Kraj bespravne gradnje? Legalizacija je ipak značajno jeftinija od rušenja, posebice od onog u režiji države koje košta oko 400.000 kuna Kreću JPP projekti Dvije bolnice i 16 škola prve kreću u izgradnju prema modelu javno-privatnog partnerstva Najveći igrači u istom kolu Povezuju se direktori i vlasnici šest hrvatskih i srpskih kompanija vrijednih sedam milijardi eura tema tjedna Str. 4-5 aktualno Str. 8 hrvatska i regija Str. 14 2008 2009 2010 2010 2011 3 7 4 5 privredni vjesnik Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 24. rujna 2012. Godina LIX / Broj 3745. www.privredni.hr zelene tehnologije / kako poslovati u hong-kongu / weekend media festival / sajmovi / svijet financija tekstilna, odjevna, kožna i obućarska industrija u potrazi za identitetom i tržištem Suradnja tekstilnih tvrtki s državnim institucijama jedini je lijek za zaustavljanje otpuštanja radnika te opstanka čitavog sektora >> 10-11 G POSEBAN PRILO info EEN nosi rk Što do ope Netwo Eur e is r p Enter intervju: omer pita IT oprema u sigurnim rukama >> 6-7 >> 17 Ulaskom u Europsku uniju prijeti nam sunovrat civilnog zrakoplovstva, kaže direktor Agencije za civilno zrakoplovstvo U Jastrebarskom i Križu grade se “sigurne kuće” - centri u kojima će tvrtke i institucije moći čuvati svoje baze podataka A W E UVOD www.privredni.hr Broj 3745, 24. rujna 2012. Za Vas tražimo odgovore > > [email protected] Nema više gledanja kroz prste Nakon 1. listopada više neće biti gledanja kroz prste - svi koji djeluju na tržištu morat će svoje dugove pokrivati na vrijeme. Država će sve dugove morati pokrivati u roku od 30 dana, dok će privatni poduzetnici imati 60 dana. Kada likvidnost “krene” i kad se s tržišta maknu oni koji nam ne trebaju, i banke će moći plasirati svoj novac s manje rizika. Vi koji se bavite poslom, morate plaćati porez, radnike i dobavljače. Vlada je tu da Vam pomogne u rješavanju postojećih dugova - nagodbama. Boris Vujčić, guverner HNB-a: Ništa ne upućuje na oporavak gospodarstva Ako se u uzme u obzir nastavak pada poslovnog pouzdanja u srpnju i kolovozu te visoka razina neizvjesnosti u međunarodnom okružju, ukupna kretanja ne upućuju na početak oporavka gospodarstva. Dio krivnje snosi i stanje u okruženju, posebno u zemljama eurozone, no dio odgovornosti je i na protagonistima domaće ekonomske scene. Gospodarska situacija u zemlji daleko je od dobre, što se vidi po cijelom nizu pokazatelja, od nastavka pada aktivnosti, preko rasta inflacije i prave eksplozije nezaposlenosti, do nimalo blistavog stanja u raznim sektorima ekonomije. ALEKSANDRA KOLARIĆ, PREDSJEDNICA HUOJ-a: Reputacijska kriza S krizom se uvijek treba suočiti otvorenih očiju pa to pravilo vrijedi i za odnose s javnošću. Naša struka prolazi kroz reputacijsku krizu, vjerojatno najtežu u posljednih petnaestak godina. Rezultat je to objektivnih okolnosti, gospodarske krize, nedavne Vladine zabrane PR-a u javnom sektoru, ali je to rezultat i naše dosadašnje nebrige za vlastitu reputaciju. Stoga je poboljšanje reputacije struke ključni zadatak kojim će se HUOJ baviti u sljedeće dvije godine. Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković pvinfo g(h)ost komentator: Dr.sc. Tomo Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković Slavko Linić, ministar financija: IMPRESUM Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet? 3 Znanost za razvoj gospodarstva IRB planira privući sredstva koja bi se usmjerila isključivo na jedinice s najvećim komercijalnim potencijalom te dokazanom izvrsnošću u dobivanju europskih projekata i u industrijskoj suradnji Z nanost se u ovom kriznom razdoblju percipira kao luksuz, kao nepotrebni trošak koji ide nauštrb relevantnijih investicija i kojim običan građanin ne dobiva ništa zauzvrat. Međutim, vrhunska znanost i kvalitetno znanstveno okruženje omogućuju da najkvalitetniji znanstvenici i najprodorniji mladi ljudi nakon diplome i doktorata ostanu u Hrvatskoj, da se učinkovito upravlja state of the art uređajima i da vrhunski svjetski znanstvenici rado surađuju s Hrvatskom. Jer znanstvenici su ti koji posjeduju specijalistička tehnička znanja, rade na instrumentima koji su često najkvalitetniji u široj regiji, imaju profesionalne kontakte s vrhunskim centrima u svijetu, naučeni su biti kompetitivni na svjetskoj razini i omogućuju kvalitetnu edukaciju iz ključnih tehničkih predmeta. Bez ovakvog vrhunskog temelja, zemlja poput Hrvatske nema dugoročne perspektive. Upravo su znanost i tehnologije vezane uz znanost potencijalni temelj gospodarskog preporoda kakvome se svi nadamo i kakav se, na primjer, dogodio u Finskoj. Pritom moram podsjetiti na otkriće Su- Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: [email protected] Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler mameda do kojeg su došli znanstvenici našeg instituta. Postoje brojni razlozi zašto znanost nije iskorištena za razvoj gospodarstva. Između ostalog, zbog teške ekonomske situacije teško je osigurati financiranje projekata, a iznimno je otežano i zapošljavanje novog vrhunskog kadra. Znanstvenici se nadaju da će najavljeni novi sustav financiranja projekata biti bolji od dosadašnjeg. Na IRB-u uvodimo sustav po kojem će znanstvenici s dobrim idejama dobiti maksimalnu podršku Za postojeće stanje djelomično su odgovorni i sami znanstvenici i institucije. Znanstvenik koji ima dobru komercijalnu ideju suočen je sa sistemom koji, umjesto da mu maksimalno izađe u susret, u pravilu otežava proces, ne motivira ga, te ga tako suočava s percepcijom da je komercijalizacija nečasna i na neki način polulegalna radinost. Vrhunska oprema je često svojatana i nepravedno čuvana od šire hrvatske znanstvene i industrijske zajednice. Tu je i suviše česta praksa da se ključne odluke donose na netransparentan način, što često rezultira narušenim međuljudskim odnosima. Percepcija je i da česta i kvalitetna komunikacija s medijima nije potrebna, kao ni kvalitetna diseminacija znanosti široj zajednici. Uz to, znanstvenici nedovoljno surađuju već unutar vlastite institucije, još manje unutar šire znanstvene zajednice, a to onemogućava da se svi potencijali optimalno iskoriste i dovodi do dupliciranja skupe oprema i know howa. Kako bi promijenili postojeću situaciju, na IRB-u uvodimo sustav po kojem će znanstvenici s dobrim idejama dobiti maksimalnu podršku. Konkretnim poticajnim mjerama i pravilnicima Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: [email protected] Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: [email protected] PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru stvaramo pozitivnu klimu za otvaranje novih tvrtki i nova patentiranja. Jedan od prioriteta bit će i iskorak u popularizaciji znanosti. Između ostalog, dio IRB-a bit će otvoren za građanstvo, s permanentnim znanstvenim izlošcima, s centrom Ruđera Boškovića, a možda i Nikole Tesle, čime bi se stvorila jedinstvena turistička destinacija. Tu je i inicijativa da se na IRBu otvori ljetna dječja radionica sa znanstvenim temama. Jedna ključna nova mogućnost su strukturni fondovi. Iz njih, na primjer, IRB planira privući sredstva koja bi se usmjerila isključivo na jedinice s najvećim komercijalnim potencijalom te dokazanom izvrsnošću u dobivanju europskih projekata i u industrijskoj suradnji. Radi se o dvije vezane inicijative: stožerni projekt O-ZIP - Otvorene znanstvene inovativne platforme, te nanocentar koji se radi u partnerstvu sa Zagrebačkim sveučilištem i Institutom za fiziku. Uz njih će se usvojiti i niz procedura kojima će se postojeća oprema i know how učiniti maksimalno dostupnim široj hrvatskoj akademskoj i industrijskoj zajednici. Ovi projekti, ako se odobre, bit će prekretnica za hrvatsku znanost i industriju. Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: [email protected] Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. 4 TEMA TJEDNA *vijesti Privredni vjesnik Broj 3745, 24. rujna 2012. ( 30. lipnja 2013. krajnji rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju ( do 9000 kn legalizacija kuće od 100 kvadrata Kraj bespravne gradnje na vidiku? Energetska obnova bez potpora Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ocijenila je da Program kreditiranja projekata energetske učinkovitosti zgrada javnog sektora Hrvatske banke za obnovu i razvitak ne sadrži državnu potporu. Riječ je o programu putem kojeg će HBOR izvođačima radova obnove zgrada javnoga sektora odobravati povoljne kredite uz kamatnu stopu od četiri posto. AZTN je, također, na zahtjev Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, utvrdio da državno jamstvo za kredit od 134 milijuna eura Hrvatskim cestama ne predstavlja državnu potporu. Tvrtkama po 20.000 kuna Alati Stuhne iz Pregrade, Stražaplastika iz Huma na Sutli i Zagorka iz Bedekovčine tvrtke su kojima je Krapinsko-zagorska županija dodijelila potpore za sudjelovanje na gospodarskim sajmovima u inozemstvu. Svaka tvrtka dobila je 20.000 kuna. Natječaj za korištenje bespovratnih sredstava bio je namijenjen malim i srednjim trgovačkim društvima, obrtima i zadrugama koje obavljaju proizvodnu djelatnost na području Županije te koji ulažu vlastita sredstva za promociju i sudjelovanje na inozemnim sajmovima. Stipendije učilišta Algebra Učilište Algebra pokreće novi projekt pod nazivom Zajedno stvaramo vašu uspješnu karijeru s fondom stipendija za informatičku edukaciju od 750.000 kuna. Novost projekta je suradnja s GFN-om, jednim od vodećih centara za informatičku edukaciju u Njemačkoj te agencijom za zapošljavanje YITP. Rezultat te suradnje bit će mogućnost da informatički stručnjaci školovani u Algebri konkuriraju za radna mjesta u Njemačkoj. Legalizacija dvade puta jeftinija od ru Investitori uglavnom sami ruše svoje bespravne građevine jer im je to daleko jeft građevine u prosjeku košta 150.000 do 200.000 kuna, a zbrinjavanje građevin Drago Živković zivković@privredni.hr U klanjanje bespravne gradnje višedesetljetni je proces koji još čeka svoj konačni rasplet. On, međutim, nikada nije bio bliži i izgledniji, ako ni zbog čega drugog, onda zbog obveza preuzetih prema Europskoj uniji. Zbog njih je krajnji rok za predaju zahtjeva za legalizaciju zabetoniran na 30. lipnja 2013., osim za građevine za koje postoji rješenje građevinske inspekcije, kojima rok istječe već 31. prosinca 2012. Takvih je građevina, prema podacima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, 31.000. Na adrese njihovih vlasnika poslani su ili će uskoro biti poslani dopisi u kojima ih se upozorava da do kraja godine mogu podnijeti zahtjev za legalizaciju. Ako to ne učine, prijeti im rušenje ili neki drugi model rješavanja problema. Što će država odabrati, zamjenica ministra Ana Mrak Taritaš još ne želi otkriti. Ističe, međutim, da oni koji odluče ignorirati ponudu države da svoje građevine legaliziraju pod povoljnijim uvjetima, koje propisuje aktualni zakon, sigurno neće zbog toga profitirati. Drugim riječima, država će im ili rušiti nelegalne građevine ili će im na neki način naplatiti legalizaciju mnogo skuplje nego što je to sada slučaj. Ruše sami Rušenje nikako ne mogu izbjeći oni koji su nelegalnu izgradnju počeli nakon 21. lipnja 2011. jer se u tom slučaju njihove građevine ne vide na referentnoj ortofoto karti Hrvatske. U rušenje takvih 30 građevina, čiji su vlasnici dobili izvršno rješenje, Ministarstvo je krenulo već sredinom rujna. Riječ je o građevinama koje su uglavnom u početnoj fazi gradnje, a nalaze se u priobalnim županijama, točnije u Istri (Marčana i Država još uvijek ovrhama utjeruje čak 50 milijuna kuna dugova zbog rušenja Medulin) i na otoku Braču (Milna i Bol). Uklanjanje bespravne građevine, kako kaže Ana Mrak Taritaš, u prosjeku košta između 150.000 i 200.000 kuna, a zbrinjavanje građevinskog materijala još toliko. Zbog toga nije ni čudo da je, primjerice, prošle godine srušeno 150 građevina, uz trošak od samo 200.000 kuna. Kako to obično biva, investitori su građevine uglavnom sami srušili jer im je to daleko jeftinije nego da to čini država, odnosno građevinska tvrtka po nalogu države. Skupa tvrdoglavost Ranijih su godina bespravni graditelji bili puno tvrdoglaviji, pa tako država još uvijek ovrhama utjeruje čak 50 milijuna kuna dugova zbog rušenja. Kako kaže pomoćnik ministra za inspekcijske poslove Da- vorin Oršanić, ovrhe vodi Državno odvjetništvo i nisu nimalo ugodne, jer se bespravnim graditeljima koji su odbili sami rušiti plijeni imovina i “sjeda” im se na plaće i mirovine. U državnom proračunu za iduću godinu Ministarstvo će tražiti 20 milijuna kuna za troškove rušenja bespravne gradnje. Iako računica po prosječnoj cijeni rušenja govori da je to dovoljno za samo 50 do 100 građevina, u Ministarstvu su uvjereni da će i dalje golema većina bespravnih graditelja sama ruši- ti svoje građevine, pa taj iznos možda neće biti ni potrošen. Posao rušenja bespravne gradnje tako i dalje neće biti osobito privlačan za građevinske Posao rušenja bespravne gradnje za državu sada radi samo jedna tvrtka, pulski TGT Adriatik tvrtke, zbog čega je u tom poslu od šest tvrtki odabranih na natječaju 2005. godine ostala samo jedna, 5 www.privredni.hr Broj 3745, 24. rujna 2012. ( 150 Inovativne zelene tehnologije broj nelegalnih građevina srušenih 2011. godine set ušenja Hrvatska je snažnije krenula s nacionalnom politikom provedbe energetske učinkovitosti, naročito u zgradarstvu O inije. Kad to radi država, uklanjanje bespravne nskog materijala još toliko pulski TGT Adriatik. Krajem ove godine Ministarstvo će raspisati novi natječaj za izvođače radova rušenja bespravne gradnje, najavio je Oršanić. Lažne potvrde Važnu ulogu u borbi protiv bespravnih graditelja imaju i jedinice lokalne samouprave, posebno uredi državne uprave pri Baden-Württenberg pruža ruku suradnje županijama, a s njima Ministarstvo ima vrlo šarolika iskustva. Kako bi ih stimulirala, država im je prepustila 20 posto prihoda od naknade za legalizaciju. Onima koji ne budu rješavali zahtjeve dovoljno brzo država će uzeti tih 20 posto i prebaciti ih efikasnijim županijama, zajedno s neriješenim zahtjevima. U praksi se, kažu u Ministarstvu, događaju i puno gore stvari od sporog rješavanja zahtjeva. Tako ima slučajeva da investitor čije bespravne građevine nema na ortofoto karti (što znači da je izgrađena nakon 21. lipnja 2011.) nakon izdavanja rješenja o rušenju donese potvrdu iz ureda državne uprave da je građevina izgrađena prije 1968. godine i stoga ne mora imati građevinsku dozvolu. Takve slučajeve izdavanja lažnih potvrda Ministarstvo će predati Državnom odvjetništvu. Stvarni učinci za dva mjeseca Novi Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama stupio je na snagu 4. kolovoza. Do 15. kolovoza zaprimljeno je 15.000 zahtjeva za legalizaciju bespravne gradnje, od čega je po starom zakonu riješeno njih samo 1500. Kako se stari zakon pokazao prekompliciranim, novim je zakonom procedura pojednostavljena, a naknada za zadržavanje u prostoru snižena. Tako sada, primjerice, legalizacija kuće od 100 kvadrata, bez komunalnog i vodnog doprinosa, košta između 8000 i 9000 kuna i može se plaćati u ratama. Ostaje samo problem visine tih dvaju doprinosa, zbog čega će Ministarstvo preporučiti lokalnoj samoupravi da ih svedu na minimum ili omoguće obročnu otplatu. Stvarni učinci novog zakona znat će se tek za dva mjeseca, jer 15.000 građana koji su podnijeli zahtjeve po starom zakonu mogu tražiti da im se zahtjevi rješavaju po novom, jednostavnijem i povoljnijem za njih. bnovljivi izvori energije i tehnologije kojima se postiže energetska učinkovitost u žiži su zanimanja europskih, ali i hrvatskih tvrtki. Europska unija, pa tako i Hrvatska, do 2020. godine treba na 20 posto povećati udio obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji, a za 20 posto energetsku učinkovitost, te za isto toliko smanjiti emisiju stakleničkih plinova u okoliš. Vrijednost tog posla teško je procijeniti, ali sasvim sigurno se radi o desecima milijardi eura. Stoga ne čudi što se mnoge tvrtke žele uključiti u utrku u izgradnji i razvoju ekološki i energetski prihvatljivih projekata. A najnoviji primjer dolazi iz njemačke savezne pokrajine BadenWürttenberg, koja ima bogato iskustvo upravo na području razvoja tehnologija zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Naime, njemačka zaklada Heinrich Böll organizirala je radionicu Inovativne zelene tehnologije – perspektive suradnje između Baden-Württenberga i Hrvatske kojoj je cilj Zgrade građene prije 1987. veliki su i neracionalni potrošači energije intenzivirati partnerstvo naše zemlje i te pokrajine u jugozapadnoj Njemačkoj. Treba reći i da su Baden-Württenberg i Hrvatska već nekoliko godina povezani zajedničkom, vrlo aktivnom komisijom, a partneri su i u sklopu Dunavske strategije Europske unije. Među ciljevima Dunavske strategije ističu se očuvanje okoliša, voda, bioraznolikosti te zaštita od poplava. Njemački veleposlanik u Hrvatskoj Hans Peter Annen istaknuo je kako na ovaj način Baden-Württenberg pruža Hrvatskoj ruku suradnje u području zelenih tehnologija. “Svima nama potrebne su moderne tehnologije koje štite okoliš, što je izuzetno važno za budućnost”, kazao je Annen. Ana Pavičić Kaselj, pomoćnica ministra za energetsku učinkovitost, istaknula je kako je Hrvatska snažnije krenula s nacionalnom politikom provedbe energetske učinkovitosti, naročito u zgradarstvu. Napomenula je da su zgrade građene prije 1987. veliki i neracionalni potrošači, i da je u tom segmentu moguće ostvariti primjetne energetske uštede. “Svrha energetske učinkovitosti i zelenih tehnologija nije samo bolje korištenje prirodnih resursa nego i otvaranje novih radnih mjesta”, zaključila je Ana Pavičić Kaselj. (B.O.) HBOR i EIB potpisali ugovor o zajmu Još 100 milijuna za poduzetnike Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev i predsjednik Europske investicijske banke (EIB) Werner Hoyer potpisali su Ugovor o zajmu u iznosu od 100 milijuna eura. Sredstva su namijenjena financiranju malog i srednjeg poduzetništva te projekata srednje velikih poduzeća (uključujući projekte iz turizma), malih i srednje velikih infrastrukturnih projekata u javnom sektoru, kao i investicija u sektoru energetike, zaštite okoliša, zdravstva i obrazovanja. Najmanje 70 posto iznosa namijenjeno je za projekte malog i srednjeg poduzetništva. “Više od 1200 projekata financiranih iz sredstava EIB-a omogućilo je otvaranje tisuća novih radnih mjesta, no još je značajnije što je višestruko veći broj radnih mjesta sačuvan zahvaljujući ovim našim kreditima. S obzirom na potrebe hrvatskih gospodarstvenika i povećanu kreditnu aktivnost HBOR-a te brzo korištenje odobrenih sredstava, nadamo se skorašnjem potpisivanju novog ugovora”, istaknuo je Kovačev. (B.O.) 6 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3745, 24. rujna 2012. ( tržište sa 56 mil ljudi ( 107 mil kn u zaleđu Hong Konga proračunska izdvajanja za zračni promet SEMINAR KAKO POSLOVATI S HONG KONGOM U Kini oprezno s avansnim plaćanjem Omer Pita, direktor Agencije za civilno zrak Ulaskom u EU civilnog zrakop Hrvatskom nacionalnom prijevozniku ne preostaje još puno vre poslovanje na tržištu EU-a. Ako do toga ne dođe, kraj njegovog Drago Živković [email protected] K Hong Kong pruža tvrtkama i mogućnost povlaštenog tretmana bez carina za izvoz na šire kinesko tržište Igor Vukić [email protected] K inesko tržište pretvara se iz proizvodnog u potrošačko, a Hong Kong predstavlja široka vrata kroz koja se može ući u Kinu, rekao je Michael Katzmarck, predstavnik Hong Kong Trade Develpoment Councila, na prošlotjednom predavanju u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Katzmark je predstavnik neprofitne organizacije koja ima sjedište u Frankfurtu, a koju je britanska vlada osnovala 1966. za ekonomsku promociju Hong Konga. Poslovati s Hong Kongom je lako, ističe Katzmarck. Riječ je o sigurnom području, sa zaštitom intelektualnog vlasništva, strogim zakonima u zaštiti prava te mentalitetom koji ne trpi korupciju. Ljudi su dinamični te uz strane jezike poznaju i jezik ekonomije i europski poslovni mentalitet. Stoga su mnoge vodeće svjetske tvrtke odabrale Hong Kong kao odskočnu dasku za poslovanje u Kini i cijeloj Aziji. U zaleđu Hong Konga ogromno je tržište sa 56 milijuna ljudi koje čini 24 posto ukupnog izvoza i uvoza Kine, kazao je Katzmarck. Hong Kong pruža tvrtkama i mogućnost povlaštenog tretmana bez carina za izvoz na šire kinesko tržište. U Hong Kongu se održava- U poslovanju s Kinom važno je pronaći predstavnika koji će kontrolirati posao na terenu ju brojni sajmovi na kojima je jednostavno pronaći poslovne partnere. Katzmark je pozvao hrvatske tvrtke da posjete internetske stranice njegova ureda i razmotre mogućnosti koje im se nude u poslovanju s Hong Kongom. Najbolje rješenje akreditivi Miroslav Karamarković, pomoćnik direktorice Sektora za među- narodne odnose HGK-a, kaže kako je pravna sigurnost jedna od najvećih vrijednosti koju pruža Hong Kong. U poslovanju s Kinom važno je pronaći predstavnika koji će kontrolirati posao na terenu. Problemi u poslovanju s Kinom mogu biti u njihovim zahtjevima za plaćanje unaprijed, lošoj robi ili njenoj neisporuci. Upravo je zato dobar odabir poslovati na kineskom tržištu putem Hong Konga. Primjerice, za hrvatske vinare vrlo zanimljiv može biti izvoz vina preko Hong Konga jer se tako izbjegavaju carine. Sudionicima seminara savjetovano je izbjegavanje poslovanja u kojem se traži plaćanje unaprijed, odnosno avansno plaćanje, a najbolje su rješenje za to akreditivi. U slučaju da poslovni partner ne ispunjava svoje obveze, sudska tužba u Kini nije isplativo rješenje. Dobro je putem HGK-a provjeriti bonitet stranih tvrtki, pri čemu se jedino plaća usluga agencije koja to provjerava, istaknuo je Karamarković. ada u srpnju 2013. godine Hrvatska postane punopravna članica Europske unije, većina će stvari ostati ista, ali mnoge će se i promijeniti. Velike promjene mogle bi zahvatiti sektor civilnog zrakoplovstva, koji je do sada živio u ugodnoj zavjetrini državnih potpora. Ako se naše zračne luke Pristupanje EU-u bit će bolno za većinu aerodroma, a dugoročno i za kontrolu leta i nacionalni avioprijevoznik na vrijeme ne prilagode, upitan je i njihov opstanak, upozorava direktor Agencije za civilno zrakoplovstvo Omer Pita. Kako posluje naše civilno zrakoplovstvo? - Više od polovine međunarodnih aerodroma na području Hrvatske posluje s gubicima, kao i nacionalni avioprijevoznik. U europskim razmjerima radi se o vrlo maloj zrakoplovnoj zajednici, što potvrđuje i podatak da ukupna izdvajanja predviđena u državnom proračunu za 2012. godinu za zračni promet iznose otprilike 107 milijuna kuna, odnosno jednu šesnaestinu ukupnih izdvajanja za že- ljeznički promet. Sve značajnije tvrtke u području civilnog zrakoplovstva u većinskom su državnom vlasništvu, a do sredine prošlog desetljeća uživale su punu zaštitu države kroz državne subvencije i restrikcije prava letenja stranim avioprijevoznicima. Pod takvim “kišobranom”, hrvatski aerodromi, kontrola leta i nacionalni prijevoznik nisu bili prisiljeni prilagođavati se uvjetima koji vladaju na vrlo razvijenom europskom tržištu, već su se, koristeći svoj monopolistički položaj, subvencije i zaštitu države, mahom razvili u poduzeća koja po produktivnosti zaostaju za europskim standardima. Hrvatske tvrtke suočene su s još jednim kroničnim problemom, a to je potreba za nužnim ulaganjem značajnih kapitalnih sredstava, kojih nema, u obnovu infrastrukture i unapređenje tehnologije. U kojoj je fazi proces prilagodbe hrvatskog civilnog zrakoplovstva Europskoj uniji? - Intenziviranjem pristupnih pregovora 2006. godine Hrvatska je potpisala Sporazum o europskom zajedničkom zračnom prostoru te ga počela postupno primjenjivati. Tim činom započela je kontinuirana liberalizacija hrvatskog tržišta zračnog prometa da bi danas u Hrvatskoj na snazi bili gotovo svi aktualni europski propisi. Konačnim ulaskom u EU 2013. godi- ne hrvatsko će nebo postati integralnim dijelom europskog neba. Kao i u drugim privrednim granama, osnovni principi tržišta EU-a primjenjuju se i u području zrakoplovstva. Svugdje gdje je to moguće - a to znači kod avioprijevoznika i održavanja zrakoplova - osigurava se liberalno deregulirano tržište, a tamo gdje to nije moguće, u slučaju aerodroma i kontrole leta, monopolističke pozicije stavljaju se pod državnu kontrolu. Državne subvencije su zabranjene, a investiranja država u svoje tvrtke dozvoljena su samo ako se radi o racionalnim poslovnim potezima te su pod nadzorom nacionalnih agencija za tržišno natjecanje i same INTERVJU www.privredni.hr Broj 3745, 24. rujna 2012. ( 2,5 mlrd kn godišnji prihod civilnog zrakoplovstva 7 ( 5000 osoba zaposleno u civilnom zrakoplovstvu oplovstvo prijeti nam sunovrat lovstva mena za provedbu restrukturiranja, a nakon toga i privatizacije, čime bi se pripremio za uspješno poslovanja je izvjestan Europske komisije. Sve zajedno popraćeno je visokim sigurnosnim standardima operacija te sve zahtjevnijim propisima iz područja zaštite okoliša. Kako će se pridruživanje EU-u odraziti na poslovanje hrvatskih tvrtki u području civilnog zrakoplovstva? - Odgovor nije jednostavan ni jednoznačan. Ako se aktualno stanje ne promijeni, pristupanje EU-u bit će bolno za većinu aerodroma, a dugoročno i za kontrolu leta, te vrlo vjerojatno fatalno za nacionalnog avioprijevoznika. Pristupanjem Europskoj uniji država se odrekla dijela suvereniteta koji se odnosi na reguliranje uvjeta poslovanja tvrtki iz po- Godišnje se preveze oko pet milijuna putnika Kako danas izgleda hrvatski sektor civilnog zrakoplovstva? - Okosnicu sustava civilnog zrakoplovstva čine aerodromi, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, avioprijevoznici, resorno Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture i agencije nadležne za civilni zračni promet - Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo i Agencija za istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda zrakoplova. Ukupan godišnji prihod svih hrvatskih poduzeća iz područja civilnog zračnog prometa iznosi preko 2,5 milijardi kuna, a ukupan godišnji broj putnika u zračnom prometu oko pet milijuna. Većinu od tog broja, više od četiri milijuna, ostvaruju tri najveća aerodroma - zagrebački, splitski i dubrovački - dok domaći prijevoznik Croatia Airlines preveze oko 30 posto ukupnog broja putnika. Sektor civilnog zrakoplovstva zapošljava oko 5000 osoba. dručja civilnog zrakoplovstva, a da se pritom nije “riješila” vlasništva. Promotrimo li što se događalo s nacionalnim avioprijevoznicima u Europskoj uniji od početka uvođenja deregulacije ranih devedesetih do danas, uočit ćemo nekoliko pravilnosti. Privatizacija velikog broja nacionalnih aviokompanija tekla je paralelno s procesom deregulacije. Kompanije koje nisu privatizirane uglavnom više ne postoje ili su u velikim problemima. Velike privatizirane kompanije redovito udružene u globalne alijanse, kao i velike kompanije koje posluju po tzv. low cost modelu, imaju najveći utjecaj i kontroliraju najveći dio EU tržišta. U takvoj situaciji gdje je evidentna veća produktivnost i tržišni utjecaj velikih europskih kompanija, male i srednje državne kompanije koje nisu pažljivo odabrale uspješan poslovni model i pripremile se za tržišnu utakmicu nemaju puno izgleda za opstanak. Ne moramo ići daleko da vidimo primjere koji potvrđuju tu tezu: Italija, Austrija i Mađarska bile su prisiljene odreći se svojih nacionalnih prijevoznika koji su mahom završili u bankrotu. Po svoj prilici, isti scenarij prijeti i Sloveniji. Što to znači za Croatia Airlines? - Hrvatskom nacionalnom prijevozniku ne preostaje još puno vremena za provedbu restrukturiranja, a nakon toga i privatizacije, čime bi se pripremio za uspješno poslovanje na tržištu EU-a. Ukoliko do toga ne dođe, kraj njegovog poslovanja je izvjestan. Treba naglasiti da se pod restrukturiranjem prvenstveno misli na povećanje produktivnosti i usvajanje optimalnog poslovnog modela, što za sobom povlači smanjenje cijene rada, tehnološke viškove i s time povezana socijalna pitanja, te sve ono loše o čemu ovih dana često slušamo, a neki, nažalost, te mjere osjećaju i na svojoj koži. Kako će se promjene odraziti na naše aerodrome? - Što se tiče aerodroma, ako ne dođe do strukturnih promjena u njihovoj organizaciji i upravljanju, dosljedna primjena propisa EU-a rezultirat će degradacijom ili gašenjem polovine postojećih međunarodnih aerodroma u Hrvatskoj, koji bez zabranjenih državnih subvencija neće moći ekonomski opstati niti održavati propisane i sve zahtjevnije tehničko-tehnološke standarde. Za očekivati je da će davanje zagrebačkog aerodroma u koncesiju rezultirati njegovim daljnjim razvojem budući da je to i u interesu samog koncesionara. Država kao vlasnik treba naći rješenja za ostale aerodrome. Kakve bi još mjere država trebala poduzeti u sektoru civilnog zrakoplovstva? - Nužno je inicirati i provesti značajne promjene u cijelom sustavu kako bi se on što bolje pripremio za uvjete poslovanja u EU-u. Te promjene moraju biti strateški promišljene, uvažavajući pritom strategiju EU-a u području prometa, i maksimalno usmjerene na korištenje pogodnosti koje donosi članstvo u EU-u. Nes- poran interes države je da najveći mogući dio prihoda u zračnom prometu ostvaruju domaće tvrtke koje su u stanju uspješno poslovati u uvjetima tržišta EU-a. Među nužnim promjenama posebno je važno restrukturiranje sustava aerodroma i dosljedna primjena ekonomskih propisa EU-a u njihovom poslovanju. Potrebna je i značajnija aktivnost u cilju ispitivanja mogućnosti korištenja strukturnih fondova EU-a za obnovu aerodromske infrastrukture. Nužno je i restrukturiranje Hrvatske kontrole zračne plovidbe u cilju optimizacije troškova, te poboljšanje performansi i uvođenje novih tehnologija u operacije, uz izgradnju sposobnosti za konkurentno poslovanje u uvjetima primjene paketa propisa poznatog pod nazivom “Jedinstveno europsko nebo”. Pred Vladom i nadležnim resornim ministarstvom težak je zadatak osmišljavanja strategije i operativnih planova te njihovog provođenja. Ovdje je riječ o krupnim, tektonskim promjenama u promišljanju i nametanju mjera koje nisu popularne i koje lome postojeće odnose i pravila ponašanja. Sposobnost Vlade da provede te promjene u idućih nekoliko godina trajno će obilježiti karakter civilnog zračnog prometa u Hrvatskoj i odrediti do koje mjere će se potencijal te djelatnosti iskoristiti na dobrobit Hrvatske i njezinih građana. 8 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3745, 24. rujna 2012. ( sa 180 na 30 dana ( od 5 do 40 godina skraćen je rok odobravanja projekata može trajati ugovorno razdoblje Projekti vrijedni oko 750 milijuna kuna počinju nagodinu Dvije bolnice i 16 škola prve kreću u JPP U drugom koraku najavljen je zagrebački Trg pravde, vrijedan 990 milijuna kuna, a u trećem bloku su zgrade osam škola u Međimurju, po šest u Zagrebu i Koprivničkoj županiji te zgrada Državnog arhiva u Kerestincu, ukupne vrijednosti 750 milijuna kuna Igor Vukić [email protected] N ovi odjeli bolnica u Varaždinu i Popovači, osam škola u Varaždinskoj županiji i po četiri škole u Istarskoj i Dubrovačkoj županiji prvi su projekti koji bi trebali biti građeni po modelu javno-privatnog partnerstva, dijela novog Vladinog investicijskog ciklusa. Projekti su zajednički vrijedni oko 750 milijuna kuna. U drugom koraku najavljen je zagrebački Trg pravde, kompleks zgrada namijenjenih pravosudnim institucijama, vrijedan 990 milijuna kuna. U trećem bloku su zgrade osam škola u Međimurju, po šest u Zagrebu i Koprivničkoj županiji te zgrada Državnog arhiva u Kerestincu, ukupne vrijednosti 750 milijuna kuna. Bude li sve prema planu, nakon pripreme projekta i odabira privatnog partnera, gradnja bi započela iduće godine. Centar za energetiku i investicije (CEI) i Agencija za javnoprivatno partnerstvo započeli su prošli tjedan u suradnji s tjednikom Lider seriju radionica kako bi širu javnost upoznali s prednostima gradnje po JPP modelu i potaknuli lokalnu upravu i poduzeća da u njemu pronađu svoj interes. Jeftinije na dugi rok Prema riječima Damira Juričića, ravnatelja Agencije za JPP, među- narodna iskustva pokazuju da je JPP model na duži rok jeftiniji nego kad država tradicionalno gradi Energetske i JPP investicije koordinirat će Centar za energetiku i investicije i potom održava građevinu. U različitim tipovima usluga, u roku od prosječnih 30 godina eksploatacije i plaćanja najma privatnom partneru, država štedi od 10 do 30 posto. Privatni partner ostvaruje profit, posebice ako je specijaliziran za JPP pa ima više projekata i može standardizirati svoje troškove. Pri gradnji privatni partner uvijek nastoji ugraditi kvalitetne materijale kako bi smanjio troškove upravljanja u razdoblju trajanja partnerstva. Ni problemi tvrtki koje su sudjelovale u dosadašnjim JPP projektima ne govore protiv tog modela. Varaždinska tvrtka Meteor upala je u teškoće zbog drugih poslova, a novčani tok koji se ostvaruje JPP-om zaštićen je od dijela poslovanja koje se našlo u problemima. Juričić je objasnio da se u JPP projektima uvijek osniva posebna projektna tvrtka, upravo zato da se njezino poslovanje odvoji od poslova matične tvrtke. U najgorem slučaju, projekt može preuzeti i druga kompanija koja nastavlja upravljati zgradom i primati novac od najma. I kod splitske Spalladium arene ugovor o gradnji sadrži mehanizme za razrješenje nesuglasica koje može izazvati tekuće poslovanje. Do posla preko klastera Energetske i JPP investicije koordinirat će Centar za energetiku i investicije čiji ravnatelj Dragan Marčinko ističe da bi zbog obujma poslova za domaće tvrtke bilo dobro da se udruže u klastere ili poslovne zajednice kako bi se mogle natjecati za ove poslove. To je važno i zato što privatni partner mora pronaći izvore financiranja i snosi rizik ispunjavanja ugovo- renog standarda gradnje. Rok odobravanja projekata skraćen je sa 180 na 30 dana jer se istodobno s provjerom održivosti projekta u Agenciji, u Ministarstvu financija provjerava mogućnost javnih tijela da redovito plaćaju najam. Nakon što neki projekt dobije odobrenje Agencije za JPP, kreće se u odabir privatnog partnerstva i provedbu projekta. Na kraju ugovornog razdoblja, od pet do 40 godina, zgrada prelazi u vlasništvo javnog tijela. No s privatnim partnerom se može ugovoriti i nastavak upravljanja zgradom. Potrebe za gradnjom objekata iskazuju država i jedinice lokalne uprave, a inicijativu može pokrenuti i privatni investitor. Weekend Media Festival okupio nekoliko tisuća sudionika i gostiju Atlantic Grupa nije uključena u nove medijske projekte Gostujući na Weekend Media Festivalu u Rovinju, Tedeschi je istaknuo da ne planira kupiti EPH, a ne pokreće ni novine ni televiziju ni portal Atlantic Grupa kao kompanija, ni Emil Tedeschi kao osoba nisu uključeni ni u jedan novi medijski projekt, iako ih se u tom kontekstu često spominje. Gostujući na Weekend Media Festivalu u Rovinju, Tedeschi je istaknuo da ne planira kupiti EPH, a ne pokreće ni novine ni televiziju niti portal. Ipak, ne čude ga priče o novim medijskim projektima, jer se upravo u vrijeme krize preslaguje medijska slika i zauzimaju pozicije za budućnost. Upitan o svom sudjelovanju u medijskim projektima u prošlosti, Tedeschi je rekao da su mu manjinski udjel u RTL Televiziji u Hrvatskoj ponudili odvjetnici RTL Grupe. U početku je aktivno sudjelovao u nastajanju programske sheme, ali njegovo zastupanje većeg udjela domaćeg sadržaja, domaćih formata i domaće pameti nije naišlo na razumijeva- nje njemačkih suvlasnika, zbog čega je odlučio prodati svoj udjel. Krizno komuniciranje: tko se ispričava Niz panel-rasprava na Weekend Media Festivalu započet je okruglim stolom o kriznom komuniciranju, na kojem se povela rasprava tko bi se u ime kompanije trebao ispričavati za propuste: glasnogovornik ili predsjednik uprave. I dok Sanja Mikle- ušević Pavić s HRT-a smatra da bi to obvezno morao biti predsjednik uprave, a i većina PR-ovaca tome naginje, direktor korporativnih komunikacija Adrisa Predrag Grubić kaže da oni nemaju taj problem, jer ni on ni predsjednik Uprave ne vole istupati u javnosti. Grubić je uvjeren da u kriznom komuniciranju vrijedi neestradni princip: iznositi samo činjenice, što i sam prakticira, pa zbog toga sebe naziva ha- iku glasnogovornikom. Weekend Media Festival u svom je petom izdanju u Rovinju opet okupio nekoliko tisuća sudionika i gostiju iz Hrvatske, regije i svijeta. Teme su uglavnom, kao i ranije, medijske, premda je ove godine načinjen iskorak panel-raspravom u kojoj su o reindustrijalizaciji govorili prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić i predsjednik Uprave T-HT-a Ivica Mudrinić. (D.Ž.) S MARKOVA TRGA www.privredni.hr Broj 3745, 24. rujna 2012. ( 37.000 tvrtki Mobilnost i programi EU-a u prvom valu dolazi pod udar nagodbenih vijeća SJEDNICA HRVATSKE VLADE “Neplaćanje je delikt koji treba suzbijati” U zadnjih 60 dana svoje račune, ukupno 700 milijuna kuna, nije platilo 3700 poduzeća. Dugove do 360 dana, teške 7,7 milijardi kuna, ima 16.580 poduzeća, a 36 milijardi kuna dosežu dugovi dulji od 360 dana u 60 dana, istaknuo je Linić dodajući da više neće biti izgovora da država generira nelikvidnost. Ista disciplina tražit će se od privatnih poduzetnika. Temeljni rok je 30 dana, a može se ugovoriti rok od 60 dana. Može se ugovoriti i duži rok, najduže do 360 dana, ali tada dužnik mora vjerovniku dati ovršnu ispravu kao osiguranje brze naplate potraživanja. Igor Vukić [email protected] Z a šest mjeseci primjene zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi riješit ćemo najveći dio problema tekuće nelikvidnosti koja teško opterećuje gospodarsku situaciju, optimistično je najavio ministar financija Slavko Linić na prošlotjednoj sjednici Vlade. Prema zadnjim podacima, 3700 poduzeća dužnih 700 milijuna kuna u zadnjih 60 dana nije platilo svoje račune. Starije dugove, do 360 dana, ima 16.580 poduzeća, a uku- Poduzeće postaje insolventno u roku od 60 dana nakon što prestane plaćati svoje obveze pno su dužna 7,7 milijardi kuna. Dugovi nepodmireni duže od 360 dana evidentirani su kod 56.778 trgovačkih društava, a ukupno iznose 36 milijardi kuna. Zakon bi se trebao početi primjenjivati 1. listopada, a ministar je ustvrdio da je provedba temeljito pripremljena. U Zagrebu će djelovati 60 vijeća koja će voditi predstečajne nagodbe te potvrđivati dogovor vjerovnika i dužnika. U Osijeku će za početak raditi osam nagodbenih vijeća, u Rijeci 13, a u Splitu 14. Ta bi vijeća trebala stabilizi- rati poslovanje u 23.000 zagrebačkih prezaduženih poduzeća te 14.000 poduzeća u ostalim dijelovima Hrvatske. Nakon prvog vala rješavanja problema neplaćanja, bit će dovoljno zadržati 12 nagodbenih vijeća, smatra Linić. Pojačana zaštita vjerovnika U poslovima predstečajne nagodbe sudjelovat će 600 radnika Fine i Ministarstva financija, a pomoć će im pružati i brojni drugi zaposlenici Porezne uprave i lokalnih ispostava Ministarstva financija. Sudjelovat će i stečajni upravitelji. S njihove liste imenovat će se povjerenici predstečajne nagodbe. Za povjerenike će se moći imenovati i odvjetnici. Posla će biti i za ovlaštene revizore koji će ocjenjivati financijsku opravdanost nagodbe. Rasprava u saborskim odborima i prezentacije zakona poslodavcima, sindikatima i bankama donijela je i neke promjene u odnosu na prvu verziju zakona. Poduzeće postaje insolventno u roku od 60 dana nakon što prestane plaćati svoje obveze, a ne za 30 dana kao ranije. Pojačana je zaštita vjerovnika tako da će se planove restrukturiranja potvrđivati ako za njih glasaju vjerovnici čije tražbine prelaze dvije trećine svih prijavljenih tražbina. Zakon donosi i ranije najavljene nove rokove plaćanja na tržištu. Time Vlada želi poslati snažnu poruku da je podmirivanje obveza prvi zadatak uprava i vlasnika tvrtki. Država i lokalna samouprava sve svoje obveze će plaćati u roku od 30 dana, uz iznimku u zdravstvenom sustavu gdje će se plaćati 9 Dovoljno novca za održive programe Linić očekuje od uprava i vlasnika da krajnje ozbiljno shvate kako im je glavni zadatak ispunjavanje obveza prema radnicima, dobavljačima i bankama, ako ne žele doći pod udar zakona. “Možda će zvučati grubo, ali neplaćanje je delikt koji treba suzbijati”, prokomentirao je premijer Zoran Milanović. U Vladi smatraju da će stabilizirani dužnici moći ulaziti u nove poslovne cikluse. Linić ističe da za održive programe u Hrvatskoj postoji dovoljno novca. Jednu injekciju pripremila je i Vlada dajući jamstvo Hrvatskim cestama za dodatni investicijski program vrijedan 400 milijuna kuna. Novac će se posuditi od poslovnih banaka, a njime će se u 364 projekta obnavljati 725 županijskih i lokalnih cesta. Realizacija tih poslova treba početi u listopadu i to je prilika da posao nađu mnoga manja građevinska i kooperantska poduzeća. Za cjeloživotno učenje 63,8 milijuna kuna Europska komisija i Agencija za mobilnost i programe EU-a objavile su poziv na natječaj za Program za cjeloživotno učenje za 2013. godinu. Na natječaj se mogu prijaviti ustanove iz Hrvatske, koje će u suradnji s međunarodnim partnerima provoditi projekte cjeloživotnog učenja, za koje je osigurano ukupno 63,8 milijuna kuna. U Agenciji za mobilnost kažu da je kroz njihove programe od 2009. godine prošlo više od 10.000 osoba, a iskorištenost sredstava koja za tu svrhu osigurava EU prelazi 96 posto. Projekti se financiraju kroz četiri potprograma. Comenius je namijenjen vrtićima, osnovnim i srednjim školama, Leonardo da Vinci strukovnim školama i gospodarstvu, Erasmus je za visoka učilišta, a Grundtvig za obrazovanje odraslih. Iako poje- dinci ne mogu kandidirati projekte (osim nastavnika koji traže posao), ravnateljica Agencije Tina Šarić ističe da programi ipak nude priliku i za stručno usavršavanje nezaposlenih kroz projekte područnih ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Rad Agencije za mobilnost i programe EU-a financira se najvećim dijelom iz hrvatskog državnog proračuna, ali projekte financira EU, tako da od ukupno 77,3 milijuna kuna, s koliko Agencija raspolaže ove godine, 88 posto dolazi iz Bruxellesa. (D.Ž.) Otkazivanje Temeljnog kolektivnog ugovora Sindikati prijete tužbama i štrajkovima Sindikati okupljeni oko Vilima Ribića, koji zastupaju dio zaposlenih u osnovnim i srednjim školama, zaprijetili su Vladi tužbama i štrajkovima zbog otkazivanja Temeljnog kolektivnog ugovora. Kako se navodi u priopćenju koje je prošli tjedan stiglo iz kabineta ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića, TKU se otkazuje jer mirenje s dijelom sindikata nije uspjelo, ponajprije stoga jer se Vlada nije mogla obvezati da će sredstva kojih se zaposleni u osnovnim i srednjim školama sada odreknu biti u budućnosti vraćena. Vlada će ponuditi sklapanje novog TKU-a koji bi vrijedio do 2016. godine, a ministar je naglasio da neće biti promjena, osim u dijelu koji regulira prijevoz. Pitanje božićnice, regresa i jubilarne naknade riješit će se dodatkom TKU-u, na način kako je dogovoreno sa sindikatima državnih službi. Drugim riječima, plaće bi ostale iste, u zamjenu za privremeno odricanje na prava za božićnicu, regres i jubilarne naknade. Budući da je iz odredbe TKU-a koja predviđa postupak za slučaj izmjene, otkaza i obnove TKU-a vidljivo da je Vlada poštovala potrebnu proceduru, sindikati okupljeni oko Ribića eventualno mogu osporavati ispravnost procedure, odnosno propitati jesu li sve procedure provedene po propisu. (J.F.) 10 PV ANALIZA Privredni vjesnik Broj 3745, 24. rujna 2012. ( više od 6000 tekstilaca prijavljeno u 8 mjeseci na burzu ( 700 tvrtki djeluje u tekstilnom sektoru Perspektiva i konkurentnost tekstilne, odjevne, kožne i obućarske industrije Tržište je tamo gdje se standardi kvalitete i rok Partnerska suradnja tekstilnih tvrtki s državnim institucijama i dostupnost programa za restrukturiranje i razvoj sektora je ukupnoj prerađivačkoj industriji iznosi 13,8 posto, a isto toliko iznosi udio tog sektora u bruto domaćem proizvodu Sanja Plješa [email protected] T ekstilna, odjevna, kožna i obućarska industrija iznimno su važne grane hrvatske prerađivačke industrije. Ti niskoakumulativni, izvozno orijentirani sektori koncentrirani su u četiri županije te značajno pridonose razvoju gospodarstva i zaposlenosti na tim područjima, ali i u ukupnoj hrvatskoj industriji. Tim više je porazna spoznaja da je u zadnjih 20 godina u tim sektorima zabilježen pad zaposlenosti sa 120.000 na 29.000 radnika. Negativni trend nastavlja se i u ovoj godini, pa je tako u osam mjeseci 2012. na Zavod za zapošljavanje prijavljeno više od 6000 novih radnika iz tekstilnog sektora. “Budući da ta industrija ima strateški značaj za gospodarstvo, posebice u izvozu, nužne su mjere za stabilizaciju tekstilnog, kožnog i obućarskog sektora. Kada razmišljamo o budućnosti tog sektora, treba imati na umu njegove dugoročne izazove. Tu se posebice izdvaja prilagodba, znanje i kompetencija zaposlenika, strateško pozicioniranje na tržištu Europske unije te inovacije”, rekao je Nikola Mikić, predsjednik Udruge tekstilne i kožne industrije pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) na nacionalnoj konferenciji Perspekti- va i konkurentnost tekstilne, odjevne, kožne i obućarske industrije održanoj proteklog tjedna u Zagrebu. Konferenciju je organizirao HUP kako bi se potaknula suradnja i partnerstvo između tekstilnih udruga u regiji i nositelja politika, te kako bi se poboljšala konkurentnost sektora. Mikić je dodao da je partnerska suradnja s državnim institucijama i dostupnost programa za restrukturiranje i razvoj Osim problema strukturne i lohn proizvodnje dodatni je problem mala dodana vrijednost izvezenih proizvoda sektora jedini lijek za zaustavljanje otpuštanja radnika te opstanak tekstilnog i kožarskog sektora. Udio tekstilnog sektora u ukupnoj prerađivačkoj industriji iznosi 13,8 posto, a isto toliko iznosi udio tog sektora u bruto domaćem proizvodu (BDP). Mikić je istaknuo kako je dio negativnog trenda i to što je ta industrijska grana oduvijek bila tradicionalno orijentirana na doradne, tzv. lohn poslove, a ne na stvaranje i proizvodnju vlastitog proizvoda. Osim problema strukturne i lohn proizvodnje dodatni je problem to što izvezeni proizvodi imaju malu dodanu vrijednost. Zato bi se, prema Mikićevim riječima, država trebala opredijeliti i odrediti prema tekstilnoj industriji kao gospodarskoj grani od općeg nacionalnog interesa. Minimalna plaća mora ostati na sadašnjoj razini U proteklih 20 godina najveći pad proizvodnje bio je u prerađivačkoj industriji. “HUP je stalno upozoravao na nepostojanje nacionalne strategije za prerađivačku industriju što nije dobro jer gospodarstvo nijedne zemlje ne može opstati bez razvitka industrije. Stav HUP-a je bila politika očuvanja radnih mjesta, no naža- lost nije bilo reda u gospodarskim granama pa je stoga, posebice u tekstilnoj industriji, izgubljeno mnogo radnih mjesta”, rekao je Ivan Miloloža, v.d. predsjednik HUPa. Pritom je dodao kako u našoj zemlji nema mnogo tvrtki koje proizvode kvalitetne tekstilne proizvode te imaju potencijala za izvoz. Samim time to su konkurentni proizvodi, pa HUP očekuje aktivnu politiku Vlade kako bi se takvim tvrtkama omogućilo bolje poslovanje. Miloloža je napomenuo kako Zakon o minimalnim plaćama ima važnu ulogu u kreiranju politika kojima se može pomoći ili pak naštetiti u prerađivačkoj industriji pa je važno da minimalna plaća ostane na sadašnjoj razini. Isto tako, u nadolazećim promjenama u Zakonu o radu hrvatski se poduzetnici zalažu za približavanje zakonskih rješenja realnom životu, ali i onim rješenjima kakva imaju naši konkurenti u ostalim zemljama. Takvim bi se pristupom, smatra Miloloža, povećala konkurentnost nacionalnog gospodarstva te stvorili dobri temelji za nove investicije, povećanje proizvodnje za izvoz, ali i supstituciju proizvoda iz uvoza te zapošljavanje novih djelatnika. Kako bi se čula i druga strana, ona državna, na nacionalnu konferenciju pozvani su predstavnici Ministarstva gospodarstva. Tako je Alen Leverić, pomoćnik ministra gospodarstva, rekao kako je važnost tekstilne industrije već dugo poznata u resornom ministarstvu. Pritom je istaknuo značaj 700 tvrtki koje djeluju u tekstilnom sektoru. Hrvatska ima industrijsku politiku iz 2008. godine, ali je ona loša, rekao je Leverić. Ministarstvo gospodarstva krenulo je u izradu nove industrijske politike koja će biti poznata javnosti početkom 2013. godine. “Nova in- 11 www.privredni.hr Broj 3745, 24. rujna 2012. ( 271 mil kn iznos potpora izdanih do prošle godine ( 293,8 mil € izvoz tekstilne industrije u 7 mjeseci mogu zadovoljiti ovi isporuke dini je lijek za zaustavljanje otpuštanja radnika te opstanka tekstilnog i kožarskog sektora. Udio tekstilnog sektora u pada očekuje se prvi set operativnog programa, a već 2013. sve ostale mjere moraju biti usuglašene s tom politikom. dustrijska politika definirat će na koji će se način dobivati novac za unapređenje industrije, a to će prije svega biti iz državnog proračuna, sredstava EU fondova te bankovnih kredita. Osim toga, industrijska politika imat će svoje sektorske analize”, istaknuo je Leverić. Ipak, potpore je izdvojio kao problem. One su se počele davati 2008., a do prošle godine izdano je potpora u visini od 271 milijun kuna. Problem je u tome, naglasio je Leverić, što je samo 61 posto od svih tih potpora opravdano. Kako bi se ubrzao proces donošenja nove industrijske politike, tijekom listo- Namjenska industrijska proizvodnja tekstila Da se može poboljšati stanje u tekstilnoj industriji mišljenja je Darko Ujević, dekan zagrebačkog Tekstilno-tehnološkog fakulteta, koji je kroz svoju Formulu 5000 dao projekciju otvaranja novih radnih mjesta u toj industriji. Svrha tog programa je zadržavanje tekstilne, odjevne, kožarske i obućarske industrije kao strateške gospodarske grane. Ujević je izdvojio pozitivan primjer Njemačke gdje se nalazi 16 tekstilnih instituta s tendencijom daljnjeg širenja na 20 te ulaganje oko 20 milijuna eura u razvitak tekstilne industrije. Pozitivan trend u proizvodnji visokovrijednih tekstilnih proizvoda pokazuju Portugal, Italija, Španjolska, Poljska i Velika Britanija. “U Hrvatskoj treba formirati Institut TOKOI (Institut tekstila, odjeće, kože i obuće) koji bi radio na raznim natječajima i povezivao se sa zemljama u regiji te unutar EU-a. Institut bi također trebao imati svoj laboratorij”, rekao je Ujević. On smatra kako se revitalizacija tekstilne industrije treba temeljiti na namjenskoj industrijskoj proizvodnji tekstila, odjeće i obuće, a u njen se razvitak moraju uključiti sva ministarstva u Hrvatskoj. To znači, naglasio je Ujević, da bi isključivo domaći proizvođači trebali proizvoditi, primjerice uniforme i službena odijela za domaća ministarstva. No, to je gotovo nemoguće jer se ulaskom Hrvatske u EU otvaramo inozemnim proizvođačima, pa stoga ne postoji instrument kojim bi se zaštitili domaći proizvođači. Postavlja se pitanje gdje je onda tržište za hrvatske proizvode u budućnosti. Predstavnici tekstilne industrije složili su se da je tržište tamo gdje možemo zadovoljiti uvjete bilo kojeg dijela globalnog tržišta. To znači zado- U Hrvatskoj nema mnogo tvrtki koje proizvode kvalitetne tekstilne proizvode te imaju potencijala za izvoz, smatra Ivan Miloloža voljiti standarde kvalitete, ispoštivati rokove isporuke i prilagoditi cijene. Nama će to biti malo teže jer u našoj zemlji zasad postoje 253 razna parafiskalna nameta. O situaciji u tekstilnoj, ali i ostaloj prerađivačkoj industriji u EU-u, govorio je Francesco Marchi, glavni direktor Euratexa. On je istaknuo kako tamo postoji vodoravni, a ne sektorski pristup, što znači da se određuju tehnologije unutar zakonodavstva. Pritom je naglasio kako se u natječajima ne smiju upotrebljavati riječi tekstil i odjeća nego samo materijali. Euratex predstavlja projekte koji nose europsku vrijednost i mogu pridonijeti na nacionalnim razinama. “Nije problem prijaviti se na europske natječaje, nego su problemi razni elementi koji su navedeni u tim natječajima. Postoji nekoliko kodeksa ponašanja koji se moraju ispoštivati”, istaknuo je Marchi. Pritom je naveo negativni primjer kada su se uniforme radile u Kini, ali nisu bile izrađene prema standardima. To je izazvalo skandal u Velikoj Britaniji. Zato se Hrvatska mora strogo pridržavati pravila, napomenuo je Marchi dodavši kako uz to trebamo odrediti prioritete, ali i dalje moramo ostati konkurentni. Šansu hrvatskih malih poduzetnika u EU-u on vidi u povoljnijim bankovnim kreditima i smanjenju kamatnih stopa. “To nije lagan zadatak, ali mali poduzetnici trebaju surađivati s raznim udrugama jer bez prerađivačke industrije, ali i određenih industrijskih grana nijedna država ne može opstati”, zaključio je Marchi. Osnaživanje partnerstva s europskim udrugama HUP-Udruga tekstilne i kožne industrije dugogodišnji je član i partner Europske konfederacije tekstilne i odjevne industrije (EURATEX). Nacionalna konferencija Perspektiva i konkurentnost tekstilne, odjevne, kožne i obućarske industrije organizirana je u sklopu projekta TeXWeb (Networking and Capacity Building for Textile and Clothing Industry Associations in the Western Balkan Countries), s ciljem osnaživanja partnerstva s Euratexom i tekstilnim udrugama u regiji i nositeljima politika radi poboljšanja kvalitete usluga za poduzetnike i konkurentnosti sektora. Dvostruko veći uvoz od izvoza tekstilnih proizvoda U Hrvatskoj je ovogodišnjega srpnja ukupno bilo zaposleno 1,4 milijuna djelatnika. Od toga je u prerađivačkoj industriji radilo 206.594, a u tekstilnoj i odjevnoj industriji 19.904 djelatnika. U sedam mjeseci ove godine indeks proizvodnje u prerađivačkoj industriji bio je 5,1 posto niži nego u istom lanjskom mjesecu. Prosječna plaća djelatnika u tekstilnoj industriji u ovogodišnjem lipnju iznosila je 3411 kuna što je 20,08 kuna po satu. U sedam mjeseci ove godine u prerađivačkoj industriji izvezeno je proizvoda u visini od 4,8 milijardi eura, dok je istodobno uvezeno proizvoda vrijednih 7,7 milijardi eura. Negativni saldo iznosio je 2,8 milijardi eura. Promatrajući statističke podatke o odnosu uvoza i izvoza u tekstilnoj i odjevnoj industriji, vidljivo je kako je u tom razdoblju izvezeno proizvoda u vrijednosti 293,8 milijuna eura, dok je istodobno uvezeno tekstila i ostalih odjevnih predmeta u visini od 450,4 milijuna eura. Pritom je saldo vanjskotrgovinske razmjene bio u minusu i iznosio je 156,6 milijuna eura. 12 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3745, 24. rujna 2012. ( više od 2000 sudionika nastupilo tijekom programskog dijela sajma Sajmovi na Zagrebačkom velesajmu Korak prema većem broju posjetitelja Tradicionalni Jesenski zagrebački velesajam je nestao, a njegovo mjesto su zauzeli Sajam županija, Sajam energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije te Mystic - Zagreb yoga fest i kolektivne izložbe stranih zemalja N ovi projekt Zagrebačkog velesajma - Sajam županija - glavna je jesenska uzdanica nove uprave tog poduzeća u privlačenju većeg broja posjetitelja. Jesenski zagrebački velesajam - opći sajam svega i svačega što se na tržištu moglo naći - netragom je nestao, a društvo predstavljanju gospodarskih, turističkih i kulturnih potencijala hrvatskih županija prave dva specijalizirana sajma. Sajam energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije bavi se i energetskom održivošću sustava, tehničkim i tehnološkim mogućnostima domaće proizvodnje iz obnovljivih izvora, uporabom infrastrukturnih kapaciteta u povećanju energetskog potencijala te trajnim smanjivanjem proizvodnje stakleničkih plinova primjenom takvih rješenja. U okviru tog sajma održana je i dvodnevna Konferencija o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima. Glavna tematska područja specijaliziranog sajma Mystic, trećeg međunarodnog sajma alternative, zdravog života i graničnih područja znanosti, bile su nekonvencionalna medicina, zdrava hrana i prirodni stil života. Najveći broj izlagača od njih ukupno 607 i najveći dio prostora (od ukupnih 20.000 četvornih metara) zauzeli su mali poduzetnici s autohtonim proizvodima svojih županija, te predstavnici turističkih zajednica koji su pred- Župani i ministri o suradnji Sajam županija je poboljšao komunikaciju Vlade i županija. Na zatvorenom sastanku župana i predstavnika Vlade bilo je polemika s potpredsjednikom Brankom Grčićem i ministrom Tihomirom Jakovinom, no nakon njega bilo je i zadovoljstva na licima. “Dotaknuli smo puno tema, od teritorijalnog i regionalnog ustroja, pitanja poljoprivrede pa do pripremljenosti za ulazak u EU i korištenja EU fondova”, rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. “Poruka skupa je prije svega - suradnja, suradnja i suradnja. Razmjena informacija je nužna, a projekata koji apliciraju za fondove EU-a imamo. Ovaj skup pokazao je da malo surađuje- mo i da se svi moramo uključiti u izgradnju partnerskog odnosa”, smatra Grčić. Predsjednik Udruge županija Božo Galić ustvrdio je da je komunikacija do sada bila loša i da ovakvih razgovora treba biti više, tjedno, mjesečno pa i svakodnevno, kako bi se mnoge stvari izbistrile i lakše percipirale. “Najviše nas je zanimalo na koji način više pomoći nerazvijenima i kako izbalansirati razvoj cijele Hrvatske. Zadovoljan sam što je sastanak održan uz nadu da neće trebati opet godina dana i Sajam županija pa da župani i predstavnici Vlade opet sjednu za isti stol”, zaključio je Galić. stavljali svoje manifestacije, od Picokijade, Kaj su jeli naši stari iz Vrbovca, Bučijade iz Ivanić Grada, Sretnog Selca iz Crikveničkog kraja, Zvončara i karnevala iz Rijeke, Plodova gorja, Saljskih užanca do Renesansnog festivala iz Koprivnice ili Podravskih motiva. Ova događanja privukla su znatno veći broj posjetitelja od onog koji se mogao vidjeti posljednjih godina na Zagrebačkom velesajmu. Tijekom programskog dijela sajma nastupilo je više od 2000 sudionika, a mnogim obrtnicima i malim poduzetnicima ovo je bila prva prilika da predstave svoje proizvode zagrebačkom tržištu i sajamskim gostima. “Na ovom sajmu želje- li smo objediniti hrvatske potencijale kroz nastup županija, predstaviti ukupni gospodarsko-po- Najveći dio prostora zauzeli su mali poduzetnici s autohtonim proizvodima svojih županija slovni kapital i kulturnu baštinu Hrvatske”, kaže direktor Zagrebačkog velesajma Milan Trbojević. “Održavanje sajma u rujnu povezujemo s početkom nove poslovne godine. Uvjereni smo da će biti snažan poticaj svim subjektima u ovom teškom recesijskom periodu”, kaže Trbojević. (K.S.) Konferencija o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije Boom projekata obnovljivih izvora U odnosu na početak godine bitno je uvećan broj projekata obnovljivih izvora energije. To je, među ostalim, rezultat ukidanja mnogih administrativnih barijera koje su bile kamen spoticanja na putu do dobivanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije. Kristina Čelić, načelnica Sektora za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, kaže kako je zahvaljujući više od 60 ovogodišnjih novih proje- kata za 50 posto povećana instalirana snaga dobivena iz obnovljivih izvora. “U ovome trenutku imamo 93 živa, aktivna projekta, instalirane snage 157 megavata”, rekla je na prošlotjednoj dvodnevnoj Konferenciji o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije koja se održavala na Zagrebačkom velesajmu. Kristina Čelić je istaknula kako trenutačno u Hrvatskoj postoji interes za ulaganje u izgradnju objekata obnovljivih izvo- ra energije u vrijednosti 900 milijuna eura. “U tome velik dio čine investicije u vjetroelektrane, Hrvatska ima veliki potencijal za elektrane na biomasu i bioplin te u elektrane na biomasu i bioplin u kojima Hrvatska ima veliki potencijal. Stoga ne očekujem da će biti izvoza biomase iz Hrvatske u iduće dvi- je godine”, dodala je ona. Primjeri dobre prakse Osim predstavnika Ministarstva gospodarstva i znanstvene zajednice, ova zagrebačka konferencija okupila je stručnjake iz drugih državnih institucija te privatnog sektora. Tako se prvog dana konferencije moglo nešto više čuti o važnosti obnovljivih izvora energ i je za izlazak Hrvatske iz gospodarske krize te mjerama energetske učinkovitosti u javnom sektoru. Bilo je, narav- no, riječi o korištenju OIE u zgradarstvu, energetski učinkovitoj gradnji te investicijama i mogućnosti financiranja zelenih projekata iz fondova Europske unije, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali i Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Drugi dan konferencije bio je rezerviran za primjere dobre prakse na području biomase i bioplina te projekte istraživanja i korištenja geotermalne energije, a govorilo se i o stanju i perspektivi korištenja sunčeve energije i strategiji upravljanja vjetroelektranama. (B.O.) enterprise europe info Broj 70, 24. rujna 2012. Program za cjeloživotno učenje za 2013. godinu Prekogranična suradnja Europska unija objavila je poziv na natječaj u okviru IPA programa Jadranska prekogranična suradnja. Prvi Poziv za prijedloge strateških projekata u okviru IPA programa otvoren je od 3. rujna do 2. studenoga ove godine. Za projekte je osigurano 90,9 milijuna eura, i to 12,5 milijuna eura za Prioritet 1 - Inovacije; 45,4 milijuna eura za Prioritet 2 - Zaštita Jadrana od onečišćenja; i 33 milijuna eura za Prioritet 3 - Poboljšanje intermodalnog prometa robe. Više informacija o ovom natječaju možete naći na web stranici http://www. adriaticipacb c.org/index. asp?page=interna&level= news_detail&idcontent= 775. Obrazovanje za potrebe tržišta Programom za cjeloživotno učenje Europska unija želi stvoriti društvo znanja, omogućiti održivi ekonomski razvoj, veći broj kvalitetnijih poslova te jaču društvenu koheziju u Uniji. Programom se potiče suradnja obrazovnih institucija u Europi i pripremaju sudionici za uspješno sudjelovanje na europskom tržištu rada Program za cjeloživotno učenje, koji je uspostavljen odlukom Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije 2006. godine, želi stvoriti napredno društvo znanja, održivi ekonomski razvoj, veći broj kvalitetnijih poslova te jaču društvenu koheziju u Europskoj uniji. Njime se potiče suradnja europskih obrazovnih institucija i mobilnost sudionika obrazovnog procesa te razvija tolerancija i multikulturalnost. Istovremeno, program priprema sudionike za uspješno sudjelovanje na europskom tržištu rada. Program za cjeloživotno učenje sastoji se od četiri sektorska potprograma: Comenius (predškolski odgoj i školsko obrazovanje), Erasmus (visokoškolsko obrazovanje), Leonardo da Vinci (strukovno obrazovanje i osposobljavanje) i Grundtvig (obrazovanje odraslih), te dva komplementarna programa: Transverzalni program (suradnja i inovacije u području cjeloživotnog učenja unutar Europske unije, učenje stranih jezika, razvoj inovativnih informatičkih i komunikacijskih tehnologija, šire- nje i korištenje rezultata programa) i Jean Monnet (podupire institucije koje se bave europskim integracijama). Početkom rujna Europska komisija i Agencija za mobilnost i programe EU-a objavile su Poziv na natječaj Program za cjeloživotno učenje za 2013. godinu. Za Republiku Hrvatsku za projekte međunarodne suradnje u okviru Programa za cjeloživotno učenje u 2013. okvirno je planirano oko 63,8 milijuna kuna. Agencija će, kao i svake godine, organizirati seminare za potencijalne prijavitelje na kojima će se dati stručna potpora prilikom prijave na natječaj. Uz seminare planirani su i webinari (interaktivne prezentacije putem interneta) kako bi se osigurao odgovarajuće informiranje potencijalnih prijavitelja koji nisu u mogućnosti sudjelovati na seminarima. Ovisno o programu koji ih zanima, zainteresirani mogu svoje upite poslati elektroničkom poštom na adrese: [email protected]; [email protected]; [email protected]; [email protected]; ili [email protected]. Rasporedi seminara i webinara, kao i njihov dnevni red i način prijave, bit će uskoro dostupni na web stranicama Agencije za za mobilnost i programe EU-a. Programi su namijenjeni svim osobama uključenim u proces obrazovanja na svim razinama od predškolskog odgoja do visokoškolskog obrazovanja (učenici, studenti, odgajatelji, nastavnici, profesori, administrativno osoblje u vrtićima, školama, sveučilištima i drugim visokoškolskim institucijama), kao i zaposlenima u različitim poduzećima, javnim i privatnim ustanovama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, a bave se nekom vrstom formalnog ili neformalnog obrazovanja. Poziv na natječaj i dokumentacija dostupni su na internetskim stranicama Agencije za mobilnost i programe EU-a www.mobilnost.hr. U tijeku je i priprema nacionalnog Poziva na natječaj (konačna objava ovisi o finalizaciji dokumenata od strane Europske komisije) te prijevod natječajne dokumentacije, a informacije su dostupne na http:// www.mobilnost.hr/index.php?id=634. (K.S.) enterprise europe Malo poznati aspekt proširenja Pregovori s Europskim ekonomskim prostorom Ulazak Hrvatske u EU znači novi krug pregovora komisije s Islandom, Lihtenštajnom i Norveškom, zemljama koje su sa Švicarskom članice Europskog prostora slobodne trgovine Lada Stipić – Niseteo, Bruxelles Proširenje Europske unije Hrvatskom, kao i bilo kojom drugom zemljom, značit će i novu rundu pregovaranja za Europsku komisiju u odnosima s ne-EU zemljama Europskog ekonomskog prostora (EEA, The European Economic Area) Islandom, Lihtenštajnom i Norveškom, tri od četiri države iz EFTA-e (Europskog prostora slobodne trgovine; četvrta je Švicarska). Kao i u slučaju aranžmana s Hrvatskoj daleko interesantnijom i ekonomski važnijom Ceftom iz koje će kao nova članica EU-a izaći, tako i za EEA sporazum Europska komisija mora ispregovarati novu situacija sa zemljom više u zajednici. Pregovori su striktno tehničke naravi. U ovoj priči, kao i sa Ceftom, hrvatska strana osigurava EK-u sve potrebne podatke i informacije. EEA je zajedničko tržište trenutačno 27 članica EU-a i tri spomenute zemlje, temeljeno na principima “stalnog i uravnoteženog jačanja trgovinskih i ekonomskih veza strana u ugovoru”, kako se kaže u članku 1. Sporazuma EEA. Cilj suradnje je stvoriti “homogeni europski ekonomski prostor”, iznikao na četiri tržišne slobode – kretanja usluga, roba, kapitala i ljudi. Za cijeli ovaj prostor, EU27 i EEA trojku vrijede jednaka pravila tržišnog natjecanja i državnih potpora kao i kriteriji kvalitete i zdravstvene ispravnosti proizvoda. Isto tako, suradnja se širi na područja izvan terena četiriju sloboda, ali vezana uz širi pojam tržišta – na istraživanje i razvoj, obrazovanje, poduzetništvo, zapošljavanje, civilnu zaštitu. Iako su dio unutarnjeg tržišta 30 država, ove zemlje ne dijele s EU-om zajedničku poljoprivrednu politiku, trgovinsku politiku, carinsku uniju, vanjsku i sigurnosnu politiku te većim dijelom unutarnje poslove unatoč tome što su ne-članice EU-a Norveška i Island dio schengenskog prostora bez granica – za razliku od, recimo, članice EU-a Velike Britanije. Zanimljiv je slučaj Švicarske – ona je prije dva desetljeća, 1992. godine kada je EEA osnivana, naravno referendumom odbila članstvo u EEA tako da, za razliku od trojke Islanda, Norveške i Lihtenštajna, sve svoje veze s EU-om uređuje bilateralnim sporazumima. Dio EEA bile su zemlje Zapadne Europe koje su kasnije postale članicama zajednice (Austrija, Finska, Švedska). Za razliku od njih, zemlje Srednje Europe trenirale su režim slobodne trgovine unutar tadašnje Cefte. Proširenje EU-a značilo je i proširenje Europskog ekonomskog prostora. Članice EEA prate socioekonomsku koheziju nakon proširenja EU-a zemljama Srednje Europe, najveći je unosnik Norveška. Računa se da su u “novu Europu” u razdoblju od proširenja 2004. pa do 2009. godine odatle pristigle oko 1,3 milijarde eura različitih projekata. Sve ovo znači da će Europska komisija pregovorima s trima zemljama pokriti pravne praznine stvorene ulaskom Hrvatske u EU. Europska zona slobodne trgovine ima, između ostalih tijela, i svoj sud, u Luxembourgu, zadužen za rješavanje sporova između zemalja zajedničkog tržišta. Ovaj sud trenutačno je najviše zaokupljen jednom prilično skliskom temom, sudbinom štednje propale islandske banke Icesave u kojoj su mnogi Britanci i Nizozemci ostavili svoj novac. www.eu-projekti.info Portal Portalza zaEU EUfondove fondove Internet portal i tražilica trebali bi olakšati informiranje o izvorima sredstava koji će se ulaskom Hrvatske u EU povećati 10 do 15 puta. Na portalu se nalaze trenutno 142 otvorena natječaja EU projekti info je prvi internetski portal u Hrvatskoj i regiji koji na jednom mjestu sadržava sve relevantne informacije o EU fondovima i na kojem su objedinjeni svi aktualni natječaji, njihovi sažeci na hrvatskom jeziku i pripadajuća dokumentacija za projekte Europske unije za područje Hrvatske i regije koja uključuje i Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju, kao i natječaje koje raspisuje Europska komisija. Na portalu su trenutno objavljena 142 natječaja. Portal je namijenjen neograničenom krugu korisnika iz svih sektora kao što su tijela javne vlasti, mala, srednja i velika poduzeća, udruge, zadruge, razne građanske inicijative, instituti, znanstvene institucije te konzultanti koji sudjeluju u izradi projekata. Moramo dati sve od sebe da ne završimo kao Rumunjska i Bugarska koje su iz strukturnih fondova, koji nas očekuju za manje od jedne godine, zbog loše pripremljenosti povukle samo 20 posto sredstava, kaže direktorica tvrtke EU Projekti Ariana Vela. “Hrvatska sljedeće godine prelazi na strukturne fondove EU-a i može očekivati od 10 do 15 puta više sredstava u odnosu na sredstva koja su joj dosad bila na raspolaganju. Europa će nam na stol svake go- dine stavljati više od milijardu eura, a o nama će ovisiti hoćemo li tim sredstvima okrenuti leđa ili ćemo nastojati učiniti sve kako bi Hrvatska napravila što bolji posao”, ističe Ariana Vela. Privatne inicijative i ulaganje osnivača u ovakve projekte su za pohvalu, kaže Ružica Gelo, direktorica Centra za EU Hrvatske gospodarske komore. “To je važan iskorak u vremenu kad do ulaska u EU i korištenja sredstava iz strukturnih fondova imamo još manje od godine dana”, smatra Ružica Gelo. Hrvatski korisnici iz svih sektora, od civilnog do poslovnog, mogu imati velike kori- Ariana Vela, direktorica tvrtke EU Projekti sti od sredstava iz EU fondova, kaže Danijel Mondekar, zastupnik u Hrvatskom saboru i predsjednik saborskog Odbora za europske integracije. “Svi se moraju dobro informirati i pripremiti za trenutak u kojem će nam na raspolaganju godišnje biti milijarda eura i više. Ovo će biti i moje prvo mjesto za informiranje o EU fondovima”, zaključuje Mondekar. www.een.hr 24. rujna 2012. 2 3 MTO Paleka-Zemunik EU novac i za male poduzetnike Iako je dobivanje novca iz EU fondova ozbiljan i težak posao, da je do njega moguće doći pokazuje primjer obrta iz Zemunika pokraj Zadra. No konkurentnost im je za sada manja jer zbog viših standarda sigurnosti hrane imaju i više cijene od tvrtki bez EU certifikata Jozo Vrdoljak Mesarsko-trgovački obrt Paleka postao je poznat široj javnosti nakon što je njihov projekt rekonstrukcije i proširenja klaonice zadovoljio uvjete na natječaju IPARD-a 2010. godine. To je pomalo iznenadilo hrvatsku javnost jer nije tajna da je procedura odobravanja projekata financiranih iz Europskih fondova prilično komplicirana, dugotrajna i stroga. Ovaj je primjer dokazao da u EU-u ima novca i za malene. Stroge kontrole za EU novac MTO Paleka iz Zemunika uspio je proći na natječaju i prvotno mu je odobreno 426.000 eura za modernizaciju i rekonstrukciju klaonice. Nakon dovršetka rekonstrukcije i opremanja objekta, u srpnju ove godine isplaćeno im je 2,51 milijun kuna potpore za ulaganje. Zbog stroge kontrole nisu isplaćena cjelokupna odobrena sredstva od oko 300.000 kuna, a razlog su poslovne teškoće jednog od izvođača radova koji nije dovršio posao, nego ga je odradila druga tvrtka koja nije bila spomenuta u zahtjevu za potporu. Projekt je pripremila zagrebačka konzultantska tvrtka Georg i odnosio se na ulaganja u okviru Mjere 103 IPARD- Proizvođači svježeg mesa koji ne zadovoljavaju EU standarde za sada ravnopravno sudjeluju na natječajima za opskrbu vrtića ili bolnica i zbog nižih troškova su, naravno, povoljniji a - Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda. Do sada je za ovu mjeru, zajedno s Mjerom 101, bilo raspisano osam natječaja za dodjelu sredstava, a do kraja godine raspisat će se još jedan natječaj za te dvije mjere. Ukupno je u sklopu programa IPARD za 37 završenih projekata isplaćeno gotovo 54 milijuna kuna potpora. Prije ove investicije Paleka je ulagao u još dvije mesnice, koje je financirao kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvitak, vrijednim šest milijuna kuna. Njegovi objekti su po završetku ulaganja morali dobiti uporabnu dozvolu, EU kategorizaciju objekta, a nakon nadzora veterinarske inspekcije preko Agencije za plaćanje u poljoprivredi obrtu su isplaćene potpore. Viši standardi donose više cijene Ipak, koliko se god priča činila bajkovitom, vlasnik i direktor MTO-a Paleka Božo Paleka nije u potpunosti zadovoljan. Poskupjela mu je proizvodnja, a konkurencija mu - iako nema ni približne standarde - ruši cijenu. Njegovi konkurenti nisu, naime, značajnije ulagali, imali su puno manje ulazne troškove, a ravnopravno konkuriraju na svim natječajima. “Potrošači ne mogu saznati gdje je i u kakvim uvjetima dobiveno svježe meso, je li ono obrađeno u sanitarnim uvjetima kakve zahtijeva EU regulativa ili u objektima koji ne zadovoljavaju uvjete”, upozorava Paleka. Prije ove investicije zapošljavao je devet radnika, a trenutačno ih ima 16. Među njima je i dvoje ljudi koje je morao zaposliti zbog servisiranja administrativnih obveza i zahtjeva IPARD-a. “Prije puštanja u rad ostvarivali smo godišnji promet od 30 milijuna kuna, a ove godinu planiramo završiti s prometom od 35 milijuna kuna. Iako smo započeli ambiciozan projekt, radimo sa 20 posto kapaciteta. Razlog je teška situacija na tržištu uzrokovana padom kupovne moći, ali i nelojalna konkurencija klaonica i mesara koji nisu ulagali ni imaju troškove za održavanje i zadovoljavanje standarda kakve mi imamo. Oni su u startu povoljniji, a mi se nadamo da ćemo ulaskom u EU ostvariti svoje poslovne ciljeve. Proizvođači svježeg mesa koji ne zadovoljavaju EU standarde za sada ravnopravno sudjeluju na natječajima za opskrbu vrtića i bolnica, a zbog malih troškova imaju povoljnije cijene”, ističe Paleka. Isto tako, prema njegovom mišljenju, nije korektno da se sada legaliziraju svi objekti, i to po minimalnim cijenama, a u trenutku kada je on to radio bilo je skupo i komplicirano. Uvjeti za primjer drugima “Kada u posjet Hrvatskoj dolaze nadzornici iz Bruxellesa, onda ih iz naše Uprave za veterinarstvo vode u objekte poput PIK-a Belje i Vrbovec ili kod mene, dakle u objekte koji zadovoljavaju standarde. Ne vode ih u objekte koji ih ne zadovoljavaju. Međutim, kad uđemo u EU, te kontrole će biti nenajavljene”, naglašava Paleka. MTO Paleka ima trenutačno četiri mesnice na zadarskom području i svježim mesom opskrbljuje Mercator, Interspar i Plodine te nekoliko zadarskih hotela. “Što se tiče stočnog fonda, situacija na tržištu je dosta teška, ali onaj tko je likvidan i korektan prema dobavljačima, može osigurati dovoljne količine”, zaključuje Paleka. enterprise europe Perspektive EU fondova Najveći izazov - prip Ulaskom u EU Hrvatska dobiva mogućnost korištenja strukturnih fondova. Dolazak do tog novca i upravljanje njime najveći su izazovi za nas Krešimir Sočković Ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj će se otvoriti mogućnost korištenja značajnih sredstava europskih strukturnih fondova koji do 2013. raspolažu sa 347,4 milijarde eura. Kako je Hrvatski BDP po stanovniku manji od 75 posto europskog prosjeka odnosno na razini od oko 55 posto, Hrvatska bi trebala biti značajan neto primatelj europske pomoći. Upravljanje tim novcem i dolazak do njega je najizazovniji zadatak nakon što Hrvatska uđe u Europsku uniju. Upravo o tim temama govorilo se na prvoj od niza konferencija pod nazivom Perspektiva EU fondova – novi izazovi i prilike. Konferenciju na kojoj je sudjelovalo 170 sudionika kreatora politika, rukovoditelja državne uprave, predstavnika poslovnog sektora, civilnog društva te jedinica lokalne i regionalne samouprave organizirala je Hrvatska gospodarska komora uz potporu britanskih konzultantskih tvrtki WYG i ESEP. žena samo preuzimanju tvrtki, nije imala brownfield investicija, greenfield investicija nije uopće imala, a slično se može dogoditi i s fondovima, ako neće biti minimuma društvenog dogovora u vezi s razvojnom koncepcijom”, smatra Vidošević. Izuzetno je bitno da se društvo senzibilizira za ono što pružaju europski fondovi jer Hrvatska ne ulazi u Europu koja ekonomski raste, a i sama ima vlastitih dubokih strukturnih problema, kazao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević. “U Hrvatskoj već 40 godina nije izgrađena nova domaća industrija, a zadnja je bila Petrokemija Kutina. U zadnjih dva desetljeća Hrvatska je bila izlo- Hrvatskoj će biti na raspolaganju značajna sredstva te ona tu priliku treba prihvatiti, no to je i izazov, osobito za financijsko razdoblje od 2014. do 2020. godine, kaže britanski veleposlanik u Hrvatskoj David Arthur Slinn. “Neke su zemlje u korištenju sredstava bile uspješne, a neke su to bile manje. Očekuje se da će Hrvatska biti među uspješnijim zemljama koje su iskoristile ove fondove”, ističe Slinn. Hrvatska će za manje od 10 mjeseci postati 28. članica EU-a te će jedan od najvećih izazova biti priprema za strukturne i Kohezijski fond, smatra šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren. “Uloženi su veliki napori, a potrebno je još puno toga učiniti, osobito na administrativnim kapacitetima. Osobito je važno dugoročno strateško planiranje i izrada zajedničkog strateškog okvira te rad u skladu sa strategijom razvoja do 2020. godine. U pripremi Hrvatske važan je i koncept konzultiranja s dionicima koji mora biti kvalitetan i transparentan”, smatra Vandoren. Zamjenik ministra regionalnoga razvoja i fondova EU-a Jakša Puljiz ističe kako su nove zemlje članice EU-a ostvarile i bo- Žene u upravnim odborima Problem “staklenog st Kompanije s više žena na menadžerskim pozicijama imaju bolje poslovne rezultate, pokazuje statistika. Ideje o uvođenju ženskih kvota u tv Lada Stipić – Niseteo, Bruxelles “Nisam baš prijateljica i zagovornica kvota, ali me brojke uvjeravaju u suprotno: tamo gdje je više žena u upravnim odborima tvrtki, pogotovo velikih, pogotovo onih na burzama, tamo su i osjetno bolji poslovni rezultati”. Ovim je riječima povjerenica za pravosuđe EK-a Viviane Reding svojevremeno prezentira- Neke su zemlje, svjesne nalaza o uspješnosti, već u svoje domaće zakone unijele obvezne kvote žena članica upravnih odbora. To su učinile Belgija, Francuska, Nizozemska i Španjolska. Ista obveza, ali za tvrtke u državnom vlasništvu, zakon je u Danskoj, Finskoj, Grčkoj, Austriji i Sloveniji. la namjeru EK-a da članicama zajednice predloži obveznu kvotu od 40 posto žena u poslovodstvima najvećih tvrtki. Iza prijedloga su rezultati većeg broja istraživanja. Šezdeset posto vlasnika sveučilišnih diploma su žene. Promet tvrtki s jednom ili više žena u upravi zamjetno je viši, jednako kao i profiti, od onog u tvrtkama gdje odlučuju “siva odijela” ili “momački klub”, kako tepaju ekskluzivno muškim društvima u poslovodstvima. Razlike u uspješnosti toliko su dramatične da mnogi argumentirano govore o obvezujućim kvotama kao dodatku kompetitivnosti europske ekonomije pozivajući se na konkretne brojke! Evidentno je: tvrtke sa ženama na čelnim pozicijama bolje posluju. Kvote već postoje Neke su zemlje, svjesne nalaza o uspješnosti, već u svoje domaće zakone unijele obvezne kvote žena članica upravnih odbora. To su učinile Belgija, Francuska (gdje je broj žena u najvećim tvrtkama s burze CAC 40 došao do 22 posto ili 10 posto više nego lani), Nizozemska i Španjolska. Ista obveza, ali za tvrtke u državnom vlasništvu, zakon je u Danskoj, Finskoj, Grčkoj, Austriji i Sloveniji. Europske poslovne škole, inkubatori članova poslovodstava velikih tvrtki, do sada su izbacile na tržište rada nekih 7000 plus žena, savršeno osposobljenih za korporativne poslove iznad “staklenog stropa”, nevidljive ali veoma efikasne granice koja dijeli žene od najviših funkcija u poslovnoj hijerarhiji, upozorava povjerenica Reding. Podaci, naravno, vele i www.een.hr 24. rujna 2012. 4 5 prema za Kohezijski fond s nakon ulaska u Uniju lje rezultate u iskorištavanju EU fondova od starih zemalja članica. “IPA program nas je približio standardima Kohezijskog i strukturnih fondova. Predviđena su velika sredstva iz EU fondova koja su namijenjena za investicije, te je stoga potrebno sve kapacitete staviti u pripremu projekata koji će se financirati iz tih fondova”, naglašava Puljiz. Ključno za naš uspjeh u korištenju sredstava iz fondova bila je suradnja i umrežavanje, pojašnjava savjetnik u Odjelu za regionalnu i kohezijsku politiku Stalne misije Republike Poljske pri EU-u Krzysztof Kasprzyk. “Iako smo imali bogatih i siromašnijih regija u Poljskoj, odlučili smo da cijela zemlja bude ista regija. Stoga je i za Zagreb važno da se u korištenju EU fondova ne odvoji od ostatka Hrvatske”, smatra Kasprzyk. Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore David Arthur Slinn, veleposlanik Velike Britanije u Hrvatskoj Paul Vandoren, šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj tropa” vrtkama imaju sve više pobornika. Norveške kompanije imaju najviše žena u upravama svojih tvrtki - 42 posto da je danas daleko bolje stanje nego prije jednog desetljeća – žene su 2003. godine bile na čelu 1,6 posto najvećih europskih kompanija, u siječnju ove godine postotak je narastao na (ne baš respektabilnih, ali...) 3,2 posto, prema bazi podataka Europske komisije o ženama u procesu odlučivanja. Ankete su za žene Javno je mnijenje naglašeno raspoloženo za davanje veće uloge ženama, čak i ako je zakonom propisano. Tri četvrtine anketiranih u Eurobarometrovom ispitivanju smatra da su kvote u redu, a nešto manje da bi se suprotno ponašanje, dakle kršenje obveze iz kvota, moglo i novčano kažnjavati. EK se zalaže za kvotu od 40 posto žena u upravnim odborima – s njom je ušao u inicijalnu raspravu koja bi trebala iznjedriti konačan prijedlog EU direktive. Prijedlog je trenutno u fazi razmatranja i slaganja, pretpostavlja se da se obveza odnosi isključivo na velike kompanije, zaobilazi malo i srednje poduzetništvo, a rok ispunjavanja je 2020. godina. Dvije godine ranije ista bi obvezujuća kvota vrijedila za javna poduzeća. I sada dolazi najzanimljiviji dio priče koji ilustrira i način krojenja europskih politika. Iako je prijedlog još u fazi izrade, dobrim dijelom temeljem javne rasprave zaključene ovog ljeta, neke su se članice osjetile pozvanima intervenirati i prije nego što je završni nacrt ugledao formalno svjetlo dana. Neuobičajenu praksu reakcije na dokument u izradi pismom Europskoj komisiji pokrenule su vlade Velike Britanije, Bugarske, Nizozemske (koja ima svoj domaći zakon o kvotama žena!), Malte, Češke, Mađarske i tri baltičke države (poznate po natprosječnoj zastupljenosti žena u poslovodstvima). Devetoricu je izgleda, ali samo riječima, podržala Njemačka, no ne na način da bi izašla kao potpisnica. Neki govore da je ovo možda i prvi slučaj ranih reakcija nekih vlada na dokument koji se tek oblikuje. Europski je parlament još ranije prigrlio ideju veće zastupljenosti žena u upravnim odborima, svidjele su mu se i kvote kao ideja za doći do cilja, ali se, prema očekivanjima, nije maknuo dalje od verbalne podrške. Pitanje kvota jest osjetljiva tema provedbe tzv. pozitivne diskriminacije, traženja ravnoteže u upošljavanju žena, manjina, hendikepiranih, starijih... i izbora najboljih kandidata. U Norveškoj najviše menadžerica U siječnju ove godine jedina zemlja u Europi koja je bila blizu, točnije i iznad kvo- te žena u upravnim odborima bila je Norveška sa 42 posto. Najveća zastupljenost žena u upravnim odborima tvrtki je u Finskoj, Litvi i Švedskoj (27 do 25 posto), najniža na Malti, (tri posto), Cipru (četiri posto) i u Mađarskoj (pet posto). Prosjek EU-a je 14 posto, daleko ispod predložene kvote za 2020. godinu od 40 posto. Hrvatska je po ovome pri europskom vrhu sa 16 posto žena na položajima odlučivanja, kao u Danskoj, Bugarskoj, Velikoj Britaniji ili Njemačkoj. Podaci za javna poduzeća ne razlikuju se previše, prosjek EU-a je 13,7 posto, u Francuskoj, s obvezujućim zakonom, poznatoj po velikom broju državnih poduzeća, prestigao je petinu. Europski su rekorderi Litva, Švedska i Finska s nešto više od četvrtine žena u upravnim odborima državnih tvrtki. Veći angažman žena iznad “stakleng stropa” dio je šire europske kampanje za zapošljavanje i maksimalno korištenje ljudskih resursa. Cilj strategije Europa 2020. je do kraja desetljeća dostići ili se makar približiti tome da 75 posto stanovništva u dobi od 20 do 65 godina radi. Strategija će od dogodine važiti i obvezivati Hrvatsku koja se može pohvaliti najnižom službenom stopom zaposlenosti radno aktivnog stanovništva od svega 49 posto. enterprise europe EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu Inženjerske usluge Office fédéral des routes OFROU, Division infrastructure routière, filiale de Winterthour, Winterthour, Švicarska, traži inženjerske usluge. Natječaj je otvoren do 12. listopada, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Office fédéral des routes OFROU, Division infrastructure routière, filiale de Winterthour, Grüzefeldstrasse 41, 8404 Winterthour, Switzerland, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Usluge prijevoda Universitetet i Tromsø, Tromsø, Norveška, traži usluge prijevoda. Natječaj je otvoren do 15. listopada, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Universitetet i Tromsø, Innkjøpstjenesten, Administrasjonsbygget, Contact point(s): Avdeling for Økonomi, For the attention of: Merethe Berger Håkonsen, 9037 Tromsø, Norway, merethe.haakonsen@ uit.no. Više podataka o nadmetanju na http://www.doffin.no//search/Search_ AuthProfile.aspx?ID=AA2657. Elektronički displeji WSW mobil GmbH, Wuppertal, Njemačka, traži nabavu elektroničkih informacijskih displeja. Natječaj je otvoren do 8. listopada, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na WSW mobil GmbH, Bromberger Str. 39-41, For the attention of: Frau Hecht, 42281 Wuppertal, Germany. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Instalacija sustava za zaštitu od požara Infrabel - Zone Antwerpen, Antwerpen, Belgija, traži uslugu instalacije sustava za zaštitu od požara. Natječaj je otvoren do 25. listopada, a prijave na flamanskom jeziku predaju se na Infrabel Zone Antwerpen, Koningin Astridplein 27, Contact point(s): Mets Odilon Alfons, 2018 Antwerpen, Belgium, odi.mets@in- frabel.be. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Prijevoz robe Aktsiaselts Saarte Liinid, Kuressaare, Estonija, traži usluge prijevoza robe. Natječaj je otvoren do 12. listopada, a prijave na estonskom jeziku predaju se na Aktsiaselts Saarte Liinid, Rohu 5, For the attention of: Ulvi Kao, 93819 Kuressaare, Estonia, [email protected]. Trening i obrazovanje Vlada Republike Makedonije raspisuje natječaj za usluge treninga i obrazovanja menadžera. Natječaj je otvoren do 1. studenog, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Government of the Republic of Macedonia - General secretariat MKD, Ilinden 2, Contact point(s): General secretariat For the attention of: Snezana Ilieska, 1000 Skopje, FYR Macedonia, sne- [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Izgradnja garaže SMAT, Touluse, Francuska, traži izvođača radova na izgradnji garaže i prilaznih cesta. Natječaj je otvoren do 26. listopada, a prijave na francuskom jeziku predaju se na SMAT, agissant au nom et pour le compte du SMTC (syndicat mixte des transports en commun de l’agglomération toulousaine), 1 place Esquirol, BP 10416, 1 place Esquirol, BP 10416, For the attention of: M. service commande publique, 31004 Toulouse Cedex 6, France, commande-publique@ smat-toulouse.fr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Izgradnja SC Raja SA Constanta, Konstanca, Rumunjska, traži izgradnju cjevovodnog sustava. Najtečaj je otvoren do 12. studenog, a prijave na rumunjskom jeziku predaju se na SC Raja SA Constanta, str Calarasi 22-24, Contact point(s): Directia Dezvoltare si Finantari Externe, For the attention of: Stelian Budes, 900590 Constanta, Romania, [email protected], www.e-licitatie.ro. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na [email protected] uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Outsourcing mobilnih uređaja i elektroničkih naprava (20120829016) Britanska tvrtka specijalizirana za kupnju velikih količina mobilnih telefona i drugih elektroničkih naprava za ponovnu uporabu i recikliranje traži outsourcing partnere u drugim europskim zemljama, koji mogu pomoći pri prikupljanju uređaja. Tvrtka je također potencijalno zainteresirana za imenovanje trgovačkih predstavnika ili za formiranje joint venturea. Prerada mlijeka (20120824014) Ruska tvrtka specijalizirana za preradu mlijeka traži partnere zainteresirane za uspostavljanje joint venture suradnje. Tvrtka proizvodi široku paletu mliječnih proizvoda (mlijeko, sir, jogurt, kefir). Pri proizvodnji koriste samo prirodne sirovine. Automobilski dijelovi (20120824006) Ruska tvrtka specijalizirana za proizvodnju automobilskih dijelova traži partnere za joint venture, spremne za proizvodnju autodijelova i opskrbu istima. Vanjska trgovina (20120817018) Mađarska tvrtka za vanjsku trgovinu traži distributere, agente ili zastupnike. Tvrtka se bavi trgovanjem proizvodima u sljedećim kategorijama: hrana, piće, dekoracijski proizvodi, proizvodi za njegu tijela, tehnički proizvodi. Obrada metala i proizvodnja strojeva (20120817017) Poljska tvrtka, specijalizirana za obradu metala i proizvodnju strojeva i strojnih dijelova, uglavnom za korištenje u poljoprivrednoj industriji, traži partnere za recipročnu proizvodnju. Tvrtka također nudi svoje usluge stranim izvođačima. Prodaja farmaceutskih i medicinskih proizvoda (20120727001) Litvanska tvrtka specijalizirana u veleprodaji i maloprodaji farmaceutskih i medicinskih proizvoda nudi usluge distribucije ili zastupstva tvrtkama koje se bave proizvodnjom farmaceutskih proizvoda ili medicinskih uređaja. Tvrtka također nudi konzultacije o farmaceutskom brendiranju, licenciranju, cijenama, tržišnom pristupu, pa tako nudi i podugovaranje tvrtkama zainteresiranim za ulazak na tržište Litve ili drugih baltičkih država. Strojevi za tretiranje otpada (20120724036) Francuska tvrtka specijalizirana za projektiranje, proizvodnju i prodaju strojeva za tretiranje otpada traži trgovačke posrednike (za prodaju) i instalatere njihovih rješenja po principu “ključ u ruke”. Turistički aranžmani (20120724017) Talijanska touroperatorska tvrtka specijalizirana za organizaciju tura u Toskani i cijeloj Europi, specijaliziranih za teme poput kulturne baštine, hrane i vina te okoliša, kao i tura povodom tečajeva i obuka. Tvrtka traži trgovačke posrednike (zastupnike i predstavnike), a zainteresirana je i za joint venture ugovore. Metalni proizvodi (20120719003) Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju raznih metalnih proizvoda traži partnere za recipročnu proizvodnju. Tvrtka također nudi svoje usluge za podugovaranje ili outsourcing. Organska gnojiva (20120718022) Češka tvrtka koja se bavi proizvodnjom organskih gnojiva i poboljšivača rasta na bazi uzgoja glista traži agente/zastupnike za svoje proizvode. Elektronički uređaji za mjerenje (20120723026) Ruska tvrtka specijalizirana za proizvodnju elektroničkih uređaja za mjerenje traži trgovačke posrednike (agenti i distributeri) i nudi usluge podugovaranja. Dodaci prehrani i kozmetika (20120718009) Poljska tvrtka, s gotovo 25 godina iskustva, specijalizirana za proizvodnju dodataka prehrani i kozmetike, traži partnere za trgovinu i proizvodnju. Tvrtka nudi podugovaranje kao proizvođač i trgovačko-posredničke usluge. Kupnja, prerada i prodaja smrznute ribe (20120717026) Poljska tvrtka specijalizirana za kupnju, preradu i prodaju smrznute ribe i morskih plodova traži veletrgovce i trgovačke lance, kao i distributere za svoje proizvode. Oglašavanje, marketing, web dizajn (20120720016) Talijanska tvrtka specijalizirana za oglašavanje, marketing, online usluge i kreiranje web stranica, redizajna i optimizacije nudi outsourcing aktivnosti stranim tvrtkama. www.een.hr 24. rujna 2012. RAPEX izvješće RAPEX izvješće RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/ consumers/dyna/rapex/rapex_archives_en.cfm. 1 2 rizik za djecu jer ukrasni elementi mogu lako otpasti i biti progutani ili inhalirani. (slika 4) 3 4 5 7 8 6 7 6 Tinta za tetoviranje, Tattoo ink, brend Intenze, model Article ST1132MDC. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer sadrži 62 miligrama po kilogramu aromatičnog aminoanisidina koji se smatra kancerogenom supstancom. Prema ResAP-u, Rezoluciji o sigurnosti proizvoda za tetoviranje, ovakvi proizvodi su zabranjeni. (slika 1) ka No 43292, barkod 4326470432926. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer plastika od koje su bojice napravljene sadrži REACH direktivom zabranjene ftalate. (slika 2) 9 svijetlozelenoj, tirkiznoj i bijeloj. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer se može lako zapaliti. Proizvod nije u skladu s Direktivom o proizvodima niskog napona. (slika 3) Drvene bojice, brend Best Choice, ime proizvoda Regenbogen Buntstifte, ozna- Grijalica Fan heater, brend Evatronic, model FH802, koji se proizvodi u tri boje - Dječje sandalice, brend Xin Min, nepoznatog podrijetla. Proizvod predstavlja Automobili marke Chevrolet, modeli Aveo /Kalos, Captiva, Epica/Tosca, Lacetti/Nubira/Optra, Matiz/Spark, proizvedeni od 2007 do 2011. godine VIN oznaka KL1SF48DJ8BS09481~KL1SF69WJAB134 357(Aveo/Kalos), KL3CD26RJ7B000248~ KL1CG26FJAB012371 (Captiva), KL1LF69R J8B090447~KL1LA69KJAB012342 (Epica/ Tosca),KL5JD56Z47K999027~KL1NF356J 8K315878 (Lacetti/Nubira /Optra), KL1KF4 80J7C199689~KL1KF484J9C645714 (Matiz/Spark). Neki od vozila zbog lošeg pozicioniranja ABS uređaja i kočnice mogu imati problem s dugim hodom kočnice, smanjenim performansama kočnice i tvrdim kočnicama. (slike 5, 6, 7) Tricikli Rewaco RF1, proizvedeni između 2005. i 2012. godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer varovi upravljača mogu otkazati. (slika 8) Ljestve, brend Dogrular, model GI 200, barkod 8 691913 101094. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer je materijal od kojeg je napravljen pretanak pa može doći do loma i pada s visine. (slika 9) Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite vezane uz potražnju tehnologije uputite na [email protected]. Novi sustav za čišćenje ljuski zelenih mahuna (Ref: 12 TR 99PB 3PXA) · Turska tvrtka koja izrađuje poljoprivredne strojeve traži novu metodu čišćenja ljuski zelenih mahuna. Kako bi se spriječilo vlaženje, tražena metoda bi trebala biti bez korištenja vode ili automatski sušiti plod. Tehnološka suradnja, licenciranje, proizvodnja i komercijalna suradnja su mogući. Tražena tehnologija može već biti na tržištu, a moguća je i suradnja na konačnom razvoju tehnologije. Specijalizirano pakiranje ribljih fileta (Ref: 12 GR 49Q1 3POH) · Grčka farma za uzgoj riba koja sustavno uzgaja brancina i deveriku traži novu metodologiju za specijalizirano pakiranje ribljih fileta. Traže partnera s relevantnim iskustvom koji bi zajedno s njima radio na nalaženju najboljeg rješenja za svoj proizvod putem tehnološke ili komercijalne suradnje. Biorafinerijska tehnologija za procesuiranje biomase od alga (Ref: 12 NL 60FI 3PR8) · Nizozemska tvrtka traži biorafinerijsku tehnologiju za procesuiranje bioma- se od algi. Očekivano je da će u održivoj ekonomiji alge igrati važniju ulogu (prihvat CO2, obrada otpadnih voda i gnojiva), rezultirajući u dobroj opskrbi biomase od algi. Tvrtka traži različite tehnologije za obradu različitih vrsta algi i ekstrakata različitih sastojaka. Licenciranje i tehnološka suradnja su traženi oblici suradnje. Tvrtka iz Velike Britanije je tržišni lider u printanju digitalnih knjiga (u većim i manjim količinama) te traži partnere koji mogu pružiti relevantnu tehnologiju spremnu za tržište vezanu uz izdavanje digitalnih i e-knjiga. Tvrtka će sa zainteresiranim partnerima sklapati licencne sporazume, kao i druge oblike tehnološke i komercijalne suradnje. Supstituti za prirodnu ljepljivu smolu (Ref: 12 ES 252K 3Q3W) · Međunarodna tvrtka iz Španjolske s infrastrukturom za istraživanje i razvoj traži industrijskog ili akademskog partnera za tehnološku suradnju, komercijalnu suradnju s tehničkom pomoći kako bi razvili i proizveli supstitut prirodne ljepljive smole za različite primjene. Partner za tehnologiju solarnih ploča (Ref: 12 TR 99PB 3Q1A) · Turska tvrtka koja je član veće poslovne grupacije želi ući u fotonaponski posao i traži partnera s iskustvom u tehnologiji solarnih ploča. Zainteresirani su za transfer znanja u sklopu komercijalne suradnje s tehničkom pomoći koja pokriva instalaciju i održavanje. Suradnja na projektu je dugoročni cilj. Toplinsko izolacijski materijal za transfer topline (Ref: 12 FR 35k9 3PXE) · Francuska tvrtka razvila je inovativne solarne ploče velikih razmjera za proizvodnju toplinske energije (60°C do 130°C). Želja im je unaprijediti transfer topline putem cijevi i stoga traže toplinsko izolacijski materijal/proces. Dobavljač/industrijski partner bi trebao moći pružiti tehnologiju u sklopu komercijalne suradnje s tehničkom pomoći. Tehnologija za uzbunjivanje kada opadne učinkovitost kreme za sunčanje na koži (Ref: 12 TR 99PD 3Q6V) · Turska tvrtka aktivna u kozmetičkoj industriji i specijalizirana za proizvode za zaštitu kože od štetnog utjecaja sunca. Tvrtka traži indikacijske tehnologije poput narukvice koja mijenja boju kako opada efekt proizvoda za zaštitu od sunca. Tražena tehnologija bi trebala omogućiti da se proizvod koristi višekratno, ne jednom. Traži se komercijalna suradnja s tehničkom pomoći. Nove tehnologije digitalnog printa i elektronskih knjiga (Ref: 12 GB 77dz 3PQ8) · Unaprijeđeno uklanjanje masti i ulja (Ref: 12 GB 40n4 3O8V) · Globalna tvrtka s uredima u Velikoj Britaniji traži način značajnog unapređenja uklanjanja masti i ulja iz različitih supstrata, specifično iz razrijeđenih vodenastih okruženja i pri nižim temperaturama. Traže akademskog ili industrijskog partnera za licenciranje ili zajednički razvoj. Inženjerska pomoć za proces tretiranja otpadnih muljevitih voda (Ref: 12 GB 46P4 3PMM) · Škotska tvrtka s iskustvom u tretiranju otpadnih muljevitih voda iz kanalizacije radi na procesu oksidacije kataliziranog vlažnog zraka, te traži suradnju s inženjerskim partnerima kako bi konstruirali, instalirali i upravljali demonstracijskim pogonom. enterprise europe 24. rujna 2012. 8 SIAL Match 2012, poslovni susreti u okviru sajma SIAL na taj način upoznati profil tvrtke, njene usluge i proizvode te procijeniti mogućnost zajedničkog interesa za suradnju u budućnosti. HGK-Europska poduzetnička mreža Hrvatske poziva na SIAL Match 2012, multilateralne poslovne susrete u okviru međunarodnog sajma SIAL koji se održava u Parizu od 22. do 24. listopada. Europska poduzetnička mreža periodički organizira multilateralne poslovne susrete diljem Europe, gdje se poduzetnicima otvara mogućnost osobno upoznati potencijalne poslovne partnere. Na ovakvim događanjima poduzetnici mogu ostvariti izravan kontakt i održati sastanak s odabranim predstavnikom strane organizacije, Multilateralni poslovni susreti SIAL Match 2012 održat će se u okviru jednog od najvećih prehrambenih sajmova u Europi, a nastavak su istoimenog događanja održanog 2010. godine. Tada je čak 536 tvrtki i institucija iz prehrambeno-prerađivačkog i poljoprivrednog sektora, kao i tvrtki iz uslužnog sektora - trgovine, prometa i logistike, ugostiteljstva i hotelijerstva iskazalo interes za sudjelovanje u poslovnim razgovorima u okviru kojih su, na zadovoljstvo sudionika, ostvareni mnogobrojni individualni sastanci i izravni kontakti, a prema povratnim informacijama mnogi tada ostvareni kontakti otvorili su i nove poslovne mogućnosti. Potaknuti uspjehom prošlogodišnjih izdanja ovog događanja te željom da se hrvatskim tvrtkama pruže jednake pogodnosti i koristi koje sudjelovanje u poslovnim susretima donosi, Hrvatska gospodarska komora, koordinator Europske poduzetničke mreže za Hrvatsku, zatražila je partnerski status u organizaciji susreta SIAL Match 2012. Registracija za poslovne susrete je na web stranici http:// www.b2match.eu/sial2012. Rok za prijavu poslovnog profila je 30. rujna, a odabir partnera za sastanke je od 1. do 8. listopada. Svaki sastanak traje 30 minuta. Radionica za potencijalne poduzetnice Hrvatska gospodarska komora najavljuje trodnevnu radionicu za potencijalne poduzetnice koja će se održati od 2. do 4. listopada 2012. u Županijskoj komori Split, na adresi Ante Trumbića 4. Radionica će se organizirati u suradnji s projektnim partnerima, a cilj je dovesti zainteresirane žene (nezaposlene, studentice...) na razinu pokretanja vlastite tvrtke. Radionica se održava u sklopu projekta EntrepreneurSHEp Croatia - Europska mreža žena ambasadorica poduzetništva, koji provodi HGK sa svojim projektnim partnerima Visokom školom za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba, Terom Tehnopolis iz Osijeka i Tehnološkim parkom Varaždin. Nakon radionica u Osijeku, Zagrebu i Rijeci ovo je pretposljednja u nizu od pet radionica predviđenih projektom, a termin posljednje koja će se održati u Varaždinu još nije utvrđen. Informacije i materijali s dosadašnjih radionica dostupni su na službenoj stranici projekta Entreprene- urSHEp Croatia http:// entrepreneurshep.een. hr/hr/radionice/. Svakodnevno se obrađuju dva modula, pa će biti pokrivene sljedeće teme: Od poslovne ideje do profita, Sve je marketing, marketing je sve, Poslovno planiranje – od kuda krenuti, Organizirajte svoj posao, Poduzetnik u elektroničkom poslovanju te Mogući pravni oblici organiziranja poduzetništva i poslovne odgovornosti. Kvalitetu seminara osigurat će iskusni predavači partnerske institucije projekta - Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba, dok će navedene teme potkrijepiti svojim primjerima dobre prakse ambasadorice ženskog poduzetništva koje su najavile svoj dolazak: Irena Kaštela, Lada Karninčić i Helena Budiša. Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 2. listopada - Radionica za žene poduzetnice, Split 9. listopada - Polagra, sajam hrane, Poznan, Poljska 22.-24. listopada - Poslovni susreti SIAL Match 2012, Pariz, Francuska 8. listopada - Otvoreni dani 2012. - Europski tjedan regija i gradova 25.-27. listopada - Greenvest Croatia, Međunarodni gospodarsko-investicijski dani i sajam razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu, Zagreb 12. listopada - Business rendez-vous, Ostrava, Češka 26. listopada - Treći međunarodni gospodarski susreti na sajmu SASO, Split Greenvest 2012 - Gospodarskoinvesticijski dani Od 25. do 27. listopada u hotelu Regent Esplanade u Zagrebu održat će se prvi međunarodni poslovni događaj pod nazivom Greenvest 2012: Invest in Green Croatia. Riječ je o međunarodnim gospodarsko-investicijskim danima i sajmu razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu. Na njemu će Savez za energetiku Zagreba okupiti predstavnike međunarodnih i domaćih državnih i gradskih institucija, veleposlanstava, međunarodne i domaće gospodarstvenike te investitore. Greenvest 2012 je prvi susret ove vrste u Hrvatskoj namijenjen pružanju pune podrške razvoju zelenog gospodarstva. U planu su susreti državnih dužnosnika i predstavnika međunarodnih institucija s gospodarstvenicima, predstavljanja razvojnih i proizvodnih projekata i programa te zelenog portfelja međunarodnih i domaćih pravnih osoba, kao i veleposlanstava, banaka, agencija, investitora i područja investicijskih interesa za Hrvatsku. Cilj tog događaja je raspraviti otvorena pitanja razvoja zelenog gospodarstva u Republici Hrvatskoj, detektirati izazove i definirati perspektivu razvoja privatnih projekata i projekata javno-privatnog partnerstva, kao i raspraviti mogućnosti otvaranja novih proizvodnih kapaciteta i radnih mjesta u području zelenog gospodarstva. Na susretu će se raspravljati i o perspektivi domaćih i stranih investicija, a u dijelu u kojem će se međunarodnim investitorima predstavljati projekti domaćih i međunarodnih kompanija, veleposlanstava, banaka, agencija... pružit će se sveobuhvatne informacije o zelenim uslugama, proizvodima, visokim tehnologijama, industrijskoj proizvodnji. Bit će predstavljene mogućnosti i vrste ulaganja te opći uvjeti investiranja, a do sada je prijavljeno približno 355 milijuna eura vrijednih projekata. Ovo događanje je i podrška razvoju obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, otvaranju novih radnih mjesta i povećanju konkurentnosti tog sektora na jedinstvenom europskom tržištu, a strogo definirani uvjeti sudjelovanja (predstavljanja, izlaganja...) ovaj bi događaj trebali svrstati na popis vodećih gospodarskih događaja godine. Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA Glavni urednik Darko Buković Urednik priloga Krešimir Sočković PREDSTAVLJAMO 13 www.privredni.hr Broj 3745, 24. rujna 2012. ( 1 mjesec ( oko 50 radnika postoji Relaxino.com Relaxino.com, Zagreb bit će zaposleno u novoj tvornici Apipharma, Zagreb Posao budućnosti u turizmu Nova tvornica u Našicama i nova radna mjesta Na portalu se trenutačno nalaze destinacije s turističkom i wellness ponudom iz Mađarske, Slovenije i, naravno, Hrvatske. Uz one na hrvatskom i engleskom, uskoro će Zbog blizine sirovinske baze zagrebačka farmaceutska biti spremne stranice na talijanskom i njemačkom jeziku tvrtka svoju je proizvodnju preselila u Slavoniju I deja o pokretanju portala o turizmu, wellnessu, sportu i raznim oblicima zabave oduvijek je tinjala u Andreji Milas, osnivačici portala Relaxino.com koji se na tržištu pojavio početkom rujna. Nakon što je ostala bez posla koji je voljela i radila 17 godina, te nakon razočaranja u traženju novog, jedino joj je preostalo razmišljati o poduzetničkim vodama. Pritom je morala osluhnuti tržište i naći suradnike za svoj projekt. “Poslovni partneri s kojima sam ranije surađivala prepoznali su projekt kao novost na tržištu, a iz prijašnje su suradnje znali da ću im biti pouzdan partner. Tako je nastao Relaxino, namijenjen vrlo širokom krugu ljudi, na kojem se može naći ponuda za mlade, parove, umirovljenike, menadžere, obitelji, samce, planinare, ljubitelje biciklizma, golfa, mora, planina, kupanja, masiranja...”, rekla je Andreja Milas. Na portalu se trenutačno nalaze destinacije s turističkom i wellness ponu- dom Mađarske, Slovenije i, naravno, Hrvatske. No, kako je istaknula Andreja Milas, namjera je proširiti portal s ponudom u regiji. Uz one na hrvatskom i engleskom, uskoro će biti spremne stranice na talijanskom i njemačkom jeziku. To je za naše prilike nevjerojatnih dvjestotinjak milijuna potencijalnih čitatelja i korisnika portala, koji su u konačnici i naši potencijalni turisti. Na kreiranju sadržaja Andreja Milas za sada radi sama, a važno je istaknuti kako je sve iz predstavljene turističke ponude i sama iskusila, pa tako može preporučiti i dati mišljenje o određenim turističkim odredištima. Bez provizijskog kolača “Portal je posao budućnosti u turizmu. Generacije koje dolaze su neovisne i žive život u skladu s tehničkim inovacijama koje moramo i mi pratiti. Turistička agencija kao “posao u izlogu” za mene nije budućnost. Čitajući portal Relaxino.com, klijent će također dobiti potpu- no provjerenu uslugu kao što je ona u agenciji, ali u konačnici bi mogao dobiti i manju cijenu za neki aranžman jer provizijski kolač ne postoji”, rekla je Andreja Milas. Time će postići veliku konkurentnost na tržištu u svim Na portalu se nalazi ponuda za mlade, parove, umirovljenike, menadžere, obitelji, samce, planinare... pogledima. Naime, aranžman za odmor rezerviran preko portala Relaxino.com klijent plaća na licu mjesta, i to tek nakon što je usluga gotova. Portal već sada klikaju čitatelji iz Europe, Japana, Novog Zelanda i Amerike. Među planovima za budućnost Andreja Milas posebice ističe upoznavanje ostalih iz turističke branše s važnosti postojanja portala na kojem dobivaju globalnu prezentaciju ponude, a koju izravno čitaju njihovi budući klijenti. (S.P.) P rivatna farmaceutska tvrtka Apipharma, osnovana prije 38 godina u Zagrebu, otvorila je novi suvremeni pogon u Našicama. Budući da farmaceutske proizvode, dodatke prehrani, prehrambene i kozmetičke proizvode izrađuje isključivo od onog što nudi priroda, a najviše na temelju pčelinjih proizvoda, ova nova tvornica je izgrađena najbliže sirovinskoj bazi. “Novoizgrađeni pogon, površine 1500 četvornih metara, u kojem će biti zaposleno oko 50 radnika, mahom s našičkog područja, posjeduje svu potrebnu dokumentaciju i uglavnom će biti orijentiran na izvoz. Apipharma na tržišta Bosne i Hercegovine, Kosova, Albanije, Crne Gore, Kuvajta, Hong Konga, Rumunjske, Turske, Azerbejdžana i Irana godišnje izveze robe u vrijednosti od oko dva milijuna eura”, kaže Tomislav Lalić, vlasnik i predsjednik Uprave Apipharme, dodajući kako je čitava investicija vrijedna oko 3,5 milijuna eura. Ova nova tvornica, kojom je Apipharma postala dijelom farmaceutske industrije u pravom smislu riječi, izgrađena je prema načelima dobre proizvođačke prakse (GMP) za farmaceutsku industriju. Time nova tvornica slijedi vlastito načelo – prirodnim putem do zdravlja, a korisnicima tako pruža veću sigurnost da će konzumirati zdravstveno ispravan i kvalitetan proizvod. Prvi industrijski objekt iz energetskog razreda A Novi objekt Apipharme u Našicama je i prvi i trenutno jedini industrijski objekt u Hrvatskoj koji izvedena led diodama, što donosi značajnu uštedu u potrošnji energije. Od niza primijenjenih tehnoloških novosti, Apipharma je za sada prva farmaceutska tvornica u široj regiji koja je ugradila antibakterijske panele. Instalirana su i specijalna postrojenja za termičku obradu i proizvodnju sirupa u kojima se posebnim načinom priprema sirup na temperaturi do 45° C, što je jamstvo očuvanja visokovrijednih svojstava svih prirodnih sastojaka, bez straha da će ih uništiti viša temperatura. Čitav postupak je pod stalnom kontrolom IPC (Industrial Process Control) labora- Apipharma je za sada prva farmaceutska tvornica u široj regiji koja je ugradila antibakterijske panele ima energetski certifikat s oznakom kategorije “A”. Kompletna rasvjeta je torija koji analizira svaki dio proizvodnog procesa. (S.S.) 14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Ušteda na proračunu 19,3 milijuna maraka Prema izvještaju o izvršenju proračuna BiH za šest mjeseci ove godine, ukupni prihodi iznosili su 478,5 milijuna, a rashodi 401,5 milijuna konvertibilnih maraka i manji su za 4,6 posto. Smanjenje rashoda rezultat je provođenja odluke Vijeća ministara BiH o štednji i kresanju plaća, toplog obroka i dnevnica zaposlenih u institucijama države. Istodobno su podmirene i sve obveze po osnovi vanjskog duga u iznosu od 178,5 milijuna maraka. U državnoj administraciji tvrde da su rezovi napravljeni i kod nabave potrošnog materijala, tako da ministarstva međusobno posuđuju papir i drugu potrošnu robu. Kinezi financiraju HE Ulog i TE Stanari Predstavnici EFT Grupe i kineskog energetskog konzorcija Sinohydro Corporation Ltd, Dongfang Electric i Kineske razvojne banke potpisali su u Pekingu ugovor o izgradnji HE Ulog na gornjem toku Neretve po modelu EPC (inženjering, nabava i izgradnja). EFT Grupa dobila je koncesiju od vlade Republike Srpske na eksploataciju električne energije iz HE Ulog. Radovi će trajati 42 mjeseca, a investicija je vrijedna 60 milijuna eura. Zanimljivo je da je EFT u posao ušao unatoč prethodnom upozorenju, a potom i tužbi Federalnog ministarstva okoliša jer projektom nije utvrđen utjecaj gradnje na okoliš i vodno područje Neretve sve do ušća. EFT Grupa potpisala je i ugovor s kineskim partnerima o financiranju izgradnje TE Stanari kod Doboja ukupne vrijednosti 550 milijuna eura. Kinezi će obaviti radove u vrijednosti 350 milijuna eura i osigurati kreditna sredstva za taj iznos. Privredni vjesnik Broj 3745, 24. rujna 2012. ( više od 250 sudionika i 65 panelista okupio 2. menadžment forum Jugoistočne Europe 19. i 20. rujna u Beogradu Susret srpskih i hrvatskih trgovca i proizvođača hrane Najveći igrači u istom kolu Direktori i vlasnici tvrki Danube Foods, Atlantic Group, Agrokor, Victoria Group, Nektar i Podravka u Beogradu su razrađivali strategiju zajedničkog nastupa na regionalnom tržištu Ljiljana Lukić [email protected] postavka regionalne suradnje je uvjet našeg nadmetanja na globalnom tržištu, suradnja je pretpostavka da opstanemo”, upozorio je Mršić. A ko se ne budemo udruživali, doći će veliki igrači, a mi ćemo utakmicu gledati s tribina, izjavio je u prošli četvrtak u Privrednoj komori Srbije (PKS) predsjednik MK Grupe Miodrag Kostić, sumirajući kao moderator raspravu na završnom panelu dvodnevnog Menadžment foruma Jugoistočne Europe. Razgovor na temu Regionalne poslovne alijanse u poljoprivredi, prehrambenoj i konditorskoj industriji okupio je najveće regionalne igrače u ovom sektoru ili, kako se Kostić (vlasnik šećerana, zemlje i tvornica u Srbiji i Ukrajini) slikovito izrazio, “za stolom su direktori i vlasnici šest hrvatskih i srpskih kompanija vrijednih sedam milijardi eura” - Danube Foods, Atlantic Group, Agrokor, Victoria Group, Nektar i Podravka. Svi živimo od regije, naglasio je predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić, čak i tvrtke koje, poput Podravke, izvoze u 50 država “Svi međusobno razgovaramo i već smo povezani zajedničkim interesima. Ja sam se upravo vratio iz Kine gdje sam uz porfolio Karneksa nosio i katalog PIK Vrbovca. Danas sam čuo da Podravka ima tvrtku u Turskoj i veoma sam zainteresiran da preko nje izađem na to veliko i zahtjevno tržište. Mi smo svoj dio odgovornosti ponijeli, radimo i proizvodimo, plaćamo porez i želimo biti veći, ali ne tražimo pomoć nego nam treba odgovarajući državni okvir kako bismo bili bolji od konkurencije. I onda će umjesto sedam milijardi eura biti 77 milijardi eura”, kazao je Kostić. I dodao kako “cijene hrane skaču u nebo”. Živjeti od regije Direktor Danube Foodsa (nekadašnji fond Salford, većinski vlasnik srpske mljekarske i konditorske industrije i najveće tvornice vode) Slobodan Petrović naveo je da ideja o strateškom partnerstvu nije novost i da su već ranije razgovarali sa svima koji sjede za stolom o udruživanju, ali da rezultata nije bilo. “U duši smo mladi kapitalisti i želimo biti većinski vlasnici. Šteta je što se ne udružujemo jer bismo bili uspješniji”, ocijenio je on. I naveo kao primjer srpsku konditorsku industriju koja ima više tvornica, s po jednim ili dva brenda, ali ne i odgovarajući plasman i pro- Forum za zajedničke probleme Drugi menadžment forum Jugoistočne Europe održan 19. i 20. rujna u Beogradu okupio je više od 250 sudionika i 65 panelista - poslovnih lidera, visokih državnih dužnosnika, međunarodnih stručnjaka i ekonomskih analitičara koji su razmatrali probleme funkcioniranja privreda nakon tranzicije te pitanja konkurentnosti u Jugoistočnoj Europi, ali i probleme restrukturiranja, financijskog upravljanja i upravljanja ljudskim resursima u kompanijama. Skup su organizirali Savez ekonomista Srbije, Hrvatsko društvo ekonomista i IEDC - Poslovna škola Bled u suradnji s Privrednom komorom Srbije. Sljedeći forum bit će održan u lipnju 2013. godine na Bledu. daju jer za to pojedinačno nemaju dovoljno ni sredstava niti logistike. Viši izvršni direktor kompanije Droga Kolinska i član Uprave Atlantic Grupe Enzo Smrekar kazao je da se ulaskom u EU tvrtke suočavaju sa žestokom konkurencijom i da je najplodniji period približavanje Uniji. Postavlja se pitanje imamo li proizvod koji donosi novu vrijednost jer samo tako će biti prihvaćen na europskom tržištu, rekao je on i kao primjer za ugled naveo brendove Vegeta i Donat. “Alijanse su neminovnost jer igra na tržištu postaje sve krupnija. Nekada je za preuzimanje tvrtki u ovoj grani u regiji trebalo nekoliko de- setina milijuna eura, a sad već trebaju milijarde”, istaknuo je on. I dodao da će u vremenu koje dolazi zbog toga biti sve manje preuzimanja, a sve više udruživanja “na nabavnim tržištima i distribuciji, kao u pregovorima proizvođača hrane s ritejlerima”. “Svi živimo od regije”, naglasio je predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić. I objasnio da ta tvrtka izvozi u više od 50 zemalja, ali da živi od regije. Koliko je teško osvajati nova tržišta najbolje pokazuje primjer Turske gdje je potrebno investirati 30 milijuna eura prije nego što se zaradi prva lira. I to samo za Istanbul ili Izmir. “Pret- Ništa bez potrošnje Osvrnuvši se na aktualnu dilemu o tome izvlači li iz krize potrošnja ili štednja odnosno investicije, on je kazao kako je jedini izlaz “trošenje, jer je bez potrošnje i infrastruktura suvišna”. I dodao kako u Hrvatskoj već četvrti mjesec zaredom pada maloprodaja, a to znači da padaju i prihodi i manje se puni budžet. “Što će nam autoceste ako nemate što voziti po njima”, upitao je Mršić. “Zemlje su nam male, mala su nam tržišta, puno je igrača i mi zapravo igramo s velikima. Mi smo u maloprodaji konkurencija velikim timovima poput Real Madrida i Barcelone i tučemo ih na domaćem terenu. Konzum pobjeđuje sedam velikih konkurenata u Hrvatskoj. Ključ je optimalna i prava investicija, ključ su pravi ljudi koji poznaju tržište”, smatra izvršni potpredsjednik Agrokora Ante Todorić. On je kazao kako treba iskočiti iz regije, ali da se to ne može bez 30 ili 100 milijuna eura samo da biste ugurali proizvode na police. “I dalje ćemo investirati u spajanje kompanija i u tom pogledu svakom od nas je jasnija situacija nego prije četiri godine. Mnogo smo realniji u tom pogledu i zanimaju nas samo profitabilni poslovi. Da Hrvatska ima pet Agrokora, ne bi imala problema”, poručio je kolegama Todorić. 15 www.privredni.hr Broj 3745, 24. rujna 2012. ( 300 automobila ( 100.000 radnika proizvodit će se u jednoj smjeni zapošljava automobilska podizvođačka komponenta KOPNI SLOVENSKI BDP Autoindustrija prešaltava u manju brzinu Uz Revoz i mnoge su druge slovenske tvrtke koje isporučuju opremu i autoindustriju prinuđene na uzmicanje u skraćeni radni tjedan dijelove za Franjo Kiseljak [email protected] R evoz, tvornica automobila u Novom Mestu, na velikim je mukama. Svima koji se bave proizvodnjom automobila pada prodaja – matičnom Renaultu više nego drugima, a unutar njega najviše se smanjila prodaja malih vozila kakve proizvodi 2300 radnika najvećeg izvoznika u Sloveniji. Zbog pada prodaje većeg od očekivanog u Revozu su odlučili raditi u tjednu od 19. do 28. rujna samo u prijepodnevnoj smjeni. Umjesto 600 automobila koliko su ih na dan proizvodili do sada, u jednosmjenskom tjednu dnevno će s trake sići samo 300 Pad BDP-a u drugom kvartalu je 3,2 posto na godišnjoj razini twinga, clia II. i winda. U bolja vremena, kada se u Novom Mestu radilo u tri smjene, proizvodna traka izbacivala je po 900 automobila. Isporučitelji opreme i dijelova prvi su osjetili da u Revozu škripi s prodajom. Tvrtka SEP još u srpnju prešla je na skraćeni radni tjedan. Visoka zaduženost Na pad prodaje u Novom Mestu reagirali su još u travnju. Tada su otpustili pola noćne smjene zbog čega je bez posla ostalo 300 uglavnom agencijskih radnika. Sve što se događa Revozu događa se i brojnim drugim slovenskim tvrtkama koje kao isporučitelji dijelova i drugih komponenti rade za automobilsku industriju u Europi i svijetu. Automobilska podizvođačka komponenta vrlo je važna za Sloveniju jer zapošljava oko 100.000 radnika. Svaka promjena unutar tako velikog grozda dolazi kao udar odmah vidljiv visoko na skali gospodarskih poremećaja. U drugim granama prilike nisu mnogo bolje, što pokazuje pad BDP-a u drugom kvartalu ove godine za 3,2 posto, mjereno *vijesti prema ostvarenju u istom lanjskom kvartalu. Razlozi tome su brojni, a najveći – visoka zaduženost. Ovih dana Marko Kranjec, guverner središnje banke, referirao je Upravnom odboru Gospodarske zbornice Slovenije o spoznajama iz opsežne studije kojom je Banka Slovenije pokušala izoštriti sliku o poslovanju u 2011. godini. Kao središnji problem guverner je naznačio dramatičan odnos između dužničkog i vlasničkog kapitala u cijelom realnom sektoru. Prosječno za Sloveniju, tvrde analitičari, na euro vlastitih dolazi 1,5 eura dužničkih sred- stava. Posebno je dramatično u građevinarstvu gdje vlastita sredstva čine samo 18 posto ukupnih izvora. Preskupi proizvodi Iznadprosječna zaduženost ukorijenila se u poslovanju s nekretninama, u ugostiteljstvu, prometu i djelatnosti skladištenja. Ukupna slika prezadužene Slovenije čiji se BDP osjetno smanjuje potaknula je komentatora Financa Uroša Urbasa da svojim sugrađanima skreše u lice bogohulnu misao. “Mi Slovenci imamo previsoke plaće za ono što znamo napraviti i previše zaposlenih za ono što uspijevamo napraviti. Stavite me na lomaču, ali moram reći da ono što radimo za izvoz, drugi znaju napraviti jeftinije. Jednostavno, proizvodi Made in Slovenija su preskupi”, ustvrdio je. Urbas je dao sebi oduška; pitanje je kako će poruku protumačiti oni na koje se odnosi – političari, menadžeri i sindikalisti. Svi oni trenutačno su u fazi žestoke razmjene mišljenja o tome tko je više kriv za krizu i rušenje mita o natprosječnoj sposobnosti Slovenaca. Dobrodošlica europskoj bankarskoj uniji Slovenija je s olakšanjem dočekala odluku njemačkih ustavnih sudaca kojom je otklonjena posljednja prepreka uspostavi stalnog fonda za spašavanje eura. U prvoj tranši sve članice europodručja uplatit će u kapital ESM-a 80 milijardi eura. Slovenski dio obveze iznosi 342,4 milijuna eura. Takve financijske obveze prema stalnom fondu za spašavanje eura nikoga u Sloveniji ne uznemiravaju previše. Svi dobro znaju da za spas doma- ćih banaka treba osigurati višestruko veći iznos od onog što će ga ESM dobiti kao slovenski ulog. Domaće banke svojim lošim plasmanima napravile su financijsku kavernu duboku oko 4,5 milijardi eura. Bilo koja sanacija operativno nije moguća bez najmanje 1,5 milijardi eura direktne financijske transfuzije. Olakšavajuća je činjenica da će stalni fond ESM-a izravno sudjelovati u dokapitalizaciji banaka, što znači da država koja moli pomoć, ne mora dobiveni novac pribrojiti svom javnom dugu. Osim toga ESM ima ovlaštenje otkupljivati obveznice euriziranih država. ESM je, stoga, slamka spasa za zemlju koja je nedavno doživjela debakl s prodajom državnih papira za “bajpasiranje” proračunskog deficita. Papire jednostavno nitko nije htio kupiti, što znači – ne spase li se banke, ni država se više neće imati gdje zaduživati. Propadnu li banke, propada i država. Direktor starog LB-a želi u mirovinu Borut Ožura, direktor Ljubljanske banke, dao je znati da mu je dojadilo voditi banku koja se javlja samo kao stranka u brojnim sporovima što ih pokreću štediše bivših podružnica LB-a. U najnovijem takvom okršaju Ožuru se optužuje da laže kada govori da LB nema imovine iz koje bi mogao isplatiti svoje štediše. Tužba se poziva na ispis iz zemljišne knjige prema kojem je LB vlasnik vile u Mošćenicama. Patria: ucjene na protuisporukama U Beču se nastavlja sudski spor u slučaju Patria. Slovenski ministar obrane Aleš Hojs zadovoljan je raskidom ugovora, pa nema više novih oklopnjaka za slovensku vojsku, osim već isporučenih. Na kraju oklopne trakavice štetu zbrajaju samo slovenska poduzeća koja su u projektu nabave sudjelovala u dogovorenim kontraisporukama. Invalidske mirovine idu na provjeru Među 585.000 ljudi kojima slovenski Zavod za mirovinsko osiguranje isplaćuje mirovine, gotovo 90.000 ljudi prima invalidsku mirovinu, nerijetko bez valjanog pokrića. Slovenska glasila raspisala su se o čovjeku koji je invalidski umirovljen zbog slabovidnosti, a vozi automobil i aktivni je član lovačkog društva. Znajući za problem lažnih invalida Ministarstvo rada pripremilo je novelu mirovinskog zakona kojom će Zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje dobiti aktivnu legitimaciju za pozivanje na kontrolne preglede korisnike prava iz invalidskog osiguranja. 16 STIL Privredni vjesnik Broj 3745, 24. rujna 2012. ( 26 domaćih ajvara *vijesti Hrvatsko hotelijerstvo i turizam Turistička tvrtka Valamar hoteli i ljetovališta ovogodišnji je domaćin Četvrtog simpozija Hrvatsko hotelijerstvo i turizam, koji će se na temu Razvojni prioriteti za hrvatski turizam izvan glavne sezone održati 4. i 5. listopada u Poreču. Simpozij organiziraju AHIC (Austrian Hotel Investors in Croatia), Hrvatsko-austrijska trgovinska komora, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca i Valamar. Među sudionicima skupa očekuju se predstavnici investitora u hrvatski turizam, turističkih i hotelijerskih tvrtki, turističkih zajednica, konzultantskih tvrtki, agencija i turoperatora. Simpozij se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma, a Privredni vjesnik je jedan od medijskih pokrovitelja. Pelješac ostvario milijun noćenja Prvi put u turističkoj povijesti poluotoka Pelješca proteklog je tjedna zabilježeno milijunto noćenje. U općini Orebić premašen je ukupan lanjski turistički promet i brojka od 700.000 noćenja. Prema ostvarenim fizičkim rezultatima, pelješka turistička odredišta nalaze se na drugom mjestu, odmah iza Dubrovnika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. natjecalo se lani na Ajvarijadi Gastro brend Ljut ili ne, glavno da je ajvar Na Ajvarijadu se mogu prijaviti svi koji donesu isključivo svoj domaći ajvar. O pobjedniku odlučuje stručni ocjenjivački sud, a od ove se godine uvodi i nagrada publike Sanja Plješa [email protected] A jvar, jelo koje se priprema od patlidžana, češnjaka, ulja te pečenih i mljevenih paprika, vrlo je popularan u hrvatskoj kuhinji. Prije pet godina skupina prijatelja iz Zagreba dogovarala se za roštilj kod jednoga od njih, Igora Božičeka, te su došli na ideju kako bi bilo dobro da svatko tko sudjeluje u tom roštilju sa sobom donese domaći ajvar. Tako je započela prva Ajvarijada. “Prve je godine bilo osam natjecatelja, a nakon toga se svake godine povećavao broj zainteresira- nih za natjecanje. Lani se skupilo oko 60 ljudi, a u konkurenciji za najbolji ajvar bilo je 26 domaćih ajvara. Ove godine očekujemo kako će na natjecanju biti od 35 do 40 raznih vrsta ajvara”, rekao je Tomislav Kraš iz udruge CUGA (Centra za unapređenje i globalizaciju ajvara). Dodao je kako je udruga u postupku registracije te se nada kako će se sve registrirati nakon ovogodišnje pete Ajvarijade koja će se održati 29. rujna u Lovačkom domu u Odranskom Obrežu pored Brezovice pod sloganom Radost bez grijeha. Za natjecanje se mogu prijaviti svi koji donesu svoj do- maći ajvar. Predstavnici udruge zaprimaju ajvare bez etiketa i dodjeljuju im broj tako da žiri ne zna o čijem se ajvaru radi. O pobjedniku odlučuje stručni ocjenjivački sud, a od ove se godine uvodi i nagrada publike. Od prve Ajvarijade svi natjecatelji imaju majice s njenim logom, a dijele se plakete i simbolične nagrade. Ideja za organizaciju Ajvarijade nastala je slučajno i iz druženja Planira se i proširenje Iako je ideja za organizaciju Ajvarijade nastala slučajno i iz druženja, u planu je proširenje toga natjecanja, pa se članovi udruge CUGA nadaju kako će se u skoroj budućnosti ajvar sve bolje promovirati zainteresirani za natjecanje mogu se javiti na web adresu te udruge. Ajvarijada privlači i mnoge poznate glazbenike i gastro stručnjake, pa je tako prije dvije godine predsjednica žirija bila gastro stručnjakinja Ana Ugarković. i globalizirati kako bi postao hrvatski gastro brend. Za sada se proširuje krug natjecatelja uglavnom usmenom predajom, ali svi Na upit tko bolje radi ajvar - muškarci ili žene Kraš je odgovorio kako se muškarci uglavnom hvale da su ga oni napravili, no istina je da ga zapravo rade njihove supruge i djevojke. Za sudjelovanje na Ajvarijadi sudionici sami snose svoje troškove, ali Kraš se nada kako će se uskoro u tu manifestaciju uključiti i neke hrvatske tvrtke kao sponzori. Članovi udruge CUGA kontaktiraju i svoje prijatelje iz Makedonije kako bi se i oni priključili natjecanju, ali za sada nema dovoljno financijskih sredstava za njihovo uključenje u tu gastro manifestaciju. Hrvatska - zemlja maslinovog ulja Buy Croatia u Dubrovniku i Opatiji Hrvatska turistička zajednica u suradnji s turističkim zajednicama Dubrovačko-neretvanske županije i Kvarnera ponovno organizira poslovnu radionicu Buy Croatia. U razdoblju od 18. do 25. rujna u Dubrovniku svoju 54. konvenciju održava Američko udruženje poljskih putničkih agencija (SPATA), pa će se zato radionica Buy Croatia održati u dva grada - Dubrovniku i Opatiji. Volim maslinovo ulje Kao dio nacionalnog projekta promocije hrvatskih maslinovih ulja s nazivom Hrvatska - zemlja maslinovog ulja, proteklog su tjedna na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića održani Dani maslinovog ulja. Cilj nacionalnog projekta je izgradnja imidža Hrvatske kao zemlje izvrsnih maslinovih ulja, edukacija stanovništva o ljekovitim svojstvima toga ulja te povećanje prodaje naših maslinovih ulja na doma- ćem i inozemnom tržištu. U sklopu Dana maslinovog ulja otvorena je izlož- ba Identitet maslinovog ulja - komunikacija i dizajn. Izložba daje presjek dizajna etiketa hrvatskih maslinovih ulja u selekciji Feđe Vukića, izvanrednog profesora sa Studija dizajna na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu. Iako je kvaliteta maslinovog ulja preduvjet za njegov dobar plasman na tržištu, ne smije se zaboraviti važnost utjecaja dizajna i ambalaže na prodaju proizvoda. Četrdesetak vrsta maslinova ulja, ali i ostale proizvode od masline izlagali su neki od najpo- znatijih maslinara u našoj zemlji. Zagrepčani i njihovi gosti na Danima maslinovog ulja kušali su najbolja domaća ulja, slastice od maslinovog ulja i čaj od maslina. Za najmlađe posjetitelje pripremljene su igre poput Maslina, ne ljuti se, Maslina, složi me i Maslina, napravi me. No, djeci je posebno zanimljiva bila radionica u kojoj su sudjelovala u stvaranju animiranog filma Volim maslinovo ulje. (S.P.) HRWWWATSKA 17 www.privredni.hr Broj 3745, 24. rujna 2012. ( oko 40 mil kn stajala 1. faza razvoja centra u Jastrebarskom ( 200 mil kn vrijednost realizacije oba projekta Podatkovni centri IT oprema u sigurnim rukama U Jastrebarskom i Križu bit će izgrađeni centri u kojima tvrtke i institucije mogu smjestiti poslužitelje te diskove s aplikacijama i bazama podataka od ključne važnosti za njihovo poslovanje Boris Odorčić [email protected] Ideja za razvoj projekata u Jastrebarskom i Križu iznikla je iz činjenice da je europsko, a posebice američko tržište usluge smještaja opreme u specijalizirane podatkovne centre gotovo u potpunosti zasićeno te da se jugoistok Europe po tom pitanju smatra prilično nerazvijenim. T vrtka Podatkovni centar Križ (PCK) s brendom DataCross od 2009. godine razvija projekte podatkovnih centara u Jastrebarskom i Križu. Riječ je o centrima u koje one institucije koje si ne mogu priuštiti gubitak ili nedostupnost informacija smještaju svoju IT opremu. Najčešće su to poslužitelji i diskovi na kojima se nalaze razne aplikacije i baze podataka od ključne važnosti za poslovanje tih institucija. Većina njih čuva podatke na dvije lokacije - primarnoj i sekundarnoj. U slučaju bilo kakve havarije na jednoj, druga lokacija preuzima funkciju primarne i služi za normalan nastavak poslovanja. I lokacije za izgradnju podatkovnih centara Jastrebarsko i Križ pomno su birane kako bi se nalazile na što manje trusnom području, pa je time manja i mogućnost potresa. Uz to, na tim lokacijama gotovo da nema rijeka, pa klijenti tvrtke PCK mogu mirno spavati, bez straha da će im vri- jedni podaci biti uništeni u poplavi. Podatkovni centri ove tvrtke, može se reći, prva su greenfield investicija te vrste u Hrvatskoj kojom se domaćem i širem regionalnom tržištu osigurava kvalitetan smještaj informatičke opreme. Domaći kapital Usluge tih podatkovnih centara ponajprije su namijenjene financijskom sektoru, dakle, bankama i osiguravateljskim kućama, potom korporativnom i javnom sektoru te ostalim klijentima kao što su mala i srednja poduzeća. Vrijednost realizacije oba projekta iznosi 200 milijuna kuna, a radi se o isključivo domaćem kapitalu. Prvi DataCross podatkovni centar u Jastrebarskom, koji će biti pušten u komercijalni rad do kraja listopada, služit će korisnicima kao primarna i sekundarna lokacija. Nakon puštanja u rad prvog DataCross centra u Jastrebarskom, sljedeće godine počinje izgradnja i opremanje druge lokacije – one u Križu. Predsjednik Uprave PCK-a Krešo Troha ističe kako je prva faza razvoja DataCross podatkovnog centra u Jastrebarskom stajala oko 40 milijuna kuna. “S tom prvom fazom zgrada je u potpunosti opremljena kako bi mogla primiti korisnike koji zahtijevaju stroge međunarodno propisane kriterije sigurnosti Krešo Troha, Predsjednik Uprave PCK-a i kvalitete”, kaže. U proces razvoja projekta oba podatkovna centra bila je uključena nekolicina domaćih stručnjaka koji su u svakoj fazi razvoja angažirali niz hrvatskih tvrtki. “Važno je napomenuti da je riječ o domaćim Sigurnost podataka postaje izuzetno važan segment svakodnevice, ističe Krešo Troha stručnjacima s višegodišnjim iskustvom u praktičnom praćenju međunarodno popisanih kriterija za očekivanu razinu kvalitete pojedinog podatkovnog centra. Znači, domaći stručnjaci koji su razvijali podatkovne centre na osnovi standardizacije i certifikacije globalno priznatih institucija koje jasno propisuju pravila kako gradnje, tako i organizacije rada podatkovnih centara”, objašnjava Troha koji je ujedno i inicijator ovog projekta. Perspektivno tržište Stoga se ova investicija može smatrati ulaskom na tržište koje će se tek razvijati. “Na taj način se može zauzeti osjetan postotak tržišnog udjela prije neminovnog ulaska stranih investitora. Ovaj projekt sa svojim portfeljom usluga je ujedno i vrlo izgledan izvozni proizvod, kako u regiju, tako i u zemlje Europske unije zbog manjeg troška radne snage i električne energije”, napominje Troha dodavši kako u Hrvatskoj postoji čitav niz podatkovnih centara, ali nižeg stupnja kvalitete. Proces pristupanja EU, nastavlja Troha, donosi nove regulatorne obveze svih onih kojima su podaci od iznimne važnosti, tu se primarno misli na banke i osiguravateljske kuće, te u nekoj mjeri tijela državne uprave. Osim toga, velike međunarodne korporacije su sklone pratiti tu proceduru i u svojim internim aktima. “Sigurnost podataka postaje izuzetno važan segment svakodnevice, i to globalno. A na naše poslovanje primarni utjecaj će imati upravo ti globalni trendovi”, zaključuje on. *vijesti Apple u Tisku Tisak media centri postali su ovlašteni prodavač iPad, iPod i Mac uređaja i dodataka korporacije Apple. Suradnja Tisak medije i Apcoma, distributera Apple proizvoda, prvi je ovakav oblik suradnje u regiji. “Prošlo je vrijeme kada se na Apple proizvode čekalo po mjesec dana. Prvo ih je bilo potrebno naručiti, pa čekati isporuku. Danas kupci žele brzu i jednostavnu uslugu, što smo im u suradnji s Tisak medijom i omogućili”, kazao je Drago Gajski, regionalni direktor Apcoma. Stop krivotvorinama i piratstvu Nakon Osijeka i Rijeke, akcija Stop krivotvorinama i piratstvu prošli tjedan održana je i u Splitu. Riječ je o zajedničkoj akciji nadležnih tijela državne uprave i organizacija koje sudjeluju u mehanizmu koordinacije za provedbu prava intelektualnog vlasništva, objavila je udruga Business Software Alliance. Cilj akcije je uputiti građane kako se mogu zaštititi od krivotvorenih i piratskih proizvoda, kome se obratiti za pomoć, ali i podići razinu svijesti o važnosti poštivanja intelektualnog vlasništva i autorskih prava. Nadzor posebne tarife Inspektori elektroničkih komunikacija HAKOM-a proveli su tijekom srpnja, kolovoza i rujna inspekcijske nadzore nad operatorima usluga s posebnom tarifom. Nadzori su utvrdili da neki operatori nisu postupali u skladu s odredbama Pravilnika o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga. Rješenja koja su donijeli inspektori tvrtkama nalažu da u zakonskom roku usklade poslovanje s odredbama. 18 PST! KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić Federico Moccia Tri metra iznad neba Hena com Babi i Step dva su potpuno različita svijeta. Ona je dobro odgojena romantična srednjoškolka, a on buntovan i nasilan tip. Nju automobilom voze u školu, a on gradom kruži na motoru. Step voli opasnost i mrzi pravila, a Babi potpuno obrnuto. Sreli su se igrom slučaja i počele su nevolje... Riječ je o romantično-sociološkoj drami o zabranjenoj ljubavi dvoje mladih koji su se, premda različiti - a možda upravo zbog toga - našli u nevjerojatnoj vezi koja je bila i neizbježna. Sarah Dunant Sveta srca Naklada Ljevak Radnja romana događa se u 16. stoljeću u Italiji, gdje su samostani puni plemićkih kćeri čije obitelji ne mogu ili ne žele dati miraz za njihovu udaju. Serafinu otac šalje u samostan Santa Caterina u Ferrari kako bi je odvojio od zabranjene ljubavne veze s učiteljem glazbe. Serafina je nesretna i planira bijeg, no sklapa prijateljstvo sa sestrom Zuanom, zaduženom za samostanski vrt s ljekovitim travama i zdravlje ostalih sestara. Privredni vjesnik Broj 3745, 24. rujna 2012. PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Usluge prijevoza Tipping, Osijek. Tvrtka nudi usluge transporta robe cestovnim putem u domaćem i međunarodnom prometu, kao i transport robe iz Europe za Kosovo, Albaniju, BiH, Crnu Goru, Bliski istok i Rusiju. Kontakt: t i p p i n g @ o s . t - c o m . h r, +385 31 575010, +385 98 253565. Poslovni prostor i usluge Poslovne usluge u Poljskoj MC Group, Piascezno, Poljska, www.polishadviser.com. Savjetodavna tvrtka pruža usluge inozemnim tvrtkama koje žele ulagati u Poljsku, ostvariti poslovnu suradnju s poljskim tvrtkama, kupiti nekretninu u Poljskoj, osnovati tvrtku, pronaći radnike, usluge računovodstva... Kontakt: Zbigniew Korol, [email protected]. Michel Tournade Filotea 21. stoljeća Verbum Ovaj duhovni klasik sv. Franje Saleškoga, biskupa i crkvenoga naučitelja, namijenjen je svim ljudima. U želji da svoje bogato duhovno iskustvo podijeli sa svojim suvremenicima, sv. Franjo Saleški napisao je ovo remek-djelo duhovnosti u kojemu naglašava kako je svaki čovjek pozvan na duhovni život, kao i na rast u pobožnosti i svetosti neovisno o društvenomu položaju i zanimanju, dajući konkretne naputke kako to ostvarivati u svakodnevici. Hrvoje Horvat, Darko Glavan Rolling Stones - 50 godina Profil Drugo temeljito dopunjeno i prošireno izdanje knjige popunit će sve “rupe” i dati odgovore na pitanja o “kotrljajućem kamenju” za koja niste znali kako i kome ih postaviti. Naime “Rolling Stones - 50 godina” - čije objavljivanje pada na 50. obljetnicu benda koji je formatirao rock and roll - nije samo još jedna biografija Rolling Stonesa. To je vraški zabavna knjiga, ali i dubinska sonda koja zadire u fenomen i samih Stonesa i glazbene epohe koju su svojim radom obilježili. Caroline Stoessinger Stoljeće mudrosti Planetopija Stotinu i osam godina stara, Alice je najstarija osoba koja je preživjela holokaust, ali i najstarija koncertna pijanistica na svijetu. Kao svjedokinja čitavog prošlog i prvog desetljeća ovog stoljeća, vidjela je sve – ono najbolje i najgore od čovječanstva. Živjela je u kontekstu dobra okruženog kaosom zla, ali ipak i dalje zabacuje glavu dok se smije, s jednakim optimizmom kojim je zračila i kao dijete. U Alicinoj priči možemo pronaći pouke za svoj život u 21. stoljeću. drugih izvještaja. Zainteresirani su za zastupanje neke strane revizorske kompanije u Srbiji i/ili zajednički rad na terenu Srbije. Tvrtka raspolaže potrebnim kadrom i infrastrukturom na lokaciji u samom centru Novog Sada. Kontakt: Sonja Dugandžija, beoprensdoo@ gmail.com. Savjetodavne usluge u Srbiji Beoprens, Novi Sad, Srbija. Tvrtka nudi partnerima koji dolaze u Srbiju iz inozemstva kompletan konzalting, od otvaranja tvrtke, vođenja poslovnih knjiga, vođenja kontrolnika deviznog poslovanja, uporednog vođenja knjiga po domaćim i inozahtjevima, elektronsku komunikaciju i slanje svih financijskih i DAM, Zagreb, www. dam.hr. Tvrtka nudi uredski poslovni prostor s mogućim skladištem i servisom. Moguća i drugačija preraspodjela prema potrebi. Cijeli prostor je uredskog tipa. Tvrtka posjeduje vlastiti vozni park osobnih vozila i dostavno vozilo. Tvrtka nudi i ljudske resurse - usluge knjigovođe, komercijalista te voditelja poslova. Moguće je po potrebi angažirati i servisera elektronike kao i druge djelatnike. Prostor je u zapadnom dijelu grada uz hotel i brzu izlaznu prometnicu. Kontakt: Dean Čortan, [email protected], +385 91 5353739. Savjetodavne usluge u BiH Martis, Široki Brijeg, Bosna i Hercegovina, www. martis.ba. Tvrtka pruža usluge poslovnog konzaltinga za mala i srednja poduzeća, iz sektora računovodstva, poreza i carine, projektiranja organizacije poduzeća, financijskog konzaltinga i marketinga. Kontakt: Davor Bošnjak, martis@tel. net.ba, +387 39 703021, +387 63 822554. Zaštitno-informativni pano AC media, Rijeka, www. acmedia.hr. Tvrtka nudi ZIP zaštitno-informativni pano. Riječ je o novom proizvodu na tržištu koji je kombinacija osnovne komunalne i reklamne funkcije. Proizveden je od cijevnih profila visokokvalitetnog inox materijala koji su međusobno povezani dvostranom reklamnom površinom (830 x 600cm). ZIP ima dvojaku funkciju: komunalnu i reklamnu. Kao element komunalne opreme ZIP služi za zaštitu pješaka na nogostupima i osiguranja neometanog odvijanja prometa, a istovremeno predstavlja idealno rješenje za komercijalno oglašavanje različitih gospodarskih subjekata. Može se koristiti u gradovima, naseljima i na svim važnim prometnim punktovima. Kontakt: Grazia Vianello, info@acmedia. hr, +385 51 321272. Sportska odjeća Ocean Hungary, Baja, Mađarska, www.ocean. hu. Tvrtka prodaje sportsku, fitness i kupaću kolekciju brenda Ocean sport. Svi modeli su proizvedeni u Europi i dizajnirali su ih dizajneri Ocean sporta. Nude oko 400 različitih modela: ženske, muške i dječje kupaće kostime, sportsku kolekciju, fitness kolekciju... Kontakt: Zoltan Varju, [email protected], +36 30 6419646. IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Vjetrovke Ministarstvo financijaDržavna riznica nabavlja vjetrovke. Rok dostave ponuda je 11. listopada. Uređenje kolodvorske zgrade HŽ Infrastruktura nabavlja usluge uređenja kolodvorske zgrade Jastrebarsko. Rok dostave ponuda je 11. listopada. Mobilni komplet za snimanje ispitivanja Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja mobilni komplet za snimanje is- pitivanja. Rok dostave ponuda je 10. listopada. Regija Motorne sanjke Radiotelevizija Bosne i Hercegovine u Sarajevu nabavlja motorne sanjke. Rok dostave ponuda je 8. listopada. Namještaj Općina Lendava nabavlja namještaj za dječji vrtić. Rok dostave ponuda je 1. listopada. Policijske kućice Direkcija za koordinaciju policijskih tijela u Saraje- vu nabavlja policijske kućice. Rok dostave ponuda je 16. listopada. Fotoaparati, računalna oprema i pribor Arhitektonski fakultet u Podgorici nabavlja fotoaparate, računalnu opremu i pribor. Rok dostave ponuda je 2. listopada. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 [email protected] www.briefing-nadmetanja.hr 19 www.privredni.hr Broj 3745, 24. rujna 2012. Pogled u svijet STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE Na bubnju velik broj kuća i stanova Kuća, dvorište i pašnjak u Gundincima, Slavonsko-brodska županija, površine 2101 četvorni metar, vrijednosti 508.721,85 kuna, prodaje se na ročištu koje će se održati 26. rujna na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede bb, soba 27/I., s početkom u 8 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a razgledati se može 21. rujna u 15.30 sati, prema prethodnom dogovoru sa sucem kojeg se može nazvati na telefon 035/217 439. Jamčevina je 10 posto procijenjene vrijednosti, a treba je uplatiti na račun Suda 23900011300000988, poziv na broj: 03-213-37800-100. Kuća, zgrada, štagalj, oranica u Mladinama, oranica Lanište i oranica i vinograd u Mladinama u Općini Sokolovac, ukupne površine 21.227 četvornih metara, vrijednosti 184.461,41 kunu, prodaje se na ročištu koje će se održati 26. rujna na Općinskom sudu Koprivnica, Hrvatske državnosti 5, soba 19/I., s početkom u 8.30 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a razgledati se može po prethodnom dogovoru sa sudskim ovršiteljem tog suda. Jamčevina je 10 posto. Na istom sudu, istoga dana, na ročištu koje će se održati u 8.45 sati, prodaju se livada, pašnjak, kuća i dvorište u Koprivničkom Ivancu, ukupne površine 2327 četvornih metara, vrijednosti 1.209.196,80 kuna. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, a razgledati se može uz prethodnu najavu i dogovor sa sudskim ovršiteljem tog suda. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina. Vinograd Stari Rezovac, kuća, dvor i voćnjak u Rezovcu, Općina Virovitica, ukupne površine 18.524 četvorna metra, vrijednosti 1.283.546,14 kuna, prodaje se 26. rujna na Općinskom sudu u Virovitici, Masarykova 8, soba 11B/I., s početkom u 8.30 sati. Nekretnine se na ovoj dražbi ne mogu prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, a razgledati se mogu svakog četvrtka od 13 sati, sa sudskim ovršiteljem. Jamčevina je 10 posto. Kuća, dvor i gospodarske zgrade u Svetom Ivanu Žabnom, površine 680 četvornih metara i vrijednosti 483.608 kuna, prodaju se na ročištu koje će se održati 27. rujna na Općinskom sudu u Križevcima, soba br. 9/I., s početkom u 8 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a razgledati se može 26. rujna od 9 do 11 sati, uz prisustvo mjerničkog vještaka koji je obavljao identifikaciju nekretnina. Kao i u drugim slučajevima, jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina. Stambeno-poslovna zgrada i dvor u Donjem Vidovcu, površine 694 četvorna metra i vrijednosti 847.336 kuna, prodaje se na ročištu koje će se održati 27. rujna na Općinskom sudu u Čakovcu, R. Boškovića 18, soba 38, s početkom u 8 sati. Ovo je drugo ročište za te nekretnine, koje se ne mogu prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Razgledati se mogu po prethodnom dogovoru sa sudskom savjetnicom. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje najkasnije na dan ročišta za prodaju daju jamčevinu u visini od 10 posto utvrđene vrijednosti. Jamčevina se uplaćuje na račun Općinskog suda u Čakovcu br. 2390001-1300000701, poziv na br. 2-09. Parkiralište u Zagrebu, površine 18 četvornih metara, vrijednosti 88.142,19 kuna, prodaje se na dražbi koju će organizirati Trgovački sud u Zagrebu-Stalna služba u Sisku. Javno otvaranje ponuda obavit će se 4. listopada u Zagrebu, na adresi Ivanečka 1, s početkom u 10.30 sati. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Razgledavanje nekretnina zainteresirane osobe mogu dogovoriti svakim radnim danom, od ponedjeljka do petka, u vremenu od 12 do 14 sati, na telefon 01/4647 218, 01/6184 432. Jamčevina je 10 posto utvrđene početne cijene nekretnine, a treba je uplatiti do 28. rujna. Stan u zgradi u Bjelovaru, I.V. Trnskog 14, površine 59 četvornih metara, vrijednosti 428.112 kuna, prodaje se na ročištu koje će se održati 28. rujna na Općinskom sudu u Bjelovaru, s početkom u 9 sati. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Jamčevina je 10 posto početne cijene nekretnine. Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr) Ekonomija trgovanja hranom dr. Uroš Dujšin A meričko ministarstvo poljoprivrede potvrdilo je 12. rujna ono što su znali svi: da je ovogodišnji urod kukuruza loš; da su tri najveća izvoznika pšenice - Amerika, Rusija i Australija - pod udarom suše, i da je svijet izložen trećem najvećem skoku cijena hrane u posljednjih pet godina. Iako je vrijeme glavni uzrok porasta cijena, vlade su stvari još i pogoršale. Jedan od uzroka je i američka politika prema biogorivu. Odredivši da trećinu uroda kukuruza treba preraditi u etanol za pogon vozila, povećala je cijene i učinila ih nestabilnijim zbog smanjenja zaliha. Na početku godine Amerika je ukinula subvenciju za etanol i carinu na uvoz kukuruza, što je korak u pravom smjeru. No izvjesnu količinu etanola još uvijek se mora po zakonu miješati s benzinom. To i održava visoke cijene. Zaraza loše politike Loše mjere ekonomske politike u Americi potiču lošu politiku i drugdje. Visoke su cijene jednako tako pogodile zemlje uvoznice i izvoznice, dovevši ih do toga da okrenu leđa nestabilnim svjetskim tržištima i nastoje se izolirati. Od 2007. do 2011. godine 31 zemlja je uvela ograničenja uvoza hra- ne. Doduše, poljoprivreda čini tek 10 posto svjetske trgovine, ali zato i dvije trećine svih graničnih restrikcija. Zabrane uvoza služe za zaštitu potrošača od učinaka visokih cijena. Sa stanovišta pojedine zemlje takva bi politika trebala imati željeni učinak: onako kako svjetske cijene lete u nebo, domaće se cijene štite od njihovog punog udara. No kada Zaštita poljoprivrednika je poput korova. Raste posvuda i nemoguće ju je iskorijeniti mnoge zemlje učine istu stvar – tada toliko hrane nestane s tržišta da cijene skaču i više nego kada ih vlade ne bi dirale. Prema jednoj studiji ispada da 45 posto ogromnog skoka cijene riže u godinama 2006.-2008. proizlazi iz trgovinskih ograničenja. Tako zabrane izvoza potenciraju upravo ono od čega su nas trebale obraniti. Stoga postoji 2,5 milijardi razloga za zabrinutost, komentira Economist. Visoke cijene, ako se održe, mogu pomoći siromašnim domaćinstvima na selu od kojih mnoga ovise o poljoprivredi. No skok cijena hrane samo povećava troškove života, a da pritom na kratki rok ne stvara dodatne dohotke ili radna mjesta. A za gradsku sirotinju koja čini sve veći udio stanovništva u zemljama u usponu, visoke su cijene u potpunosti loša vijest. Zbog toga ograničenja trgovine hranom ne smanjuju siromaštvo nego ga povećavaju. Njihovo uklanjanje bi podiglo oko tri milijuna ljudi nad granicu siromaštva. No kao da i to nije dovoljno, postoji i dugoročni razlog za zabrinutost zbog miješanja vlada u poljoprivredu: ono sve više raste u Indiji i Kini. Ukupne državne potpore kineskim poljoprivrednicima su se nakon 2004. više nego udvostručile. Kina i Indija slijede zlosretni primjer Japana, Amerike i Europe u 1980-ima: stvaraju poljoprivredni sektor ovisan o novčanoj pomoći. To je bilo loše i kada se dogodilo u najbogatijem dijelu svijeta. No još je gore imati 2,5 milijardi ljudi hranjenih uz pomoć subvencija i popratnu neefikasnost. Kako vlade povećavaju siromaštvo Zaštita poljoprivrednika je poput korova. Raste posvuda i nemoguće ju je iskorijeniti. Od sredine 19. stoljeća, kada je ta politika počela, do danas i nije bilo nekog napretka. Vlade čine poljoprivrednu proizvodnju manje efikasnom no što bi ona trebala biti. Tako povećavaju siromaštvo. Te su mjere odiozne jer ima boljih načina za pomoć siromasima, primjerice, direktni transferi. K tome su i kontraproduktivne jer pooštravaju probleme koje bi trebale riješiti. Najnoviji skok cijena na svjetskim tržištima pogodit će one kojima je najteže. Vlade će tako samo pogoršati stvari. 20 SVIJET FINANCIJA ( 22,1% Privredni vjesnik Broj 3745, 24. rujna 2012. ( 19,3% godišnja stopa rasta cijene struje poskupjelo povrće u godinu dana Analitičari RBA Ove godine inflacija tri posto Potrošačke su cijene u srpnju porasle za četiri posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa rasta od veljače 2009. godine U kolovozu je inflacija mjerena rastom potrošačkih cijena ponovno intenzivirana. Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, potrošačke su cijene u srpnju porasle za četiri posto na godišnjoj razini (3,4 posto u srpnju), što je najviša stopa rasta od veljače 2009. godine, dok su na mjesečnoj zabilježile rast od 0,5 posto. Na godišnjoj razini rast cijena očekivano je najviše potaknut višim cijenama energije i prehrane. Naime, potrošačke cijene bez energije porasle su samo 2,3 posto na godišnjoj razini, a isključimo li iz indeksa i cijene prehrane, rast iznosi svega jedan posto. U kategoriji stanovanje, voda, ne energije (+22,1 posto) i plina (+28,6 posto), zbog poskupljenja u svibnju, no rast cijena bilježe i ostale komponente (opskrba vodom za 3,7 posto, kanalizacija sedam posto i tekuća goriva 6,1 posto). Rast cijena je najviše potaknut višim cijenama energije i prehrane Prehrana skuplja 5,1 posto Cijene prehrane bilježe godišnji rast od 5,1 posto, pri čemu su najviše rasle cijene voća (16,9 posto) i povrća (19,3 posto) što je vjerojatno posljedica dugotrajnog sušnog razdoblja. Na mjesečnoj razini rastu potrošačkih cijena najviše su pridonijele cijene energije bez kojih je rast iznosio svega 0,1 po- energija, plin i druga goriva godišnja stopa rasta potrošačkih cijena iznosila je visokih 13,1 posto s udjelom u ukupnom indeksu od 15,7 posto, pri čemu je godišnji rast blago intenziviran u usporedbi s prethodnim mjesecom. U ovoj kategoriji visoke godišnje stope rasta ostvaruju cijene električ- sto. Pri tome je kod cijena energije najznačajniji rast zabilježen kod cijena tekućih goriva (4,3 posto) i plina (2,1 posto). “S obzirom na slabu domaću potražnju i izostanak gospodarskog oporavka, pritisci na rast cijena na strani potražnje na domaćem tržištu izostaju. Ipak, povećanje stope PDV-a, poskupljenje električne energije i plina te više cijene prehrambenih proizvoda bit će do kraja godine vidljivi u godišnjim stopama rasta potrošačkih cijena. Stoga, za cijelu godinu očekujemo prosječnu godišnju stopu inflacije oko tri posto”, prognoziraju analitičari RBA. Konačni podaci za drugo tromjesečje Odobrenja za građenje BDP manji 2,2 posto I dalje godišnji negativan trend Konačni podaci bruto domaćeg proizvoda za drugo tromjesečje ove godine blago su negativno revidirani u odnosu na prvu procjenu. Prema prvoj procjeni realni pad BDP-a iznosio je 2,1 posto u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, dok konačno podaci pokazuju stopu pada od 2,2 posto. Negativan doprinos je zabilježen kod svih sastavnica potrošnje, osim neto izvoza. Najveći godišnji pad ostvarile su bruto investicije u fiksni kapital koje su se smanjile za 5,9 posto, što je veća godišnja stopa pada nego u prvom tromjesečju (2,8 posto) te predstavlja nastavak negativnih godišnjih promjena 14. uzastopno tromjesečje. Potrošnja kućanstava je zabilježila pad od 3,4 posto, što je bilo očekivano s obzirom na godišnji rast nezaposlenosti, pad zaposlenosti i trgovine na malo te stagnaciju kreditiranja stanovništva u drugom tromjesečju. Zbog nepo- stojanja alternative štednji i državna je potrošnja ostvarila pad, no stopa pada od 0,2 posto nešto je manja nego kod ostalih komponenti. Iako su i izvoz i uvoz roba i usluga ostvarili pad, pad uvoza od 3,3 posto je bio snažniji od pada izvoza (1,8 posto), što je rezultiralo smanjenjem negativnog salda za 12,6 posto u odnosu na isto tromjesečje lani pa je ublažilo negativna kretanja. Pri tome je slabiji pad izvoza od uvoza rezultat snažnijeg rasta izvoza usluga s obzirom na negativnu promjenu salda računa roba u promatranom razdoblju (izvoz roba je u drugom tromjesečju zabilježio snažniji pad od uvoza roba). Na pozitivan doprinos računa usluga vjerojatno su se najviše odrazili dobri pokazatelji u turizmu. Iako je na mjesečnoj razini broj izdanih odobrenja za građenje u srpnju bio za 138 dozvola ili 24 posto veći nego u lipnju, i u srpnju je nastavljen negativan trend njihovih godišnjih promjena. Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u srpnju je izdano 706 odobrenja za građenje, što je za 13,9 posto manje nego u srpnju prošle godine. Od toga je 78 posto odobrenja izdano za gradn j u zgrada. Godišnjoj stopi pada najviše je pridonijelo smanjenje izdanih odobrenja za gradnju novih zgrada (31,5 posto). Također je smanjena i ukupna površina za izgradnju novih zgrada, i to za čak 45,6 posto godišnje. U prvih sedam mjeseci ove godine izdano je ukupno 4769 dozvola za građenje, što je za 14 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Uzme li se u obzir uzastopni višemjesečni pad tog pokazatelja čije izdavanje prethodi svakoj gradnji, može se očekivati nastavak negativnih trendova u građevinskom sektoru i u ovoj godini. Podršku negativnim kretanjima dat će i viša nezaposlenost nego prošle godine koja pridonosi rastu potrošačkog pesimizma i nesigurnosti kod potencijalnih kupaca nekretnina te izostanak većih investicija. Izdana odobrenja za građenje nagovješćuju i kretanje fizičkog obujma građevinskih radova. U lipnju su prema kalendarski prilagođenim indeksima građevinski radovi bili za 12,5 posto manji u odnosu na lipanj prošle godine, dok su se prema desezoniranim indeksima građevinski radovi u istom mjesecu smanjili za 3,6 posto mjesečno. 21 www.privredni.hr Broj 3745, 24. rujna 2012. ( 75,22% *vijesti ukupne premije otpada na neživotna osiguranja Hrvatski ured za osiguranje Premija 6,2 milijarde kuna U skupini neživotnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 4,67 milijardi kuna, a u životnima nešto više od 1,54 milijarde P rema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za osam mjeseci 2012. godine, 27 društava za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 6.216.808.559 kuna, što je 1,4 posto manje u odnosu na rezultate ostvarene u istom razdoblju prethodne godine. ta u ovoj vrsti osiguranja veća je 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, s udjelom od 43,3 posto u premiji neživotnih osiguranja te 32,57 posto u ukupno zaračunatoj premiji. razdoblje prethodne godine. Prosječna premija iznosi 1481,18 kuna te je samo 0,69 posto viša u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Životna osiguranja U skupini životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 1.540.218.377,51 kunu što je blagi porast od 0,6 posto. U ukupnoj premiji životna osiguranja sudjeluju sa 24,78 posto (dok je u prošlogodišnjem razdoblju udio u ukupno zaračunatoj premiji bio 24,27 posto). Prema strukturi, najveći udio ima klasično životno osiguranje s premijom u iznosu od 1.333.092.670,89 kuna što je u godinu dana povećanje premije od 1,8 posto, a koje u skupini životnih osiguranja sudjeluje sa 86,55 posto, Bruto premija je u godinu dana smanjena za 1,4 posto Neživotna osiguranja U skupini neživotnih osiguranja, koja čini 75,22 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 4.676.590.181,08 kuna što je na godišnjoj razini 2,1 posto manje. Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom bruto premijom od 2.024.912.033,07 kuna. Bruto premija zaračuna- te u ukupnoj premiji sa 21,44 posto. Slijede dodatna osiguranja uz životno osiguranje sa zaračunatom premijom od 107.120.684,60 kuna i udjelom u ukupnoj premiji od 1,72 posto i porastom u odnosu na isto razdoblje prošle godine od 4,9 posto; životna ili rentna osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik sa zaračunatom premijom od 89.013.511,58 kuna i udjelom u ukupnoj premiji od 1,43 posto uz pad od 17,1 posto; rentno osiguranje sa zaračunatom premijom od 5.259.277,35 kuna i uz pad od 5,4 posto; te osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja sa zaračunatom premijom od 5.259.277,35 kuna i padom od 5,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U obveznom osiguranju vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama premija je ostala na istoj razini kao i lani te iznosi 2.007.617.742,09 kuna. Ukupno je sklopljeno 1.355.419 ovih osiguranja što je također na istoj razini u odnosu na isto Ukupna zaračunata bruto premija za kolovoz 2012. 2.500.000 VIII. 2011. VIII. 2012. 1.500.000 1.000.000 Wüstenrot životno Victoria Victoria životno Velebit Velebit životno Uniqa Triglav Sunce Société Générale Merkur Kvarner KD Life Jadransko HOK Izvor HKO Grawe Helios Generali Euroherc Erste Croatia zdravstveno Croatia Allianz BNP Paribas Cardif Izvor: HUO Basler Zagreb 500.000 0 premije ostvaren je u rentnim osiguranjima od čak 36,6 posto, u štednom osiguranju djece od 12,1 posto, dok dodatno osiguranje od teško bolesnih stanja bilježi rast od 2,41 posto, objavila je Služba za korporativne komunikacije Croatia osiguranja. Stjecanje dionica HT-a Hrvatski Telekom je primio obavijest da je Raiffeisen mirovinsko društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom steklo dionice tog vodećeg davatelja telekomunikacijskih usluga u nas. Ova obavijest se dostavlja budući da je Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, ujedno i član Nadzornog odbora HT-a, objavila je Zagrebačka burza. Grbavac je u ime i za račun Raiffeisen obveznog mirovinskog fonda kupio 500 redovnih dionica HT-a po prosječnoj cijeni od 197,9 kuna po dionici. Caliskan uplatio pet milijuna eura Turski Caliskan uplatio je pet milijuna eura na račune Diokija i Dina Petrokemije. Novac je uplaćen za kupnju Diokijeve tvrt- Agram životno u tisućama kuna 2.000.000 Veći broj polica u CO U prvih osam mjeseci 2012. godine Croatia osiguranje je povećalo broj novih polica klasičnog životnog osiguranja za sedam posto uz rast premije od 2,8 posto. U životnim osiguranjima najveći rast ke Adriaoil, a bit će iskorišten za isplatu zaostalih plaća zaposlenicima Diokija i Dina Petrokemije. Također, objavio je Dioki, zahvaljujući uplati započele su pripreme za postupno pokretanje proizvodnje. Ovisno o dinamici pokretanja rada postrojenja, nakon restrukturiranja Grupe predviđa se proizvodnja u vrijednosti od 160 do 200 milijuna eura. Strani izdavatelj na ZSE Odbor za prijam na Multilateralnu trgovinsku platformu (MTP) zaprimio je zahtjev Erste Group Banka, sa sjedištem u Beču, za prijam u trgovinu strukturiranih vrijednosnih papira. Trgovanje predmetnim proizvodima na Zagrebačkoj burzi započelo je krajem prošlog tjedna. Prijam u trgovinu prvih strukturiranih proi- zvoda predstavlja značajan korak u daljnjem razvoju domaćeg tržišta kapitala budući da je riječ o prvoj novoj vrsti instrumenata na Zagrebačkoj burzi od njena osnutka 1991., prvim vrijednosnim papirima primljenima na Inozemni MTP te o prvom stranom izdavatelju na Zagrebačkoj burzi. HUP-Zagreb stekao vlastite dionice HUP-Zagreb prošli je tjedan izvijestio Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga i Zagrebačku burzu da je stekao ukupno 70 vlastitih dionica koje čine 0,015442 posto ukupnog temeljnog kapitala toga društva. HUP-Zagreb je do toga stjecanja posjedovao 748 vlastitih dionica. S ovim stjecanjem HUPZagreb posjeduje ukupno 818 vlastitih dionica, koje čine 0,180449 posto ukupnog temeljnog kapitala ove najveće zagrebačke hotelijerske kompanije. 22 SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik Broj 3745, 24. rujna 2012. Tržište novca Zagreb Peta devizna intervencija HNB-a Kretanje na Tržištu novca Zagreb Jelena Drinković N a Tržištu novca Zagreb prošli je tjedan počeo vrlo napeto. Potražnja za kunama višestruko je bila veća od potražnje, što je imalo za posljedicu i nešto višu kamatnu stopu za kratkoročne pozajmice. Sredinom tjedna popustila je napetost u trgovanju sudionika. U tom je razdoblju Hrvatska narodna banka intervenirala na deviznom tržištu kupnjom 58,1 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,406215 kuna za jedan euro. Na taj način u sustav je ušlo dodatnih 430,3 milijuna kuna. To je peta de- u mil. kn Ponuda Potražnja Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet 17.9.’12. - 21.9.’12. 10.9.’12. - 14.9.’12. u% 4 500 400 3 300 2 200 1 100 0 17.9.2012. 18.9.2012. 19.9.2012. vizna intervencija središnje banke u ovoj godini, ali prva u kojoj je od banaka kupila eure, kako bi se ublažilo jačanje kune u odnosu na euro. Kako je i s postojećim viškovima likvidnosti kamatna stopa zauzela trend opadanja, 20.9.2012. 0 21.9.2012. spomenuta intervencija samo je pridonijela daljnjem padu kamatnih stopa. U tome razdoblju prosječna tjedna dnevna kamatna stopa iznosila je 1,55 posto, dok je prosječna tjedna prekonoćna kamatna stopa iznosila 1,37 posto. ponedjeljak utorak I protekloga utorka Ministarstvo financija održalo je aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima. Na aukciji je zabilježen daljnji pad prinosa na kunske trezorske zapise s rokom dospijeća od 182 dana. Planira- srijeda četvrtak petak ni iznos izdanja zapisa u kunama bio je 600 milijuna. Budući da su sudionici pokazali veći interes, ostvareni je iznos emisije od 762 milijuna kuna. Na rok od 91 dan upisano je 80 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 2,2 posto, na 182 dana upisan je najveći iznos, odnosno 387 milijuna kuna po 3,4 posto, a na rok od 364 dana 295 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 3,5 posto. Kod trezorskih zapisa u eurima odaziv na aukciju bio je također dobar, upisano je 54,750 milijuna eura umjesto planiranih 50 milijuna. Najveći pad prinosa zabilježen je kod trezorskih zapisa u eurima s rokom dospijeća od 91 dan na koje je kamatna stopa pala sa 2,28 posto na 2,09 posto, dok je na zapise od 364 dana stopa pala sa 2,5 na 2,37 posto. U idućem razdoblju očekuje se daljnje popuštanje napetosti u trgovanju sudionika i još povoljnija kratkoročna kamatna stopa zbog jačanja ponude novca. Hrvatsko devizno tržište Mirovinski fondovi Kuna ojačala u odnosu na euro Mirex u plusu Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro ojačala za 0,2 valuta Srednji tečaj za devize AUD australski dolar 5,966188 CAD kanadski dolar 5,829781 JPY japanski jen (100) 7,260181 CHF švicarski franak 6,106106 GBP britanska funta 9,240807 USD američki dolar 5,678027 EUR euro 7,394494 EUR 7.415 USD 18.9. 19.9. 20.9. poredbi s američkim dolarom bila umanjena za 0,4 posto. 5.720 7.410 primjena od 22. rujna 2012. 17.9. Izvor: HNB za 0,2 posto. U razdoblju od prošlog ponedjeljka do petka vrijednost domaćeg platnog sredstva je u us- posto. S druge pak strane, kuna je u odnosu na švicarski franak u navedenom razdoblju oslabjela CHF 6.120 5.705 6.115 7.405 5.690 6.110 7.400 5.675 6.105 7.395 5.660 6.100 7.390 5.645 6.095 21.9. 17.9. 18.9. 19.9. 20.9. 21.9. 17.9. 18.9. 19.9. 20.9. 21.9. Međunarodno tržište kapitala Optimizam iz Japana Ulagači na svjetskim burzama početkom prošloga tjedna bili su oprezni zbog usporavanja rasta najvećih gospodarstava i nejasnoća oko toga hoće 6000 5920 li Španjolska zatražiti međunarodnu financijsku pomoć ili ne. Optimizam im je sredinom tjedna nakratko vratila japanska središ13700 FTSE 100 13600 5840 13500 nja banka (BOJ) najavivši nove monetarne mjere kako bi povećala likvidnost tog trećeg po veličini svjetskog gospodarstva. Na tjednoj razini, pak, ve3250 Dow Jones 3200 3150 5760 13400 3100 5680 13300 3050 5600 13200 3000 17.9. 3650 3610 18.9. 19.9. 20.9. 21.9. 17.9. 7500 CAC40 7440 18.9. 19.9. 20.9. 21.9. 17.9. 9300 DAX 9200 3570 7380 9100 3530 7320 9000 3490 7260 8900 3450 7200 8800 17.9. 18.9. 19.9. 20.9. 21.9. NASDAQ 17.9. 18.9. 19.9. 20.9. 21.9. 18.9. 19.9. 20.9. 21.9. NIKKEI 225 17.9. 18.9. 19.9. 20.9. 21.9. ćini promatranih indeksa uvećana je vrijednost. Tako je indeks Pariške burze CAC-40 bio veći za 0,8 posto, frankfurtski DAX za gotovo dva posto te američki Dow Jones za 0,7 posto. Također, tehnološki indeks Nasdaq u spomenutom razdoblju je uvećao vrijednost za 0,5 posto, kao i indeks Tokijske burze Nikkei (koja protekloga ponedjeljka nije radila zbog blagdana) za nešto više od 0,1 posto. S druge strane, vrijednost indeksa Londonske burze FTSE je od prošlog ponedjeljka do petka bila je umanjena za 0,2 posto. Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirexa prošlog je petka dosegnula razinu od 170,8266 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim tjednom, primjećuje se blagi rast od 0,05 posto. MIREX - mjesečni MIREX - tjedni 171 172 170 171 169 168 170 167 169 166 20.8. 30.8. 10.9. 20.9. 17.9. 18.9. 19.9. 20.9. VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 21.9.2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 176,1769 175,5406 157,6848 168,6874 170,8266 188,3964 211,7635 123,5015 147,1205 151,0589 160,8931 102,5176 114,5695 201,2442 196,4684 211,6394 153,8054 131,0949 108,2040 172,6487 113,2684 124,7261 181,8649 158,7044 131,8592 109,9854 146,9710 (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova. 23 www.privredni.hr Broj 3745, 24. rujna 2012. BURZA UKUPAN TJEDNI PROMET: 318,496 milijuna kuna TJEDNI DIONIČKI PROMET: 318.496.372,78 kn Rast redovnog dioničkog prometa je porast od 32,62 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 0,84 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.702 boda. Crobex10 tjedan je završio na 945,24 boda, što pred- Marko Repecki www.hrportfolio.hr P roteklog tjedna na Zagrebačkoj burzi redovni dionički promet iznosio je 55,664 milijuna kuna što Top 10 po prometu tjedna promjena Adris grupa d.d. (povl.) Hrvatske telekomunikacije d.d. INA-industrija nafte d.d. Podravka prehrambena ind. d.d. Viro tvornica šećera d.d. Ingra d.d. Valamar Adria Holding d.d. Dioki d.d. Uljanik Plovidba d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. -0,45% -1,58% +5,83% +6,09% -0,35% -10,69% -4,80% -6,40% -3,54% +2,20% zadnja cijena 220,00 196,00 4.445,00 244,00 526,99 4,68 98,67 19,00 219,84 1.160,00 promet 5.799.758,54 5.416.994,83 5.183.665,01 4.470.998,89 4.341.639,83 2.544.275,31 2.074.112,67 1.732.902,16 1.493.034,21 1.400.124,24 stavlja porast od 0,79 posto. Najviše se trgovalo povlaštenom dionicom Adrisa kojom je ostvareno 5,799 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 220 kuna, što je pad od 0,45 posto. Naj10 dionica s najvećim rastom cijene veći porast zabilježila je dionica Podravke koja je porasla za 6,09 posto te je trgovanje završila na 244 kune, a njome je trgovano u vrijednosti 4,470 milijuna kuna. tjedna promjena Viadukt d.d. Franck prehrambena ind. d.d. Atlantic Grupa d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Podravka prehrambena ind. d.d. Puljanka d.d. Končar - elektroindustrija d.d. INA-industrija nafte d.d. Jadranska banka d.d. HUP - Zagreb d.d. +15,38% +7,56% +7,18% +7,00% +6,09% +6,00% +5,91% +5,83% +3,63% +3,55% zadnja cijena 300,00 484,00 499,98 214,01 244,00 53,00 569,99 4.445,00 1.399,00 1.050,00 promet 515.913,85 5.807,73 441.113,65 7.741,48 4.470.998,89 4.770,00 1.293.370,15 5.183.665,01 13.990,00 87.613,21 INVESTICIJSKI FONDOVI Iza nas je još jedan odličan tjedan u kojem je 56 od ukupno 85 aktivnih fondova ostvarilo porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je Ilirika Gold kojem je vrijednost udjela porasla za 2,69 posto. Na drugom mjestu je Platinum Global Opportunity s porastom od 2,16 posto. Najveći pad kod dioničkih fondova imao je fond NFD Aureus US Algorithm kojem je vrijednost pala za 1,93 posto, a slijedi ga ZB Aktiv s padom od 1,86 posto. Najuspješniji kod mješovitih fondova bio je PBZ Global fond kojem je vrijednost porasla za 0,7 posto, a slijedi ga Raiffeisen Prestige s porastom od 0,39 posto. Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je fond ZB global kojem je vrijednost udjela smanjena za 1,71 posto, a slijedi ga KD Balanced s padom od 0,71 posto. Najuspješniji kod obvezničkih fondova bili su OTP euro obveznički (0,73 posto) i Erste Bond (0,63 posto). Jedini s negativnim rezultatom kod obvezničkih fondova bio je ZB bond (0,47 posto). Novčani fondovi imali su uglavom pozitivne rezultate, a najuspješniji su bili OTP novčani fond i Agram Euro Cash, oba s porastom od 0,08 posto. (M.R.) OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 14.9. do 20.9.2012. godine Vrijednost udjela *Tjedna promjena [%] kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € € 12,3368 8,5285 114,7800 112,2400 133,6200 61,2233 11,3078 127,5680 45,0800 63,3280 75,3934 67,0400 90,3935 86,4000 40,3064 29,9435 21,3168 63,6609 46,6884 58,0051 67,9581 99,2068 12,7572 22,7100 6,2963 35,2437 90,1407 39,7295 477,7394 71,6048 75,4100 136,1650 91,8777 9,3204 104,7165 80,6829 89,5280 9,4414 91,5100 95,6474 102,8800 105,5519 -0,33 0,02 -0,05 0,79 -0,36 -0,52 0,06 0,52 0,65 0,33 -0,16 -0,06 -0,68 -1,86 -0,25 0,52 0,37 0,02 -0,12 0,36 0,59 0,53 2,16 1,02 -0,49 -0,02 0,81 -0,26 -0,36 0,72 -0,12 -1,93 0,38 -0,03 -0,02 0,34 1,46 -0,79 -0,02 2,69 -0,51 1,02 € 107,4200 0,37 Valuta DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced zadnja vrijednost 1.702,0000 945,2400 101,2374 117,5032 Najveći pad među najtrgovanijima imala je dionica Ingre koja je pala za 10,69 posto te je trgova10 dionica s najvećim padom cijene nje završila na 4,68 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti 2,544 milijuna kuna. tjedna promjena Siemens d.d. Apartmani Medena d.d. Validus d.d. Maistra d.d. Istra - auto d.d. Dukat mliječna industrija d.d. Ingra d.d. Slatinska banka d.d. Hoteli Maestral d.d. Liburnia Riviera Hoteli d.d. tjedna promjena -0,84% +0,79% +0,33% +0,44% -23,75% -18,90% -18,89% -15,24% -14,14% -12,50% -10,69% -10,64% -10,00% -9,90% zadnja cijena 350,00 30,00 0,73 50,00 72,01 350,01 4,68 71,50 81,00 1.802,01 promet 4.550,00 2.228,75 16.161,27 181.721,68 72,01 72.904,00 2.544.275,31 6.405,70 9.969,52 16.228,19 *vijesti Odličan tjedan za fondove Naziv(fond) index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr Naziv(fond) ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART € kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn € € 130,4000 92,3715 10,3773 130,1500 110,9212 79,4540 91,4752 7,7077 75,1511 4,6628 60,4723 9,1671 117,1439 104,4200 95,4271 *Tjedna promjena [%] -1,71 0,70 0,20 0,22 -0,55 0,35 -0,36 -0,71 -0,57 -0,34 0,21 0,06 0,36 0,39 0,28 € € € € € kn € € 173,6600 11,9364 183,2000 135,7698 139,4600 175,8498 135,5905 121,7000 -0,47 0,31 0,36 0,39 0,63 0,21 0,60 0,73 kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn 138,5522 170,3231 145,6629 132,3880 152,4800 145,2100 145,1538 127,2961 138,4109 128,5621 121,8842 11,3341 114,3767 81,7604 111,4000 103,8864 102,9200 102,7881 1252,9702 0,06 0,03 0,03 0,06 0,06 0,04 0,05 0,02 0,06 0,08 0,06 0,08 0,06 -0,88 0,04 0,04 0,03 0,06 0,06 Valuta Vrijednost udjela OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash Trostruka zaštita uz Riziko Plus Novi proizvod Croatia osiguranja Riziko Plus u jednoj polici nudi zaštitu od sva tri rizika – osiguranje za slučaj smrti, dopunsko osiguranje od nesretnog slučaja i od teško bolesnih stanja. Dok se klasično riziko osiguranje koristilo samo kao element osiguranja kredita banaka od rizika smrti korisnika kredita, Riziko Plus osiguranje glasi na ugovaratelja koji sam odlučuje o korisniku osiguranja. Osigurati se mogu svi od 18. do 65. godine života s istekom osiguranja do 75 godine, a trajanje osiguranja produljeno je na rok do 30 godina. Za razliku od klasične riziko police, Riziko plus nudi osiguranicima i fleksibilnije uvjete i promjene po policama - od iznosa osigurane svote, visine i načina plaćanja premije, trajanja osiguranja, ugovaratelja, kao i korisnika za slučaj smrti. Krediti za bolju kvalitetu stanovanja S obzirom na potrebe za boljom kvalitetom stanovanja te sve veću svijest građana o važnosti štednje energije i manjih troškova režija, Zagrebačka banka u svoju je ponudu uvela stambeni kredit u kunama za razne vrste intervencija u stambenom prostoru i na stambenim objektima te za provođenje procesa legalizacije nekretnina. Ovaj kunski kredit odobrava se u iznosu do 200.000 kuna, na rok do 15 godina, a njegove namjene mogu biti dovršenje, dogradnja i rekonstrukcija, unutarnje uređenje ili adaptacija, komunalno uređenje građevinskog zemljišta, poboljšanje energetske učinkovitosti i legalizacija stambenih objekata. Dodatnih 50 milijuna eura za podršku izvoznicima Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je zajam za dodatno financiranje za Projekt kreditnog programa financiranja izvoza (CEFIL) u iznosu od 50 milijuna eura. Zajam je odobren HBOR-u radi daljnje podrške privatnom sektoru u ostvarivanju pristupa financiranju u okruženju gdje je zbog krize u eurozoni financiranje ograničeno, te radi daljnjeg jačanja konkurentnosti, posebice među izvoznicima, u razdoblju približavanja Hrvatske članstvu u EUu. Dodatno će financiranje osigurati nova sredstva za projekt CEFIL (izvornog iznosa 100 milijuna eura), koji se već provodi, a koji je dosad ostvario dojmljive rezultate. Naime, dosad je 58 izvoznih tvrtki uspješno iskoristilo sredstva za srednjoročno i dugoročno financiranje.
© Copyright 2024 Paperzz
