close

Enter

Log in using OpenID

Brifing za medije

embedDownload
Prijedlog Europske komisije o klimatskoj i energetskoj politici EU
do 2030. godine
Greenpeace: brifing za medije
siječanj 2014.
Trenutno stanje
Europska komisija u srijedu 22. siječnja objavljuje nacrt paketa klimatske i energetske politike, koji
uključuje predložene ciljeve EU za smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje udjela obnovljivih
izvora u energetskom sektoru za 2030. godinu. Usvajanje dodatnog cilja za energetske uštede odgađa
se do pregleda važećeg zakonodavstva potkraj godine. Paket uključuje i zakonski prijedlog za
poboljšanje još uvijek neefikasnog europskog sustava trgovanja emisijama (ETS).
Paket 2030 nastavlja se na postojeće mjere za 2020. koje postavljaju tri cilja: obavezu smanjenja emisija
stakleničkih plinova za 20 posto (u odnosu na razinu iz 1990.), obavezu 20-postotnog udjela obnovljivih
izvora u energetskom sustavu, te neobvezujući cilj smanjenja potrošnje energije za 20 posto (energetska
učinkovitost).
Što očekivati?
Komisija će vjerojatno predložiti obvezujući cilj 40-postotnog smanjanja emisija stakleničkih plinova (ne
računajući vanjske emisijske kredite).
Očekuje se da će Komisija također predložiti obvezujući cilj za obnovljive izvore energije (OIE) premda
još uvijek postoji otpor među pojedinim povjerenicima. Komisija je sklona cilju od 27-postotnog udjela
OIE za 2030. godinu (tzv. business as usual scenario). Ukoliko ne bude obvezujući, cilj za udio OIE do
2030. bit će tek putokaz bez stvarne zakonske obaveze zemalja članica EU da uvode obnovljive izvore
energije.
Pripreme za neuspjeh
Ciljevi i politika za 2030. koje Komisija trenutno priprema nedovoljni su da transformiraju energetski
sektor EU. Oni neće dovesti do potrebnih smanjenja emisija s ciljem zadržavanja globalnog zatopljenja
unutar 2 stupnja Celzija i sprečavanja najgorih posljedica klimatskih promjena.
Obvezujući cilj smanjenja domaćih emisija stakleničkih emisija od 40 posto nije dovoljan. Prema
podacima koji su procurili iz Europske komisije, emisije će se do 2030. godine smanjiti za 32 posto čak
i ako se ne uvedu posebne mjere (tj. scenarij business as usual) [1]. 40-postotno smanjenje ne bi
osiguralo primjerenu razinu smanjenja emisija EU [2] niti bi bilo dovoljno da ‘proguta’ višak emisijskih
jedinica koji onemogućuje funkcioniranje europskog Sustava trgovanja emisijama (ETS).
Do 2012. EU je već smanjila svoje emisije stakleničkih plinova za 18 posto (u odnosu na 1990). Izvjesno
je da će premašiti cilj od 20 posto i vjerojatno će do 2020. postići smanjenje od 24 posto [3]. Greenpeace
podupire znanstveno utemeljen cilj smanjenja emisija od najmanje 55 posto do 2030. i to ne
računajući vanjske emisijske kredite. Greenpeaceov scenarij „Energy [R]evolution“ za EU pokazuje da je
taj cilj realan [4].
Neobvezujući 27-postotni udio obnovljive energije do 2030. ne bi potaknuo dodatne investicije
u zelenu energiju, i to prema ocjeni iz dokumenata same Komisije [5]. Greenpeace podupire obvezujući
cilj od 45% obnovljive energije do 2030. ako se želi stvarno transformirati europski energetski sustav.
Ne bi li svoj cilj za OIE učinila vjerodostojnim, EU možda predloži stroži nadzor nad nacionalnim
energetskim planiranjem, uključujući infrastrukturu za prijenos. Širenje europske električne mreže,
uključujući prekogranične veze, preduvjet je za integriranje velike količine obnovljive energije. Ipak,
infrastrukturne mjere ne mogu zamijeniti određivanje cilja za OIE jer efikasno planiranje mreže nije
moguće bez jasno određenog smjera kretanja europskog energetskog miksa.
Do 2012. obnovljivi izvori činili su 14.4 posto izravne potrošnje u EU [6]. Nedavna istraživanja pokazuju
da su samo OIE proizveli gotovo polovicu emisijskih ušteda u Europi između 2008. i 2012. [7] i tako
omogućili EU da premaši cilj smanjenja emisija do 2020. Prema podacima koji su procurili iz Komisijinih
dokumenata, procjenjuje se da će udio OIE biti 24% čak i ako se ne poduzmu nikakve mjere, odnosno
27% ukoliko cilj za emisije stakleničkih plinova bude 40% [8].
Zašto obvezujući cilj ima smisla
Neke zemlje EU tvrde da će obvezujući cilj za obnovljive izvore povećati cijenu energije za krajnje
potrošače. Međutim, upravo su dosadašnja rješenja opterećenje za kupca. U 2011. godini nuklearni i
sektor fosilnih goriva usisali su 60 milijardi € javnih potpora, što je dvostruko više od onoga što su dobili
proizvođači iz obnovljivog sektora [9]. U 2013. Europa je na uvoz nafte potrošila 500 milijardi €, što je
golem porast od prosječnih 139 milijardi € godišnje u razdoblju 2000-2010. [10]. Uvoz plina i ugljena još
više poskupljuje računicu.
Podaci same Komisije pokazuju da bi obvezujući ciljevi za obnovljive izvore i energetsku učinkovitost
doveli do otvaranja pola milijuna radnih mjesta više nego samo obvezujući cilj za emisije [11]. I to povrh
1.2 milijuna već otvorenih radnih mjesta u sektoru obnovljive energije diljem EU gdje je zabilježen porast
od 30 posto od 2009, dakle u vrijeme najveće recesije u posljednjih sto godina [12].
EU je na putu da ostvari obvezujuće ciljeve smanjenja emisija i povećanja udjela OIE, ali neće ostvariti
neobvezujući cilj energetske učinkovitosti. To je zato što samo obvezujući ciljevi funkcioniraju – oni
stvaraju sigurnost za investitore i smanjuju troškove financiranja.
Stajališta pojedinih zemalja o obnovljivim izvorima
Osam zemalja pozvalo je Komisiju da, uz cilj smanjenja emisija, odredi i cilj za OIE [13]. Većina
potpisnica, među kojima su Njemačka, Austrija, Danska, Belgija i Portugal, u međuvremenu su pojasnile
da podupiru zakonski obvezujući cilj. Pismo su potpisale i Italija i Francuska ali nije jasno njihovo
stajalište o tome traže li obvezujući cilj. Portugal se u međuvremenu pismom obratio predsjedniku
Komisije Joséu Manuelu Barrosu sa zahtjevom da odredi cilj za obnovljive izvore od 40 posto [14].
Velika Britanija snažno se opire određivanju cilja za obnovljive izvore. Krajem prošle godine, premijer
David Cameron pisao je Komisiji sa zahtjevom da “pojednostavi sustav ciljeva sa tri na jedan” [15].
Većina drugih zemalja, uključujući Hrvatsku, nisu zauzele stajalište, osim Poljske koja je protiv uvođenja
bilo kakvih ciljeva za 2030. godinu.
Privatni interesi
Energetske kompanije poput GDF-Sueza, RWE, Eona, ENEL-a i Vattenfalla protive se usvajanju ciljeva
za obnovljive izvore i energetske uštede. One uglavnom ulažu u energiju dobivenu iz ugljena, plina i
nuklearnih izvora i žele nastaviti prodavati energiju dobivenu pomoću tih tehnologija. Budući da ruši
veleprodajne cijene energije, prodor obnovljivih izvora smanjuje njihov profit.
Te kompanije ulažu znatne napore da tehnologije obnovljivih izvora prikažu glavnim krivcima za visoke
račune za struju kućanstava i industrije. Žele da svijet smanji potpore OIE i svede energetsku i klimatsku
politiku na jedan jedini cilj - smanjenje emisija – što bi bio „glavni zamašnjak prema niskougljičnom
gospodarstvu 2050“ [16].
Ipak, više od 70 kompanija i udruženja iz sektora energetike, poput Dong Energy, EnBW, Alstoma i
Vestas, pozivaju na određivanje ciljeva i za obnovljive izvore i za emisije [17]. Njih osam je naglasilo da
su trenutne cijene energije u EU „prvenstveno posljedica globale cijene fosilnih goriva“ i upozorilo da EU
mora smanjiti svoju „izloženost promjenjivim cijenama fosilnih goriva“ [18].
Lobistička mreža Business Europe svrstala se uz bok energetskih kompanija iz nuklearnog i sektora
fosilnih goriva [19]. Ipak, neki od njezinih istaknutih članova poput Philipsa [20] i Unilevera [21] javno su
poduprli politiku višestrukih ciljeva.
Sljedeći koraci
Europski ministri energetike i zaštite okoliša raspravljat će o prijedlogu Komisije na sastancima 3. i 4.
ožujka. 21. i 22. ožujka šefovi država i vlada održat će tematski summit EU s ciljem postizanja
sporazuma.
Na varšavskoj konferenciji o klimatskim promjenama u studenom 2013. države su se dogovorile da sve
vlade moraju do kraja prvog tromjesečja 2015. predstaviti svoj doprinos borbi protiv klimatskih promjena
nakon 2020. godine, uoči klimatske konferencije krajem 2015. u Parizu.
Greenpeace poziva Vladu Republike Hrvatske da podrži donošenje triju obvezujućih ciljeva u EU za
2030. godinu i to: smanjenje emisija od najmanje 55%, povećanje udjela obnovljivih izvora energije na
45% te energetske uštede (učinkovitost) od 40%.
Bilješke:
[1] Radni dokument Europske komisije: Impact assessment for a 2030 climate and energy policy framework.
[2] Izvještaj Ecofysa, lipanj 2013: The next step in Europe’s climate action: setting targets for 2030.
[3] Izvještaj Euroske agencije za okoliš, listopad 2013: Air quality in Europe - 2013 report.
[4] Izvještaj Greenpeacea listopad 2012: energy [r]evolution: a sustainable EU 27 energy outlook.
[5] Radni dokument Europske komisije: Impact assessment for a 2030 climate and energy policy framework.
[6] Izvještaj EurObserv’ER, siječanj 2014: The State of Renewable Energies in Europe.
[7] Istraživanje o klimi CDC, listopad 2013:
http://www.cdcclimat.com/IMG//pdf/cdc_climat_recherche_tendances_carbone_no_84_eng.pdf
[8] Radni dokument Europske komisije: Impact assessment for a 2030 climate and energy policy framework.
[9] Renewables International, 15. listopada 2013: EU energy Commissioner redacts subsidy figures.
[10] Bloomberg, 18. veljače 2013: Oil Prices a Major Thread to Europe’s Economy, IEA’s Birol Says.
[11] Radni dokument Europske komisije: Impact assessment for a 2030 climate and energy policy framework.
[12] Izvještaj EurObserv’ER, veljača 2012: The State of Renewable Energies in Europe.
[13] 23. prosinca 2013, pismo osam zemalja o cilju EU za obnovljive izvore do 2030.
[14] 14. siječnja 2014, pismo portugalskih ministara energetike i okoliša u vezi s ciljevima EU za 2030.
[15] 4. prosinca 2013, pismo Davida Camerona Joséu Manuelu Barrosu.
[16] GDF Suez, rujan 2013: Šefovi deset (sada dvanaest) europskih energetskih tvrtki predlažu mjere za izgradnju
europske energetske politike.
[17] Alstom, rujan 2013: Poziv industrije na usvajanje cilja OIE za 2030.
[18] Gamesa, studeni 2013: Gamesa i sedam europskih kompanija poziva na donošenje cilja EU za OIE većeg od
30% za 2030.
[19] Business Europe, 8. siječnja 2014, dopis: ‘Industrial competitiveness and the 2030 climate and energy
package'.
[20] Philips, 8. travnja 2013: Memorandum (nizozemski).
[21] Unilever, svibanj 2013: Izjava Unilevera o klimatskoj i energetskoj politici.
Kontakt:
Zoran Tomić
predstavnik Greenpeacea u Hrvatskoj
Tel. 091 2345 092
Email: [email protected]
Greenpeace je neovisna globalna organizacija koja putem kampanja nastoji mijenjati stavove i
ponašanje, s ciljem zaštite i očuvanja okoliša te promicanja mira. Za svoje djelovanje Greenpeace ne
prihvaća donacije vlada, Europske unije, tvrtki ni političkih stranaka.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
309 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content