ISTR AŽIVANJE O N AV I K AMA ,
STAVOVIMA I PON A Š A N J I MA
MLADI I OPIJANJE
Autorica i autori:
Tina Šojat
Natko Gereš
John Crownover
Koautorice:
Ivana Jugović
Silva Rukavina
Josipa Bosak
Istraživanje provela:
Organizacija mladih Status:M, Zagreb
Asistentica i asistenti na istraživanju:
Katarina Crnčić, Josip Horvat, Mislav Mandir
Istraživanje omogućio:
Care international
podrška:
SADRŢAJ
NASLOVNA STRANA 0
SADRŽAJ
1
SAŽETAK
3
PREDGOVOR 5
POZADINA
1
6
MLADI 6
1.1 Mladi u Hrvatskoj
2
6
KULTURA PIJENJA ALKOHOLA
2.1 Alkohol u Hrvatskoj
7
7
2.2 Ekscesno pijenje ili binge drinking 9
3
NAVIKE PIJENJA MLADIH
3.1 Inicijalna dob
10
10
3.2 Razlozi pijenja alkohola 10
3.3 Što mladi piju? 10
3.4 Koliko mladi piju?
10
3.5 Gdje mladi piju? 11
3.6 Koliko često mladi piju? 11
3.7 Dostupnost alkohola
2
11
4
MLADI U HRVATSKOJ I ALKOHOL
5
DJELOVANJE ZA SMANJENJE ŠTETE 13
6
VANJSKI ČIMBENICI
14
12
6.1 Uloga roditelja 14
6.2 Utjecaj medija
14
6.3 Utjecaj različitih politika 15
7
UTJECAJ ALKOHOLA NA ZDRAVLJE 16
8
RIZIČNA PONAŠANJA MLADIH
18
UVOD 19
METODOLOGIJA
9
UZORAK 21
10
OPIS METODOLOGIJE
21
11
MOGUĆA OGRANIČENJA
23
REZULTATI
12
13
14
15
24
KOJI SU UZROCI KONZUMACIJE ALKOHOLA KOD MLADIH?
12.1
Individualne značajke mladih
12.2
Alkohol i okolina 25
12.3
Alkohol i obitelj 25
12.4
Alkohol i mediji 27
13.1
Alkohol i vršnjačka grupa 29
13.2
Alkohol i izlasci 31
13.3
Alkohol i sport
13.4
Alkohol i odgovornost
24
24
KOJE SU NAVIKE MLADIH VEZANE UZ OPIJANJE?
28
32
32
KOJE SU ZDRAVSTVENE POSLJEDICE POVEZANE S UNOSOM ALKOHOLA I INTOKSIKACIJOM?
14.1
Alkohol i akutna stanja
35
KAKVA SU RIZIČNA PONAŠANJA MLADIH, NAVIKE I REAKCIJE? 36
15.1
3
20
Alkohol i promet 36
34
16
15.2
Alkohol i nasilje 37
15.3
Alkohol i seksualnost
15.4
Alkohol i droga 40
KAKO IZBJEĆI ALKOHOL? 41
ZAKLJUČCI I PREPORUKE
PRILOZI
4
44
43
39
SAŢETAK
Dosad provedena istraţivanja u Hrvatskoj o alkoholu i mladima prvenstveno su kvantitativne prirode.
Europski školski projekt o alkoholu i drogama (ESPAD) prati trendove konzumacije alkohola meĎu
mladima u Europi, uključujući i Hrvatsku. Jednu petinu hrvatskog stanovništva čine mladi izmeĎu 15 i
29 godina, meĎu kojima je prisutan porast nezaposlenosti. Hrvatska je povijesno, zemljopisno i
kulturološki povezana s proizvodnjom i konzumacijom alkohola te posjeduje zakone koji reguliraju
alkohol u javnom redu, na trţištu i u medijima te ujedno pokušavaju zaštiti mlade od loših utjecaja
alkohola. MeĎu mladima prisutna je
pojava ekscesnog pijenja (binge drinking). Dosadašnja
istraţivanja pokazuju da mladi počinju konzumirati alkohol rano, u društvu obitelji ili vršnjaka, kod kuće
i na javnim mjestima, te konzumiraju sve vrste alkoholnih pića, u velikim količinama, redovito i do
nekoliko puta mjesečno. Konzumacija alkohola uključuje i uţivanje drugih droga, u Hrvatskoj naročito i
pušenje duhanskih proizvoda meĎu mladima. Samoubojstvo, prometne nesreće i hospitalizacije zbog
intoksikacije česte su posljedice konzumacije alkohola i uzroci stradavanja mladih. Nacionalni plan
djelovanja za mlade Republike Hrvatske sadrţi mjere za provedbu kroz drţavne institucije i programe
za zdravlje mladih, s posebnim naglaskom na prevenciji ovisnosti o alkoholu. Roditelji, mediji i
regulacija prodaje alkohola i prometnih propisa izravno su povezani s utjecajem alkohola i smanjenjem
štete. Zdravstvene posljedice konzumacije alkohola mnogobrojne su, a štetni učinak na mladi
organizam velik. Alkohol je povezan s rizičnim ponašanjima mladih, te kobnim posljedicama.
Cilj provedenog kvalitativnog istraţivanja bio je saznati navike, stavove i ponašanja mladih vezane uz
opijanje, te izgraditi bazu znanja za intervencije. Posebna paţnja dana je rodnim razlikama i nasilju
povezanim s alkoholom. Istraţivanje odgovara na pet pitanja: uzroci konzumacije, navike, zdravstvene
posljedice, rizična ponašanja i alternative alkoholu. Metodologija korištena u istraţivanju je PLA
(participatory learning and action) u fokus grupama. Aktivnosti su provedene unutar tri grupe tijekom
dva dana u Kutini i četiri dana u Zagrebu. Uzorak je činilo 38 učenika gimnazija i strukovnih škola,
izmeĎu 13. i 18. godine, ukupno 29 mladića i 9 djevojaka.
5
Rezultati pokazuju da unutar obitelji postoje rodne razlike u ophoĎenju roditelja s konzumacijom
alkohola mlaĎih članova obitelji i u toleranciji opijanja djece, a okolina unatoč zakonskim odredbama
ne ograničava maloljetnicima pristup alkoholnim pićima. Mediji igraju veliku ulogu u promociji alkohola
i utječu na mlade. Navike sudionika/ca očekivano su jednake kao u kvantitavnim istraţivanjima, poput:
rani prvi susret s alkoholom, redovita konzumacija alkohola za redovitih izlazaka, različite lokacije
konzumacije od skrivenih do javnih, konzumacija većih količina alkohola kao i raznolik spektar
alkoholnih pića, s prednosti konzumacije ţestokih pića u djevojaka. Vršnjačka grupa čini društvo za
konzumacije; očekivanja mladića razlikuju se od onih u djevojaka. Sportski tereni nisu bezalkoholna
zona. Mladi ne posjeduju dovoljno znanja o zdravstvenim posljedicama, kao ni vještine prve pomoći
intoksiciranoj osobi. Iskustva s policijom i dolascima hitne pomoći rasprostranjena su i razlikuju se u
Kutini i Zagrebu. Rizična ponašanja veţu se uz promet, nasilje, seksualnost i droge. Mladi su skloni
sudjelovati u prometu u alkoholiziranom stanju. Nasilje meĎu mladima je uvelike uzrokovano
alkoholom, rodne razlike očituju se vrstama nasilja. Seksualni odnosi meĎu mladima olakšani su
alkoholom, pritom se zanemaruje zaštita, a dogaĎaju se i neţeljena iskustva. Pušenje cigareta i
kanabinoida uz alkohol je rašireno. Mnoge su mogućnosti informiranja mladih i organizacije slobodnog
vremena bez alkohola, ali autoritativni pristup društva mladima i formalnost edukativnih sadrţaja
dosad su nezadovoljavajući što rezultira njihovom nezainteresiranošću. Mladi pokazuju veliki interes
za sudjelovanje u neformalnom obrazovanju, programima za mlade i radu u neprofitnim
organizacijama na promociji zdravih ţivotnih stilova.
Mladi nisu dovoljno zaštićeni od šteta uzrokovanih alkoholom, te ih je potrebno uključiti u stvaranje
politike i programa koji se izravno odnose na njih. U sklopu ove publikacije preporučene su
intervencije za smanjenje štete.
6
PREDGOVOR
Alkohol i mladi: Potreba za istraživanjima, dobrim politikama i omladinskim radom
Alkohol je dio odrastanja za mnoge mlade u Hrvatskoj i ostatku Europe. Iako je zakonski
dopušteno doba za konzumaciju alkohola 18 godina, mladi u Hrvatskoj odrastaju u prilično tolerantnom
društvu koje često šalje dvosmislene poruke vezano uz to pitanje. Većina mladih bez problema kupuje
alkohol i pije u javnosti. Provode vikende u klubovima, parkovima ili kafićima gdje je konzumacija
alkohola dio kulture mladih.
Za kreiranje relevantnih zakona i programa potrebno je razumjeti način na koji se mladi socijaliziraju. U literaturi je poznata povezanost alkohola i nasilja. Često čujemo priče u kojima je alkohol
kumovao tučnjavi, gdje je netko previše popio pa postao ili počinitelj ili žrtva nasilja. Znamo da ekscesno
pijenje dovodi mlade u povišen rizik za ozljeđivanje ili druge zdravstvene probleme.
Kako bismo mogli napraviti pozitivan pomak moramo shvatiti kako su povezani alkohol i štete
prouzročene njime sa životima i izborima mladih koji piju. Kako rodne razlike utječu na ponašanje vezno
uz alkohol. U ESPAD izvještaju o konzumaciji supstanci između studenata iz 2011. koji ujedinjuje
podatke iz 36 zemalja u Europi, uključujući Hrvatsku, od rodnih razlika navodi činjenicu da su problemi
vezani uz alkohol češći kod mladića, uključujući tučnjave i probleme s policijom (iako se diljem Europe
rodne razlike smanjuju). Gledajući razdoblje između 1995. i 2011., Hrvatska spada među 4 zemlje s
najnaglašenijim porastom pojave teškog epizodnog opijanja među mladima u dobi od 15 do 16 godina,
s tim da je 59% mladića i 48% djevojaka prijavilo da je popilo 5 ili više pića u jednoj prilici tijekom 30
dana.
7/ I
Omladinski rad ima važnu ulogu u osvještavanju rizika od konzumacije alkohola i promociji odgovornog
ponašanja među mladima. Rad mladih na promociji pozitivnih zdravstvenih trendova usmjeren je na
osnaživanje i ohrabrivanje pojedinaca, obitelji i zajednica u stjecanju znanja, stavova i vještina potrebnih
za smanjenje problema i/ili šteta koje nastaju kao posljedica konzumacije alkohola. Profesionalni
omladinski radnici su ključan dio ovog procesa, jer mogu doprijeti i do društveno izoliranih mladih ljudi i
poduprijeti kod njih razvoj ključnih životnih vještina koje mogu pomoći da se smanji šteta prouzročena
konzumacijom alkohola i drugih droga i poboljšaju opći uvjeti života.
Ovo istraživanje Organizacije mladih Status: M napravljeno je na način da potiče uključivanje i
sudjelovanje mladića i djevojaka u Hrvatskoj na temu alkohola i njegovog utjecaja na njihove živote.
Status: M provodi program Inicijativa mladića, usmjeren na rad s mladićima na prihvaćanju zdravih
životnih stilova, također i kroz edukaciju o drogama i alkoholu. Kroz ključna kvalitativna saznanja i
analizu kvantitativnih podataka predstavlja važan resurs za pozitivan razvoj mladih u Hrvatskoj.
Nadamo se da će ovaj izvještaj potaknuti razgovor o politikama vezanim uz mlade i alkohol, te poduprijeti edukativne programe za mlade koji se bave usvajanjem životnih vještina i promocijom zdravlja.
John Crownover
CARE International
7/ II
Rad s mladima na spriječavanju i smanjenju štete vezane uz alkohol i ekscesno pijenje: sljedeći koraci
Istraživanjem je nedvojbeno potvrđena potreba rada s mladima na edukaciji i izgradnji životnih
vještina vezanih uz proces odlučivanja o korištenju i samo korištenje alkohola. Mladima trebaju
provjerene informacije o rizicima vezanim uz alkohol, razgovor o utjecajima koji potiču mladu osobu na
korištenje alkohola uz kritičku analizu, osnaživanje vještina zauzimanja za sebe i asertivne komunikacije, posebno u odnosu na vršnjačku skupine, pružanje pozitivnih modela, povezivanje s odraslima
u nastojanjima usmjerenima na poboljšanje zdravlja, povjerenje od zajednice da uz primjerenu podršku
mogu biti nositelji intervencije za suočavanje s problemom ekscesnog pijenja i zloupotrebe supstanci
općenito te pozitivna vršnjačka skupina za osnaživanje pozitivnih izbora uz podršku okoline.
Tijekom implementacije cjelovitog pristupa mladima kroz program Inicijativa mladića, problem alkohola
pojavio se kao žarišna točka, problem koji se nužno treba riješiti usmjerenim javnozdravstvenim
intervencijama prilagođenim kompletnoj populaciji srednjoškolaca i srednjoškolki, kojima se mogu
postići u odnosu na ostale aspekte društvenih istraživanja brže mjerljiva poboljšanja.
Alkohol se pokazao kao sveprisutni negativni katalizator svih visoko emocionalnih stanja kod
mladih . Znanje o alkoholu je nezadovoljavajuće. Alkohol se naveliko koristi među mladima. Kroz
istraživanja provedena u sklopu projekta nedvojbeno je dokazana povezanost alkohola i nasilja. Ništa
novo u odnosu na puno veća istraživanja. Pokazala se potreba za zagovaračkim aktivnostima u smislu
podrške cjelokupne zajednice mijenjanju negativne epidemiološke slike korištenja alkohola kod mladih.
7/ III
Kreirati intervenciju za mlade proces je koji uključuje skupljanje postojećih znanja, procjene
trenutnog stanja, sudjelovanje mladih u osmišljavanju programa te pružanje medija mladima za
provedbu tih programa. Na temelju pozitivnih iskustva mladih u susretu s aktivnostima Priručnika M
programa Inicijativa mladića, kojeg je adaptirao M-centar, resursni centar Organizacije mladih Status:M
za unaprjeđenje profesionalnog rada s mladima, odlučili smo upotrijebiti postojeće aktivnosti koje već
godinama koristimo za rad na alkoholu i drugim supstancama. Ovo je bio prvi put da smo odabrali radno
poglavlje te ga krenuli provoditi samostalno, zbog važnosti brzog i efikasnog pristupa rješavanju problema alkohola.
Ciklus od 4 aktivnosti uključuje teme:
1. Informiranje o alkoholu i drugim drogama, definiranje psihičke, fizičke i društvene ovisnosti i štete,
analiza postojećeg stanja u smislu učestalosti i modaliteta korištenja. Osvještavanje rizika.
2. Otkrivanje povezanosti mladih s dostupnim supstancama, razgovor o prisutnosti droga u životu i
zajednicama, identificiranje situacija u kojima mladi dolaze u situaciju da odabiru korištenje alkohola.
Razgovor o društvenim, posebno rodnim konstruktima, koji utječu na izbore mladih.
3. Proces donošenja odluke, jačanje asertivnog nastupa mladih u okolini koja forsira rizična ponašanja,
izgradnja tima za podršku i osnaženju pozitivnim promjenama u stavovima prema nekorištenju
supstanci i odgovornog ponašanja prema potencijalno štetnim aspektima konteksta života mladih,
posebno u odnosu na alkohol.
7/ IV
4. Preispitivanje povezanosti zadovoljstva i rizika koji predstavlja upotreba alkohola. Motivacija
za zdravim i konstruktivnim načinima provođenja slobodnog vremena. Poticanje pozitivnih odluka te
asocijacija zadovoljstva i odgovornih postupaka tijekom odrastanja, u kontekstu alkohola.
Aktivnosti su testirane s fokus grupom, koju je činila skupina od 20 mladića u dobi od 14 do 18 godina.
Aktivnosti su se pokazale prihvatljivima i potaknule su visoku razinu suradljivosti i motivacije. Saznanja
iz fokus grupa evaluirana su na temelju pismene i video dokumentacije.
Zaokružena je priprema alata za intervenciju te smo krenuli na izgradnju kapaciteta provoditelja. S
obzirom na važnost vršnjačkog pristupa u temi koja zahtijeva punu suradnju i otvaranje korisnika, 8
edukatora prošlo je trening za vršnjačke edukatore kao oblik pripreme za rad s svojim vršnjacima u
školi.
Kreirali smo grupu nositelja promjene koji će uz podršku Tehničke škole Tesle, kao mjesta pilot
provedbe i testiranja, i M-centra, uz potporu Zaklade Zamah, raditi sa svojim vršnjacima na sprječavanju
i smanjenju štete nastale od upotrebe alkohola i drugih supstanci.
Na temelju saznanja o društvenim utjecajima koji kod mladih potiču ili im omogućavaju zloupotrebu
alkohola, kreirat ćemo alat za zagovaranje prema donositeljima odluka i kampanju usmjerenu na
strukture koje omogućavaju štetna alkoholna ponašanja mladih, posebno u smislu ohrabrivanja implementacije postojećih zakona koji djeluju zaštitno. U radu s mladima koristit ćemo socijalni marketing s
ciljem promocije zdravih životnih stilova i popularizacije edukativnih aktivnost.
7/ V
Organizacija mladih Status M prepoznala je kroz svoj rad destruktivnost utjecaja alkohola na
živote mladih. Sakupili smo postojeća saznanja te proveli dubinsku analizu navika, stavova i ponašanja
mladih vezano uz alkohol. Na temelju dokaza razvili smo, u suradnji s mladima, intervenciju za smanjenje štete, te nastavljamo s povezivanjem s institucijama ključnima za podršku preventivnim
programima za mlade, poput škola, policije, ministarstava, roditelja, udruga za mlade, itd.
Želimo da ova publikacija bude poticaj za intervenciju među mladima koja će kao rezultat imati
poboljšanje statusa i života mladih, kao i njihovih zajednica.
Natko Gereš, dr.med.
Organizacija mladih Status:M
7/ VI
POZADINA
MLADI
Mnogi ljudi pojam mladih povezuju s pojmom adolescenta, iako se adolescencija odnosi na razdoblje
1
izmeĎu 10. i 19. godine , kada osoba prolazi kroz velike fizičke i psihičke promjene i zapravo
predstavlja sazrijevanje iz djetinjstva u odraslu dob. Nacionalni program djelovanja za mlade navodi
2
definiciju mladih kao osoba izmeĎu 15. i 30. godine starosti . U razdoblju mladosti osoba sazrijeva
fizički (pubertet) i duševno. Istovremeno odvija se i proces u kojem se pojedinac integrira u svoju
zajednicu, te nastoji pronaći svoje mjesto u društvenim zbivanjima i ostvaruje uloge u društvu koje će
vjerojatno trajati cijeli ţivot. Kako bi razvio uloge koje su društveno prihvatljive, pojedinac mora razviti
socijalne vještine, ali i potrebna znanja. Taj proces traje sve do postizanja autonomije, samostalnosti
te razvoja osjećaja odgovornosti. Upravo je stoga teško odrediti strogu dobnu granicu ovoga
3
razdoblja, pa se ona uglavnom kreće u rasponu od 15. do 24. godine ţivota .
Mladi u Hrvatskoj
4
Sukladno popisu stanovništva RH iz 2001. godine , udio mladih u ukupnom stanovništvu iznosi
20,25% (što je za 3,5% manje u odnosu na 1961. godinu). U Hrvatskoj je obvezno osnovnoškolsko
1
SEARO/SZO, http://www.searo.who.int/en/Section13/Section1245_4980.htm
2
HZJZ, http://www.hzz.hr/DocSlike/Nacionalni_program_za_mlade_2009-2013.pdf
3
UN, A/36/215, rezolucija 36/28, 1981.
4
Drţavni zavod za statistiku RH, http://www.dzs.hr/
8
5
obrazovanje djece i mladih (ukupnog udjela 98% populacije mladih) . U srednjoškolskom obrazovanju
stupanj sudjelovanja mladih je 63-65%. U zadnjem desetljeću, prosječno 31,3% ukupnog broja mladih
upisuje neku ustanovu visokog obrazovanja, a samo 33% upisanih završi studij (od kojih samo 8%
završi u predviĎenim rokovima). Promjenom metodologije praćenja visokoobrazovanog kadra MZOS
RH je 2011. godine iznijelo nove podatke o 18,05% s tercijarnom izobrazbom u populaciji dobi 25-64,
6 7
čiju potvrdu čekamo s novim popisom stanovništva , .
Usprkos činjenici što su mladi ljudi bolje obrazovani od prethodnih generacija, očito je kako je
nezaposlenost mladih u većini zemalja EU više nego dvostruko veća od prosjeka nezaposlenosti
8
ukupne populacije, a u Hrvatskoj gotovo trostruko (Obadić, 2010. ). U posljednjem desetljeću,
9
procjenjuje se da je izmeĎu 120 000 i 140 000 mladih i obrazovanih ljudi napustilo zemlju . Unatoč
činjenici pada stope udjela mladih u ukupnoj populaciji, prisutan je porast stope nezaposlenosti
graĎana Republike Hrvatske u dobi do 29. godine. U usporedbi sa zemljama članicama EU, broj
nezaposlenih mladih osoba je u prosjeku 2.5 do 5 puta veći. Postojeći podaci o mladima ukazuju na
trend produţenja mladosti i značajnog nedostatka socioekonomske samostalnosti. IzmeĎu ostalog,
uzroci su produţavanje procesa obrazovanja, oteţani uvjeti prvog i stalnog zaposlenja, prepreke u
pristupu materijalnim dobrima (redovitim prihodima, kreditima, vlasništvu – nekretninama i
pokretninama) te u marginalizaciji mladih u procesima odlučivanja.
10
5
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi RH, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/340388.html
6
Drţavni zavod za statistiku RH, http://www.dzs.hr/
7
http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=841A54B6-E5D7-4BA7-8D92-0A6E9598755D
8
http://www.cpi.hr
9
www.predsjednik.hr/lgs.axd?t=16&id=32637
10
http://ec.europa.eu/health/archive/ph_determinants/life_style/alcohol/documents/alcohol_europe_en.pdf
9
KULTURA PIJENJA ALKOHOLA
Alkohol je u prisutan u našoj svakodnevici (npr. kao integralni dio obiteljskog objeda) i povezan s
mnogim ritualima i društvenim funkcijama (npr. kao dio proslava, dio euharistije, itd.). Ispijanje
alkohola često se koristi za komunikaciju formalnosti dogaĎaja ili pak kao odlika razlike izmeĎu radnog
i slobodnog vremena. Pijanstvo je jednako simbolično i s različitim značenjem diljem Europe.
Povijesno gledano alkohol se destilirao tisućama godina, raĎen od lako dostupnih lokalnih sirovina i
prisutan na svim kontinentima. Osim primarnog pijenja alkohola, takoĎer se često koristio u
domaćinstvima kao lijek, konzervans, itd. Moderna medicina je korištenje alkohola kao lijeka istisnula
početkom 20. stoljeća, no praksa je i dalje prisutna kao dio tradicionalne medicine. Formiranje
koncepta alkoholizma kao bolesti pratilo je razvoj medicine i znanosti, no primarni značaj bio je u
osnivanju institucija i liječenja za alkoholičare. Značajnije bliţe u povijesti fokus je premješten na
prevenciju i javnozdravstvenu dobrobit.
Zakoni o alkoholu ili aspektima vezanim uz alkoholu postoje dugi niz godina, no najčešće su u funkciji
regulacije javnog reda ili trţišta, ali ne i zdravlja društva iako se trendovi i politike polako mijenjaju.
Značajne su se promjene vezane uz alkohol dogaĎale tijekom stoljeća, posebice s razvojem industrije
i trţišta. Svakodnevno smo svjedoci novih trendova i marketinških strategija za plasiranje alkoholnih
pića, koje specifično ciljaju na odreĎene društvene skupine.
Alkohol u Hrvatskoj
Specifičnosti mediteranskog i srednjoeuropskog kulturnog kruga u mnogim su svojim komponentama
usko povezane uz alkohol – proizvodnju, ispijanje, druţenje i rodne uloge. Hrvatsko društvo ima odlike
vrlo homogenog društva, značajno su izraĎene rodne uloge i snaţan duh patrijarhata, odnosno duh
čuvanja tradicije, tradicionalnih i rimokatoličkih vjerskih vrijednosti. Kao poslijeratno društvo u tranziciji,
graĎani Hrvatske se svakodnevno susreću s lepezom problema (socioekonomski, vrijednosni, pravni,
itd.).
10
Tradicija proizvodnje i pijenja alkohola na teritoriju današnje Republike Hrvatske ima dugu, tisućljetnu
tradiciju, posebice uzgoju vinove loze na otocima i priobalju (koja seţe iz predantičkog vremena).
Proizvodnja i ispijanje alkohola su sveprisutni i do procvata hrvatskog vinogradarstva u Srednjem
vijeku. U 19. stoljeću, nasadi vinove loze zauzimali su i do 3 puta veće površine no danas. Koliki je
utjecaj proizvodnja vina imala na ţivote ljudi i demografiju u Hrvatskoj najbolje ilustriraju veliki seobeni
valovi u vrijeme proširenosti peronospore (kraj 19., početak 20. stoljeća). Vinova loza je, kao vaţna
kultura u Hrvatskoj, našla svoje mjesto i na pozadini kovanice od 2 lipe. U jednakoj mjeri priobalni i
kontinentalni dio Hrvatske imaju mnoge autohtone vrste vinove loze, te specifičnosti proizvodnje i
konzumacije različitih vrsta alkohola (posebice destilata domaćeg voća ili meda) koji se smatraju
tradicionalnom vrijednosti i kulturnom baštinom (od kojih su mnoge brendirane za procesa pregovora
RH s EU).
Industrija alkoholnih pića ima stoljetnu tradiciju u Hrvatskoj. U 2010. proizvodnja jakih alkoholnih pića
iznosila je 7,3 milijuna litara, odnosno umanjena je za 1,4 milijuna litara u odnosu na 2009. godinu. Za
usporedbu, 1994. proizvodnja jakih alkoholnih pića iznosila je 18,4 milijuna litara, no dramatično je
pala paralelno sa završetkom rata. U 2010. godini na šljivovicu otpada 5,8%, na travaricu 5,5%, na
votku 10,5%, na gorke likere 30%, domaći brendi 23%, te slatke likere 10.4% ukupne proizvodnje. No,
uvoz alkoholnih pića je u konstantnom porastu, tako da je u 2010. evidentiran 11% veći uvoz u odnosu
na 2009. godinu – što iznosi 4.8 milijuna litara (Drţavni zavod za statistiku, 2010.). Ukupna je
potrošnja alkohola hrvatskih tvrtki na hrvatskom trţištu pala za 7% u odnosu na 2009 – što iznosi 4.1
milijun litara, zbog prisutnog uvoza. U prosjeku je svaki stanovnik Hrvatske popio 3 litre jakoga
alkoholnog pića u godini dana, što je na istoj razini potrošnje posljednjih 5 godina. Domaća
proizvodnja biljeţi iz godine u godinu sve veći pad, što Udruţenje proizvoĎača pića Hrvatske
objašnjava visokim trošarinama (iako su stupanjem novog Zakona o trošarinama RH
11
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_07_83_2020.html
11
11
trošarine za
alkohol sniţene sa 60 na 53 kn po litri apsolutnog alkohola), unutarnjom nelikvidnošću te prisutnošću
sive ekonomije.
Većina Europljana pije alkohol, no oko 55 milijuna odraslih osoba (15%) apstiniraju; uzimajući taj
podatak u obzir zajedno s nezabiljeţenom konzumacijom, prosječni Europljanin godišnje popije 15
litara čistog alkohola. Nešto manje od polovice alkohola konzumira se kao pivo (44%) te ostalo kao
vino (34%) i ţestoka pića (23%). Dvjestošezdesetšest milijuna odraslih Europljana prosječno unosi 20
g (ţene) odnosno 40 g (muškarci) alkohola dnevno, no preko 58 milijuna odraslih (15%) konzumiraju
alkohol iznad ove razine - 20 milijuna (6%) unose pićem više od 40g (ţene) odnosno 60 g (muškarci)
dnevno. Procijenjeno je da 23 milijuna Europljana (5% muškaraca, 1% ţene) ovisno o alkoholu.
12
U svim kulturama, muškarci češće piju nego ţene, odnosno kada piju, piju više, te je jaz još veći kada
se proučava rizično ponašanje. Iako mnoge ţene odustaju od alkohola tijekom trudnoće, značajan broj
(25%-50%) nakon trudnoće nastavlja piti. Obrasci ponašanja vezanih za pijenje specifični su i u
odnosu na socioekonomski status, gdje su oni s niskim standardom pod povećanim rizikom razvitka
ovisnosti od onih s višim. GraĎani Hrvatske ne odskaču u zabiljeţenim europskim trendovima. Od
13
ukupnih razloga bolničkog boravka zbog mentalnih poremećaja, u Hrvatskoj alkoholizam čini 23,6% .
Sukladno zakonima i pravilnicima koji su na snazi u RH, pivo i pivski proizvodi tretirani su kao
prehrambeni proizvodi, te na iste ne vrijede restrikcije kao za druga alkoholna pića. TakoĎer, u
Hrvatskoj je na snazi trošarina na bezalkoholna pića (što nije standardna praksa u EU), koja čini
14
1.6%
ukupnih trošarina – značajnije viši udio od primjerice ţestokih alkoholnih pića (što se izravno
reflektira i na cijenu bezalkoholnih pića). Konzumacija alkohola je zabranjena u zdravstvenim i
12
http://ec.europa.eu/health/archive/ph_determinants/life_style/alcohol/documents/alcohol_europe_en.pdf
13
HZJZ, http://www.hzjz.hr/epidemiologija/kron_mas/mental_bilten_2004.pdf
14
MF RH, webtest.mfin.hr/download.php?id=384
12
obrazovnim ustanovama, u ustanovama javne uprave, javnom transportu i na radnom mjestu.
Zabrana je djelomična u restoranima, sportskim i javnim mjestima, te domaćim letovima. Zabrana se
ne odnosi na parkove, ulice ili meĎunarodni javni promet.
U Republici Hrvatskoj na snazi je zakon koji osobama mlaĎim od 18. godina zabranjuje prodaju i
usluţivanje alkohola, a osobama mlaĎim od 16. godina zabranjen je boravak na ulici poslije 23h bez
15
prisustva staratelja ili odrasle osobe od povjerenja staratelja .
Ekscesno pijenje ili binge drinking
Binge drinking je termin koji se na hrvatski jezik moţe prevesti kao ekscesno pijenje (prema Kuzman).
Različite su definicije ovoga pojma. Ono predstavlja muškarca koji redovito popije 10 ili više pića u
jednoj epizodi pijenja, odnosno ţenu koja popije 7 ili više pića u jednoj epizodi pijenja (Royal College
of Physicians, 2002.).
Prema novoj strategiji smanjenja štete vezane uz alkohol govori se o 8 ili više pića za muškarca i 6 ili
više za ţenu. Najkritičnija skupina za ovakvu vrstu opijanja osobe su izmeĎu 16. i 24. godine starosti.
Cilj ovakve vrste opijanja u mladih jest postići što brţe djelovanje alkohola. Mladi ovakvo pijenje
prakticiraju najviše u parkovima, u nečijem stanu ili mjestima gdje se okupljaju mladi i to uglavnom
prije večernjeg izlaska. U ovoj skupini se pokazalo kako općenito 50% mladića i 42% djevojaka pije
više pića u jednom izlasku no što je to definirano terminom ekscesnog pijenja. Podaci pokazuju da
36% mladića popije više od 8, a 21% djevojaka više od 6 pića u jednoj večeri. U Hrvatskoj je 55%
16
mladića i 43% djevojaka izjavilo da je tako pilo u posljednjih mjesec dana .
15
MUP HR, http://www.mup.hr/13046.aspx
16
Kuzman, hrcak.srce.hr/file/86647 i www.unizg.hr/rektorova/.../Rektorova_Stavalj.doc
13
Mnogi čimbenici utječu na fenomen ekscesnog pijenja. Tu su čimbenici zaštite, poput obitelji. Koncept
obitelji promatra se u socioekonomskom, kulturološkom i etničkom aspektu.
17
TakoĎer vrlo vaţan
aspekt je i stabilnost odnosno funkcionalnost obitelji. Pri tome se misli na postojanje povijesti nasilnog
ponašanja ili problema vezanih uz alkohol. Drugi čimbenik zaštite je okolina što uključuje bliţe
susjedstvo i utjecaje vršnjaka, koji mogu biti jednako pozitivni i negativni. Vaţan čimbenik jest i škola.
To je mjesto koje mladima treba pruţiti informacije i znanja, te mogućnost traţenja pomoći i
savjetovanja. TakoĎer postoje i individualni čimbenici koji utječu na pojedinca kao kompetencija,
odgovornost, znanja o zdravom ponašanju i rizicima nezdravog postupanja, povezanost s drugim
ljudima, te razvijenim ţivotnim vještinama. Postoje i rizični čimbenici koji mogu utjecati na odluke
mladih ljudi, prvenstveno rod, jer su mladići pod većim pritiskom društva da konzumiraju alkohol - kako
bi dokazali i sebi i drugima kako su sposobni i vrijedni poštovanja. TakoĎer tu je i temperament, koji
moţe biti teţak što onda oteţava razvijanje vještina pregovaranja i donošenja ispravnih odluka u
mnogim situacijama. Na kraju i neuspjeh u školi, koji predstavlja veoma snaţan čimbenik u procesu
odlučivanja.
NAVIKE PIJENJA MLADIH
Inicijalna dob
Mnoga istraţivanja pokazala su kako osobe koje rano započnu s konzumacijom alkohola imaju veće
šanse razviti ovisnost kasnije u ţivotu. Srednja dob prve konzumacije je 12,0 godina za dječake i 12,9
godina za djevojčice. No, kao dob u kojoj mladi počnu s redovitom konzumacijom alkohola uzima se
14 godina (Kuzman, 2010.).
Razlozi pijenja alkohola
17
Health
Development
Agency,
Binge
drinking
in
http://www.nice.org.uk/nicemedia/documents/CHB8-binge-drinking.pdf
14
the
UK
and
on
the
continent
(2004.),
Kod mladih, eksperimentiranje s alkoholom i psihoaktivnim sredstvima, najčešće proizlazi iz znatiţelje.
Mladi navode mnoštvo razloga konzumacije alkohola. To su primjerice ugodan okus alkohola, ţelja da
se ne bude drugačiji od drugih, ţelja za uklapanjem u društvo, dosada, te vjerovanje kako će se nakon
pića osjećati opuštenije i veselije (Sakoman i sur., 1999.). Mladi gotovo uvijek imaju samo pozitivna
stajališta i očekivanja od alkohola. Često se moţe čuti kako mladi liječe „slomljeno“ srce alkoholom, a
upravo je u tom segmentu potrebno razaznati koliki je utjecaj medija na mlade.
Što mladi piju
Uobičajena je u mladih konzumacija piva, kako i u drugim europskim zemljama, tako i u Hrvatskoj.
Ovakav trend potvrĎen je i u istraţivanju Sakomana i sur. (1998.) u kojem se navodi u mladih
konzumacija piva s niskim postotkom alkohola, te slijedom vina, ţestokih pića i te piva s visokim
postotkom alkohola. TakoĎer je ispitano konzumiraju li mladi domaća alkoholna pića, gdje je 25%
izjavilo kako konzumiraju alkohol kojeg spravljaju njihovi roditelji. Kada su mlade u istraţivanju iz
2007. (ESPAD) pitali koliko su puta pili pivo u posljednjih 30 dana, njih 7.5% navelo je 6-9 puta, vino
6-9 puta pilo je 6.2%, gotova miješana pića njih 3.3%, te ţestoko ili miješano piće njih 6.8%. Kada se
mlade pitalo što su posljednje konzumirali od alkoholnih pića - 61.9% mladića i 33.3% djevojaka
odgovorilo je pivo, a 40% mladića i 35.4% djevojaka vino. Jedino je kod konzumacije ţestokih pića
moguće uočiti veći postotak djevojaka koje ih konzumiraju naspram mladića. Tako je 51.8% djevojaka
zadnje konzumiralo ţestoka pića, naspram 35.1% mladića.
Koliko mladi piju
Prema podacima koje je 2003. iznio Food and Agriculture Organization of the United Nations FAO,
1997. godine u Hrvatskoj prosječna je količina čistog alkohola po glavi stanovnika iznosila 13 litara,
1998. potrošnja raste na gotovo 14 litara po glavi stanovnika, 1999. doţivljava pad na 12 litara, da bi
do 2001. ponovno narasla na 13 litara po stanovniku. Kada se analiza vrši prema odreĎenim vrstama
alkoholnih pića koji se konzumiraju onda moţemo vidjeti najveću konzumaciju vina, zatim pivo, te
15
ţestokih pića. U razdoblju od 1997. do 2001. godine prosječna količina konzumacije vina po glavi
stanovnika u Hrvatskoj je iznosila 7 litara, piva 5 litara, a ţestokih pića 2 litre. Prema podacima
Svjetske zdravstvene organizacije iz 2003. godine 2.9% ukupnog stanovništva spada u skupinu osoba
koje piju u velikim količinama i vrlo često. Tako je dobiven podatak kako muškarci u prosjeku popiju
10.9 g alkohola dnevno, a ţene 2.6 g.
18
Gdje mladi piju
U svom istraţivanju Sakoman i sur. (2002.) ispitali su gdje mladi najčešće piju. Pokazalo se kako je to
najčešće kod kuće, u kafićima, u kući nekog prijatelja te u diskoteci. Postoji i trend konzumacije
alkohola u parkovima na klupi ili ispred zgrade u kojoj ţive. Najčešće su to skrovita mjesta gdje ih
nitko neće vidjeti i gdje postoji manja mogućnost za intervenciju policije. U manjim sredinama mladi
često alkohol konzumiraju i u vikendicama na rubnim dijelovima grada, tzv. klijetima ili pak u vlastitim
podrumima ili garaţama. Mladi navode da je to stoga što im je zakonom zabranjena konzumacija
alkohola na javnim mjestima, te na taj način izbjegavaju sukobe s policijom.
Koliko često mladi piju
Mladi piju kako bi se napili i stoga piju u velikim količinama. Neki odrasli piju svakodnevno, no te su
količine manje i njihovi razlozi konzumacija alkohola razlikuju se od onih koje navode mladi. Prije 12
godina Hrvatska je bila ispod prosjeka u količini i učestalosti pijenja alkohola. No, u 2007. Hrvatska se
nalazila iznad prosjeka svih zemalja Europe po parametrima pijenja alkohola, a ESPAD iz 2011.
potvrĎuje trend porasta. U istraţivanju koje su proveli Sakoman i sur. pokazalo se kako od ukupnog
uzorka (N=4841) 17% ispitanika ih nikada nije konzumiralo alkohol, a od onih koji jesu najčešće su
konzumirali 1-2 puta, te 3-5 puta. Kada se mlade pita koliko često su se u ţivotu opili, navode
učestalost od najčešće 1-2 puta u ţivotu. U istraţivanju (Kuzman i sur., 2011.) meĎu studentima
18
ESPAD izvješće 2003: www.espad.org
16
Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Rijeci dobiven je podatak kako 48,3% studenatica konzumira
alkohol jednom mjesečno ili manje, dok 47,2% mladića 2-4 puta mjesečno. Alkohol konzumira redovito
više od 2 puta tjedno 6,5% riječkih i 10,5% zagrebačkih studenata. U istraţivanju na učenicima
srednje škole Dubrovačko-neretvanske ţupanije (Bouillet, Čale-Mratović, 2007.) dobiveni su podaci
kako 16,3% ispitanika konzumira pivo vrlo često (nekoliko puta tjedno ili svaki dan), a čak njih 51,2%
konzumira ţestoka pića nekoliko puta mjesečno. TakoĎer postoje i podaci o ekscesivnom pijenju
mladih dobiveni 1999. (ESPAD) na mladima u dobi od 15 i 16 godina, gdje 15% mladića i 7%
19
djevojaka izjavljuje takvu konzumaciju alkohola.
Dostupnost alkohola
Iako je u Republici Hrvatskoj zakonom zabranjena prodaja alkoholnih pića osobama mlaĎim od 18
godina, taj se zakon nesustavno provodi u praksi. Mnogi mladi kupuju alkohol u trgovačkim objektima
bez sankcija, a oni kojima to ne poĎe za rukom imaju alternativne načine nabave alkohola. Mladi
većinom ocjenjuju kako im je vrlo lako ili prilično lako nabaviti pivo, vino i ţestoka pića. Tako je u
ESPAD istraţivanju iz 2007. na pitanje koliko im je teško nabaviti pivo, 3.4% mladića i 2.9% djevojaka
prvog i drugog razreda srednje škole odgovorilo kako je to nemoguće, dok je 66.9% mladića i 65.7%
djevojaka odgovorilo kako je to vrlo lako. Kada ih se pitalo koliko lako nabavljaju gotova miješana pića
s alkoholom 6.4% mladića i 4.4% djevojaka je odgovorilo da je nemoguće, a 41.3% mladića i 43.1%
djevojaka izjavilo je kako je to vrlo lako. Kada govorimo o dostupnosti vina 3.8% mladića i 2.8%
djevojaka navodi kako je nemoguće nabaviti ga, a 67.9% mladića i 64.1% djevojaka smatra da bi ga
vrlo lako nabavili.
MLADI U HRVATSKOJ I ALKOHOL
19
Hibell, B., Andersson, B., Bjarnason, T., Ahlstrom, S., Balakireva, O., Kokkevi, A., i Morgan, M. (2004.).
17
Od 1995. ESPAD prikuplja podatke vezane uz opijanje mladih, kojima je u Hrvatskoj zabiljeţen
konstantan porast. U razdoblju izmeĎu 2002. i 2007. povećanje u opijanju mladih je zabiljeţeno u više
od polovice zemalja EU. Europska istraţivanja (ESPAD)s učenicima izmeĎu 15. i 16. godina starosti
ukazuju na konzumaciju alkohola u više od 90% ispitanika. Prosječna količina alkohola u toj dobnoj
skupini je 60 g (odnosno 40g u juţnoj Europi). Jedan od 8 ispitanika (13%) je bio pijan više od 20 puta
u svom ţivotu, a nešto više od 1 od 6 ispitanika (18%) se opijalo tri ili više puta u posljednjih mjesec
dana. Mladići piju više no djevojke, te su jednako tako češće pijani.
Mladi su u svakodnevnoj interakciji s vršnjacima, članovima obitelji i pod utjecajem medija, a u dobi su
u kojoj formiraju stavove, navike i mišljenja za ţivot – oni nuţno traţe uzore. Budući su takoĎer dio
kulture i društva, koji imaju pozitivan stav prema alkoholu i koji na alkohol gledaju kao na esencijalni
dio odrastanja i zrelosti, izravno se to reflektira u njihovom ponašanju. Istraţivanje HZJZ iz 2002.
godine u populaciji djece i mladih u segmentu vezanom uz alkohol ukazuje kako se prvi kontakt s
alkoholom dogaĎa u vlastitom domu (na poticaj roditelja i/ili starijih roĎaka). U dobi od 11 godina nije
zabiljeţen značajniji postotak djece koja pije, no već u dobi od 13 godina 5-8% dječaka i 2-4%
djevojčica piju jednom tjedno ili češće. U dobi od 15 godina, svaki četvrti mladić pije barem jednom
tjedno pivo, svaki peti pije vino i svaki osmi pije ţestoko piće. A kod djevojaka jedanput tjedno ili češće
12% pije vino i/ili ţestoka pića, a njih 7% pije pivo. Opijanje je zabrinjavajuće značajno zastupljeno u
mladića u dobi od 15 godina, kod kojih više od trećine ima ponovljeno iskustvo opijanja (u mladića se
pijanstvo dogaĎa nešto ranije, te je češće kod onih koji su počeli s konzumacijom u ranijoj dobi).
Studija je takoĎer pokazala povezanost učestalosti opijanja i pijanstva kod onih mladih koji takoĎer
učestalije puše, odnosno povezanost korištenja sredstava koje izazivaju ovisnost s korištenjem drugog
sredstva. ESPAD 2011. pokazuje kako je pušenje cigareta meĎu mladima u Hrvatskoj jako rašireno, a
značajno veća konzumacija inhalativnih sredstava (27%) u odnosu na ostale europske zemlje, te je to
ujedno i varijabla koja najviše odskače od prosjeka.
U Hrvatskoj je sustavno praćenje hospitalizacija mladih zbog intoksikacije alkoholom tek u začetku, ali
Odjel dječje toksikologije Klinike za dječje bolesti Zagreb tijekom 2010. primio je 150 maloljetnika.
18
Suicid je u Hrvatskoj na drugom mjestu nasilnih smrti mladih izmeĎu 15. i 24. godine, odmah nakon
20
prometnih nesreća – od kojih je 50% povezano s utjecajem alkohola( Itković i Boras, 2004.) .
DJELOVANJE ZA SMANJENJE ŠTETE
U RH se o pitanjima vezanim uz alkohol izravno brine Ministarstvo zdravlja. Na 72. sjednici, Vlada RH
je usvojila Nacionalnu strategiju za sprečavanje štetne uporabe alkohola i alkoholom uzrokovanih
21
poremećaja za razdoblje od 2011.-2016. godine (rujan, 2010.) . Odjel za djecu, mladeţ i ovisnosti
Ministarstva zdravlja RH je zaduţeno izmeĎu ostalog za praćenje stanja, poduzimanje mjere i davanje
stručne upute u interesu zaštite djece i mladeţi s poremećajima u ponašanju, maloljetnika i mlaĎih
punoljetnih osoba koje su sklone eksperimentiranju sa sredstvima ovisnosti (alkohol, droge) ili kod
22
kojih se već razvila ovisnost o alkoholu, drogama i drugim opojnim sredstvima . U RH je na snazi
nekoliko različitih zakona koji daju pravni okvir kojima se reguliraju pitanja vezana uz alkohol i trţište.
23
Konkretne mjere Nacionalnog plana djelovanja za mlade Republike Hrvatske
su opisane u nekoliko
točaka kojima bi se trebalo kroz drţavne institucije i programe adekvatno odgovoriti na potrebe
mladih, zajednice i struke kada je riječ o zdravlju mladih, s posebnim naglaskom na ovisnost o
alkoholu. Bitno je naglasiti kako je praćenje provoĎenja mjera takoĎer u nadleţnosti samih institucija,
te da nisu sve mjere provedene, odnosno nisu sve navedene mjere dobile prioritet. Sljedeće mjere
blisko povezane s alkoholom i zdravljem mladih su:
20
DZS, http://www.dzs.hr/Hrv/publication/studije/Studije-i-analize_105.pdf
21
MZ RH, http://www.zdravlje.hr/ministarstvo/strategije_i_planovi
22
DZS, http://www.dzs.hr/Hrv/publication/droga.htm
23
MOBS RH, http://www.mobms.hr/media/19524/nacionalni%20program%20za%20mlade.pdf
19
- Osigurati razvoj savjetovanja unutar zdravstvenog sustava uz podršku prosvjetnog sustava i
nevladinih organizacija.
- Inicirati pokretanje kontinuiranih edukacijskih programa u javnim medijima.
- Evaluacijom postojećih nacionalnih programa suzbijanja ovisnosti, pušenja i alkoholizma kreirati i
provesti posebne aktivnosti (kampanje i sl.) koje će biti usmjerene na mlade.
- Osmisliti i pokrenuti nove programe razvijanja prometne kulture.
- Osnivanje, odnosno revitaliziranje jedinica za mentalno zdravlje djece i mladeţi na razini lokalne
zajednice.
- Kreirati program edukacije profesionalaca u zdravstvu, prosvjeti i socijalnoj skrbi koji rade s mladima
s ciljem ranog otkrivanja, praćenja i intervencije u slučajevima poremećaja mentalnog zdravlja mladih.
- U nastavnim planovima i programima srednjih škola inovirati sadrţaje kojima se provodi obrazovanje
za demokraciju i civilno društvo kako bi se podigla razina odgovornosti, informiranosti i kompetentnosti
graĎana i postiglo da u potpunosti budu respektabilni subjekti političkog odlučivanja.
24
Na ministarskoj konferenciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) navedeni su sljedeći ciljevi :
„Pruţiti i/ili proširiti smislene alternative za alkohol i korištenje droga, te povećati razinu obrazovanja i
osposobljavanja onih koji rade s mladim ljudima", „Povećanje sudjelovanja mladih u zdravstvenim
politikama za mlade, a posebno za pitanja vezana uz alkohol", te „Povećanje obrazovanja za mlade
ljude vezanog uz alkohol".
Povećana konzumacija alkohola meĎu mladima u posljednjih deset godina, naglasila je potrebu za
učinkovitim djelovanjem na europskoj i razini drţava članica (Hibell, 2004., Preporuke Vijeća EU,
24
SZO, Deklaracija o mladima i alkoholu. Usvojen u WHO Europska ministarska konferencija u Stockholmu, Švedska
(2001)
20
2001.). Vaţnost mladih koji sudjeluju u oblikovanju odluka koje utječu na njihove ţivote, uključujući
25
politike vezene uz alkohol, priznale su SZO (Deklaracija o mladima i alkoholu, 2001. ) i Vijeće EU
26
(Preporuka o konzumaciji alkohola u mladih, posebice djece i adolescenata, 2001. ).
VANJSKI ČIMBENICI
Uloga roditelja
Na uspjeh mladog čovjeka utječu 40% roditelji, 40% društvo i 20% škola. U djetinjstvu je, u pravilu,
roditeljska, ali i društvena zaštita visoka, no postankom dijela svijeta mladih, od mladih osoba se
očekuje preuzimanje odgovornosti, te briga za njih postaje manja. Obiteljska situacija igra ključnu
ulogu u tome kako će mlada osoba reagirati u doticaju s alkoholom pri čemu nestabilno obiteljsko
okruţenje povećava vjerojatnost konzumacije većih količina alkohola kasnije u ţivotu. Roditeljima su
potrebne točne informacije o štetnosti alkohola kao i konzumaciji mladih kako bi mogli osigurati zdravo
okruţenje, te svome djetetu pruţiti potporu i ujedno zadrţati kontrolu nad njegovom konzumacijom.
Često su njihovi napori manje učinkoviti zbog promotivnih strategija alkoholne industrije, pa je time i
njima potrebna potpora i suradnja kako sa školom tako i s institucijama u obliku informativnosavjetodavne i drugih oblika pomoći (Europska komisija, „Seminar on Youth drinking and binge
drinking“, 2010.)
Utjecaj medija
Utjecaj poruka iz medija vezanih uz konzumaciju alkohola, dokazano značajno utječu upravo na
populaciju mladih. Unutar EU postoji praksa kojim se kroz regulaciju zajedničkog trţišta provode
25
SZO, Deklaracija o mladima i alkoholu, (2001). http://www.who.int/topics/alcohol_drinking/en/
26
Vijeće EU, Preporuka o konzumaciji alkohola u mladih, posebno djece i adolescenata, Sluţbeni list L 161, 16/6/2001,
38-41
21
restriktivni članci vezani uz reklamiranje alkohola unutar „Direktive televizije bez granice“ – no većina
je akcija vezanih uz alkohol regulirana jedino kroz nevezujuće rezolucije i preporuke.
Ovdje je vaţno navesti „Povelju o alkoholu“ Vijeća EU koja navodi da „sva djeca i mladi imaju pravo
odrasti u sigurnoj okolini zaštićeni od negativnih posljedica konzumiranja alkohola i, u najvećoj
mogućoj mjeri, od promocije alkoholnih pića“.
Europska grupa za televizijsko oglašavanje (European Group on Television Advertising – EGTA)
procjenjuje da je 2005. godine utrošeno preko 1.75 milijardi Eura na oglašavanje u sektoru
proizvodnje pića u Europi, te da postoji trend smanjivanja. TakoĎer postoji razlika u potrošnji izmeĎu
TV oglašavanja i ukupnog marketinga, što jasno pokazuje postojanje novih alternativnih načina
marketinga (Caswell & Maxwell, 2005), posebno strategija koje imaju potencijal privući više mladih
(Hastings i sur 2005). Postoji sve više dokaza o tome koliko oglašavanje alkohola značajno utječe na
mlade ljude – budući da postoji direktna veza izmeĎu izloţenosti i očekivanja od alkohola, pijenja s
namjerom, te planiranja što se sada i što će se ubuduće piti. Andreson u svojem izvještaju navodi tri
studije koje su pokazale izravan odnos izmeĎu oglašavanja i pijenja u mladih, i koliko je to značajna
27
implikacija za promjenu politika prema mladima .
Specifičnost Hrvatske jest da zakonodavac nije stavio restrikcije za oglašavanje pivskih proizvoda (koji
su kategorizirani kao prehrambeni, a ne alkoholni proizvod). Restrikcije za promociju vina i ţestokih
pića postoje za TV program, časopise, oglasne ploče, kina, filmove, no ne i na bezalkoholna pića istog
proizvoĎača. Nepoštivanje zakona je regulirano novčanim kaznama. Upozorenje o štetnosti alkohola
nije zakonski regulirano, niti u medijskim oglasnima niti na ambalaţi alkoholnih pića.
Utjecaj različitih politika
27
SZO, Framework for alcohol policy in the WHO European Region (2006.)
22
Nekoliko značajnih dokumenata poput Europske povelje o alkoholu (1995.), Ministarske konferencije
SZO o mladima i alkoholu (2001.), Preporuke Europskog Vijeća o konzumaciji alkohola u mladih,
(2001.), te Globalne strategije za smanjenje štetnog korištenja alkohola SZO (2010.) izravno
28 29
izraţavaju preporuke koje se odnose na smanjenje štete vezane uz alkohol u mladih , .
Strategije ograničavanja količine alkohola dozvoljene za upravljanje vozilom su se pokazale iznimno
učinkovitima. U Hrvatskoj je dozvoljeno voziti do razine od 0.5 promila alkohola u krvi, iako je kod
mlaĎih od 25 godina starosti propisana razina 0.0 promila. Ukoliko se osobu uhvati u prekršaju
represivne mjere se sastoje od oduzimanja vozačke dozvole na 3 ili više mjeseci, dobivanje negativnih
bodova i novčane kazne, a dopušteno je i privoĎenje na trijeţnjenje i odlazak sucu za prekršaje. Za
one koji učestalo ponavljaju prekršaj, odreĎena je i mjera ponovnog polaganja ispita i dodatne
30
edukacije.
Utjecaj politika koje podrţavaju obrazovanje, komunikaciju, izobrazbu i podizanje svijesti relativno je
31
niska u populaciji, kako navode Anderson i Baumberg, 2005. . No intervencije bazirane u školama i
obrazovnom sustavu mogu imati značajan utjecaj na smanjenje direktne štete. Porezi imaju bitnu
ulogu u ciljanim intervencijama za zaštitu populacije mladih (za EU se izračunalo kako bi porast
poreza na alkoholna pića za 10%, spriječilo više od 9.000 smrti tijekom sljedeće godine, odnosno 13
milijuna dodatnih prihoda od trošarina). Anderson i Baumberg, 2006. takoĎer navode postojanje
studije na Europskoj razini koja ukazuje na značajno smanjenje šteta vezanih uz nasilje, ukoliko se
regulira vrijeme u kojem je dopuštena prodaja alkohola.
28
Anderson & Baumberg, „Stakeholders’ views of alcohol policy questionnaire“, 2006.
29
http://www.ias.org.uk/btg/youth/alcoholpolicy.pdf
30
Zakon
o
sigurnosti
prometa
na
cestama
RH,
članci
181,
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/339713.html (te dopune zakona http://www.mup.hr/142.aspx)
31
Anderson, P. & Baumberg, B (2005). Pregled politika vezanih uz alkohol
23
199,
221
-
http://narodne-
U Hrvatskoj ne postoji restrikcija prodaje alkoholnih pića nakon odreĎenog sata ili dana, a mjesta gdje
se alkohol moţe kupiti su djelomično regulirana. Na javnim dogaĎanjima ili mjestima prodaja ţestokog
pića je zabranjena, no isto ne vrijedi za vino ili pivo. Osoba starija od 18 godina smije kupiti alkohol,
bilo u restoranu, baru ili dućanu. Dozvolu za proizvodnju je potrebno imati u svim slučajevima, osim za
vino. Dozvole za uvoz ili prodaju alkoholnih pića su obvezatne za sve vrste alkoholnih pića.
Nekolicina gradova donijela je odluku o zabrani konzumacije alkohola na javnim mjestima, a za
maloljetnike i zabranu posjedovanja alkohola.
UTJECAJ ALKOHOLA NA ZDRAVLJE
Štetan utjecaj alkohola globalni je problem koji se odraţava kako individualno tako i na području
društvenog razvoja. Preko 2,5 milijuna smrti moţe se pripisati alkoholu svake godine, tj. 4% ukupnih
smrtnih slučajeva diljem svijeta. Zlouporaba alkohola posebno je kobna kod mlaĎih osoba te je alkohol
primarni svjetski čimbenik u smrtnim slučajevima meĎu muškarcima od 15 do 59 godina starosti.
Opasna i štetna konzumacija alkohola je glavni uzrok smrtnosti, bolesti i ozljeda, te je zasluţna za
ozljede koje ubijaju ili onesposobljavaju osobe u relativno mladoj dobi. Štetni utjecaji nadilaze fizičke i
psihološke aspekte zdravlja konzumenta kroz cirozu jetre, karcinome, ozljede i ovisnost te izravno
utječu na dobrobit i zdravlje onih koji ga okruţuju kroz svoje opasno djelovanjem kao što su voţnja u
pijanom stanju i nasilje, te štetan utjecaj na fetus i razvoj djeteta. Konzumacija alkohola izravno utječe
na zdravlje, no jednako tako s vremenom oslabljuje imunološki sustav, čineći konzumenta sklonijem
dobivanju drugih bolesti, a taj utjecaj ovisi o konzumiranoj količini i načinu konzumacije. Posebno na
ishod bolesti u kategorijama ozljeda, te bolesti srca i krvoţilnog sustava utječe način konzumiranja,
odnosno postojanje epizoda ekscesnog pijenja. Mehanizmi koji izravno utječu na bolesti i ozljede su
toksičnost alkohola na organe i tkiva, intoksikacija i ovisnost (SZO).
32
32
Uvodić-Đurić, D.. Mladi i alkohol(2007), http://actnow.hr/wp-content/uploads/2009/08/alkohol.pdf
24
Kratkoročni učinci alkohola ovise o koncentraciji alkohola u krvi te se kreću od euforije (povećanog
samopouzdanja i društvenosti, smanjene moći prosuĎivanja i mišićne koordinacije) preko
nepredvidljivog ponašanja i zbrke (smanjena moć pamćenja i razumijevanja, usporene reakcije,
spoticanje, teškoće s ravnoteţom, dvostruke slike, nejasan govor, dezorijentiranost, emocionalna
labilnost, neosjetljivost na bol, povraćanje) do gubitka kontrole i kome (nesvijest, anterogradna
amnezija, povraćanje uz rizik smrti putem udisanja povraćanog, smanjenje frekvencije i prestanak
disanja i udaraca srca). Akutna intoksikacija alkoholom je najviše zasluţna za kratkoročne i dugoročne
posljedice na zdravlje, a vodeći simptomi su amnezija za vrijeme i nakon opijanja („rupe u sjećanju“) i
ataksija (nestabilnost, padanje, ne-koordinacija pokreta). Svi navedeni kratkoročni učinci alkohola
izravno su povezani s riskantnim ponašanjem koje uzrokuje daljnje moguće zdravstvene posljedice
kao što su namjerne i nenamjerne ozljede, seksualno prenosive infekcije, maloljetnička trudnoća,
invalidnost i smrt.
Dugoročne posljedice konzumiranja alkohola na zdravlje ovise o količini i načinu unosa gdje epizode
ekscesnog pijenja imaju najveći utjecaj na razvoj i tijek bolesti. Epilepsija, podrhtavanje i nesanica
takoĎer mogu biti posljedice konzumacije alkohola. Alkoholizam i sve značajke ovisnosti o alkoholu
kao depresija, ţudnja, nadraţljivost, halucinacije (Korsakovljeva psihoza), agresivnost te simptomi
odvikavanja od alkohola (delirium tremens) koji takoĎer i znatno povećavaju rizik od suicida, pripadaju
psihičkim poremećajima. Jedan od uzroka ciroze jetre, hepatitisa, čira na ţelucu te upale gušterače je
alkohol, kao i rizični čimbenik za kronični gastritis. On takoĎer pridonosi nastanku raka debelog
crijeva, dojke, grkljana, jetre, jednjaka, usne šupljine i ţdrijela. U muškaraca se moţe javiti feminizacija
uz rast grudi (ginekomastija) i nepravilna funkcija testisa (neplodnost, impotencija) kao posljedice
povećane razine ţenskih hormona uzrokovane alkoholom.
U 10 vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj u 2010. godini su kronične bolesti jetre i ciroza, karcinom
debelog crijeva, karcinom dojke, povišeni tlak i bolesti krvoţilnog sustava (HZJZ). Alkohol je izravno
odgovoran za oko 195.000 smrtnih slučajeva svake godine u EU, te preranu smrt i invaliditet u 12%
muškaraca i 2% ţena. Razloţeno – 17.000 zbog prometnih nesreća, 27.000 slučajnih smrti, 2.000
25
ubojstava, 10.000 samoubojstava, 45.000 smrtnih slučajeva zbog ciroze jetre, 50.000 smrtnih
slučajeva zbog raka , 17.000 smrtnih slučajeva zbog neuropsihijatrijskih stanja, kao i 200.000 epizoda
depresije.To čini alkohol trećim najvišim smrtnim rizikom u EU, ispred debljine/pretilosti, te iza duhana
i visokog krvnog tlaka. Troškovi liječenja procjenjuju se na 17 milijardi eura, zajedno s 5 milijardi eura
utrošenih na liječenje i prevenciju štetnih utjecaja alkohola i ovisnosti (SZO).
Posebnu paţnju meĎu posljedicama konzumiranja alkohola imaju one koje se odnose na adolescente
i mlade, jer ranija dob, učestalost i količina utječu na veći rizik od obolijevanja od posljedica alkohola,
a upravo su oni skloni epizodama ekscesnog pijenja. Budući da mozak još sazrijeva, opijanje u mlaĎoj
dobi pridonosi smanjenju moţdanih funkcija, naročito dugoročnog pamćenja, a time i mogućnosti
usvajanja novog znanja, motoričkih sposobnosti i koordinacije (US National Institute on Alcohol Abuse
and Alcoholism - NIAAA). Nastanak i teţina štete ovise o genetici, načinima opijanja te simultanoj
zlouporabi drugih supstanci. Opijanje u pubertetu kao razdoblju intenzivnog rasta i hormonalnih
promjena vodi takoĎer do poremećaja u čimbenicima rasta koji su ključni za normalni razvoj organa.
Kod pretilih adolescenata već i mala konzumacija alkohola vodi do povišenja jetrenih enzima koji su
pokazatelji oštećenja jetre. Kod mladih ovisnika o alkoholu uočljive su i promjene na koţi uslijed
manjka B vitamina, u obliku blijedo plave boje kao i čestih alergijskih i upalnih procesa na koţi (D.
Uvodić-Đurić, 2007). Alkoholizam kod adolescenata psihijatrijski je problem, a s njim je i višestruko
33
povećan rizik od samoubojstva , te alkoholizma u odrasloj ţivotnoj dobi. Mladi ljudi koji započnu piti
prije 15. godine imaju četiri puta veću vjerojatnost razviti ovisnost o alkoholu, naspram onih koji
počinju piti u 21. godini. Prema tome, potrebno je da mladi ljudi budu apstinenti što je duţe moguće,
posebice mlaĎi adolescenti.
RIZIČNA PONAŠANJA MLADIH
33
Itković, Z.; Boras, S. (2004)., Zloporaba alkohola kao rizični čimbenik suicidalnog ponašanja adolescenata
26
Uz alkohol se veţu mnoga rizična ponašanja i posljedice koje slijede takva ponašanja. Tako primjerice
mladi često izjavljuju kako su zbog alkohola popustili u školi ili na poslu, da su izgubili novac ili druge
vrijedne stvari, uništili vlastitu ili tuĎu imovinu, te sudjelovali u nesrećama ili se ozlijedili prilikom pada i
slično. Konzumacija alkohola je kod mladih dovela do problema u odnosima s roditeljima, prijateljima,
učiteljima i partnerima, te do rizičnih ponašanja poput neţeljenog spolnog odnosa, nezaštićenog
34
spolnog odnosa i seksualnog nasilja . Mladi često navode kako su zbog alkohola bili u sukobu s
policijom, postali ţrtvama pljačke ili ju sami počinili, vozili motocikl ili automobil.
35
U istraţivanju koje je
36
provela SZO , podaci za Hrvatsku navode posljedice ponašanja 15-godišnjaka prilikom konzumacije
alkohola - 10 problema osobne prirode, 13 problema u odnosima s drugim ljudima (roditelji, učitelji,
partneri), 6 seksualnih iskustava i 5 problema s delikvencijom. Podaci istraţivanja provedenog u
Hrvatskoj 2003. (Itković, Boras, 2004.) govore kako je 62 djece i adolescenata počinilo suicid. Isto
tako, mnoga se istraţivanja referiraju na jasnu vezu izmeĎu voţnje u pijanom stanju, te izazivanje
automobilskih i motociklističkih nesreća - s dugoročnim posljedicama (za detalje vidi raniji tekst).
Podaci Statističkog godišnjaka MUP-a govore kako je u Hrvatskoj 1997. godine u prometnim
nesrećama poginula 262 osoba, 200 vozača, 30 suvozača, te 32 pješaka, a broj teško stradalih
iznosio je 2.497 osoba. Od ukupnog broja smrtno stradalih 50% čine osobe mlaĎe od 25 godina. U
istraţivanju iz 2007. (ESPAD) sudionicima je postavljeno pitanje o tome što oni smatraju koliko je
vjerojatno da će učiniti nešto što će poţaliti kada su pod utjecajem alkohola. Svega 12% njih izjavilo je
da to nije vjerojatno, a čak 25% da je to vrlo vjerojatno. U istom istraţivanju pitalo ih se koliko su se
puta potukli u posljednjih godinu dana kada su bili pod utjecajem alkohola, 8.5% njih odgovorilo je da
je to bilo 1-2 puta. Na pitanje koliko su nesreća ili ozljeda imali, u istom vremenskom razdoblju, pod
utjecajem alkohola 9.6% ih je izjavilo da je to bilo 1-2 puta. Kada ih se upitalo koliko su često u
34
DZS, http://www.dzs.hr/Hrv/publication/studije/Studije-i-analize_106.pdf
35
Focal Research Consultant (2005). EVALUATIVE RESEARCH and CONCEPT TESTING LOW-RISK DRINKING
GUIDELINES PRINT MATERIALS, http://www.gov.ns.ca/hpp/publications/FocusGroupsFullReportFemaleAges19to29FINAL.pdf
36
SZO, Trendovi u konzumacija alkohola meĎu 15-16 godina starih europskih učenika: ESPAD projekt
27
posljednjih 12 mjeseci imali problema s policijom kada su bili pod utjecajem alkohola njih 6.4% izjavilo
je da je to bilo 1-2 puta. 5.1% sudionika reklo je da je u posljednjih 12 mjeseci imao 1-2 puta
nezaštićeni seksualni odnos pod utjecajem alkohola, a čak 4.6% ih je imalo seksualni odnos koji su
poţalili. Svi ovi podaci govore o tome koliko mladi nisu svjesni rizika u koje se upuštaju prilikom
konzumacije alkohola.
28
UVOD U ISTRAŢIVANJE
Središnji fokus istraţivanja kroz učenje sudjelovanjem i akciju (participatory learning and action – PLA)
bio je rad s mladićima i djevojkama izmeĎu 14 i 18 godina iz većeg i manjeg mjesta u svrhu
produbljivanja znanja o navikama, stavovima i ponašanjima mladih u vezi opijanja te povezanosti
alkohola i rizičnih ponašanja. Sveukupni cilj zajedničkog učenja istraţivačkog tima i sudionika/ca je
izgraditi bazu znanja potrebnih za daljnje intervencije.
Usporedbom informacija iz dostupne literature prijašnjih istraţivanja i kvalitativnih podataka i rezultata
iz PLA istraţivanja stvorena će baza znanja pruţati sadrţaje za razvoj specifičnih aktivnosti za mlade
koji bi doprinijeli snaţnijem prihvaćanju zdravih ţivotnih stilova i smanjenju štete meĎu mladima, ali i
za razvoj polazne točke zagovaranja aktivnog sudjelovanja mladih u kreiranju politike i programa za
mlade.
Čitavo istraţivanje promatrano je kroz rodnu prizmu, s naglaskom na povezanost alkohola i nasilja.
Usporedbom saznanja o sličnostima i razlikama izmeĎu mladića i djevojaka proširit će se mogućnost
intervencije kao i pokušati utjecati na nedostatke politika za mlade te nadopuniti aktivnosti i strategije
protiv maloljetničke delikvencije i nasilja.
29
METODOLOGIJA
Participatory learning and action (PLA) je istraţivački pristup korišten u svrhu ohrabrivanja
sudionika/ca u iznošenju svojih iskustava, znanja i stavova o alkoholu i njegovoj konzumaciji osobno i
u svojoj sredini, te iskazivanju svojih potreba i načinima pristupanja tim potrebama.
Osnovna načela PLA su:
- uključivanje sudionika/ca u identifikaciju problema i njihovo rješenje te jačanje njihove sposobnosti
vlastitog prosuĎivanja i djelovanja
- učenje od sudionika/ca i iz njihovih iskustava
- usvajanje neformalnog pristupa učenju i fleksibilnost u njegovu mijenjanju u slučaju potrebe
- provedba terenskog rada u opuštenoj atmosferi pomoću slušanja i ispitivanja, a ne nametanja, te
davanja prilike svakome da iskaţe svoje mišljenje
U prvoj fazi istraţivanja identificirana su istraţivačka pitanja te su kreirane aktivnosti (PLA) prema
njima:
Istraţivačko pitanje br. 1: Koji su uzroci konzumacije alkohola kod mladih?
Istraţivačko pitanje br. 2: Koje su navike mladih s obzirom na opijanje?
Istraţivačko pitanje br. 3: Kakve su zdravstvene posljedice povezane s unosom alkohola i
intoksikacijom?
Istraţivačko pitanje br. 4: Kakva su rizična ponašanja mladih, navike i reakcije vezano uz upotrebu
alkohola?
30
Istraţivačko pitanje br. 5: Kako izbjeći alkohol?
U drugoj fazi istraţivanja provedene su aktivnosti unutar 3 grupe tjekom 6 dana – 2 dana u Kutini i 4
dana u Zagrebu. Sve aktivnosti provedene su sa sve 3 grupe, a trajanje prikupljanja podataka unutar
jedne grupe bilo je 2 dana, 7 sati dnevno.
Odabrani su specifični alati bazirani na uspješnom korištenju u prijašnjim iskustvima njihove primjene
u olakšavanju učenja i diskusija na različite teme, te su modificirani u aktivnosti za potrebe
istraţivanja. U ovom istraţivanju su prikupljeni podaci u svrhu dobivanja saznanja o navikama,
ponašanjima i stavovima mladih u vezi alkohola i opijanja, ali i o rodnim razlikama u istima, kulturi
mladih, stavovima prema nasilju i njegovim oblicima, uzrocima, posljedicama, utjecajima, iskustvima
nasilja povezanim s alkoholom i mogućim promjenama u ponašanju.
Paţnja je bila pridodana redoslijedu aktivnosti i osjetljivosti traţene informacije tako da su prvi dan
podijeljeni anonimni upitnici i ispitivane manje osjetljive informacije kao što su navike oko izlazaka
(npr. 24-satni plan), dok su drugi dan, nakon što se grupa imala priliku upoznati i osjećati sigurno
meĎusobno dijeliti iskustva i stavove, sakupljane osjetljivije informacije kao što su negativne posljedice
konzumacije alkohola uključujući nasilje i rizična seksualna iskustva. Rasprave na jednu temu često
su vodile diskusiji na drugu temu, što je značajka PLA-a.
Uzorak
Uzorak je činilo 38 učenika/ca srednjih škola u Kutini i Zagrebu, podijeljenih u sljedeće grupe: muška
grupa Kutina - 16 mladića, muška grupa Zagreb - 13 mladića i ţenska grupa - 9 djevojaka, od toga 6
iz Kutine, 3 iz Zagreba. Ukupno je sudjelovalo 29 mladića i 9 djevojaka; raspodjelu prema gradovima
čine 22 učenika/ca iz Kutine i 16 učenika/ca iz Zagreba. Grupe su bile sastavljene od učenika/ca
Srednje škole Tina Ujevića iz Kutine, 1. Tehničke škole Nikola Tesla i 9. Gimnazije iz Zagreba; ukupno
je sudjelovalo 22 gimnazijalaca/ki te 16 učenika/ca strukovnih škola. U svim grupama bile su
zastupljene sve dobi s rasponom od 13 do 18 godina i prosječnom dobi od 15 godina. Tridesetšest
31
sudionika/ca se izjasnilo da ţivi s oba roditelja dok 2 ţivi samo s majkom. Dvadesetšest njih navodi da
pripada nekoj vjerskoj zajednici, a 12 da ne pripada niti jednoj vjerskoj zajednici.
Kombiniranjem sudionika/ca u grupe prema spolu, dobi, školi i mjestu stanovanja dobiven je presjek
srednjoškolaca potreban za istraţivanje.
Ravnatelji/ce Srednje škole T. Ujevića, 1. Tehničke škole Tesla i 9. gimnazije osobno su kontaktirani
kako bi osigurali sudjelovanje u istraţivanju, te im je ujedno bio povjeren odabir učenika/ca. Poziv za
sudjelovanje bio je upućen 15 učenika Srednje škole T. Ujevića u Kutini, ali je zbog velikog interesa
uključeno 16 sudionika. U Zagrebu je bilo pozvano 15 mladića (8 gimnazijalaca i 7 učenika 1.
Tehničke škole), a dvoje ih se nije odazvalo pozivu (po 1 učenik iz svake škole). Petnaest učenica (7
iz Kutine i 8 iz Zagreba) je bilo pozvano u ţensku grupu, pozivu se odazvalo 6 djevojaka iz Kutine i 3
iz Zagreba. Bolest ili zaborav termina navoĎeni su kao isprika za nedolazak.
Prilikom poziva na sudjelovanje u istraţivanju uručena je obavijest roditeljima s informacijama o
istraţivanju i organizaciji mladih Status:M, te formular za suglasnosti za sudjelovanje učenika/će u
istraţivanju. Sudionici su bili informirani o tome da će se tijekom istraţivanja stvari video i audio zapisi
aktivnosti provedenih u sklopu istraţivanja te su svjesno dali svoj pristanak.
Opis metodologije
U svrhe istraţivanja korištena su 2 anonimna upitnika, prvi na početku prvog dana, a drugi na kraju
prvog dana fokus grupa. Prvi upitnik daje uvid u sociodemografske karakteristike sudionika/ca (spol,
dob, škola, obitelj, obrazovanje i zaposlenost roditelja, hobiji i slobodno vrijeme, pripadnost vjerskoj
zajednici). Drugi upitnik sadrţava pitanja o odnosu prema alkoholu unutar obitelji (prva i zadnja
konzumacija, učestalost i prigoda konzumacije, poticanje i/ili zabrana konzumacije, tradicionalna
upotreba alkohola, zdravi ţivotni stilovi) i njima je bila namjera prikupiti saznanja o delikatnim pitanjima
konzumacije unutar obitelji na koja sudionici/e moţebitno nisu spremni/e odgovarati izravno usmeno,
32
no ispostavilo se kako je njihova spremnost na suradnju i zainteresiranost bila vrlo zadovoljavajuća pa
su sva pitanja bila raspravljena i unutar fokus grupa.
Cjelokupni tijek fokus grupa sniman je video kamerom, kako bi se dobila mogućnost pravilne
interpretacije dobivenih podataka. Na kraju svakog dana istraţivanja analizirana su opaţanja i
zabilješke anketara u svrhu otkrivanja eventualnih propusta i nejasnoća. Iz video zapisa su raĎeni
transkripti koji su nakon provedbe fokus grupa analizirani zajedno s upitnicima prema istraţivačkim
pitanjima. Ujedno su se izolirale i fotografije materijala izraĎenih kroz PLA kao dokumentacijski dokaz i
vizualni proizvod namijenjen korištenju u objavi rezultata i arhiviranju u organizaciji mladih.
Naziv aktivnosti
Svrha
Vola oko stola
Saznati navike mladih kod konzumacije alkohola - učestalost i mjesto
konzumacije, količinu i vrstu alkohola, način dolaţenja do alkohola i društvo u
kojem se konzumira
Istraţiti stavove mladih vezanih uz izlaske i dobiti uvid u rodne i dobne razlike
12-satni plan izlaska
u očekivanjima i navikama
Kolaţiranje
s
Dobiti informacije o eksponiranosti utjecaju reklama na mlade, o rodnim
razlikama u utjecajima reklama, te o utjecaju javnih osoba na ţivotne stilove
alkoholom
mladih i rodnim razlikama u njihovim utjecajima
Istraţiti znanja mladih o utjecaju alkohola na njihova tijela, njihovo poimanje
Crtanje tijela
kratkoročnih i dugoročnih posljedica te rodne i dobne razlike
Što mi se dogodilo
Saznati iskustva mladih s negativnim posljedicama konzumacije alkohola,
kad
rodne razlike, reakcije okoline, motivaciju opijanja, pritisak vršnjaka, utjecaj na
pijan/a
33
sam
bio/la
okolinu i rješavanje problema
Istraţiti znanja, iskustva, stavove i djelovanje mladih osoba u akutnim
Simulacija
situacijama i rodne razlike
Slaţem
se,
ne
Dobiti uvid u stavove i promišljanja mladih vezanih uz nasilje, raspoznavanje
slaţem se
različitih vrsta nasilja, rodne razlike i korelaciju s alkoholom
Pričam ti priču
Saznati iskustva mladih vezana uz alkohol i nasilje, učestalost, mjesto i vrstu
nasilja, rodne razlike, iskustva s policijom i rješavanje problema
Noćna mora
Saznati percepciju i procjenu rizika prilikom konzumacije alkohola, rizična
ponašanja i iskustva mladih te rodne razlike
Kafić ideja
Pronaći alternative za provoĎenje slobodnog vremena bez alkohola i kreirati
idealni program edukacije mladih o zdravim ţivotnim stilovima
Nakon svake aktivnosti voĎena je facilitirana diskusija unutar fokus grupa i tako su produbljena
saznanja o iskustvima i stavovima sudionika/ca.
Moguća ograničenja
Moguća ograničenja metodologije su mali broj sudionika/ca, moguća pristranost kao čimbenik u
procesu odabira sudionika/ca, neiskreni odgovor sudionika/ca na nelagodna i/ili nejasna pitanja
unatoč spremnosti anketarki odgovoriti na pitanja i generalna neadekvatnost kvalitativnog istraţivanja
kao takvog za usporednu analizu, jer se prikupljeni podaci ne mogu generalizirati na cjelokupnu
populaciju.
34
REZULTATI
Koji su uzroci konzumacije alkohola kod mladih?
Cjelokupno istraţivanje je pokazalo kako uzroke konzumacije treba traţiti u okolini samih pojedinaca
kao što su obitelj, škola i društvo općenito, u medijima te u samim osobnostima mladih.
Individualne značajke sudionika/ca istraţivanja
Tijekom istraţivanja uočene su značajne razlike obzirom na rod, dob i sredinu u kojoj osoba ţivi.
Djevojke koje su sudjelovale u istraţivanju se trude djelovati zrelo i odgovorno, iako su njihovi stavovi
često ogledalo stavova odraslih iz okoline (roditelja, profesora, kateheta); njihova kooperacija je vrlo
visoka i ima tendenciju zadovoljavanja ispitivača odgovaranjem na svako postavljeno pitanje. Mladići
se manje verbalno izraţavaju, trebaju više poticaja za izlaganje svojih stavova, ne traţe odgovore na
pitanja.
Ovisno o dobi sudionika/ca jasno su vidljive razlike u iznošenju stereotipnih izjava što je posebno
vidljivo kod pitanja koja se odnose na ulogu mladih, odgovornost i stav društva. Primjećuje se i da su
stavovi formiraniji u starijih nego mlaĎih adolescenata, ali i često temeljeni na vlastitom ili tuĎem
iskustvu.
Kod mladića iz Kutine se ne primjećuje velika potreba za dokazivanjem unutar grupe, te se kod njih ne
očituje tolika nesigurnost u izlaganju stavova kao kod mladića iz Zagreba koji su ili povučeni ili
pokušavaju biti zanimljivi i u centru paţnje. Neizravno se moţe iščitati kako je mladima bitan osjećaj
prihvaćenosti unutar obitelji i u vršnjačkoj grupi, meĎusobni odnosi unutar obitelji i grupe vršnjaka,
vlastita percepcija i kontrola, kao i značajan utjecaj obitelji i pravila ponašanja kako unutar obitelji, tako
i u vršnjačkoj grupi.
35
„Društvo je vaţnije od alkohola.“
Sudionici/e ne vide ništa zabrinjavajuće u vlastitom konzumiranju alkohola, misle da imaju kontrolu
nad time, a ako im se i omakne neţeljena situacija, prema njoj se odnose kao prema iskustvu nuţnom
u sazrijevanju. One koji piju sami sudionici/e smatraju alkoholičarima pa to oni nikad ne čine, iako se
ispostavlja da im se i samima to neki put dogaĎa, kao na primjer u slučajevima preostalog alkohola
kojeg se trebalo riješiti prije dolaska roditelja ili kod mladića za vrijeme prijenosa sportskih utakmica.
„Popio sam radler, znam da piva opušta mišiće, a bolili su me mišići. Inače ne bi popio.“
„Kad sam piješ onda si čudak, vidi njega čudak, on sam pije.“
Mladići prihvaćaju pijanstvo ostalih mladića kao uobičajeno, a osuĎuju pijanstvo djevojaka zbog
odbojnosti prema njihovom ponašanju koje opisuju kao rušenje, pričanje gluposti, smijanje, plakanje,
povraćanje, valjanje po podu, slanje SMS-ova i slično. Djevojke slično opisuju ponašanje mladića kao
teturanje, padanje, nabacivanje svim djevojkama u okolini, ali su manje kritične.
„Nikom nije baš lijepo vidjet curu pijanu.“

Pijanstvo se smatra dijelom odrastanja, a mladi iz manjih sredina osjećaju se
bolje prihvaćenima i bez dokazivanja kroz konzumiranje alkohola.
Alkohol i okolina
Oba roditelja većine sudionika/ca rade te nemaju mnogo vremena za djecu, stoga mladi sami kreiraju
slobodno vrijeme. Često im je dosadno i prepuštaju se kratkotrajnoj zabavi raznih elektroničkih medija.
Iako nemaju sadrţaje za slobodno vrijeme ili ti sadrţaji u manjoj sredini gotovo ne postoje, sudionici/e
novac nisu naveli kao problem, te ga onda najčešće troše na sjedenje po kafićima ili na alkohol.
Mladići i djevojke piju podjednako iako se ne gleda odobravajuće na djevojke koje pijane oponašaju
mladiće, kao niti na mladiće koji se ponašaju feminizirano. Rodne uloge očituju se u očekivanjima
36
mladića da djevojke budu dame i da se ne opijaju javno, a to očekivanje je izraţeno meĎu različitim
generacijama.
„Cure isto piju, ali to malo skrivaju.“
Neugodnost od mogućnosti bivanja viĎen pijan/a je prisutna, no u vrlo maloj mjeri i brzo se zaboravlja.
Mladi ne shvaćaju zakone ozbiljno niti kao prepreku, svakodnevno vide njihovo kršenje, od prodaje
pića maloljetnicima u trgovini i sluţenja alkoholnih pića maloljetnicima u kafićima, do ignoriranja dobne
granice za ulaz u noćne klubove i promotivnih akcija za alkohol u medijima na nedozvoljenim
mjestima.
„Nitko ne traţi osobnu ili daju nekom ispred da kupe za njih.“
Škola je općenito podbacila u očima sudionika/ca istraţivanja kao mjesto odgoja, a ponašanje
djelatnika, incidentne situacije, neprovoĎenje zakona i nedostatak snošenja posljedica za iste čini
školu mjestom u kojem i oko kojeg se pije. Zagrebačka gimnazija odrţava na prvi dan škole
predavanje o utjecaju alkohola kao upozorenje i podsjetnik na zabranu pijenja alkohola u i oko škole.
Prazni sati u školskom rasporedu („rupe“) koriste se kao prilika za pijenje, napomenuli su svi
sudionici/e. DogaĎaju se i pijenja u školi, čak i s profesorima. Od škola koje su obuhvaćene ovim
istraţivanjem jedino je kutinska srednja škola represivno djelovala na dogaĎanja povezana s
alkoholom i to zabranom odlaska na maturalna putovanja zbog incidenata s alkoholom.

Mladi s lakoćom dolaze do alkohola, bilo u trgovini ili u ugostiteljskim
objektima, unatoč zakonskim odredbama, te niti škola nije mjesto u kojem nema
alkohola.
Alkohol i obitelj
37
Dvadesetosam djevojaka i mladića je izjavilo da se unutar obitelji konzumira alkohol, a 10 da se uopće
ne konzumira; 11 da je to svakodnevno, 5 da nikada, a 22 u posebnim prigodama kao što su
roĎendani, Nova godina, vjenčanja, krstitke ili dolazak gostiju.
U obiteljima postoje vrlo različite prakse, bez obzira je li ispijanje alkohola redovni dio obiteljskog
druţenja i ţivota, od toga da se mladima ne dozvoljava i ne tolerira konzumiranje alkohola, do toga da
se mlade opravdava kada dolaze kući u pijanom stanju („mlad je, dogaĎa se“). Devetnaest mladića je
izjavilo da im je dozvoljeno konzumirati alkohol u obitelji, a 10 da nije, dok je samo 1 djevojka rekla da
joj je dozvoljeno, a 8 da im nije dozvoljeno. Većina mladih navodi prvi susret s alkoholom još u dječjoj
dobi i to najčešće u obiteljskom okruţenju („tata mi je dao da probam pjenu piva“, „djed/ujak me
napio“, „malo su mi dali jer je bila Nova godina“). Mladi iz obitelji koje se bave vinogradarstvom od
ranog djetinjstva ţive s procesom izrade koji uključuje i degustaciju proizvedenog. Kod svih obitelji
sudionika/ca alkohol se koristi i kao lijek za prehlade, ozljede (rakija), zubobolju, glavobolju, lijek za
sve koji stoji u regalu, no ne upotrebljava se nuţno kao primarno liječenje.
„Mog oca je bolio zub, pa mu je rekao - stavi sol i popij rakiju. I bilo je bolje i onda su mu izvadili zub,
jer je bio trul, sav.“
„Travarica - to je nešto što baka čuva u regalu. To se čuva za posebne prilike, kad imaš temperaturu.
To ţene vjeruju da je lijek, čašica i ne više.“
Aktivno poticanje na pijenje s članovima obitelji je izraţeno s pripadanjem muškom dijelu obitelji („sin
treba popiti s tatom“). Samo jedan mladić navodi pijenje u krugu obitelji uz „bolji“ ručak, a jedna
djevojka petkom uz ribu.
„Poslije svakog ručka grijeh je ne popit vino.“
„Svako jutro s tatom rakijicu potegnem.“
„Mislim da je normalno kad si mali da te nagovaraju - daj popij mali, stric ili netko.“
38
Oprečna su mišljenja o rodnim razlikama i alkoholu unutar obitelji. Neki sudionici/e ne primjećuju
nikakve razlike, neki veţu razlike uz dob, a ne rod, dok neki smatraju da su briga i strah roditelja za
mladiće i djevojke od posljedica opijanja jednako veliki, ali imaju drugačije razloge. Prilikom izlaska za
djevojke postoji strah od postajanja ţrtvom seksualnog nasilja, te ujedno i očekivanje da djevojke neće
popiti izvan svoje kontrole, dok za mladiće ne postoji takvo očekivanje, nego svijest o sklonosti
incidentima u alkoholiziranom stanju i time strah od postajanja ţrtvom fizičkog nasilja. Tolerancija
alkoholiziranog stanja od strane roditelja ipak je veća kod mladića i smatra se dijelom odrastanja.
„Cura je, mora drţat do sebe. Neće se tući. A za dečke ono, napit će se bit će ovakvi , onakv.i“
„Oprezniji su za njih, paze za njih. Očekuju da neće puno popit, a moţda da ju zaštiti koji dečko u
društvu.“
Unutar obitelji vode se razgovori o alkoholu i sudionici/e su sami primijetili da bi njihovi roditelji voljeli
više znati o konzumaciji svoje djece, no ne znaju kako im prići što mladima daje priliku za izbjegavanje
odgovora. Djevojke navode da roditelji pred njima najčešće osuĎuju pijenje, dok mladići imaju iskustva
s razgovorima s ocem o toj temi, gdje se u mladiće ulaţe povjerenje u vlastitu mjeru i kontrolu.
„Znaju sigurno da pijemo, al da znaju da se opijamo bili bi iznenaĎeni.“

Unutar obitelji postoje rodne razlike u odnosu prema alkoholu; mladiće se
potiče na konzumaciju u obiteljskim prigodama, te im se takoĎer toleriraju
epizode (teţih) pijanstava kad prolaze bez posljedica.
Alkohol i mediji
Utjecaj medija je zanijekan od svih sudionika, ali on je više nego očit; zapanjujuće je jednoglasno
navoĎenje brenda „Somersby“ koji je na hrvatskom trţištu tek nekoliko mjeseci, ali naveliko poznat
već svakom srednjoškolcu/ki zahvaljujući agresivnoj promotivnoj kampanji. Svi sudionici/e prvotno
navode da njihov odabir pića ne ovisi o reklamama nego trenutačnoj ţelji, no nakon kraćeg
39
razmišljanja iskazuju sklonost odabiru novih pića koja su već vidjeli u medijima. Na upit o izgledu
reklama odgovaraju promptno i opisuju ih s puno detalja, kao slike mladih atraktivnih ljudi koji se
zabavljaju i plešu te ne moraju nuţno niti drţati alkoholno piće u ruci da bi se podrazumijevalo da se
radi o reklami za alkohol i da su mladi ciljana publika. Mladići primjećuju da mnoge reklame prikazuju
slike obnaţenih ţena uz promotivne cijene alkoholnih pića. Kao mjesta reklama na kojima ih
sudionici/e viĎaju redom navode televiziju, internet uključujući i portale za mlade, časopise za mlade,
tramvaj, reklamne stupove u gradu, školsku kantinu, promotivne letke lanaca trgovina, plakate s
najavom muzičkih i drugih dogaĎaja, te letke za promociju dogaĎaja u klubovima uz promotivne cijene
alkoholnih pića.
„Redovito se reklamiraju votka+sok 6kn.“
„Plakat zakeljen oko stupa i akcija piše na njemu.“
„Preko fejsa se dobivaju pozivnice za partije, pa piše koji alkohol će kol'ko koštat.“
„Ako su neki plakati, bude naslikano alkoholno piće, pa kaţe što se dogaĎa.“
Mnoge javne osobe, meĎu njima i sportaši, kako domaće tako i strane, sudionicima/cama su pojam
alkoholizma te ih veţu uz nezdrave ţivotne stilove, no smatraju da to ne utječe na njihovu popularnost
u negativnom smislu niti mijenja njihov stav prema radu ili umjetnosti idola. Imenovane su i strane
popularne pjesme koje veličaju alkohol i pijanstvo.
„Ne moţe nas iznenadit, jer su sve zvijezde takve.“
„Ako odem na celebrity dio, baš je ekipa koja ţivi da odu van, da se napiju, da ima materijala za novi
broj.“
Ispijanje alkohola u filmovima i serijama pokazalo se kao općepoznato, prihvatljivo i samo po sebi
razumljivo, a poznavateljii crtanih sadrţaja imenuju crtiće, stripove i junake iz istih u kojima se redovito
pokazuje alkohol ili je on čak i njihov zaštitni znak.
40
Videoigrice igraju u jednakoj mjeri svi sudionici/e bez obzira na rod te ih opisuju kao neizbjeţno pune
alkohola, a u nekima je i napredovanje likova uvjetovano ispijenom količinom alkohola, odnosno
upravo je alkohol taj koji im daje snagu.
„Kad popiješ par piva snaga ti se vraća ( u nekim igricama,op.a. ).“
Razni festivali, najčešće muzičkog karaktera, koriste se takoĎer za promociju alkoholnih pića meĎu
mladima iako postoje i društvena dogaĎanja s pristupom maloljetnicima i mladima čija je isključiva
svrha popularizacija alkohola pod krinkom tradicije i unapreĎivanja gospodarstva kao što su
Voloderske jeseni ili Dani kruha u Kutini, Rujanfest ili promocije vina na glavnom trgu u Zagrebu i
Martinje u oba mjesta. U vrijeme tih dogaĎanja sudionicima/cama sasvim je uobičajeno i prihvatljivo
vidjeti svoje bliţnje ili autoritete u alkoholiziranom stanju, a znaju da je to i za njih olakotna okolnost i
prilikom nabavljanja alkohola i konzumiranja istog.
„I tu isto Rujanfest, svi pijemo.“
„Svi festovi imaju alkohola.“
Sudionici/e se dobro sjećaju televizijske reklame za vino koja je bila kamuflirana promocijom
mineralne vode, a primijetili su je jer su znali da vino nije prehrambeni proizvod te se ne bi smjelo
reklamirati. Zahvaljujući učestalosti reklama za pivo, i sami sudionici/e su nesigurni u svojem mišljenju
o tome je li pivo i alkoholni proizvod, a ne samo prehrambeni.
„Piva smije, to je prehrambeni proizvod.“
Imena proizvoĎača i bezalkoholnih i alkoholnih pića teško se prizivaju u sjećanje, jedino je nekolicina
mladića iz Zagreba uspjela povezati istog proizvoĎača i s alkoholnim i bezalkoholnim proizvodom.
Konzumacija energetskih pića je prvenstveno povezana s konzumacijom uz alkohol unatoč
upozorenjima proizvoĎača o opasnosti miješanja; drugi načini konzumacije istih nisu niti navoĎeni.
41
ProizvoĎači alkohola uspješno plasiraju svoje proizvode i uspješno uvjeravaju mlade, bez obzira na
rod, da druţenje i zabava podrazumijevaju konzumaciju alkohola, unatoč legislativi koja ih treba
zaštiti. Kontrola koja se trenutno provodi u svim medijima i na javnim mjestima nije dovoljna, jer
poruka proizvoĎača je sveprisutna i sudionici/e istraţivanja su je uspjeli osvijestiti nakon dublje
diskusije o izgledu reklama, unatoč prvotnom odbacivanju njihovog utjecaja na odabir pića ili na
kulturu pijenja.

Mladi su izloţeni promotivnim porukama proizvoĎača alkohola u velikoj mjeri i
gotovo ne postoji medij u kojem alkohol nije prisutan i promoviran.
Koje su navike mladih vezane uz opijanje?
Svega nekoliko sudionika/ca navelo je da nikad ne pije ili da je imalo samo jedan susret s alkoholom.
Mnogi sebe ne percipiraju kao redovne konzumente („pijem jednom u pola godine“) no kasnije većina
navodi koliko su zapravo česte prilike u kojima se pije (roĎendani, utakmice, obiteljske proslave,
manifestacije kao Dani kruha) te da su prilike za konzumacije znatno češće nego jednom u 6 mjeseci.
„Kad piješ nije to baš zabava, to je navika.“
„Neki dio tradicije, mi smo poznati po tome.“
Piju se sve vrste alkohola kao i u različitim kombinacijama, no najčešće ovisno o tome što je dostupno
i kolika je suma novca na raspolaganju („ovisno o prigodi i financijama, vino skoro svaki dan, pije se
dok se ima, ispod par litara ne moţe nikako“). Najzastupljenija pića koje mladići konzumiraju su: pivo,
vino, bambus (mješavina vina i gaziranog slatkog pića), gemišt, ţestoka pića (rakija, konjak, votka,
različiti gorki i voćni likeri), kratka pića, kokteli i skupa inozemna pića. Djevojke češće navode količinu i
„planiranje koliko će se popiti“, te se češće navode ţestoka pića i kokteli, a rjeĎe bambus i piva.
„Ovisno o prigodi i financijama, vino skoro svaki dan, pije se dok se ima, ispod par litara ne moţe
nikako; što ti doĎe, jednostavno pije se sve, bilo što, bambus, gemišt, piva.“
42
„Cure više vole slatka pića, dečkima je sve ionako dobro.“
Pije se najčešće u društvu onih s kojima mladi provode najviše svog vremena i onih koje nazivaju
najboljim prijateljima (ekipa iz osnovne, ekipa iz kvarta ili s vannastavnih aktivnosti), često se navode i
poznanici. Mladići navode obitelj i rodbinu kao osobe s kojima piju. Djevojke navode pijenje sa svojim
dečkima ili braćom; takoĎer navode da piju rjeĎe i da piju manje količine, ali kad piju, to su preteţno
ţestoka pića ili ono što se pije u društvu.
„Tko naiĎe, taj pije i taj je frend; sa starijim osobama pijemo domaće; s obitelji ne moţeš birati, što su
kupili; ako smo s prijateljima onda što smo kupili.“
Pije se na različitim lokacijama: u kafićima i diskotekama, u parkovima i šumi/šikari, kod kuće i na
privatnim zabavama, posebice djevojke na privatnim zabavama kod kuće ako nema roditelja, u
vinskim podrumima (klijet), na koncertima i o oko kluba, na ulici, kolodvoru, autobusnoj stanici,u vlaku,
na plaţi, uz sportska dogaĎanja, obiteljske proslave (vjenčanja, doček Nove godine, krstitke), uz
proslave vezane uz Martinje, Dane kruha, u i oko škole, te na školskim izletima. Lokacije su redovno
opisane kao one koje su daleko od pogleda prolaznika, zamračene i osamljene. Ta praksa se u
jednom zagrebačkom primjeru pokazala kao potencijalno ţivotno ugroţavajuća, jer hitna pomoć nije
imala pristup mladima kojima je pozlilo u šumi.
„Bilo gdje, na podu, nije bitno, hodamo po gradu i pijemo, nečija klet, blizu škole, uvijek netko od
frendova ima klet.“
„Autobusna stanica – kad se čeka bus za ić' van ili za ić' doma.“

Brojne su i raznolike lokacije i prigode u kojima mladi piju, jednako kao i vrste
alkohola, no djevojke preferiraju ţestoka pića. Dostupnost toaleta kod djevojaka
izravno utječe na njihov odabir pića.
Alkohol i vršnjačka grupa
43
Sudionici/e prvotno niječu vršnjački pritisak unutar svog društva, no ispostavlja se da postoji
nagovaranje na konzumaciju što ih smeta. Iznimku čine prijateljstva u kojima se osjećaju prihvaćenim
bez obzira na alkohol. Pokazalo se da se pojedince koji uopće ne piju ipak ostavlja na miru nakon
neuspješnog nagovaranja te da oni ostaju u društvu. U grupama postoji inicijator koji sve pokreće, pa
tako i opijanje, no budući da se ono podrazumijeva, ne dolazi do suprotstavljanja. Vaţno je
napomenuti da ulogu inicijatora ne igra svaki put ista osoba odnosno da se ta uloga mijenja. Mladići
percipiraju djevojke kao inicijatore u miješanom društvu, dok djevojke ne prave rodne razlike. Svima je
zajedničko mišljenje da je društvo vaţnije od alkohola, no on se ipak prilikom druţenja redovno
konzumira.
„Uvijek je jedna glavna, poglavica.“
„Nekad te ponese atmosfera. Kao da te namami, ajd' jednu čašu jednu čašu.“
„Netko najnabrijaniji potegne pitanje.“
„Svakih pet minuta mi nude pića. Ako imam sokić, sam ok.“
„Ako ekipa zna da ti ne piješ ne forsaju te. Ako znaju da si povodljiv, onda da.“
„Čudno je svima kad netko ne pije. Nećeš? Ne neću, ali prihvate.“
Alkohol se najčešće veţe uz osjećaj ohrabrenja i podizanja samopouzdanja koji vode oslobaĎanju
osjećaja, kao što je plakanje kod djevojaka, i lakšoj socijalizaciji, kao što je plesanje i prilaţenje
djevojkama kod mladića, ali za posljedicu imaju i riskantno ponašanje kao što je hodanje po mjestima
opasnim za ţivot. Očekivanja grupe prilikom pijenja su nedefinirana, sudionici/e navode općenito piju
da bi bili veseliji, a nekolicina spominje alkohol kao uvjet za bolje provoĎenje vremena u društvu.
Djevojke piju iz više razloga, npr. jer čitavo njihovo društvo pije, i zbog zabave i plesa, dokle kod
mladića bez alkohola nema niti zabave niti plesa, te stoga dolaze u klubove kasnije i već pod
44
utjecajem alkohola, dok su djevojke tamo već od ranije budući da od kuće najčešće ide izravno na cilj
za odreĎenu večer. Mladići niječu igranje igara za brze ispijanje alkohola kao što je Cugopol, no svi
znaju za te igre, te djevojke iskazuju da se takve igre često igraju meĎu mladićima, no ne i u njihovim
društvima.
„Mislim da je problem da nemaju mladi hrabrosti pričati vani. Znam ljude koji ne znaju plesat, misle da
ispadaju glupi, tek kad počne alkohol djelovat, počnu plesati.“
„Mislim da cure nisu niš' različitije od nas. Malo više društvo utječe na njih. Kad društvo pije pivu,
društvo puši, mislim društvo više utječe na cure.“
„Pijemo da brige odu, na 2-3 ure. Poslije dolazi na naplatu.“
„Cure se ne idu svaki put napit.“
„Jednostavno sve ti postane smiješno, svi su ti zabavni.“
Vršnjačka očekivanja uključuju i meĎusobnu pomoć i obranu, ako je ona potrebna, preteţno kod
trovanja alkoholom ili fizičkog nasilja izazvanog alkoholom.
„Frend rekao ajde sad da te ispumpam, bolje tu nego doma. I tak je i bilo, izrig'o se i još se stigao i
srediti dok sam došao doma.“
„Frendovi su, pa očekivala bih da naprave isto za mene.“
Troškovi za alkohol se dijele unutar grupe, a oni koji ne piju redovno sami moraju u potpunosti
financirati vlastita bezalkoholna pića i često sami moraju ići u njihovu nabavku dok alkohol nabavljaju
pojedinci za čitavu grupu. Ako netko slavi, očekuje se da i časti društvo.
„Kupe sok, daju pare da im se kupi sok, ne daju za njihov alkohol.“
45

Mladi najčešće piju u društvu vršnjaka s kojima provode najviše vremena. Kod
djevojaka postoje očekivanja kao što su zabava i ples, a kod mladića je ispijanje
alkohola na prvom mjestu.
Alkohol i izlasci
Alkohol je usko povezan s izlascima i druţenjima mladih jednako kao što i izlasci podrazumijevaju
konzumaciju alkohola; čak i odlazak na „kavu“ u mladića podrazumijeva konzumaciju piva. Najčešće
se pije vikendom (petkom i subotom) za vrijeme izlaska, dok sudionici/e iz Zagreba navode i izlaske
za radnih dana. Ljeto je navedeno kao vrijeme s posebnim pravilima, kada se pije svaki vikend ili svaki
dan („pije se kad god nam to dopuštaju obveze“, „pijemo kad stignemo“, „pije se kad imamo para, kad
nemamo, netko časti“). Preteţno je navoĎeno pijenje redovno jednom do dva puta tjedno, a znatno
rjeĎe svakodnevno pijenje ili apstinencija. Mladići obračunavaju količinu popijenog alkohola u litrama
(„gemišt – kad krene ne staje“, „pivo – u litrama“, „čistak – beskonačno“), što, ovisno o definiciji
ekscesnog pijenja prelazi normative mjerenim u čašama. U svim fokus grupama prisutno je često
izbjegavanje podatka o količini konzumiranog alkohola što se pripisuje ili pritisku grupe, zbog još
prisutnog meĎusobnog nepovjerenja jer se radilo o prvoj aktivnosti, ili neznanju količine popijenog
alkohola budući da se u većini slučajeva kupuje i konzumira u grupi odnosno miješaju alkoholna i
bezalkoholna pića.
„Pije se kad god nam to dopuštaju obveze; pijemo kad stignemo.“
„ Pije se kad imamo para, kad nemamo, netko časti.“
„Kad kupujemo onda na količinu; ako nema baš novaca onda se od doma uzima.“
„Više se ne kaţe idemo van, nego idemo pit.“
Novac za izlaske i piće uglavnom daju roditelji ili rodbina, vrlo često baka. Mladići navode dobitke na
kladionici ili ušteĎevinu od krizme ili roĎendana kao dodatnog izvora novca. Mnogi znaju štedjeti
46
novac za školu koji dobivaju preko tjedna kako bi imali više novca za izlazak. Mladići iz većih sredina
spominju i posuĎivanje sredstava za alkohol od prijatelja što kasnije identificiraju kao jedan od izvora
svaĎa ili fizičkog obračuna. KraĎe novca i alkohola, ne samo od roditelja, već i bakine mirovine, obično
male količine, takoĎer su navedene u nekoliko navrata. Sudionici/e gotovo nikad sami ne zaraĎuju za
izlaske i alkohol. Djevojke ističu da ne troše sav novac koji dobiju za izlaske na alkohol nego i na
redovite odlaske na kave, dok mladići smatraju da djevojke za dio novca kupuju šminku. Mnogi mladići
ukazuju na nuţnost potraţivanja novca za obrok izvan kuće kao izliku za financiranje izlaska i
alkohola. Sudionici/e često štede novac za izlaske.
Dostupnost alkohola nije navedena kao problem, ako nema punoljetnih, oni stariji ili izgledom stariji u
društvu kupuju alkohol, zamole se prolaznici, ponude se onime što je u obiteljskom friţideru ili
podrumu. TakoĎer su poznate točne lokacije u gradu na kojima se moţe dobiti usluga ili kupiti alkohol
bez kontrole. Djevojke u trgovini kaţu da kupuju alkohol za roditelje ili pak da ne nabavljaju alkohol za
sebe.
„Ne treba puno novaca, al' ako se pije u nekom disku, treba; ako nema baš novaca onda se od doma
uzima, svatko 50 i tak kuna - u nekom parkiću, pa zajedno kupimo.“
„ Uvijek su cure financijski bolje, to se čini.“
„ Najčešće pitaju imaš 18, kaţeš imaš, ne traţe osobnu ni ništa.“
„Nije da se doĎe i uzme 50 kuna. Nije to kraĎa. Uzme se 20 kuna da imaš.“

Nema izlazaka bez alkohola, a izlazi se vikendom, ljeti i svaki dan. Djevojke ne
troše sav novac koji dobivaju za izlaske na alkohol.
Alkohol i sport
47
Sport i sportske aktivnosti gotovo su redovito povezane s ispijanjem alkohola - samo je u jednom
lokalnom nogometnom klubu igračima zabranjeno ispijanje piva u/oko terena, dok neki treneri
nagraĎuju mlade igrače gajbom piva.
Pivo je povezano s nogometom u najuţem smislu, odnosno nogomet je postao gotovo sinonim za pivo
najviše zahvaljujući reklamama i sponzorima utakmica i njihovih televizijskih prijenosa, te je pivo
percipirano meĎu mladima kao neizostavan dio sporta, a ne kao alkoholni proizvod. TakoĎer su i
mladići i djevojke često spomenuli poznatog nogometaša sklonog alkoholiziranju i ekscesima kao
primjer da sport i alkohol ipak mogu ići ruku pod ruku.
„Uz većinu tih sportskih dogaĎanja, nogomet, se promovira pivo. Većinom to gledaju muškarci.“
„I male tekme, idemo igrat u gajbu piva.“
„Formula 1 uz šampanjac.“
„Neki klubovi na majicama imaju reklamu za alkoholno piće. To ne bi trebalo, sport i alkohol, na istom
mjestu.“

Nogomet i pivo ne idu jedno bez drugoga.
Alkohol i odgovornost
Sudionici/e ne poimaju razliku u terminima napiti se i opiti se, niti gradaciju alkoholiziranog stanja, ili su
veseli (pijani – djevojke „pijem dok sam vesela, bez povraćanja“) ili su opijeni (intoksicirani). Skoro svi
smatraju da imaju samokontrolu, samo rijetki priznaju da im se odjednom dogodi da su opijeni.
Sudionici/e ne razlikuju stadije alkoholiziranosti kroz koje prolaze, niti količinu koja dovodi do
pojedinačnog stanja. Na pitanje znaju li svoju mjeru, reagiraju zbunjeno, kaţu kako ona ovisi najčešće
o jelu prije konzumacije. Dobro se najedu ako idu piti, a ako se ţele brzo opiti onda ne jedu, te
smatraju da nitko ne zna svoju mjeru odnosno da je svatko treba empirijski steći što ukazuje na fazu
48
eksperimentiranja i nepostojanja ni donjih ni gornjih granica konzumacije, kako individualne tako i
grupne.
„Popio sam ja 1.5L u 15 minuta, to mi je bilo prvi put da sam se nalio.“
„Bila je votka 2 kune. Uzmeš, što ti je 4 kune. Ja dan danas ne znam kako sam došao na vlak. Tko
zna moţda sam udario glavom, pao. Pitao sam sve , nitko ne zna. Stvarno grozan osjećaj“
„Jedanput moraš testirat svoju mjeru, da bi ju znao.“
„Kad smo opiti moţemo još donekle razmišljati, a kad smo napiti onda ne.“
„Ti kad popiješ nekoliko čaša, to je kao voda, počneš biti neutralan.“
„Kad ti se počne vrtit' u glavi. Ne napijem se da sam pijana i povraćam tamo. To je fuj. Nego sam
koliko mi treba da bi se mogla pustit.“
„U odreĎenom trenutku pukne, onako kako ne ţelim da pukne. Tog trenutka ja ne osjetim da sam
pretjerala.“
„One manje znaju mjeru. Češće ćeš vidjeti curu da povraća.“
„Ako hoćeš da manje djeluje, pojedeš kilu šunke. Ako ţeliš se ubit u alkoholu, bolje ništa.“
Pojam odgovornog pijenja alkohola ne veţe se nuţno uz konzumiranu količinu, već uz izbjegavanje
neugodnih i neţeljenih situacija, najviše saznanja roditelja i/ili policije o njihovoj konzumaciji.
Legitimnost pijenja i opijanja nije dovedena u pitanje, iako znaju da postoje zakonske odredbe koje
njima ne dozvoljavaju konzumaciju alkohola kao niti izlazak poslije 23h za mlaĎe od 16 godina.
Općenito se smatra da bi mladima trebalo dozvoliti konzumaciju alkohola i liberalizirati zakon o lakim
49
drogama, jer sadašnja provedba zakona uvijek zakaţe te je time besmislena budući da većina
sudionika/ca zna proći mimo zakona i odredaba.
„Mislim da zapravo piju više oni koji imaju manje od 18. Svugdje piše i zbog toga se namjerno pije, da
bi se prekršilo.“
„Po zakonu nije, al trebalo bi bit dozvoljeno u umjerenim količinama – jedna piva, jedna čaša – znaš
svoju mjeru.“

Iskustva s opijanjem navelo je više mladića nego djevojaka - posebice vidljivo
kod učestalosti
epizoda „rupa u pamćenju“, a legitimnost opijanja i svoje
granice mladi ne preispituju.
Koje su zdravstvene posljedice povezane s unosom alkohola i intoksikacijom?
Sudionici/e su imali zadatak na ocrtima vlastitih tijela u grupi odrediti organe na koje utječe alkohol kao
i kratkoročne te dugoročne posljedice koje alkohol na njih ostavlja. Znanje koje je ovom aktivnošću
pokazano je bilo nesustavno, neodreĎeno i u velikoj mjeri nesigurno. Razlikovanje kratkoročnih od
dugoročnih posljedica ne predstavlja problem, kao niti odreĎivanje organa na koje alkohol utječe, no
imenovanje organa i oštećenja koja nastaju se pokazalo kao teţak zadatak. Budući da je aktivnost bila
i edukativnog karaktera, sudionici/e su i sami tijekom gledanja u ocrt tijela dolazili do novih spoznaja i
ideja o organskom utjecaju alkohola.
„Kad piješ, ako onda piješ vodu, zavaraš jetru.“
„Ţene su genetski stvorene da izdrţe dulje neg' muškarci. Ţene imaju sporiji metabolizam od nas.“
„Na starije više ne djeluje. Mislim, na ove lokalne pijandure.“
50
Znanje koje posjeduju o zdravstvenim posljedicama unosa alkohola, stekli su na satovima biologije ili
prezentacijama vanškolskih inicijativa u školi, odnosno na tečaju prve pomoći izvan škole oni koji su
išli na vozački ispit ili u izviĎačima.
Djevojke su se pokazale slabijima u znanju, ali zaineresiranijima za učenje.
Mladići iz Kutine su pokazali najbolje znanje, razumijevanje i interes za materiju, a mladići iz obje
grupe percipiraju posljedice na zdravlje točnije nego djevojke. Svima je zajedničko da smatraju da ne
znaju o tome dovoljno, te da bi im edukacija bila potrebna.
„Mislimo da jako malo znamo. Znam osnovne neke stvari.“
Vlastita iskustva sudionika/ca s posljedicama konzumacije alkohola su različita i raznolika: mamurluk,
„rupe u sjećanju“, društveno i seksualno otkočenje, pojačane emocije (plakanje kod djevojaka),
neugodnosti u javnosti, nezgode, intoksikacija, fizičko (tučnjave u/ispred klubova), verbalno (kod
djevojaka) i seksualno (svjedočanstvo o silovanju u šumi) nasilje, vandalizam (skakanje po autima,
paljenje koševa za smeće, razbijanje stolaca u kafiću) te javno ometanje reda i mira (glasno pjevanje
po selu prilikom povratka kući noću, neposluh prema kondukteru u vlaku). Ozljede zadobivaju
preteţno mladići u fizičkim obračunima koji često započinju radi banalnosti, ali tek pod utjecajem
alkohola, te mladići konstatiraju da do njih vjerojatno ne bi niti došlo da nije uključen alkohol, iako ne
isključuju niti mogućnost nasilja bez utjecaja alkohola od strane agresivnih osoba. Djevojke navode
često mokrenje kao kratkoročnu posljedicu konzumacije koja ih ograničava.
O liječenju mamurluka sudionici/e govore iz vlastitog iskustva, a načinima liječenja mamurluka
najčešće dolaze meĎusobnim razgovorom. Najčešće primjenjivane metode su pijenje kave s limunom,
obilan obrok, spavanje, ponovna konzumacija alkohola („klin se klinom izbija“) i pijenje mnogo
tekućine.
„Bakina juha-najbolji lijek.“
51
Alkoholizam meĎu mladima je u potpunosti negiran zbog nepoimanja mogućnosti ovisnosti o alkoholu
u njihovoj dobi.

Znanje mladih o zdravstvenim posljedicama unosa alkohola je nedovoljno, a
zainteresiranost mala.
Alkohol i akutna stanja
Trovanje alkoholom (intoksikacija) je općepoznata i raširena pojava meĎu sudionicima/cama; oni/e
sami/e to nazivaju teškim pijanstvom i ne navode vlastita nego iskustva prijatelja. Jednako tako su im
poznati i slučajevi hospitalizacije zbog trovanja, dolasci hitne pomoći te odlazaka na ispumpavanje
ţeluca, no nitko ne svjedoči u svoje ime, osim jedne djevojke koja navodi da su je bratova iskustva
navela da prestane konzumirati alkohol. Liječničke intervencije vjerojatno su jednako raširene u Kutini
i Zagrebu, iako se stječe dojam da ih je u Kutini više, no u manjem mjestu više osoba prisustvuje
dogaĎaju i pokazuje meĎusobnu brigu, pa time i ima informaciju, dok u Zagrebu postoji tendencija
prepuštanja brige nekome drugome i napuštanja mjesta dogaĎaja. Jedan mladić iz Zagreba ispričao je
kako su on i njegovi prijatelji pomogli u jednoj intervenciji budući da se kola hitne pomoći nisu mogla
probiti do mjesta u šumi gdje se ukazala potreba za njome, te su oni sami doveli djelatnike hitne
pomoći do intoksiciranih na nepristupačnome terenu.
„Kad je puno ljudi razdijeli se odgovornost. Mislim, da si sam da bi prije išao pomoć' nego kad je hrpa
ljudi.“
„U normalnom društvu imaš ljude pored sebe ako se napiješ, ali da se zna desit, zna se, svi odu ostaneš sam.“
Snalaţenje u akutnim situacijama i davanje prve pomoći sudionici/e su imali priliku pokazati kroz
kratku simulaciju intoksikacije alkoholom jednog/e meĎu njima. Primijećene su velike razlike izmeĎu
djelovanja djevojaka i mladića. Djevojke ne znaju kako reagirati u akutnoj situaciji s bliskom
intoksiciranom osobom. One bi zvale hitnu pomoć ako bi procijenile da dolazak hitne pomoći neće
52
njima naštetiti u smislu da ih policija neće zapisati, te da roditelji neće saznati za tu situaciju, ali pritom
nikako ne bi ostavile prijatelja/icu samog/samu. Punoljetni mladići koji posjeduju vozačku dozvolu
znaju da osobu treba staviti u bočni poloţaj, no nisu vješti u praksi.
„Na rame i doma s njim.“
Svi sudionici/e se jako protive pozivanju hitne pomoći i učinili bi to kao posljednju mjeru zbog straha
od policije i saznanja roditelja. Mladići iz Zagreba pokazali su se kao najmanje iskusni u situacijama
dolaska hitne pomoći, dok mladići iz Kutine opravdavaju svoj strah od policije iskustvom. Naročito bi
se u Kutini neki pojedinci naljutili da se hitna pomoć pozove zbog njih, jer bi im to stvorilo dodatne
probleme. Nitko od sudionika/ca ne smatra takvu kritičnu situaciju dogaĎajem u kojem bi oni mogli biti
ţrtva, a kamoli da bi im ţivot bio ugroţen. Većina računa na pomoć prijatelja/grupe u kojoj se nalaze,
a ta pomoć podrazumijeva provoĎenje vremena s otrovanom osobom, dok se ona sama ne osjeća
dovoljno otrijeţnjenom da ide kući. Sklonost prizivanju u pomoć slučajnih prolaznika puno je veća
nego hitne pomoći, a naročito oni s iskustvom bi u ponovnoj situaciji brze zatraţili pomoć.
„Ako je kritično bez svijesti – hitna. Nema pomoći.“
„Ovisi kaj se kaţe, ak' vide da smo svi pijani, onda će zvat i muriju.“
„Ne, znam po sebi, ako zoveš hitnu, onda ide policija, pa socijalna.“
„U svakom slučaju je bilo „nemoj zvat hitnu, riješit ćemo to sami“.“
„Nije problem u samoj hitnoj, već u „ovima“ što dolaze s njom.“
Svima im je zajednička sigurnost u vlastitu procjenu akutnosti situacije odnosno potrebe za
intervencijom izvana, no samo ih nekolicina zna telefonski broj hitne pomoći i da je taj poziv besplatan.
Neimanje novaca na mobitelu navodi se kao izlika za izbjegavanje poziva, iako u stvarnosti odgovori
odaju veliku nesigurnost u vlastite postupke.
53
Percepcija opasnosti od pothlaĎivanja u potpunosti je izostala. TakoĎer su svi sudionici/e svjesni/e
svog nedostatnog znanja o zdravlju i alkoholu i iskazuju interes za učenjem.

Trovanja alkoholom meĎu mladima su raširena, no hitna pomoć rijetko se
poziva zbog straha od policije.
Kakva su rizična ponašanja mladih, navike i reakcije vezano uz upotrebu
alkohola?
Ovo istraţivanje je pokazalo da su rizična ponašanja u koja se mladi upuštaju pod utjecajem alkohola
vezana uz promet, nasilje, seksualnost i droge, i sva mogu imati kobne posljedice.
Alkohol i promet
Prijevoz kući na povratku iz noćnih izlazaka pokazao se, posebno u manjim sredinama, kao jedan od
ključnih čimbenika u tome koliko vremena mladi provode noću vani, jer ukoliko roditelji ne dolaze po
njih, obično moraju ostajati do ranih jutarnjih sati kada vozi prvi vlak ili organizirani prijevoz vlasnika
klubova; a jedno i drugo uključuje „švercanje“.
Prometne nesreće pod utjecajem alkohola su učestale prema navodima, a jedan mladić iz Zagreba se
osobno strmoglavio autom u jarak. Svaki/a od sudionika/ca zna za osobu poginulu u prometnoj
nesreći u kojoj je uključen alkohol, kao pješak ili suvozač, kao i za osobu koja je doţivjela tešku
traumu ili komu te im je poznato da se to često dogaĎa u njihovoj sredini. Unatoč tim saznanjima
dogaĎa se da sjednu u auto s pijanim ili nepoznatim vozačima, pa čak i onima bez vozačke dozvole.
To se najčešće dogaĎa u manjim sredinama gdje smatraju da su primorani to činiti zbog problema
prijevoza kao i iz solidarnosti prema roĎacima/poznanicima unatoč njihovom alkoholiziranom stanju.
„I ja pijan vozim.“
„Da se netko razbio s autom, to svaki dan čujem.“
54
„Ima slučajeva kad mu se uzme ključeve od auta.“
„Mislim, strgali su se na skuteru, zabili su se u neki auto, proletili su kroz auta, bili su u bolnici mjesec
dana. Bili su pijani.“
„Ja mislim da su dečki više nabrijaniji, i onda bi se htjeli vozit. Cure nisu baš nabrijane za to, nije im to
za ego bitno. Nemamo mi baš curu koja će naših godina vozit. „

Mladi su skloni voţnji u alkoholiziranom stanju. Duljina izlaska i način prijevoza
kući izravno utječu na količinu konzumiranog alkohola; u slučaju dolaska
roditelja, sudionici/e nastoje prestati s konzumacijom neko vrijeme prije
dogovorenog susreta s roditeljima.
Alkohol i nasilje
Nasilje osuĎuju svi/e sudionici/e, no ono je toliko prisutno u njihovoj svakodnevici da na njegov
spomen ne reagiraju velikim emocijama. Po riječima sudionika/ca alkohol pogoršava sve pa i nasilje
koje se moţda ne bi niti dogodilo bez prisutnosti alkohola koji daje hrabrost stoga mnoga naguravanja
po noćnim klubovima završavaju obračunima sa šakama. Sudionici/e smatraju da nitko i ništa je ne
moţe isprovocirati karakternu i staloţenu osobu pacifističkog stava da reagira nasilno, čak i ako je
konzumirala alkohol. Naročito mladići iz Kutine vjeruju da se stavovi o nasilju usaĎuju u obitelji i da o
njima ovisi ponašanje pojedinca u agresivnim situacijama. Dok se o nasilju unutar obitelji razgovara s
mladićima, s djevojkama to nije slučaj. Većina mladića je mišljenja da se nasilje ne moţe izbjeći i ako
si napadnut, trebaš vratiti istom mjerom. Samo je nekolicina uvjerena da se nasilje moţe uvijek izbjeći.
Mladići navode da pokušavaju izbjeći nasilje, ali isto tako da ne razmišljaju prije nego što ga krenu
vršiti jer pod utjecajem alkohola to najčešće ne stignu, te da pojedinca iz ekipe uvijek treba obraniti
bez obzira tko je inicijator.
„U pijanom stanju su agresivniji, puno. Naspram kad su trijezni.“
55
„Zna doletit' iz čistog mira, sam' flaša doleti, svašta se baca.“
„Sam sam zapeo, odmah mi je rekao „kaj ne znaš hodat'“. Došla mi je glava u glavu. Bilo mi je ţao,
bio je pijan. Pod je bio od betona i klizav, da ga lupim da padne. Znam da su redari u blizini.“
„Kad si jako pijan, udaraš pa pitaš. Ako si malo manje pijan, pitaš kaj je, pa vidiš kako ide.“
„Sve ovisi o alkoholu. SvaĎa, osobnost. Male stvari. Opet bi razmislili prije. Popiješ, ne'ko zapne za
tebe, udaraš. Jednostavno, kao da pojača loše strane.“
„Alkohol je tu, ne osjećaš ništa, nema straha. Ak' ne popiješ, ne znaš što će se desit', razmišljaš, 'oću
ga ubit…“
„Ne moţe alkohol toliko utjecat da pobije sav odgoj. Moţda ćeš reagirat drugačije, al' da ćeš biti
potpuno drugačija osoba to ne.“
„Ako se znaš postavit k'o osoba s kojom se ne da zaj..., onda će druga osoba malo popustit.“
„Uvijek pokušavam mirnim putem, al' ako druga osoba to ne kuţi....“
„Većina tih frajera hoće svoj ego napumpat.“
U svim fokus grupama su sudionici/e jasno razlikovali verbalno nasilje, fizičko nasilje i vandalizam.
Dok fizičko i verbalno nasilje smatraju jednako teškim, vandalizam osuĎuju u manjoj mjeri. I mladići i
djevojke doţivljavaju prisutnost nasilja jednakom meĎu oba spola s jedinom razlikom u vrsti nasilja,
odnosno kod djevojaka prevladava verbalno uključujući i bullying na društvenim mreţama no takva
vrsta nasilja ne umanjuje nasilje općenito. Djevojke navode sve veće fizičko nasilje prema
pripadnicama istog spola i time oponašaju mladiće, te ujedno prema njihovim navodima gube
ţenstvenost. Iz perspektive mladića fizičko nasilje meĎu ţenama, čupanje kose i šamaranje, ne
izgleda ozbiljno nego smiješno i njima zabavno.
56
„Cure su psihički nasilne.“
„Cure više prijete.“
Svi sudionici/e su ispitani/e o poznavanju rodno uvjetovanog nasilja te su bili/e upoznati/e s njegovim
značajkama. Nakon toga su sudionici/e identificirali ljubomoru kao uzrok rodno uvjetovanog nasilja, a
to nasilje, bilo fizičko bilo verbalno, eskalira s prisutnošću alkohola i tome su sudionici/e često
svjedočili/e u krugu vršnjaka. Sudionici/e istraţivanja uza odrasle pronalaze opravdanje za ostajanje u
nasilničkom partnerstvu, a kod vršnjaka ne odobravaju takve veze i za njih nemaju razumijevanja.
Zanimljivo je mišljenje jednog mladića koji smatra da u vezi neće biti mjesta za nasilje ako postoji zbog
materijalne koristi.
Polovica djevojaka i mladića drţi da do rodno uvjetovanog nasilja ne moţe doći ako nije prisutna i
ljubav, dok druga polovica u nasilničkoj vezi ne nalazi nikakvu ljubav. Jedna djevojka bila je i sama
ţrtva uhoĎenja i praćenja (stalking). Društvene mreţe su identificirane kao razarači mladenačkih veza
zbog svog negativnog učinka širenja ljubomore koja se kod mladih osoba u razvoju brzo javlja.
„Ja sam imao priliku vidjet puno ţena koje su pobjegle od svojih muţeva zbog ljubomore. A alkohol
pospješuje tu njihovu ljubomoru.“
„Ljubomora je uvijek ista, sve je to u glavi. Nešto ne štima, alkohol pukne.“
„Uz ljubomoru se veţe ljutnja, ako se još veţe alkohol, onda je još gore.“
„Alkohol moţe natjerat curu da ne zna je li prevarila dečka.“
„Nije bitan spol, nego stupanj nesigurnosti.“
Mjesta na kojima redovito dolazi do vršnjačkog nasilja su škola, prostor ispred škole, kvart, noćni
klubovi i mjesta oko njih. IzmeĎu škola se organiziraju tučnjave, no one se ipak često ne realiziraju. U
Zagrebu je kvartovska pripadnost često uzrok tučnjava, a dosada moţe biti uzrok potrage za fizičkim
57
obračunima u tuĎim kvartovima. Mladići iz Kutine imenovali su manja mjesta i sela u okolici u kojima
se struktura stanovništva zbog rata promijenila te ţivi mnogo doseljenika kao mjesta najvećeg, njima
poznatog, nasilja.
„Bratić i ja smo se vraćali iz diskoteke. Ima jedan parkić, gdje se 90% tuča dogaĎa, a mi moramo
proći kraj tog parka.“
„Moj kvart će tvoj kvart. Moja ekipa će tvoju ekipu.“
Svi mladići izraţavaju nepovjerenje u svoje vršnjake iz kvarta, u njih se ne mogu pouzdati da bi ih u
kritičnoj situaciji obranila; veću pripadnost osjećaju prema prijateljima s kojima provode više vremena,
a to su najčešće oni iz škole. Na mjestima gdje izlaze stalno se svjedoči nasilju i biva potencijalnom
ţrtvom, no to je toliko uobičajeno da sudionici/e na to ne obraćaju paţnja. Alkohol je identificiran kao
krivac i ključni čimbenik u pojavi kvartovskog nasilja.
Sudionici/e istraţivanja navode da oni trpe nasilje, jer na njega ne znaju pravilno odgovoriti. Manjak
tematizacije nasilja unutar obitelji pridonosi njegovoj eskalaciji po mišljenju mnogih sudionika/ca.
Mnogi mladići bi češće na nasilje odgovorili nasiljem da se ne osjećaju slabijima i da se ne boje
postajanja ţrtvom nasilja, a iz istih razloga ne interveniraju prilikom svjedočenja nasilju. Treninzi
borilačkih vještina, takoĎer, podiţu sigurnost u sebe i upuštanje u fizičke obračune, najčešće ipak u
samoobrani.
„Alkohol je isprika, uvijek kaţeš „bio sam pijan“. Normalno da nije dobar izgovor. Dobar je dok nema
posljedica.“
„Sam' zato sam počeo trenirati boks i onda je bilo drugačije. Nisam više bio na podu, nego oni. Ali ja
ne volim takve stvari.“
Iz izjava djevojaka se moţe saznati da one nisu ţrtve fizičkog, no jesu verbalnog nasilja, te da na
verbalno nasilje odgovaraju jednakom mjerom i ne skanjuju se pritom pokazati svu brutalnost.
58
Policija se još jednom pokazuje kao zadnja mjera intervencije i prema njoj sudionici/e izraţava
potpuno nepovjerenje. Oni/e koji/e nisu samo svjedočili/e nego i bili/e ţrtvom nasilja, izvukli su pouku
iz doţivljenog te odlučili promijeniti svoje ponašanje u asertivnije i izbjegavati alkohol. Ostali bez
upečatljivog iskustva više su usmjereni na vlastiti osjećaj povrijeĎenosti nego na rješavanje problema.
„Nema veze s policijom, tko bi zvao policiju kad im nitko ne vjeruje. Ja nisam imao ni jedno jedino
dobro iskustvo s policijom.“

Do nasilja meĎu mladićima pod utjecajem alkohola dolazi i bez provokacije, te
djevojke su sklonije vandalizmu nego fizičnom i verbalnom nasilju. Fizičko
nasilje češće je prisutno u mladića, verbalno u djevojaka, no nasilje općenito je
zastupljeno kod oba spola u jednakoj mjeri.
Alkohol i seksualnost
Seksualna iskustva su različita ovisno o dobi i spolu; više iskustva je meĎu onima starijima i kod
djevojaka. Nekoliko mladića priznaje da do seksualnih iskustava u pojedinim situacijama ne bi niti
došlo, da nije bio umiješan i alkohol. Djevojke iz Kutine iskazale su razlike u doţivljaju muško-ţenskih
odnosa koji je tradicionalniji i s više povjerenja, dok su djevojke iz Zagreba kritičnije prema
tradicionalno zaštitničkoj ulozi muškarca u vezama.
„Ovisi, ako je dečko na primjer trijezan, nema hrabrosti pitat, pa kad se napije dobije hrabrosti. Rijetko
kad će se samo dečko napit', zajedno piju.“
„Meni su cure iz razreda rekle da bi se htjele napit prije prvog puta, da manje boli, da ne osjetim.“
Mladići maštaju o scenama viĎenim u pornofilmovima i priţeljkuju takvo iskustvo; djevojke očekuju
njeţnost i predigru da bi se prepustile seksualnom činu. U slučajevima seksa za jednu noć, koji se
često dogaĎa pod utjecajem alkohola, djevojke ţele nastavak i emocionalno produbljivanje odnosa, a
mladići se upravo toga pribojavaju. Nitko od njih ne gleda kritično na seksualno ponašanje vlastitog
59
spola pod utjecajem alkohola, no mladići kritiziraju promiskuitetno ponašanje djevojaka, a djevojke
brzo traţenje zadovoljstva kod mladića.
Mnoga seksualna iskustva u alkoholiziranom stanju bila su neţeljena, naročito kod djevojaka koje
zbog opijenosti nisu nastupile dovoljno asertivno i mladići su ih pogrešno percipirali, no djevojke takva
iskustva nikad ne opisuju kao vlastita, nego kao prijateljičina. U takvim situacijama moguća su i
silovanja. Mladići su ţeljni stjecanja iskustva, a uz alkohol stječu dojam da su prilike za to i tamo gdje
ih u realnosti nema.
Svima su poznati slučajevi maloljetničkih trudnoća, no spolno prenosive infekcije pokazale su se kao
tabu tema. Unatoč tome, zaštita se jedva koristi pri seksualnim odnosima bez utjecaja alkohola, dok
sasvim izostaje pod utjecajem alkohola. Djevojke pokušavaju biti odgovornijima i navode češće od
mladića da imaju uz sebe kondome, ali u ključnom trenutku ne inzistiraju na njihovoj upotrebi.
Mladićima je hormonska kontracepcija draţa i praktičnija. Svijest o mogućnosti trudnoće i/ili infekcije
sa svim njenim posljedicama, a naročito HIV-a, je gotovo nikakva, te strah od toga ne izraţava niti
jedna osoba u sve tri fokus grupe. Jednako tako nitko od sudionika/ca nije naveo da je prijavio
neţeljeno seksualno iskustvo.
„Ţenska u našem razredu je rodila sa 16 il 17. Ţivi s ocem svoga djeteta i radi kod njega u kafiću.“
„Pričali smo, pitao me da l' imam spolne odnose, pitao me kaj koristiš, rekao sam kondome i rekao mi
je bolje da ju natjeraš da pije pilule.“
„Znam da dečke je sram kupovat. Ne bi te trebalo bit sram kupovat kondome.“

Mladi se pod utjecajem alkohola češće ne štite za spolnih odnosa, a dogaĎaju
se i neţeljena seksualna iskustva.
Alkohol i droga
60
Sudionici/e smatraju kako pušenje cigareta nema veze s konzumacijom alkohola iako nekolicina
priznaje da zapali samo kad pije, ali se ne smatraju pušačima. Nekoliko ih puši, a navode da ne piju.
Ističe se mišljenje da je vjerojatnije da će oni koji konzumiraju droge posegnuti za alkoholom, nego da
će oni koji piju, posegnuti za drogom.
„U posebnim okolnostima puše i piju istovremeno – roĎendan.“
Pušenje marihuane prilično je rašireno iako samo nekolicina priznaje vlastito iskustvo, o ostalim
drogama ne iskazuju osobna iskustva, no upućeni su i u novitete na trţištu kao što je krokodil droga
(najnovija sintetska droga dostupna u RH). Oni koji puše marihuanu ne smatraju se teškim
prijestupnicama, a sami konzumenti smatraju da su posljedice puno manje štetne u usporedbi s
konzumacijom alkohola jednako kao i sklonost rizičnom ponašanju.
„Svi puše tu travu, devet od deset, pa kaţu ajde zapali. Uvijek sam bio protiv toga, stalno su me
nagovarali i izdrţao sam, s cigaretama nisam. S alkoholom me nisu trebali nagovarati.“
„Razlika izmeĎu alkohola i trave - alkohol te tjera da budeš agresivniji, a trava da buljiš u kauč pol'
sata.“
Prisutan je strah od kombinacije alkohola i droge zbog svijesti od opasnosti predoziranja i
nemogućnosti kontrole slijeda dogaĎaja.
„Ako se kombinira droga, red bull, ecstasy, mrtav si odmah.“
„Popije prvo doma 2 normabela, da ga smiri, i onda pije. Čak zna i zalit tu tabletu pivom. Nije mi uopće
jasno, al' uglavnom radi.“
Alkohol je generalno svugdje prisutan, a droga nije u tolikoj mjeri, no u Zagrebu je uvrijeţeno mišljenje
da „nisi normalan“ ako ne piješ ili se ne drogiraš.
61
„Marihuanu samo. U osnovnoj školi su u 7. i 8. razredu marihuanu pušili u školi. Oni su traţili da
probam, pa su baš nudili, nudili, radi toga su me izbacili iz društva, samo zbog toga.“

Konzumacija drugih opojnih sredstava uz alkohol rasprostranjena, a to se
najviše odnosi na kanabinoide.
Kako izbjeći alkohol?
MeĎu ispitanicima/cama postoji svijest o problemima vezanim uz opijanje mladih kao i njihovim
potrebama za informacijama, edukacijom i referentnim osobama i mjestima. Nitko se ne izjašnjava o
njima poznatim edukativnim sadrţajima i metodologiji, no aktivno ih nisu niti traţili. Televizija i internet
su najrašireniji izvori informacija od kojih mladi očekuju dostupnost informacija zanimljivih i
prilagoĎenih njima.
Iako su elektronički mediji prva instanca u potrazi za novim znanjem, mladi smatraju da je potrebna
intervencija psihologa, pedagoga, profesora, liječnika, educiranih mladih osoba, obrazovanih ljudi te
ljudi s iskustvom koji bi kroz razgovore s mladima, edukativne radionice, udruge za mlade, letke i
plakate njima prenijeli svoja znanja i iskustva. Mnogi smatraju da bi idealna osoba za savjetovanje
mladih bila stručna osoba specijalizirana samo za probleme mladih i njima lako dostupna.
Udruge mladih su često navoĎene kao mjesta interesa i kao mjesta gdje se mogu steći znanja.
Sudionici/e su navodili da su njihova prisutnost, neformalna edukacija i pristupačnost članova i
suradnika poţeljni u formalnim edukacijskim ustanovama i u slobodno vrijeme. Referentni centri za
mlade su mladima nepoznati, osim mogućnosti anonimnog testiranja na HIV, o kojoj su čuli više puta.
Uočena je rodna razlika u davanju prednosti osobama od povjerenja; djevojke su sklonije ići
postojećim profesionalcima u ustanovama, iako bi se prvo obratile za pomoć roditeljima ili široj rodbini,
dok mladići traţe njima pristupačnije osobe za koje vjeruju da imaju iskustva, da ih u potpunosti
razumiju i ne osuĎuju. Najvaţniji uvjet za interes mladića o programima za mlade su interaktivnost i
vizualna privlačnost, a za djevojke kompetencija njihovih provoditelja.
62
Alternative za bezalkoholno provoĎenje slobodnog vremena su mnogobrojne i raznolike, meĎu ostalim
su sudionici/e naveli društvene igre, kompjutorske igre, sviranje, plesanje, slušanje muzike, čitanje,
odlazak u kino, na vikendicu, na sportske dogaĎaje, u kazalište, na koncerte, na kampiranje, na
vikendicu, u izviĎače, na pecanje, na plivanje, na paintball, bavljenje slikanjem, fotografiranjem i
dobrotvornim radom. TakoĎer su druţenje s prijateljima koji ne piju i odlasci na izolirana mjesta bili
imenovani dobrim društvom i sigurnom alternativom, te se konzumacija sokova i energetskih pića bez
miješanja s alkoholom tada čini moguća.
„Uzmemo laptop pa gledamo filmove vani prek' ljeta.“
„Dečki se dogovore za noćni nogomet.“
Okruţenje u kojem mladi borave nije poticajno za zdrave ţivotne stilove, jer nedostaje sadrţaja za
slobodno vrijeme, naročito u Kutini, a u Zagrebu sadrţaja koji su blizu mjesta stanovanja. Svi
sudionici/e navode da bi interaktivne radionice odrţavane od strane vršnjačkih edukatora u školi ili
izvan nje bile posjećene i korisne, te da slobodne aktivnosti ne smiju biti skupe nego pristupačne.
Učenici/e zagrebačke gimnazije su i aktivni volonteri što čini potencijal za regrutiranje i drugih mladih
osoba, širenje aktivnosti bez alkohola i promociju zdravih ţivotnih stilova.

MeĎu mladima velik je interes za neformalnim oblicima učenja kao i za
sudjelovanjem u programima o zdravim ţivotnim stilovima za mlade.
63
ZAKLJUČCI I PREPORUKE
Šestodnevno PLA istraţivanje pokazalo se uspješnim kroz brojna saznanja o konzumaciji i stavovima
prema alkoholu kao i o rodnim razlikama, te kroz rastuću zainteresiranost mladih za njihove specifične
probleme, prevladavanje meĎusobnih sociodemografskih razlika i spremnost na uključivanje u rad
udruga mladih. Sve tri grupe su na kraju drugog istraţivačkog dana izrazile ţelju za ponovnim
sudjelovanjem u sličnim projektima kao i za uključivanje u iste.
Nalazi istraţivanja potvrdili su nalaze prijašnjih istraţivanja Kuzman, Sakoman i sur. i ESPAD-a iz
literature vezanih uz inicijalnu dob, mjesta, učestalost te razloge pijenja kao i količinu i vrste alkohola
popularne meĎu mladima.
Rodne razlike prilikom konzumacije nisu presudne, no one ipak postoje, naročito pri odabiru pića i
različitim očekivanjima prilikom izlaska kod mladića i djevojaka. Očitovanje rodnih razlika najveće je
unutar obitelji, gdje se mladiće potiče na pijenje u posebnim prilikama te se epizode ekscesnog pijenja
bolje toleriraju.
Kroz odgovore sudionika/ca se saznalo da je alkohol ključan čimbenik kad je riječ o nasilju, prometnim
nezgodama, seksualnosti i zloupotrebi opojnih sredstava. Vrlo često je uzrok kobnih posljedica, a
gotovo uvijek utječe razvoj situacije i tijek dogaĎaja u prilici pri kojoj se konzumira.
Percepcija alkohola od strane sudionika/ca je općenito pozitivna. Moţe se vidjeti da je alkohol
prihvaćen u mladih te od društva/obitelji/institucija. Sudionici/e izbjegavaju zakonske odredbe i
obiteljska pravila često i učinkovito. Negativne posljedice konzumacije alkohola doţivljavaju se
isključivo u kratkoročnom smislu kao što su povraćanje i zadah, često mokrenje kod djevojaka i
mamurluk.
Kutina se kao manja sredina pokazuje dvosjeklim mačem, jer je s jedne strane
meĎusobna
kontrola
svih
članova
zajednice
veća
jer
meĎusobno
poznavanje
uključuje
strahopoštovanje, kao i svijest o nemogućnosti prikrivanja neţeljenih posljedica konzumacije alkohola,
64
no s druge strane je zanemarivanje zakona češće jer su prodavačice u dućanu poznanice, te će
zatvoriti oči i prodati alkohol maloljetniku/ci, dok policajci neće provesti zakonske mjere pri prvom
prekršaju, nego tek „četvrtom“, kao što navodi jedan od sudionika.
Svi mladi ljudi trebaju biti zaštićeni ne samo od štete koju moţe izazvati alkohol izravno, već i
neizravno. To se odnosi na djecu i mlade koji su ţrtve nasilja u obitelji i nasilja na javnim mjestima,
vozača u pijanom stanju i sl. Mladi ljudi se često nepravedno prikazuju samo kao počinitelji ili uzrok
problema vezanih uz alkohol, a ne kao ţrtve. Takav pristup problematici mladih i alkohola, u kojem su
mladi isključivo krivci, ne uzima u obzir činjenicu da je alkohol problem cijelog društva i da on ne
diskriminira po dobi. TakoĎer se često zaboravlja da su stavovi mladih prema alkoholu i navikama
pijenja često naslijeĎeni od odraslih. U zakonodavstvu i politikama, svi moramo biti svjesni činjenice
da je alkohol meĎugeneracijski problem te sve generacije trebaju biti uključene u njegovo rješavanje.
Osim toga, mlade se ne treba smatrati ciljem, nego akterima u borbi protiv alkohola i problema
vezanih uz alkohol. Kao rezultat toga, dugoročni pristup za rješavanje problema nameće potrebu da
mladi ljudi moraju biti uključeni u oblikovanje javnih politika vezanih uz alkohol i druga pitanja koja
utječu na njih.
65
PRILOZI
UPITNIK 1.
Šifra:
Dob:___________________
Spol:___________________
Škola
u
koju
trenutno
idem:______________________________________________________
Ţivim
u:__________________________
Ţivim
s:_______________________________________
Roditelji su mi zaposleni:
DA
NE
Obrazovanje roditelja. Označi znakom x najviši stupanj obrazovanja koji su završili tvoji roditelji.
Majka
Osnovna škola
Gimnazija ili srednja strukovna škola
Viša škola ili stručni studij
Sveučilišni studij na fakultetu ili umjetničkoj
akademiji
Magisterij i/ili doktorat
Moji hobiji su:
66
Otac
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
____
U slobodno vrijeme:
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
Pripadnik sam vjerske zajednice:
67
DA
NE
UPITNIK 2.
Gdje si prvi put pio/la? Gdje si zadnji put pio/la?
__________________
____________________
Što si prvi put pio/la?
Što si zadnji put pio/pila?
________________
_____________________
S kime si konzumirao/la prvo piće?
S kime si konzumirao/la zadnje piće?
__________________________
___________________________
Da li se u tvojoj obitelji konzumira alkohol?
DA
NE
Da li je i tebi to dopušteno?
DA
NE
Da li se konzumira svakodnevno (npr. uz jelo) ili samo u posebnim prigodama?
DA
NE
Da li ti je u obitelji bilo omogućeno ili dopušteno konzumirati alkohol
U gostima
DA
NE
Na obiteljskim izletima
DA
NE
Na svadbama/proslavama nove godine/krštenjima/sprovodima DA
Na ljetovanju/zimovanju
DA
NE
NE
Ostalo _____________
Da li je tebi u obitelji nuĎen alkohol i u kojim prigodama?
___________________________________________________
Da li se alkoholna pića u tvojoj obitelji koriste i u druge svrhe? Ako da, koje?
__________________________________________________________________
68
Da li ti je netko od članova tvoje uţe i šire obitelji pomogao u nabavljanju alkohola? Ako da,
tko i zašto?
___________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
Jesi li ikad razgovarao o zdravim ţivotnim stilovima i utjecaju alkohola s nekime iz obitelji?
Ako da, s kime?
______________________________________________________________________
69
Struktura obitelji
2
živi s oba roditelja
živi s majkom
36
70
12
odrasli u vjerskoj zajednici
nisu odrasli u vjerskoj
zajednici
26
71
Alkohol i obitelj
30
25
20
u obitelji se konzumira alkohol
u obitelji se ne konzumira
alkohol
15
10
5
0
konzumacija unutar obitelji
72
25
20
15
svakodnevno
u posebnim prigodama
nikada
10
5
0
učestalost konzumacije unutar obitelji
73
Uzorak
74
75

Tipično za dečke Tipično za cure Tipično za dečke

TEHNOLOG U PROIZVODNJI (m/ž)

ALKOHOLIZAM

alkoholizam u crnoj gori dejstvo alkohola na organizam

Pokreni promjenu!

Savjetovaliüte za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam

Rano pijenje