banke, jer ipak „para vrti, gdje svrdlo (od nafte) neće“. Međutim, SAD i EU su svjesni da Kina tu ima znatnu ulogu. Možda ne toliko veliku ako je uz njih, ali sigurno je nitko ne bi želio protiv sebe. Tako su Amerikanci apelirali na Kina ds im pridruži, kad ono ništa od toga, ode ona i stane na stranu Irana. Kad se na tu stranu još doda Rusija, čiji Gazprom između ostaloga planira kupiti OMV-ove benzinske crpke u Hrvatskoj i BiH, dobivamo novi poredak – osovina/saveznici. Samo se još ne zna tko kakvu ulogu igra. Nećemo sad ulaziti u detalje, treba li tražiti povod za zatezanje međusobnog odnosa zaista u nuklearnom programu Irana ili pak u težnji SAD-a da uzburka islamistički režim, nego da vidimo kako se ovo stanje odrazilo na samu cijenu nafte. Govori se da bi cijena nafte na tržištu zbog cijele situacije mogla skočiti na 150 dolara po barelu. Međutim, početak veljače nije donio neke velike oscilacije na tom polju. Na američkom tržištu nafta je stajala oko 97 dolara, na londonskom tržištu oko 112 dolara, dok je referentna košarica nafte OPEC-a bila oko 110 dolara. Može se slobodno reći da je početak veljače bio miran na ovom polju, i da se nisu počeli događati planirani crni scenariji. Iako embargo EU treba početi početkom ljeta, Iran već sada upozorava da će staviti restrikcije na isporuku. U BiH najavljuju da bi cijena naftnih derivata mogla skočiti i na 4,5 KM po litri. Baš me zanima koliko bi ljudi odustalo od vožnje automobilom. Jer kod nas važi parola: „bolje gladan autom, nego sit tramvajem“. Kažu da je prednost BiH i u tome što nismo totalno ovisni o uvozu derivata. Mi danas imamo rafineriju nafte u Bosanskom Brodu, tako da u jednu ruku možemo sami sebi kreirati sudbinu. E toga se ja bojim. Iskustva su mi pokazala da smo mi bolji kad nam netko drugi servira rješenje problema, nego kad mi nešto sami rješavamo. Na kraju ću još dati jedan strateški prijedlog za razvoj autoindustrije u BiH: “U slučaju da cijena naftnih derivata bude preko 4 KM po litri, predlažem da izmislimo automobil koji će ići na vino. Imamo mi svoju Hercegovinu, gdje se vina proizvode i prodaju jeftinije. Jest da i tu zna biti zategnutih odnosa, ali barem još nitko nikada nije pričao o embargu.” POgLed iz SRBije Ništa od MMF-a Autor: Milan Ćulibrk, urednik nin-u Četvrtak, 9. veljače 2012. ostat će u Srbiji upamćen kao najhladniji dan u posljednjih nekoliko godina. Ne toliko zbog toga što se u Beogradu živa spustila u termometru do -16 stupnjeva Celzijusovih, koliko zato što je tog dana ‘zaleđen’ i 1,1 milijardu eura vrijedan stand-by aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom. Ili, kako to tvrde ovdašnji službenici, status aranžmana s MMF-om je ‘ostao nepromijenjen’. Kome samo padaju na pamet tako bezazlene riječi za nešto što je po mogućim posljedicama ravno uvodu u ekonomsku katastrofu zemlje. Pitam se samo hoće li ministri nastaviti tvrditi da je ‘status nepromijenjen’ i kada euro dogura do 115 ili 120 dinara, kada se broj nezaposlenih poveća za još 40.000 - 50.000, kada će nas i ono malo stranih investitora koji razmišljaju o ulaganjima u Srbiju početi zaobilaziti u širokom luku i kada, čak i odlazećim ministrima, bude jasno da gospodarski rast ove godine neće biti tri posto, kako su tvrdili do prije nekoliko mjeseci, niti 1,5 posto, kao što su ugradili u Zakon o budžetu, da bi mogli povećati i rashode za nekoliko stotina milijuna eura, već jedva pola posto. Ako bude i toliki. Jer, sa svakim novim danom smanjuju se procjene gospodarskog rasta. U početku je to bilo stidljivo, uz korištenje brojnih alibija, među kojima je kao izgovor svakako najviše korištena kriza u euro-zoni. Kao, ako su već svi iz našeg okruženja u krizi, ni mi ne možemo bez problema. Samo se ne sjećam da su drugi bili u krizi tijekom 90-ih, kada je naš bruto domaći proizvod prepolovljen u odnosu na 1989. a industrijska proizvodnja ni danas nije dosegla 40 posto razine od prije 23 godine. Čak se, kao kroz maglu, sjećam da su 69 oni tada dinamično rasli i to po prosječnoj stopi od pet-šest posto. I naša je stopa bila otprilike tolika. Samo negativna. Takvom smo brzinom i tonuli. Zato smo sada ovdje, a drugi su nam odmakli. I zato će se, kako sada stoje stvari, jaz između Srbije i nekih zemalja iz okruženja i dalje produbljivati. Drugačije i ne može biti ako nam stvarnost sliči na stari vic o Lali, koji je ulovio zlatnu ribicu. Pustio ju je nakon što mu je čvrsto obećala da će mu ispuniti tri želje. Prva želja mu je bila da ga Sosa nikada ne prevari s drugim muškarcem. Druga, ako se to već i dogodi da on to nikada ne sazna. I treća, ako ipak čuje, da se - ne “jedi”. Zar vam naši ministri ne sliče pomalo na Lalu? Pa mora da su i oni čuli da je aranžman s MMF-om propao, ali se nitko od njih ne “jedi”. Kao da im je svejedno. I što ove godine neće biti onoliko investicija koliko je planirano. Niti što će dinar i standard građana slabiti. Niti što se prije mogu očekivati novi otkazi nego nova radna mjesta. Odakle im samo tolike zlatne ribice? Ili im je kao kod mušketira jedna bila dovoljna za sve? S druge strane, tko je i očekivao da se najviši državni službenici živciraju zbog ‘sitnih nesporazuma’ s MMF-om. Imaju oni važnija posla. Pa, zar svoju efikasnost nisu dokazali kada su za samo nekoliko dana donijeli stratešku odluku i umjesto “US Steela” preuzeli željezaru u Smederevu. Za jedan dolar. Koga briga što su godišnji gubici 150 milijuna eura? O tome će brinuti kasnije. Kada prođe snijeg. I ode MMF. U međuvremenu će ugasiti obje visoke peći. Eh, kako im je mećava došla kao naručena. K’o as na 11. Nisu morali nikome objašnjavati zašto su sve zaposlene poslali na prinudni odmor samo tjedan dana nakon što im je država postala gazdarica željezare. Led je krivac za sve. I tako, odoše Amerikanci iz Smedereva. Ostaviše željezaru za dolar. Ostaviše ‘nepromijenjen status’ aranžmana s MMFom. Do izbora i nove skupštinske većine, koja će imati dovoljno poslanika za izglasavanje rebalansa proračuna i na taj način ispoštuje sve što je s MMF-om još jesenas bilo ‘kao’ dogovoreno. Do tada bye, bye za stand-by. Samo da u međuvremenu, dok čekamo neku vladu koja će biti u stanju održati riječ i ispuniti ono što je obećala, cijela Srbija ne postane kao prodavaonica: ‘Sve za dolar’. Zato ne mogu, a da ne ponovim uvjerenje da bi u ovakvoj situaciji bilo moralno, ako nije normalno, da premijer Mirko Cvetković odmah smijeni ministra financija. Makar to bio sam Mirko Cvetković. 70 veljača 2012. www.instore.hr regija CeeMeA BuSineSS gROuP: AnALizA i PROgnOze zA TRžišTe HRVATSKe Očekivani rast prodaje između 5 i 10 posto Ceemea Business group potvrđuje da je većina tvrtki iz prehrambenog sektora ostvarila rast. Kontakt: nenad Pacek, [email protected] H rvatska će opet biti u blagoj recesiji tijekom 2012. godine, te postoji prijetnja daljnjeg smanjivanja kreditnog rejtinga. Domaća potražnja i korporativna prodaja će nastaviti borbu tijekom 2012. i 2013. godine zahvaljujući utjecaju sadašnjeg i budućeg visokog vanjskog duga, slabljenja izvoznih tržišta, niskoj razini potrošačkog i korporativnog povjerenja te nadolazeće štednje. Visoki vanjski dug, koji sada već premašuje 100%-tni iznos BDP-a, smanjenje potrošnje od strane potrošača, kompanija i država, rast nezaposlenosti, visokih kamatnih stopa, visokih potraživanja između kompanija, nepostojanje fiskalnog ili monetarnog poticaja, samo su neki od čimbenika koji sprječavaju brži oporavak rasta i korporativne prodaje u bližoj budućnosti. Središnja banka redovno je intervenirala kako bi spriječila deprecijaciju valute, ali je kuni (neuobičajeno) dozvoljeno da malo devalvira do trenutne razine od 7,58 naspram eura. Tečaj kune bi mogao pasti do 7,8 u odnosu na euro (sigurno će se kretati između 7,35 i 7,80 u odnosu na euro), a 7,8 u odnosu na euro će se nastaviti i dalje odražavati na korporativnu prodaju onih kompanija koje uvoze robu u Hrvatsku. Povećava se stopa PDV-a na većinu artikala i iznosit će 25% od 1. ožujka. ekonomski čimbenici Ekonomski čimbenici, posebno vanjski dug, su slabi i bit će značajan korak unatrag u razdoblju od 2012. do 2013. godine. Kućanstva i kompanije će smanjiti izdvajanja tijekom nekoliko godina. Trenutno vanjski dug iznosi 103% BDPa. Kronično visoki deficit platne bilance tijekom godina povećao je sam vanjski dug – trenutni deficit platne bilance srećom za sada nije više problem obzirom da je nastavljen pad uvoza. Javni dug se približava skoro 50%-tnoj vrijednosti BDP-a. Nova vlada će morati napraviti program štednje tijekom 2012. godine. Devizne pričuve trenutno iznose 11,2 milijarde eura, što je za 10% više u zadnjih 12 mjeseci (ali je zato bruto vanjski dug nešto veći od 47 milijardi eura). Rezerve bi se mogle smanjiti u prvoj polovini godine ukoliko središnja banka nastavi intervencije protiv deprecijacije. Trendovi u korporativnoj prodaji Korporativni rezultati u Hrvatskoj su među najslabijima u CEE regiji. Skoro 40% kompanija nije uspjelo ostvariti rast prodaje i preko 40% kompanija nije ostvarilo dobit u 2011. godini. One koje su ostvarile rast, mjere ga jednoznamenkastim brojčanim pokazateljima. Očekuje se porast prodaje u 2012., sličan onomu iz 2011. godine. Kompanije i dalje očekuju poteškoće u rastu profita. Većina njih je u svojim proračunima predvidjela rast mjerljiv jednoznamenkastim brojčanim pokazateljima, ali će većina toga rasta biti obilježena strožom kontrolom troškova. Mnoga poduzeća će se usredotočiti na povećanje tržišnog udjela. Zbog toga očekujemo da će se veliki broj kompanija, osobito one koje su kasnije došle, ili imaju mali tržišni udjel, ili se pak bore s profitabilnosti, povući s tržišta ili vratiti na prijašnji model distribucije. Vrlo mali broj kompanija (7%) ima planove za zapošljavanje u Hrvatskoj u idućih 12 mjeseci. Prehrambeni sektor najbolje je poslovao u odnosu na sve ostale sektore u prošloj godini, ali su rezultati značajno narasli zahvaljujući jakoj dobroj turističkoj sezoni. Većina tvrtki iz prehrambenog sektora ostvarila je rast mjerljiv jednoznamenkastim brojčanim pokazateljima. Očekivani rast prodaje za 2012. godinu kreće se između 5 i 10%. Trendovi i pokretači rasta Nakon pada od preko 7% u razdoblju od 2009. do 2010. godine, u Hrvatskoj se rast opet pojavio u 2011. godini. Ali usporeni tijek rasta od jeseni će zasigurno pridonijeti slabijoj brojci od očekivane za 2011. godinu - rast sigurno nije bio veći od 0,3%. To je snažan kontrast brzom rastu kredita u razdoblju 2006. - 2007. godine. Prošli pokretači rasta, kao što je primjerice, kreditirana potrošnja, vrlo će se sporo vratiti natrag. Dosta domaćih tvrtki se nalazi na rubu bankrota, boreći se s nenaplaćenim potraživanjima i nedostatkom obrtnih sredstava. Još uvijek visoka stopa nezaposlenosti, nedostatak iscrpnih fiskalnih i monetarnih poticaja, visoka nezaposlenost, potreba smanjivanja rashoda u korporativnim bilancama, kućanstvima i državnoj bilanci također će spriječiti brzi oporavak u razdoblju od 2012. do 2013. godine. Uzimajući u obzir značajno smanjenje na ključnim izvoznim tržištima, kao i izgledan program štednje, Hrvatska – predviđanja: Veličina ekonomije 46 milijardi eura, BDP po stanovniku 10,450 eura (procjena 2011.) Realni rast BDP-a, % Potrošnja domaćinstva, procjena % Bruto fiksne investicije, procjena % Potrošnja vlade, procjena % Tečaj vs. euro, prosjek Inflacija, % od BDP-a Tekući račun platne bilance, % od BDP-a Stopa inflacije, % prosjek Devizne rezerve, milijarde eura 2009 -5,8 -8,5 -11,8 0 7,3 -3,9 -5,3 2,4 10,3 2010 -1,2 -0,9 -11,3 -1,2 7,38 -4,9 -1,3 1,1 10,7 2011 0,3 0 -7,0 -0,5 7,40 -5,9 -2,0 2,2 11,2 2012 -1,0 -0,5 -1,5 -0,5 7,55 -5,2 -2,1 2,4 11,3 2013 1,2 1,6 2,5 0,0 7,53 -4,2 -2,4 2,3 11,3 2014 2,9 2,2 4,0 0,4 7,5 -3,5 -2,8 2,2 11,4 veljača 2012. www.instore.hr Hrvatska: rezultat po sektorima 2012. Hrvatska: prihodi i profiti 2011. - 2012. Prihod 2012. (prosinac) 0% Svi sektori: prodajne performanse i prikaz 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 71 90% 100% Prihod 2011. (lipanj) 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Svi sektori Roba široke potrošnje (ukupno) Hrana i piće Prihod 2011. (prosinac) Industrija B2B Prihod 2012. (lipanj) Farmacija/zdravstvo Prihod 2012. (prosinac) IT Profit 2012. (prosinac) Svi sektori: prodajne performanse i prikaz 0% 10% 20% 30% 0% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Profit 2011. (lipanj) Svi sektori Roba široke potrošnje (ukupno) Profit 2011. (prosinac) Hrana i piće Profit 2012. (lipanj) Industrija B2B Farmacija/zdravstvo Profit 2012. (prosinac) IT pad za više od 10% 15 - 20% rasta pad od 1 do 10% 20 - 30% rasta bez rasta 1 - 5% rasta više 30% rasta 5 - 10% rasta 10 - 15% rasta Izvor: CEEMEA Business Group CEE Benchmarking anketa, lipanj i prosinac 2011. vjerujemo da će se BDP opet smanjiti za 1% u 2012. godini. Iznos neplaćenih računa između kompanija procijenjen je na preko 5 milijardi eura. Ovakva korporativna nelikvidnost još je jedan od glavnih vjetrova oporavka i poslovnog povjerenja, barem kratkoročno. Za razliku od većine tržišta na području zemalja CEE regije, ovdje je prisutan značajan problem s potraživanjima od kupaca. Rast će dosegnuti 1,2% u 2013. godini i mi očekujemo rast od preko 2% tek u 2014. godini. Domaća potražnja je slaba: potrošnja kućanstava, državnog sektora i korporativnog sektora je još uvijek pod ozbiljnim pritiskom, a izvoz nije zabilježio rast u 2011. godini. Privatna potrošnja ostaje slaba obzirom da se potrošači bore s kreditima koje imaju uz pripadajuću valutnu klauzulu. Potrošnja kućanstava koja je još uvijek niska očekuje svoj blagi pad i u 2012. godini. Korporativna potrošnja će se također smanjiti i u 2012. godini će četvrtu godinu zaredom bilježiti pad korporativnih investicija. Državna potrošnja će se definitivno smanjiti u 2012. godini s obzirom da nova vlada priprema umjeren program štednje. Izvoz će pogoditi pad na doslovno svim ključnim izvoznim tržištima. Trendovi potrošnje u kućanstvima Sveukupna potrošnja kućanstava trenutno je za nekih 11% niža nego što su kompanije bilježile tijekom 2008. godine. Za neke kompanije koje prodaju premium proizvode prodaja je niža od navedenoga prosjeka. Diskonteri i privatne robne marke povećavaju udjele u maloprodaji i borba za tržišni udjel je sve intenzivnija na tržištu koje stagnira. Trenutno, maloprodaja je porasla za 1% godišnje, ali u zadnja dva zabilježena mjeseca maloprodaja je doživjela oštar pad. Potrošača još uvijek pritišću visoke kamatne stope na postojeće kredite koji smanjuju raspoloživi dohodak, visoka razina potrošačkog pad za više od 10% 15 - 20% rasta pad od 1 do 10% 20 - 30% rasta bez rasta 1 - 5% rasta više 30% rasta 5 - 10% rasta 10 - 15% rasta Izvor: CEEMEA Business Group CEE Benchmaring anketa, lipanj i prosinac 2011. duga, visoka nezaposlenost i kao posljedica svega niska razina potrošačkog povjerenja. Očekujemo da će se potrošnja kućanstava tijekom ove godine nešto malo smanjiti, većinom se povećati u ljetnim mjesecima. Službena stopa nezaposlenosti je opet porasla za 18,7%, točno onoliko koliko je iznosila prije godinu dana. Iznos stvarne neto plaće kreće se oko 750 eura, i ne vidi se povećanje. Nedavan slabi pad tečaja kune, a možda i daljnji nastavak mogao bi poskupjeti uvoz tijekom 2012. godine. Slabljenje kune također povećava mjesečne rate kredita koje kućanstva imaju vezana za euro ili švicarski franak. Najmanje 6 - 8% svih zaposlenih uopće ne prima plaću. Očekujemo povećanje potrošnje kućanstava za samo 1% u 2013. godini. Trendovi fiksnih bruto investicija Tijekom zadnje tri godine, korporativne investicije su manje za 30%, što je jedan od najgorih rezultata u CEE regiji. Nakon oštrog pada u 2009. i 2010. godini od preko 11% godišnje, izračunali smo da je korporativna potrošnja pala za još 7% u 2011. godini. Kamatne stope postojećih kredita su bitno rasle uzrokovane visokom državnom premijom, te je to jedan od čimbenika koji smanjuje broj novih investicija. Uz smanjenje eksternih utjecaja, te dokle god još nemamo jasnu sliku ekonomske politike nove vlade, svoju prognozu fiksnih bruto investicija za 2012. godinu smo degradirali na -1,5%, a za 2013. godinu predviđamo stopu od samo 2,5%. Valutna prognoza Tečaj kune je od ljetos pod pritiskom, a središnja banka je prisiljena intervenirati izravno, i to tako što je i bankama odredila vrlo visoke stope obveznih kriterija i rezervi. S povećanjem obveznih rezervi, središnja banka je povukla likvidnost kune s tržišta kako bi pomogla tečaju kune. Svaki drugi problem s povećanjem financiranja mogao bi još više pojačati pritisak na kunu. Da je kuni dozvoljeno slobodno kolanje, njena bi vrijednost davnih dana devalvirala u tekućoj platnoj bilanci i doprinijela vanjskoj gospodarskoj ravnoteži. Iznimno veliki deficit tekuće platne bilance korigiran je padom uvoza – što kratkoročno može pomoći nacionalnoj valuti. Kuni je dozvoljen lagani pad od našeg zadnjeg izvještaja, te trenutno iznosi 7,58 u odnosu na euro. Središnja banka će rezerve aktivno koristiti kako bi očuvala stabilnost kune. Međutim, rukovoditelji bi trebali imati u vidu da će kuni opet biti dozvoljen pad, u najgorem slučaju do 7,8 u odnosu na euro, posebice ukoliko se pojave kontinuirani problemi s pronalaskom sredstava za financiranje kojima bi se “pokrpao” proračunski deficit. Kao i obično, očekujemo jačanje valute tijekom ljeta, kada je vrlo vjerojatno da će doći do aprecijacije tečaja kune. Tečajni raspon kune u sljedeće dvije godine kretat će se između 7,3 i 7,8 u odnosu na euro, ali tijekom 2012. godine je izglednije da će biti bliže onoj slabijoj strani navedenoga raspona. Stopa inflacije i kamatne stope Stopa inflacije je stabilna, pod kontrolom i iznosi 2,1% godišnje. Iznimno slaba domaća potražnja će zadržati nisku stopu inflacije u 2012. godini, no do promjene bi moglo doći tijekom proljeća s porastom stope PDV-a na 25%. Prosječna stopa inflacije u 2012. godini kreće se oko 2,4%. Rizik za povećanje slijedi u mjesecima nakon povećanja PDV-a i mogućeg povećanja cijena komunalija i režija. Unatoč nedavnim rezovima, kamatne stope i dalje su previsoke uzevši u obzir nisku stopu inflacije. Diskontna stopa iznosi 7%, a fiksna marža povratne kupnje iznosi 6%. Hrvatska treba trenutni i veliki monetarni poticaj, ali to se vjerojatno neće dogoditi. 72 veljača 2012. www.instore.hr moja karijera jOSiPA TuRKALj, BRAnd MAnAgeR zA njeMAčKu i SjeVeRnu euROPu u ReCKiTT BenCKiSeRu UGODAN ŽIVOT U NJEMAČKOM MANNHEIMU Razgovarao: Tomislav Ciliga ime i prezime: Josipa Turkalj datum i mjesto rođenja: 12. lipnja 1980. godine Bračno stanje: nije udana Obrazovanje: Gimnazija M. A. Reljkovića, Vinkovci, Ekonomski fakultet u Zagrebu Karijera: Nakon uspješno završenog Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Josipa Turkalj zaposlila se u ožujku 2005. u Nestle-u u Zagrebu. Prvu godinu provela je na poziciji Brand Assistant Managera zadužena za Kit Kat, Lion i Smarties u Adriatic regiji (Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija). U veljači 2006. godine odlazi na višu poziciju unutar iste tvrtke. Postaje Junior Brand Manager zadužena za Maggi proizvode u Adriatic regiji (Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija). U Nestle-u ostaje do srpnja 2007., kad prelazi u Reckitt Benckiser. Na poziciji Regional Brand Managera za Adriatic regiju u Reckittu provela je preko tri godine, a bila je zadužena za Calgonit (današnji Finish) za Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Bugarsku. U siječnju 2011. godine odlazi u njemački Reckitt Benckiser u Mannheimu gdje radi na poziciji Regional Brand Managera i zadužena je za Njemačku i sjevernu Europu. Diplomirana ekonomistica Josipa Turkalj radila je u Reckitt Benckiseru u Zagrebu, gdje je vrlo uspješno obavljala posao Regional Brand Managera za Adriatic regiju. Bila je zadužena za najveći brand, Calgonit, današnji Finish. „Reckitt je u prvim godinama poslovao jako dobro, ostvarivali smo i premašivali ciljeve. Recesija se u zadnje vrijeme osjetila na mnogim tržištima, pa tako i u Hrvatskoj i regiji”, prisjeća se Josipa svojih godina u Zagrebu. Nakon toga su joj poslodavci ponudili mogućnost za odlazak u njemački Mannheim na poziciju Brand Managera zaduženog za Njemačku i sjevernu Europu. Josipa ne krije, da ju je na razgovoru za posao u Reckitt Benckiseru, zainteresirala upravo pomisao da bi karijeru u budućnosti mogla nastaviti i u inozemstvu. „Oduvijek sam htjela steći iskustvo u jednoj od zemalja zapadne Europe, dolaskom u Reckitt Benckiser sam o tome razgovarala sa svojim menadžerima. U Reckittu se potiče promjena radnog mjesta i zemlje boravka, u pravilu svake dvije do tri godine, a interno se cijeni iskustvo u velikim zemljama i regijama. Stoga prihvaćanje ovog radnog mjesta u Njemačkoj nije bila preteška odluka. Pružile su mi se mogućnosti rada na velikom i razvijenom tržištu, u visoko konkurentnim uvjetima, što je veliki izazov. Sviđa mi se i razvijanje novih strategija, snimanje TV spotova i organiziranje regionalnih sastanaka na kojima dijelimo iskustva i ideje unutar regije”, priča nam Josipa i dodaje: želje iz djetinjstva „Moji su snovi uvijek uključivali istraživanje i putovanje. Htjela sam postati astronaut, no odustala sam kad sam vidjela testove fizičke izdržljivosti, pa sam odlučila studirati marketing.“ „Volim svoj posao jer je brz i raznovrstan. Vidjeti rezultate u kratkom roku velika mi je motivacija. Želim i dalje raditi ovaj posao, područje marketinga je dinamično i stalno pruža mogućnosti učenja i rasta.” U Njemačkoj se brzo prilagodila na novi način života, ali i posla, koji je malo drugačiji nego u Hrvatskoj. „Najveći izazov mi je bio skupiti informacije o novom brandu, novom tržištu, a sve to bez veljača 2012. www.instore.hr 73 dobila. To je upravo ono što želim ponijeti sa sobom, nova iskustva i znanja”, rekla nam je gospođa Josipa Turkalj i dodala da čovjek iz svake situacije može izvući nešto korisno. „Kod donošenja važnih odluka, ponajviše promjene posla, važan mi je dobar osjećaj, a dosad sam se uvijek oslanjala na intuiciju i nisam požalila. Čovjek iz svake situacije može izvući nešto korisno, a treba znati što je pritom spreman žrtvovati.” Josipa bi i svojim kolegama kojima se ukaže slična prilika preporučila odlazak u inozemstvo. „Kolegama koji razmišljaju o odlasku u inozemstvo, preporučujem da probaju, makar i na kratko razdoblje, jer uvijek se mogu vratiti, a naučit će nešto novo. Što se mene društveni život u njemačkoj Josipa Turkalj preselila se u Njemačku prije više od godinu dana ljudi koji su prije radili na toj poziciji. Izravno odgovaranje direktoru marketinga mi nije bila novina, no najviše me začudilo ostajanje skoro svih ljudi iz marketinga u uredu do 21:00 sat, svaki dan. Smatram da odnos privatnog i radnog vremena nije u najboljoj ravnoteži, ali se situacija popravlja. Bolja organizacija i dobri rezultati vode malo opuštenijem ozračju, u kojem je puno ugodnije raditi.” najveći uspjeh u karijeri „Uspjehom smatram svako novo radno mjesto koje mi je ponuđeno, a najviše mi ostaju u sjećanju ljudi s kojima sam radila te zajednički poslovni projekti i uspjesi.“ U Mannheimu se više pozornosti posvećuje rokovima i sve se većinom dogovara unaprijed. „Posao Brand Managera u Njemačkoj nije puno drugačiji od onoga u Hrvatskoj. Više se vremena posvećuje analizama svih aktivnosti i obrazloženjima za dobre ili loše rezultate, no s druge strane puno prostora ostaje za testiranje novih ideja. Način obavljanja poslova je strukturiran, tržište je strogo prema rokovima, sve se dogovara po nekoliko mjeseci unaprijed i nema mogućnosti promjena u kratkom roku.” Josipa i njeni suradnici su u kratkom vremenu u Njemačkoj postigli zapažene rezultate. „U godinu dana sam ostvarila uspjeh na dva nova projekta koji su donijeli rast prodaje i trenutno su preporuka drugim zemljama. Zadovoljna sam prilikom koju sam ovdje „Slobodno vrijeme koje uhvatim provodim s prijateljima, odlascima na večere, obilasku obližnjih gradova. Raduju me putovanja po Europi koja organiziram kako bih vidjela obitelj ili prijatelje.“ tiče, planiram se vratiti u Hrvatsku, no zasad želim najbolje iskoristiti vrijeme ovdje”, smatra Brand Manager-ica Reckitt Benkcisera u Njemačkoj. 74 veljača 2012. www.instore.hr InStore u razgovoru s… Key Account Managerima Prošli put smo Vas upoznali s tri Brand Managera. u drugom broju razgovarali smo s Key Account Managerima Markom Ogrizekom, Laurom justinić i darkom Matušekom te saznali sve o njihovim najvećim uspjesima u profesionalnoj karijeri, na kojim projektima trenutno rade i gdje se vide u svojoj bližoj budućnosti. Razgovarao: Tomislav Ciliga Marko Ogrizek, zVijezdA Laura justinić LABud darko Matušek, AWT inTeRnATiOnAL Marko Ogrizek zaposlen je u tvrtki Zvijezda d.d. na poziciji Key Account managera od 2008. godine. U Zvijezdu je došao iz tvrtke Coca-Cola Beverages Hrvatska d.d., gdje je bio voditelj prodaje za ključne kupce. „Svi moji poslovi na kojima sam dosad radio donosili su u konačnici dva cilja. Prvi je izgradnja novih poslovnih strategija, svakodnevno razvijanje dobrih poslovnih odnosa s ključnim kupcima, te u konačnici implementacija rješenja koja donose ostvarenje zadanih ciljeva. Drugi je bio da kroz druženje, kreativnost, timski rad i zajedništvo ostvarim izazov upoznavanja zaposlenika koji su mi i danas dobri prijatelji, a onda i odlični poslovni suradnici”, ispričao nam je Marko. Trenutno je sva njegova pozornost usmjerena na jedan jako važan projekt. „To je zajednički rad cijele Službe ključnih kupaca, kako osigurati što kvalitetnije pozicije na policama nacionalnih trgovačkih lanaca, kako za postojeće, tako i za nove proizvodne asortimane Zvijezde. To su prije svega ulja, margarini, majoneza, ketchup, masline i konzervirano povrće, a sve u cilju da potrošači između velikog broja robnih marki koje im se nude na tržištu, odaberu upravo naše proizvode”, rekao je Marko Ogrizek, koji sebe i u budućnosti vidi u sektoru prodaje, ali želi i sređen i kvalitetan privatni život. Laura Justinić u tvrtki Labud zaposlena je od svoje 18. godine. Trenutno radi kao rukovoditeljica prodaje robe široke potrošnje, a zadužena je za operativnu provedbu prodajne strategije na tržištu RH. Gospođa Justinić u prodaji je prošla sve pozicije, od asistentice u prodaji, komercijalista, voditeljice ključnih kupaca, pomoćnice direktora prodaje, pa do rukovoditelja prodaje robe široke potrošnje. Kako sama kaže, za nju je svaki dan u prodaji izazov, a posebno joj je u sjećanju ostala 2011.:„Imali smo za cilj pozicionirati novi brand Super Jon, kao i ojačati poziciju postojećih, ali redizajniranih robnih marki Sanitara, Permetala, Čarlija i Kiska”, kaže Laura Justinić i dodaje da posao prodaje nosi veliki dio odgovornosti prema zaposlenicima tvrtke jer bez dobre pozicije i plasmana robe na tržištu nije moguće stvaranje prihoda. Labud uskoro kreće s plasmanom nove linije deterdženta za strojno pranje rublja Oliver Futura. Laura Justinić misli da će najveći izazov svakako biti pozicioniranje novog deterdženta uz bok etabliranim brandovima. „Mi vjerujemo u naše konkurentske prednosti i očekujemo još jedno uspješno lansiranje”, rekla je Laura Justinić koja se i u bližoj budućnosti vidi na čelu prodajnog tima svoje tvrtke. Darko Matušek u AWT-u obnaša dužnost starijeg voditelja prodaje na kojoj se nalazi već punih deset godina. Prethodno je u AWT-u radio kao komercijalist ambulantne prodaje i terenski komercijalist. „Jedan od većih izazova u mojoj karijeri bilo je preuzimanje kupca s kojim trenutno radim. Kako je riječ o trenutno najjačem igraču na hrvatskom tržištu, taj korak za mene je značio veliki teret, no i veliku odgovornost i čast. U vrlo kratkom vremenu teret je nestao jer sam se, uspješno prilagodio novonastaloj situaciji”, rekao je gospodin Matušek. Trenutno se nalazi usred nekoliko velikih projekata. „Volio bih istaknuti uvođenje jedne sasvim nove kategorije unutar asortimana dječje hrane. Navedena aktivnost podrazumijeva prezentaciju novih artikala, pozicioniranje unutar već postojeće kategorije “dječjeg svijeta” i što bolje promidžbe noviteta na prodajnom mjestu. U aktivnostima ovakvog tipa jako je bitna kvalitetna suradnja s principalom, product managerom, komercijalistima i unapređivačima prodaje na terenu“, priča Matušek. Budućnost vidi, u prodaji, jer je to posao koji zna i voli raditi. „Kako je moja dosadašnja karijera rasla unutar AWT-a, tako vjerujem da ni s trenutnom funkcijom nisam dosegnuo vrhunac. Vrijeme će pokazati jesam li u pravu”, kazao je za kraj gospodin Matušek. veljača 2012. www.instore.hr 75 inPoslovi gOdišnjA AnALizA PORTALA MOjPOSAO.neT PRODAVAČI I PRODAJNI SAVJETNICI NAJTRAŽENIJI U 2011. GODINI. u većini oglasa (61%) u kategoriji Prodaja tražila se srednja stručna sprema, a četvrtina (23%) oglasa Prodaja (Trgovina) odnosila se na visoku stručnu spremu. Priredio: Tomislav Ciliga Na vodećem portalu za oglašavanje slobodnih radnih mjesta, MojPosao.net , u 2011. godini čak se 31% objavljenih oglasa odnosilo na kategoriju Prodaja (Trgovina). Od ukupnog broja tražitelja posla, njih 32% odabralo je kategoriju Prodaja (Trgovina) kao željenu djelatnost. Prodavači i prodajni savjetnici bili su u 2011. godini među najtraženijim zanimanjima. U većini oglasa (61%) u kategoriji Prodaja tražila se srednja stručna sprema, a četvrtina (23%) oglasa odnosila se na visoku stručnu spremu. Viša stručna sprema bila je tražena u svega 17% natječaja za slobodno radno mjesto. Stupanj stručne spreme nije bio odlučujući faktor u 15% Turizam i ugostiteljstvo Financije i računovodstvo oglasa za kategoriju Prodaje (moguće označiti više opcija). Prema vrsti zaposlenja većina oglasa odnosila se na rad na neodređeno (75%), dok je za rad na određeno bilo objavljeno 39% oglasa. Honorarne djelatnike tražilo se u 15%, a studente u 9% oglasa (moguće označiti više opcija). Iskustvo se tražilo u 45% oglasa, i to prosječno dvije i pol godine, dok se u 55% oglasa tražilo poznavanje stranog jezika, i to najčešće engleskog. Prema broju oglasa za kategoriju Prodaja (Trgovina), siječanj 2011. i siječanj 2012. godine su podjednaki. IT, telekomunikacije Administrativna zanimanja Ostalo Marketing, PR i mediji Strojarstvo i brodogradnja Proizvodnja i zanatske usluge Elektrotehnika Zdravstvo, socijalni rad Graditeljstvo, geodezija, geologija Briga o ljepoti, sport Instalacije, održavanje i popravci Promet, transport , pomorstvo Skladištenje i logistika Farmaceutika i biotehnologija Obrazovanje i znanost Dizajn i umjetnost Bankarstvo Pravo Skrb (o dijeci, starijima...) Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo Sigurnost i zaštita Arhitektura Ljudski resursi 15% 12% 11% 9% 6% 5% 5% 4% 4% 4% 4% 3% 3% 3% 3% 2% 2% 2% 2% 1% 1% 1% 1% 1% 1% Biznis transferi i zaposlenja Podravka: zvonimiru Mršiću uprava, a dubravku štimcu nO nadzorni odbor Atlantic grupe dobio novog člana iz deg-a u tvrtki Badel 1862 imenovane dvije nove direktorice Nadzorni odbor Podravke d.d. donio je odluku o imenovanju Dubravka Štimca za predsjednika Nadzornog odbora, a za njegovog zamjenika imenovan je prof. dr. sc. Mato Crkvenac, koji je u NO ušao umjesto prof. dr. sc. Ljube Jurčića. Nakon navedenih imenovanja u Nadzornom odboru, došlo je i do promjena unutar Uprave. Za novog predsjednika Uprave imenovan je Zvonimir Mršić, dok su članovima Uprave imenovani dr. sc. Jadranka Ivanković, viši predavač na Veleučilištu Vern, Olivija Jakupec, dosadašnja pomoćnica direktora Jadranskog osiguranja u Koprivnici, Jorn Pedersen, dosadašnji viši potpredsjednik danske kompanije Uhrenholt i izvršni direktor Uhrenholt Russia, te Miroslav Klepač, koji u Podravku dolazi s pozicije člana Uprave Iskon Interneta. Nijemac Franz Josef Flosbach postao je novi član Nadzornog odbora Atlantic Grupe. Flosbach je direktor u DEG-u zadužen za razvoj novih poslova u Europi, središnjoj Aziji i Bliskom istoku, a na toj će funkciji ostati do 31. kolovoza 2014. g. Atlantic je još 2006. godine postigao dogovor o investiciji s njemačkom razvojnom bankom DEG, koja će banci omogućiti participaciju u vlasničkom kapitalu Atlantica s udjelom od 8,24 posto. Vrijednost ulaganja iznosila je 11 milijuna eura. U ljeto 2010. godine provedena je dokapitalizacija Atlantic Grupe. Među dioničare je ušla i Europska banku za obnovu i razvoj (EBRD) s udjelom od 8,53 posto, dok je udjel DEG-a porastao na 8,49 posto. Barbara Županić postala je direktoricom nabave i logistike Badela 1862. Njen osnovni zadatak bit će racionalizacija nabave i logistike te uspostavljanje što kvalitetnijeg odnosa s dobavljačima. Dosad je radila na poziciji rukovoditeljice prodaje ključnih kupaca. Tatjana Gerić Podravac imenovana je direktoricom marketinga i inovacija proizvoda. U Badel 1862 je stigla nakon dugogodišnje menadžerske karijere u telekomunikacijama, retailu i distribuciji u vodećim hrvatskim kompanijama. 31% 76 veljača 2012. www.instore.hr trendovi dizAjn PAKiRAnjA i KineSKA gOdinA VOdenOg zMAjA Zanimljiva 2012. godina Od nekadašnjeg zapostavljenog pratitelja oglašavanja, uloga i važnost ambalaže na tržištu je značajno porasla. jedan od ubrzivača ove promjene svakako je porast trgovaca, koji su, vremenom, postali prevladavajući u gotovo svakoj gradskoj sredini širom svijeta. P Autor: Rowland Heming, osnivač, PKg rema kineskom horoskopu, 2012. je godina Vodenog zmaja, simbola sreće u kineskoj astrologiji, koja dolazi jednom u 60 godina i donosi četiri blagoslova Istoka: bogatstvo, vrlinu, harmoniju i dugovječnost. Čini mi se prikladnim da ova četiri blagoslova iskoristim kao vodič kroz analizu onoga što bi, po mojem mišljenju, trebao biti trend u dizajniranju ambalaže u 2012. godini. Bogatstvo: Što se uzburkanih ekonomskih voda tiče, svi se, naravno, nadamo da će 2012. donijeti stabilnost na financijskom tržištu, ali kada govorimo o ambalaži, možda pojam “bogatstvo” možemo definirati kao vrijednost. Nesumnjivo je da se, u proteklom desetljeću, vrijednost ambalaže izrazito povećala. Od nekadašnjeg zapostavljenog pratitelja oglašavanja, uloga i važnost ambalaprože na tržištu je značajno porasla. Jedan od ubrzivača ove pro mjene svakako je porast trgovaca, koji su, vremenom, postali prevladavajući u gotovo svakoj gradskoj sredini širom svijeta. Blizina prodajnih mjesta i svakodnevna komunikacija s potrošačima donijeli su ambalaži vrlo važnu ulogu u procesu odlučivanja prilikom kupovine robne marke. Poznato nam je još od sedamdesetih godina da se dvije trećine odluka o izboru robne marke mjestu, u prodavaonici, ali donose na prodajnom mje danas, s porastom prodajnih mjesta, ambalaža i dizajn ambalaže za mnoge proizvode imaju ključnu ulogu u prepoznavanju branda, a samim time i njegove ‘vrijednosti’. I sami trgovci su toga svjesni. Potrošači često ambalažu identificiraju s proizvodom zato što samo pakiranje doživljavaju kao zaštitu i prijatelja od povjerenja, tako stvarajući jaku i izravnu vezu između robne marke i njih samih. Ipak, kad vidim koliko su vodeći proizvođači za- postavili vrijednost ambalaže u promidžbenim aktivnostima, što je uzrok lošije kvalitete dizajna ambalaže i komunikacije, pitam se hoćemo li ako u 2012. g. ne bude stvarne potrebe za promjenom pristupa industriji ambalaže i njenom dizajnu, na kraju uopće imati koristi od zmajevog blagoslova za bogatstvo. Naravno, ja ne kažem da nema sjajnih rješenja, ali posjeta supermarketima u današnje vrijeme u većini slučajeva donosi razočaranje. Ja vjerujem da je problem u tome što su vodeći proizvođači izgubili iz vida koliko je bitna komunikacija ambalaže i potrošača; oni su odlučili da im je bolje da ambalažu svedu pod čisti trošak, nego pod vrijednost, i uzeli su si pravo da dizajniranje ambalaže premjeste iz odjela za marketing (gdje pripada) u odjel za prodaju, čiji interes nije komunikacija branda i brandirane ambalaže s potrošačima, već što jeftinija izrada iste. Pretpostavljam da će vodeće robne marke reći “prolazi sve što radimo, prodaja raste, a smanjenjem troškova raste i vrijednost dionica”. Ali, pričekajte malo! Pogledajmo malo dalje od godišnjih izvještaja. Tako ćemo steći jasniju sliku što se zapravo događa. Vidjet ćemo da je u posljednjih 60 godina nazočnost privatnih robnih marki na tržištu porasla u prosjeku 50 posto. Gotovo ni iz čega. Ovo znači da je za robne marke 50 posto tržišta izgubljeno. To znači da je nešto očito pogrešno u strategitrenutnoj strategi ji, i zaključak je da, ako se vodeći brand razrazvio u ovom raz doblju, to se moralo dogoditi na račun drugih brandova (ili ‘gutanjem’ drugih brandova)… zato što bilo kakav rast zasigurno nikad nije na račun trgovaca! Jedna stara poslovica glasi “ne možeš suditi o knjizi po omotu”, ali u svijetu brandiranja vrijedi suprotno, ‘omot’ ili ambalaža je ono što pozicionira, promiče i opisuje proizvod, i zbog čega se potrošač zaljubljuje u proizvod. Vjerujem da se ova činjenica gubi iz vida zbog prividne ekonomije koja će u nekom trenutku povrijediti proizvođače tamo gdje to najmanje žele, a to je gubitak lojalnosti, a samim time i pad prodaje. Ukoliko se nešto radikalno ne promijeni, moja prognoza je da će se u 2012. veljača 2012. www.instore.hr g. nastaviti trend slabljenja brandova i rasta privatnih robnih marki. Jasno je da je došao trenutak da se bogatstvo uvećava dodavanjem vrijednosti. Vrlina: Vrline koje potrošači traže su jednostavnost i iskrenost udružene s moralnim načelima. Kada je riječ o ambalaži, vrline se mogu definirati na nekoliko različitih načina. Počnimo od globalizacije. Iz ovog kuta, jasno je da velikim proizvođačima globalno pozicioniranje i jedinstveni dizajn nude mogućnost izvanrednog ekonomskog spektra i konkurentnosti na tržištu. Međutim, iako ima nekih brandova kojima ovo polazi za rukom, drugima to i nije lako, zato što, na kraju krajeva, “ne postoji nešto što se zove globalni potrošač”. Ovo me dovodi do zaključka da će potrošači u 2012. g., izmučeni ekonomskom neizvjesnošću posljednjih godina, tražiti robne marke kojima vjeruju, koje govore njihov jezik, i koje im se obraćaju izravno i iskreno. Vrlina se, naravno, može definirati kao moralna odgovornost, i ja vjerujem da je ovo primjenjivo u svijetu dizajniranja ambalaže. Prirodno je da sam, kao profesionalac u struci, svjestan da su mnogi proizvođači spremni na hrabar pokušaj stvaranja ambalaže koja odgovara potrebama naše okoline sklone promjenama, i da postoji dosta inicijativa za uštedom i recikliranjem gdje god je to moguće. Velike svote novca se ulažu u gradnju objekata koji omogućavaju recikliranje i redistribuciju sirovina. Ali, istina je da je to još uvijek vrlo skupa opcija čiju je efikasnost teško izmjeriti. Uvjeren sam da kozmetički pristupi, kao što su podaci o emisiji ugljičnog-dioksida (koji su često nejasni), poluistine, dezinformacije ili druge “zelene” inicijative ne čine ništa za djelatnost, niti za rast povjerenja u brand. Ono što nam je potrebno u 2012. godini je iskrena komunikacija s potrošačima. Vrijeme je da iskoračimo i kažemo što smo sve u stanju napraviti, a što nismo te da skupimo hrabrosti da, kada je to potrebno, priznamo da nešto i ne znamo. Harmonija: Jedan od načina na koji se harmonija može promovirati u industriji ambalaže u 2012. g. je da ključni igrači prestanu s međusobnim sukobima i da zajedničkim snagama dođu do novih rješenja. Individualnim igračima se je uvijek bilo najlakše izdvojiti i krivnju prebaciti na druge. Problem je što do sada zaista nije bilo dovoljno kvalitetnog dijaloga između relevantnih sektora u privredi. Zato vjerujem da će trgovinske asocijacije imati veliku ulogu u 2012. g. da se na različite načine 77 O autoru: Rowland Heming se već 40 godina bavi dizajniranjem brandova i ambalaže na međunarodnom tržištu. Započevši svoju karijeru u nekoliko međunarodnih dizajnerskih studija, pokrenuo je svoj dizajn studio Pineapple Design SA 1978. u Briselu. Neki od klijenata ovog studija su bile međunarodne kompanije, kao što su: Procter&Gamble, Unilever, Nestlé, Kraft, Pepsi, Lipton, Coca-Cola i druge. Roland Heming je također suosnivač i bivši predsjednik EPDA (European Package Design Association), i održava predavanja na temu dizajniranja ambalaže širom Europe. Danas se nalazi na čelu kompanije Rowland Heming-PKG. približe trgovinskoj stvarnosti individualnih igrača. Poticanjem dijaloga i podjelom znanja i iskustva, i privreda i čitavo društvo može izvući neku korist iz novih, kreativnih pristupa i rješenja. U svijetu u kojem se više od 33 posto proizvedene hrane baca, ambalaža ima šansu da proizvodnju hrane i uklanjanje otpada oslobodi negativnih konotacija. dugovječnost: Prirodno je da se brandovi nadaju dugovječnosti, ali što to znači? Za brandove to znači građenje dugoročne veze s potrošačima, izgradnju povjerenja, dosljednu komunikaciju i dosljedno iskustvo s proizvodom. Problem je u tome što je sve ono što su brandovi imali za sebe u prošlosti sada dosta neupečatljivo, sve boje i zaštitni znaci su postali opći i često korišteni od strane privatnih robnih marki. Što onda jedan brand može napraviti? Moje mišljenje je da brandovi, ukoliko žele dugovječnost, moraju na pravi način napraviti dvije stvari. Prije svega trebaju shvatiti da je proizvod, iako od ključne važnosti, na kraju krajeva samo proizvod koji skoro svatko može oponašati ili kopirati. Dakle, ako brand želi dugovječnost, mora obratiti pozornost ne samo na kvalitetu proizvoda, već i na dosljednost i promociju svog vizualnog identiteta. Kažem ‘promociju’, jer se ne radi samo o stavljanju loga ili krivudave linije na ambalažu, već i o korištenju ovih elemenata u svim dijelovima integrirane promidžbene kampanje. Baš zato što su privatne robne marke prihvatile sredstva komunikacije (koja koriste) brandovi, jasno je da brandovi, ukoliko žele opstati u 2012. g., moraju primijeniti drugu strategiju. Moraju biti inovativni i boriti se sredstvima koja njihova konkurencija nije u mogućnosti koristiti. Iz ovog razloga je vizualni identitet branda posebno važan, a brandovima su potrebni dizajneri koji mogu graditi njihov jedinstveni vizualni identitet koji definira, pozicionira, i predstavlja brand uz pomoć elemenata koji se ne mogu kopirati, tako čuvajući povjerenje potrošača i gradeći željenu dugovječnost. ■ 78 veljača 2012. www.instore.hr slovo zakona PRiPReMiTe Se! Novosti u hrvatskom poreznom sustavu Od 1. ožujka 2012. godine na sve isporuke dobara i usluga treba obračunati nove stope od 25 posto. iznimka su jestiva ulja, masti biljnog i životinjskog podrijetla, bijeli šećer, dječja hrana i prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu na koje će se obračunavati PdV po stopi od 10 posto. na izdanim računima koji se odnose na te isporuke, potrebno je također iskazati navedene stope Autorica: Tena Alerić Lukenda inStore magazin O vih dana je u FMCG sektoru zasigurno vrlo užurbano obzirom da trgovci, distributeri i dobavljači trebaju užurbano uskladiti poslovanje s poreznim promjenama, a to u prijevodu znači uskladiti cijene artikala na svojim policama, zalihama i u evidencijama koje su obvezni voditi. Ne tako davno, zadnji puta, sredinom 2009. godine, tadašnja je Vlada donijela odluku o promjeni stope poreza na dodanu vrijednost s 22% na 23%. Od 1. ožujka ove godine stopa PDV-a se povećava na 25% i odnosi se na dobra koja su do 01. ožujka 2012. godine bila oporeziva stopom PDV-a od 23%. Izmjene su nastupile i kod određenih dobara koja su oporeziva stopom PDV-a od 10%, a to su: jestiva ulja i masti biljnog i životinjskog podrijetla, bijeli šećer od trske i šećerne repe, dječja hrana i prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu (u skladu s posebnim propisi- ma, NN 74/08., 106/10.), isporuka vode, osim vode koja se na tržište plasira u bocama ili nekoj drugoj ambalaži. Nulta stopa PDV-a i dalje se primjenjuje za sve vrste kruha, potom na mlijeko, knjige, lijekove, ortopedska pomagala. pića i napitaka, vina i piva. Iznimka ostaje usluživanje alkoholnih pića u ugostiteljstvu, koje će i dalje biti pod stopom od 25% PDV-a. Isto tako od 01. siječnja iduće godine stupa na snagu novi prag za ulazak u sustav PDV-a, koji će iznositi 230.000,00 kuna. Sukladno ovoj izmjeni, promijenit će se i prag ulaska za tromjesečne obveznike na 800.000,00 kuna. Obveznici PDV-a, koji će do kraja ove godine ostvariti manji promet od 230.000,00 kuna, moći će do 15. ožujka 2013. predati zahtjev za izlazak iz sustava PDV-a. U protivnom će po sili zakona ostati u sustavu PDV-a idućih pet godina. Stoga od 1. ožujka 2012. godine na sve isporuke dobara i usluga treba obračunati nove stope od 25%, odnosno na određena dobra stopu od 10%, te na izdanim računima, koji se odnose na te isporuke, iskazati navedene stope. Mali trgovci koji zalihe dobara iskazuju po prodajnim cijenama s uračunatim porezom do 01. ožujka trebaju obaviti popis dobara koje imaju u svojim zalihama te utvrditi cijene s uračunatim porezom po novim poreznim stopama, neovisno hoće li mijenjati svoje maloprodajne cijene ili ne. Stoga mali trgovci trebaju završiti kalkulacije maloprodajnih cijena po novim stopama PDV-a, zaključiti popis zaliha, povećanje cijena evidentirati u Knjizi popisa, odnosno Evidenciji o stanju robe, te sukladno Zakonu o zaštiti potrošača nove maloprodajne cijene, ukoliko su se iste promijenile, istaknuti na proizvodima, policama i na prodajnom mjestu. Iako se očekivalo da će na snagu stupiti ove godine, snižavanje stope PDV-a u ugostiteljstvu stupa na snagu tek od 1. siječnja 2013. Tada će se stopa od 10 posto primjenjivati i na usluge pripremanja hrane i obavljanja usluga prehrane u ugostiteljskim objektima, te na usluge pripremanja i posluživanja bezalkoholnih Još jedna značajna izmjena je nemogućnost priznavanja pretporeza pri nabavi osobnih automobila, plovila i zrakoplova, a koji se koriste za osobni prijevoz i razonodu. Svi troškovi operativnog leasinga, goriva, održavanja, kupovine autodijelova i slično od 1. ožujka 2012., za koje se do sada uredno mogao priznati pretporez po izdanim R-1 ili R-2 računima, odlaze u povijest. 79 veljača 2012. www.instore.hr Svi koji vozila kupe i preuzmu do 29. veljače, moći će još iskoristiti pretporez na nabavu osobnog vozila. Oni poduzetnici koji su vozilo kupili na operativni leasing ranijih godina, i dalje će tijekom 2012. imati pravo priznavati pretporez po primljenim mjesečnim računima kao i do sada, znači na 70% iznosa. Iznimka su jedino osobna vozila, ali i plovila i zrakoplovi koja služe isključivo za obavljanje registrirane djelatnosti prijevoza putnika, prijevoza dobara, za iznajmljivanje, obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, prijevoz umrlih, kada se pretporez može iskoristiti 100%. Pretporez se od 01. ožujka više neće moći iskoristiti na sve račune koji se odnose na izdatke za ugošćavanje poslovnih partnera, darivanje poslovnih partnera, plaćanje poslovnim partnerima izdataka za odmor, team building, najam plovila... Kako će se to odraziti na potrošnju navedenih usluga, pokazat će vrijeme. POREZNI RAZRED STOPA % 2.200,00 kuna 12% Iznos iznad jednog osobnog odbitka do četiri osobnih odbitaka 6.600,00 kuna 25% Iznos iznad četiri osobna odbitka 8.800,00 kuna 40% je dividenda ili udjel u dobitku. Bitno je da je ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja na snazi i da je inozemna pravna osoba dostavila potvrdu o rezidentnosti ili zahtjev za oslobođenjem ili umanjenjem poreza po odbitku kako bi se moglo ostvariti oslobođenje od plaćanja poreza po odbitku ili porez po odbitku obračunati po manjoj stopi od propisanih 12% u Republici Hrvatskoj. I za kraj ćemo se osvrnuti na novi obračun plaće primjenjiv već od 01. ožujka. Plaće koje se isplaćuju od 01. ožujka, neovisno za koje se razdoblje odnose, bilo da se radi o plaći za veljaču 2012. ili o neisplaćenim plaćama iz ranijih razdoblja, oporezuju se po novim propisima. Iznos osobnog odbitka povećan je s dosadašnjih 1.800,00 kuna na 2.200,00 kuna. Za umirovljenike je osobni odbitak povećan s 3.200,00 kuna na 3.400,00 kuna. Ako je mirovina manja od navedenih osobnih odbitaka, osobni odbitak se priznaje u visini mirovine. Faktori osobnog odbitka ostali su isti. Osobni odbitak za uzdržavane članove obitelji neće se priznavati ukoliko uzdržavano dijete ili drugi uzdržavani član obitelji u poreznom razdoblju (godini) ostvari primitak koji je veći od pet (5) osobnih odbitaka, tj. od 11.000,00 kuna. Porezni razredi za primjenu poreznih stopa su smanjeni, dok se dohodak i dalje oporezuje progresivno, istim poreznim stopama od 12%, 25% i 40%. Zakon o porezu na dobit također je doživio značajne izmjene. Od 1. ožujka 2012. godine isplate dividendi i udjeli u dobitku od 2001. do 2011. godine oporezivat će se po odbitku prilikom isplate tuzemnim fizičkim osobama po stopi od 12% poreza na dohodak (s pripadajućim prirezom) prilikom svake isplate, bilo da se radi o isplati u novcu ili u stvarima. Isto će se primjenjivati i na isplate inozemnim pravnim i fizičkim osobama, pri svakoj isplati, s time da isplatitelj u obzir treba uzeti odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sklopljenog između Republike Hrvatske i zemlje čiji je rezident pravna osoba kojoj se isplaću- SVOTA POREZNOG RAZREDA Iznos do jednog osobnog odbitka Kako to izgleda, pogledajte u tablici Stopa doprinosa na zdravstveno osiguranje je smanjena s 15% na 13%, ali je primjenjiva tek od 01. lipnja 2012. godine, znači za plaće koje se obračunavaju za mjesec svibanj, a koje se isplaćuju u lipnju. 01. ožujak ove godine donosi promjene i dijelu umirovljenika. Naime, mirovine će se oporezivati svim umirovljenicima, rezidentima Republike Hrvatske, koje im izravno isplaćuju inozemni nositelji mirovinskog osiguranja. Pravnim osobama, posebno iz FMCG sektora ne preostaje ništa drugo, nego užurbano usklađivati računovodstvene programe i pripremati nove porezne knjige i evidencije, a najbitnije od svega jest da se kupce 01. ožujka dočeka s novim cijenama na policama. Ostaje nam vidjeti hoće li nove mjere dovesti do smanjenja cijena svih onih artikala oporezivih po stopi od 10 posto PDV-a. Također, vidjet će se kako će se nova stopa od 25 posto odraziti na razine ostalih cijena te hoće li povećani osobni odbitak i u stvarnosti rezultirati većim raspoloživim dohotkom građana u njihovim džepovima. A ono što je najvažnije, hoće li nove porezne promjene utjecati na odluke potencijalnih investitora za ulazak na hrvatsko tržište. A prije toga čeka nas jedan jako buran i užurban kraj mjeseca, jer puno toga treba promijeniti i uskladiti, a vremena je (opet) tako malo. 80 veljača 2012. www.instore.hr edukacija TRAdiCijA dugA Više Od 60 gOdinA Europski certifikat za što uspješniju poslovnu karijeru Podružnice Wifi-ja postoje u Austriji i u deset zemalja u jugoistočnoj europi. u ponudi je ukupno preko 25.000 treninga godišnje, a programe godišnje pohađa preko 350.000 polaznika. Wifi surađuje s više od 11.000 trenera i najpoznatija je obrazovna institucija u Austriji. Autor: Hrvoje njegovec Wifi institut za unapređenje poslovanja Stručno usavršavanje temelj je za postizanje poslovnih i osobnih ciljeva. Ono stvara temelje u znanju i vještinama, sposobnostima i spretnosti kako bi se osigurala uspješna poslovna karijera. Upravo to svojim polaznicima osigurava i Austrijski institut WIFI, koji postoji više od 60 godina. WIFI je skraćenica od njemačke riječi Wirtschaftsförderungs, a prijevodu znači Institut za unapređenje gospodarstva. Jedan je od najvećih europskih instituta u području cjeloživotnog učenja, a u vlasništvu je Austrijske gospodarske komore (WKO). WIFI-jevi edukacijski programi pokrivaju sva područja poslovanja poduzeća i gotovo sva područja gospodarstva. Vrijednost, primjenjivost i jedinstvenost edukacijskih programa temelji se na činjenici da su stvarani više od pola stoljeća usporedno s razvojem europskog gospodarstva. WIFI treneri su stručnjaci s višegodišnjim iskustvom u svojoj struci, koji prenose teorijska i praktična znanja koristiva polaznicima u poslovnoj praksi. Podružnice WIFI-ja postoje u Austriji i u deset zamalja u jugoistočnoj Europi. U ponudi je preko 25.000 treninga godišnje, a programe godišnje pohađa preko 350.000 polaznika. WIFI surađuje s više od 11.000 trenera i najpoznatija je obrazovna institucija u Austriji. U svijetu stručnog usavršavanja temelj visoke razine obrazovanja odraslih također čine i europski certifikati, koji omogućuju prohodnost na europskom tržištu rada. Callidus & WIFI omogućuju svojim polaznicima europski cijenjeni certifikat (WIFI certifikat), koji je odobren od Upravnog odbora Austrijske gospodarske komore (WKO) i priznat od Ministarstva gospodarstva Republike Austrije. U svim zemljama WIFI izdaje svoje certifikate na lokalnom, te njemačkom i engleskom jeziku. Callidus također prati i hrvatske zakone pa su tako gotovo svi programi odobreni od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, te je polaznicima koji uspješno završe program osigurano Uvjerenje o usavršavanju i upis u radnu knjižicu. Polaznicima se omogućuje povezanost europske poslovne prakse s veljača 2012. www.instore.hr Wifi & Callidus edukacijski programi: • Train The Trainer – Trener u obrazovanju odraslih • Sales Manager – Stručnjak za upravljanje prodajom • Export Manager – Stručnjak za upravljanje izvozom • Product & Brand Manager – Stručnjak za razvoj i marketing proizvoda/usluge • Warehouse Manager – Stručnjak za skladišno poslovanje • Project Manager – Stručnjak za upravljanje projektima • Human Resource Manager – Stručnjak za upravljanje ljudskim potencijalima • Purchase Manager – Stručnjak za nabavu najnovijim znanjima i vještinama potrebnima gospodarstvu. Posjedovanje europskih diploma i mogućnost upisa stečenog zvanja u radnu knjižicu, znači potvrdu i jamstvo polazniku i poduzeću o uspješno završenom usavršavanju, što ima neizostavnu važnost u poslovnom napredovanju na hrvatskom i europskom tržištu rada. Gotovo u svakom edukacijskom programu WIFI organizira studijsko putovanje u Austriju s ciljem razmjene iskustva s austrijskim stručnjacima i gospodarstvenicima. Putovanje se sastoji od razmjene iskustva s europskim stručnjacima, individualnih posjeta austrijskim poduzećima (ovisno o grani djelatnosti iz kojih dolaze polaznici), te se ostvaruju kontakti s određenim poduzećima relevantnim za svakog polaznika. WIFI sa svojim polaznicima radi na obrazovnim ciljevima, koji su se svjesno i ciljano odlučili za svoje daljnje obrazovanje, te istražuje kako njihovi polaznici ocjenjuju kvalitetu obrazovnih programa. To čini, usporedno s tekućim evaluacijama, u suradnji s Institutom za empirijsku evaluaciju kvalitete u Austriji. Najvažniji brojčani pokazatelji tih istraživanja pokazuju da 87% WIFI-jevih polaznika potvrđuje da su postigli ciljeve učenja koje su si zadali, te da stečeno znanje mogu primjenjivati u praksi. Budući da se u WIFI-ju radi o obrazovanju odraslih, dakle o znanju i vještinama koje se što je moguće izravnije mogu primijeniti u poslu, idealna je situacija i da treneri dolaze izravno iz prakse. Zbog toga se primjerice, za područje računovodstva angažiraju treneri iz područja upravljanja financijama, u području prodaje predavanja drže direktori prodaje s višegodišnjim radnim iskustvom, dok su iz logistike treneri iz odjela Supply Chain Managementa velikih kompanija. Tko želi dugoročno biti WIFI trener, a to vrijedi za većinu trenerica i trenera, mora svladati WIFI-jev edukacijski program za trenere “Train The Trainer”. Program obuhvaća andragoško-didaktičke osnove, retoriku, medijsku didaktiku i osobnu etiku treninga, a završava diplomom. Tko ovaj program uspješno položi, ostvaruje pravo na certifikat pod nazivom “Certificirani trener ■ u obrazovanju odraslih”. Sto kažu WIFI polaznici? “Ostvario sam ciljeve u učenju i sada naučeno mogu dobro primijeniti u praksi.” 45% 40% 35% 30% 25% 20% 0% 15% 10% 5% 0% U potpunosti sam ostvario 81 Ostvario sam ciljeve Nisam siguran da sam ostvario Nisam ostvario ciljeve 82 veljača 2012. www.instore.hr na mjestu događaja inSTORe PRedLAže neKe Od VOdeĆiH SAjMOVA u Regiji i SVijeTu: HRAnA i PiĆe Tea & Coffee World Cup europe exhibition & Conference Datum: 25.- 27. ožujka Mjesto: Reed Messe Wien, Beč, Austrija Tea & Coffee World Cup Europe Exhibition & Conference je trodnevni sajam čaja i proizvoda od kave. Mjesto gdje se susreću distributeri, prodavači, proizvođači i dobavljači u ovim kategorijama. Sajam omogućava jedinstvenu priliku upoznavanja klijenata iz cijelog svijeta. natural & Organic Products europe Datum: 01. - 02. travnja Mjesto: Olympia Exhibition Centre, London, Velika Britanija Natural & Organic Products Europe je najveći britanski sajam za industriju prirodne i organske hrane. Zadnjih 13 godina tisuće kompanija iz cijelog svijeta predstavljaju svoje distributivne mreže i prodavatelje s područja Britanije i ostatka Europe. Ukoliko se želite predstaviti na ogromnom britanskom tržištu organske hrane, ovaj događaj je stvoren za vas. international forum of food industry & Packaging Datum: 03. - 05. travnja Mjesto: Kiev Expo Plaza Exhibition Center, Kijev, Ukrajina Food Industry Expo je pravo mjesto gdje možete predstaviti svoje proizvode, opremu ili tehnologije, upoznati se s trendovima na tržištu hrane, ostvariti nove kontakte i učvrstiti stare. Siberian Beer Datum: 19. - 21. travnja Mjesto: Novosibirsk World Trade Center, Novosibirsk, Rusija Siberian Beer okuplja proizvođače piva iz cijelog svijeta gdje izlažu svoje proizvode kupcima i distributerima, te predstavljaju njihovu kvalitetu i različitost okusa piva. Wine & delicacies Datum: 25. - 27. travnja Mjesto: Prague Exhibition Grounds, Prag, Češka Republika Wine & Delicacies je jedini češki internacionalni sajam vina, piva i žestokih pića. Wine & Spirits-Prague privlači veći broj posjetitelja nego bilo koji sajam ove vrste na češkom tržištu. AMBALAžA Pack fair Datum: 03. - 05. travnja Mjesto: Kiev Expo Plaza Exhibition Center, Kijev, Ukrajina Pack Fair je sajam gdje se okupljaju stručnjaci iz svih područja u industriji ambalaže. Sajam je prilika za upoznavnje s novim tehnologijama u proizvodnji, materijale i opremu u ovoj industiji. Mediji i OgLAšAVAnje empack Datum: 04. - 05. travnja Mjesto: Brabanthallen, S-Hertogenbosch, Noord-Brabant, Nizozemska Empack Expo - Brussels je osmišljen kao prodajna platforma u proizvodnji ambalaže. Ovaj dinamični sajam je mjesto gdje posjetitelji mogu otkriti najnovije trendove i inovacije u ovoj industriji. Datum: 01. - 04. travnja Mjesto: Palais des Festivals et des Congres de Cannes, Cannes, Francuska MIPTV okuplja medijsku industriju iz cijelog svijeta. Ostvareni kontakti na ovom sajmu oblikuju budućnost programskih shema TV kuća. Predstavljaju se inspirativni novi projekti i otkupljuju prava za prikazivanje hit serija i filmova za nadolazeću sezonu. PACK & eMBALLAge Oresund Ad-Tech San francisco Datum: 18. - 19. travnja Mjesto: Baltiska Hallen, Malmo, Skane Lan, Švedska Pack & Emballage je nedvojbeno najvažnije mjesto susreta u industriji ambalaže na području Švedske i Danske u 2012. godini. Organizator sajma je EasyFairs SA/NV. Sajam je prilika da stručnjaci prikažu efikasnost i operativnost strojeva i sustava koji se koriste u industriji ambalaže. Datum: 02. - 04. travnja Mjesto: Moscone Convention Center, San Francisco, SAD Ad-Tech San Francisco okuplja brand savjetnike, agencije, portale, online izdavače i internetske provajdere. Ad-Tech omogućava upoznavanje s novim tehnologijama i otkriva koliko se velika imena u biznisu koriste internetom i koliko i na koji način ulažu u digitalne tehnologije. Verpackung Sud design & Advertising Datum: 24. - 25. travnja Mjesto: Messe Sinsheim, Sinsheim, Njemačka Verpackung Sud je sajam strojeva, materijala i prateće tehnologije za proizvodnju ambalaže. Na jednom mjestu okuplja stručnjake i potencijalne kupce iz cijelog svijeta. Datum: 10. - 13. travnja Mjesto: Central House of Artists, Moskva, Rusija Sajam organizira Expo-Park Exhibition Projects JSC. Cilj sajma je predstaviti nove ideje, tehnologije i materijale, te najbolje proizvode i usluge ove industrije. LOgiSTiKA KOMPjuTeRi i iT LogiMAT Strategie Clients Datum: 13. - 15. travnja Mjesto: Stuttgart Neue Messe, Stuttgart, Baden-Wurttemberg, Njemačka LogiMAT Expo je sajam koji predstavlja rješenja za povećanje efikasnosti računalno kontroliranih procesa distribucije. Pruža kompletan pregled tržišta svih procesa koji se tiču logistike. MeSO i MORSKA HRAnA Poultry & Livestock Middle east exhibition Datum: 02. - 04. travnja Mjesto: Dubai International Convention & Exhibition Centre, Dubai, UAE The Middle East Poultry & Livestock Exhibition je jedan od najvećih sajmova u industriji proizvoda od mesa peradi. european Seafood exposition Datum: 24. - 26. travnja Mjesto: Brussels Exhibition Centre, Brisel, Belgija ESE pruža mogućnost susreta sa starim i s novim klijentima. Vaše prisustvo na ovom sajmu je zapravo najvažnija investicija za cijelu godinu i jedinstven je događaj u proizvodnji morske hrane. MiPTV Datum: 03. - 05. travnja Mjesto: Paris Porte de Versailles, Pariz, Francuska Strategie Clients je specijalizirani sajam IT i komunikacijskih tehnologija, računalnog hardwera i softwera i internetskih usluga. Organizator je Tarsus Group Plc. international iCT expo Datum: 13. - 16. travnja Mjesto: Hong Kong Convention & Exhibition Centre, Hong Kong, Kina International ICT Expo sajam okuplja kupce i poslovne partnere. Prilika je to za susret s proizvođačima, partnerima i distibuterima iz cijelog svijeta. internet World-uK Datum: 24. - 26. travnja Mjesto: Earls Court Exhibition Centre, London, Velika Britanija Internet World-UK je događaj koji ima pet izložbenih salona za promociju, marketing i internetski biznis. Na jednom mjestu okupit će se 300 provajdera, a sajam će posjetiti 12.000 posjetitelja. Sajam je posvećen e-trgovini, uključuje seminare, forume, konferencije i druge aktivnosti. veljača 2012. www.instore.hr nAjPOznATiji SAjAM u BOSni i HeRCegOVini Mostarski sajam sve na jednom mjestu Ovogodišnji Mostarski sajam održat će se u razdoblju od 27. ožujka do 31. ožujka. Mostarski sajam je, po broju izlagača i posjetitelja, svakako najuspješnija sajamska izložba u Bosni i Hercegovini. Zbog činjenice da su razina gospodarske proizvodnje u Bosni i Hercegovini, kao i njeno tržište, suviše mali da bi opravdali usko specijalizirane sajamske priredbe, odlučeno je da domaćim i stranim izlagačima iz različitih poslovnih područja omogućimo da, jedanput godišnje, svoja postignuća pokažu na jednom mjestu. i turističkog svijeta. Tvrtka Mostarski sajam d.o.o., vlasnik je ovog poznatog sajma i dio je mreže Asocijacije sajmova jugoistočne Europe. Sajam će za sve zainteresirane posjetitelje biti otvoren u vremenu od 10:00 do 18:30 sati. Ulaznica za jednokratni posjet iznosi 5 konvertibilnih maraka (tečaj po zaključenju broja – 19,5 kuna, odnosno 2,5 eura). Ukoliko želite imati osigurano mjesto za automobil, morat ćete izdvojiti još 5 konvertibilnih maraka. Na sajmu će posjetitelji moći razgledati najnovije proizvode iz metalske i građevinarske industrije, novitete na tržištu poljoprivredne i prehrambene djelatnosti, najnovija postignuća iz automobilske industrije, te visokih tehnologija. Tradicionalno će se na Mostarskom sajmu moći razgledati i saznati sve o najnovijim proizvodima i uslugama iz bankarskog 83 Prvi Hrvatski festival hrane i vina U zagrebačkoj će se Areni od 2. do 4. ožujka 2012. g. održati prvi Hrvatski festival hrane i vina. U okviru festivala na dvije pozornice organizirat će se “cooking show” – radionice u posebno uređenom prostoru, zatim prodaja proizvoda po festivalskim cijenama, kao i zabavni program za cijelu obitelj s igraonicama za djecu. Svrha je festivala promocija nacionalne kuhinje, a okupit će proizvođače pršuta, kulena, sireva, ulja, rakija, vina i drugih proizvoda iz svih hrvatskih regija, kao i ugostitelje i hotelijere. Festival će se održavati na površini većoj od pet tisuća četvornih metara, gdje će brojni posjetitelji moći kušati razne delicije i vrhunske vinske kapljice. Planiran je sadržajan edukativno-zabavni program za stručnjake i širu javnost, a dodijelit će se i festivalske nagrade pojedincima, koji su pridonijeli razvoju eno-gastro kulture u Hrvatskoj. S ciljem njezine još bolje promocije, Hrvatski festival hrane i pića osniva i zakladu “Mladi kuhar” za talentirane učenike, koji sudjeluju na regionalnim i državnim natjecanjima koja će im omogućiti dodatno školovanje. Međunarodni sajam GAST u Splitu Split je od 21. do 25. ožujka domaćin 17. međunarodnog sajma GAST. Riječ je o jednom od najznačajnijih događaja u Hrvatskoj, o čemu govori značajan broj izlagača, stručnih konferencija, natjecanja, kao i bogati gospodarski i stručni program. Sajam GAST u sebi obuhvaća niz specijaliziranih sajmova, kao što su sajam prehrane, sajam pića, sajam hotelske i ugostiteljske opreme, sajam kave, sajam namještaja, sajam vina i sajam za turizam. Po prvi puta će biti otvoren i Međunarodni sajam razvojnih i investicijskih projekata. GAST je vodeći gastronomski i turistički događaj u Hrvatskoj, te nezaobilazno mjesto okupljanja gospodarstvenika relevantnih djelatnosti i sklapanja poslova neposredno pred turističku sezonu. Na sajmu GAST će ove godine sudjelovati izlagači iz 13 zemalja: Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije, Italije, Njemačke, Austrije, Francuske, Belgije, Srbije, Albanije, Poljske, Crne Gore i Hrvatske. Pod okriljem GAST-a, po prvi puta održat će se jedinstveni projekt na svijetu, Sajam razvojnih agencija. Projekt je izborio srebrnu medalju na 36. hrvatskom salonu inovacija s međunarodnim sudjelovanjem INOVA-i, među 420 natjecatelja iz 22 zemlje i 30 članova međunarodnog žirija u području inovacija u turizmu. I ove godine, pod okriljem sajma, bit će održan i sajam namještaja – FURNITURA, koji pored izlagačkog dijela nudi čitav niz događanja, stručnih skupova i izložbi, koje su zanimljive, kako za hotelijere, arhitekte, projektante, tako i za široku publiku koja se želi informi- rati o ponudi domaće drvne industrije. GAST se održava pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, a organizira ga Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora u Splitu. 84 veljača 2012. www.instore.hr vjerovali ili ne Testiranje kondoma Švedska podružnica Durexa, najvećeg svjetskog proizvođača kondoma, objavila je natječaj kojim se traži tisuću Šveđana i Šveđanki radi testiranja proizvoda kompanije. U oglasu su naveli sljedeće: “Nudimo fleksibilno radno vrijeme i težak rad koji, međutim, nudi veliko zadovoljstvo. Za posao nije potrebno nikakvo radno odijelo, čak ni bilo kakva priprema. A to možete obaviti kad god hoćete – ali bolje tako da ne bude prerano“. Da nije riječ o šali i da će odabrani kandidati zaista ozbiljno Hrana iz kontejnera u inat Kao bunt protiv mentaliteta industrijskih zemalja u kojima se baca u smeće previše hrane, aktivisti po kontejnerima supermarketa, traže ono što je još jestivo. Jedna od njih je Steffi Klotz, koja lako nalazi hranu koja je još ispravna. “Muka mi je od logike koja ovdje vlada. Ka- Lizalice za trudnice Njemačka babica Steffani Heizler osmislila je lizalice koje bi ubuduće mogle olakšati trudničke dane budućim majkama. Poznato je da većina trudnica pati od mučnine, a vrlo često su i osjetljive na mnogobrojne mirise. Trudničke lizalice napravljene su na bazi eteričnih ulja i neobrađenog šećera, u sedam različitih okusa poput maline, mente, limuna i slično. prionuti na posao, upozorio je član uprave Durexa Claus Albertsen: “Iako se kampanja vodi u šaljivom tonu, projekt je sasvim ozbiljan i neophodan u ovom biznisu!“ pitalizam proizvodi previše i zato se previše toga baca u smeće. U zemljama iz kojih dolaze namirnice zapravo vlada velika nestašica hrane, a ovdje završava u kanti za smeće”, kaže Klotz. Ona ne nalazi u smeću samo voće i povrće, već i tjesteninu, jogurt i ogromne količine kruha. Inače, samo u Europi godišnje u otpadu završi oko 90 milijuna tona hrane. Osim što su praktične tijekom trudnoće, proizvođači naglašavaju kako su idealne i tijekom porođaja kada trudnicama nedostaje energije. “Žene napokon imaju mogućnost da se u isto vrijeme riješe mučnine i obnove energiju. Iz osobnog iskustva znam kako ove lizalice pomažu mojim pacijentkinjama, jer sprječavaju i otklanjaju mučninu za nekoliko sekundi”, objasnila je njihova izumiteljica. dan čokolade Iako će vam pravi ljubitelji čokolade reći da je za njih svaki dan – pravi dan za uživanje u ovoj poslastici, u pojedinim dijelovima svijeta posebno se slavi 9. veljače, kao Dan čokolade, dok se u ostalim ovaj hedonistički praznik proslavlja u listopadu. Prvi zapis o upotrebi čokolade potječe iz 1.100 godine p.n.e, prema nalazima arheologa iz studenoga 2007. g., koji su dokaze o uzgoju kakaoa pronašli u mjestu Puerto Eskondidu u Hondurasu. Civilizacije Maje i Asteka spremale su čokoladna pića pod imenom Xocoatl, što znači ‘gorka voda’. Ovom piću su dodavali arome vanilije i čili papričica. Stara meksička legenda govori da je čokolada bila piće bogova u raju, a da su ljudima kao blagoslov dali sjeme drveta kakaa. Asteci su u znak zahvalnosti svake godine prinosili ljudsku žrtvu, a posljednji obrok žrtvovanog bio je kakao. Stoljećima kasnije, od ovog pića Europljani su napravili poslasticu. Zanimljivo je da kada je sa svojih putovanja po Južnoj Americi Christopher Columbo na španjolski dvor donio sjeme kakaa, ono tada nije pobudilo nikakvo zanimanje. Inače, čokolada kakvu danas poznajemo, nastala je 1828. zahvaljujući Nizozemcu J. van Houtenu, koji je patentirao hidrauličnu prešu za drobljenje zrna kakaa, kako bi nastao kakao prah. Njegov pronalazak unaprijeđen je kada je Englez Joseph Frey 1847. otkrio kako da se takav prah pomiješa sa šećerom i rastopljenim kakao maslacem. Ono što je uglavnom svima poznato o čokoladi je i da je dobila epitet afrodizijaka i da ju je koristio čuveni Casanova. Takođe, zrno kakaa se nekad upotrebljavalo i kao novac, pa se u 17. stoljeću za 200 zrna mogao kupiti puran, a dnevnica stražara je iznosila 100 zrna. Tijekom Drugog svjetskog rata, Američka vlada je primjetila važnu ulogu čokolade za vojne snage, pa je tako čokolada postala obvezan dio vojnog ‘lunch’ paketa, a i sastavni je dio hrane astronauta u svemiru. veljača 2012. www.instore.hr Krajem 2011. godine 30 posto svijeta je optimistično po pitanju ekonomskog boljitka u 2012. godini (studija WIN-Gallup International-a) Roman na roli toalet papira Na portalu ‘eBay’ se obično može pronaći široka paleta ponude svakojakih proizvo- Vino za majmune Majmuni u zoološkom vrtu u Karagandi, u središnjem dijelu Kazahstana znaju što je dobro! Naime, od kada je zavladao val hladnoće, gdje, trenutno ima minus 33 stupnja, životinje svakog dana piju toplo vino kako bi se zagrijale i, kako je izjavila Svetlana Pilijuk, službenica zoo vrta, u tome izgleda i uživaju. “U našem zoološkom vrtu dajemo vino da, a jedan Amerikanac ju je nedavno učinio još bogatijom i neobičnijom. Naime, on je čuveni roman Hermana Melvila ‘Moby Dick’ na ovom portalu ponudio na prodaju, ali u malo drugačijem ‘obliku’. On je cijelo djelo ispisao na roli toalet papira, a njegova početna cijena je 775 eura. Amerikanac je ovo ‘remek djelo na celulozi’ ispisao na nagovor prijatelja. “ prijateljem sam vodio raspravu o tome da bi na toalet papiru trebalo za neke ljude ispisivati uputstva za upotrebu. On je tvrdio da neću to uspjeti napraviti, ali eto, roman je tu - na roli”, objasnio je ‘pisac’. Inače, ‘Mobi Dick’, roman iz 1851. godine, stao je na četiri i po role dvoslojnog toalet papira. majmunima, jer ih to zimi štiti od virusnih infekcija dišnog sustava. Oni sa zadovoljstvom piju alkoholna pića, čak se može reći da vole alkohol”, izjavila je Pilijukova. Također, ona je napomenula da se alkohol ne daje ženkama koje čekaju prinovu, niti mladuncima. Kako je još objasnila, zoo vrt daje majmunima vrlo zaslađeno vino: “Pripremamo napitak tako što bocu crvenog vina ‘kagor’ pomiješamo s komadićima voća, meda, limuna i šećerom”. nove jestive sorte Nedavno održani poljoprivredni sajam Arava u Izraelu iznjedrio je nekoliko novih, neobičnih jestivih sorti. Tako su izraelski farmeri predstavili crnu rajčicu, koja je nazvana ‘Crna galaksija’, a razvili su je stručnjaci hortikulture kompanije Tehnological Seeds DM, koji tvrde da je njena tamna boja rezultat posebnog pigmenta koji potječe od borovnice. Pigment je osjetljiv na svjetlost, pa je tako rajčica Milkshake s okusom slanine Amerikanci su osmislili novi specijalitet, koji je neobičan spoj slatkog i slanog, milkshake s okusom slanine ili Shake Bacon. Ovaj ‘slatkiš’ lansirao je lanac restorana brze hrane ‘Jack in the Box’. Prema pisanju Hafington Post-a, novi mliječni proizvod ima 1.081 kaloriju, a sastoji se od sladoleda od vanilije i sirupa slanine, 85 tamnija što je duže izložena suncu. List Yediot Ahronoth piše da crna rajčica, koja je inače iznutra crvena, sadrži visoku koncentraciju antioksidansa i vitamina C, koji potiču imunološki sustav i pomažu u sprječavanju raznih bolesti. Crna rajčica je prije svega namijenjena luksuznim hotelima, a u supermarketima bi se trebala pojaviti u tijeku ove godine. Osim ove, na sajmu su među neobičnim sortama prikazani i crveni limuni i ljubičasta mrkva. s preljevom od slatkog vrhnja i kandiranom višnjom kao ukrasom. Promatrajući reakcije onih koji su probali ovu ‘poslasticu’: “užasno”, “bljutavo”, “neprobavljivo”, ne piše mu se lijepa budućnost. fOTO VijeST Prva dama Amerike Michelle Obama je tijekom dvodnevne posjete južnoj Kaliforniji obišla mjesto gdje će se, u skorijoj budućnosti, naći Northgate Gonzales Market, prvi u nizu nekoliko planiranih marketa i drugih maloprodajnih objekata, koji će u zapostavljenim krajevima Inglewooda u Kaliforniji ponuditi zdravu hranu i svježe proizvode. Iz državno-privatnog fonda California FreshWorks, vrijednog 264 milijuna dolara, do sada je izdvojeno više od 20 milijuna dolara za financiranje prva tri projekta Northgatea. Michelle Obama je prije dvije godine predstavila svoju Let’s Move! (Pokrenimo se!) inicijativu, koja za cilj ima rješavanje problema izražene pretilosti kod djece. Foto: Reuters 86 veljača 2012. www.instore.hr svijet u brojkama eKOnOMSKi RAST u Kini, indiji, indOneziji i VijeTnAMu Rekordna razina Cijene hrane rastu tijekom siječnja, a sve je to reakcija „klimavog“ tržišta na nepredvidljivo vrijeme i ograničene količine zaliha osnovnih životnih namirnica, kaže se u izvještaju ujedinjenih naroda. Priredila: inStore redakcija Siječanj je sedmi mjesec u nizu u kojem je vidljiv rast cijena hrane, sudeći po izvještaju Ujedinjenih naroda i Svjetske organizacije za poljoprivredu. Zalihe hrane iz grupe osnovnih životnih namjernica su male, a njihove cijene će i dalje rasti. Taj trend će se nastaviti sve dok ne budu poznati rezultati ovogodišnje ljetne žetve. „Neizvjesnost je novi čimbenik na tržištu koji uvjetuje rast cijena i njihov pad nećemo osjetiti uskoro”, rekao je Abdolreza Abbassian, ekonomski stručnjak iz Organizacije za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima (F.A.O.). „Ljudi ne vjeruju prognozama o vremenu i kvaliteti žetve, tako da ćemo morati pričekati rezultate s terena.” U izvještaju ove organizacije postoje mnoge nepoznanice koje navode stručnjake na zaključak kako će doći do situacije koju smo imali 2008. godine kada je zabilježen strjelovit rast cijena hrane, ali to se neće dogoditi u skorije vrijeme. Riža je malo jeftinija, a cijene mesa su stabilne. Međutim, globalna nesigurnost i inflacija mogu dovesti do teže situacije od one koju smo zabilježili prije tri godine. Pobune i demonstracije na Bliskom Istoku nisu direktno vezane za rast cijena hrane, ali to je zasigurno jedan od čimbenika koji pokreće i hrani proteste protiv vlada u regiji. Egipat je bio samo jedna od mnogih zemalja koje su bile izložene po- Rast cijena izvozne hrane 250 Indeks prikazuje ukupan rast cijena robe iz uvoza na tržištima diljem svijeta za siječanj, sedmi mjesec u nizu. 200 INDEKS MJESEČNOG RASTA CIJENA HRANE (2002-2004=100) 150 Neprilagođeno 100 Prilagođeno stupnju inflacije* 50 1990. 1995. 2000. 2005. 2010. *Prilagođeni indeks cijena hrane je neprilagođeni indeks umanjen od strane Svjetske banke. Izvor: Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda. veljača 2012. www.instore.hr bunama izazvanim rastom cijena hrane u 2008. godini. uzgoj soje, kukuruza i pamuka, s obzirom da su cijene pamuka dostigle rekord. Indeks cijena Organizacije za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima (F.A.O.) prati 55 namirnica za izvoz. Cijene ovih proizvoda porasle su za 3,4 posto, dostigavši tako u siječnju najvišu razinu od 1990. godine, od kada se ove kategorije i prate. Zemlje koje ne ovise o uvoznoj hrani osjetit će manje posljedice globalne nestabilnosti cijena. Međutim, ove godine očekuje se rast od 2 - 3 posto cijena hrane u SAD-u. Šećer je također dostigao najvišu cijenu u posljednjih 30 godina. Cijene žitarica su u porastu, ali još nisu dostigle najviše cijene iz travnja 2008. godine. Ulje i masti su u porastu i na razini su iz 2008. godine. Mlijeko je skuplje, ali cijene nisu dostigle svoju najvišu razinu koja je zabilježena u 2007. Čak i dobre vijesti koje stižu o plodonosnim kišama u Argentini i bogatoj žetvi u Africi nisu spriječile rast cijena hrane. „Cijene hrane nisu samo u porastu, već su i nepredvidive i taj trend nastavit će se u budućnosti” , rekao je Ngozi OkonjoIweala iz Svjetske banke. Četiri čimbenika su odlučujuća za formiranje rasta cijena: vrijeme, porast potražnje, manji prinosi i usjevi koji se prerađuju u biogoriva. Nepredvidivi vremenski uvjeti, koji se često pripisuju globalnim atmosferskim promjenama, uništavaju pojedine usjeve. Velike kiše koje su pale u Australiji oštetile su usjeve pšenice i njihovu vrhunsku kvalitetu svele su na razinu stočne hrane. „Ova pojava dovela je do velike potražnje i rasta cijena američke pšenice, u tolikoj mjeri da su one dostigle rast od 100 posto, u odnosu na prošlu godinu“, izjavio je Abbassian i nastavlja: „Jesenska žetva soje u SAD-u je bila jako loša, što je dovelo do toga da su njene zalihe najmanje u zadnjih 50 godina.” Brokeri u SAD-u čekaju rezultate preraspodjele poljoprivrednih površina za Promjene u prehrani širom svijeta koje su posljedica većih primanja, pogotovo u Kini i Indiji, znače i veću potražnju za mesom i kvalitetnijim žitaricama. Proći će dosta vremena dok ovaj trend ne počne utjecati na globalne cijene, mada se posljedice već sada mogu predvidjeti. Najbogatije zemlje su tijekom 2009. godine obećale preko 20 milijardi dolara za pomoć poljoprivredi zemalja u razvoju, uključujući i 6 milijardi fondu za sigurnost hrane u okviru Svjetske banke. Međutim, uplaćeno je samo 925 milijuna dolara od obećanog iznosa, kazao je Okonjo-Iweala, zbog financijskih problema u zemljama- 87 donatorima. To će imati velike posljedice, jer je milijarda ljudi na svijetu već suočena s kroničnom nestašicom hrane. Derek Headey, iz Internacionalnog istraživačkog instituta za hranu, istakao je da su tijekom 2007. i 2008. godine mnoge afričke zemlje bile izložene teškom udaru cijena uvozne robe, kao i druge zemlje širom svijeta, kao što su Afganistan, Pakistan i Ekvador. Ali neke od najvećih i najsiromašnijih zemalja na svijetu doživjele su rapidan ekonomski rast i blagu inflaciju. Tako su Kina, Indija, Indonezija i Vijetnam, koje su inače izložene nesigurnosti vezanoj za nedostatak hrane u ovom razdoblju bile pošteđene ovih problema. „Primjetan je ekonomski rast u ovim zemljama, ali je inflacija i dalje problem, tako da je moguće da će ova godina biti gora nego 2011., ukoliko cijene hrane ostanu visoke”, zaključio je Headey. 88 veljača 2012. www.instore.hr vox populi Veljača prevrtljača, nikad nemoj vjerovati veljači Piše: duško Ćurlić N ekako sam siguran da ste se prošloga mjeseca sjetili onih starih narodnih mudrosti za koje niste sigurni kad ste ih i od koga čuli, ali ipak znate za njih: "Prevrtljiva veljača. Ćudljiva veljača. U veljači se mačke veljaju. Ne vjeruj veljači. Da je neki pošteni mjesec imala bi 30 ili 31 dan, a ne 28, pa svake četiri godine 29...." Mogao bih vam sada još tih “pametnih” napisati, čak se sjetiti i prigoda kada sam ih čuo, ali to nije namjera ove moje skromne kolumne. U toj čudnoj i prevrtljivoj veljači pišem ovaj tekst. Eto nas već ili tek, kako vam drago, u drugom broju InStore magazina. Prvi je donio pohvale i želju za nastavkom suradnje, a izazov se uvijek prihvaća. Pa kud puklo da puklo... Donijela nam je veljača čudo toga, a ono što bi nam trebalo biti najnormalnije u tom mjesecu postalo je glavna vijest. Snijeg!!! Zamislite??!! Senzacionalno!!! Ekskluzivno!!! Nikad viđeno!!!! Pa kako se uopće usudio pasti u kalendarskoj zimi??? I zamislite tog bezobrazluka da se uopće usudio pasti u tolikim količinama??? Pa kako je to moguće??? Ne znam kako je s vama i unaprijed se ispričavam ako sam povrijedio nečije “snježno-senzacionalističke emocije”, ali iskreno meni je užasno išlo na živce to čuđenje, to uveličavanje nečega toliko jednostavnog i normalnog kao što je snijeg. Natjecale su se televizijske informativne i neinformativne emisije, radijski reporteri, novinski i internetski maheri, čak i pokoji modni “znalac!?”, tko će naći i objaviti senzacionalniju vijest..., a snijeg kao da se dobro zabavljao pa nastavio još jače i još gušće padati. Svakom novom “mudrosti” velikih i još većih političara na temu zimskih prilika i neprilika i ostalih zimskih radosti i žalosti, snijeg bi samo još tiše i još upornije bijelio i nanosio svuda oko nas svoj plašt, kao da prkosi, kao da se smije i kao da se svojom čistoćom i bjelinom još više želi narugati neponovljivim umotvorinama ljudi koji svaku svoju javnu riječ doživljavaju enciklopedijskom kategorijom... Ali pustimo njih u njihovim visinama i veličinama. Njima je snijeg nova politička kategorija. Znam, možda vas smeta jer ovo pišem u Zagrebu, u kojem su zimske službe odradile ogroman posao i to uglavnom na vrijeme... Nemam ih razloga braniti, ali bilo je suludih poziva, kao na primjer jedne gospođe iz podsljemenske (elitne!?) zone, koja je protestirala svakih pet minuta jer njena mala ulica nije očišćena pa ne može susjedi na kavu... Zamislite problema!? No, pustimo i tu gospođu i slične. Mene su fascinirali ljudi koje svaki dan susrećete i često ih zbog brzine i načina življenja ne stignete pošteno niti pozdraviti. To su susjedi. Ljudi s kojima dijelite prostor zgrade, parking, velika veselja i velike tuge. Bilo je nekako posebno tih dana gledati kako od ranoga jutra velikim lopatama razgrću snijeg ispred ulaza, čiste nogostupe i prte put prema garažama i malim kvartovskim dućanima... Nevjerojatno, ali odjednom smo svi počeli komunicirati, smijati se, pomagati jedni drugima. Mi “mlađi” pomagali smo onim starijima, a oni zaista mlađi pomagali su čistiti i gurati aute, proširiti stazu kroz snijeg... neko čudno pozitivno zajedništvo na tren je došlo s tim “senzacionalnim” snijegom. Ovih dana južina ga polako topi i, znate, iskrena mi je želja da bar nešto od ovih “snježnih emocija” ostane među nama. Pitate se kakve sve ovo ima veze s trgovinom??? Ima, vjerujte mi na riječ. Oni, spektakla i senzacije željni mediji, u najavi za novi snijeg upozorili su ljude neka stvore zalihe... Da, dobro ste čuli. Zalihe! Razumio bih da se to organizira za dalmatinsko zaleđe, za Liku, Gorski kotar, žumberačka sela i krajeve koji su zaista u neprilici, ali ne... I kod nas u Zagrebu je opsadno stanje. Eto ti moći medija. Petak je, jutro. Otiđem tako u jedan veliki trgovački centar i supermarket zbog par stvari kojih nema u mojoj kvartovskoj trgovini, a tamo... gužva, ali kakva gužva... neka čudna histerija, dovikivanje koje namirnice mogu dulje trajati, uzima se s polica potrebno i nepotrebno... sve podsjeća na neko izvanredno stanje... stanem na brzu blagajnu za “samo pet artikala”, ali ispred mene je gospođa u najboljim godinama i s pretrpanim kolicima... šutim, neću se miješati... čekam... dolazi ona na red, a blagajnica je najljubaznijim tonom upozori da je ovo brza blagajna i čak je zamoli da prijeđe preko i da će samo za nju otvoriti drugu blagajnu... uh!!!! Gospođa je ljuta, povisuje ton... najavljuje snježnu kataklizmu u maniri proglašenja dobitnika Oscara aaaaaa najveći snijeg past će uuuu....., gospođo sve je u redu, evo i ja ću vam pomoći, naivno i neoprezno se umiješam u razgovor... a i žuri mi se... Tu gospođa izgubi kontrolu i počne nabrajati visine snijega ne samo u Hrvatskoj, nego i u većim europskim gradovima... ja sliježem ramenima, blagajnica nemoćno počinje provlačiti kroz skener njezina pretrpana kolica.... gospođa se slavodobitno okrene meni i puna pobjedničkog zanosa poentira „pa bar bi vi trebali znati kak je kritično stanje zbog snijega... pa vi ste s televizije.... Ma ja sam s.... uh... neću reći... ovo je pristojna kolumna”. Mogao bih vam sad nabrajati koliko je bilo ove veljače “snježnih bisera”, mogao bi vam pisati o mačkama koje su zbunjene i još uglavnom tihe... ali nema smisla. Smisla je imala jedna divna tiha snježna noć u veljači... Ničim izazvan šetao sam dugo po svom kvartu, uživao, maštao i punio pluća čistim zrakom... na tren mi je izgledalo sve nekako bolje, nekako iskrenije i nekako toplije, kako god vam to čudno zvučalo. Neobjašnjivo, ali na pamet mi je tada pao divan stih Arsena Dedića s kojim ću vas pozdraviti.... „ja odlazim ulicom koju je snijeg doslovno ugušio....”. Ako još bude padao, priuštite si taj trenutak samo za sebe. Lijepo je....■
© Copyright 2024 Paperzz
