Vladimir Potočnik HED Zagreb, Hrvatska DEFOSILIZACIJA HRVATSKE

Vladimir Potočnik
HED
Zagreb, Hrvatska
DEFOSILIZACIJA HRVATSKE ENERGETIKE
Sažetak
Defosilizacija energetike, kao glavnog uzročnika aktualnih klimatskih
promjena, znači zamjenu pretežito uvoznih fosilnih goriva klimatski
povoljnijim domaćim energentima, što ujedno olakšava izlazak iz krize.
U referatu se daje pregled stanja energetike u svijetu i Hrvatskoj i pregled
klimatskih promjena.
Opisuju se najvažnije mjere defosilizacije hrvatske energetike-povećanje
energetske efikasnosti, širenje obnovljivih izvora energije i ostale mjere.
CROATIAN ENERGY SYSTEM DEFOSSILIZATION
Abstract
Defossilization of an energy system, as primary cause of the actual climate
change, means exchange of predominantly imported fossil fuels with
climate more convenient energy carriers,facilitating thus the way out of
crisis.
Overview of the world and Croatian energy system situation is presented.
The most important Croatian energy system defossilization measuresenergy efficiency increase, renewable energy inclusion and others – are
described.
1. UVOD
Klimatske promjene su evidentne. Vidljivi rast temperatura zraka,
osobito u Europi, svjedoči o globalnom zatopljenju (slika 1).
Slika 1. Rast temperatura zraka
Da bi se izbjegli najozbiljniji rizici klimatskih promjena, globalno zatopljenje
treba biti ograničeno na manje od 2°C iznad predindustrijske razine. Mjere
ublažavanja klimatskih promjena stoga moraju postati prioritet svjetske
zajednice. Neprovedba tih mjera rezultirala bi rastom temperature zraka do
5°C krajem 21. stoljeća s katastrofalnim posljedicama.
Glavni uzročnik sadašnjih klimatskih promjena su emisije ugljičnog dioksida
(CO2) od izgaranja fosilnih goriva (ugljen, naftne prerađevine i prirodni plin)
u energetici od proizvodnje do potrošnje energije s udjelom većim od 70%
od ukupne emisije stakleničkih plinova.
Stoga je osnovna metoda borbe protiv klimatskih promjena defosizilizacija
energetike, odnosno smanjivanje udjela fosilnih goriva.
Peto izvješće IPCC predstavljeno u Stockholmu 27.9.2013. ukazalo je na
svu ozbiljnost klimatskih promjena i potrebu hitnog i sveobuhvatnog
djelovanja u svijetu.
2. STANJE ENERGETIKE
2.1. Struktura i potrošnja primarne energije
U strukturi potrošnje primarne energije dominiraju fosilna goriva s udjelom
oko 82% u Hrvatskoj, 79% u EU27 i 87% u svijetu 2011. godine (slika 2).
Slika 2. Struktura potrošnje primarne energije 2011.
Slika 3. Specifična potrošnja primarne
energije 2011.
Slika 3. Specifična potrošnja primarne energije 2011.
2.2. Cijene fosilnih goriva
Slika 4. Cijene nafte Brent
Slika 4 dokazuje da je skok cijena nafte i ostalih fosilnih goriva od 20032008 bio glavni uzrok izbijanja globalne krize 2008. godine, koja traje već
5 godina.
Kriza je u pravilu jače pogodila države, koje su ovisnije o fosilnim gorivima, a
imaju ograničene vlastite resurse fosilnih goriva.
2.3. Rezerve fosilnih goriva
Slika 5. Dokazane rezerve fosilnih goriva krajem 2012.
Ukoliko istraživanja hrvatskog dijela Jadrana utvrde znatnije rezerve nafte,
postavlja se pitanje - Hoće li se dozvoliti eksploatacija nafte iz Jadrana s
obzirom na potencijalne rizike katastrofalnih zagađenja mora i negativna
svjetska iskustva (akcidenti u Meksičkom zaljevu, kod Aljaske itd.)?
Rezerve nekonvencionalnih fosilnih goriva (uljni škriljevci, smrznuti metan
itd.) su uglavnom u fazi istraživanja. Najveća očekivanja su od moguće
proizvodnje prirodnog plina iz uljnih škriljevaca. Zasad je takva proizvodnja
započela u SAD, Kanadi i Poljskoj.
Eksploatacija prirodnog plina iz uljnih škriljevaca hidrauličkim frakturiranjem
je problematična zbog velikih emisija stakleničkih i drugih štetnih plinova, te
zbog rizika izazivanja potresa.
3. KLIMATSKE PROMJENE
Najveći svjetski emiteri ugljičnog dioksida (CO2), kao glavnog uzročnika
klimatskih promjena, su Kina, SAD i EU27 (slika 6).
Slika 6 Globalne emisije CO2 u 2010.
Sektorsku strukturu emisija CO2 prikazuje slika 7.
Slika 7. Struktura emisija CO2 po sektorima, 2010. [3,4]
Sektori proizvodnje energije i transporta proizvode više od 60% emisija CO2.
Koncentracija najmasovnijeg stakleničkog plina - CO2 – u atmosferi dostigla
je 2012. kritičnu razinu blizu 400 ppmv. Za preživljavanje čovječanstva
trebalo bi ju spustiti na 350ppmv.
4. MJERE DEFOSILIZACIJE HRVATSKE
ENERGETIKE
Defosilizacija hrvatske energetike je nužna ne samo radi međunarodnih
obveza Hrvatske, nego i zbog vlastitih interesa, kao što su brži izlazak iz
krize i oporavak, smanjivanje vanjskog duga i nezaposlenosti, te bolja
zaštita okoliša i zdravlja.
Vanjski dug Hrvatske dostigao je zabrinjavajući iznos, uglavnom zbog
stalnog deficita vanjskotrgovinske razmjene, u kojemu energetika ima
rastući udio.
Slika 8. Udio energetike u vanjskotrgovinskom deficitu Hrvatske 2010.
Najvažnije mjere defosilizacije energetike su:
 povećanje energetske efikasnosti ENEF (štednja energije),
 širenje obnovljivih izvora energije (OIE) I
 ostale mjere.
4.1. Povećanje ENEF (štednja energije)
Ulaganja u projekte energetske efikasnosti uglavnom rezultiraju nižim
cijenama energije u odnosu na ulaganja u projekte novih izvora energije, pa
se sve češće preferiraju u energetici.
Gubici energije u hrvatskom energetskom sustavu su jako veliki, tako da
krajnji potrošači koriste svega oko 18% od uložene primarne energije.
Najveći gubici ostvaruju se u fazi potrošnje energije, posebice u sektorima
zgradarstva i transporta, pa su u tim sektorima moguće i najveće uštede
energije.
Glavne mjere povećanja ENEF u hrvatskom energetskome sustavu su
sljedeće:
a) Energetski efikasne zgrade
Slika 9. Specifična potrošnja energije u zgradarstvu
Prosječne stare zgrade troše čak dvadesetak puta više energije od pasivnih
zgrada!
b) Kogeneracija i trigeneracija
Povećava se stupanj djelovanja s oko 40% u termoelektranama na više od
80% u kogeneraciji i trigeneraciji.
c) Decentralizirana proizvodnja energije
na bazi kogeneracije
(trigeneracije) i obnovljivih izvora energije uz ostale koristi povećava
sigurnost električne mreže i pouzdanost opskrbe potrošača električnom
energijom.
d) Recikliranje sirovina i energije iz otpada
e) Pametne električne mreže („smart grids“) između ostalog olakšavaju
prihvaćanje OIE
f) Fleksibilni tarifni sustavi
g) Energetski efikasniji promet
Slika 10. Potrošnja energije osobnih vozila
h) Energetski efikasna rasvjeta
4.2. Širenje obnovljivih izvora energije (OIE)
Uz povećanje ENEF, širenje OIE je najvažnija mjera defosilizacije hrvatske
energetike, jer potencijal OIE znatno nadmašuje potrošnju energije u
Hrvatskoj, a njihova konkurentnost se stalno popravlja.
Slika 11. Udio OIE u potrošnji energije EU
Pokrenuta je inicijativa 100% OIE. Cilj 100% OIE već je ostvarilo ili je blizu
ostvarenja više gradova, regija i država svijeta.
Registar projekata elektrana na OIE i kogeneracija za poticaje (OIEKP) u
Ministarstvu gospodarstva RH (www.mingo.hr) pokrenut 2007. godine, imao
je krajem rujna 2013. više od 800 projekata ukupne snage oko 4.900 MWe,
što premašuje instaliranu snagu elektrana u Hrvatskoj i čini oko 80%
potrošnje električne energije. Tu nisu uključene neizgrađene velike i srednje
hidroelektrane.
Od posebnog interesa za Hrvatsku su sljedeći aspekti OIE:
Solarna energija (SE)
Sunčane površine zgrada su idealne površine za postavljanje solarnih
uređaja za proizvodnju električne (FN-fotonapon) ili toplinske (solarni
kolektori) energije, jer ne zauzimaju nove površine i izbjegavaju gubitke
energije u prijenosu i distribuciji energije. Prvi korak na putu takve
solarizacije je solarno mapiranje zgrada.
Svjetska iskustva - potencijal FN uređaja na američkim krovovima
procjenjuje se na 712.000 MWe, što bi pokrilo oko trećinu potreba SAD.
Solarna toplifikacija
toplana.
Solarno hlađenje
u Europi da je evidentirano više od 100 solarnih
Vjetroelektrane (VE)
VE čine blizu 90% snage prijavljenih projekata u Registru MINGO (oko
4300MWe), ali zasad vrijedi ograničenje ukupne snage VE (400 MWe).
Razvoj VE u Hrvatskoj ograničava i zabrana njihove izgradnje na otocima.
Danas se u svijetu sve više grade i morske VE. Hrvatski dio Jadrana mogao
bi bez većih problema prihvatiti bar 500 MWe morskih VE. Teško je dokazati
da bi kopnene VE na otocima i priobalju i morske VE u Jadranu bile veća
opasnost u zaštiti Jadrana od eksploatacije nafte. Izgradnja VE predstavlja
odličnu priliku za oporavak hrvatske brodogradnje.
Hidroelektrane (HE)
Potencijal vodnih snaga u Hrvatskoj je na 20 TWh godišnje, od čega je
tehnički iskoristivo oko 12 TWh. Dosad je iskorišteno prosječno 6 TWh
godišnje.
Hidroelektrane su većinom višenamjenski objekti.
Revitalizacije HE su često vrlo ekonomični projekti.
Od oko 2000 MWe u Hrvatskoj, čak oko 80% (oko 1600 MWe) su
akumulacijske HE sa značajnom mogućnošću regulacije proizvodnje
električne energije, što olakšava uvođenje promjenjivih OIE u
elektroenergetski sustav.
Hidrokinetičke elektrane u novije vrijeme postaju sve zanimljivije za
vodotoke velikih protoka i malih brzina, uključujući morske struje.
Biomasa i otpad
Biomasa i otpad, uz geotermalnu energiju i HE, predstavljaju OIE za
pokrivanje temeljnih opterećenja.
Glavne vrste biomase u Hrvatskoj su:
- poljoprivredna biomasa iz ratarstva i stočarstva i
- šumsko-drvna biomasa iz šumarstva i drvne industrije.
Revitalizacija TE Plomin 1 (125 MWe) s uvođenjem biomase kao goriva
znatno je povoljniji projekt od izgradnje bloka C (500 MWe) na uvozni ugljen.
Hrvatska raspolaže s približno 100 kvadratnih kilometara (1 milijun hektara)
neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, koje bi se moglo iskoristiti za
energetske svrhe.
Komunalni otpad i mulj otpadnih voda zbog visokog sadržaja organskih tvari
smatraju se također OIE.
Geotermalna energija
Dizalice topline
Energija mora
 plima i oseka,
 morske struje i
 valovi
4.3. Ostale mjere
Ostale mjere defosilizacije hrvatske energetike su:
 Niskougljična strategija razvoja
 Ekološko porezna reforma
 Razdvajanje prihoda od prodaje energije („decoupling“)
Sve te mjere trebale bi naći mjesto u novoj energetskoj strategiji Hrvatske,
koju bi trebalo što prije izraditi, jer je postojeća energetska strategija iz 2009.
godine neprovediva i zbog aktualne krize od 2008. nadalje.
4.4. Defosilizacija energetike i zapošljavanje
Slika 12. Specifična zaposlivost investicija
5. ZAKLJUČAK
Klimatske promjene su evidentne, a kao glavni uzrok većina znanstvenika
smatra izgaranje fosilnih goriva. Stoga se smanjivanje izgaranja fosilnih
goriva (defosilizacija) smatra najvažnijom mjerom u borbi protiv klimatskih
promjena.
Defosilizacija hrvatske energetike sadrži povećanje energetske efikasnosti
(ENEF), širenje obnovljivih izvora energije (OIE) i ostale mjere. Tim
mjerama moguće je u skladu s energetskom politikom Europske unije
povećati udio OIE u hrvatskom energetskom sustavu s današnjih 10-tak
postotaka na 20% u 2020. i 80% u 2050.g.
Defosilizacija hrvatske energetike ne samo da omogućava Hrvatskoj
ispunjavanje međunarodnih obveza u ublažavanju klimatskih promjena,
nego i značajne pozitivne efekte, kao što su smanjivanje inozemnog duga
manjim uvozom fosilnih goriva, povećanje zaposlenosti i lokalni razvoj, te
na kraju i brži izlazak iz krize.

Download Report