PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
-TEKSTUALNI DIOZagreb, 2010.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Županija/Grad Zagreb: PRIMORSKO - GORANSKA ŽUPANIJA
Općina/grad: OPĆINA LOPAR
Naziv prostornog plana:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Naziv kartografskog prikaza:
Broj kartografskog prikaza:
Mjerilo kartografskog prikaza:
Program mjera za unapređenje stanja u prostoru
(službeno glasilo):
"Službene novine Primorsko-goranske
županije" br. X/XY
Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno
glasilo):
"Službene novine Primorsko-goranske
županije" br.
Javna rasprava (datum objave):
Javni uvid održan
od:.
do:.
Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:
Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:
Biljana Poljak-Jakuc, dipl.iur.
_________________________
Suglasnost na plan prema članku 45a.Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i
100/04)
broj suglasnosti klasa:
datum:
Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:
URBANISTICA d.o.o. Zagreb,
Đorđićeva 5
Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan:
Odgovorna osoba:
Jasminka Pilar - Katavić, dipl.ing.arh.
_________________________________
potpis)
Koordinator plana:
Jasminka Pilar - Katavić, dipl.ing.arh.
Stručni tim u izradi plana:
1. Jasminka Pilar - Katavić, dipl.ing.arh.
2. Romana Di Giusto, dipl.ing.arh.
3. Jasmina Sadek, dipl.ing.arh.
4. Ana Đurđek Kuga, dip.ing.arh.
5. Iva Lukinić, dipl.ing.arh.
6.Mladen Kardum, ing. građ.
Pečat predstavničkog tijela:
Predsjednik predstavničkog tijela:
Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom
ovjerava:
_________________________________
(ime, prezime i potpis)
_________________________________
(ime, prezime i potpis)
Pečat nadležnog tijela
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
2
Z A G R E B
(ime, prezime i
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
NARUČITELJ:
Prijedlog plana za javnu raspravu
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
OPĆINA LOPAR
Načelnik:
Alen Andreškić, dipl.oecc.
Koordinator:
Alen Andreškić, dipl.oecc.
IZVRŠITELJ:
URBANISTICA d.o.o.
Direktor:
Jasminka Pilar - Katavić, dipl.ing.arh.
Koordinator:
Jasminka Pilar - Katavić, dipl.ing.arh.
Stručni tim u izradi plana:
Jasminka Pilar - Katavić, dipl.ing.arh.
Romana Di Giusto, dipl.ing.arh.
Jasmina Sadek, dipl.ing.arh.
Ana Đurđek Kuga, ing.arh.
Iva Lukinić, dipl.ing.arh.
Mladen Kardum, ing.građ.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
3
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
SADRŽAJ:
A)
I
1.
1.1
1.2.
1.2.1.
1.2.1.1.
1.2.1.2.
1.2.1.3.
1.2.1.4.
1.2.1.5.
1.2.1.6.
1.2.1.7.
1.2.1.8.
1.2.2.
1.2.3.
1.2.4.
1.2.5.
1.2.6.
1.2.6.1.
1.2.6.2.
1.2.6.3.
1.2.7.
1.2.8.
1.2.9.
1.2.9.1.
1.2.9.2.
1.2.9.3.
1.2.9.4.
1.2.9.5.
1.2.9.6.
1.2.9.7.
1.2.9.8.
1.3.
1.4.
1.5.
2.
2.1.1.
2.1.2.
2.1.3.
2.2.
2.2.1.
2.2.2.
Str.
TEKSTUALNI DIO
Obrazloženje.............................................................................................................................7
UVOD ..................................................................................................................................................... 8
POLAZIŠTA ............................................................................................................................................ 9
Položaj, značaj i posebnosti područja Općine Lopar u odnosu
na prostor i sustave Primorsko - goranske županije i Republike Hrvatske ............................................. 9
Osnovni podaci o stanju u prostoru ...................................................................................................... 10
Prirodni sustavi ..................................................................................................................................... 12
Geološka obilježja ................................................................................................................................... 12
Seizmičnost ............................................................................................................................................. 13
Mineralne sirovine ................................................................................................................................... 14
Reljef ........................................................................................................................................................ 15
Hidrogeologija ......................................................................................................................................... 16
Klimatska obilježja ................................................................................................................................... 18
Tlo ........................................................................................................................................................... 19
Prikaz živog svijeta .................................................................................................................................. 20
Stanovništvo i stanovanje ..................................................................................................................... 21
Naselja.................................................................................................................................................. 23
Sadržaji javnih funkcija ......................................................................................................................... 24
Gospodarstvo ....................................................................................................................................... 25
Infrastrukturni sustavi ........................................................................................................................... 26
Promet i veze........................................................................................................................................... 26
Sustav vodoopskrbe i odvodnje ............................................................................................................... 28
Energetski sustav .................................................................................................................................... 29
Postupanje s otpadom .......................................................................................................................... 29
Groblja .................................................................................................................................................. 30
Zaštita prostora..................................................................................................................................... 30
Prirodna baština ...................................................................................................................................... 30
Kulturno-povijesna baština ...................................................................................................................... 43
Kakvoća zraka ......................................................................................................................................... 51
Kakvoća podzemnih i površinskih voda ................................................................................................... 52
Zaštita od štetnog djelovanja voda .......................................................................................................... 52
More ........................................................................................................................................................ 52
Tlo ........................................................................................................................................................... 53
Buka ........................................................................................................................................................ 53
Prostorno - razvojne i resursne značajke ............................................................................................. 53
Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg
područja i ocjena postojećih prostornih planova ................................................................................... 54
Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu
na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje........................................................ 57
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA............................................................................... 60
Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava .................................................. 61
Racionalno korištenje prirodnih izvora .................................................................................................. 61
Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša ..................................................................... 63
Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja ....................................................................................... 64
Demografski razvoj - prognoza stanovništva i radne snage ................................................................. 64
Odabir prostorno-razvojne strukture ..................................................................................................... 65
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
4
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
2.2.3.
Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture ......................................................... 65
2.2.3.1. Osnove razvoja naselja ........................................................................................................................... 65
2.2.3.2. Osnove razvoja društvenih djelatnosti ..................................................................................................... 66
2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture .................................................................................................... 66
2.2.4.
Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i
kulturno-povijesnih cjelina..................................................................................................................... 69
2.2.4.1. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti ............................................................................................... 69
2.2.4.2. Zaštita kulturno povijesnih cjelina ............................................................................................................ 71
2.3.
Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine Lopar ............................................................ 72
2.3.1.
Racionalno korištenje i zaštita prostora ................................................................................................ 72
2.3.2.
Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći
i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost
i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturnopovijesnih cjelina ................................................................................................................................... 74
2.3.3.
Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture.................................................................... 75
3.
3.1.
3.2.
3.2.1.
3.2.2.
3.2.3.
3.2.4.
3.3.
3.3.1.
3.3.2.
3.4.
3.4.1.
3.4.1.1.
3.4.1.2.
3.4.1.3.
3.4.2.
3.4.2.1.
3.4.2.2.
3.5.
3.5.1.
3.5.1.1.
3.5.1.2.
3.5.1.3.
3.5.1.4.
3.5.2.
3.5.2.1.
3.5.2.2.
3.5.2.3.
3.5.3.
3.5.3.1.
3.5.3.2.
3.5.3.3.
3.5.6.
3.5.7.
PLAN PROSTORNOG UREĐENJA ..................................................................................................... 78
Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu
na prostornu i gospodarsku strukturu Primorsko-goranske županije .................................................... 78
Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina ............................................................ 79
Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja) ..................................................... 80
Površine izvan naselja za izdvojene namjene ...................................................................................... 83
Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja.................................................................................. 85
Namjena i korištenje ostalih površina .................................................................................................... 86
Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti .......................................................................................... 87
Gospodarske djelatnosti ......................................................................................................................... 87
Društvene djelatnosti .............................................................................................................................. 87
Uvjeti, korištenja, uređenja i zaštite prostora ......................................................................................... 89
Uvjeti korištenja prostora ....................................................................................................................... 89
Građevinska područja naselja .............................................................................................................. 90
Površine izvan naselja za izdvojene namjene .................................................................................... 100
Građenje izvan građevinskog područja ............................................................................................... 108
Uvjeti zaštite prostora .......................................................................................................................... 110
Zaštita prirodne baštine ....................................................................................................................... 110
Zaštita kulturno-povijesnog naslijeđa................................................................................................... 117
Razvoj infrastrukturnih sustava............................................................................................................ 122
Prometna infrastruktura ....................................................................................................................... 122
Kopneni promet ................................................................................................................................... 123
Pomorski promet ................................................................................................................................ 126
Zračni promet ...................................................................................................................................... 128
Javne telekomunikacije ...................................................................................................................... 128
Energetski sustav ................................................................................................................................ 130
Elektroenergetski sustav ..................................................................................................................... 130
Plinoopskrba ........................................................................................................................................ 130
Korištenje obnovljivih izvora energije................................................................................................... 131
Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda) ................................. 131
Vodoopskrba ....................................................................................................................................... 131
Odvodnja ............................................................................................................................................. 132
Uređenje vodotoka i voda .................................................................................................................... 132
Postupanje s otpadpm ......................................................................................................................... 133
Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš ......................................................................................... 134
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
5
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
II.
Prijedlog plana za javnu raspravu
Odredbe za provođenje
B)
GRAFIČKI DIO
1A
1B
2
3A
3B
3C
3D
3E
4.
Korištenje i namjena površina
Korištenje i namjena površina – promet; pošta, telekomunikacijski
sustav, i lokacije društvenih djelatnosti
Infrastrukturni sustavi i mreže – Vodnogospodarski i energetski
sustavi
Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Uvjeti korištenja - područja
posebnih uvjeta korištenja
Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Uvjeti korištenja – područja
posebnih ograničenja u korištenju
Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja primjene posebnih
mjera uređenja i zaštite
Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja ekološke mreže
Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja primjene planskih
mjera zaštite
Građevinska područja:
4.1.
Lopar
4.2.
Goli otok
4.3.
Otok Sv Grgur
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
6
Z A G R E B
mj. 1:25.000
mj. 1:25.000
mj. 1:25.000
mj. 1:25.000
mj. 1:25.000
mj. 1:25.000
mj. 1:25.000
mj. 1:25.000
mj. 1:5.000
mj. 1:5.000
mj. 1:5.000
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
I. OBRAZLOŽENJE
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
7
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
UVOD
Općina Lopar osnovana je 28. srpnja 2006. na temelju Zakona o područjima Županija, Gradova i
Općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj 86/06)., a nastala je izdvajanjem iz sastava
Grada Raba.
Prostorni plan uređenja Grada Raba („Službene novine Primorsko-goranske županije“ broj 15/04,
40/05 i 34/07). utvrdio je uvjete za uređenje područja, odredio svrhovito korištenje i namjenu
građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih
dijelova prirode na području Općine Lopar
Usklađenjem Prostornog plana Primorsko - goranske županije izvršeno je Usklađenje s "Uredbom o
uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora" (NN 128/04) tehnički i normativno, te je na
odgovarajućem kartografskom prikazu ucrtana granica ZOP - a. U elaboratu "Usklađenje Prostornog
plana uređenja Grada Raba s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora"
(Službene novine Primorsko - goranske županije br. 34/07) izvršeno je usklađenje s odredbama
Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora i Prostornim planom županije.
Ispravkom Usklađenja Prostornog plana Primorsko - goranske županije promijenjeni su podaci
vezani na površinu, vrstu i kapacitet građevinskih područja ugostiteljsko - turističke namjene izvan i
uz naselja.
PPU Općine Lopar izrađuje se temeljem Odluke o izradi Prostornog plana uređenja Općine Lopar
(„Službene novine Primorsko-goranske županije“ broj 23/08).
Obuhvat PPU Općine Lopar ujedno je obuhvat jedinice lokalne samouprave - Općine Lopar.
Područje obuhvata Prostornog plana uređenja Općine Lopar pokriveno je sljedećom prostornoplanskom dokumentacijom:
- Prostorni plan Primorsko-goranske županije (Službene novine Primorsko-goranske
županije br. 14/00, 12/05, 50/06; 8/09),
- Prostorni plan uređenja Grada Raba (»Službene novine Primorsko-goranske županije«
br. 15/04 i 34/07) koji je na snazi za područje Općine Lopar do usvajanja novog PPUO
Lopar.
Na području Općine Lopar na snazi je Urbanistički plan uređenja 44 „Poslovna zona Sorinj“
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/09).
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
8
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
1.
Prijedlog plana za javnu raspravu
POLAZIŠTA
1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE LOPAR U
ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE PRIMORSKO - GORANSKE
ŽUPANIJE I REPUBLIKE HRVATSKE
Položaj područja općine u odnosu na prostor i sustave Županije i Države
Područje Općine Lopar nalazi se u sastavu Primorsko - goranske županije.
Općina Lopar nalazi se na otoku Rabu, smještenom u Kvarnerskoj skupini otoka. Udaljena je 110 km
od administrativnog središta Rijeke, 190 km od Zagreba, te se u cjelosti nalazi u ZOP-u –
zaštićenom obalnom pojasu.
Obuhvat PPUO-a Lopar prikazan na kartografskom prikazu Primorsko-goranske županije
Značaj područja Općine Lopar u odnosu na prostor i sustav županije i Države
Prostor je zbog svoje izuzetne vrijednosti, ljepote i topografskih karakteristika jedan od najznačajnijih
razvojnih potencijala Općine Lopar. Sustavna skrb o prostoru, njegovo planiranje i uređenje
neodvojivi su od cjelokupnog gospodarskog razvitka. Da bi se utvrdila optimalna strategija
prostornog uređenja, nužno je uspostaviti koordinaciju između svih korisnika prostora. Planiranje
korištenja prostora i intervencija u njemu mora se temeljiti na strukturalnoj analizi svih stalnih i
promjenjivih komponenata koje definiraju prostor i djeluju u njemu danas, te onih koje će tek doći.
Značenje prostora Općine kao jedinice lokalne uprave nezamjenljivi je dio integralnog sustava
Županije i Države. Njeno značenje integrirano je u ustav i zakonsku regulativu. Odnos prema Općini
Lopar u važećim dokumentima prostornog uređenja na razini Županije i Države uspostavljen je na
osnovu smjernica zaštite prostora, razvoja i integralnih sustava infrastrukture na navedenim
razinama. Ovim planom su kroz izvode iz planove višeg reda i smjernice prostornog uređenja
prikazani odnosni dokumenti.
Posebnosti područja Općine Lopar
Područje Općine smješteno je na sjevernom dijelu otoka Raba što se odnosi na poluotok Lopar, a
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
9
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
obuhvaća i otoke Sveti Grgur i Goli. Površina kopnenog dijela Općine izauzima cca 26,2 km2 dok je
morski dio Općine cca 151,3 km2 što daje ukupno površinu Općine cca 177,5 km2. Općina Lopar
graniči na jugu s Gradom Rabom, te na morskom dijelu sa Gradom Krkom, Općinom Punat,
Općinom Baška, Gradom Cresom, te sa Ličko-senjskom županijom. Prostor Općine čini jedno
statističko naselje i to naselje Lopar.
Smještaj Općine Lopar u širem području
Obuhvat PPUO-a Lopar prikazan na zračnom snimku
Broj stanovnika Općine iznosi 1.191. To znači da opća gustoća iznosi 45,45 st/km2, odnosno 0,45
st/ha, što je upola manja gustoća naseljenosti od prosječne gustoće naseljenosti Primorskogoranske županije, koja prema popisu iz 2001. g. iznosi 85,14 st/ km2)
1.2. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU
Pregled osnovnih pokazatelja o stanju u prostoru;
Tablica: Prikaz broja stanovnika prema Popisima 1981., 1991, 2001.g. u odnosu na podacima za
Primorsko-goransku županiju:
Površina
PGŽ
Lopar
km²
26,2
%
Popis
1981.
br.
25,7
1056
%
12,4
Stanovnici
Popis
'1991.
br.
%
Popis
2001.
br.
1215
1191
13,1
%
0,12
Stanovi
Popis 1981.
Popis
1991.
br.
%
br.
308
11,8
707
%
14,9
Domaćinstva
Popis
Popis
1981.
1991.
br.
%
286
365
Tablica: Kretanje stanovništva Općine Lopar u zadnjih 50 godina
Godina popisa
Općina Lopar
Lopar
1953.
1961.
1971.
1981.
1991.
2001.
978
1259
1229
1056
1215
1191
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
10
Z A G R E B
Gust.
naselj.
br/ km²
45,45
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Površina
naselja
građevinsko područje
turizam
industrija
≥ 10 ha
≥ 10 ha
naselja
Izgrađenost
naselja
Naselje
Stanovništvo
Grad/Općiina
Tablica:Izvod iz PPŽ-a Primorsko-goranske županije – Knjiga I: Tablica 53. Izgrađenost i
građevinska područja
turizam
industr.≥
pos.nam.
≥ 10 ha
10 ha
≥ 10 ha
Općina Lopar
(bivši
Grad
Lopar
1.215
2643,84
170,64
49,68
0,00
186,18 104,43
13,96
0,00
Rab)
Iako područje Općine karakterizira učestali denatalitet, prisutan je pozitivni migracijski saldo.
Naselje Lopar ulazi u kategoriju naselja sa 1.001-2.000 stanovnika.
Izvod iz PPŽ-a Primorsko-goranske županije – 1. Korištenje i namjena prostora
Prema prikazu izvoda iz Prostornog plana PGŽ-e, uz centralno područje naselja te turističke zone
locirane jugoistočno duž obale, smještena su područja obradivog i poljoprivredno pogodnog tla.
Sjever Općine predstavlja područje bogato prirodnim zelenilom te pješčanim plažama i uvalama.
Podaci o prostornim i demografskim pokazateljima iskazuju se na razini statističkog naselja, a
posljednji podaci o stanju u prostoru datiraju iz 2001.godine kada je bio zadnji popis stanovništva,
tako da podaci iz Tablice 2. datiraju iz vremena kada je naselje Lopar (danas Općina Lopar) još bilo
u sastavu Grada Raba.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
11
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Tablica 4: Stanovništvo prema prisutnosti/odsutnosti u naselju popisa, po naseljima popis 2001.,
Ukupno
popisane
osobe
Ukupan broj
st.
svega
Primorsko
Goranska
županija
Naselje
Lopar
1.204
1.191
1.191
Prisutni u
vrijeme
popisa
1.097
svega
Naselje
popisa
Stalni stanovnici naselja popisa
Odsutni iz naselja popisa
94
U
zemlji
U inozemstvu
Stanovniš.
naselja popisa
30
-
64
Kao što je vidljivo iz gore navedene tablice, ukupan broj stanovništava naselja odgovara stalnom
broju stanovnika naselja popisa.
1.2.1. Prirodni sustavi
Područje Općine Lopar koje uključuje poluotoke Sorinj, Lopar, te otoke Sv. Grgur I Goli , te me
otočiće I hridi, spada u istočnu skupinu kvarnerskih otoka, neposredno ispod masiva Velebita.
1.2.1.1.Geološka obilježja
•
Geološka građa1
Na području Općine Lopar ustanovljene su naslage koje prema geološkoj starosti pripadaju
paleogenu i kvartaru. Budući da je građen od eocenskih flišnih lapora i pješčenjaka, na njemu je
oblikovana vrlo razvedena obala.
Vapnenačke gornjokredne, a djelomično i paleogenske naslage izgrađuju antiklinalne forme,
odnosno morfološki istaknute dijelove reljefa:
U unutrašnjosti su brežuljci i bujične jaruge čiji je reljef još više pojačan ogoljavanjem terena,
odnosno sječom šume u prošlosti.
Klasične paleogenske naslage-fliš, tvore jezgre sinklinala. U flišu su oblikovani niži dijelovi
terena, odnosno cijeli poluotok Lopar, a vrlo male zone fliša vidljive su i na jugozapadnim obalama
otoka Sv. Grgur i Prvić.
Eocenske flišne stijene vrlo su trošne i mjestimice su pokrivene pjeskovitim kvartarnim
naslagama, debelim ponegdje i do 15 metara! Intenzvno jaruženje i spiranje dovelo je u takvim
naslagama do nastanka neobičnih mikroreljefnih oblika, kao što su zemljane piramide, kule i stupovi
podložni stalnim promjenama oblika. Trajniji oblici zemljanih piramida na svom vrhu imaju zaštitnu
“kapu” raslinja, dok se drugi relativno brzo troše i nestaju. Vodonepropusne flišne naslage krioju
nekoliko izvora pitke vode.
Naslage donje kvartarne starosti su vrlo različitog litološkog sastava i geneze. To su crvenica (ts),
lesoliki nanos (l), padinske tvorevine (d), aktivni sipar (s),naplavine (al.pr.) i marinski sediment(m).
Na području Općine Lopar prevladavaju lesoliki nanos (l) i naplavine (al.pr.).
Lesoliki nanos(l) je pjeskoviti-prašinasti material izražene stratifikacije. Ovaj litogenetski tip naslaga
pokriva manje zone poluotoka Lopar.
1
Izvor dijela teksta :PPUG Raba iz 2004.g. U R B A N I S T I C A
d. o. o.
12
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Naplavine (al,pr) je munjevito-pjeskovit material doplavljen s okolnih vapnenačkih i flišnih uzvišenja
te istaložen u depresijama ili pak pretežito šljunkovit material na dnu bujičnih jaruga. Površinski veće
zone naplavina nalaze se na Loparu između uvala Lopar i Crnika.
Kartografski prikaz: karakteristike tla na području Općine Lopar
1.2.1.2.Seizmičnost
Područje Hrvatskog primorja je seizmički aktivno. Istraživanja pokazuju da je uzrok seizmičke
aktivnosti već spomenuto regionalno podvlačenje Jadranske ploče pod Dinaride u dubini. Takve
strukturne promjene odražavaju se na površini pojačanim neotektonskim pokretima. Prema
dosadašnjim spoznajama, u visini Istre i Cresa podvlačenje je blago, pod nagibom oko 150, dok se
ploha Moho-diskontinuiteta nalazi na dubini od 18 km. Idući prema sjeveroistoku, u zoni većih
gravimetrijskih gradijenata, počinje naglo tonjenje repernog horizonta na dubinu 10 do 15 km, čiji
nagib dosiže 300. Najveća seizmotektonska aktivnost je u zoni prosječne širine 30 km koja se
proteže od Klane preko Rijeke, Vinodola i Senja, a obuhvaća i sjeveroistočni dio otoka Krka. Ispod te
zone je najveće tonjenje i najveća dubina Moho-diskontinuiteta od preko 40 km. Sile stresa i reakcije
na njega kao i gravitacija stvaraju koncentraciju napona u dubini što izaziva potrese.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
13
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Seizmološka karta Hrvatske
Prema seizmološkoj karti iz 1987.- za period od 100, 200 i 500 godina maksimalni očekivani
intenziteti seizmičnost za područje otoka Raba iznosi 6º-7º MCS ljestvice.
Područje Lopara, te otoka Sv. Grgur i Goli nalaze se na području za koje je određen intenzitet
sezmičnosti 7 MCS ljestvice. Na poluotoku Lopar prisutan je veći intenzitet seizmičnosti s obzirom na
veću blizinu epicentrima potresa kod Senja i u Velebitskom kanalu
1.2.1.3.Mineralne sirovine
U skladu s podacima iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije sve postojeće mineralne
sirovine na području Županije dijele se na nemetalne sirovine visokog i srednjeg potencijala kao i
metalne sirovine. Jedino nemetalne sirovine visokog potencijala imaju dovoljno velike ukupne
rezerve da se njihovom eksploatacijom mogu trajno zadovoljiti potrebe Županije. U toj grupi se nalazi
tehnički kamen sedimentnog podrijetla (vapnenci, dolomitični vapnenci i dolomiti).
Na području Općine Lopar nalazi se kamenolom na Sorinju koji nema sređenu tehničku
dokumentaciju i odgovarjuće dozvole u skladu sa Zakonom o rudarstvu. Isto se odnosi i na dva
prijašnja kamenoloma na Golom otoku.
U skladu sa zakonima i ostalim propisima Republike Hrvatske, prilikom eksploatacije građevinskotehničkog kamena postoje ograničavajući čimbenici kao što su zone zaštite izvorišta pitke vode,
zaštićeno obalno područje, zaštićeni dijelovi prirodne i kulturno-povjesne baštine, blizina naselja,
prometnica i sl.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
14
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
1.2.1.4.Reljef
Reljef dijela otoka Raba na području Općine Lopar je zonalne strukture. Karakterizira ga grebenskoudolinska reljefna struktura definirana izraženim vapnenačkim grebenom Sjeverozapadno od
Kamenjaka oblikovalo se erozijsko-derazijsko područje poluotoka Lopar.
Loparski poluotok po obliku nalikuje dlanu, blago uranjajući u more s mnogo plitkih pjeskovitih uvala i
dražica, što ukazuje da po morfostrukturnoj klasifikaciji pripada kategoriji denudacijskoakumulacijskog reljefa. Reljef je definiran različitim oblicima ispiranja, jaruženja i osipanja dok je
morfološki oblik obale uvjetovan jakim abrazijskim djelovanjem valova. Zanimljivost vezana za ovaj
poluotok je pojava mikroreljefnih formi - zemljanih piramida, kula i stupova. Njihove dimenzije variraju
od 0.5 do 5 metara visine, a nastale su diferenciranim utjecajem ispiranja u prošlosti zbog
raznolikosti vegetacijskog pokrova. Različite su u boji i sastavu, ali prevladavaju crvenkastosmeđe. .
Sjeverni dio poluotoka Lopar-plaža Ciganka
Područje Općine Lopar je bogato pješčanim plažama, kojih ukupno ima 22. Najveća i najpoznatija
loparska plaža je "Rajska plaža", dugačka 1,5 km, duž koje su smješteni najvažniji turistički
kapaciteti mjesta, a koja je od 2003.g. nositelj "Plave zastave".
Mikroreljefne forme-plaža Ciganka
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
15
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
1.2.1.5.Hidrologija 2
Vode
Područje otoka Raba bogato je izvorima, koji su prije spoja na kopneni vodovod predstavljali jedini
izvor pitke vode na otoku. Veliki broj slivova na cijelom otoku zahtijeva korištenje utvrđenim režimima
zaštite, a na području Općine još i dodatnu zaštitu od erozije.
Poluotok Lopar je područje osjetljivo na eroziju, a potreban je cjelovit monitoring intenziteta erozije i
djelovanja mora. Djelovanje eolske erozije vidljivo je upravo na samom izgledu loparskog poluotoka
sa nizom morskih uvala i rtova.
Erozija na pješčenjaku
Otok Rab je karakterističan po izraženim bujičnim tokovima i slivovima. Na području Općine Lopar
nalaze se 2 sliva, I to:
1. Sliv Velikog potoka Loparskog 3
Sliv Velikog potoka Loparskog omeđen je sa sjeveroistoka padinama umjerenog nagiba, dok ga sa
jugozapada zatvara znatno strmiji greben, a srednji dio sliva čini Loparsko polje. Najviša kota sliva je
108 m.n.v.
Na ovom slivnom području značajnije su slijedeće bujice:
- Veliki potok Loparski - Dražica, Belanjkina, Ograde:
dužina toka iznosi 2,5km,
površina sliva 2,23 km²
protok iznosi 22,95 m2/s/p.p.g.
U ovom slivu također postoji problem erozije. Javljaju se erodibilni procesi ispiranja i brazdanja tla na
strmim flišnim padinama te dolazi do proširivanja korita i urušavanja obala.Bujice donose krupni
nanos kojim zatrpavcaju obradivo tlo, odnosno pjeskoviti i muljeviti nanos, koji zatrpava regularne
tokove kroz polje, te zamočvaruje ušće velog Potoka u more.
2
3
Izvor dijela teksta PPUG Raba 2004.g. Izvor dijela teksta Usklađenje PPUG Raba s Uredbom o uređenju I zaštiti ZOP-a mora iz 2007.g.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
16
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Problem ovog sliva su bujice koje ugrožavaju turističku izgradnju naselja Lopar i poljioprivredne
površine. Do šezdesetih godina izgrađeno je 13 poprečnih građevina, kasnije je reguliran donji tok sa
utokom u more. Uređenje bujice zahtjeva temeljitu analizu.
2. Sliv zaljeva Crnika Lopar
Omeđen je južnim rubom loparskog poluotoka, sa jugozapada je ograničen grebenom Kamenjaka, a
srednji dio sliva čini Loparsko polje. Najviša kota sliva je 150 m.n.v.
Na ovom slivnom području značajnije su slijedeće bujice:
- Jamina
dužina toka iznosi 1,8km,
površina sliva iznosi 0,98km²
protok iznosi 9,80 m2/s/p.p.g. – 100 g.
- Dražina
dužina toka iznosi 1,0km,
površina sliva iznosi 0,50km²
iznosi 6,37 m2/s/p.p.g. – 100 g.
U ovom smislu također je vrlo izražen problem erozije. Javljaju se erodibilni procesi, koji uništavaju
velike površine na flišnim padinama. Bujice donose pjeskoviti i muljeviti nanos koji zatrpava
regularne tokove, te zamočvaruje zaljev. Ove bujice su dijelom neregulirane, reguliran je samo donji
tok s utokom u more, te su izražene pregrade za konsolidaciju korita i zaustavljanje nanosa. Bujica
Jamina na području autokampa je kinetirana.
Veliki problem ove lokacije je što je na ušćima bujica izgrađen autokamp te bi kod nailaska velikih
voda, pogotovo u turističkoj sezoni, moglo doći do nesagledivih posljedica.
Uređenje bujice zahtjeva temeljitu analizu
Općenito, za oba sliva su karakteristične slivne površine zahvaćene erozijom. Prisutna je plošna
erozija, jaružasta erozija, kao i erozija korita. U gornjim dijelovima sliva dolazi do spiranja čestica tla,
a u donjim do zamuljivanja i zatrpavanja prirodnih korita i kanala, te zasipavanja utoka u more.
Posebno je na eroziju osjetljiv pješčani dio sjeverozapadnog dijela područja Lopara, gdje su prisutne
i specifične geomorfološke forme uzrokovane prvenstveno erozijom.
Sustav uređenja vodotoka – bujica, izgrađen je u nedovoljnom opsegu, star je, građen prvenstveno
za zaštitu nekadašnjih poljoprivrednih površina, nedovoljno je prilagođen turističkim i drugim urbanim
sadržajima. Velikog utjecaja na sustave zaštie od bujičnih voda ima nagla urbanizacija koja najčešće
onemogućava racionalna i kvalitetna rješenja. Posebno se ovo odnosi na vodne tokove u naseljima
gdje je osim tranzitnih tokova neprimjerenom izgradnjom otežano i zbrinjavanje sve većih oborinskih
voda unutar urbaniziranih područja.
Obrana od poplava na području Općine Lopar se provodi temeljem Plana obrane od poplava na
lokalnim vodama, u okviru sektora II – Slivno područje Podvelebitsko primorje i otoci, kojim je
obuhvaćena obrana od poplava na četiri bujice na otoku Raba od čega se bujica Veli potok Loparski
nalazi na području Općine Lopar.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
17
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Bujice na poluotoku Lopar
More
Ispitivanja kvalite mora provodi Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a
kriteriji ispitivanja sagledani su kroz:
-Uredbu o kakvoći mora za kupanje od 20.06.2008.godine
-EU direktivu 2006/7/EZ europskog parlamenta i vijeća od 15.07.2008.godine.
Na području poluotoka Lopar ispitivanja su provedena na Rajskoj plaži (3 punkta), na plaži Črnikauvala Kaštalina, na Rtu Stolac te u uvali Zastolac. Sve lokacije se nalaze na istočnoj obali poluotoka.
Na ispitivanjima koja se provode svakih 15 dana, kvaliteta mora svih lokacija je ocijenjena sa
“izvrsno”, kao najvećom ocjenom kvalitete.
Uvala Črnika
1.2.1.6.
Uvala Zastolac
Klimatska obilježja
Klimu Lopara prezentiraju podaci meteorološke stanice Rab, kao glavne mjerne meteorološke
postaje otoka Raba te kišomjerna postaja Lopar, na kojoj se mjeri količina oborina te motre
meteorološke pojave.
Prema Köppenovoj klasifikaciji tipova klime u Hrvatskoj otok Rab spada u područje umjereno tople
vlažne klime s vrućim ljetom (Cfa) – Ona obuhvaća širu unutrašnjost Dalmacije, Kvarnerske otoke i
Istru. (za standardni period 1931.-1960.g. ovaj je prostor imao sredozemnu klimu s toplim ljetom Csb). Riječ je o perimediteranskom prijelaznom pojasu gdje se osim utjecaja sa Sredozemlja,
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
18
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
osjećaju i klimatski utjecaji sa kontinenta. Ljeta su vruća, a zbog kontakata sa groskom Hrvatskom
padne i više padalina. Zime su svježije, uz utjecaje iz unutrašnjosti.
Za sam otok je karakteristična vrlo povoljna morska mediteranska klima, koja se odlikuje nešto
blažom zimom i ugodnim umjerenim ljetom, a za navedena odstupanja odgovoran je lanac
Kamenjak koji štiti od hladne bure koja uglavnom puše zimi i u rano proljeće. Osim bure s jugoistoka
uglavnom u jesen puše topli i vlažni vjetar - jugo, koji redovito donosi kišu. U ljetnim mjesecima
preko dana obično puše maestral, ugodni povjetarac koji ublažava ljetnu sparinu. Rab ima godišnje
prosječno 91 potpuno vedar dan i spada u najsunčanije krajeve Europe. Ljeti ima samo 9 oblačnih
dana. Broj sunčanih sati iznosi prosječno 2,479 godišnje ili 6 sati dnevno. U mjesecu srpnju prosjek
je 12 sunčanih sati dnevno. Na otoku padne godišnje oko 1042 mm oborina. Temperatura mora na
Rabu je razmjerno visoka, što pogoduje razvoju turizma, jer je kupanje moguće od mjeseca svibnja
do kraja listopada. Prosječna godišnja temperatura mora iznosi 15,75 °C. - prosječna temperatura
mora od Svibnja do Listopada preko 20° C, zimi 12° - prosječna temperatura zraka u godini: 16,8° C
- prosječna temperatura zraka ljeti: 26° C - prosječna temperatura zraka zimi: 8° C
Tablica: Godišnji prikaz nekih meteoroloških parametara
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
godišnje
t(ºC)
7,4
7,4
10,0
13,0
17,6
21,2
24,3
24,1
20,1
16,2
11,2
8,8
15,1
tmax.(ºC)
18,0
23,4
24,6
24,7
31,5
35,3
35,9
37,0
31,8
30,0
22,3
20,4
37,0
tmin(ºC)
-6,4
-4,3
-4,6
2,2
6,5
8,6
16,6
9,3
8,9
4,3
-0,6
-5,5
-6,4
RL(mm)
55,4
50,8
60,0
55,8
59,1
77,9
33,8
63,7
41,2
52,8
66,2
95,8
1017,3
6,7
7,1
5,9
5,3
6,3
6,4
12,4
14,3
10,1
8,2
5,9
5,3
93,3
vedri dani.
t(ºC)= srednja temperatura zraka, tmax.(ºC)=aps.max.temp.zraka, tmin(ºC)=aps.min.temperature zraka, RL(mm)=količina oborine u
Loparu, vedri dani=broj dana sa srednjom dnevnom naoblakom<2/10
1.2.1.7.Tlo
Vrednovanje prostora i tala područja otoka Raba za dio Općine Lopar temelji se na Zakonu o
poljoprivrednom zemljištu (NN 66/2001), Zakonu o prostornom uređenju (NN 30/1994), Zakonu o
zaštiti prirode (NN 30/1994) te kasnije donesenim dopunama.
Prvu kategoriju zaštite čine prve četri bonitetne klase sa svojim potklasama od kojih na obrađivanom
području dolazi bonitetna potklasa 41, (tlo pripada IV klasi, a I potklasi), 42 i 52. To su najkvalitetnija
tla koja je potrebno štititi i namijenjena su isključivo poljoprivrednoj namjeni. Na području Općine
Lopar to je Loparsko polje.
U okolici Lopara nalaze se veće površine druge kategorije zaštite. Drugu kategoriju zaštite čine
zemljišta koja spadaju u V. bonitetnu klasu, pa i neka zemljišta VI. bonitetne klase (iako nisu
zakonom zaštićena), koja su od posebne važnosti za uzgoj posebnih vrsta kultura ili se
melioracijama i agrotehnikom mogu poboljšati do većih bonitetnih klasa. Takva zemljišta mogu se
koristiti alternativno u poljodjelstvu i turizmu, što se naročito odnosi na priobalno i na otočno područje
Županije.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
19
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Loparsko polje
1.2.1.8.Prikaz živog svijeta
Biljni svijet
Od vegetacije prevladavaju vazdazelene (eumediteranske) šume hrasta crnike, makija i gariga,
kamenjarski pašnjaci, primorske poljoprivredne kulture i suhi travnjaci.
Neposredno uz obalu, grmovi mirte (Myrtus communis) prilegli su uz tlo i izgled im oblikuje posolica i
bura koja na području poluotoka snažno puše. Zbog toga je na klifovima i flišnim obalama lijepo
razvijena vegetacija halofita. Najčešći su obalni trputac (Plantago holosteum) i sredozemna bršaka
(Reichardia picroides), a na pjeskovitim mjestima u uvalama vrsta trave pirike (Elymus fractus).
Dublje u kopnu mogu se opaziti sastojine paprati bujadi (Pteridium aquilinum), a brežuljci su obrasli
vazdazelenom makijom i garigom te ponekom površinom pašnjaka. U svibnju zelenilo nisko
popasene trave na tim malobrojnim pašnjacima, kao i na poluotoku Stolac odudara od jednoličnog
izgleda okolnog predjela.Ti pašnjaci odlikuju se mjestimice nježnom travom vlasastom metlačom
(Aira capillaris), a drugdje, na pijescima, raste travazečji repić (Lagurus ovatus) gusto dlakavih
klasova.
Životinjski svijet
Najzastupljenije životinje na otoku su
• zec (Lepus europeus) je najveći autohtoni sisavac
• kunić (Oryctolagus cuniculus)
• kuna bjelica (Martes foina), najbrojnija krvoločna zvijer
• jelen lopatar (Dama dama), naseljen na Golom otoku,
Upravo zec i kunić najbrojniji su na loparskom poluotoku.
Od ptica plivačica ovdje prebivaju galeb i gnjurac (njorac), a od ptica selica koje na otoku ljetuju i
najbrojnije su kukavica, grlica, lastavica i slavuj.
Od roda gmazova najbrojnija je gušterica, a rjeđi zeleni gušter.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
20
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Grmovi mirte (Myrtus communis) čuvaju flišno i pjeskovito tlo od daljnjeg spiranja i erozije
1.2.2. Stanovništvo i stanovanje
Stanovništvo kao osnovni nositelj društveno - gospodarskog razvoja nezaobilazan je čimbenik u
planiranju razvoja i korištenju prostora. Kroz dinamička i vitalna obilježja (broj stalnih stanovnika,
dobna i spolna struktura, prirodno i mehaničko kretanje stanovništva), ali i socijalni status i kulturna
obilježja stanovništva, u znatnoj mjeri se može sagledati smjer društvene i gospodarske orijentacije
stanovništva pojedinog područja, važan za daljnje planiranje prostornog razvitka.
Primorsko-goranska Županija prema Popisu stanovništva iz 2001.g. ima 305.505 stanovnika. U
Županiji je kroz sustav od 22 Općine i 14 Gradova formirano 510 naselja. Prosječno, u svakom
naselju živi 599 stanovnika, odnosno 8.486 stanovnika po jedinici lokalne samouprave.
Općina Lopar obuhvaća jedno statističko naselje Lopar koje broji 1.215 stanovnika što u odnosu na
površinu građevinskog područja (iz važećeg Prostornog plana) od 306,3 ha ili gustoću od 3,97 st/ha.
Tablica: Primorsko-goranska županija - broj stanovnika po naseljima (Izvor: Državni zavod za
statistiku RH - Popis stanovništva 2001.g.)
LOPAR
1857.
1869.
1880.
1890.
1900.
1910.
1921.
1931.
474
516
651
687
664
708
708
712
1948. 1953.
921
978
1961.
1971.
1981.
1991.
2001.
2010.*
1.259
1.229
1.056
1.215
1.191
1.409*
* (podaci dobiveni uvidom u evidenciju prebivališta i boravišta građana za 2010. godinu za Općinu Lopar)
Za područje Općine Lopar je karakteristična tendencija porasta broja stanovnika do 1960-ih nakon
čega broj stanovnika stagnira ili je u laganom padu.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
21
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Tablica: Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, popis
2001.
NASELJE
KUĆANSTVA
Obiteljska kućanstva prema broju članova
Ukupno:
svega
2
3
4
5
6
7
8 i više
neobiteljska
kućanstva
329
92
85
107
32
9
2
2
74
LOPAR
403
Tablica: Stanovništvo prema prisutnosti/odsutnosti u naselju popisa, po naseljima, popis 2001.
NASELJE
STALNI STANOVNICI NASELJA
Odsutni iz naselja popisa
U zemlji
LOPAR
U inozemstvu
prisutno u vrij.
popisa
ukupno
1097
1191
ukupno
svega
školovanje
rad
obitelj.
razlozi
ostalo
svega
rad
boravak
ostalo
64
45
4
4
11
30
19
8
3
94
Tablica: Stanovi prema načinu korištenja, popis 2001.
Stanovi za stalno stanovanje
ukupno
nastanjeni
privrem.
nastanjeni
Stanovi koji se koriste
povremeno
napušteni
stanovi za
odmor
GRAD
RAB
broj
m²
3 330
330 602
3 027
306 854
265
21 868
38
1 880
1 448
107 277
u vrijeme
sezonskih
radova u
poljoprivredi
27
1 388
Stanovi u kojima
se samo
obavljala
djelatnost
UKUPNO
1 236
72 868
6 041
512 135
*U popisu iz 2001. godine Općina Lopar je bila sastavni dio samostalne lokalne jedinice Grada Raba, te ne postoje
zasebni podaci za Općinu Lopar.
STRUKTURA STANOVNIŠTVA
Dobna obilježja
Dobna struktura ukazuje na vitalnost i biodinamiku stanovništva, pa je dosta relevantan podatak kod
analize stanovništva
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
22
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Tablica 7:Stanovništvo prema starosti, po naseljima, popis 2001.
Naselje
popisa
Spol
Ukupan broj
stanovnika
Starost
Primorsko
Goranska
županija
Naselje
Lopar
sv
1.191
194
217
365
294
101
m
ž
584
607
102
92
105
112
185
180
141
153
45
56
0-14
15-29
30-49
50-69
70-84
85 i više
nepoznato
15
3
12
5
3
2
Prema starosti najbrojnija je dobna skupina od 30-49 godina, te ona čini 30,6% unutar ukupnog broja
stanovnika Općine. Slijedi dobna skupina između 50-69 godina starosti (24,6%) te dobna skupina od
15-29 godina sa 18,22%. Uz 16.3% stanovništva mlađeg od 14 godina, možemo zaključiti da je
89.7% stanovništva ispod 70 godina starosti.
1.2.3. Naselja
Povijesni razvoj
U Loparu na mjestu zvanom Zidine zasnovano je naselje koje je neprekinuto trajalo i živjelo kroz
mlađe kameno doba, pa bakreno, brončano sve do 4st. poslije Krista kada je na spomenutoj lokaciji
narasla starogrčka vojna utvrda, čiji ostaci zajedno s ostacima iz predhodnih razdoblja i danas
svjedoče o povjesti ovoga mjesta.
4
Za mjesto se veže legenda o Sv. Marinu koji je prije više od 17 stoljeća rođen u Loparu. Izvježbajući
zanat kamenoklesara, u potrazi za poslom dospjeva na Apeninski poluotok gdje zadobiva povjerenje
tamošnje kršćanske zajednice. Zbog svojih kršćanskih uvjerenja bio je prognan te se naseljava na
teško dostupno brdo Titan gdje podiže crkvicu koja je ubrzo postala mjesto okupljanja mnogih koji su
u njoj pronašli svoj novi dom. Bili su to temelji na kojima je kasnije niknuo današnji grad San Marino,
istoimena državica, gdje se još uvijek čuvaju posljednji svečevi ostaci.
Razvoj naselja
Naselje Lopar je smješteno na poluotoku Lopar. Naselje Lopar je centralno naselje s potrebom
osnivanja svih društvenih i infratsrukturnih sadržaja obzirom da kao centralno naselje Općine
funkcionira kao samostalna cjelina. Naselje se proteže od istočne do zapadne obale sa
koncentracijom turističkih sadržaja na samoj obali, dok je unutrašnjost poluotoka izgrađena
obiteljskim kućama s apartmanima za iznajmljivanje.
4
Izvor: internet stranice Turističke zajednice Općine Lopar
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
23
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
1.2.4.
Prijedlog plana za javnu raspravu
Sadržaji javnih funkcija
Društvene djelatnosti, kao sadržaji javnog interesa, svrstavaju se u više temeljnih skupina središnjih
uslužnih funkcija, prema njihovim glavnim svojstvima, kao što su:
- uprava,
- pravosuđe,
- udruge građena, političke stranke i druge organizacije,
- vjerske zajednice,
- prosvjeta i predškolski odgoj,
- kultura,
- zdravstvo,
- socijalna skrb,
- sport.
Uprava
Upravne funkcije obuhvaćaju i predstavljaju ustrojstvo općih javnih službi državne uprave, te lokalne
uprave i područne (regionalne) samouprave na gradskoj i županijskoj razini, te djelatnost ostalih
općih službi i institucija.
Pravosuđe
Pravosuđe je jedan od samostalnih i neovisnih segmenata državne vlasti, a sastoji se od sudova
razne razine i nadležnosti, te ostalih segmenata – državno odvjetništvo i pravobraniteljstvo,
odvjetništvo i javno bilježništvo, a koji jamče vladavinu ustava i zakona, te pružaju ostale pravne
usluge stanovništvu.
Na otoku Rabu postoje sljedeće institucije uprave: uprava za obranu, carinarnica, porezna uprava,
županijski sud, javno bilježništvo, te prekršajni sud. Navedene institucije su locirane na području
Grada Raba.
Udruge građana, političke stranke i druge organizacije
Djelovanje tih organizacija ukazuje na ustavno pravo građana i drugih pravnih subjekata na
interesno udruživanje.
Na području Općine Lopar djeluju sljedeće udruge:
• KUD San Marino,
• DVD,
• ŠRD Lopar,
• Lovačko društvo „Kuna“,
• UHVDR Lopar,
• Udruga ovčara,
• Pjevački zbor „Murtela“.
Vjerske zajednice
U skladu s ustavnim pravom, vjerske zajednice slobodne su obavljati vjerske obrede, osnivati škole,
učilišta, socijalne i dobrotvorne ustanove i sl. Na području Općine djeluju:
crkva Blažene Djevice Marije ili Male Gospe,
crkva Sv. Ivana Krstitelja,
Prosvjeta i predškolski odgoj
Sustav odgoja i obrazovanja obuhvaća predškolski odgoj, osnovno i srednješkolsko obrazovanje.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
24
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Na području Općine Lopar postoji područna osnovna škola i dječji vrtić Pahuljica koji djeluje od 1985.
g., a u koji je upisano 25 djece.
Zdravstvo
Zdravstvena zaštitu obuhvaća sustav državnih, skupnih i individualnih mjera za unapređenje,
čuvanje i vraćanje zdravlja.
U naselju Lopar omogućena je zdravstvena i socijalna skrb kroz ambulantu, a hitna medicinska
pomoć te primarna zdravstvena zaštita organizirana je u okviru Doma zdravlja u gradu Rabu
Sport
Sportski klubovi na području Općine su:
• MNK Lopar i „Bane“,
• boćarski klubovi „Lopar“ i „Lukovac“, i
• fitness klub „Fitnes aero Lopar“.
U naselju Lopar postoji boćalište, tenisko igralište i igralište za mali nogomet, rukomet, košarku i
odbojku.
Dio potreba za područje Općine Lopar nadomještaju sportski klubovu u Rabu (NK Rab, košarkaški
kluib Rab, ženski rukometni klub “Rab”, karate klub “Rab” i dr.)
1.2.5. Gospodarstvo
Turizam
Otok Rab, pa tako I Lopar je, uz Opatiju, Crikvenicu i Mali Lošinj, jedan od četiri vodeće destinacije u
Primorsko - goranskoj županiji prema broju dolazaka turista. Nakon 1990. zbog ratnih nestabilnosti
na području čitave Hrvatske turistički pokazatelji su sve do 1996. bilježili negativan trend kretanja,
što potvrđuje tezu da je turizam djelatnost sa izrazito visokom geopolitičkom elastičnošću potražnje.
Normalizacijom političkog i ekonomskog stanja u zemlji, turizam se tek u drugoj polovici devedesetih
godina oporavlja, na što ukazuje uzlazni trend dolazaka i noćenja stranih i domaćih turista. Utjecaj
turizma i brojni multiplikativni efekti značajno se odražavaju na ukupno gospodarstvo i životni
standard stanovništva.
Za obrtnike je prosječan broj dana popunjenja 42 dana, a za iznajmljivače u paušalau 45 dana.
Prosječna duljina boravka iznosi 7 dana, u hotelima 6,7 , u kampovima 8,3 ,a u privatnom smještaju
7,5 dana. U 2009. Godini ukupno je prijavljeno 226 prijatelja koji su ostvarili 1695 noćenja.
Pojačanim inspekcijskim nadzorom zadnjih godina povećan je broj prijava vikendaša za nekoliko
desetaka %.
Trgovina i Gospodarstvo
U komunalnoj djelatnosti djeluje komunalno trgovačko društvo Vrutak d.o.o. Lopar. U dosadašnjem
radu bilo je potrebno 29 djelatnika, od čega je polovica sezonaca, no širenjem i poboljšanjem
komunalnih usluga i poboljšanjem odvajanja i zbrinavanja otpada taj broj će zasigurno rasti s
godinama, pa tvrtka Lopar Vrutak d.o.o. postaje i sve veći gospodarski čimbenik u Općini Lopar.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
25
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Zaključak
Područje Općine Lopar, s obzirom na vrlo povoljne prirodne uvjete (more, klimu, čisti zrak), i
relativno značajne smještajne kapacitete je gotovo "osuđeno" da razvija turističku djelatnost, dok su
ostale djelatnosti, vrlo malo zastupljene. Turistička monokultura glavno je obilježje gospodarske
strukture, no ona otvara mogućnost razvoja ostalih gospodarskih i društvenih djelatnosti koje bi se
trebale prilagođavati zahtjevima turističke potražnje.
Zračni snimak – pogled na poluotok Lopar
Turistička monokultura u Općini Lopar izaziva mnoge pozitivne i negativne efekte. Pozitivni su
aspekti što se u turizmu mogu zaposliti ne samo stalni nego i sezonski radnici, što turizam valorizira
prirodne resurse, kulturnu baštinu, sport i privatno poduzetništvo i što povećava bruto domaći
proizvod. Negativni su efekti sezonski prihod i zaposlenost, sukob interesa između raspršenog
privatnog sobarstva i organiziranog hotelskog smještaja, nesigurnost turističkog prihoda zbog
konjunkturnih fluktuacija turističkog prometa, veliki nerazmjer između korištenja turističkih
smještajnih kapaciteta kroz tri mjeseca, i stagnacije svih djelatnosti u godišnjem razdoblju izvan
turističke sezone, što izaziva teškoće u ostalim djelatnostima, osobito trgovini i raznim drugim
uslužnim djelatnostima.
1.2.6. Infrastrukturni sustavi
1.2.6.1.Promet i veze
Prometni sustav čine međusobno povezane sve prometne grane u jedinstvenoj funkciji pružanja
transportnih usluga, a čine ga prometni podsustavi kopnenog, pomorskog i zračnog prometa.
PPŽ-e je odredio skupinu sekundarnih veznih pravaca koja se formira duž obale Istarskog poluotoka
i kroz njegovo središte i Hrvatskog primorja te preko otoka Krka, Cresa, Lošinja i Raba pružaju se
prometni pravci prema Puli i Zadru čineći svojevrsno otočno-pomorsko prstenje. Područje Općine
Lopar pripada veznim pravcima:
- Oštrovica-Krčki most-Krk_Rab_Zadar, koji čini poprečnu vezu kopna i otoka preko crikveničkog i
krčkog područja,
- Pula-Lošinj-Rab-kopno (Jablanac), koji predstavlja pomorski poprečni pravac koji služi
homogenizaciji turističkih zona Kvarnera i Istre
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
26
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Ova mreža veznih pravac, čiji je sastavni dio i područje Općine Lopar čini jedinstven prometni sustav
preko kojeg su sve funkcije Županije i svi dijelovi prostora na moru i kopnu međusobno integrirani u
jedinstvenu društvenu i gospodarsku cjelinu.
Mrežu sekundarnih kopnenih pravaca čine državne i županijske ceste, trajektne veze te pomorske
linije.
a.) Kopneni promet
Cestovni promet
Do naselja Lopar dolazi se današnjom postojećom državnom cestom D 105 Mišnjak-Rab-Lopar.
Postojeća državna cesta D 105 Lopar-trajektna luka San Marino prolazi kroz naselje Lopar. Duljina
ceste kroz naselje iznosi 2,1 km. Od postojeće državne ceste kroz naselje Lopar do San Marina
prolazi županijska cesta Ž 5138.
Postojeća cesta D 105 je županijskim planom prenamijenjena u županijsku cestu ŽC1 Supetarska
Draga –Lopar, a status državne ceste županijskim planom dobiva pravac Omišalj - Vrbnik - Stara
Baška (trajekt) - Supetarska Draga - Rab - Mišnjak (trajekt) – Biškupica (planirana) na koju se spaja
županijska cesta Supetarska Draga - Lopar koja vodi do naselja Lopar. Planom se županijska cesta
Ž5138 kategorizira kao lokalna cesta LC1.
Željeznički promet
Na prostoru Općine Lopar, kao ni na preostalom dijelu otoku Raba, ne postoji sustav željezničkog
prometa.
b.) Zračni promet
Na području Općine Lopar nema zračne luke. Danas je stanovništvo područja Općine Lopar
usmjereno na korištenje zračnih luka Zadar, te Rijeku.
c.) Pomorski promet
Općina Lopar je s kopnom povezana trajektnim i brodskim linijama. Na zapadnom dijelu naselja
Lopar nalazi se morska luka za javni promet županijskog značaja i morska luka Melak lokalnog
značaja. Na istočnom dijelu se nalazi luka San Marino koja je luka lokalnog značaja. Luka Lopar –
morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja. Uz gat u Loparskoj uvali mogu se sidriti
brodovi i jahte ovisno o meteorološkim uvjetima. Uvala je izložena vjetru i valovima iz NW smjera.
Bura i jugo pušu vrlo jako.
Pošta i telekomunikacijski sustav
Pošta
Na ulazu u naselje Lopar na raskrižju postojeće državne ceste D 105 i županijske ceste Ž 5138
nalazi se jedinica poštanske mreže.
Telekomunikacije
Na području Općine Lopar pristupna telekomunikacijska mreža je izgrađena isključivo kao
podzemna. Kabeli od kojih je mreža izvedena su izrađeni od pjenastog polietilena koji predstavlja
vanjsku zaštitu TK kabela (tip 59 GM). Unutarnje žile kabela su promjera 0,4 mm, a domet vodića je
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
27
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
cca 3,6 km. Dio pristupne telekomunikacijske mreže izveden je kao kabelska kanalizacija , a dio je
izveden direktnim polaganjem u zemlju. Od ukupno 8500 km izvedene mreže, 1000 km kabela je
položeno u kabelsku kanalizaciju , a preostali dio je direktno položen u zemlju.
Naselje Lopar je u širu telekomunikacijsku mrežu spojeno preko lokalne telefonske centrale UPS
(udaljeni pretplatnički stupanj) Lopar preko kojega je ostvaren spoj na telefonsku centralu u Krku.
Spoj je realiziran digitalnim sistemom prijenosa po svjetlovodnom TK kabelu koji je položen u more
u blizini naselja Lopar, adalje je razveden prema gradu Rabu.
Lokalna telefonska centrala UPS Lopar pokriva potrebe svih korisnika nepokretne mreže na području
Općine Lopar.
1.2.6.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje
Vodoopskrba
Opskrba vodom općine Lopar je osigurana dopremom vode s kopna iz izvora Hrmetine te gradnjom
vodospreme Lopar i prekidnom komorom Fruge lociranim u blizini naselja.
Glavni transportni cjevovod na otoku Rabu izveden je od kopna do uvale Zaprašta kao podmorska
dionica i u nastavku kopnom do prekidne komore “Barbat”. Cjevovod je izveden iz čeličnih cijevi
profila 450 mm. Prekidna komora “Barbat” na koti 142 m.n.v. je ujedno i glavna razdjelna vodna
građevina za sve ostale vodospreme koje se nalaze na nižim visinama. Kapacitet ove prekidne
komore je 2000 m3. Iz ove komore se transportnim i priključnim cjevovodima vrši distribucija vode u
prekidnu komoru Fruge i vodospremu Lopar iz kojih se distribuira voda za potrebe općine Lopar.
Postojeća vodosprema Lopar je kapaciteta V= 200 m3 i locirana je na 72 m.n.m. Prekidna komora
Fruge je kapaciteta V= 500 m3 i locirana je na 105 m.n.m.
Od vodospreme Lopar je izveden opskrbni cjevovod do krajnjih korisnika. Stanje vodovodne mreže
je takvo da se gubici u pojedinim zonama kreću između 20-25 % što u budućnosti svakako zahtjeva
rekonstrukciju i sanaciju.
Osim za područje naselja Lopar dijelovi vodovodne mreže postoje na Golom otoku i Grguru.
Vodovod na Golom otoku i Grguru je bio izveden za potrebe bivše kaznionice kao zahvat kišnice
koja se sakupljala u vodospremu izgrađenu iznad kaznionice od koje je izvedena vodovodna mreža
do objekata. Vodovodna mreža i objekti danas nisu u funkciji.
Odvodnja otpadnih voda
U naselju Lopar je izgrađen glavni kolektor i dvije crpne postaje s dugim ispustom u more dužine 600
metara, na dubini 53 metra. Prije ispuštanja otpadna voda se pročišćava na mehaničkom uređaju
koji se sastoji od rešetke s kompaktorom, te pjeskolova i mastolova. Kanalizacijska mreža za
prikupljanje sanitarnih otpadnih voda samo je djelomično izgrađena.
Građevine i instalacije sustava odvodnje od značenja za Županiju u Općini Lopar su uređaji za
pročišćavanje sanitarno potrošenih voda od 10000 do 50000 ES s pripadajućim kolektorima i
ispustima.
Za Općinu Lopar je potrebno je predvidjeti novelaciju rješenja odvodnje koja su u izgradnji i
djelomično u funkciji, te ih u tom smislu verificirati ili postupno mijenjati.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
28
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
1.2.6.3. Energetski sustav
Elektroenergetika
Glavni dalekovod koji prolazi područjem općine Lopar je 110 kV dalekovo DV Krk-Rab. Dalekovod je
izveden 1987 g. ,a sastoji se od podmorske i zračne dionice koja prolazi općinom Lopar. Iz smjera
Krka podmorski dio dalekovoda se spaja na kopnenu dionicu na lokaciji rta Stojan. Od rta Stojan
prema TS Rab dalekovod je zračne izvedbe. Ukupna dužina dalekovoda od TS Krk do rta Stojan je
cca. 25 km, a od rta Stojan do TS Rab zračna dionica dalekovoda je cca. 10,5 km.
Srednjenaponska mreža na području općine Lopar je relativno dobro razvijena. Većina mreže je
podzemno kablirana izuzev zapadnog dijela naselja Lopar gdje je izvedena kao zračna mreža.
Postojeće trafostanice 20/0.4 kV na području općine su: Lopar 1, Lopar 2 , Lopar 3, Belići,
Matahlijići, Sveti Ivan, Andreškići, Rajska plaža, San Marino, Auto kamp i Lukovac. Iz postojećih
trafostanica je razvedena niskonaponska mreža i javna rasvjeta.
Opskrba plinom
Na području općine Lopar ne postoji plinoopskrbna mreža. Za grijanje i pripremu tople vode u
kućanstvima i ugostiteljstvu se koristi ukapljeni naftni plin (UNP) koji se skladišti u boce ili veće
rezervoare.
1.2.7. Postupanje s otpadom
Postupanje otpadom jedno od najvažnijih radnji nužnih za očuvanje okoliša, te je nužno sagledati
način postupanja sa svim vrstama otpada. Sustav postupanja s otpadom podrazumijeva postupanje i
obaveze različitih subjekata i to prema njegovoj vrsti:
- postupanje s komunalnim otpadom je obaveza Općine Lopar;
- postupanje s tehnološkim otpadom je u nadležnosti Primorsko-goranske županije;
- postupanje s opasnim otpadom je u nadležnosti Republike Hrvatske.
Komunalni otpad s područja Općine Lopar odlaže se na odlagalištu „Sorinj” na području Općine
Lopar. Godišnja količina otpada po stanovniku je viša od županijskog prosjeka obzirom na sezonsko
udvostručenje populacije tijekom vikenda i ljetnih mjeseci.
Na području Općine sakupljanje komunalnog otpada obavlja tvrtka koja je tu djelatnost dobila u
koncesiju, a odlaganje se vrši na odlagalištu "Sorinj", kojim rukovodi otočko komunalno društvo
"Ponikve" d.o.o. Komunalni otpad se na odlagalištu odlaže bez prethodne obrade, ali je
uspostavljena kontrola i evidencija otpada. Na odlagalištu su uglavnom ispunjeni osnovni uvjeti
propisani Pravilnikom o uvjetima za postupanje sa otpadom, ali problem popunjenosti kapaciteta
potencira potrebu za integralnim rješavanjem odlaganja komunalnog otpada sukladno Prostornom
planu Primorsko – goranske županije.
Sustav skupljanja komunalnog otpada na prostoru Općine je zadovoljavajući. Pokrivenost njegovog
odvoza je 100%, ali u sustavu skupljanja postoji još mogućnosti za poboljšanja u njegovom
razvrstavanju, evidentiranju i postupanju u fazi prikupljanja i odvoza.
Na području Općine Lopar ne postoje registrirani proizvođači opasnog otpada.
Na području Općine Lopar je postojao takozvani «divlji» deponij” na lokaciji neposredno uz postojeće
odlagalište otpada „Sorinj”. Odlagalište je formirano s vanjske strane ograde. Divlji deponij je
odlagalište otpada na površinama koje nisu određene za tu namjenu. Poseban problem je
građevinski otpad koji se odlaže na takvim odlagalištima. Predmetni divlji deponij je po inspekcijskom
nalogu saniran.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
29
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
1.2.8. Groblja
Na području Općine Lopar izgrađeno je groblje koje zauzima površinu od cca 3.900 m2. 2009.
godine pristupilo se izgradnji objekta mrtvačnice na lokaciji loparskog groblja.
Groblje Lopar- nova mrtvačnica
1.2.9. Zaštita prostora
1.2.9.1. Prirodna baština
Zaštićena područja
Temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) na području Općine Lopar zaštićena su
slijedeća područja:
dio posebnog botaničko-zoološkog rezervata Prvić s priobalnim vodama i Grgurov
kanal (Odluka SO Krk br. 02-1596/1-1971)
Na strmim stijenama Grgura nalazi se endemična zajednica mahovine i kvarnerskog jelenka. Tu je i
značajniji tercijarni kvarnerski relikt streličarski jelenak koji je zabilježen još u polupećinama kod
Vrbnika, a to su jedina nalazišta ove vrste na Mediteranu budući da je glavna postojbina na
Balearima i sjevernoj Africi. Uz rezervat pripada i priobalno more, tj. Grgurov kanal.
cijelim obuhvatom značajni krajobraz Lopar (sjeveroistočni dio poluotoka Lopar) (Odluka
SO Rab o proglašenju sjeveroistočnog dijela poluotoka Lopara na Rabu rezervatom prirodnog
predjela, br. 01-464/1-69, SN Rijeka 19/69)
Flišni poluotok Lopar čiji brežuljci dosežu visinu od 87 m blago se spuštaju prema sjeveroistoku.
Intezivno su zahvaćeni erozivnim procesima ispiranja, jaruženja, eolskoj eroziji, te abraziji. Ovo
područje značajno je po „pješćanim piramidama, kulama i gljivama“ koje su visoke i do 3 m. Najljepši
primjerci nalaze se na lokalitetu Orkova kuća podno vrha Glavičica kod Velog Barasa na površini od
cca 100 ha.
Za potrebe izrade ovog Plana Državni zavod za zaštitu prirode izradio je stručnu podlogu „Podaci o
vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima i područjima Ekološke mreže RH s
prijedlogom mjera zaštite“ (Zagreb, 2008.). Mjere zaštite utvrđene su u točki 3.4.3. UVJETI
ZAŠTITE PROSTORA Obrazloženja ovog Plana, a osnovni podaci o vrstama i staništima dani su u
nastavku.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
30
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Područje ekološke mreže RH na području Općine Lopar
U Hrvatskoj je Ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode, a proglašena Uredbom o
proglašenju ekološke mreže (NN 109/07), te predstavlja sustav međusobno povezanih ili prostorno
bliskih ekološki značajnih područja važnih za ugrožene vrste I staništa, koja uravnoteženom
biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke
raznolikosti. Područja ekološke mreže sukladno EU ekološkoj mreži NATURA 2000 podijeljena je na
područja važna za divlje svojte osim ptica i stanišne tipove (potencijalna „SAC“ područja – Special
Areas of Conservation) te međunarodno važna područja za ptice (potencijalna „SPA“ područja –
Special Protecion Areas).Unutar ekološke mreže njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili-ili umjetnim
koridorima. Ekološki koridor je ekološka sastavnica ili niz takvih sastavnica koje omogućuju kretanje
populacijama živih organizama od jednog lokaliteta do drugog.
Karta ekološke mreže RH na području Općine Lopar
Područje Općine Lopar se prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) u cjelosti nalazi
u obuhvatu ekološke mreže RH, a temeljem koje su zaštićena:
Važna područja za divlje svojte i stanišne tipove:
HR2000898 # Šuma crnike na Grguru,
HR 4000026 # Poluotok Lopar,
HR2000901
Uvala Lopar,
HR 300022 # Podmorje otoka Grgur i Goli,
HR 3000024 # Supetarska draga na Rabu,
HR 2001023 # Otok Rab,
HR 2000677 # Otok Grgur,
HR 2001136 koridor za morske kornjače.
Međunarodno važno područje za ptice:
HR 1000033 #- Kvarnerski otoci.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
31
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Područja ekolođške mreže koja su uz šifru područja označena s oznakom „#” predstavljaju
potencijalna područja Natura 2000.
HR2000898 # Šuma crnike na Grguru
Stanišni tipovi
NKS šifra NATURA šifra stanišni tip
E.8.1.
9340
Mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike
HR4000026 # Poluotok Lopar na Rabu
Stanišni tipovi
NKS šifra NATURA šifra stanišni tip
2110
Embrionske obalne sipine - prvi stadij stvaranja sipina
HR2000901 Uvala Lopar
Stanišni tipovi
NKS šifra NATURA šifra stanišni tip
Europsko-mediteranska sitina visokih sitova
F.1.1.2.1.
HR3000022 # Podmorje otoka Grgur i Goli
Stanišni tipovi
NKS šifra NATURA šifra stanišni tip
G.4.3.1.
1170
G.2.4.2.6.
Grebeni
Asocijacija s vrstom Fucus virsoides
HR3000024 # Supetarska draga na Rabu
Stanišni tipovi
NKS šifra NATURA šifra stanišni tip
G.3.5.
1120*
F.2.
Naselja posidonije
Pjeskovita morska obala
1110
Pješčana dna
1140
Muljevite i pješčane plićine
HR2001023 # Otok Rab
Stanišni tipovi
NKS šifra NATURA šifra stanišni tip
6220*
Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietalia
sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.)
HR2000677 # Otok Grgur
Stanišni tipovi
NKS šifra NATURA šifra stanišni tip
8210
Karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
32
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
B.1.2.1.2.
HR 2001136
Prijedlog plana za javnu raspravu
Zajednica primorskog jelenka
koridor za morske kornjače
HR1000033 # , Kvarnerski otoci
Divlje svojte
bjeloglavi sup
Gyps fulvus
crnogrli plijenor
Gavia arctica
crvenokljuna čigra
Sterna hirundo
ćukavica
Burhinus oedicnemus
dugokljuna čigra
Sterna sandvicensis
eja strnjarica
Circus cyaneus
jarebica kamenjarka Alectoris graeca
kratkoprsta ševa
Calandrela brachydactyla
morski vranac
Phalacrocorax aristotelis
primorska trepteljka Anthus campestris
sivi sokol
Falco peregrinus
suri orao
Aquila chrysaetos
ušara
Bubo bubo
voljić maslinar
Hippolais olivetorum
zmijar
Circaetus gallicus
Zaštićene i ugrožene vrste na području Općine Lopar
Iako ne postoji cjelovita inventarizacija flore i faune područja Općine Lopar, prema dostupnim
podacima iz Crvenih knjiga* i postojećih stručnih studija, na području Općine Lopar stalno ili
povremeno živi niz ugroženih i zaštićenih vrsta, od kojih prvenstveno izdvajamo sisavce i ptice.
*Crvene knjige ugroženih vrsta objedinjuju podatke o onim svojtama (vrstama ili podvrstama) koje se
smatraju ugroženima temeljem znanstvene procjene prema međunarodnim kriterijima koje je
postavila Međunarodna unija za zaštitu prirode IUCN. Te se vrste upisuju na tzv. Crveni popis, a
detaljno obrađuju u crvenim knjigama. Crvene knjige za pojedine skupine ugroženih vrsta Hrvatske
izradili su kompetentni stručnjaci te one predstavljaju temelj za zakonsku zaštitu vrsta. Crveni popis
obuhvaća vrste u visokom stupnju ugroženosti, odnosno smatra se da su pred izumiranjem (CR –
kritično ugrožene, EN – ugrožene i VU – osjetljive) te vrste koje bi mogle postati ugrožene ukoliko se
ne poduzmu zaštitne mjere (NT – niskorizične i LC – najmanje zabrinjavajuće), kao i vrste koje se
radi nedostatka podataka ne mogu svrstati u neku od navedenih kategorija DD – nedovoljno
poznate).
Sisavci
Prema Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske kao i staništa prisutnim na ovom području, šire
područje Općine Lopar je stvarno ili potencijalno područje rasprostranjenja nekoliko ugroženih i/ili
zaštićenih vrsta sisavaca. Uz tablice s popisom zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta koje su ovdje
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
33
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
rasprostranjenje, za one najugroženije (pred izumiranjem – u kategorijama CR, EN i VU) navedeni
su i osnovni podaci.
Među sisavcima rasprostranjenim na području Općine je sedam vrsta šišmiša. Svi šišmiši strogo su
zaštićeni temeljem Zakona o zaštit prirode. Od sisavaca izdvajamo 4 vrste koje su prema kriterijima
Svjetske udruge za zaštitu prirode (IUCN) u kategoriji vrsta pred izumiranjem:
Dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi)
Kategorija ugroženosti: EN- ugrožena vrsta
Ekologija: Poglavito špiljska vrsta, ali je nađen i u rudnicima te napuštenim podrumima. Često
mijenja skloništa, i ljeti i zimi. Povremeno se pri migraciji kolonije zadržavaju i na tavanima kuća i
krovištima crkava. Lovi visoko u zraku, iznad šuma i polja.
Razlozi ugroženosti: Vrlo je osjetljiv na uznemiravanje, ali i na postavljanje željeznih rešetaka na
vrata u špiljama. Ugrožen vjerovatno i upotrebom pesticida, kao u sjevernijem dijelu srednje Europe
gdje je zamijećen uočljivi pad brojnosti.
Blazijev potkovnjak (Rhinolphus blasii)
Kategorija ugroženisti: VU – osjetljiva vrsta
Ekologija: Topli i suhi vegetacijom obrasli obronci, garizi i šibljaci u submediteranskom pojasu.
Zimuje u špiljama s relativno visokom temperaturom, pa je i zimi često aktivan.
Razlozi ugroženosti: Mogući su razlozi ugroženosti gubitak staništa u špiljama zbog uznemiravanja
turističkim posjetama, obnova odnosno izgradnja zgrada na način koji priječi boravak kolonija na
tavanima, fumigacija špilja organoklornim pesticidima za vojne potrebe.
Južni potkovnjak (Rhinolophus euryale)
Kategorija ugroženosti: VU-osjetljiva vrsta
Ekologija: Livade s grmljem, grmolika vegetacija šibljaka, gariga i šuma s niskom pokrovnošću
drveća. Kolonije su mu u špiljama, ljati često tvori zajedničke kolonije s velikim potkovnjakom, riđim
šišmišem i dugokrilim pršnjakom. Zimske kolonije su poznate u hladnijim jamama i špiljama,
samostalne ili s velikim potkovnjakom, ali dosad u Hrvatskoj nije nađen u većem broju. U primorju
je, prema zapažanjima autora često aktivan i zimi.
Razlozi ugroženosti: Uznemiravanje prstenovanjem, špiljarenjem i intenzivna upotreba pesticida.O
predpostavljenom padu broja kolonija i brojnosti vrste u Hrvatskoj indikacija su brojni nalazi
subfosilnih ostataka u špiljama na obali i otocima, a u kojima više nisu potvrđene niti ljetne niti
zimske kolonije.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
34
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Dobri dupin (Tursiops truncatus)
Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena populacija
Ekologija: Staništa u kojima žive dobri dupini su raznolika. Mediteranska populacija je gotovo
isključivo vezana za priobalne vode što je stavlja u veći rizik s obzirom na interakciju s ljudima, te sve
veću fragmentaciju pogodnih staništa. Dobri dupini su vrlo prilagodljivi i oportunisti u izboru hrane.
Plijen su uglavnom pridnene ribe, manje pelagičke vrste plave ribe, te u manjoj mjeri glavonošci i
rakovi.
Razlozi ugroženosti: S obzirom na malu površinu i zatvorenost Jadranskog mora, te velik pritisak
stanovništva, osobito turista ljeti, dobri dupini u Jadranu suočeni su s više uzroka ugroženosti.
Onečišćenje mora, koje dolazi ponajviše s kopna u obliku različitih kseno biotika, procesom
biomagnifikacije i biokomunikacije gomila se u velikim količinama u tkivima dupina jer se oni nalaze
na kraju hranidbenih lanaca i žive razmjerno dugo. Taj utjecaj ima dugoročan učinak na populaciju,
smanjuje reproduktivnu sposobnost jedinka, povećava smrtnost mladunaca, smanjenje imuniteta,
pogoduje pojavi bolesti, parazitskih infekcija i patoloških promjena na organima. Prekomjerni izlov
morskih organizama koji dobrom dupinu služe za hranu također mu ugrožava opstanak u Jadranu.
Uznemiravanje u kritičnim staništima, poglavito plovilima, fizički onemogućuje dupine u kretanju te
boravku u za njih najpovoljnijim područjima. Onečišćenje bukom koju proizvode motori plovila
onemogućava im komunikaciju i snalaženje, a naročito tijekom ljetnih mjeseci.
Degradacija i fragmentacija staništa (povezana s korištenjem, izgradnjom u priobalju i sl.), slučajni
ulov u mreže i namjerno ubijanje, te otpad (prvenstveno plutajuća plastika, ostaci mreža i sl.) kojega
dupini povremeno progutaju ilise u njih zapetljavaju i zbog toga ugibaju, daljnji su uzroci ugroženosti.
Svi navedeni uzroci zajedno dovode do stvaranja malih izoliranih populacija koje bez zaštite ne
mogu dugoročno opstati.
Ptice
Prema Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske područje Općine Lopar područje je rasprostranjenja
nekoliko ugroženih i zaštićenih vrsta ptica. Uz tablicu s popisom strogo zaštićenih vrsta koje su ovdje
rasprostranjene za one najugroženije (pred izumiranjem – u kategorijama DD, CR, EN i VU)
navedeni su i osnovni podaci.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
35
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Od ugrožene i strogo zaštićene ornitofaune koja potvrđeno ili moguće obitava na ovom području, a
čije su gnijezdeće populacije svrstane u zajedničku kategoriju ugroženosti – pred izumiranjem valja
istaknuti sljedeće vrste
Suri orao (Aquila chrysaetos)
Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena
Ekologija: Otvoreni predjeli pretežito s niskim rasljinjem: planinski kamenjarski pašnjaci, stjenovita
područja, vrištine, polupustinje, tundra. U srednjoj i južnoj Europi pretežito u planinskim predjelima i
području suhih mediteranskih pašnjaka i šikara. U prošlosti je bio rasprostranjen i u nizinskim
područjima.
Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, intenziviranje poljodjelstva, odumiranje tradicionalnog stočarstva,
smanjenje populacija srednjih sisavaca, jarebica i trčki zbog preintenzivnpog lova, trovanje zvijeri,
turizam i rekreativne aktivnosti.
Zmijar (Circaetus gallicus)
Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva gnijezdeća populacija
U Hrvatskoj je gnjezdarica cijele primorske Hrvatske od Istre do Konavala, uključujući otoke i
primorske padine brda i planina u priobalju.
Ekologija:Obitava pretežito u područjima s toplom klimom i malo oborina što pogoduje obilju
gmazova koji su zmijaru glavni plijen. Optimalno stanište su mu suha, sunčana otvorena, kamenita,
stjenovita ili pjeskovita područja ispresijecana šumama, šumarcima, makijom ili garigom.
Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, intenziviranje poljodjelstva, odumiranje tradicionalnog
stočarstva.
Bjeloglavi sup (Gyps fulvus)
Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena gnijezdeća populacija
Ekologija: Prostrana otvorena područja u nizinskim i planinskim predjelima (stepe, polupustinje,
pašnjaci i dr.) s visokim nepristupačnim liticama važnim za gniježđenje. Kvarnerska populacija
supova je specifična jer uglavnom gnijezdi na liticama iznad mora.
Razlozi ugroženosti: Odumiranje tradicionalnog stočarstva, kontroliranje populacija krupnih i
srednjih sisavaca u prirodi, lov i krivolov, trovanje zvijeri, turizam i rekreativne aktivnosti,
intenziviranje poljodjelstva.
Sivi sokol (Falco peregrinus)
Kategorija ugroženosti: VU – ugrožena gnijezdeća populacija
Ekologija: Obitavaju na raznolikim staništima od otvorenih do šumovitih područja, u unutrašnjosti i
uz more. Vrlo su prilagodljivi i mogu se naći gotovo svagdje, ali obično ne gnijezde u prostranim
nizinskim područjima (stepama, pustinjama, kultivirane nizine bez drveća) u kojima nema sigurnih
mjesta za gniježđenje, velikim prostranim šumama, jako obraslim močvarama. Za lov su im potrebna
otvorena područja koja često uključuju različita vlažna ili priobalna staništa. Za gniježđenje trebaju
litice, stijene ili druge strme, nepristupačne položaje (npr. tornjevi ili ruševine), a u dijelovima areala
gnijezdi se i na stablima (u starim gnijezdima drugih ptica) ili na tlu.
Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, intenziviranje poljodjelstva, pesticidi, smanjenje populacija
srednje velikih ptica zbog preintenzivnog lova, turizam i rekreativne aktivnosti.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
36
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Prugasti orao (Hieraeetus fasciatus)
Kategorija ugroženosti: VU – ugrožena gnijezdeća populacija
Ekologija: Obitavaju u suhum sredozemnim, uglavnom šumskim i mješovitim područjima s
travnjacima, garigom, makijom, rubovima poljeprivrednog zemljišta i sl. Izbjegavaju prostrane
zatvorene šume. Plijen redovito traži u krugu od 5-6 km od gnijezda, a ponekad čak i do 25 km.
Izvan sezone gniježđenja dolazi također i na vlažna staništa.
Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, intenziviranje pljodjelstva, smanjenje populacija srednjih
sisavaca, jarebica i trčki zbog preintenzivnog lova.
Prugasti pozviždač (Numenius phaeopus)
Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena negnijezdeća populacija
Ekologija: Gnijezde se u tundri, cretovima, vrištinama i vlažnim dolinama. Tijekom selidbe i
zimovanja se zadržavaju uglavnom po morskim obalama, osobito u zaklonjenim uvalama i ušćima
rijeka.
Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, uništavanje plitkih muljevitih i pjeskovitih morskih obala, turizam
i rekreativne aktivnosti, skupljanje školjaka.
Vodozemci i gmazovi
Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, šire područje Općine Lopar je stanište 1
strogo zaštićene vrste vodozemaca i 3 strogo zaštićene vrste gmazova.
Glavata želva (Caretta caretta)
Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena
Ekologija:Glavata želva jaja polaže na pješčanim žalima. Otvorene pučinske vode predstavljaju
pelagička razvojna staništa spolno-nezrelih životinja, a glavna takva područja u Sredozemlju nalaze
se u njegovom istočnom i u zapadnom dijelu te u južnom Jadranu. Pridnena područja ishrane i
zimovanje glavate želve smještena su u obalnim vodama kontinentalne podine, uglavnom na
dubinama do 50m, a u Sredozemlju su ograničena na njegov istočni dio. Glavata želva je vjerojatno
jedna rezidentna vrsta morskih kornjača u Jadranu.
Razlozi ugroženosti: Glavni je razlog ugroženosti morskih kornjača u Jadranu slučajan ulov
ribolovnim alatima. UZ slučajni ulov, koćarenje degradira pridnene zajednice neophodne za ishranu
glavate želve te neposredno uznemirava rezidentne populacije u zimovalištima ili u hranidbenim
staništima. Uz ribarstvo, na ugroženost vrste u Jadranu utječe i zagađenje mora krupnim otpadom
(npr. plastikom) te anorganskim i organskim onećišćavalima.
Leptiri
Prema Crvenoj knjizi danjih leptira Hrvatske (u pripremi), područje Općine Lopar je stanište 1
zaštićene i 1 strogo zaštićene vrste leptira.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
37
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Alohtone vrste
Alohtone vrste predstavljaju velik problem i drugi su razlog smanjenja biološke raznolikosti na
globalnom nivou, odmah nakon direktnog uništavanja staništa. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN
70/05), zabranjeno je uvođenje stranih divljih svijti u ekološke sustave.
Ugrožena i rijetka staništa
Prema Karti staništa Republike Hrvatske na području Općine Lopar nalazi se 24 tipova staništa. 17
tipova staništa ugroženo je na europskoj razini i zaštićeno Direktivom o staništima, a u Hrvatskoj
Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o
mjerama za očuvanje stanišnih tipova.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
38
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
39
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Prema Nacionalnoj klasifikaciji (Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i
rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06)) ugrožena i rijetka
staništa opisana su na slijedeći način:
B.1.4.1. Kvarnersko-liburnijske vapnenačke stijene (Sveza Centaureo-Campanulion H-ić. 1934) –
Hazmofitska vegetacija stjenjača pukotinjarki koja se razvija u pukotinama suhih vapnenačkih stijena
u mediteranskom području Sjevernog i Srednjeg Jadrana.
B.2.2. Ilirsko-jadranska, primorska točila (Sveza Peltarion alliaceae H-ić. In Domac 1957) –
Vegetacija jadranskih, primorskih točila razvijena je najvećim dijelom u istočnojadranskom primorju
od Trsta na sjeveru do Crnogorskog primorja na jugu, te na nekoliko mjesta apeninskezapadnojadranske obale.
C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci (Red SCORZONERETALIA VILLOSAE
H-ić. 1975 (=SCORZONERO-CHRYSOPOGONETALIA H-ić. et Ht. (1956) 1958p.p.) – Pripadaju
razredu FESTUCO-BROMETEA Br.-Bl. Et r. Tx. 1943. Tom skupu staništa pripadaju zajednice
razvijene na plitkim karbonatnim tlima duž istočno jadranskog primorja, uključujući i dijelove
unutrašnjosti Dinatida do kuda prodiru utjecaji sredozemne klime.
D.3.4. Bušici (Razred ERICO-CISTETEA Trinajstić 1985) – Navedeni skup predstavlja niske,
vazdazelene šikare koje se razvijaju na bazičnoj podlozi, kao jedan od degradacijskih stadija vazda
zelene šume vegetacije. Izgrađene su od polugrmova koji uglavnom pripadaju porodicama
Cistaceae (Cistus, Fumana), Ericaceae (Erica), Fabaceae (Bonjeanea hirsuta, Coronilla valentina,
Ononis minutissima), Lamiaceae (Rosmarinus officinalis, Corydothymus capitatus, Phlomis
fruticosa), razvijaju se kao jedan od oblika degradacijskih stadija vazda zelene šumske vegetacije.
E.8.1. Mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike (Sveza Quercion ilicis
Br.-Bl. (1931) 1936) – Navedeni skup zajednica pripada redu QUERCETALIA ILICIS Br.-Bl. (1931)
1936 i razredu QUERCETEA ILICIS Br.-Bl. 1947. To su mješovite vazdazelene, rjeđe čiste
vazdazelene šume i makija Sredozemlja u kojima dominiraju vazdazeleni hrastovi (Quercus ilex ili
Quercus rotundifolia ili Quercus coccifera).
F.1.1.1.1. Slanjača caklenjače (As. Salicornietum europaeae Br.-Bl. 1928) – Pripada svezi TheroSalicornion Br.- Bl. 1931. Niska, terofitska slanjača izgrađena od malenog broja vrsta među kojima
dominira salicornia europaea. Razvija se na muljevitom morskom dnu u zoni djelovanja plime i
oseke. U Hrvatskoj je poznata u zaljevu Soline na otoku Krku, Sv. Eufemija i Kampor na otoku Rabu.
F.1.1.1.2. Slanjača sodnjače (As. Suaedo-Salsoletum sodae Br.-Bl. 1931.) – Pripada svezi TheroSalicornion Br.- Bl. 1931. Niska terofitska slanjača izgrađena od malenog broja vrsta u sastavu koje
dominiraju Suaeda matitima i Salsola soda, a pridružuju im se Halimione portulacoides, Salicornia
europea, Artiplex hastata. Razvija se na muljevitu dnu izvan dohvata oseke. Zajednica je u
hrvatskom primorju vrlo rasprostranjena, ali zauzima uglavnom malene površine i često je samo
fragmentarno razvijena.
F.1.1.2.1. Europsko-mediteranske sitne visokih sitova (As. Juncetum maritomo-acuti H-ić. 1934)
– Pripada svezi Juncion maritimi Br. –Bl. 1931. Zajednica visokih sitova Juncus maritimus i Juncus
acutus razvija se na plitkoj, muljevitoj morskoj obali do koje dopire visoka plima, dok su za oseke
izvan dohvata morske vode. Izgrađena je od malenog broja vrsta. Uz sitove u florističkom sastavu
česti su Aster tripolium, Samolus valerandi, Sarcocornia fruticosa i drugi halofiti. Česta je duž
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
40
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Hrvatskog primorja, ali nigdje ne zauzima veće površine, mjestimično je razvijena samo
fragmentarno. Poznata je s otoka Krka, Raba, Paga, iz Zablaća kod Šibenika, ušća Neretve i
drugdje.
F.1.1.3.1. Livade grmolike caklenjače i slanuške (AS. Puccinellio festucaeformis –
Sarcocornietum fruticosae (Br.-Bl. 1928) Géhu 1967) – Pripada svezi Sarcocornion fruticosae Br. –
Bl. 1931. Značajna halofitska zajednica vrlo siromašnog florističkog sastava u kojem dominira
Sarcocornia fruticosa, a koja se razvija na plitkoj, muljevitoj, tijekom plime plavljenoj morskoj obali.
Rasprostranjena je duž obala Sredozemnog mora, a u Hrvatskom primorju poznata je s otoka Krka,
Cresa, Raba i Paga, te Pantane kod Trogira. U florističkom sastavu uz caklenjaču ističu se
Puccinellia festucaeformis, Limonium serotinum, Inula crithmoides, Haliminoe portulacoides, Artiplex
hastata.
F.1.1.3.2. zajednica jesenske mrižice i modrikastog pelina (As. Limonio-Artemisietum
coerulescentis H-ić. 1934) – Pripada svezi Sarcocornion fruticosae Br.-Bl. 1931. Značajna zajednica
plitke morske obale po prvi puta opisana s otoka Paga (Horvatić 1934), a kasnije pronađena i u
drugim dijelovima jadranskog primorja (usp. Pignatti 1953, Géhu et al. 1984). U florističkom sastavu
dominiraju Limonium serotinum i Artemisia coerulescens, te Halimione portulacoides, rjeđi su
Puccinellia festucaeformis, Inula crithmoides, Artiplex hastata.
F.2.1.1.1. Travnjaci sitolisne pirike i ježike (As.Echinophoro-Elymetum farceti Géhu 1987) U
Sredozemlju rasprostranjena, u Hrvatskom primorju vrlo rijetka psamofitska zajednica pješačkih
plaža. U potpunom sastavu poznata je u Hrvatskoj s otoka Mljeta (Saplunara), Lopud (Šunj) i
poluotoka Pelješca (Pržina), a u fragmentnom obliku s plaža kod Nina i uvale Crnike kod Lopara na
otoku Rabu. Prvotno je opisana pod imenom “Agropyretum mediterraneum Br.-Bl” (Horvatić 1934),
kasnije kao “Sporobolo-Elymentum farcti Gehu” (Trinajstić i Jasprica 19989). U florističkom sastavu
se ističu Elymus farctus, Echinophora spinosa, Galilea mucronata, Medicago marina, Polygonum
maritimum, Calystegia soldanella, Euphorbia paralias, Eryngium maritimum, Pancratium maritimum,
na otoku Rabu Cutandia maritima (Trinajstić 1996).
F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima – Priobalni stjenovit grebeni (Sveza CrithmoLimonion Br.-Bl. Molinier 1934) pripadaju redu CRITHMO-LIMONIETALIA Molinier 1934) i razredu
CRITHMO-LIMONIETALIA Br.-Bl. 1947. Halofitske zajednice grebenjača razvijene u pukotinama
priobalnih grebena u zoni zračne posolice i prskanja morskih valova. Ujedinjuju u svom florističkom
sastavu mnogobrojne endemične vrste roda Limonium. U tom smislu naročito se ističe Sicilija s
mnogobrojnim endemičnim vrstama, dok je istočnojadransko primorje u odnosu na uži sredozemni
bazen izrazito siromašno i po broju vrsta i po broju endema.
G.3.2. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja – Infralitoralna staništa na pjeskovitoj
podlozi (sitni pijesci).
G.3.5. Naselja posidonije-Naselja morske cvjetnice vrste Posidonia oceanica.
G.4.1. Cirkalitoralni muljevi –Cirkalitoralna staništa na muljevitoj podlozi.
G.4.2. Cirkalitoralni pijesci - Cirkalitoralna staništa na pjeskovitoj podlozi.
G.4.3. Cirkalitoralna čvrsta dna i stijene – Cirkalitoralna staništa na čvrstom dnu i stjenovitoj
podlozi.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
41
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Karta staništa na području Općine Lopar (izrađena 27.srpnja 2010.g.)
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
42
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
1.2.9.2. Kulturno-povijesna baština
Povijesni pregled
Općina Lopar smjestila se na sjevernom dijelu otoka Raba. Iako je otok administrativno podijeljen,
kulturno se još uvijek radi o jednoj cjelini Umjerena mediteranska klima te povoljni biogeografski
uvjeti pogodovali su naseljavanju otoka te se tako prvi tragovi ljudskog života na otoku datiraju već u
paleolitik. Otok Rab je kulturno povijesno neuobičajeno bogat otok, te se rijetko koja jedinica
samouprave može pohvaliti tolikom gustoćom kulturnih dobara kao Općina Lopar. Najznačajniji
pretpovijesni spomenik Lopara je svakako Punta Zidine, paleolitsko nalazište na otvorenom.U
kasnijim su periodima, u vremenu brončang i željeznog doba, na uzvisinama organizirana utvrđena
pretpovijesna naselja (Pećina, Trbušnjak, Gromačica, Kužekino, Glavičice - Brižina). Ova su naselja
imala istovremeno ulogu nadzora i obrane prostora nad kojim su se nalazila. U vremenu željeznog
doba (9. - 1. st. p.K.) prostor otoka Raba pa tako i Lopara, sve je intenzivnije naseljavan a pojačava
se i trgovačka razmjena. Tome u prilog govore nalazi liburnskih ukopa sa zanimljivim prilozima:
fibulama, bodežima, iglama, privjescima i manjim oružjem (Gromačica, Kaštelina).
Dolaskom Rimljana tijekom početka prvog stoljeća prapovijesno razdoblje zamjenjuje novo kulturno i
civilizacijsko razdoblje koje uspostavlja novu društvenu i gospodarsku sliku života. Središtem rimske
uprave otoka postaje Arba, današnji grad Rab. Antička je Arba imala i svoj ager – gospodarski dio
područja koji je uzdržavao gradsko središte, hranio grad. Danas možemo sa sigurnošću tvrditi da je
važniji dio agera Arbe činio upravo Lopar na čijem je području postojalo više ladanjskih
gospodarstava (npr. Punta Zidine, Beli Grad). Razdoblje razvijenog srednjeg vijeka za Rab
predstavlja zlatno doba.Rab je od početka uprave 1115. godine pa do pada Zadra 1202. g.
Serenissimi predstavljao glavno uporište na našoj strani Jadrana. Sve to poticalo je i gradnju
monumentalnih sakralnih i rezidencijalnih sklopova. Nakon pošasti koja polovicom 14. stoljeća
desetkuje Europu, Rab, kao i ostali naši primorski gradovi, doživljava novi uzlet o kojem zorno
govore brojne sačuvane umjetnine iz tog razdoblja. Faktor koji bitno utjecao na prilike na Rabu, ali i
puno šire jest najezda Osmanlija i masovni zbjeg stanovništva s kontinenta u sigurnije primorske
komune. Što se u to vrijeme događa u Loparu? Izvori gotovo da ne spominju Lopar. Godine 1334.
spominje se crkva Rođenja Blažene Djevice Marije ili Male Gospe kao Santa Maria de Eparo. Samo
je naselje nastalo kao jedino „pravo“ selo na otoku u 16. stoljeću. Rezultatima toponomastičkih
istraživanja može se zaključiti da je prvo selo bilo na današnjem položaju Mućel. Naziv Lopar se
razvio, prema nekim teorijama, iz liburnskog eporium ili eparium kao gradinsko naselje.
Današnje naselje svakako se razvilo iz otočkog sela, šireći se s prvotnog područja na okolne manje
uzvisine a tek se kasnije, razvojem turizma spuštajući u nizine na obradive površine.
Loparsko polje i naselje danas
(izvor: Kulturno povijesna topografija Općine Lopar, autor Mia Rizner)
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
43
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Pojava turizma na otoku, u 19. stoljeću obilježena je aktivnom devastacijom prostora,kako u gradu
tako i u otočkim selima, dakle i u Loparu.
Opće kulturološke karakteristike prostora Općine Lopar
Prostor Općine Lopar, zbog specifičnosti kulturoloških značajki prostora, gotovo je u cijelosti zaslužio
veći ili manji stupanj zaštite s aspekta zaštite spomenika. Općina je izrazito bogata arheološkim
nalazištima, na svojem teritoriju ima dva važna memorijalna područja – otoke Sv. Grgur i Goli, no
gotovo uopće nema sačuvanih etnoloških sklopova ili cjelina, a sakralnih objekata ima jedva
zamjetno.
Na području Općine Lopar mogu se diferencirati sljedeće kulturno – povijesno vrijedna područja
odnosno zone zaštite:
a) arheološka zona sjevernog i sjeveroistočnog dijela poluotoka Lopara,
odnosno prostor od uvale Siće do rta Kaštelina (Stojan po nekim kartama) i na jug do Mačevog
vrha (gradina Kužekino), iznimna gustoća arheoloških nalazišta, ucrtano na karti
b) arheološka zona vršnog područja uzduž južne granice krša i fliša,
odnosno prostori gradina Trbušnjak, Gromačica, Pećina i okolna područja
c) prostor kultiviranog krajolika Sorinja i Loparskog polja
krški kultivirani krajolik Sorinja ispresijecan suhozidima i obradive površine parceliranog loparskog
polja
d) memorijalna područja otoka Sveti Grgur i Goli
oba su otoka korištena kao kaznionice – Sv. Grgur ženska, a Goli otok muška
e) otočić Lukovac
na škoju se nalazi veći graditeljski sklop, arheološko nalazište
Do 2004. godine u Loparu nije bilo kulturnih dobara upisanih u Registar nepokretnih kulturnih dobara
Republike Hrvatske. Stupanjem na snagu novog Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN
69/99, 151/03, 157/03 i 87/09) još više je naglašena potreba pravno-formalne registracije kulturnih
dobara, kao i njihove adekvatne valorizacije u prostorno-planskoj dokumentaciji.
Za prostor Općine Lopar izrađene su slijedeće konzervatorske studije:
1. Elaborat registriranih spomenika (Konzervatorski zavod Rijeka, 1961. godine)
2. PUP grada Raba (Urbanistički institut Rijeka, 1989. godine)
3. Arheološko nalazište Zidine na poluotoku Lopar (I. Olip, 2003. godine)
4. Pregled arheoloških lokaliteta otoka Raba (Konzervatorski odjel u Rijeci, Mia Rizner,
2004. godine)
5. Podmorsko arheološko nalazište iz II. Stoljeća pr. Kr., rt Sorinj (Hrvatski restauratorski
zavod, 2004. godine)
6. Probno podmorsko arheološko istraživanje na lokalitetu Punta Zidine u Loparu (HRZ,
2005. godine)
7. Probno arheološko istraživanje na lokalitetu Punta Zidine kod Lopara (Geoarheo d.o.o.,
2006. godine.)
8. Arheološka istraživanja crkve sv. Nikola (Geoarheo d.o.o., 2007. godine)
9. Arheološka istraživanja antičke peći na lokalitetu Podšilo (Institut za arheologiju, Zagreb ,
2009. godine)
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
44
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Naselja
Na području Općine Lopar, u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske nije upisana niti jedna
urbanistička cjelina.
Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj u sastav Općine Lopar
ulazi samo naselje Lopar. Naselje Lopar nije upisano u Registar kulturnih dobara Republike
Hrvatske.
Specifičnost otoka je nepostojanje sela kroz povijest odnosno kroz srednji vijek. Stanovnici rapskog
seoskog okružja grada živjeli su u kućama po rubovima obradivih površina, a ne uz neko mjesno
središte. Jedinu iznimku čini Lopar koji je nastao znatno kasnije, u 16. stoljeću, i od samog se
početka spominje kao selo. Danas se forma tog izvornog naselja nije održala.
Arhivske snimke seoskih nizova kuća, 1972. godina
(izvor: Kulturno povijesna topografija Općine Lopar, autor Mia Rizner)
Etnološke zone i cjeline
Na području Općine Lopar nema niti jedne registrirane etnološke zone, cjeline ili lokaliteta. Postoje
samo sporadični etnološki objekti sačuvani na manjim uzvisinama najstarijeg dijela naselja.
U nastavku izdvajamo vrijedne djelove kulturne baštine zaštićene temeljem Zakona o zaštiti i
očuvanju kulturnih dobara
Kopnena i podmorska arheološka nalazišta-zone
a) Zaštićeni spomenici kulture
1. Punta Zidine
2. Antička peć na predjelu Podšilo, Dubac
3. Hidroarheološka zona od Rta Kalifronta do Rta Stojana
4. Podmorsko arheološko nalazište Rt Sorinj
1.Punta Zidine / broj registracije: 491, datum 1.3.2004.g.
Najstarije zasad poznato nalazište na otoku. Vodonepropusne naslage fliša i njihov položaj uvjetovale
su nastanak izvora pitke vode u dnu uvale Siće, koji je omogućio naseljavanje Lopara tijekom gornjeg
paleolitika. U neposrednoj blizini izvora nađeno je brojno kremeno oruđe koje se po tehnološkoj izvedbi
može datirati u gornji paleolitik i mezolitik te u rani neolitik. Nađena su sječiva, grebala, strugala, pločice
s hrptom, svrdla i strijelice te jezgre, odbojci i nešto sirovinskog materijala. Najveća koncentracija nalaza
kremenog oruđa je oko samog izvora ali se nalaze i duž cijelog lokaliteta, na plaži uvale Siće i terasama
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
45
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
iznad nje kao i na rtu Dedan. Sjeverozapadni dio poluotoka Lopara intenzivno je terenski pregledan i
probno sondiran 70-tih godina prošlog stoljeća, kada je samo na području ovog lokaliteta sakupljeno
preko 300 komada kremenih artefakata od čega više od pola oruđa.
Osim spomenutog ovdje se nalazi i graditeljski sklop koji se terasasto uzdiže iznad uvale te je dao
cijelom nalazištu ime – Zidine. Ziđe je građeno pravilno priklesanim tesancima vezanim vapnenom
žbukom, orijentirano je sjever-jug. Zidovi se nalaze i na plaži uvale te se protežu u more. Na cijelom
području lokaliteta na površini su nađeni brojni ulomci antičke keramike, tegula i stakla, metalni
predmeti, mozaičke kockice te brončani, srebrni i zlatni novac i nakit.
Lokalitet se kao antička villa rustica spominje u stručnoj literaturi. Istraživanja (geofizička i iskopavanja)
su pokazala postojanje još jednog arhitektonskog sklopa starijeg od ovog zamjetljivog, različite
orijentacije ziđa.
Obzirom na to da se i ostaci arhitekture i nalazi pokretne materijalne kulture nalaze i u moru zaštita se
nalazišta proteže cijelom uvalom.
Sačuvani zidovi su u lošem su stanju i naočigled propadaju.
Vrlo zanimljiva arheološka zona kojoj bi se struka trebala posvetiti. Radi se o jednom od rijetkih
paleolitičkih nalazišta na otvorenom na otocima. A i višeslojnost arhitekturnih ostataka ukazuje na
zanimljiv antički/kasnoantički lokalitet.
Ostaci zidova ladanjske vile
(izvor: Kulturno povijesna topografija Općine Lopar, autor Mia Rizner)
2. Antička peć na predjelu Podšilo, Dubac / broj registracije: P-1976, datum 7.11.2006.g.
Rijedak nalaz antička keramičarske peći. Peć je zidana opekom vezanom vapnenom žbukom. Tlo oko
peći potpuno je zapečeno a na površini je moguće naći ulomke nepečenih glinenih posuda. Iz
konfiguracije i izgleda tla te površinskih nalaza može se zaključiti da osim ove peći postoji još jedna ili
više njih, ali su potpuno zatrpane zemljom. Peć je istražena 2009. godine, a tijekom istraživanja je
utvrđeno da je u nedavnoj prošlosti (unatrag 5 godina) već ilegalno i nestručno istraživana. Žitelji mjesta
navode i nalaze kalupa. Radionica obuhvaća širu okolicu peći, u zaleđu uvale na predjelu Beli grad.
Toponim je zbog ostataka zidova zidanih vapnencem koji za ovo područje Lopara nije karakterističan.
Zidovi se još uvijek jasno vide, kao i gomile vapnenca iz porušenih zidova.
Ovdje se nalazilo više objekata koji su zajedno tvorili veći gospodarski kompleks čiji su dio bile i
keramičarske peći od kojih je jedna istražena.
Peć je istražena te adekvatno konzervirana – iznutra zapunjena vrećama s pijeskom te zatrpana.
Istraživanja su pokazala da su je prethodna nestručna istraživanja u velikoj mjeri oštetila.
3. Hidroarheološka zona od Rta Kalifronta do Rta Stojana / broj registracije: 178, datum
25.4.1967.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
46
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
4. Podmorsko arheološko nalazište Rt Sorinj / broj registracije: P-1122, datum 16.9.2004.g.
Antički brodolom broda s teretom amfora. Nalazi ga datiraju u 2. stoljeće prije Krista. Nalazište je
istraženo i zaštićeno čeličnim kavezom.
b) Evidentirani spomenici kulture
1. Prapovijesna gradina Kužekino
2. Rt Kaštelina- prapovijesna gradina/nekropola
3. Lukovac -ranosrednjevjekovni sakralni objekt na istoimenom otočiću
4. Trbušnjak-prapovijesna gradina
5. Pećina-prapovijesna gradina
6. Glavičice-prapovijesna gradina
7. Špilja Jamina (Pastiričina pećina)
8. Gromačica-gradina/nekropola
1. Prapovijesna gradina Kužekino
Kužekino je prapovijesna gradina na području Lopara. čija se dva prstena bedema još jasno vide, iako
su loše sačuvana. Strateški povoljna točka koja dominira sjeverozapadnim djelom poluotoka Lopara s
izvrsnim pregledom kanala između Golog otoka i Lopara, kao i morskim putem između Krka i Raba te
Golog i otoka Sv. Grgura. Na lokalitetu se spominje i postojanje srednjovjekovne crkve no pri
posljednjem terenskom pregledu nije nađena. Njezino bi postojanje vjerojatno utvrdila arheološka
istraživanja. Vrlo je vjerojatno postojanje naselja na jugoistočnom i istočnom dijelu gradine i van nje.
Gradina je ugrožena ubrzanom izgradnjom. Na njezinom su južnom dijelu već izgrađene kuće a
moguće su nove.
2. Rt Kaštelina- prapovijesna gradina/nekropola
Kaštelina je izvidnička gradina s nekropolom iz razdoblja željeznog doba. Gradina se nalazi na rtu koji je
izvrsna izvidnička pozicija za pregled plovnog puta Velebitskim kanalom od Lopara do otoka Paga.
Nekropola se nalazi u samom spoju rta s kopnom te je prema tipu nekropola na ravnome. Nije
istraživana, nalazi iz grobova (6 olovnih alki s upisanim križem) su slučajni (utjecaj erozije).
Gradina je ugrožena erozijom.
Pogled na gradinu
(izvor: Kulturno povijesna topografija Općine Lopar, autor Mia Rizner)
3. Lukovac -ranosrednjevjekovni sakralni objekt
Na istoimenom otočiću nalaze se ostaci graditeljskog sklopa moguće sakralne namjene. Sačuvani su
lateralni zidovi glavnog objekta u elevaciji manjoj od 50 cm, dok je ziđe apside sačuvano samo u
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
47
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
temeljima. Pročeljni i mogući predpročeljni prostor nije moguće iščitati bez istraživanja iako se jasno vidi
postojanje više prostorija glavnog objekta. Sjeverna i sjeveroistočna strana otočića obzidane su
svojevrsnim bedemom koji je na dva očita mjesta poduprt kontraforima. U profilu iznad plaže jasno je
vidljiv kulturni sloj debljine više od 1,50 m. Na površini su česti nalazi pokretne materijalne kulture
(keramika, tegule). Vjerojatno se radi o manjem pustinjačkom samostanu (kako govori literatura) no bez
istraživanja se ne može sa sigurnošću tvrditi ništa.
Ziđe sačuvano u elevaciji do maksimalno 50 cm, rubno ziđe (svojevrsni bedem oko otoka) ugroženo
erozijom.
4. Trbušnjak-prapovijesna gradina
Trbušnjak je gradina iz razdoblja željeznog doba., Smještena je istočno od gradine Pećina, iznad uvale
Crnika. Gradina apsolutno dominira Velebitskim kanalom s rapske strane. Manje je površine, naročito
najviši plato koji zauzima površinu od cca. 15 x 8 m, dok je niži plato nešto veći 20 x 10 m (plato se
nalazi na sjevernoj strani gradine). Literatura spominje grobne humke u blizini gradine, ali isti nisu
ubicirani prilikom posljednjih terenskih pregleda.
Osim prapovijesne na gradini je nađena i antička keramika te se tako može zaključiti da je korištena i u
antici.
Gradinske su strukture ugrožene izgradnjom suhozidnih struktura koje ničemu ne služe a grade ih
slučajni prolaznici uzimajući kamen iz postojećih struktura. Osim toga, gubi se i razvidnost razlika
između novih i starih struktura.
5. Pećina-prapovijesna gradina
Radi se o gradini iz brončanog doba veće površine 200 – 250 x 300 m s dva međusobno odvojena
prostora. Vjerojatno se radilo o naseobinskoj gradini. Očevidan je suhozidni bedem s mjestimičnim
podziđem, širine 4,5 – 5,5 m, visine 1,5 – 1,8 m. Gradina dominira prostorom Loparskog polja i
zapadnog akvatorija poluotoka Lopara, a nalazi se odmah iznad špilje Jamina. Nalazi se na uzvisini
nasuprot Trbušnjaku.Sačuvan je dio bedema u suhozidu.
Pogled na gradinu Pećina, u lijevoj strain slike i gradina Trbušnjak
(izvor: Kulturno povijesna topografija Općine Lopar, autor Mia Rizner)
6.Glavičice-prapovijesna gradina
Glavičice ili Brižina je prapovijesna gradina manjih dimenzija cca. 50 x 50 m, čiji je bedem slabo sačuvan
zbog jake erozije. Česti su nalazi pokretne materijalne kulture- keramike i kremenih artefakata naročito
nakon kiše. Na gradini se nalazi izvor pitke vode koji je danas kaptiran. Vjerojatno se radilo o manjoj
izvidnici.
Gradina je ugrožena erozijom. Ispiranje na površinu donosi nalaze pokretne materijalne kulture koji
su tako na meti kolekcionara ili slučajnih prolaznika.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
48
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
7. Špilja Jamina (Pastiričina pećina)
Nalazi se ispod samog gradinskog platoa (gradine Pećina), tunelastog je tipa, duga cca. 30 m, široka
svega 3,5 – 4 m. Istraživao ju je M. Malez te je ustanovio da špilja nema veću arheološku vrijednost,
naime nađeno je svega nekoliko ulomaka keramike iz razdoblja željeznog doba, koji se i danas nalaze
na površini.
Istraživano, male mogućnosti za daljnja istraživanja.
8. Gromačica-gradina/nekropola
Radi se o manjoj gradini za zbjeg iz brončanog doba koja nastavlja živjeti i u željeznom dobu. Prilikom
kopanja kanala za vodovod otkriven je jedan grobni humak te je zaštitno istražen ( Zaštitna iskopavanja
tadašnjeg Regionalnog zavoda za zaštitu kulturne baštine u Rijeci koja je vodila R. Matejčić, 1967 ).
Nađeno je 9 grobova, u kojima su pokojnici bili položeni na bok u zgrčenom položaju u grobne komore
od kamenih ploča. Od navedenih devet, 5 su imali priloge: ukrasne igle s diskastom i stožastom
glavicom, naočarastu i ranolatensku fibulu te 1 trokutasti bodež.
Istražena jedna gomila. Dosta uništeno izgradnjom vodovoda (bez istraživanja).
Pojedinačne građevine - sakralni objekti
Od spomenika sakralne arhitekture, na Listu nepokretnih dobara, Registra kulturnih dobara RH do
sad nije upisano niti jedno kulturno dobro.
b) Evidentirani sakralni spomenici kulture
1.
Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije
2.
Crkva Sv. Ivana
3.
Crkva sv. Nikole na Sorinju
4.
Crkva sv. Roka u polju
1. Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije
Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije ili Male Gospe jednobrodna je građevina s četverostranom
apsidom. Ova se crkva prvi puta u spisima spominje 1334. godine kao S. Maria de Eparo. U kasnijim
se navodima naziva Santa Maria in Bosco i Santa Maria de Sylva. Tijekom 15. stoljeća često se
spominju pustinjaci koji žive u neposrednoj blizini crkve, a osim njih i fratri trećoredci koji imaju pravo
na dio crkvenih prihoda. U isto je vrijeme Ius patronat (pravo vlasništva) nad crkvom imala opatija
Sv. Petra u Supetarskoj Dragi. U 16. stoljeću, 1540. crkva dobiva kapelana s rezidencijom. Tijekom
16. i 17. stoljeća u crkvi se ukapaju donatori i imućniji mještani koji su na neki način pomogli crkvi.
Osnovna manja srednjovjekovna crkva povišena je i dograđena 1676. i još jednom 1718. godine te
je time dobila oblik koji je sačuvala do danas, ne računajući zvonik koji je prizidan sasvim recentno,
početkom 20. stoljeća.
Vrijedan je nalaz u crkvi drveni polikromirani pozlaćeni reljef s prikazom Sv. Ane (Marijine majke) s
malom Marijom u krilu iz 14. stoljeća.
Zanimljivost vezana uz ovu crkvu je spominjanje upotrebe glagoljice 1711. godine, a vrijedna je
spomena i zbirka zavjetnih darova koja se u njoj čuva.
Crkva je nedavno konzervirana.
2. Crkva Sv. Ivana
Crkva Sv. Ivana Krstitelja jednobrodna je građevina s prizidanom sakristijom i zvonikom. U spisima
se prvi puta spominje 1658. godine, a ubrzo nakon toga, 1676. godine, u ovoj je crkvi posvećen oltar
Sv. Antona. Lopar je proglašen župom 1715. godine, čime ova crkva postaje župnom crkvom.
Današnji je oblik crkve rezultat novijih gradnji iz 19. i 20. stoljeća, 1829. gradi se narteks a 1840. se
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
49
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
prigrađuje sakristija i donosi se oltar iz crkve Sv. Ivana iz grada Raba. Zvonik je sasvim recentno
prizidan tijekom sedamdesetih godina 20. stoljeća tijekom kojih je radova i srušena kapela s oltarom
posvećenim Sv. Antonu.
3. Crkva sv. Nikole na Sorinju
Manja crkva, pravilno orijentirana, jednobrodna, s polukružnom apsidom. Zatečeni zidovi u elevaciji do
cca. 80 cm.
Građevina je Istražena i konzervirana.
Ostaci crkve sv. Nikole pri istraživanjima 2008. godine
(izvor: Kulturno povijesna topografija Općine Lopar, autor Mia Rizner)
4. Crkva sv. Roka u polju
Kapela u polju posvećena sv. Roku. Pravokutnog tlocrta, bačvastog svoda. Prenamijenjena u spremište
alata.
Memorijalni objekti i lokaliteti
Općina Lopar na svojem teritoriju ima dva vrijedna memorijalna područja: kaznionice Goli otok i otok
Sv. Grgur. Međutim, niti jedno ovih područja nije pravno zaštićeno kao memorijalno područje.
Tablica: Kulturno-povijesno nasljeđe - zbirni prikaz:
Kopnena i podmorska arheološka nalazišta-zone
Red.br.
lokalitet / zona
Funk.oblik povj. građ. Vrijeme - vrsta
1.
Punta Zidine
paleolitsko nalazište na paleolit
otvorenom,
arh. zona
ladanjska vila
2.
Antička peć na
keramičarska radionica antika
predjelu Podšilo,
arh. zona
Dubac
3.
Hidroarheološka
veći broj rastresitih
antika,
zona od Rta Stojan
rimskih nalazišta
hidroarheološka
do Rta Kalifront
zona
4.
Hidroarheološko
antički brodolom, brod s antika-2.st. prk.
nalazište kod Rta
teretom amfora
Sorinj
5
Kužekino
gradina/utvrda,
prapovijest
moguće naselje
arh. zona
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
50
Z A G R E B
Oblik zaštite
upisano u
registar
upisano u
registar
upisano u
registar
upisano u
registar
evidentirano
pr. za upis u
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
6
Rt Kaštelina
gradina/ nekropola
prapovijest
arh. zona
7
Lukovac-graditeljski
sklop
ostaci grad. sklopamogući sakralni objekt
kasna antika
arh. zona
8
Trbušnjak
gradina/utvrda
prapovijest
arh. zona
9
Pećina
gradina/ utvrda s
naseljem
prapovijest
arh. zona
10
Glavčice
gradina/manja utvrda
11
12
Red.br.
1
2
3.
4.
prapovijest
arh. zona
Špilja Jamina
špilja
prapovijest
(Pastiričina pećina)
arh. zona
Gromačica
gradina/nekropola
prapovijest
arh. zona
Pojedinačne građevine-sakralni objekti
Lokalitet / zona
Funk.oblik povj. građ. Vrijeme - vrsta
Crkva Rođenja
crkva u kultu
14 stoljeće
Blažene Djevice
arh. zona
Marije
Crkva Sv. Ivana
župna crkva
17 stoljeće
arh. zona
Crkva Sv. Nikole na
Sorinju
Crkva Sv. Roka u
polju
crkva
srednji vijek
arh. zona
srednji vijek
arh. zona
kapela
reg
evidentirano
pr. za upis u
reg
evidentirano
pr. za upis u
reg
evidentirano
pr. za upis u
reg
evidentirano
pr. za upis u
reg
evidentirano
evidentirano
evidentirano
Oblik zaštite
evidentirano
pr. za upis u
reg
evidentirano
pr. za upis u
reg
evidentirano
evidentirano
1.2.9.3. Kakvoća zraka
Zakonom o zaštiti zraka (NN178/04) određene su mjere, način organiziranja i provođenja zaštite, te
poboljšanja kakvoće zraka u cilju očuvanja zdravlja ljudi, biljnog i životinjskog svijeta, kulturnih i
materijalnih vrijednosti i dr. Praćenje kakvoće zraka na području Primorsko - goranske Županije
provodi Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, a prate se koncentracije sumpordioksida i dima, količine taložne tvari, te se analiziraju dnevni uzorci oborina.
Udio područja otoka Raba, a time i Općine Lopar5 u ukupnoj emisiji SO2 vrlo je mali (ostalih 27
općina-među kojima i otok Rab, sudjeluje u ukupnom opterećenju sa 5,36%). Rezultati mjerenja
koncentracija onečišćujućih tvari u zraku se uspoređuju sa preporučenim i graničnim vrijednostima
kakvoće zraka propisanim Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (N.N.
101/96. i 2/97.).
5
Podaci preuzeti iz “Osnove korištenja i zaštite prostora, knjiga 1”, Prostorni plan Primorskogoranske županije, točka 1.7. Zaštite prostora
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
51
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
U ukupnoj emisiji NOx područje otoka Raba sudjeluje sa preostalom 21 općinom a u ukupnoj emisiji
čestica 2,55%, a u ukupnoj emisiji NMVOC (hlapive organske tvari bez metana) sa 15,21%.
Na temelju izmjerenih vrijednosti navedenih onečišćujućih tvari vidi se da je kakvoća zraka područja
Općine I kategorije, što znači pootpuno čist i onečišćen zrak onečišćujuću tvar.
1.2.9.4. Kakvoća podzemnih i površinskih voda
Očuvanje njihovih prirodnih osobina i kvalitete vode nameće se kao imperativ. Slivovi podzemnih
voda najosjetljiviji su dijelovi ekosustava s aspekta ugroženosti od onečišćenja.
Kategorizacija voda propisana je Državnim planom za zaštitu voda (NN 8/99). Za ocjenu kakvoće
vode primjenjuje se Uredba o klasifikaciji voda (NN br. 77/98.).
1.2.9.5. Zaštita od štetnog djelovanja voda
Uređenje vodotoka i voda
U sklopu razvoja sustava uređenja vodotoka - bujica i zaštite od štetnog djelovanja voda planira se
rekonstrukcija postojećih sustava.
1.2.9.6. More
U Primorsko - goranskoj županiji 1986.god. uspostavljen je sustav trajnog praćenja stanja sanitarne
kakvoće priobalnog mora za kupanje i rekreaciju (monitoring). Kriteriji za ocjenjivanje kakvoće mora
na plažama, kao i metode ispitivanja propisane su Uredbom o standardima kakvoće mora na
morskim plažama (N.N. 33/96.), koja je usklađena s direktivom Europske unije o vodi za kupanje
(76/160/EEC). Ispituju se fizička, kemijska i biološka svojstva vode.
Kampanja Plave zastave za plaže i marine ekskluzivna je “eko-markica” koja ukazuje na čiste,
sigurne i dobro održavane plaže i marine, a vodi se pod okriljem Zaklade za odgoj i obrazovanje za
okoliš (FEE), osnovane 1981. godine. Svake godine FEE izdaje smjernice i tumačenje kriterija
kojima moraju udovoljiti plaže i marine koje se natječu za dobivanje Plave zastave. Uvjeti
zadovoljanja eko standarda Plave zastave podijeljeni su u četiri osnovne grupe:
I. grupa kriterija - kakvoća mora i obale,
II. grupa kriterija - informiranje javnosti, odgoj i obrazovanje za okoliš,
III.grupa kriterija - gospodarenje i upravljanje okolišem,
IV grupa kriterija - sigurnost, usluge i opremljenost objekata.
Od tri ispitivana lokaliteta na otoku Rabu, području Sv. Eufemije, Suhoj Punti i Loparu najčišće more
je na Rajskoj plaži u Loparu. Od šest postaja ispitivanja pet je postaja na kojima je more visoke
kakvoće. Rajska plaža u Općini Lopar je od 2003. Godine nositelj "Plave zastave“.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
52
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
1.2.9.7. Tlo
Temeljem bonitetne procjene tla na području Općine Lopar su svrstana u dvije kategorije zaštite i za
njih se određuje sustav mjera, odnosno način korištenja.Prvu kategoriju zaštite čine zemljišta I-IV
bonitetne klase (djelomično i V). Ta tla potrebno je štititi i namijeniti isključivo poljoprivrednoj
proizvodnji. U tu kategoriju spada Loparsko polje. Zemljišta druge kategorije obuhvaćaju V i VI
bonitetnu klasu, a odgovarajućim mjerama treba ih štititi. Ta zemljišta nalaze se u okolici Lopara.
1.2.9.8. Buka
Glavni izvor buke na području Općine Lopar je cestovni promet, te buka koja je karakteristična za
vrijeme turističke sezone, a koja dolazi od pojedinih ugostiteljskih objekata, ili pojačanih aktivnosti
unutar rekreacijskih područja i plažnih površina.
Mjerenja buke nisu sustavno provođena na području Općine, te Općina Lopar nema izrađenu kartu
buke. Temeljni propis za provedbu zaštite od buke je "Zakon o zaštiti od buke"
1.3. PROSTORNO - RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE
Priobalno područje Općine atraktivno je za stanovanje i turizam, pa se nisu razvile druge djelatnosti.
Istovremeno u razvoju gospodarstva, nisu dovoljno iskorištene sve prednosti cjelokupnog prostora
Općine.
Prostorna izgradnja, posebno u individualnom vlasništvu , stihijski se odvijala te je tako bez planske
podloge došlo do devastacije prostora, preopterećenosti obalnog prostora i okupiranjem istog na
način koji ne odgovara prirodnom ambijentu.
Područje Općine Lopar se može podijeliti na 4 prostorne cjeline: Poluotok Sorinj na kojem
prevladavaju neizgrađene šumovite površine sa gospodarskim zonama u izgradnji, poluotok Lopar
koji se sastoji od naseljenog područja, Loparskog polja, te sjevernog zelenog dijela, te otoci Grgur i
Goli. Sačuvani sjeverni dio poluotoka ne isključuje preopterećenost i degradaciju izvornog pejzaža
ostatka Općine, te je neophodno očuvati isti sprečavanjem daljnje nekontrolirane gradnje i prostornih
devastacija.
Loparski poluotok, iako dosta izgrađen, karakterizira i njegov sjeverni dio sa sačuvanim ambijentom
geomorfološkog rezervata, te brojnim prirodnim plažama.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
53
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
1.4. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG
UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH
PLANOVA
Područje obuhvata Prostornog plana uređenja Općine Lopar pokriveno je slijedećom prostornoplanskom dokumentacijom:
- Prostorni plan Primorsko-goranske županije (Službene novine Primorsko-goranske
županije br. 14/00, 12/05, 50/06, 08/09),
- Prostorni plan uređenja Grada Raba (»Službene novine Primorsko-goranske županije«
broj 15/04 i 34/07) koji je na snazi za područje Općine Lopar do usvajanja novog PPUO
Lopar.
Na području Općine Lopar na snazi je Urbanistički plan uređenja 44 „Poslovna zona Sorinj“
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/09)
• PROSTORNI PLAN PRIMORSKO - GORANSKE ŽUPANIJE
- Županijski zavod za razvoj, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Rijeka, 2000. g. (Službene
novine Primorsko - goranske županije 14/00)
Prostorni plan Primorsko - goranske županije temeljni je i obvezatni dokument koji treba odrediti
osnovne segmente strategije razvoja općina i gradova, a izrađuje se sa ciljem da se putem njegove
planske projekcije i ustanovljenih odredbi za provedbu omogući:
- racionalno korištenje prirodnih resursa,
- zaštita prostora,
- usmjeravanje gospodarskog razvoja (industrija, promet, turizam, poljoprivreda, usluge itd.),
- usmjeravanje društvenog razvoja: rast i struktura populacije te razvoj društvenih djelatnosti (sustav
naselja) itd.
Općina Lopar jedna je od 14 gradova i 21 općine u sastavu Primorsko - goranske županije, koja
obuhvaća ukupno 582 naselja.
Prostornim planom Primorsko - goranske županije navedeni su slijedeći ciljevi razvoja u prostoru: 6
1. Podizati opću razinu razvijenosti Županije i povećati standard stanovništva, zaposlenosti i
kakvoće življenja. Društveni proizvod po stanovniku u 2015. godini podići na razinu od 15.000USD.
Udio zaposlenosti u stanovništvu povećati na 39%.
2. Poticati progresivni demografski razvitak, naročito sprečavajući depopulaciju i izumiranje
emigracijskih i niskonatalitetnih područja. Prosječna stopa rasta stanovništva do 2015 godine treba
iznositi 0,5% prosječno godišnje.
3. Uspostaviti gospodarsku i demografsku ravnotežu rasta i razvitka u Županiji.
4. Prostori prometnih koridora na primarnim pravcima Županije su od osobite važnosti za
nacionalni
razvitak
gospodarstva Republike Hrvatske.
5. Izgrađivati i ustrojavati sustav upravljanja prostorom i prirodnim resursima.
6. Razvitak i uređenje prostora postaviti na načelima održivog razvitka.
7. Postaviti zaštitu okoliša, na načelima prihvatnog kapaciteta okoliša, integralnog pristupa zaštite i
razvitka, te sprečavanje onečišćenja okoliša.
6
Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Knjiga 2, Odredbe za provođenje
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
54
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
8. Prostorna, gospodarska i infrastrukturna rješenja, te zaštitu dobara uskladiti s razvitkom i
očuvanjem
kakvoće susjednih područja.
Temeljna načela organizacije prostora Županije su slijedeća:
1. Policentrizam: Razmještaj ljudi i dobara u prostoru treba biti temeljen na policentričnom načelu,
a to znači organizacija regionalnog prostora ima više središta iz kojih se na određenoj razini utječe
na razvitak gravitacijskog prostora. Međuodnos pojedinih središta u prostoru počivat će na suradnji i
konkurenciji. Policentrizam pretpostavlja inicijativu pojedinih središta, veći dinamizam i privlačenje
kvalitetne gospodarske i uslužne strukture.
2. Prostor kao resurs: Razvojno je načelo ove organizacije prostora da se prostor racionalno
koristi i zaštiti u svim elementima korištenja. Županijski prostor očituje se u velikoj raznolikosti,
ljepoti, višeznačnosti namjene i s iznimnim geoprometnim položajem. Prostor se očito pojavljuje kao
najvredniji resurs te sredine, s prostranstvima, pitkom vodom, prirodnim ljepotama, s poljima, s
morem, podmorjem, obalama i pripadajućem živom svijetu. Ako se toj činjenici doda kvaliteta i
zemljopisni položaj, onda se značenje prostora kao činitelja razvitka uvećava.
3. Otvorenost prostora: Područje Županije osim omeđenosti upravnim granicama je otvoreni
prostor za međunarodnu i interregionalnu suradnju. Stoga regionalni prostor Županije mora
sadržavati organizacijski prostorni elementarij koji se odnosi prema regionalnim prostorima i prema
bližem i daljnjem okruženju. Otvorenost tog regionalnog sustava je činitelj reprodukcije tog područja i
razvitka. Organizacija prostora po načelu otvorenosti mora se očitovati u svim elementima
organizacije: gospodarskih, uslužnih, intelektualnih, prometnih i drugih funkcija.
4. Integracija prostora: Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostora
Županije. Povezivanje Županije s obodnim prostorima potreba je i nužnost koju nameće
gospodarska orijentacija (promet, trgovina), a temeljena je na otvorenosti prostora (3. načelo).
Otvorenost prostora doživljava svoj smisao i opravdanje u njegovoj integraciji s obodnim prostorima
što treba ostvariti preko važnih regionalnih, europskih i svjetskih prometnih koridora i veza na kopnu,
moru i zraku.
5. Održivi razvitak: Održivi razvitak je sintagma suvremenog razvitka i načelo organizacije
prostora. Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za sadašnji razvitak i jamstvo
za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnih resursa, respekt prema još
nerođenima.
U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela a posebno onih iz područja urbanističke
discipline kao što su načela racionalnog korištenja prostora, kompatibilnosti namjene u prostoru,
opterećivanja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora a posebno ljudskih naselja,
i konačno načela koja se odnose na zaštitu i unapređenje prirodnog bogatstva.
Područje Općine Lopar funkcionalno pripada prostornoj cjelini O4 Rab sa središtem u Rabu.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
55
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
• USKLAĐENJE PROSTORNOG PLANA PRIMORSKO - GORANSKE ŽUPANIJE
- Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, Rijeka, 2005. g. (Službene novine
Primorsko - goranske županije 12/05)
Polazišta izmjene Prostornog plana županije bila su:
- isključivo usklađenje s Uredbom o uređenju i zaštiti ZOP - a,
- usklađenjem mijenjati PPŽ samo prema odredbama Uredbe (tehnički i normativno),
- izmjene planskih rješenja PPŽ - a u tekstualnom i grafičkom dijelu nisu dopuštene, s izuzetkom
ucrtavanja granice ZOP - a u kartu 3h.
• ISPRAVAK USKLAĐENJA PROSTORNOG PLANA PRIMORSKO - GORANSKE ŽUPANIJE
- Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, Rijeka, 2005. g. (Službene novine
Primorsko - goranske županije 50/06)
Ispravkom Usklađenja PPŽ - a promijenjeni su podaci vezani na površinu, vrstu i kapacitet
građevinskih područja ugostiteljsko - turističke namjene izvan i uz naselja.
• I. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA PRIMORSKO - GORANSKE ŽUPANIJE
- Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, Rijeka, 2009. g. (Službene novine
Primorsko - goranske županije 08/09)
Prva Izmjena i dopuna PPŽ-a obuhvaća ciljanu izmjenu važeće Odluke o donošenju Prostornog
plana Primorsko-goranske županije. Izmjenom su obuhvaćeni teritoriji općina: Matulji, Klana,
Viškovo, Jelenje, Čavle, Omišalj i Općina Novi Vinodolski, i gradova: Opatija, Bakar; Kraljevica,
Crikvenica, Novi Vinodolski u njihovim administrativnim granicama.
• DETALJNIJI PLANOVI - URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA 44 „POSLOVNA ZONA SORINJ“
U proteklom razdoblju izrađen je samo Urbanistički plan uređenja 44 „Poslovna zona Sorinj“
(Izrađivač: Urbanistički studio Rijeka d.o.o.).
NAMJENA
I2
K
K2
K3
TS
Z
gospodarska - pretežito proizvodna namjena
gospodarska – mješovita poslovna namjena
gospodarska - pretežito poslovna trgovačka namjena
gospodarska – komunalno servisna namjena
ukupno građevne čestice gospodarske namjene
benzinska postaja
ukupno građevne čestice ostale namjene
elektroopskrba - trafostanice
ukupno površine infrastrukturnih objekata
ostale - pristupne ceste u zoni
državna cesta
ukupno građevne čestice javnih prometnih površina
zaštitne zelene površine
površina
(m 2)
3.705
13.890
16.035
5.295
38.925
1.855
površina
(ha)
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
56
1,32
2,25
4,8
18,1
20,9
6,9
50,7
2,4
2,4
0,1
0,1
13,7
3,6
17,3
29,5
7,66
100,0
3,89
0,19
60
0,01
10.495
2.730
ukupno površina poslovne zone
Z A G R E B
%
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Izvod iz UPU Sorinj: tablica - specifikacija namjene površina
Izvod iz UPU Sorinj 1. Korištenje i namjena površina
1.5. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU
NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE
POKAZATELJE
•
OCJENA STANJA
Prirodni resursi, stanovanje i turizam su okosnica ocjene postojećeg stanja Općine.
Prirodni resursi - more, povoljna klima i izvanredne prirodne ljepote otoka nedovoljno su iskorišteni
zbog ograničenosti prometnih, komunalnih i uslužnih sadržaja te smještajnih kapaciteta. Osim toga,
nedovoljno se koristi i vrlo bogata i zanimljiva kulturna baština.
More, klima i prirodne ljepote nedovoljno su iskorišteni zbog ograničenosti prometnih, komunalnih i
uslužnih sadržaja te smještajnih kapaciteta, a nedovoljno se koristi i bogata kulturna baština.
Poboljšanje kvalitete treba tražiti u stvaranju planskih odrednica za kvalitetne zahvate rekonstrukcije
i adaptacije postojećih građevina, a turistička monokultura otvara mogućnost razvoja ostalih
gospodarskih i društvenih djelatnosti koje bi se trebale prilagođavati zahtjevima turističke potražnje.
Razvitak turističke djelatnosti, za koju postoje vrlo povoljni prirodni uvjeti i relativno značajni
smještajni kapaciteti, zaostaju za stvarnim potrebama zbog dugotrajnog izostanka investiranja, dok
su ostale djelatnosti, osim trgovine, vrlo malo zastupljene. Turistička monokultura glavno je obilježje
gospodarske strukture, no ona otvara mogućnost razvoja ostalih gospodarskih i društvenih
djelatnosti koje bi se trebale prilagođavati zahtjevima turističke potražnje.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
57
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
•
Prijedlog plana za javnu raspravu
MOGUĆNOSTI RAZVOJA
Mogućnosti razvoja odnose se na slijedeće:
- racionalnije korištenje obalnog područja, gdje je prijeko potrebno spriječiti daljnju devastaciju, a na
još slobodnim prostorima izgraditi kvalitetnije objekte koji će podići prosječnu vrijednost turističkog
proizvoda, te da se u opravdanim slučajevima provede i reciklaža prostora zamjenom manje
vrijednih i neodgovarajućih privrednih sadržaja za kvalitetnije i profitabilnije.
- poboljšanje kvalitete destinacijskog turističkog proizvoda otvara se kao mogućnost i potreba, ali je
ujedno jedan je od najtežih i najsloženijih zadataka, čije ostvarenje zahtijeva koordiniranu djelatnost
svih sudionika turističke ponude Općine.
- produženje turističke sezone koje će se postići izradom privlačnih programa boravka osoba svih
dobi, snižavanjem pansionskih cijena, proširenjem obiteljskih hotela i pansiona, odgovarajućim
kulturnim i zabavnim priredbama i sl. Tako bi se povećali prihodi od turizma, produžilo zaposlenje
sezonskih radnika, povećala profitabilnost turističke djelatnosti i osigurao dio sredstava za investicije,
održavanje i pripreme naredne turističke sezone.
- ekološki održiv razvoj turizma postaje imperativ modernog razvoja pa bi se svi nositelji turističke
ponude trebali suprotstavljati svim oblicima onečišćenja okoliša, dok bi gradska uprava trebala
provoditi propisane mjere zaštite i kontrole.
- naročito u razvoju turizma treba koristiti i bogate prirodne potencijale prostora, prirodnih plaža,
poljoprivrednih gospodarstva, krajobrazne i biološke raznovrsnosti cijelog Otoka za razvoj raznolikog
turizma.
U segmentu stanovanja pomaci u kvantitativnom smislu bit će mogući u onoj mjeri koliko to dopušta
veličina slobodnog stambenog prostora, tako da se poboljšanje kvalitete stanovanja treba tražiti i u
stvaranju planskih odrednica za kvalitetne zahvate rekonstrukcije i adaptacije postojećih građevina
Komunalni problemi u značajnoj mjeri opterećuju i sužavaju kvalitetu života u naselju, ali i turističke
ponude. U ljetnoj sezoni na području grada boravi velik broj turista što stvara dodatni pritisak na
komunalnu infrastrukturu, potrošnju vode, ispuštanje većih količina kućnog, tekućeg i krutog otpada,
a zahtijeva i dodatne aktivnosti na čišćenju ulica i javnih prostora i slično.
Važan element u prostornom planiranju naselja Lopar određuju uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog
obalnog područja mora (ZOP) u svrhu njegove zaštite i svrhovitog, održivog i gospodarski
učinkovitog korištenja. Obzirom da se plansko područje gotovo u cijelosti nalazi unutar ZOP-a,
podliježe i odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07).
Otok Rab povezan je s kopnom trajektnim linijama županijskog značaja – Mišnjak i Lopar, te
redovnim brodskim linijama iz luke grada Raba.
Luka Lopar - trajektno pristanište već odavno teško zadovoljava prometne potrebe koje ograničavaju
postojeće prometne mogućnosti. Županijskim planom utvrđena je nova trasa povezivanja otoka Krka
s otokom Rabom, kojim su
Procjena broja stanovnika za 2015.g. je 1.411 stanovnika.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
58
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
•
Prijedlog plana za javnu raspravu
OGRANIČENJA RAZVOJA
Ograničenja razvoja su slijedeća:
- potreba za poboljšanjem funkcioniranja prometa, gdje zbog guste izgradnje gotovo da i nema
mogućnosti ne samo za izgradnju novih prometnica, već i za rekonstrukciju, tj. proširenje postojećih;
manjak parkirališnih površina
- komunalni problemi u značajnoj mjeri opterećuju i sužavaju kvalitetu života u naselju, ali i turističke
ponude; ljetna sezona-velik broj turista - dodatni pritisak na komunalnu infrastrukturu, potrošnju
vode, ispuštanje većih količina kućnog, tekućeg i krutog otpada
-važan element u prostornom planiranju naselja Lopar određuju uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog
obalnog područja mora (ZOP)
Ograničenja razvoja prisutna su prvenstveno u segmentu potrebe za poboljšanjem funkcioniranja
prometa, gdje zbog guste izgradnje gotovo da i nema mogućnosti ne samo za izgradnju novih
prometnica, već i za rekonstrukciju, tj. proširenje postojećih. Evidentirani manjak parkirališnih
površina biti će potrebno riješiti izgradnjom dodatnih parkirališnih površina.
U uvali Vardaškolj trebala bi se smjestiti nova trajektna luka koja bi zamijenila današnju luku Lopar.
U tijeku primjene Prostornog plana uređenja Grada Raba za područje Općine Lopar nailazilo se na
teškoće u provedbi zbog nedorečenosti, naročito kod građenja objekata izvan građevinskih područja i
novih opravdanih zahtjeva za izmjenama trasa infrastrukture, područja izdvojenih namjena i
građevinskih područja naselja.
Uslijed nove teritorijalne podjele i legitimnog prava Općine Lopar da skrbi o svom prostoru i uređuje
ga, biti će potrebno preispitati pojedine planske postavke Prostornog plana uređenja Grada Raba, u
dijelu koji je usuglašen sa odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
59
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
2.
Prijedlog plana za javnu raspravu
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja;
Prostornim planom Primorsko - goranske županije postavljeni su opći i posebni ciljevi na razini
Županije, a na temelju Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske. Ciljevi
razvoja u prostoru navedeni Prostornim planom Županije, kao i načela organizacije prostora
prikazani su u točki 1.4. Obrazloženja.
Građevine od važnosti za državu
Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku određene su prema značenju zahvata u prostoru, a
sukladno posebnom propisu, i to su:
1.
Poštanske i telekomunikacijske građevine:
Radijski koridori Učka-Umag, Nanos (R. Slovenija), Mirkovica, Krk (Zidine), Rab; Čelavac,
Kršine (Pag)
Međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka -Krk-Senj / Rab-Novalja
2.
Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
Građevine od važnosti za Županiju
Građevine od važnosti za Primorsko - goransku županiju određene su prema značenju u razvoju
pojedinog dijela i cjeline Županije. Planom se određuju slijedeće građevine i zahvati od važnosti za
Županiju:
1.
Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a)
Cestovne građevine:
ostale državne ceste:
Omišalj-Vrbnik - Stara Baška (trajekt) - Supetarska Draga (trajekt) - Rab - Mišnjak (trajekt) Biškupica (planirana),
osnovne županijske ceste:
Supetarska Draga - Lopar
2.
Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
trajektna luka Supetarska Draga – uv. Vardaškolj (planirana)
3.
Građevine za vodoopskrbu:
sustav Ličko-senjske županije koji dopunjava sustav Novi Vinodolski
4.
Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
uređaj Lopar
5.
Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
distribucijski dalekovod 110 kV-postojeći:
Krk -Rab
6.
Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i
instalacijama:
a) telekomunikacijske građevine:
- magistralni TK kabel II. razine Rijeka –Krk-Rab-Pag.
Ciljevi prostornog razvoja značaja:
-racionalno gospodarenje prostorom i priobalnim morem, preraspodjela (¨reciklaža¨) postojećeg
prostora u gradu i osiguranje prostora uz more za razvoj visokog turizma,
-racionalnije rješavanje prometa i prometnica na otoku,
-potpunije reguliranje imovinsko-pravnih, zemljišnih, prostornih i lokacijskih uvjeta.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
60
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Zaštitni ciljevi su:
- svestrana zaštita okoliša (zraka, mora, voda, tla i od buke), biološke raznovrsnosti, prirodnog i
urbanog pejzaža, prirodnih rezervata i kulturno-historijske baštine,
- funkcionalno zoniranje gradskog i prigradskog prostora za poslovne, stambene i rekreativne
namjene.
Prostornim planom uređenja Općine Lopar potrebno je:
- utvrditi uvjete za uređenje općinskog područja,
- odrediti uvjete za svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i
drugog zemljišta,
- jasno definirati građevinska područja sa jasno utvrđenim kriterijima i uvjetima razvoja istih,
- za sva građevinska područja naselja u obuhvatu plana treba utvrditi stvarno stanje izgrađenosti,
na temelju kojeg se utvrđuje raspoloživost površina novih građevinskih područja,
- definirati zaštitu okoliša te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode,
- u odnosu na detaljnije planove potrebno je redefinirati obvezu donošenja istih, kroz grafičke
dijelove utvrditi točan obuhvat istih (UPU-a), a kroz Odredbe za provođenje odrediti jasne ciljeve
izrade detaljnijih planova.
Također, odredbama PPUO-e Lopar potrebno je spriječiti daljnju nekontroliranu izgradnju
apartmana, te prostorno-planskim i ostalim mjerama stimulirati izgradnju obiteljskih pansiona,
hotela i eko pansiona. Postojećim objektima te namjene potrebno je omogućiti dogradnju i
opremanje dodatnim sadržajima (dječja igrališta, bazeni, saune i sl.), radi povećavanja kategorije.
2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
Prostorni plan Primorsko - goranske županije odredio je naselje Lopar kao lokalno središte. To je
naselje VII. Ranga centraliteta.
Područje Općine je do 2006.god. pripadalo području Grada Raba. Cjelokupan dosadašnji razvoj
područja temeljio se pretežno na izgradnji smještajnih kapaciteta u turizmu, i to u kategoriji hotelskog
smještaja, odnosno soba ili apartmana za iznajmljivanje. Također, značajna je i izgradnja građevina
povremenog stanovanja koje je vrlo zastupljeno u ukupnoj strukturi stanova. Centralne, javne,
društvene i kulturne potrebe stanovnika samo se manjim dijelom mogu zadovoljiti unutar općinskog
područja, a većim se dijelom obavljaju u Rijeci.
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
U Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske definirana su načela racionalnog korištenja
prostora i svih njegovih resursa, a u skraćenom i pojednostavljenom obliku ona glase:
- prostor je nacionalno, neobnovljivo dobro od posebnog interesa i resurs koji ima svoje nosive
kapacitete i specifičnosti,
- zaštita prostora provodi se na dva načina: namjenom prostora i načinom korištenja prostora,
- zaštitom prostora obuhvaćaju se naseljeni prostori (antropogene zone) i prirodna područja
(krajolik),
- namjena prostora određuje se sukladno prirodnim pogodnostima i osjetljivosti prostora za odvijanje
određenih aktivnosti,
- način korištenja prostora razgraničuje se temeljem kriterija zaštite prostora, uvjetovan je
kategorijom osjetljivosti prostora.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
61
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Racionalno korištenje prirodnih izvora nužan je preduvjet kvalitetnog uređenja prostora kao humane i
kvalitetne sredine za život ljudi. Obzirom da je spoznaja o neobnovljivosti prirodnih izvora temelj
suvremenog planiranja po principu “održivog”, a ne “pod svaku cijenu” razvoja, očuvanje prirodnih
resursa i njihovo racionalno korištenje od iznimne je važnosti. U tom se kontekstu ističe važnost
uspostave zaštićenog obalnog područja mora, koje je odlukom Sabora RH proglašeno područjem
posebnog interesa RH.
Planskim sustavom moguće je ostvariti kvalitetno korištenje, unapređenje i zaštitu prostora s ciljem
zaustavljanja negativnih učinaka razvoja i povećanja kvalitete življenja. Prostornim planom
Primorsko-goranske županije određene su četiri kategorije osjetljivosti prostora:
I. kategorija (područje zabrane) u kojoj je zabranjena svaka gradnja ili rekonstrukcija. Navedena
zabrana se iznimno ne odnosi na infrastrukturu, i to samo ako je alternativno rješenje nerealno
skupo;
Kriteriji: -sanitarne zaštite izvorišta vode za piće-I i II zona
-sanitarne zaštite izvorišta vode za piće-vodoopskrbni rezervat
-zaštićeno poljoprivredno tlo-I kategorije
-obala mora-zabrana gradnje
II.kategorija (područje ograničene gradnje) u kojem se iznimno dopušta gradnja (infrastruktura po
potrebi);
Kriteriji: -sanitarne zaštite izvorišta vode za piće-zona djelomičnog ograničenja
-sanitarne zaštite izvorišta vode za piće-neistraženo područje
-zaštićena prirodna baština – nacionalni park i strogi rezervat)
III. kategorija (područje regulative) je područje gdje se dopušta gradnja ali samo u kontekstu
posebnih zaštitnih mjera i uređenja prostora;
Kriteriji: - sanitarne zaštite izvorišta vode za piće-III zona
- zaštićena prirodna baština-park prirode i posebni rezervat
- obala mora-jaka ograničenja
IV. kategorija (ostalo područje) obuhvaća preostalo antropogeno područje u kojem se planira
gradnja bez posebnih ograničenja.
Kriteriji: - ostalo područje
Prostornim planom Primorsko-goranske županije prostor se prema načinu korištenja razgraničuje na
površine:
- zaštićene prirodne baštine,
- zaštićenog kulturno-povijesnog nasljeđa,
- zaštićenog poljoprivrednog i šumskog zemljišta,
- površine ovisne o geotehničkim značajkama tla,
- površine namijenjene zaštiti izvorišta vode za piće,
- zaštićenog obalnog područja mora,
- područja i dijelove ugroženog okoliša.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
62
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
Zaštita prostora i okoliša podrazumijeva racionalno iskorištavanje resursa i težnja k razvoju bez
destrukcije. Prostorno planiranje se temelji na principu “održivog razvitka” i kao jedan od primarnih
ciljeva postavlja očuvanje prirodnih resursa, bioraznolikosti i ukupne ekološke ravnoteže. Mjerama
zaštite potrebno je obuhvatiti sve prirodne resurse prostora: tlo, vodu, zrak, te posebno vrijedne
dijelove okoliša: prirodne i stvorene ljudskim radom.
Postavljeni ciljevi u svrhu očuvanja ekološke ravnoteže i zaštite okoliša su slijedeći:
- zaštititi obalno područje mora provođenjem odredbi Zakona o prostornom uređenju i gradnji,
- zaštititi podzemne vode kontroliranim ispuštanjem i pročišćavanjem otpadnih voda,
- zaštititi poljoprivredno tlo, a tlo I kategorije (IV-V bonitetne klase) obavezno namjeniti primarnoj
poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivredno tlo izrazit je element krajolika i daje obilježje prostoru, a
time podiže i kvalitetu življenja na promatranom području,
- očuvati postojeću kakvoću zraka (I kategorije),
- očuvati postojeću visoku kakvoću obalnog mora,
- kontrolirati razinu buke u naseljima i osigurati mjere održanja razine buke na dopuštenoj razini,
- očuvati visoku razinu biološke raznovrsnosti, posebno na području posebnog rezervata Jezero kraj
Njivica,
- potrebno je izraditi mjere za provedbu zaštite ljudi i okoliša u uvjetima elementarnih nepogoda ,
požara i ratnih razaranja,
- osigurati zaštitu vrijednih dijelova okoliša: prirodne i kulturno-povijesne baštine. Na prostoru Općine
Lopar se nalaze dijelovi prirode Prostornim planom uređenja Primorsko-goranske županije određeni
za zaštitu u slijedećim kategoriijama zaštite: posebni rezervat i značajni krajobraz. Kulturnopovijesne cjeline i spomenici u obuhvatu plana, Prostornim planom uređenja Primorsko-goranske
županije određeni su za zaštitu u slijedećim kategorijama zaštite: arheološki pojedinačni lokalitet,
arheološkio područje I povijesne građevine
Prostornim planom uređenja Primorsko-goranske županije na području Općine Lopar evidentirani su
i predloženi za zaštitu:
na kopnu u kategoriji
ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA otok Sveti Grgur i Goli otok. Navedeni otoci su prirodna i
ekološka cjelina koju je potrebno izuzeti iz masovnog turizma i intenzivne izgradnje, kako bi se
očuvale prirodne vrijednosti.
u moru u kategoriji
POSEBNOG REZERVATA podmorje otoka Prvića, i podmorje otoka Sv. Grgur i Goli
Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Općine treba sačuvati i vrednovati u skladu sa
Zakonom o zaštiti prirode, Uredbom o proglašenju ekološke mreže i Pravilnikom o vrstana stanišnih
tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih
tipova.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
63
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
2.2.
Prijedlog plana za javnu raspravu
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA
Daljnji razvoj općine ovisi o zatečenim i stvorenim razvojnim resursima. Razvojni resursi ovoga
područja su slijedeći: ljudski-kadrovski potencijali, relativno razvijana infrastruktura, djelomično
sačuvana priroda i bogata kulturno-povijesna baština. Istovremeno, izrazito naglašen ograničavajući
faktor leži u visokom stupnju izgrađenosti obalnog područja i nepovoljnoj strukturi izgrađenih
turističkih kapaciteta.
Osnovni cilj prostornog razvitka definiran je kao dostizanje visoke kvalitete življenja kroz poticanje
razvoja gospodarstva, uz nužnost očuvanja prirodnih vrijednosti i kulturnog identiteta područja.
Polazeći od dostignutog stupnja razvoja, postojeće gospodarske strukture, demografske prognoze i
prirodnih uvjeta, temeljna obilježja prostornog razvitka Općine Lopar su:
razvoj turizma s ugostiteljstvom, komunalnim i kulturnim djelatnostima,
poticati prometnu povezanost s kopnom isusjednim otocima,
posebnu pažnju pridavati vrijednim dijelovima okoliša, i poticati ekološku svijest stanovnika,
modernizirati sustav odvodnje.
2.2.1. Demografski razvoj - prognoza stanovništva i radne snage
Prema projekciji broja stanovnika, usklađenoj sa postavkama Prostornog plana Županije, planirano
je da bi na ovom području 2015.godine moglo živjeti 1.411 stanovnika.
Tablica: Projekcija broja stanovnika Općine 2015.godine7
Naselje
Lopar
Prirodna
promjena
(1991-2000)
Migracijska
bilanca
(2001-2015)
Očekivana
Promjena br.st.
2001-2015
(kolone 2+3)
Procjena br.
Stanovnika
2015..
-31
122
91
1.411
Prema evidenciji prebivališta i boravišta Ministarstva unutarnjih poslova policijske uprave Primorskogoranske županije (Policijska postaja Rab) na području Općine Lopar živi 1.409 stanovnika. Broj
stanovnika je podatak od 27.09.2010.g.
Razvoj i struktura zaposlenosti
Na području Općine Lopar bilo je u 1991.god. zaposleno 290 osoba ili 23,8% stanovništva. Od
ukupno zaposlenih bilo je angažirano u primarnom sektoru 4 osobe, u sekundarnom 15, a najveći
broj zaposlenih je bio u tercijarnom-ukupno 271 osoba. Broj zaposlenih u primarnoj djelatnost
određuje uglavnom stanovništvo koje se bavi ribarstvom. Intenzivan razvoj turizma utječe na to da
najveći broj stanovništva radi upravo u tercijarnom sektoru djelatnosti.
7
Izvor PPUG Raba, 2004.godina U R B A N I S T I C A
d. o. o.
64
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Povećanje zaposlenosti bit će najmanje u primarnom sektoru, a najveće u tercijarnom. U strukturi
zaposlenosti povećava se udio tercijarnog sektora, dok se udjeli ostalih sektora postepeno smanjuju.
2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture
Presudan utjecaj na koncepciju dugoročnog razvitka Općine ima politika gospodarskog razvitka
Hrvatske kao i mjere ekonomske politike koje će se na razini Države donositi. Globalni ciljevi te
politike su povećanje proizvodnje roba i usluga, podizanje produktivnosti rada (intelektualnog i
izvršnog), povećanje profitabilnosti poslovanja i porast životnog standarda.
Razvoj područja Općine Lopar temeljiti će se na prirodnim, ljudskim i prostornim resursima, te na
sinkroniziranom i sinergijskom povezivanju gospodarskog, prostornog, ekološkog i društvenog
razvoja. To nameće potrebu utvrđivanja što realnijih i jasnijih globalnih ciljeva i ciljeva pojedinih
djelatnosti radi ostvarenja dugoročne koncepcije razvoja.
Ciljevi i pravci razvoja trebaju biti jasni i nemnogobrojni. Oni se mogu svrstati u ekonomske i
prostorno - zaštitne.
-
-
Ekonomski ciljevi razvoja su:
povećanje proizvodnje roba i usluga, zaposlenosti radne snage (osobito mladih) i deviznih
prihoda,
vlasničko, tehnološko i organizacijsko prestrukturiranje, modernizacija kapaciteta i
informatizacija gospodarskih i društvenih djelatnosti,
Prostorno - ekološki ciljevi razvoja su:
racionalno gospodarenje prvenstveno priobalnim prostorom, preraspodjela postojećeg
prostora u gradskom području
rješavanje prometa i prometnica,
svestrana zaštita okoliša (zraka, mora, voda, tla i od buke), bioraznovrsnosti, prirodnog i
urbanog pejzaža i kulturno - povijesne baštine,
funkcionalno zoniranje prostora općine za poslovne, stambene i rekreativne namjene.
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture
2.2.3.1.Osnove razvoja naselja
Sukladno smjernicama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornog plana
Primorsko - goranske županije, investicijskom politikom i decentralizacijom društvenih i gospodarskih
struktura potrebno je poticati stvaranje policentrične mreže gradova i naselja na području Primorsko goranske županije.
Koncepcijom prostornog uređenja određena je pozicija Primorsko - goranske županije u odnosu na
osnovni sustav razvojnih područja Republike Hrvatske. Unutar nje određena su "težišta razvitka" mikroregije, kao temeljne cjeline prostorne organizacije Primorsko - goranske županije. Za svako
"težište" prepoznato je područje ("žarište razvitka") koje ima ulogu generatora razvoja pojedinog
"težišta". Stoga je predložen sustav središta razvitka do razine središta mikroregija. Nadalje, prostor
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
65
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
mikroregija diferenciran je u manje funkcionalne (homogene) cjeline specifičnih obilježja - "prostorne
cjeline".
2.2.3.2. Osnove razvoja društvenih djelatnosti
Ciljevi razvoja
Osnovni ciljevi daljnjeg razvoja društvenih djelatnosti su bolje i kvalitetnije zadovoljavanje
nematerijalnih potreba stanovništva povećanjem općeg i stručnog znanja, poboljšanjem
zdravstvenog stanja i podizanjem kulturne razine. Njihovo dosadašnje zaostajanje uzrokovano je
nedovoljnim financijskim sredstvima države, ograničavanjem angažiranja novih službenika,
neodržavanjem propisanih pedagoških standarda i prostornim deficitom. U budućem bi razvoju
trebalo tim djelatnostima pridavati veće značenje, jer one neposredno utječu na uspješnost ukupnog
razvoja. Postupnom decentralizacijom javnih službi djelokrug grada u razvoju društvenih djelatnosti
će se dalje proširivati.
-
Osnovni ciljevi razvoja društvenih djelatnosti su:
poboljšati razinu usluga i uvjeta rada javnih službi, osnivanjem jedinica državne uprave i
ureda, sudbene vlasti te javnih ustanova za objekte u društvenim djelatnostima,
zadržati i obogatiti dostignuti standard društvenih djelatnosti,
pozitivno utjecati na smanjenje iseljavanja stanovništva otvaranjem mogućnosti rješavanja
potreba stanovništva kroz institucije i sadržaje iz prethodna dva cilja,
2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture
A)
PROMET I VEZE
Prometni sustav čine podsustavi kopnenog, pomorskog i zračnog prometa.
KOPNENI PROMET
Cestovni promet
Prostornim planom općine Lopar prometni sustav kao prateća funkcija u prostoru treba osigurati
kvalitetno djelovanje primarnih prostornih djelatnosti (stanovanje, privreda, uprava i sl.).
Također, javlja se potreba za novim cestama koje bi trebale povezati planirane građevinske zone sa
postojećom cestovnom infrastrukturom.
Potrebna su i ulaganja u postojeće ceste (održavanje, poboljšanje prometno-tehničkih elemenata
trase), kako bi se stvorili uvjeti za lakši provoz autobusa i kamiona, te osiguralo kvalitetnije i brže
povezivanje cestovnog putničkog prijevoza sa širim okruženjem općine.
POMORSKI PROMET
Općina Lopar je povezana s kopnom trajektnim linijama županijskog značaja Lopar-Stara Baška,
Luka Lopar - trajektno pristanište već odavno teško zadovoljava prometne potrebe koje
ograničavaju postojeće prometne mogućnosti. Potrebno je otvoriti mogućnost za dislociranje
postojeće trajektne luke na drugu lokaciju koja je nije u naselju, a dostupna je sa svih postojećih
prometnih pravaca.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
66
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
ZRAČNI PROMET
Za razvoj turizma i bolju povezanost Općine Lopar sa kopnom potrebno je izgraditi zračno pristanište
(letalište) i time omogućiti dolazak bogatije turističke klijentele. Također je u sklopu zračnog
pristaništa potrebno predvidjeti helidrom radi bolje zračne veze prema kopnu.
SUSTAV TELEKOMUNIKACIJA
Sustav veza je infrastrukturni sustav koji se vrlo brzo razvija i njegovo značenje raste. Potrebe za
prostorom su relativno prihvatljive i male (pogotovo kad se koriste podzemne mreže i bežične
komunikacije), a vežu se uz cestovnu mrežu.
Razvoj TV i radio difuzije ne postavlja posebne prostorne zahtjeve, dok su najznačajniji planirani
zahvati određeni daljnjim razvitkom TK mreže na području cijele općine.
B)
VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
Vodoopskrba
Za osiguranje novih količina vode bit će potrebno uspostaviti paralelni podmorski transportni
cjevovod u duljini od 2,2 km (Hrmotina –južni ogranak) koji je neophodan za područje cijelog otoka, a
za osiguranje kvalitetne opskrbe vodom općine Lopar trebat će izgraditi transportni cjevovod
(promjera 300-400 mm) od Mundanija prema Loparu (7 km), te novu vodospremu prije ulaska u
naselje Lopar.
Prema Prostornom planu Županije kao primarni cilj za ovo područje izdvojena je potreba izgradnje
paralelnog podmorskog cjevovoda za dovođenje dodatnih voda s kopna (Hrmotina – južni ogranak).
Na nižoj razini vodoopskrbe koja se odnosi na distributivnu mrežu je potrebno neprekidno ulagati u
razvoj sustava vodopskrbe, kroz dograđivanje i rekonstrukciju vodopskrbne i hidrantske mreže.
Odvodnja
Za proširenje sustava javne odvodnje na neizgrađena građevinska područja potrebno je pristupiti
dogradnji mreže sekundarne kanalizacije.
Ciljevi i smjernice:
dograditi i održavati sustav odvodnje Lopar,
graditi i rekonstruirati kanalizacijski sustav prema prioritetu zaštite obalnog mora u
dijelovima gradskog naselja Lopar gdje zbog dotrajalosti kanalizacije dolazi do procjeđivanja
onečišćenih voda u more,
zbog sve većeg problema onečišćenja prometnih površina potrebno je riješiti odvodnju
oborinskih voda kratkim ispustima u more ili na izdvojenim građevinskim područjima udaljenim od
mora ispuštanjem u okolni teren preko separatora i upojnih bunara.
Uređenje vodotoka i voda
U sklopu razvoja sustava uređenja vodotoka - bujica i zaštite od štetnog djelovanja voda planira se
rekonstrukcija postojećih sustava.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
67
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Ciljevi i smjernice:
osigurati neškodljiv protok slivnih voda
dograditi sustav, rekonstruirati i sanirati postojeće građevine, u skladu sa potrebama zaštite
turističkih i drugih urbanih prostora, infrastrukturnih građevina, te poljoprivrednih površina.
izvršiti temeljitu analizu uređenja bujica i zaštite od erozije, dopuniti sustav bujicama koje do
sada nisu elaborirane, utvrditi vodno dobro, te nadležnosti pojedinih institucija u pogledu izgradnje i
održavanja sustava.
C)
ENERGETSKI SUSTAV
Prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije utvrđeni su slijedeći ciljevi razvoja
elektroenergetskog sustava, koji se temelje na podacima iz “Nacionalnog energetskog programa”:
povećanje energetske učinkovitosti od proizvodnje, transformacije, prijenosa i transporta, do
distribucije i potrošnje energije,
sigurnu opskrbu iz više pravaca za sve razine elektroopskrbnih sustava,
korištenje obnovljivih izvora energije u skladu s resursima, razvitkom tehnologije,
zaštita okoliša, što se odnosi na obnovljive izvore, izbor energenata i primjenu
najsuvremenijih tehnologija zaštite, kvalitetan nadzor i edukaciju.
Obzirom da se predviđa tendencija sve većeg porasta potrošnje električne energije, potrebno je
osigurati sustav koji će moći zadovoljiti kapacitete potrošnje na ovom području.
Opskrba plinom organizirati ce se pomoću ukapljenog naftnog plina čiji kapaciteti moraju zadovoljiti
povećanje potrošnje ukapljenog naftnog plina, kao zamjene za tekuća i kruta goriva.
D)
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Na području Općine Lopar nisu dovoljno iskorišteni dopunski izvori energije. To se odnosi primarno
na sunčevu energiju koja je ekološki vrlo prihvatljiv izvor energije.
Potrebno je planirati lokacije za sunčane elektrane instalirane snage veće od 30 kW. Manji kolektori
se mogu planirati na kosim i ravnim krovovima građevina ili iznad većih parkirališnih površina.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
68
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih cjelina
Osnovni cilj zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti kulturno-povijesnih cjelina je
očuvanje njenih posebnosti, odnosno sveobuhvatnog identiteta, kako s kulturološkog tako i s
gospodarsko-razvojnog aspekta.
2.2.4.1. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti
Osnovni cilj zaštite krajobraznih vrijednosti jest očuvanje identiteta prirodnih područja, a time same
Općine, a uz navedeno prirodna baština je i osnova turističkog razvitka.
Planirana je zaštita krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti. Ciljevi njihove zaštite su:
- očuvanje prirodnih vrijednosti,
- naglašavanje posebnosti krajobraznih i prirodnih vrijednosti,
- zaštita i prezentacija evidentiranih prirodnih vrijednosti.
Planirana je zaštita svih vrijednih elementa prirode i krajolika i to na način:
- zaštititi vrijedno poljoprivredno tlo I kategorije isključivim korištenjem u poljoprivredne svrhe,
na svim neizgrađenim područjima. Poljoprivredno tlo I kategorije u izgrađenim područjima
zaštititi, koliko je to moguće, formiranjem okućnica te zelenih površina i sl.
- zaštititi podzemne vode od nekontroliranih ispuštanja otpadnih voda izgradnjom suvremenog
sistema odvodnje,
- zaštititi šumsko zemljište,
- odrediti područja i lokalitete osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote krajobraza.
Loparsko polje kao vrijedno plodno zemljište spada u kultivirane krajobraze te ga je potrebno štititi.
Važno je očuvati poljoprivredne površine i proizvodnju, kao alternative turizmu. Jednako je važno
očuvati poljoprivrednu proizvodnju s ciljem stavljanja u funkciju turizma upravo očuvanjem
tradicionalnog kulturnog krajobraza. Posebnu pažnju posvetiti plodnom zemljištu, naročito poljima
koja ne smiju doživjeti sudbinu prenamjene u građevinsko zemljište.
Prostornim planom Primorsko-goranske županije na području Općine Lopar evidentirani su i
predloženi za zaštitu
na kopnu u kategoriji
ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA otok Sveti Grgur i Goli otok. Navedeni otoci su prirodna i
ekološka cjelina koju je potrebno izuzeti iz masovnog turizma i intenzivne izgradnje, kako bi se
očuvale prirodne vrijednosti.
u moru u kategoriji
POSEBNOG REZERVATA podmorje otoka Prvića, i podmorje otoka Sv. Grgur i Goli
Zaštitu prirode potrebno je odrediti kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitu
prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja, zaštićene svojte te zaštićeni minerali i fosili.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
69
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Ekološka mreža RH na području Općine Lopar
Sukladno mehanizmu EU direktive o staništima, Zakon o zaštiti prirode propisuje da se dijelovi
ekološke mreže mogu štititi kao posebno zaštićena područja ili provedbom planova upravljanja, kao i
kroz postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu svakog ugrožavajućeg zahvata.
HR2000898 # Šuma crnike na Grguru
Ciljevi očuvanja Ugroženi stanišni tipovi
HR4000026 # Poluotok Lopar na Rabu
Ciljevi očuvanja Ugroženi stanišni tipovi
HR2000901 Uvala Lopar
Ciljevi očuvanja Ugroženi stanišni tipovi
HR3000022 # Podmorje otoka Grgur i Goli
Ciljevi očuvanja Ugroženi stanišni tipovi
HR3000024 # Supetarska draga na Rabu
Ciljevi očuvanja Ugroženi stanišni tipovi
HR2000677 # Otok Grgur
Ciljevi očuvanja Ugroženi stanišni tipovi
HR 2001136
koridor za morske kornjače
Ciljevi očuvanja Ugrožene divlje svojte
Zaštićene i ugrožene vrste
Ugrožena i rijetka staništa
Cilj je ugraditi u plan mjere zaštite radi očuvanja ugroženih I rijetkih staništa koje su određene
elaboratom „Podaci o vrstama staništa, zaštićenim područjima I područjima ekološke mreže RH s
prijedlogom mjera zaštite za potrebe izrade PPUO- e Lopar“ koji je izradio Državni zavod za zaštitu
prirode.
Direktiva o staništima
Ciljevi ove direktive donesene 1992. godine je doprinijeti očuvanju biološke raznolikosti članica EU
kroz zaštitu staništa divlje flore i faune. Glavni način ostvarenja ovog cilja jest uspostavljanje
ekološke mreže područja NATURA 2000. Ova područja ( SAC područja) značajna su za očuvanje
ugroženih vrsta (osim ptica) i stanišnih tipova koji su navedeni u dodacima Direktive, u tzv.
“povoljnom statusu zaštite”. Prilikom odabira područja, osim znanstvenih uzimaju se u obzir i
gospodarski, društveni i kulturni zahtjevi, te regionalne i lokalne značajke. Zaštita područja provodi
se ocjenjivanjem utjecaja pojedinih planova i zahvata, provođenjem planova upravljanja te
ugovorenim i drugim aranžmanima s vlasnicima i korisnicima zemljišta kroz koje se osigurava
primjena odgovarajućih zaštitnih mjera. Nove članice EU na dan pristupa moraju predati popis
predloženih područja za NATURA 2000 s odgovarajućom bazom podataka o svakom pojedinom
području. Za vrste navedene na Dodatku II Direktive potrebno je utvrditi važna staništa i zaštititi ih,
vrste na Dodatku IV potrebno je strogo zaštititi, a vrste na Dodatku V uživaju status zaštićenih vrsta
čije se populacije smiju eksploatirati uz stalan nadzor.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
70
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Direktiva o pticama
Ova direktiva donesena je još 1979. godine s ciljem dugoročnog očuvanja svih divljih ptičjih vrsta i
njihovih važnih staništa na teritoriju EU. Poseban naglasak je na zaštiti migratornih vrsta koja
zahtjeva koordinirano djelovanje svih europskih zemalja. Propis se odnosi na 181 ptičju svojtu (vrstu
ili podvrstu) te zahtijeva očuvanje dovoljno prostornih i raznolikih staništa za njihov opstanak.
Također se zabranjuju načini masovnog i neselektivnog lova te iskorišćivanje, prodaja ili
komercijalizacija većine ptičjih vrsta. Načinjene su određene iznimke radi sporta i lova, a dopušta se
članicama učiniti iznimke u slučajevima kada ptice predstavljaju ozbiljnu opasnost za sigurnost i
zdravlje ljudi ili drugih biljaka i životinja, te kad nanose velike gospodarske štete. Pojedine zemlje
obvezne su utvrditi i zaštititi dovoljan broj i u dovoljnoj površini najpovoljnijih područja za zaštitu
ptičjih vrsta iz Dodataka I Direktive (SPA područja) koja postaju sastavni dio NATURA 2000. U
zemljama EU proglašeno je 4.830 SPA područja ukupne površine veće od 429.00 km2 kopna i 57.00
km2 mora.
2.2.4.2. Zaštita kulturno - povijesnih cjelina
Da bi se sačuvalo tradicijske oblike i skladnost cjelina potrebno je uložiti maksimalan trud u razvoju
svijesti o povijesnim, kulturnim, umjetničkim i prirodnim vrednotama kao temelju za razvoj ovog kraja.
Cilj zaštite graditeljske baštine je uspostavljanje i provođenje takvog sustava zaštite koji bi s raznih
gledišta (prostorno planiranje, graditeljstvo, turizam, porezi, carine, obrazovanje) utjecao na ispravni
odnos društva i pojedinih korisnika prema kulturnoj i prirodnoj baštini (integracija zaštite u strategiju
društvenog razvitka i prostornog uređenja). Također je potrebno stalnim praćenjem i znanstvenim
istraživanjem odgovarajućih pojava i procesa u prostoru pridonijeti uspostavi uravnoteženog odnosa
osnovnih funkcija izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine i suvremenih pojava, osobito na
području povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, radi njihovog korištenja za stambenu i turističko rekreacijsku, znanstveno - istraživačku, kulturnu i odgojno - obrazovnu djelatnost, u cilju očuvanja
njihovih izvornih povijesnih vrijednosti. Potrebno je i poticanje izrade studija područja značajnih
povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, arheoloških zona, te predjela izrazitih krajobraznih i kulturno povijesnih vrijednosti, radi iznalaženja načina njihova optimalnog uključivanja u programe razvoja.
Obzirom na velik broj spomenika graditeljske baštine, prvenstvenu brigu treba usmjeriti na
registriranu i evidentiranu graditeljsku baštinu, razvrstanu i obrađenu u Polazištima.).
Osnovni ciljevi zaštite graditeljske baštine su:
- uspostava i provedba jedinstvenog sustavne inventarizacije i valorizacije graditeljske baštine,
- sustavno integriranje zaštite kulturne baštine u sve aspekte prostornog planiranja i društvenog
razvoja,
- sustavna provedba svih oblika pravnih i drugih zaštita na razini općine i nadležnih državnih ureda,
- sustavna provedba načela aktivne zaštite graditeljskog nasljeđa kroz izradu dokumenata
prostornog uređenja, u smislu definiranja adekvatne namjene prostora, odnosno građevina.
Adekvatnost namjene mora biti usaglašena s stručnim valorizacijskim aspektom te prostornoplanskom politikom razvoja neposrednog i šireg okruženja,
- sustavno čuvanje i obnavljanje povijesne graditeljske cjeline te pojedinačnih građevina, osobito pri
rekonstrukciji postojećih i izgradnji novih zona te infrastrukturnih građevina,
- sustavno istraživanje i prezentacija arheoloških lokaliteta, osobito pri rekonstrukciji postojećih i
izgradnji novih zona te infrastrukturnih građevina,
- sustavno njegovanje i poticanje tradicionalne tipologije građevina, primjenu formi tradicionalnih
arhitektonskih elemenata i principa građenja,
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
71
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
- senzibiliziranje svijesti stanovništva o potrebi očuvanja graditeljske baštine.
Naselja
Forma izvornog naselja Lopar se nije održala. Postoje sporadični objekti koji se mogu izdvojiti kao
stariji dijelovi sela, manji seoski stambeno – gospodarski sklopovi. Iako danas potpuno utopljeni u
novogradnje, ovakve je sklopove potrebno čuvati.
Etnološke zone i cjeline
Sporadični etnološki objekti sačuvani na manjim uzvisinama najstarijeg dijela naselja i neposrednom
zaleđu potrebno je zbog brojnosti i znatne devastiranosti novijom gradnjom i utopljenosti u kultivirani
krajolik štititi kroz prostorni plan.
Pojedinačne građevine - sakralni objekti
Od spomenika sakralne arhitekture, na Listu nepokretnih dobara, Registra kulturnih dobara RH do
sad nije upisano niti jedno kulturno dobro.
U Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske vremenom bi trebalo upisati sve pojedinačne
sakralne spomenike.
Detaljnijim planovima i zasebnim elaboratima potrebno je rješavati probleme zaštite vizura,
arheoloških smjernica, eventualnih tretmana uličnih opločenja, rasvjete, reklamnih natpisa i općenito
komunalne opreme; sve u skladu s Preporukom o zaštiti kulturne i prirodne baštine na nacionalnoj
razini (UNESCO, Pariz, 1972.).
2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE
LOPAR
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
Naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama su područja u kojima se već nalazi ili se
planira:
stambena gradnja i sve građevine i sadržaji koji prate stanovanje kao što su školske i
predškolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i društveni sadržaji,
ugostiteljstvo, sportske i uređene zelene površine, uređene plaže, pješački putevi i stubišta,
prometnice, parkirališta i sl.,
parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i rekreacijski centri, groblja, skladišta,
komunalni servisi i uređaji, radionice i pogoni, uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju
povećanu buku i ne privlače veći promet teretnih vozila,
poslovni sadržaji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slični sadržaji i građevine.
Polazne smjernice za određivanje kriterija za racionalno utvrđivanje veličine građevinskog područja
naselja sadržane su u :
Zakonu o prostornom uređenju,
Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske,
Prostornom planu Primorsko - goranske županije.
Racionalno korištenje prostora ima za cilj postići učinkovitiju organizaciju prostora i štednju resursa,
što se prije svega odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
72
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Temeljno načelo planiranja i usklađivanja prostornog razvitka utvrđeno Strategijom prostornog
uređenja Republike Hrvatske (točka 3.1.3.) jest:
“Racionalnim korištenjem prostora mora se postići učinkovitija funkcionalna organizacija i štednja
resursa. S gledišta temeljnih odrednica prostornog planiranja, to se prioritetno odnosi na
zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja, industrijskih kapaciteta
(formiranje građevinskih područja) te na gradnju, obnovu, rekonstrukciju i modernizaciju
infrastrukturnih mreža.
Gospodarske djelatnosti prioritetno treba locirati u već formiranim zonama tih djelatnosti ( a po
potrebi s proširenjem) i tamo gdje to infrastruktura omogućava, bez zauzimanja novih površina
šuma, vrijednih poljodjelskih površina, a osobito prostora namijenjenog rekreaciji i turizmu. U
prostornim planovima moraju se odrediti područja vrijednih resursa na kojima je isključena
prenamjena prostora.
U planiranju trasa velike infrastrukture treba prioritetno ispitati mogućnost korištenja postojećih
koridora i izbjegavati zauzimanje novih površina vrijednih resursa (osobito prosjecanje vrijednih
poljodjelskih i šumskih površina). Strateški cilj je da se značajnije ne mijenja bilanca osnovnih
kategorija korištenja prostora, osobito ne na štetu prirodnih resursa od osobitog značenja i
vrijednosti, nego da se poboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno koristi već angažirani prostor”.
Osim promoviranja načela racionalnog korištenja prostora, Strategija prostornog uređenja Republike
Hrvatske kao strateški cilj određuje “Utvrđivanje kriterija i mjera za racionalno planiranje prostornih
obuhvata građevinskih područja svih tipova i veličina naselja, sukladno potrebama smještaja
stanovništva i gospodarskih djelatnosti u njima”.
U pogledu određivanja prostora za razvoj naselja, kao prioritetne navedene su slijedeće smjernice:
“Svim instrumentima politike uređenja prostora spriječiti svako daljnje neopravdano širenje
građevinskih područja naselja i stimulirati optimalno korištenje postojećih građevinskih
područja. Ova smjernica je samo prvi korak u novom procesu redefiniranja građevinskih
područja (kroz prostorne planove uređenja prostora općina i gradova) i njihovoga drastičnog
smanjivanja na dimenzije primjerene potrebama. Za novu stambenu gradnju (koja je u
naseljima prostorno najzastupljenija) i drugu gradnju, prioritetno koristiti dijelove građevinskih
područja naselja koja su već opremljena komunalnom infrastrukturom. Novu gradnju
(stambenu i drugu) ponajprije provoditi na nedovoljno ili neracionalno izgrađenim dijelovima
gradova i naselja (interpolacijom ili dogradnjom i nadogradnjom). Pri tome urbanom obnovom
(rekonstrukcijom, sanacijom i sl.) očuvati graditeljski identitet povijesnih središta naselja a dati
prioritet održavanju ili uređenju postojećeg stambenog fonda.
Kada je nužno povećati, tj. proširiti građevinska područja gradova i naselja smještenih u
obalnom području, uz morsku obalu ili obalu osobito vrijednih voda, to treba činiti u pravilu na
prostorima udaljenijim od obala, a samo u opravdanim slučajevima i uz obalu. Takvim
planskim pristupom čuvanja što više prirodnih neizgrađenih prostora, između izgrađenih
područja obalnih naselja, istovremeno se i štiti javni interes i osigurava različitim subjektima
višenamjensko i optimalno korištenje ovog najvrednijeg dijela nacionalnog teritorija.
Novu stambenu gradnju usmjeravati i interpolacijama, prije svega, u nadovoljno ili
neracionalno izgrađene dijelove gradova i naselja kao i dogradnjama ili nadogradnjama
postojećih objekata. Aktivnostima očuvanja i obnove (rekonstrukcija, sanacija) postojećeg
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
73
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
stabenog fonda davati isto značenje kao i novim stambenim gradnjama (osobito u povijesnim
urbanim cjelinama) i treba ih razvijati kao kontinuiranu i programiranu djelatnost.
Prostornim planom Primorsko - goranske županije (Poglavlje 4.6., točka 4.6.2.1.), navodi se:
•
Planirana velika građevinska područja će se maksimalno racionalizirati na način da se smanji
njihova veličina, broj i struktura. Na taj će se način racionalizirati korištenje prostora,
infrastrukture (ceste, vodovod, odvodnja, elektrovodovi itd.) i sadržaje javnog interesa (škole,
bolnice, uprava itd.). Na tom i takvom prostoru prvenstveni je cilj vrednovanje prirodnih obilježja
(krajobraznih, bioloških, klimatskih itd.) i njihovo respektiranje u načinu korištenja prostora. U
tom je pogledu posebno nužno sačuvati obalni pojas (mora i kopna) za javne potrebe (odmor,
rekreacija, sport, zdravstvo itd.), a maksimalno smanjiti sudjelovanje stanovanja i rada (radne
zone, stanovanje, turistički kompleksi itd.)”
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i
planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost
i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti
krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina
Postojeći i planirani broj stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, na području Općine Lopar živio je 1.191 stanovnik.
Demografska projekcija za 2015.godinu, usklađena s Prostornim planom Primorsko - goranske
županije, predviđa porast broja stanovnika, te on iznosi ukupno 1.411 stanovnika.
Prema evidenciji prebivališta i boravišta Ministarstva unutarnjih poslova policijske uprave Primorskogoranske županije (Policijska postaja Rab) na području Općine Lopar živi 1.409 stanovnika. Broj
stanovnika je podatak od 27.09.2010.g.
Gustoća stanovanja i izgrađenost
Minimalna gustoća stanovanja određena Prostornim planom županije za prostornu cjelinu Otoci O4
(koja obuhvaća područje Općine Lopar) iznosi 20 stanovnika/hektaru.
Prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije, ukoliko gustoća stanovanja već izgrađenog
dijela građevinskog područja naselja iznosi manje od 20 stanovnika/ha, maksimalna ukupna planirana
površina građevinskog područja naselja iznosi površina izgrađenog dijela građevinskog područja
naselja uvećana za 20%.
Redefiniranje izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja podrazumijeva utvrđivanje
novih granica građevinskih područja. Temeljem Zakona, kriterij za proširenje građevinskog područja
unutar ZOP-a je proširenje za maksimalno 20 % od površine građevinskog područja naselja ako je ono
izgrađeno više od 80%.
Obilježja naselja
Prirodne plaže i ljepote, izgrađeni hotelski kapaciteti i velik broj smještajnih jedinica u kućanstvima
nositelji su turističke ponude koja privlači velik broj domaćih i stranih turista. Turizam je bio glavna i
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
74
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
vodeća gospodarska djelatnost koju je dopunjavala trgovina i razne uslužne djelatnosti i koja je
obilježavala materijalnu podlogu svih aktivnosti i životnog standarda stanovništva.
Vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina
Neobnovljivi prirodni resursi – more, poljoprivredne i šumske površine moraju se strogo štititi i čuvati,
a taj imperativ potrebno je uskladiti s budućim razvojem naselja. Stoga se pri planiranju građevinskih
područja naselja mora poštovati zatečena slika prostora, a okolina naselja treba se sačuvati što je
moguće više u autentičnom obliku. Prvenstveni cilj jest popunjavanje izgrađenih dijelova unutar
pojedinog naselja.
2.3.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture
Razvoj naselja
Smjernice za uređenje naselja trebaju se prvenstveno oslanjati na očuvanju identiteta i granica
naselja, a interpolacije unutar već izgrađenog dijela naselja potrebno je uvjetovati poštivanjem
tradicionalnih građevinskih elemenata.
Osnove razvoja društvene djelatnosti
Ciljevi razvoja društvenih djelatnosti su:
- zadržati i poboljšati dosegnutu razinu društvenih djelatnosti,
- poboljšati razinu usluga i uvjeta rada javnih službi,
- razviti nove društvene sadržaje u naseljima.
Uprava: Osigurati viši standard usluge i servisa građanima na razini obaveza uprave jedinice lokalne
samouprave.
Osnovno obrazovanje: Unapređivati postojeću razinu osnovnoškolskog obrazovanja sukladno
obavezama za uspostavu mreže osnovnih škola na nivou Županije. Izvanškolske aktivnosti osigurati
višim pedagoškim standardom od propisanog.
Predškolski odgoj: Proširiti mrežu predškolskih ustanova sukladno potrebama stalnih i povremenih
stanovnika naselja u Općini Lopar.
Zdravstvo: Pored obaveznih objekata zdravstva, omogućiti razvoj medicinskih usluga kao
samostalne djelatnosti s ciljem osiguranja višeg standarda življenja stanovnika te pružanja usluga
gostima.
Kulturno umjetnički sadržaji: Osigurati prostor za afirmaciju kulturno umjetničkih potreba
stanovnika u svim naseljima na području općine.
Sport: Osigurati minimalni broj i vrstu športskih objekata na području općine sukladno dobnoj
strukturi stanovnika.
Obzirom na višestruko povećan broj korisnika prostora u tijeku turističke sezone, te tendenciju
njenog produženja, broj sportskih sadržaja je nedostatan. Stoga je cilj osigurati dodatne površine za
sportske aktivnosti i to na područjima izvan naselja.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
75
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Vjerske zajednice: Osigurati slobodan razvoj vjerskih zajednica sukladno potrebama stanovnika
Općine.
OSNOVE RAZVOJA SUSTAVA INFRASTRUKTURE
Prometna infrastruktura
Kopneni promet
Glavni ciljevi za daljnji razvoj prometne mreže na području općine Lopar su:
- utvrditi planske koridore planiranih prometnica od značaja za šire područje
- unutar područja naselja stvoriti preduvjete za plansko stvaranje sustava ostale cestovne mreže koju
čine lokalne i nerazvrstane ceste. Njihova mreža treba osigurati nužnu povezanost i funkcioniranje
dijelova naselja sa izdvojenim građevinskim područjima.
- nerazvrstane ceste unutar naselja razviti će se planovima nižeg reda u sustav sabirnih i stambenih
prometnica,
Pomorski promet
- dislocirati postojeću luku županijskog značaja iz naselja Lopar na drugu lokaciju
- omogućiti kvalitetnija rješenja za smještaj brodica lokalnog stanovništva unutar luka lokalnog
značaja
- omogućiti lociranje novih privezišta uz planirane turističke namjene
Zračni promet
Planom treba utvrditi lokaciju zračnog pristaništa i helidroma.
Javne telekomunikacije
Ciljevi su:
- osigurati stabilnost i zaštitu postojećoj mreži sustavima javnih telekomunikacija državnog i
županijskog značaja,
- omogućiti daljnji razvoj i modernizaciju telekomunikacija u pokretnoj mreži,
- onemogući razvoj telekomunikacija u pokretnoj mreži na način da lociranje baznih stanice ne
narušava uvjete korištenja i zaštite okoliša, te objekata kulturne baštine,
- osigurati neometanost koridora radiorelejne veze koji prolazi područjem Općine
Energetska infrastruktura
Plinoopskrba
Dugoročni je cilj poticanje korištenja ekološki prihvatljivog energenta – zemnog plina i
sukladno tome izgradnje plinifkacijskog sustava. Predviđa se uključenje u globalni sustava
plinifikacije područja Primorsko-goranske županije.
Elektroopskrba
Unutar ovog sustava nužno je dalje razvijati mrežu sustava srednjeg i niskog napona s pripadajućim
trafostanicama, koja osigurava opskrbu električne energije konačnim korisnicima u naselju i
izdvojenim građevinskim područjima.
Obnovljivi izvori energije
Potrebno je stimulirati korištenje alternativnih izvora energije. Posebno je nužno stimulirati korištenje
sunčane energije gradnjom sunčanih elektrana instalirane snage preko 30 kW.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
76
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Vodoopskrba i odvodnja
Korištenje voda
Cilj je izgradnja novih vodosprema i distributivnih cjevovoda na području općine radi poboljšanja
vodoopskrbnog sustava i povećavanja kapaciteta.
Odvodnja otpadnih voda
Osnovni cilj je izgradnja cjelovitog sustava odvodnje otpadnih voda na području općine uz
maksimalno pokrivanje struktura naselja.
Područja naselja s izravnim ispuštanjem onečišćenih voda u more potrebno je spojiti na kolektorski
sustav i time povezati sa središnjim uređajem za pročišćavanje čime će se ukinuti nekontrolirani
ispusti na obali.
Oborinsku odvodnju izvoditi sa separatorima na dijelovima gdje se očekuje intenzivnije zagađenje
prometnih i manipulativnih površina.
Postupanje s otpadom
U odnosu na komunalni otpad cilj plana je propisati mjere koje će osigurati poboljšanje sustava
skupljanja komunalnog otpada. Mjere bi trebale regulirati razvrstavanje, vrstu i minimalne uvjete za
postavu posuda za odlaganje komunalnog otpada. Cilj plana u odnosu na tehnološki otpad na
području općine je propisivanje mjera za njegovo evidentiranje po vrstama, količini, mjestu njegovog
nastanka. Potrebno je ustanoviti evidenciju o načinu i mjestu njegovog zbrinjavanja.
Planom je potrebno utvrditi lokacije za reciklažno dvorište za komunalni otpad, te reciklažno dvorište
za građevinski otpad , kao i eventualnu lokaciju kompostane.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
77
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
3.
Prijedlog plana za javnu raspravu
PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i
gospodarsku strukturu Primorsko-goranske županije
Opredjeljenje za obnovu i kvalitativnu preobrazbu prostornog razvoja usmjerava pažnju prostornog
planiranja na formirane cjeline i sustave te promjene unutar definiranih osnovnih kategorija korištenja
prostora, antropogenih zona i prirodnog okoliša.
Stvaranje uvjeta za ostvarivanje prioritetnih ciljeva prostornog razvoja iz koncepcije Prostornog plana
uređenja Primorsko-goranske županije zasniva se na operacionalizaciji razvoja jedinica lokalne
uprave.
Na prostoru Županije, po svojim prirodnim, gospodarskim i demografskim karakteristikama, te
naseljenosti, strukturi i tipologiji naselja, razlikuju se pet funkcionalnih cjelina (mikroregija):
-
Gorski kotar
priobalje
otok Krk
otoci Cres i Lošinj
otok Rab
Područje Općine Lopar priprada mikroregiji otok Rab.
Prostorni razvoj Općine Lopar u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Primorsko- goranske
županije mora osigurati organizacijsku izgrađenost sustava prostornog uređenja i to:
1./
Očuvati naselja u unutrašnjosti otoka
2./
Provesti disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim i planiranim područjima
stanovanja
3./
Obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje. Zaštićeno obalno područje prostor
je
posebnog značaja i zahtijeva poseban režim korištenja, uređenja i zaštite
4./
Poticati prometnu povezanost s otocima trajektnim i brodskim vezama
5./
Uključiti se u mrežu javnog prijevoza putnika Županije na kopnu i moru, integrirajući sve
prometne kapacitete.
S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru u
odnosu na planirane potrebe, određuju se slijedeće mjere razvoja:
1./
Razvijati standard osnovnog obrazovanja
2./
Objekte primarne zdravstvene zaštite razvijati u sjedištu općine, a objekt sekundarne
zdravstvene zaštite u podcentrima
3./
Izgradnju novih turističkih kapaciteta planirati prije svega u izgrađenom dijelu građevinskog
područja (ili unutar granica proširenja naselja), a veće komplekse u manje vrijedne prirodne
sredine koje bi se na taj način oplemenile
4./
Neprekidno ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe i odvodnje
5./
Neprekidno ulagati u razvoj sustava odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda
6./
Poticati poljoprivrednu proizvodnju i to: ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo, ribarstvo,
mediteransko voćarstvo (maslinarstvo), vinogradarstvo, povrčarstvo i uzgoj mediteranskih
vrsta ljekovitog i začinskog bilja.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
78
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
S ciljem očuvanja okoliša i podizanja kvalitete prostora, Prostorni plan uređenja Općine Lopar
posebnu pažnju posvećuje zaštiti vrijednih dijelova prirode i kulturno-povijesne baštine.
3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina
Unutar područja Općine Lopar prostor je razgraničen prema namjenama i funkcionalnoj podjeli.
Funkcionalnu razdiobu prostora karakteriziraju:
- antropogena područja i
- prirodna područja.
Antropogena područja su područja u kojima se obavljaju ili planiraju zahvati u prostoru kojima se
trajno mijenja stanje u prirodnom okruženju. Sukladno planiranim aktivnostima, prostor se dijeli na:
- površine naselja,
- površine izvan naselja za izdvojene namjene.
Prirodna područja su područja u kojima se planiraju samo aktivnosti u prostoru, tj. u kojima se
prirodno okruženje koristi bez trajne promjene postojećeg stanja. Oblici aktivnosti su poljoprivreda,
šumarstvo, ribarstvo i sl, a prostor se prema namjeni dijeli na:
- poljoprivredne površine,
- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište,
- šumske površine,
- vodne površine.
Ovim planom se evidentiraju, štite i čuvaju temeljna obilježja i vrijednosti prostora, a pretpostavke za
nesmetan i uravnotežen razvitak u prostoru osiguravaju se namjenom površina za pojedine
kategorije korištenja prostora.
U smislu ovog Plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće značenje:
1. Općina Lopar - označava teritorijalno - upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne
samouprave sa statusom Općine.
2. naselje - je struktura oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom
(izgrađenom) opsegu.
3. granica građevinskog područja - je linija razgraničenja površina koje služe za građenje naselja
ili površina izvan naselja za izdvojene namjene od ostalih površina prema kriterijima Plana. Granice
građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama katastarskih čestica.
4. zaštićeno obalno područje (ZOP) - je područje koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od
1000 i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Obalna crta je crta plimnog vala na obali.
Zaštićeno obalno područje označeno je na svim kartografskim prikazima u mj. 1:25.000 i 1:5.000. Na
kartografskom prikazu br. 4. "Građevinska područja", katastarska podloga, mj.1:5.000 prikazane su i
linije od 70 i 100 m od obalne crte.
5. osnovna građevina jest građevina osnovne namjene određene ovim Planom (stambene,
gospodarske, javne i društvene, sportsko-rekreacijske i druge namjene), pri čemu je osnovnu
namjenu građevine moguće odrediti u svim njenim djelovima.
6. pomoćna građevina jest građevina za smještaj vozila - garaža, spremište, drvarnica i slična
građevina koja ne predstavlja uređenje okućnice, a koja se gradi na građevnoj čestici namijenjenoj
gradnji osnovne građevine neke druge namjene. Pomoćnom građevinom smatra se i cisterna,
spremnik, septička jama i slična građevina, ukoliko je njena visina na najnižoj točki konačno
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
79
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
zaravnatog terena uz građevinu viša od 1m, te bazen.
7. podzemnom etažom građevine u smislu ovog Plana smatra se podrum,
8. nadzemnim etažama građevine u smislu ovog Plana smatraju se suteren, prizemlje, kat i
potkrovlje.
9. gradivi dio građevne čestice je dio građevne čestice u koji se moraju smjestiti ortogonalne
projekcije svih izgradnji na građevnoj čestici i to osnovne građevine i pomoćnih građevina. Sve etaže
građevine (podzemne i nadzemne) moraju biti unutar gradivog dijela građevne čestice. U gradivi dio
građevne čestice ne mora se smjestiti izgradnja koja predstavlja uređenje okućnice (građevne čestice),
kao što su nenatkrivene terase koje nisu konstruktivno povezane s građevinom, igrališta, bazeni
površine do 24,00 m2 i dubine do 2,0 m od razine okolnog tla i cisterne, svi niži od 1m iznad konačno
zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uz građevinu.
10. regulacijski pravac – granica građevne čestice prema prometnoj površini. Prometna površina je
površina javne namjene ili površina u privatnom vlasništvu vlasnika građevnih čestica ili površina na
kojoj je osnovano pravo služnosti a kojom se osigurava pristup do građevnih čestica. Građevna
čestica može imati jedan ili više regulacijskih pravaca.
11. građevni pravac – jest obvezni pravac kojim se određuje položaj osnovne građevine na
građevnoj čestici, na način da se na njega naslanjaju dio građevine ili najmanje dvije najistaknutije
točke pročelja.
12. lokalni uvjeti jesu posebnosti mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske, klimatske, komunalne,
prometne, tipologija i morfologija gradnje i sl. u krugu cca 100 m ili unutar definiranog uličnog ili
konteksta naselja).
13. interpolacija jest gradnja građevine na neizgrađenoj građevnoj čestici između obostrano
izgrađenih građevina ili čestica na kojima je izdana važeća građevinska dozvola za izgradnju
građevina.
14. nova građevina je građevina za koju se akt za gradnju ishodi nakon donošenja ovog Plana kao
i svaka druga građevina koja je prema Zakonu izjednačena s njom.
Razgraničenje prostora prema namjeni i korištenju površina prikazano je na kartografskom prikazu 1.
"Korištenje i namjena površina", u mjerilu 1:25000.
3.2.1. RAZVOJ I UREĐENJE POVRŠINA NASELJA (GRAĐEVINSKA PODRUČJA
NASELJA)
a) Građevinska područja naselja
Površine naselja su područja na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećih naselja,
a određuju se građevinskim područjima.
U površinama naselja smještaju se, pored stanovanja, sve funkcije sukladne namjeni, rangu i
značenju naselja (školstvo, zdravstvo, kultura, šport, trgovina, ugostiteljstvo, turizam, servisi, manje
radne zone, infrastruktura i sl.).
Planom su utvrđena jedinstvena, cjelovita građevinska područja naselja i njihovi izdvojeni dijelovi na
području Općine Lopar. Cjelovita su građevinska područja naselja, zbog različitih prostornih obilježja,
različitih uvjeta gradnje i utvrđivanja obveze izrade detaljnije prostorno planske dokumentacije
podijeljena na pojedine prostorne cjeline - predjele.
Građevinska područja naselja određena su na kartografskom prikazu 4.1. "Građevinsko područje
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
80
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Lopar" u mj. 1:5000.
Planom su na području općine Lopar utvrđena cjelovita građevinska područja naselja:
NA 11 Lopar centar,
NA 12 Lopar istok,
NA 13 Lopar zapad,
NA 14 dio građevinskog područja naselja Lopar,
i izdvojena građevinska područja naselja
NA 15 Pičuljani,
NA 16 Čućići - Stočići,
NA 17 Matahlići,
NA 18 Paparovi.
Planom su građevinska područja naselja određena kao:
- izgrađeno građevinsko područje,
- neizgrađeno građevinsko područje.
Izgrađeni dio
Izgrađenim područjem smatraju se izgrađene i uređene građevne čestice i druge površine privedene
različitoj namjeni (parkovi, igrališta i sl.), kao i neizgrađene i neuređene čestice zemljišta površine do
5.000 m2 koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čine prostornu cjelinu. Ovim Planom su
redefinirane granice izgrađenog dijela:
- temeljem u međuvremenu izgrađenih građevina (zračni orto foto snimak) i ishođenih akata
o gradnji (za period od 2007.g. do 30.lipnja 2010.g),
- na način da je svaka građevna čestica, ili grupa čestica manja od 5.000 m² , a čini s
izgrađenim dijelom prostonu cjelinu, određena kao izgrađeni dio građevinskog područja,
- na način da se sve čestice koje imaju pristupni put smatraju uređenim odnosno izgrađenim
dijelom građevinskog područja.
Neizgrađeni dio (neuređeni)
Neizgrađeni dio građevinskog područja naselja čine sve neizgrađene i neuređene građevne čestice
(jedna čestica ili grupa čestica) ukupne površine veće od 5.000 m2 a sastoje se od čestica koje nisu
komualno opremljene, i za ta je područja obavezna izrada detaljnijih planova.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
81
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Građevinsko područje naselja (u detalju) – prikaz razgraničavanja neizgrađenih i izgrađenih dijelova naselja
Vrsta i veličina građevinskih područja naselja:
Planirani broj stanovnika u općini Lopar je 1.411 stanovnika. Izgrađeni dio građevinskog područja na
području obuhvata plana iznosi 92,23 ha. Građevinsko područje je dimenzionirano na ukupno 108,53
ha, od čega površina neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja iznosi 15,30 ha.
Tablica: Površine građevinskih područja naselja
1.0
površina/ha
POVRŠINE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA
NASELJA
Naselje
oznaka
Građevinska područja naselja
1.1 Lopar centar
1.2 Lopar istok
1.3 Lopar zapad
1.4 dio GP nas.Lopar
Izdvojeni dijelovi građ. područja naselja
1.5 Pičuljani
1.6 Čučići-Stočići
1.7 Matahlići
1.8 Paprovi
izgrađeno
Neizgrađ.
NA11
NA12
NA13
NA14
8,11
42,89
30,49
5,18
0,83
4,93
4,74
4,80
8,94
47,82
35,23
9,98
0,05
0,26
0,20
0,05
NA15
NA16
NA17
NA18
0,28
1,67
2,54
2,07
-
0,28
1,67
2,54
2,07
0,001
0,009
0,01
0,01
93,23
15,30
ukupno (površine građevinskih područja naselja)
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
82
Z A G R E B
ukupno
udio od
površine
Općine %
108,53 0,61
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Unutar građevinskog područja mogu se graditi građevine:
stambene namjene,
javne i društvene namjene,
gospodarske namjene – poslovne, ugostiteljsko-turističke,
infrastrukturne i komunalne namjene,
pomoćne građevine,
montažne i privremene građevine.
Područje Općine Lopar priprada u skupinu Općina koje imaju udjel stanova (građevina) koji se
koriste za stalno stanovanje veći od 50% u ukupnom broju građevina. Temeljem Zakona na području
Općine Lopar se ne primjenjuju odredbe stavka 3. članka 51. Zakona.
b) Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene
Izdvojene namjene su specifične fukcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja
odudaraju od naselja. Oni se kao izuzeci planiraju kao izdvojena građevinska područja prema
pojedinim namjenama. U površinama izvan naselja za izdvojne namjene ne može se planirati novo
stanovanje.
Prostornim planom određena su građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene za:
gospodarsku namjenu - poslovnu,
ugostiteljsko-turističku namjenu,
sportsko-rekreacijsku namjenu,
groblja,
infrastrukturnu namjenu.
Površine izvan naselja za izdvojene namjene utvrđene ovim Prostornim planom određene su na
kartografskim prikazima br. 1A “Korištenje i namjena površina” u mj. 1:25.000 i br. 4.1.-4.3.
“Građevinska područja” u mj. 1:5.000.
3.2.2.
Površine izvan naselja za izdvojene namjene
Ovim Planom su na području Općine Lopar određene slijedeće zone izdvojene namjene izvan
naselja:
Gospodarska namjena – poslovna (K)
- K1 – zona Sorinj I,
- K2 – zona Sorinj II,
- K3 – zona Sorinj III.
Ugostiteljsko-turistička namjena (T)
- T1 - hotele s pratećim sadržajima (trgovački, uslužni, ugostiteljski, sportski, rekreativni,
zabavni, i sl. namjene),
- T2 - turistička naselja,
- T3 - kampove – autokampove.
Sportsko-rekreacijska namjena (R)
- R1 – Melak – sportski centar,
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
83
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
- R3 – Slatina - sportsko-rekreacijski centar –zabavni park,
- R4 – Livačina - teniski centar.
Na području Općine Lopar utvrđene su slijedeće uređene plaže uz građevinska područja naselja i
površine za izdvojene namjene izvan naselja:
- R21 - zapadni dio uvale Crnika,
- R22 - uvala Crnika - plaža uz kamp,
- R23 - uvala Crnika – plaža uz teniski centar,
- R24 - uvala Crnika uz ugostiteljsko-turističku zonu Livačina,
- R25 - uvala Crnika nasuprot hridi Kaštelina uz ugostiteljsko-turističku zonu Livačina,
- R26 - Melak uz sportsko-rekreacijsku zonu Melak,
,
- R27 - uvala Sv. Grgur na Golom otoku.
Infrastrukturna namjena (IS)
- IS1 – kopneni dio trajektne luke Uv. Vardaškolj,
- IS2 – kopneni dio luke San Marino,
- IS3 - parkiralište Kut,
- IS4 – plinska stanica.
Površine groblja (G)
Na području Općine Lopar smješteno je postojeće groblje, te je predviđena površina određena za
proširenje groblja
Tablica: Iskaz površina građevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene
2.0
2.1
2.2
2.3
2.4
površina/ha
POVRŠINE ZA IZDVOJENE NAMJENE
oznaka
Gospodarska namjena
Sorinj I
poslovna
Sorinj II
Sorinj III
ukupno
Ugostiteljsko-turistička namjena
Livačina
Goli otok I
izvan
Goli otok II
naselja
Otok Sv.Grgur
Rajska plaža
uz naselje Uv.Crikvena Dražica – rt Zidine
ukupno
Infrastrukturna namjena
kopneni dio traj.luke Uv.Vardaškolj
kopneni dio luke San Marino
parkiralište Kut
plinska stanica
ukupno
Sportsko-rekreacijska namjena
ukupno
udio od
površine
Općine/%
postojeće
planirano
K1
K2
K3
K
-
7,66
2,99
0,81
11,46
7,66
2,99
0,81
11,46
0,04
0,02
0,004
0,6
T11
T21
T22
T23
T3
T12
T
4,75
17,52
28,56
6,51
11,23
1,42
69,99
5,67
6,46
3,72
14,28
30,13
10,42
17,52
28,56
12,97
14,95
15,70
100,12
0,06
0,10
0,16
0,07
0,08
0,08
0,56
IS1
IS2
IS3
IS4
IS
0,74
0,74
11,30
0,68
2,10
0,09
14,17
11,30
1,42
2,10
0,09
14,91
0,06
0,007
0,01
0,0005
0,08
sportski
centar
Melak
R1
-
2,84
2,84 0,02
SR centarzabavni park
Slatina
R3
-
14,81
14,81 0,08
d. o. o.
Z A G R E B
U R B A N I S T I C A
84
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
teniski
centar
uređene
plaže
2.5
Prijedlog plana za javnu raspravu
Livačina
R4
2,37
-
zapadni dio uvale Crnika
Uv.Crnika - plaža uz kamp
Uv.Crnika - plaža uz tenis.centar
Uv.Crnika - uz zonu Livačina
Uv.Crnika-nasuprot hridi Kašteli.
Melak uz SR zonu Melak
Uvala Sv.Grgur na Golom otoku
ukupno
Groblje
Groblje Lopar
ukupno
R21
R22
R23
R24
R25
R26
R27
R
5,44
0,70
0,42
0,23
9,16
1,87
2,12
0,96
22,31
G
G
0,39
0,39
0,65
0,65
80,28
78,72
ukupno (površine za izdvojene namjene)
2,37 0,01
1,87
5,44
0,70
0,42
2,12
0,96
0,23
31,47
0,11
0,31
0,004
0,002
0,01
0,005
0,001
0,18
1,04 0,005
1,04 0,005
159,00 0,89
3.2.3. KRITERIJI ZA GRAĐENJE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA
Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja:
građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), osim luka,
građevine za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanja
ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu,
građevina u funkciji gospodarenja šumama,
manjih kapelica, križeva, spomen obilježja i sl.,
površine uzgajališta - marikultura.
Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje
pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a određene su
jednom građevnom česticom. Gradnja izvan građevinskog područja određuje se sukladno važećim
Zakonima i propisima o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora. Nije dopušteno:
- izvoditi radove nasipavanja obale,
- iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju,
- gradnja priveza za plovila,
- sidrenje plovila,
- vršiti uzgoj plave ribe,
Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru su:
- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna),
- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i
energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.),
- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti
i autohtonog graditeljstva.
Izvan sportsko-rekreacijskih površina određenih ovim Planom moguće je uređivati i graditi
pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze, mini golf i slično, sukladno obilježjima prostora.
Postojeću lokaciju kamenoloma na Sorinju, označenu na kartografskom prikazu br. 3C
„Uvjeti i korištenje prostora – Područja primjene posebnih planskih mjera zaštite“ planira se
napustiti i prenamijeniti u parkiralište.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
85
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
3.2.4. NAMJENA I KORIŠTENJE OSTALIH POVRŠINA
Poljoprivredne i šumske površine
Razgraničenje poljoprivrednih i šumskih površina prikazano je na kartografskom prikazu 1.
"Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1:25.000, a vrši se na osnovne grupe: poljoprivredne
površine, šumske površine i ostalo poljoprivredno i šumsko tlo.
Na području Općine Lopar određeno je poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene u kategoriji
ostala obradiva tla (P3) koje se štiti od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih
djelatnosti.
Šumske površine se prema namjeni dijele na:
šume gospodarske namjene (Š1),
šume posebne namjene (Š3).
Vodne površine
Vodne površine na području Općine Lopar razgraničene su na:
morske površine,
bujične vodotoke,
a prikazane su na kartografskom prikazu br. 1A “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000.
Namjena i način korištenja mora odnosi se na površinu akvatorija i podmorje i morsko dno.
Razgraničenje mora je izrađeno na temelju kriterija: prometne djelatnosti, ribarenje, rekreacija i
ostale djelatnosti.
a. Površina akvatorija:
Razgraničenje morske površine provodi se sukladno razgraničenju namjene površine
pripadajuće obale. More u akvatoriju Općine Lopar namijenjeno je za:
- prometne djelatnosti (plovni putovi, luka otvorena za javni promet županijskog značaja –
trajektna luka, luke otvorene za javni promet lokalnog značaja, privezišta u funkciji zona
ugostiteljsko-turističke namjene, sidrišta),
- rekreaciju koja obuhvaća dijelove akvatorija uz obalu a namijenjeno je kupanju i sportovima na
vodi. Na tim je dijelovima obale pojas obalnog mora širok najmanje 300 metara,
- površine uzgajališta - marikulturu koja obuhvaća površinu akvatorija uz jugozapadnu obalu
poluotoka Sorinj H (površine namijenjene za uzgajalište riba i školjaka, uzgoj plave ribe nije
dozvoljen),
- ostale morske površine obuhvaćaju more izvan rekreacijskih područja, površina uzgajalištamarikulture, luka otvorenih za javni promet, luka posebne namjene i sidrišta, a namijenjene su
ribarenju, odvijanju pomorskog prometa i sl.
b. Podmorje:
Podmorje je ribolovno gospodarsko područje i zona rekreacije, osim u prometnim koridorima.
c. Morsko dno:
Na morskom dnu je moguće ograđivanje zaštitnim mrežama zona za koje se tijekom budućih
istraživanja utvrdi potreba pojačane zaštite od devastacije prirodne i kulturne baštine prema
posebnim uvjetima nadležne službe za zaštitu.
Nije dopuštena eksploatacija mineralnih sirovina na obalnom dnu područja Općine Lopar.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
86
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
3.3.1. GOSPODARSKE DJELATNOSTI
Gospodarske djelatnosti smještaju se u prostore uz uvjet da racionalno koriste prostor i nisu u
suprotnosti sa zaštitom okoliša. Prostornim planom određeni su gospodarski sadržaji slijedećih
djelatnosti:
- šumarstvo,
- poljoprivreda i stočarstvo,
- ugostiteljstvo i turizam,
- ostale poslovne i uslužne gospodarske djelatnosti
3.3.2. DRUŠTVENE DJELATNOSTI
Mreža građevina društvenih djelatnosti je prostorni raspored osnovnih javnih funkcija državnog i
županijskog te općinskog značaja.
Planom su određeni detaljni uvjeti gradnje građevina javne i društvene namjene, i to za:
predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice):
površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 30 m2 po djetetu,
za dvoetažnu 20 m2 po djetetu,
minimalna površina građevne čestice iznosi 800 m2.
osnovne i srednje škole:
bruto površina građevine je oko 4,8 m2/učeniku,
na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu, prostor za
odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr.,
veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m2 / učeniku za rad
škole u 2 smjene.
sport i rekreacija:
unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih sportskorekreacijskih građevina (dvorana), sportskih igrališta i sl.,
kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj
blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.
zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost:
građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih
područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose
kvaliteti života u naselju,
na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja
specijalističkih ambulanti i poliklinika.
vjerske građevine:
najmanje 40% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog interesa u pravilu se
grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno. U sljedećoj tablici
prikazan je sustav postojećih i planiranih sustava društvenih djelatnosti na području Općine Lopar:
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
87
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
postojeći sadržaji
planirani sadržaji
područna škola (PŠ)
PŠ (NA 11)
-
osnovna škola (OŠ)
(OŠ NA 11)
ambulanta (AB)
AB (NA 12)
knjižnica i čitaonica (KČ)
KČ (NA 11)
sportska dvorana (SD)
SD (NA 11)
kuglana (KG)
KG (NA 14)
igrališta za male sportove (MI)
MI (R4)
tenis igrališta (TI)
TI (R4)
boćalište (BO)
BO (R4)
Sustav građevina društvenih djelatnosti, određen tablicom, može se dopunjavati drugim lokacijama i
sadržajima.
Također, neposrednom provedbom Plana je omogućena gradnja sportske dvorane, koja je
građevina javne i društvene namjene od posebnog interesa za Općinu Lopar.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
88
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
3.4.1. Uvjeti korištenja prostora
Unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih dijelova građevinskog područja naselja na području
Općine Lopar mogu se graditi građevine neposrednom i posrednom provedbom ovog Plana.
Neposrednom provedbom mogu se:
- graditi stambene građevine manje od 400 m2 građevinske bruto površine unutar izgrađenog
dijela građevinskih područja naselja NA 11, NA 12, NA 13 i NA 14 i izdvojenih dijelova građevinskih
područja naselja NA 15., NA 16., NA 17 i NA 18 ,
- graditi višestambene građevine sa četiri (4) do najviše šest (6) stanova odnosno samostalnih
uporabnih cjelina u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja NA 11, NA 12, NA 13 i NA 14,
- graditi pomoćne građevine i/ili manje gospodarske građevine manje od 60 m2 građevinske bruto
površine unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja NA 11, NA 12, NA 13 i NA 14, i
izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja NA 15., NA 16, NA 17 i NA 18 uz građevine
stambene namjene,
- graditi javne i društvene građevine građevinske bruto površine manje od 600 m2 unutar
izgrađenog dijela građevinskih područja naselja NA 11, NA 12, NA 13 i NA 14.
- graditi građevinu javne i društvene namjene – sportsku dvoranu iz članka 31. ovih Odredbi,
- graditi poslovno-stambene građevine sa tri (3) do pet (5) samostalnih uporabnih cjelina unutar
izgrađenog dijela za koje nije propisana obaveza izrade urbanističkih planova uređenja NA16, NA17 i
NA18 i izgrađenog dijela građevinskih područja naselja NA11, NA12, NA13 i NA14.
- graditi poslovne građevine građevinske bruto površine manje od 300 m2 unutar izgrađenog dijela
građevinskog područja naselja NA11, NA12, NA13 i NA14, i izdvojenih dijelova građevinskih područja
naselja NA 16., NA 1 i NA 18
- graditi građevina trgovačke namjene,
- graditi ugostiteljsko-turističke građevine unutar izgrađenog dijela izdvojenog građevinskog
područja naselja NA16, NA17 i NA18,
- rekonstuirati hotel Lopar,
- rekonstruirati postojeće građevine,
- održavati građevine neovisno o namjeni,
- uklanjati građevine neovisno o namjeni,
- graditi građevine infrastrukturne i komunalne namjene,
- graditi montažne i privremene građevine.
Posrednom provedbom unutar izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja NA
11, NA 12, NA 13 i NA 14 mogu se:
- graditi stambene građevine građevinske bruto površine 400 m2 i veće,
- graditi višestambene građevine sa sedam (7) i osam (8) stanova odnosno samostalnih
uporabnih cjelina,
- graditi pomoćne građevine i/ili manje gospodarske građevine građevinske bruto površine 60 m2 i
veće,
- graditi javne i društvene građevine građevinske bruto površine 600 m2 i veće,
- graditi poslovno-stambene građevine sa šest (6) do deset (10) samostalnih uporabnih cjelina,
- graditi poslovne građevine građevinske bruto površine 300 m2 i veće,
- graditi ugostiteljsko-turističke građevine,
- rekonstruirati postojeće građevine,
- održavati građevine neovisno o namjeni,
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
89
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
-
Prijedlog plana za javnu raspravu
uklanjati građevine neovisno o namjeni,
graditi građevine infrastrukturne i komunalne namjene,
graditi montažne i privremene građevine.
3.4.1.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
Neposredna provedba Plana
Stambene građevine
Neposrednom provedbom ovog Plana moguća je izgradnja stambenih građevina građevinske bruto
površine manje od 400 m2 unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja NA 11, NA 12, NA
13 i NA 14, i izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja NA 15, NA 16, NA 17 i NA 18 na
području Općine Lopar.
Ovim Planom su utvrđene slijedeće granične vrijednosti za izgradnju stambenih građevina:
a)
na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene,
b)
najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine iznosi:
- za slobodnostojeće građevine:
- do jednog (1) stana, odnosno samostalne uporabne cjeline 300 m2,
- do dva (2) stana, odnosno samostalne uporabne cjeline 400 m2,
- do tri (3) stana, odnosno samostalne uporabne cjeline 500 m2,
uz uvjet da širina građevne čestice mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi
min. 15 m,
- za dvojne građevine: 350 m2, uz uvjet da širina građevne čestice mjerena na mjestu
građevinskog pravca građevine iznosi min. 14 m,
- za građevine u nizu: 300 m2, uz uvjet da širina građevne čestice mjerena na mjestu
građevinskog pravca građevine iznosi min. 12 m,
c)
najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine nije
ograničena,
d)
najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 60 m2 za sve
tipove gradnje,
e)
najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 325 m2 za sve
tipove gradnje,
f)
najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) određuje se:
- za slobodnostojeće građevine:
0,4
- za dvojne građevine:
0,45
- za građevine u nizu:
0,5
g)
najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti – nadzemno (kin) stambene građevine iznosi:
za slobodnostojeće građevine:
ako je građevna čestica površine 300 - 600 m2
0,8
1,2
ako je građevna čestica površine 601 m2 i više
za dvojne građevine:
1,35
za građevine u nizu:
1,5
h)
najveći dopušteni broj etaža stambene građevine iznosi:
za slobodnostojeće građevine:
ako je građevna čestica površine 300 -600 m2
2 nadzemne etaže,
2
ako je građevna čestica površine 601 m i više
3 nadzemne etaže,
za dvojne građevine:
3 nadzemne etaže,
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
90
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
i)
j)
Prijedlog plana za javnu raspravu
za građevine u nizu:
3 nadzemne etaže.
Dopuštena je gradnja jedne podzemne etaže za sve tipove gradnje.
najveća dopuštena visina stambene građevine iznosi:
6,0 m ako stambena građevina ima 2 nadzemne etaže,
9,0 m ako stambena građevina ima 3 nadzemne etaže.
na građevnim česticama se mora osigurati min. 1 parkirališno mjesto po stanu, odnosno za
samostalne uporabne jedinice ostalih namjena. Parkirališta moraju biti osigurana na vlastitoj
građevnoj čestici.
Višestambene građevine
Neposrednom provedbom ovog Plana moguća je izgradnja višestambenih građevina sa četiri (4) do
najviše šest (6) stanova odnosno samostalnih uporabnih cjelina u izgrađenom dijelu građevinskog
područja naselja NA 11, NA 12, NA 13 i NA 14.
Ovim Planom su utvrđene slijedeće granične vrijednosti za izgradnju višestambenih građevina:
a)
na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene,
b)
najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višestambene građevine iznosi
1000 m2, uz uvjet da širina građevne čestice mjerena na mjestu građevinskog pravca
građevine iznosi min. 18,0 m,
c)
najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višestambene građevine nije
ograničena,
d)
najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije višestambene građevine iznosi 100 m2,
e)
najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 300 m2,
f)
najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti ( kig) iznosi 0,3,
g)
najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti – nadzemno (kin) iznosi 0,9,
h)
najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine iznosi tri nadzemne etaže i jednu
podzemnu etažu,
i)
najveća dopuštena visina višestambene građevine iznosi 9,0 m,
j)
na građevnim česticama se mora osigurati min. 1 parkirališno mjesto po stanu, odnosno za
samostalne uporabne jedinice ostalih namjena. Parkirališta moraju biti osigurana na vlastitoj
građevnoj čestici.
U izdvojenom građevinskom području naselja NA 15, NA 16, NA 17 i NA 18 nije dopuštena gradnja
višestambenih građevina.
Rekonstrukcija postojećih stambenih građevina, višestambenih građevina, te pomoćnih i
manjih gospodarskih građevina uz građevine stambene namjene i rekonstrukcija u smislu
prenamjene građevina druge namjene u građevine stambene namjene
Rekonstrukcija postojećih stambenih građevina, višestambenih građevina te pomoćnih i manjih
gospodarskih građevina uz građevine stambene namjene u smislu dogradnji, nadogradnji,
prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.
Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine stambene namjene moguća je pod
istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih građevina stambene namjene, a kada
uvjeti ne zadovoljavaju prenamjena je moguća u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim
gabaritima neovisno o veličini građevne čestice.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
91
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Građevine gospodarske namjene
Građevine gospodarske namjene su građevine koja su u cjelini ili većim dijelom namijenjene
obavljanju djelatnosti gospodarske namjene.
U građevinskim područjima naselja mogu se graditi:
- poslovno-stambene građevine – građevine sa tri (3) do deset (10) samostalnih uporabnih cjelina
od kojih samo jedna samostalno uporabna cjelina može biti stambena, a ostale isključivo
poslovne (poslovne namjene mora biti više od 50% građevinske bruto površine),
- poslovne građevine – građevine koje sadrže samo poslovni prostor,
a) Poslovno-stambena građevina
Neposrednim provođenjem ovog Plana izgradnja poslovno-stambenih građevina sa tri (3) do pet (5)
samostalnih uporabnih cjelina moguća je unutar izgrađenog dijela za koje nije propisana obaveza
izrade urbanističkih planova uređenja NA16, NA17 i NA18 i izgrađenog dijela građevinskih područja
naselja NA11, NA12, NA13 i NA14.
Ovim Planom utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju poslovno-stambenih građevina:
a) na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene,
b) građevine se grade samo kao slobodnostojeće,
c) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju poslovno-stambene građevine
iznosi:
500 m2 za građevine sa tri (3) samostalne uporabne cjeline,
650 m2 za građevine sa četiri (4) samostalne uporabne cjeline,
750 m2 za građevine sa pet (5) samostalnih uporabnih cjelina,
d) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine osnovne namjene iznosi 80 m2,
e) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine osnovne namjene iznosi 250 m2,
f) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,35. Iznimno, u izgrađenim dijelovima
naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti ( kig)
iznosi 0,5,
g) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti - nadzemno (kin) iznosi 1,05. Iznimno, u izgrađenim
dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti ( kin) iznosi 1,5,
h) najveći dopušteni broj etaža iznosi 3 nadzemne etaže i jednu podzemnu etažu,
i) najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,00 m,
j) udaljenost poslovno-stambene građevine iznosi :
- od granice građevne čestice najmanje 3,5 metara,
- od regulacijskog pravca najmanje 5,0 metara,
k) potreban broj parkirališnih mjesta mora se osigurati na vlastitoj građevnoj čestici sukladno
namjeni.
l) uz gađevinu osnovne namjene mogu se graditi pomoćne građevine (garaže, spremišta, bazen i
sl.), a u sklopu ovim Planom zadanih graničnih vrijednosti za izgradnju građevine osnovne namjene.
Pomoćne građevine grade mogu imati jednu nadzemnu etažu, najveću dopuštenu visinu 4,0 m,
tlocrtnu površinu najviše do 50% tlocrtne površine osnovne građevine). Određuju se slijedeće
udaljenosti pomoćnih građevina od granica građevne čestice:
- ako se grade kao slobodnostojeće građevine moraju od granice susjedne građevne čestice biti
udaljene min. 3,0 m.
- ako se grade kao dvojne građevine na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine
biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora
riješiti unutar pripadajuće građevne čestice, te je potrebno dobiti suglasnost od vlasnike čestice
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
92
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
-
-
Prijedlog plana za javnu raspravu
na kojoj će se nalaziti druga jedinica dvojne pomoćne građevine
ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici te je potrebno
dobiti suglasnost od vlasnike čestice na kojoj će se nalaziti druga jedinica dvojne pomoćne
građevine
Postrojenja za održavanje i servisiranje bazena moraju biti udaljena najmanje 2,5 m od granice
građevne čestice.
b) Poslovna građevina
Neposrednim provođenjem ovog Plana izgradnja poslovnih građevina građevinske bruto površine
manje od 300 m2 moguća je unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja NA 11, NA 12,
NA 13 i NA 14 i izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja NA 16, NA 17 i NA 18 . Utvrđuju se
slijedeće granične vrijednosti za izgradnju poslovnih građevina:
a) na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene,
b) građevine se grade samo kao slobodnostojeće,
c) najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m², a iznimno za poslovne građevine
namijenjene za obavljanje ugostiteljsko turističke djelatnosti (restoran, caffe bar, bistro, turističke
agencije i sl.) iznosi 300 m2,
d) najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena,
e) najmanja tlocrtna projekcija građevine iznosi 80 m2,
f) najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 200 m2,
g) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4,
h) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti – nadzemno (kin) iznosi 0,8,
i) unutar poslovne građevine dopušten je smještaj ugostiteljsko uslužnih i trgovačkih sadržaja,
g) građevine se mogu graditi do visine od najviše dvije nadzemne etaže s mogućnošću gradnje
jedne podzemne etaže,
h) najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,00 m.
i) udaljenost poslovne građevine iznosi :
- od ruba građevne čestice najmanje ukupnu visinu građevine ali ne manje od 5,0 metara od
granice građevne čestice,
- od regulacijskog pravca najmanje 6,0 metara,
j) potreban broj parkirališnih mjesta potrebno je osigurati na vlastitoj gađevnoj čestici sukladno
poslovnoj namjeni. Iznimno, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja odgovarajući broj
parkirališnih mjesta može se osigurati i zakupom u radijusu od cca 200 m od građevne čestice,
k) uz gađevinu osnovne namjene mogu se graditi pomoćne građevine (garaže, spremišta i sl.), a u
sklopu ovim Planom zadanih graničnih vrijednosti za izgradnju građevine osnovne namjene.
Pomoćne građevine grade se najviše do jedne nadzemne etaže visine 5,0 m, tlocrtne površine
najviše do 50 % tlocrtne površine osnovne građevine, ali ne veće od 80 m2.
Iznimno, neposrednim provođenjem ovih Odredbi moguće je graditi poslovnu građevinu trgovačke
namjene na ulaznom dijelu
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
93
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Rekonstrukcija poslovno-stambenih, poslovnih građevina te pomoćnih građevina uz
poslovno-stambene i poslovne građevine, te rekonstrukcija u smislu prenamjene građevina
druge namjene u poslovno-stambene i poslovne građevine
Rekonstrukcija postojećih poslovno-stambenih i poslovnih u smislu dogradnji, nadogradnji,
prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.
Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine poslovno-stambenih i poslovnih
namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih građevina
stambene namjene, a kada uvjeti ne zadovoljavaju prenamjena je moguća u postojećim legalnim
tlocrtnim i vertikalnim gabaritima.
Građevine ugostiteljsko-turističke namjene
U građevinskom području naselja mogu se graditi pojedinačne građevine ugostiteljsko - turističke
namjene određene "Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti" (NN br. 138/06, 43/09 i 88/10). Nije
dopuštena gradnja i uređivanje građevina i smještajnih jedinica iz skupine kampova.
Najveći dopušteni kapacitet pojedinačne smještajne građevine (hotel, pansion i sl.) unutar površine
mješovite namjene iznosi do 80 kreveta.
Postojeće građevine isključivo ugostiteljsko - turističke namjene razvrstane prema važećim
zakonskim propisima ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.
Neposrednim provođenjem dopuštena je izgradnja ugostiteljsko-turističkih građevina unutar
izgrađenog dijela izdvojenog građevinskog područja naselja NA16, NA17 i NA18 uz slijedeće granične
vrijednosti:
a) na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene,
b) građevine se grade samo kao slobodnostojeće,
c) najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2,
d) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5,
e) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kin) iznosi 2,0,
f) građevine se mogu graditi do visine od najviše četiri nadzemne etaže i dvije podzemne etaže,
g) najveća dopuštena visina iznosi 13,0 m,
h) udaljenost građevine iznosi od:
- granice građevne čestice pola visine (h/2) ali ne manje od 6,0 m od susjedne više građevine i
ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice,
- regulacijskog pravca najmanje 5,0 m,
i) potreban broj parkirališnih mjesta potrebno je osigurati na čestici. Iznimno, unutar izgrađenog
dijela građevinskog područja odgovarajući broj parkirališnih mjesta može se osigurati i zakupom
u radijusu od cca 200 m od građevne čestice,
j) uz građevinu osnovne namjene mogu se graditi pomoćne građevine (garaže, spremišta, bazen i
sl.), a u sklopu ovim Planom zadanih graničnih vrijednosti za izgradnju građevine osnovne namjene.
Pomoćne građevine grade se najviše do jedne nadzemne etaže visine 4,0 m, tlocrtne površine
najviše do 30% tlocrtne površine građevine osnovne namjene.
Iznimno, dopušta se neposrednim provođenjem rekonstrukcija hotela Lopar.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
94
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Rekonstrukcija ugostiteljsko-turističkih građevina i pomoćnih građevina uz ugostiteljskoturističke građevine i prenamjena građevina druge namjene u ugostiteljsko-turističke
građevine
Rekonstrukcija postojećih ugostiteljsko-turističkih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji,
prenamjene i sl. vrši u skladu s uvjetima za nove građevine.
Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke građevine
namjene moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih ugostiteljskoturističkih građevina.
Građevine infrastrukturne i komunalne namjene
Građevine infrastrukturne i komunalne namjene su prometnice, infrastrukturni uređaji, komunalne
građevine, uređaji i sl., a grade se temeljem uvjeta nadležnih tijela za obavljanje komunalnih
djelatnosti, odnosno temeljem zakona, posebnih uvjeta tijela državne uprave ili pravnih osoba.
Građevine infrastrukturne i komunalne namjene grade se neposrednom provedbom ovog Plana.
Privezišta, pasarele, istezališta, plutajući gatovi i lukobrani sa potrebnom opremom i uređajima za
potrebe pomorskog prometa, kao pojedinačne intervencije u postojećim lukama, te na privezištima
izvan njih se realiziraju neposrednom provedbom ovog Planom. Izgradnja priveza nije dopuštena
izvan građevinskog područja.
Montažne i privremene građevine
Neposrednim provođenjem grade se:
- montažne građevine,
- privremene građevine.
Montažne građevine su prizemne građevine najveće tlocrtne površine 12m², a trgovačke i uslužne
namjene.
Privremene građevine su montažne građevine čija je postava vremenski ograničena na najviše 90
dana, umjetničke i reklamne instalacije i sl.
Montažne i privremene građevine se neposrednom provedbom mogu postavljati samo na javnim
površinama u vlasništvu Općine Lopar temeljem posebne Odluke koju donosi lokalna samouprava.
Smjernice za izradu planova nižeg reda
Utvrđuje se obveza donošenja urbanističkih planova uređenja za slijedeća građevinska područja
naselja:
UPU 1
- NA 11 Lopar centar,
UPU 2
- NA 12 Lopar istok,
UPU 3
- NA 13 Lopar zapad,
UPU 4
- NA 14 dio građevinskog područja naselja Lopar.
Obuhvat zahvata u prostoru za planove čija izrada je obavezna određena je kartografskim
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
95
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
prikazima 3.E "Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene planskih mjera zaštite" u
mjerilu 1:25.000 i 4.1. "Građevinska područja – Lopar” u mjerilu 1:5000.
Utvrđuju se slijedeće smjernice za izradu Urbanističkih planova uređenja za građevinska područja
naselja (izgrađeni i neizgrađeni dio) NA 11, NA 12, NA 13 i NA 14:
GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE (STAMBENE GRAĐEVINE I VIŠESTAMBENE
GRAĐEVINE)
Stambene građevine
Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti pri posrednoj provedbi za izgradnju stambenih građevina
građevinske bruto površine 400 m2 i veće:
a)
na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene,
b)
najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine iznosi:
- za slobodnostojeće građevine:
- do jednog (1) stana, odnosno samostalne uporabne cjeline 300 m2,
- do dva (2) stana, odnosno samostalne uporabne cjeline 400 m2,
- do tri (3) stana, odnosno samostalne uporabne cjeline 500 m2,
uz uvjet da širina građevne čestice mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi
min. 15 m,
- za dvojne građevine: 350 m2, uz uvjet da širina građevne čestice mjerena na mjestu
građevinskog pravca građevine iznosi min. 14 m,
- za građevine u nizu: 300 m2, uz uvjet da širina građevne čestice mjerena na mjestu
građevinskog pravca građevine iznosi min. 12 m,
c)
najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine nije
ograničena,
d)
najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 60 m2 za sve
tipove gradnje,
e)
najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 325 m2 za sve
tipove gradnje,
f)
najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) određuje se:
- za slobodnostojeće građevine:
0,4
- za dvojne građevine:
0,45
- za građevine u nizu:
0,5
g)
najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti – nadzemno (kin) stambene građevine iznosi:
za slobodnostojeće građevine:
1,2
ako je građevna čestica površine 300 - 600 m2:
ako je građevna čestica površine 601 m2 i više:
1,6
za dvojne građevine:
1,8
za građevine u nizu:
2,0
h)
najveći dopušteni broj etaža stambene građevine iznosi:
za slobodnostojeće građevine:
-ako je građevna čestica
2 nadzemne etaže ako građevina nema suteren
površine 300 -600 m2:
3 nadzemne etaže ako građevina ima suteren
-ako je građevna čestica
površine 601 m2 i više:
3 nadzemne etaže ako građevina nema suteren
4 nadzemne etaže ako građevina ima suteren
za dvojne građevine:
3 nadzemne etaže ako građevina nema suteren
4 nadzemne etaže ako građevina ima suteren
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
96
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
-
Prijedlog plana za javnu raspravu
za građevine u nizu:
3 nadzemne etaže ako građevina nema suteren
4 nadzemne etaže ako građevina ima suteren
Dopuštena je gradnja jedne podzemne etaže za sve tipove gradnje.
i)
najveća dopuštena visina stambene građevine iznosi:
9,0 m ako stambena građevina ima 3 nadzemne etaže,
12,0 m ako stambena građevina ima 4 nadzemne etaže.
j)
na građevnim česticama se mora osigurati min. 1 parkirališno mjesto po stanu, odnosno za
samostalne uporabne jedinice ostalih namjena. Parkirališta moraju biti osigurana na vlastitoj
građevnoj čestici.
Višestambene građevine
Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti pri posrednoj provedbi za izgradnju višestambenih
građevina sa sedam (7) i osam (8) stanova:
a)
na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene,
b)
najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višestambene građevine iznosi
1000 m2, uz uvjet da širina građevne čestice mjerena na mjestu građevinskog pravca
građevine iznosi min. 18,0 m,
c)
najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višestambene građevine nije
ograničena,
d)
najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije višestambene građevine iznosi 100 m2,
e)
najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 400 m2,
f)
najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti ( kig) iznosi 0,3,
g)
najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti – nadzemno ( kin) iznosi 1,2.
h)
najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine iznosi četiri nadzemne etaže i jednu
podzemnu etažu.
i)
najveća dopuštena visina višestambene građevine iznosi 12,0 m.
Rekonstrukcija postojećih stambenih građevina, višestambenih građevina, te pomoćnih i
manjih gospodarskih građevina uz građevine stambene namjene
Rekonstrukcija u smislu promjene namjene i nadogradnje postojećih građevina stambene namjene,
u izgrađenim građevinskim područjima naselja, kod kojih je kig i kis veći od propisanog ovim
Odredbama za nove građevine, određuje se u postojećim tlocrtnim gabaritima do najveće dopuštene
visine 9,00 m za stambenu građevinu, odnosno 12,0 m za višestambenu građevinu. Veličina
građevne čestice može biti i manja od propisane ovim Odredbama.
Postojeće građevine stambene namjene, u izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja,
koje su izgrađene na manjim udaljenostima od granice građevne čestice i regulacijskog pravca od
propisanih ovim Odredbama, rekonstruiraju se pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti,
osim za vanjska stepeništa, balkone, lođe, nadstrešnice, natkrivene i nenatkrivene terase za koje
udaljenost ne može biti manja od 1,5 m.
U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, postojeće građevine stambene namjene
udaljene:
manje od 3,0 m, ali ne manje od 1,0 m za stambene građevine,
manje od 4,0 m, ali ne manje od 2,0 m za višestambene građevine,
od susjedne granice građevne čestice, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim
gabaritima i s otvorima koji se mogu predvidjeti prema postojećim vertikalnim pozicijama na
građevini. Ukoliko su udaljenosti manje od navedenih na toj strani se ne mogu planirati otvori na
dograđenom dijelu.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
97
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Iznimno kod rekonstrukcije postojećih građevina, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja
naselja, ako ne postoji pristup na prometnu površinu minimalne širine 3,0 m na koju građevine ima
pristup pristupom se podrazumijeva i postojeći pješački prolaz ili stubište, ali ne manji od 1,5 m.
Postojeće građevine stambene namjene te pomoćne i manje gospodarske građevine uz građevine
stambene namjene sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati u postojećim
legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Planom.
Pomoćne građevine i manje gospodarske građevine mogu se rekonstruirati u smislu izmjene
gabarita navedenih građevina, ali se ne može izvršiti prenamjena pomoćnih građevina i manjih
gospodarskih građevina u neku drugu namjenu.
Rekonstrukcija u smislu prenamjene građevina druge namjene u građevine stambene
namjene
Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine stambene namjene moguća je pod
istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih građevina stambene namjene.
GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE
Uvjeti gradnje javnih i društvenih građevina građevinske bruto površine 600 m2 i veće istovjetni su
uvjetima određenim za gradnju građevina neposrednom provedbom.
GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE
Poslovno-stambena građevina
Uvjeti za gradnju poslovno-stambene građevine sa šest (6) do najviše (10) samostalnih uporabnih
cjelina su slijedeći:
a) na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene,
b) građevine se grade samo kao slobodnostojeće,
c) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju poslovno-stambene građevine
iznosi:
800 m2 za građevine sa šest (6),
850 m2 za građevine sa sedam (7) do deset (10) samostalnih uporabnih cjelina,
d) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine osnovne namjene iznosi 80 m2,
e) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine osnovne namjene iznosi 350 m2,
f) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,35. Iznimno, u izgrađenim dijelovima
naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig)
iznosi 0,5,
g) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti - nadzemno (kin) iznosi 1,4, Iznimno, u izgrađenim
dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti ( kin) iznosi 2,0,
h) najveći dopušteni broj etaža iznosi četiri nadzemne etaže i dvije podzemne etaže,
i) najveća dopuštena visina nove građevine iznosi 12,00 m,
j) udaljenost poslovno-stambene građevine iznosi :
- od ruba građevne čestice najmanje 3,5 metara,
- od regulacijskog pravca najmanje 5,0 metara,
k) potreban broj parkirališnih mjesta mora se osigurati na vlastitoj građevnoj čestici sukladno
namjeni. Iznimno, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja odgovarajući broj parkirališnih
mjesta može se osigurati i zakupom u radijusu od cca 200 m od građevne čestice,
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
98
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Poslovna građevine
-- uvjeti gradnje poslovne građevine građevinske bruto površine 300 m2 i veće su slijedeći:
a) na građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene,
b) građevine se grade samo kao slobodnostojeće,
c) najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m², a iznimno za poslovne građevine
namijenjene za obavljanje ugostiteljsko turističke djelatnosti (restoran, caffe bar, bistro, turističke
agencije i sl.) iznosi 300 m2,
d) najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena,
e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4,
f) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti – nadzemno (kin) iznosi 0,8,
g) najmanja tlocrtna projekcija građevine iznosi 80 m2,
h) najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 350 m2,
i) unutar poslovne građevine dopušten je smještaj ugostiteljsko uslužnih i trgovačkih sadržaja,
g) građevine se mogu graditi do visine od najviše dvije nadzemne etaže s mogućnošću gradnje
dvije podzemne etaže,
h) Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom
ali ne veća od 10,00 m.
Rekonstrukcija poslovno-stambenih, poslovnih građevina te pomoćnih građevina uz
poslovno-stambene i poslovne građevine
Rekonstrukcija (u smislu promjene namjene i nadogradnje) postojećih poslovno-stambenih i
poslovnih građevina, u izgrađenim građevinskim područjima naselja, kod kojih je Kig i Kis veći od
propisanog ovim Planom za nove građevine, određuje se u postojećim tlocrtnim gabaritima do
najveće dopuštene visine određene ovim Planom, ali ne više od četiri nadzemne etaže. Veličina
građevne čestice postojeće poslovno-stambene i poslovne građevine iz ovog stavka može biti i
manja od propisane ovim Planom.
Postojeće građevine, u izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, koje su izgrađene na
manjim udaljenostima (od granice građevne čestice i regulacijskog pravca) od propisanih ovim
Planom, rekonstruiraju se pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, osim za vanjska
stepeništa, balkone, lođe, nadstrešnice, natkrivene i nenatkrivene terase za koje udaljenost ne može
biti manja od 1,5 m.
U izgrađenom dijelu građevinskog područja, postojeće poslovno-stambene i poslovne građevine,
udaljene manje od 4,0 m od susjedne granice građevne čestice ali ne manje od 2,0 m, mogu se
nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima i s otvorima koji se mogu predvidjeti prema
postojećim vertikalnim pozicijama na građevini. Kada su udaljene od granice građevne čestice manje
od 2,0 m na toj strani se ne mogu planirati otvori na nadograđenom dijelu.
Rekonstrukcija u smislu prenamjene građevina druge namjene u poslovno-stambene i
poslovne građevine
Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u poslovno-stambene i poslovne građevine
moguća je pod istim uvjetima propisanim ovim Planom za izgradnju novih poslovno-stambenih i
poslovnih građevina .
GRAĐEVINE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE
Uvjeti gradnje građevina ugostiteljsko-turističke namjene istovjetni su uvjetima za građenje
neposrednom provedbom.i
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
99
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Rekonstrukcija ugostiteljsko-turističkih građevina i pomoćnih građevina uz ugostiteljskoturističke građevine i prenamjena građevina druge namjene u ugostiteljsko-turističke
građevine
Rekonstrukcija (u smislu promjene namjene i nadogradnje) postojećih građevina u izgrađenim
građevinskim područjima naselja, kod kojih je Kig i Kis veći od propisanog ovim Planom za nove
građevine, određuje se u postojećim tlocrtnim gabaritima do max. visine određene ovim Planom, a
površina građevne čestice postojeće građevine koja se rekonstruira može biti i manja od propisane
ovim Planom.
Postojeće građevine, u izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, koje su izgrađene na
manjim udaljenostima (od granice građevne čestice i regulacijskog pravca) od propisanih ovim
Planom, rekonstruiraju se pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, osim za vanjska
stepeništa, balkone, lođe, nadstrešnice, natkrivene i nenatkrivene terase za koje udaljenost ne može
biti manja od 1,5 m.
U izgrađenom dijelu građevinskog područja, postojeće građevine udaljene manje od 5,0 m od
susjedne granice građevne čestice ali ne manje od 3,0 m, mogu se nadograđivati u postojećim
tlocrtnim gabaritima i s otvorima koji se mogu predvidjeti prema postojećim vertikalnim pozicijama na
građevini. Kada su udaljene od granice građevne čestice manje od 3,0 m na toj strani se ne mogu
planirati otvori na nadograđenom dijelu.
Pomoćne građevine koje se nalaze na istoj građevnoj čestici na kojoj se nalazi i građevina čija je
osnovna namjena ugostiteljsko turistička, mogu se rekonstruirati u smislu izmjene gabarita
navedenih građevina, ali se ne može izvršiti prenamjena pomoćnih građevina u neku drugu
namjenu.
Postojeće građevine sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati u postojećim
legalnim gabaritima (tlocrtnim i vertikalnim), ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Planom.
3.4.1.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE
Površine izvan naselja za izdvojene namjene utvrđene ovim Prostornim planom određene su na
kartografskim prikazima br. 1A “Korištenje i namjena površina” u mj. 1:25.000 i br. 4.1.-4.3.
“Građevinska područja” u mj. 1:5.000.
U područjima izvan naselja za izdvojene namjene mogu se uređivati površine za parkove, sport i
rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji što upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti
prostora. U građevinskim područjima izdvojene namjene ne može se planirati nova stambena
gradnja.
Prostornim planom određena su građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene za:
gospodarsku namjenu - poslovnu,
ugostiteljsko-turističku namjenu,
sportsko-rekreacijsku namjenu,
groblja,
infrastrukturnu namjenu.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
100
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Urbanistički planovi uređenja donijeti će se za:
- građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene:
zone ugostiteljsko-turističke namjene
UPU 5
- T11 hoteli Livačina,
UPU 7
- T21 turističko naselje Goli otok I,
UPU 6
- T22 turističko naselje Goli otok II,
UPU 8
- T23 turističko naselje otok Sv. Grgur,
UPU 9
- T3 kamp-autokamp Rajska plaža,
UPU 10
- T12 hoteli – uv. Crikvena Dražica – rt. Zidine,
zone sportsko-rekreacijske namjene:
UPU 3
- R1 Melak – sportski centar i R26 Melak uz sportsko-rekreacijsu zonu Melak,
UPU 5
- R24 uvala Crnika uz ugostiteljsko-turističku zonu Livačina i R25 uvala Crnika
nasuprot hridi Kaštelina uz ugostiteljsko-turističku zonu Livačina,
UPU 8
- R27 - uvala Sv. Grgur na Golom otoku,
UPU 9
- R21 zapadni dio uvale Crnika i R22 uvala Crnika - plaža uz kamp,
UPU 11
- R3 – Slatina - sportsko-rekreacijski centar –zabavni park,
-zone gospodarske namjene - poslovne:
UPU 12
- K2 – zona Sorinj II,
UPU 14
- K3 – zona Sorinj III,
- zone infrastrukturne namjene:
UPU 13
- IS1 – trajektna luka Vardaškolj.
Gospodarska namjena – poslovna (K)
Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju manje
proizvodne, skladišne, uslužne, trgovačke ili komunalno servisne sadržaje.
Uz osnovnu djelatnost, moguće je na površinama gospodarske namjene razviti i drugu djelatnost –
prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.
Ovim Planom su na području Općine Lopar određene slijedeće zone poslovne namjene:
K1 – zona Sorinj I, površine cca 7,6 ha, neizgrađena,
K2 – zona Sorinj II, površine cca 3,0 ha, neizgrađena,
K3 – zona Sorinj III, površine cca 0,8 ha, neizgrađena.
Za zonu K1 – Sorinj I je na snazi Urbanistički plan uređenja 44 „Poslovna zona Sorinj“
(Službene novine Primorsko-goranske županije br. 23/09).
Za zonu K2 – Sorinj II i zonu K3 – Sorinj III propisana je obaveza izrade urbanističkog plana
uređenja.
Posrednom provedbom ovog Plana dozvoljena je izgradnja gospodarskih građevina poslovne
namjene u građevinskim područjima K1 Sorinj I, K2 – Sorinj II, i K3-Sorinj III temeljem slijedećih
smjernica za izradu urbanističkih planova uređenja za pojedine zone:
- K1 – zona Sorinj I
za zonu Sorinj I je na snazi Urbanistički plan uređenja 44 „Poslovna zona Sorinj“ (Službene
novine Primorsko-goranske županije br. 23/09).
- K2 – zona Sorinj II:
- oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje smjernicama ovih Odredbi i određuje se
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
101
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
temeljem plana užeg područja neovisno od odredbi za neposrednu provedbu.
- dopuštena je izgradnja samostojećih poslovnih građevina pod slijedećim uvjetima:
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5,
- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti.nadzemno (kin) iznosi 1,0,
- najveća dopuštena visina građevina iznosi 12,0 m,
- najveći dopušteni broj etaža iznosi dvije nadzemne i jednu podzemnu etažu,
- obvezni građevni pravac udaljen je najmanje 10,0 m od regulacijskog pravca odnosno
granice površine gospodarske namjene (poslovne) prema javnoj cesti i predstavlja
granicu gradivog dijela čestice,
- na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica
gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6,0 m,
- najmanje 20% površine građevne čestice poslovne namjene potrebno je urediti kao
parkovne ili zaštitne zelene površine, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja
i visokog zelenila i sl.
- odstupanja u visini i broju etaža pri posrednoj provedbi plana su moguća kada
proizlaze iz tehnoloških zahtjeva namjene,
- osim građevina poslovne namjene u zoni je dopušten smještaj betonare i asfaltne
baze,
- na površinama gospodarske namjene (poslovne) mogu se uz građevine osnovne namjene
graditi i pomoćne građevine, te prostori za manipulaciju, parkirališta, prometne građevine i
uređaji, te druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa,
- smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru
određuje se uvjetima urbanističkog plana uređenja koji će se izrađivati temeljem ovog Plana,
- K3 – zona Sorinj III:
Unutar zone K3 planom se predviđa izgradnja kompostane u sklopu koje će se vršiti obrada
biorazgradivog otpada sa ciljem dobivanja komposta.
Za potrebe kompostane planom se u sklopu komunalnih aktivnosti dopušta izdvojeno
skupljanje kuhinjskog organskog biorazgradivog otpada i biorazgradivog zelenog otpada s javnih
površina. Zeleni otpad u vidu otpalog lišća, pokošene trave, te drvenastog otpada (ogranci, stabljike i
korijenje), se prikuplja na području parkova i drugih javnih zelenih površina i doprema komunalnim
vozilima u zonu kompostane.
Kompostana mora sadržavati prostor za odlaganje i pripremu biorazgradivog otpada, prostor
za obradu otpada, prostor za odlaganje gotovog komposta, objekt za opremu koja se koristi prilikom
kompostiranja, prostor za zaposlenike i plato na kojem se vrši kompostiranje.
Područje kompostane mora biti odijeljeno visokim zelenilom prema susjednim građevnim
česticama i prometnoj površini.
Ugostiteljsko-turistička namjena (T)
Prostornim planom predviđene su površine za gradnju sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, i to:
- T1 - hotele s pratećim sadržajima (trgovački, uslužni, ugostiteljski, sportski, rekreativni,
zabavni, i sl. namjene),
- T2 - turistička naselja,
- T3 - kampove – autokampove.
Za navedena podučja je izrada urbanističkog plana uređenja.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
102
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Hoteli s pratećim sadržajima i turistička naselja
Prostornim planom određene su površine ugostiteljsko-turističke namjene za hotele s pratećim
sadržajima i turistička naselja. Posrednom provedbom ovog Plana dozvoljena je izgradnja
gospodarskih građevina ugostiteljsko-turističke namjene temeljem sljedećih smjernica:
a) Opće smjernice:
- u zonama ugostiteljsko-turističke namjene – hoteli (T1) mogu se graditi građevine u
skladu s Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj
kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hoteli, i to vrste "hotel".
- u zonama ugostiteljsko-turističke namjene turistička naselja (T2) mogu se graditi
građevine u skladu s Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima
i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hoteli, i to vrste "hotel" i vrste
„turističko naselje“, te kampovi,
- smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u
prostoru određuje se uvjetima urbanističkog plana uređenja koji će se izrađivati
temeljem obaveza i smjernica ovog Plana,
- odstupanja u visini i broju etaža pri posrednoj provedbi plana su moguća kada
proizlaze iz tehnoloških zahtjeva namjene građevine,
- prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene mora imati najmanje jedan cestovno
pješački pristup do obale širine najmanje 15 m, ako je cjelina dužobalne širine veća od
500 m.
Površine za ugostiteljsko-turističku namjenu izvan naselja su:
zona
površina
vrsta
/ ha
Livačina
10,42
T11
max.
kapacitet
ležajeva
1100
Goli otok I
17,52
T21
800
izgrađena
Goli otok II
28,56
T22
1200
izgrađena
Otok Sv. Grgur
12,97
T23
700
pretežito neizgrađena
Rajska plaža
14,95
T3
1800
pretežito izgrađena
Površina za ugostiteljsko-turističku namjenu uz naselje je:
zona
površina vrsta
/ ha
uv.Crikvena Dražica – rt Zidine
15,70
T12
max.
kapacitet
ležajeva
1200
izgrađenost zone
pretežito neizgrađena
izgrađenost zone
pretežito neizgrađena
b) Smjernice za pojedine zone:
Površina ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja Livačina (T11) - hotel s pratećim sadržajima
- u zoni je dopuštena gradnja hotela uz slijedeće granične uvjete:
- najveći dopušteni kapacitet zone iznosi 1100 ležajeva,
- dozvoljena je gradnja hotela kapaciteta 30-300 ležajeva, uz uvjet da gustoća korištenja
iznosi najviše 120 ležaja/ha,
- najmanja dopuštena građevna čestica iznosi 2.000 m2,
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0.3,
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
103
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti nadzemno (kin) iznosi 0,8,
- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 5 nadzemnih i 2 podzemne etaže,
- najveća dopuštena visina iznosi 16,0 m,
- broj parkirališnih mjesta potrebno je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.
- iznimno, u zoni Livačina (T11) dopuštena je gradnja građevine javne i društvene namjene –
staračkog doma uz sljedeće uvjete:
- građevna čestica iznosi najmanje 1500 m2,
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi (kig) 0,3,
- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti-nadzemno iznosi (kin) 0,8,
- najveća dopuštena katnost iznosi tri nadzemne etaže i jedna podzemna,
- najveća dopuštena visina iznosi 10,0 m,
- površina zelenila na građevnoj čestici mora iznositi najmanje 40 %,
- najmanja dopuštana udaljenost građevine od obalne crte iznosi 100 m,
- broj parkirališnih mjesta potrebno je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici..
Površina ugostiteljsko-turističke namjene uz naselje uv.Crikvena Dražica – rt Zidine (T12) – hotel s
pratećim sadržajima
- u zoni je dopuštena gradnja hotela uz slijedeće granične uvjete:
- najveći dopušteni kapacitet zone iznosi 1200 ležajeva,
- dozvoljena je gradnja hotela kapaciteta 30-300 ležaja, uz uvjet da gustoća korištenja iznosi
najviše 120 ležaja/ha,
- najmanja dopuštena građevna čestica iznosi 2.000 m2,
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0.3,
- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti nadzemno (kin) iznosi 0,8,
- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 5 nadzemnih i 2 podzemne etaže,
- najveća dopuštena visina iznosi 16,0 m,
- broj parkirališnih mjesta potrebno je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.
Površina ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja - Turističko naselje Goli otok I (T21)
- najveći dopušteni kapacitet zone iznosi 800 postelja,
- dozvoljena je gradnja hotela kapaciteta 30-300 ležaja, smještajnih građevina s centralnom
građevinom u sklopu turističkog naselja i kampa, uz uvjet da gustoća korištenja iznosi najviše
120 kreveta/ha,
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti kig iznosi 0.3,
- najmanja dopuštena površinma građevne čestice iznosi:
- za hotel
2000 m2
- za turističko naselje 6000 m2
- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti – nadzemno (kis) iznosi:
- za hotel
0,8
- za smještajne građevine u sklopu turističkog naselja 0,6
- za centralnu građevinu u sklopu turističkog naselja
0,6
- najveći dopušteni broj etaža iznosi:
- za hotel
3 nadzemne i 1 podzemna
- za smještajne građevine u sklopu turističkog naselja 2 nadzemne
- za centralnu građevinu u sklopu turističkog naselja
2 nadzemne i 1 podzemna
- u zoni T21 dopušten je i smještaj kampa koji se planira u skladu s odredbama Zakona o
prostornom uređenju i gradnji i ostalim važećim propisima..
- Smještajne jedinice u kampu ne mogu se planirati u pojasu najmanje 25 m od obalne crte i ne
mogu se povezivati s tlom na čvrsti način, a prateći sanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgrađeni
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
104
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
najmanje 70 m od obalne crte.
Turističko naselje Goli otok II (T22) – površina ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja
- najveći dopušteni kapacitet zone iznosi 1200 postelja,
- uvjeti gradnje su istovjetni uvjetima određenim za turističko naselje Goli otok I (T21).
Turističko naselje otok Sv. GrgurI (T23) – površina ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja
- najveći dopušteni kapacitet zone iznosi 700 postelja,
- uvjeti gradnje su istovjetni uvjetima određenim za turističko naselje Goli otok I (T21).
Kamp - autokamp
Na području Općine Lopar smješten je autokamp San Marino :
oznaka
naziv zone
vrste smještaja i kategorija
zone
Rajska plaža (Lopar)
T3
kamp - postojeće
max.
broj ležaja
1700
površina
zone /ha
14,6
Za kamp je obavezna izrada urbanističkog plana uređenja.
Urbanističkim planom uređenja kampovi se planiraju u skladu s odredbama Zakona o prostornom
uređenju i gradnji i ostalim važećim propisima..
Smještajne jedinice ne mogu se planirati u pojasu najmanje 25 m od obalne crte. Smještajne jedinice
ne mogu se povezivati s tlom na čvrsti način, a prateći sanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgrađeni
najmanje 70 m od obalne crte.
Privezi u turističkim zonama
Na području Općine Lopar određeni su privezi u turističkim zonama, i to :
- Privez u Uv. Crnika (Pr 1),
- Privez Sv Grgur (Pr 2),
- Privez Tetina – Goli otok (Pr 3),
- Privez Melna – Goli otok (Pr 4),
- Privez Vela Draga – Goli otok (Pr 5)
Broj vezova jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica.
Infrastrukturna namjena
Na području Općine Lopar određena su građevinska područja infrastrukturnih sustava, i to
IS1 – kopneni dio trajektne luke Uv. Vardaškolj (neizgrađeno)
površine cca 11,30 ha,
IS2 – kopneni dio luke San Marino (pretežito izgrađeno)
površine cca 1,42 ha,
IS3 - parkiralište Kut (neizgrađeno)
površine cca 2,10 ha ,
IS4 – plinska stanica (izgrađeno)
površine cca 0,09 ha.
luke otvorene za javni promet IS1 i IS2
Površine iz stavka 1. ovog članka IS1 i IS2 namijenjene su izgradnji i uređenju površina u
skladu s planiranim djelatnostima u luci.
U sklopu površine IS1 i IS2 mogu se planirati i sadržaji info-centra, restorana, dvorane za
prezentacije, izložbeni prostori, suvenirnice, turističke agencije i manje trgovine, mjenjačnice i sl., uz
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
105
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
slijedeće uvjete:
Najmanja dopuštena veličina građevne čestice iznosi 100 m2.
Najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 800 m2.
Najveći dopušteni broj etaža građevine je 1 nadzemna etaža,
Najveća dopuštena visina iznosi 5,0 m,
Za površinu luke IS1 propisana je obaveza izrade urbanističkog plana uređenja, a na
površine luke IS2 se može graditi neposrednom provedbom ovog Plana temeljem navedenih uvjeta
gradnje.
Infrastukturne površina IS3 i IS4
Parkiralište IS3 Kut na Sorinju je dopušteno graditi neposrednim provođenjem ovog Plana, uz
sljedeće uvjete:
u sklopu sanacije kamenoloma moguće je izgraditi parkiralište,
na površini parkirališta dopuštena je gradnja građevine namijenjene za kontrolu ulaza i
izlaza, te građevine u kojoj je moguće smjestiti sanitarni čvor za posjetitelje, manji
ugostiteljski sadržaj i sl.) tlocrtne površine najviše 100 m2, visine jedne nadzemne etaže,
najveće dopuštene visine 4,0 m.
na svaka 4 parkirna mjesta mora se posaditi 1 stablo,
obavezno je izvesti vanjsku rasvjetu, te sustav oborinske odvodnje sa ugrađenim
separatorima za uklanjanje mineralnih ulja i ugljikovodika,
najveći dopušteni nagib parkirališne plohe iznosi 5%.
Plinska stanica IS4
Planom se dozvoljava održavanje postojeće i ugradnja nove opreme plinske stanice radi povečanja
njenog kapaciteta, kao i rekonstrukcija postojeće građevine na građevnoj čestici.
Sportsko-rekreacijska namjena
Površine sportsko-rekreacijeske namjene grade se posrednom provedbom, temeljem planova
prostornog uređenja užeg područja.
Na području Općine Lopar određene su površine sportsko-rekreacijske namjene na slijedećim
lokacijama:
- R1 – Melak – sportski centar (neizgrađeno)
površine cca 2,84 ha,
- R3 – Slatina - sportsko-rekreacijski centar –zabavni park (neizgr.) površine cca 14,81 ha,
- R4 – Livačina - teniski centar (izgrađeno).
površine cca 2,37 ha.
Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja za zone R1 i R3.
Na područjima sportsko-rekreacijske namjene moguća je izgradnja građevina sportsko-rekreacijske
namjene uz slijedeće granične uvjete:
- ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10%
površine sportskih terena i sadržaja. Na građevnoj čestici je moguće graditi više građevina.
Odnosi između građevina nisu uvjetovani, ali ne smiju biti udaljeni manje od 6 m od
postojećih prometnica, te 25 m od obalne crte.
- najveća dopuštena visina građevina sportsko-rekreacijske namjene iznosi 12,0 m i 3
nadzemne etaže u zoni R1, odnosno 8,0 m i 2 nadzemne etaže u zoni R3,
- oblikovanje građevina treba biti u suglasju sa tehnološkim zahtjevima.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
106
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
- uređenje građevne čestice treba biti u suglasju sa uvjetima za gradnju sportskih i
rekreacijskih natjecateljskih, vježbališnih i rekreacijskih površina. Najmanje 60% površine
svake građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.
- na područjima sportsko-rekreacijske namjene dopuštena je izgradnja otvorenih i
poluotvorenih igrališta i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, smještaj rekreacijskih,
pratećih, zabavnih i uslužnih ugostiteljsko-turističkih djelatnosti, vodenog parka (bazeni,. tobogani i
ostali prateći sadržaji koji su potrebni za funkcioniranje parka), adrenalinskog parka, luna parka i sl.
Nisu dozvoljene namjene stanovanja i smještajnih turističkih sadržaja,
R4 – Livačina - teniski centar
Neposrednim provođenjem ovog Plana dopušta se održavanje postojećih građeviina, i sportskih
terena, kao i rekonstrukcija u postojećim legalnim tlocrtnim i vertikalnim gabaritima.
Na području Općine Lopar utvrđene su slijedeće uređene plaže uz građevinska područja naselja i
površine za izdvojene namjene izvan naselja:
R21 - zapadni dio uvale Crnika,
R22 - uvala Crnika - plaža uz kamp,
R23 - uvala Crnika – plaža uz teniski centar,
R24 - uvala Crnika uz ugostiteljsko-turističku zonu Livačina,
R25 - uvala Crnika nasuprot hridi Kaštelina uz ugostiteljsko-turističku zonu Livačina,
R26 - Melak uz sportsko-rekreacijsku zonu Melak,
,
R27 - uvala Sv. Grgur na Golom otoku.
Površina uređene plaže R23 – plaža uz teniski centar može se uređivati neposrednom provedbom
ovog Plana. Pod uređenjem plaže smatra se izvođenje slijedećih radova:
- čišćenje obalnog pojasa i njegovih dijelova od betona i betonskih konstrukcija i opločenja,
- rekonstrukcija prijašnjeg stanja obalnog ruba,
- izgradnja kamenih potpornih zidova za zaštitu od erozije, najveće dopuštene visine do
1,5m,
- izgradnja staza, stepenica i rampi za osobe s posebnim potrebama radi pristupa moru,
- nanošenje pijeska i šljunka na dijelovima plaže (dohranjivanje), isključivo u svrhu
održavanja postojećih plaža, odnosno vraćanja u prvobitno stanje,
- oblaganje dijelova plaže (sunčališta) kamenim pločama,
- izgradnja infrastrukture u funkciji plaže (vodovodna, hidrantska, kanalizacijska,
niskonaponska elektroenergetska infrastruktura, javna rasvjeta, telekomunikacijska),
- hortikulturno uređenje,
- postavljanje tuševa, prenosivih kabina za presvlačenje i osmatračnica za nadzornika plaže,
- izgradnja građevina za pružanje ugostiteljskih, trgovačkih i sl. usluga površine do max. 25
m² i najveće dopuštene visine 3,4 m i 1 nadzemne etaže ,
- postavljanje montažne komunalne opreme (klupe, stolovi, koševi za otpatke, suncobrani,
ležaljke, informativne ploče i sl.),
- postavljanje pontona za kupače i signalizacije u moru,
- izvođenje drugih zahvata predviđenih planovima užeg područja.
U cilju održavanja, unapređenja i zaštite kupališta, omogućavaju se slijedeći zahvati na
uređenju plaža/kupališta:
- renaturalizacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi vraćanja u prirodno stanje
dijelova plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene;
- sanacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi poboljšanja stanja plaža koje su
prethodnim zahvatima oštećene;
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
107
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
- uređenje morfološki nepromjenjenih dijelova plaža - provođenje zahvata radi poboljšanja
mogućnosti korištenja dijelova plaža na kojima prevladavaju prirodne strukture i oblici koji
dijelom moraju biti očuvani.
Površine uređenih plaža R21, R22, R24, R25, R26, R27 i R28 obuhvaćene su obaveznom
izradom urbanističkih planova uređenja, kojim će se utvrditi detaljni uvjeti uređenja, korištenja i
zaštite plaža, te smještaja pratećih sadržaja u skladu s za uređenu plažu R23.
Groblje
Na području Općine Lopar smješteno je postojeće groblje, te je predviđena površina određena za
proširenje groblja u skladu s potrebama i programom uređenja groblja. Ukupna površina groblja
iznosi cca 1,04 ha.
Na prostorima groblja mogu se neposrednom provedbom graditi prateće građevine namijenjene
osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice, niše i sl., te komunalna infrastruktura.
Uređenje groblja, gradnja pratećih građevina te oblikovanje opreme koja se postavlja na groblje
mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji.
Za groblje Lopar obavezna je izrada detaljnog plana uređenja.
3.4.1.3. GRAĐENJE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA
Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja:
građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), osim luka,
građevine za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanja
ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu,
građevina u funkciji gospodarenja šumama,
manjih kapelica, križeva, spomen obilježja i sl.,
površine uzgajališta - marikultura.
Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje
pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a određene su
jednom građevnom česticom. Gradnja izvan građevinskog područja određuje se sukladno važećim
Zakonima i propisima o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora. Nije dopušteno:
- izvoditi radove nasipavanja obale,
- iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju,
- gradnja priveza za plovila,
- sidrenje plovila,
- vršiti uzgoj plave ribe,
Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru su:
- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna),
- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i
energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.),
- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti
i autohtonog graditeljstva.
Izvan sportsko-rekreacijskih površina određenih ovim Planom moguće je uređivati i graditi
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
108
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze, mini golf i slično, sukladno obilježjima prostora.
Postojeću lokaciju kamenoloma na Sorinju, označenu na kartografskom prikazu br. 3C „Uvjeti i
korištenje prostora – Područja primjene posebnih planskih mjera zaštite“ planira se napustiti i
prenamijeniti u parkiralište.
Građevine infrastrukture
Građevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza,
sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, obnovljivi izvori energije smještene na
građevne čestice i infrastrukturne koridore.
Građevine za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanja
ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu
Izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi građevine za potrebe prijavljenog obiteljskog
poljoprivrednog gospodarstva i pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom
domaćinstvu.
Uvjet za izgradnju građevina iz stavka 1. ovog članka je postojeći kolno-pješački prilaz širine
najmanje 3,0 metara. Građevina se mora nalaziti na građevnoj čestici površini najmanje 3 ha i
mora biti udaljena od obalne crte najmanje 100 m. Građevina može imati najviše jednu etažu (P) i
ukupnu građevinsku (bruto) površinu do 200 m2.
Građevine u funkciji gospodarenja šumama
Građevine u funkciji gospodarenja šumama, koje se grade u šumi ili na šumskom zemljištu,
moraju biti u skladu s posebnim uvjetima koje utvrđuje nadležno tijelo za gospodarenje šumama,
uz prethodnu suglasnost nadležnog Ministarstva za gospodarenje šumama.
Površine uzgajališta - marikultura (H)
Ovim Planom predviđena je površina za marikulturu površine cca 2 ha, uz jugozapadnu obalu
poluotoka Sorinj, označena oznakom „H” na kartografskom prikazu br. 1A. "Korištenje i namjena
površina" u mj. 1 : 25.000 i 4.1 „Građevinska područja – Lopar” u mj. 1:5.000.
Prije privođenja konačnoj namjeni, dodatnim je istraživanjima potrebno odrediti užu lokaciju s
najpovoljnijim uvjetima smještaja kaveza i ostalih potrebnih uređaja za uzgoj ribe ili školjaka.
Nužno je predvidjeti stroge i stalne mjere provjere stanja okoliša, ne samo neposredno uz
uzgajalište, nego i na širem području.
Nije dopušten uzgoj plave ribe.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
109
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
3.4.2. UVJETI ZAŠTITE PROSTORA
3.4.2.1. Zaštita prirodne baštine
Zaštita prirodne baštine prikazana je na kartografskom prikazu br. 3A. "Uvjeti korištenja i zaštite
prostora – područja posebnih uvjeta korištenja", mj.1:25.000.
•
Zaštićene prirodne vrijednosti
Temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) na području Općine Lopar zaštićena su
slijedeća područja:
dio POSEBNOG BOTANIČKO-ZOOLOŠKOG REZERVATA Prvić s priobalnim vodama i
Grgurov kanal (Odluka SO Krk br. 02-1596/1-1971)
cijelim obuhvatom ZNAČAJNI KRAJOBRAZ Lopar (sjeveroistočni dio poluotoka Lopar)
(Odluka SO Rab o proglašenju sjeveroistočnog dijela poluotoka Lopara na Rabu rezervatom prirodnog
predjela, br. 01-464/1-69, SN Rijeka 19/69)
Ovim planom na području Općine Lopar evidentirana su i zaštitu predložena slijedeća vrijedna
područja:
Na kopnu
POSEBNI REZERVAT
U kategoriji zaštite posebnog rezervata određuju se sljedeća područja za zaštitu:
ornitološko- botaničkog - uvala Lopar,
Uvala Lopar važna je za ptice močvarice. Na obali se u zimskom periodu nalazi veći broj ptica, te ovo
područje treba zadržati svoje prirodne karakteristike i zabraniti lov.
rezervat šumske vegetacije - crnikova šuma na padinama prema Supetarskoj Dragi uz
cestu,
To je pašnjak, obrasao pojedinačnim stablima crnike koju bi trebalo zaštiti od brsta stoke kao i
oštećivanja kresanjem grana, te omogućiti da se zaustavi erozija i da se cijela površina regenerira u
crnikovu šumu.
PARK ŠUMA
U kategoriji zaštite parka šume određuju se sljedeća područja za zaštitu:
San Marino,
To je manja kultura crnog bora neposredno uz turističko naseljeSan Marino. Dio šume je iskorišten za
autokamp, kao i igrališta mini golfa, tako da je došlo do zbijanja tla i degradacije staništa, te prijeti
opasnost od propadanja šume.
rt Lopižina,
To je manja kultura crnog bora na flišnoj podlozi između uvale Javorna i uvale Lopar, neposredno uz
pristanište i mjesto Lopar, a ima krajobrazni i rekreacijski značaj.
ZNAČAJNI KRAJOBRAZ
U kategoriji značajnog krajobraza određuju se slijedeća područja za zaštitu:
poluotok Lopar
Granica zaštićenog područja ide linijom od hridi Kaštelina kraj uvale Crnika, pa do Velike Sike na
sjeverozapadnom dijelu Lopara. Na tom dijelu poluotoka značajne su pješčane uvale u kojima dubina
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
110
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
od 2 metra ili metar je često širine od 100 do 300 metara od obale. Tu se nalazi poznati lokalitet
pješčanih površina zvan „Sahara“.
otok Sv. Grgur,
otok Goli.
Navedeni otoci su prirodna i ekološka cjelina koju je potrebno izuzeti iz masovnog turizma i intenzivne
izgradnje, kako bi se očuvale prirodne vrijednosti.
Podmorje i obalna linija
U kategoriji posebnog rezervata određuje se za zaštitui slijedeće područje:
podmorje otoka Sv. Grgur i Goli (predloženo već PPŽ-om)
Vrijedno bogatstvo podmorskog ekosustava, osobito zajednice koraligena i brojnih spilja što uvjetuje
potrebu istog stupnja zaštite i način gospodarenja. Pojedini lokalitet (spilje) zahtijevaju posebdnu
zaštitu.
Na području Općine Lopar određuju se sljedeća područja - obalne linije za zaštitu. U projektu „Jadran
III“ uočena je potreba očuvanja određenih obalnih površina koje predstavljaju prirodna staništa, te idh
je potrebno štiti od izgradnje i bilo kakve devastacije:
- dio obale od uvale Črnika do hridi Kaštelina,
- dio obale od hridi Kaštelina do plićaka Velika Sika na sjeveroistočnom dijelu Lopara,
- dio obale od pličine Velika Sika do uvale Javorna,
- dio obale od plaže Lopara do Mlinice,
- obalna linija otoka Grgur.
Tablica 14. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline
4.0.
4.1.
ZAŠTIĆENE CJELINE
OPĆINA LOPAR
OZNAKA
Zaštićeno
/Predloženo
za zaštitu
UKUPNO
/HA
% OD
POVRŠI
NE
OPĆINE
HA/STANOVNIKA
(broj stan. 1411
projekcija za
2015g.)
Posebni rezervat
Botaničko-zoološki
rezervat
rezervat Prvić s
priobalnim vodama i
Grgurov kanal
Ornitološko-botanički
rezervat
Uvala Lopar
(PREDLOŽENO: ZA
ZAŠTITU)
Rezervat šumske
vegetacije
Crnikova šuma na
padinama prema
Supetarskoj Dragi uz
cestu (PREDLOŽENO
ZA ZAŠTITU)
BZ
Zaštićeno
3388.81
19.08
2.4
OB
Predloženo za
zaštitu
6.89
0.04
0.005
ŠV
Predloženo za
zaštitu
11.60
0.06
0.008
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
111
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
San Marino
(PREDLOŽENO ZA
ZAŠTITU)
Rt Lopižina
(PREDLOŽENO ZA
ZAŠTITU)
PŠ
Park šuma
PR.Z
19.04
0.11
0.013
PŠ
PR.Z
0.05
0.006
Lopar-sjeveroistočni
dio poluotoka Lopar
( ZAŠTIĆENO)
Poluotok Lopar
(PREDLOŽENO ZA
ZAŠTITU)
Otok Sv. Grgur
(PREDLOŽENO ZA
ZAŠTITU)
Otok Goli
(PREDLOŽENO ZA
ZAŠTITU)
ZK
Značajni krajobraz
Z
95.59
0.54
0.067
ZK
PR.Z
320.18
1.80
0.22
ZK
PR.Z
617.04
3.47
0.437
ZK
PR.Z
447.19
2.52
0.316
9.30
Podmorje predloženo za zaštitu-posebni rezervat
Podmorje otoka Sv.
Grgur i Goli
(PREDLOŽENO ZA
ZAŠTITU)
PR
PR.Z
Zaštićena prirodna baština- ukupno
3972.56
22.37
2.81
8888.2
50.04
6.282
Za područja predviđena za zaštitu propisuje se obveza izrade stručnog obrazloženja ili stručne
podloge, kako bi se pokrenuo postupak zaštite. Do donošenja odluke o valjanosti prijedloga za zaštitu
i donošenja rješenja o preventivnoj zaštiti ta se područja štite odredbama ovog Plana.
•
Uvjeti i mjere zaštite prirode
Sukladno čl. 124. Zakona o zaštiti prirode, utvrđeni su slijedeći uvjeti i mjere zaštite prirode:
- u cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti treba očuvati područja
pokrivena autohtonom vegetacijom, postojeće šumske površine, šumske rubove, te
zabraniti njihovo uklanjanje,
- u cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti planirana izgradnja ne smije narušiti izgled
krajobraza, pri čemu se posebno štite od izgradnje panoramski vrijedne točke te vrhovi
uzvisina i obala,
- pri oblikovanju građevina treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim
obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi,
- prirodna obala treba se očuvati bez značajnijih izmjena obalne linije, nasipavanja i
otkopavanja obale,
- pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba osigurati racionalno korištenje
neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora,
- korištenje prirodnih dobara treba provoditi temeljem planova gospodarenja prirodnim
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
112
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
dobrima koji moraju sadržavati uvjete zaštite prirode nadležnog tijela državne uprave,
- pošumnjavanje, ukoliko se provodi, treba vršiti autohtonim vrstama, uzgojne radove
provoditi na način da se iz degradacijskog oblika šuma postepeno prevodi u visoki
uzgojni oblik,
- pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih radova obavezna je prijava nalaza
minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost u smislu Zakona
o zaštiti prirode te poduzeti mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe,
- za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan
utjecaj na ekološki značajno područje, treba ocijenizi, sukladno Zakonu o zaštiti prirode,
njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog
područja ili zaštićene vrijednosti.
•
Područja ekološke mreže RH na području Općine Lopar
Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN109/07) propisane su smjernice za mjere zaštite čija
provedba osigurava postizanje I održavanje povoljnog stanja ciljeva očuvanja svakog područja
ekološke mreže.
Smjernice za mjere zaštite su propisane Pravilnikom o vrstama stanišnim tipovima, karti staništa,
ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06).
HR2000898 # Šuma crnike na Grguru
Mjere zaštite
121
Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma
122
Prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno,
ostavljati manje neposječene površine
124
U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s
obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice
126
Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski
modificirane organizme
127
U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala,
osobito stabala s dupljama
128
U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti
te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring)
129
Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u
sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih
površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski
stanišni
tipovi
HR4000026 # Poluotok Lopar na Rabu
Mjere zaštite
11
Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti
22
Kontrolirati ili ograničiti gradnju objekata i lučica na muljevitim i pjeskovitim morskim obalama
23
Sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala
25
Ograničiti sidrenje
26
Svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta
32
Regulirati ribolov povlačnim ribolovnim alatima
HR2000901 Uvala Lopar
Mjere zaštite
22
Kontrolirati ili ograničiti gradnju objekata i lučica na muljevitim i pjeskovitim morskim obalama
23
Sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala
26
Svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
113
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
HR3000022 # Podmorje otoka Grgur i Goli
Mjere zaštite
23
Sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala
130
Očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih poboljšati tamo gdje su
pogoršana
132
Očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih područja i riječnih ušća
133
Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski
modificirane organizme
135
Sanirati
oštećene
djelove
morske
obale
gdje
god
je
to
moguće
HR3000024 # Supetarska draga na Rabu
Mjere zaštite
22
Kontrolirati ili ograničiti gradnju objekata i lučica na muljevitim i pjeskovitim morskim obalama
23
Sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala
25
Ograničiti sidrenje
26
Svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta
32
Regulirati ribolov povlačnim ribolovnim alatima
HR2001023 # Otok Rab
Mjere zaštite
26
Svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta
30
Osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP)
115
Gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz
prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva
116
Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski
modificirane organizme
117
Očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije
(sprječavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.)
HR2000677 # Otok Grgur
Mjere zaštite
23
Sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala
29
Odrediti kapacitet posjećivanja područja
HR1000033 # , Kvarnerski otoci
Mjere zaštite
7
Regulirati lov i sprječavati krivolov
9
Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo
11
Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti
20
Zabrana penjanja na liticama na kojima se gnijezde značajne vrste
28
Prilagoditi ribolov i sprječavati prelov ribe
ostalo: sprječavanje trovanja zvijeri; zabrana vožnje plovilima uz gnijezdeće kolonije; sprječavanje
izgradnje objekata na gnijezdećim kolonijama i u njihovoj neposrednoj blizini
Zaštićene divlje svojte
Korištenje zaštićenih divljih svojti dopušteno je na način i u količini da se njihove populacije na
državnoj ili na lokalnoj razini ne dovedu u opasnost (ZZP, čl. 94.).
Ministar nadležan za zaštitu prirode i ministar nadležan za poljeprivredu, šumarstvo i vodno
gospodarstvo svaki u svom djelokrugu,propisuju mjere zaštite zaštićenih divljih svojti koje
obuhvaćaju:sezonsku zabranu korištenja i druga ograničenja korištenja populacija, privremenu ili
lokalnu zabranu korištenja radi obnove populacija na zadovoljavajuću razinu i/ili reguliranje trgovine,
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
114
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
držanja radi trgovine i transporta radi trgovine živih i mrtvih primjeraka. Ministarstvo nadležno za
zaštitu prirode vodi evidenciju o načinu i količini korištenja zaštićenih divljih svojti radi utvrđivanja i
praćenja stanja populacija. Ako se utvrdi da je zbog korištenja zaštićena divlja svojta ugrožena,
ministar može donijeti naredbu kojom zabranjuje iliograničava korištenje te svojte.
•
Zaštićene i ugrožene vrste
Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, čl. 97.) zabranjeno je branje, skupljanje, uništavanje, sječa
ili iskopavanje samoniklih strogo zaštićenih biljaka i gljiva, držanje i trgovina samoniklim strogo
zaštićenim biljkama i gljivama. Strogo zaštićene životinje zabranjeno je namjerno hvatati, držati i/ili
ubijati, namjerno oštećivati ili uništavati njihove razvijne oblike, gnijezda ili legla, te područja njihova
razmnožavanja ili odmaranja, namjerno uznemiravati, naročito u vrijeme razmnožavanja, podizanja
mladih, migracije i hibernacije, ako bi uznemiravanje bilo značajno u odnosu na ciljeve zaštite,
namjerno uništavati ili uzimati jaja iz prirode ili držati prazna jaja, prikrivati, držati, uzgajati, uvoziti,
izvoziti, prevoziti i otuđivati ili na bilo koji način pribavljati i preparirati.Zaštitu uživaju i samonikle biljke
i gljive, te divlje životinje koje se nalaze u nacionalnom parku, strogom rezervatu, te u posebnom
rezervatu ako se radi o samoniklim biljkama, gljivama, te divljim životinjama radi kojih je područje
primarno zaštićeno, kao i sve podzemneživotinje, i kad nisu zaštićene kao pojedine svojte, ako aktom
o zaštiti toga područja za pojedinu vrstu nije drugačije određeno. Nenamjerno hvatanje i/ili strogo
zaštićenih životinja prijavljuje se Ministarstvu. Ministarstvo vodi evidenciju o nenamjerno uhvaćenim
i/ili ubijenim strogo zaštićenim životinjama, te odlučuje ozaštitnim mjerama u cilju sprječavanja
negativnog utjecaja na pojedine vrste.
U nastavku se navedene mjere zaštite za očuvanje zaštićenih i ugroženih vrsta:
Sisavci
Mjere zaštite:
U cilju zaštite šišmiša, potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u špiljama, šumama te skloništima
po tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. U slučaju obnova zgrada i crkava
u kojima je nađena kolonija šišmiša, poželjno je postaviti nova pogodna mjesta za sklonište kolonije.
Za zaštitu šišmiša koji obitavaju u špiljama potrebno je jedan dio špilja predvidjeti kao područja
zatvorena za javnost, a u špiljama koje su otvorene za posjetitelje šišmišima osigurati nesmetano
kretanje prilikom postavljanja vrata na ulaz u špilju (za postavljanje vrata obavezna je konzultacija
stručnjaka za šišmiše), ne uznemiravati prilikom posjeta te odrediti prihvatni kapacitet špilje. U cilju
zaštite šumskih vrsta šišmiša, detaljne mjere očuvanja šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite
prirode koji se ugrađuju u odgovarajuće šumsko-gospodarske osnove na području Općine Lopar.
S obzirom na neistraženost i nedostatak provjerenih podataka o ukupnoj brojnosti i trendu populacije u
Jadranu, potrebno je hitno izraditi cjelovitu studiju brojnosti i rasprostranjenosti dobrih dupina u
Jadranu te identificirati mjesta veće brojnosti i područja razmnožavanja i hranjenja (kritična staništa).
Kroz direktne mjere zaštite potrebno je dio takvih područja zaštititi u cijelosti (kao zoološke rezervate),
a u dijelu uvesti mjere upravljanja kao npr. ograničenja plovidbe i/ili ribarenja. Kao indirektne mjere
zaštite potrebno je: izraditi i uspostaviti kvalitetan plan upravljanja i nadzor nad ribljim fondom Jadrana
u suradnji s nadležnim institucijama, kvalitetne sustave odvodnje te pročišćavanja otpadnih voda,
spriječiti daljnju fragmentaciju staništa te provoditi kampanje informiranja i edukacije javnosti a
posebice turista tjekom ljeta o pravilima ponašanja u blizini dupina.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
115
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Ptice
Mjere zaštite:
U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom
gospodarenja šumama, a naročito je potrebno ostavljati dostatan broj starih suhih stabala radi ptica
dupljašica (kroz uvjete zaštite prirode odgovarajućih šumsko-gospodarskih osnova). U cilju zaštite
vrsta ptica koje se gnijezde na liticama stijena, potrebno je spriječiti svako planiranje izgradnje
infrastrukture i ostalih zahvata koji bi mogli ugroziti stanište ovih vrsta ptica. U cilju zaštite vrsta ptica
vezanih za vlažna staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom vodno-gospodarskih zahvata.
U slučaju planiranja zahvata na područjima Ekološke mreže RH (HR1000033 Kvarnerski otoci),
potrebno je provoditi Ocjenu prihvatljivosti zahvata na prirodu sukladno Zakonu o zaštiti prirode.
Vodozemci i gmazovi
Mjere zaštite:
Potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna i vodena staništa.
Leptiri
Mjere zaštite:
U cilju zaštite leptira trebalo bi prvenstveno očuvati vodena, močvarna i travnjačka staništa te o njima
voditi brigu prilikom gospodarenja šumama i travnjacima, melioraciji i vodno-gospodarskim zahvatima.
Leptiri su općenito ugroženi uslijed regulacije voda što izaziva promjene staništa uz vodotoke i
isušivanje vlažnih staništa; uništavanje šuma i promjena u gospodarenju šumama koje uključuju
uništavanje starih stabala i čišćenje rubova šuma;kemijskog onečišćenja; intenziviranja poljoprivredne
proizvodnje; sukcesije livadnih staništa; te sakupljačke aktivnosti kolekcionara.
•
Ugrožena i rijetka staništa
U nastavku su navedene mjere zaštite za očuvanje ugroženih i rijetkih staništa:
Neobrasle i slabo obrasle površine (B)
-očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese,uključujući eroziju;
-očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski
modificirane organizme.
Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare (C-D)
- gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim staništom tipu, uz prihvatljivo
korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva;
- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski
modificirane organizme;
- očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprečavanje procesa sukcesije
(sprečavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.);
- očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka;
- očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova,
vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni;
- poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u brdskim, planinskim, otočnim i primorsko travnjačkim
područjima.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
116
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Šume (E)
- gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma;
- prilikom dovršenoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati
manje neposječene površine;
- u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske
rubove;
- u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na
fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice;
- u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških
kontrolnih sredstava (’control agents’); ne koristiti genetski modificirane organizme;
- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski
modificirane organizme;
- u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabla, osobito
stabla s dupljama;
- u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te
sustavno praćenje njihova stanja (monitoring);
- pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji
odražava prirodni sastav;koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati
samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi.
Detaljne mjere za očuvanje šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite prirode za odgovarajuće
šumsko-gospodarske osnove na području Općine Lopar.
More i morska obala (F- G)
- očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih poboljšati tamo gdje su pogoršana;
- osigurati najmanje sekundarno pročišćavanje gradskih i industrijskih voda koje se ulijevaju u more;
- očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna, obale, priobalnih područja i riječnih ušća;
- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski
modificirane organizme;
- provoditi prikladni sustav upravljanja i nadzora nad balastnim vodama brodova;
- spriječiti nepropisnu gradnju na morskoj obali i sanirati nepovoljno stanje gdje god je moguće;
- ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju.
3.4.3.2. Zaštita kulturno-povijesnog naslijeđa
Područja i lokaliteti zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa prikazani su na kartografskom prikazu br.
3A "Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Uvjeti korištenja - Područja posebnih uvjeta korištenja" u
mjerilu 1:25.000.
Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih
dobara i ovim planom.
Za određivanje mjera i posebnih uvjeta te nadzor nad njihovim provođenjem nadležno je
Ministarstvo kulture, Državna uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
117
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Registrirani i evidentirani spomenici kulturne baštine koji su po svom statusu štićeni Zakonom o
zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i koji se ovim Planom određuju kao zaštićene vrijednosti i
posebnosti kulturno-povijesne baštine su:
Kopnena i podmorska arheološka nalazišta - zone
a) Zaštićeni spomenici kulture
1. Punta Zidine
2. Antička peć na predjelu Podšilo, Dubac
3. Hidroarheološka zona od Rta Kalifronta do Rta Stojana
4. Podmorsko arheološko nalazište Rt Sorinj
b) Evidentirani spomenici kulture
1. Prapovijesna gradina Kužekino
2. Rt Kaštelina- prapovijesna gradina/nekropola
3. Lukovac -ranosrednjevjekovni sakralni objekt na istoimenom otočiću
4. Trbušnjak-prapovijesna gradina
5. Pećina-prapovijesna gradina
6. Glavičice-prapovijesna gradina
7. Špilja Jamina (Pastiričina pećina)
8. Gromačica-gradina/nekropola
Pojedinačne građevine - sakralni objekti
b) Evidentirani spomenici kulture
1.
Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije
2.
Crkva Sv. Ivana
3.
Crkva sv. Nikole na Sorinju
4.
Crkva sv. Roka u polju
Režimi zaštite prostora
S obzirom da na području Općine Lopar ne postoje kulturno – povijesne, sustav mjera zaštite
utvrđuje se i provodi za svako pojedinačno kulturno dobro ili povijesnu strukturu, a zone zaštite
određene su granicama obuhvata područja kulturnog dobra.
Zaštita naselja
Kod bilo kakvih intervencija na malo takvih sačuvanih objekata najznačajnije je omogućiti
konzervatorski očevid prije početka sanacijskog zahvata. Ukoliko se pristupa otucanju žbuke
potrebno je omogućiti konzervatorski očevid po otucanju žbuke, a prije nanošenja nove. Starije je
slojeve, nekadašnje fasadne otvore i sl. potrebno dokumentirati prije žbukanja (fotografirati, nacrtati i
sl.), što je zadatak konzervatora, a po potrebi, sukladno odluci konzervatora i prezentirati. Najčešći
oblik prezentacije ranijih (naknadno zazidanih) fasadnih otvora je čišćenje kamenih okvira od žbuke.
Ukoliko nije moguće otvaranje (što je čest slučaj) otvor se prikazuje izvedbom urednih žbukanih
opšava uokolo kamenih okvira i sl. Žbuku je potrebno postupno stanjiti do brida kamena. Nisu
preporučljivi predebeli slojevi i opšav izrazito izbočen u odnosu na lice obrađene kamene grede koja
se prezentira. Fugiranje se uglavnom ne preporučuje osim u iznimnim slučajevima.
Postojeće je detalje potrebno čuvati i sanirati (ili faksimilno obnoviti). Armirano-betonski vijenac ili
prsten mora biti maskiran potkrovnim vijencem od kamenih ploča, ili još bolje, ugrađen u građu ziđa
(barem vanjsko lice treba biti kameno). Poželjni su i žbukani, konkavno profilirani potkrovni vijenci
izvučeni kalupom, tamo gdje ih dokumentira postojeće stanje. Od naročite je važnosti pokrov
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
118
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
tradicionalnim glinenim crijepom, kanalicom (prirodnom, a nikako betonskim supstitucijama).
Posebnu pažnju treba posvetiti očuvanju preostalih spomeničkih obilježja seoskoga graditeljstva.
Novogradnja bi trebala slijediti temeljna obilježja zatečenog stanja. Kuće manjih gabarita trebale bi se
skladno nadovezivati u konture postojećeg graditeljstva, nizove tako karakteristične za tradicijsko
graditeljstvo loparskog područja. Uski zabati, rasponom bliži tradicionalnoj gradnji, od naročite su
važnosti u prilagodbi prigradnji i novogradnji krajoliku.
Treba projektirati i izvoditi tradicionalna drvena krovišta. Za potpuniji dojam krovišta se trebaju prekrivati
ambijentalnom kanalicom (efekt starih, "šarenih" krovova). Bitno je da se zaista radi o glinenom crijepu
Tradicionalne drvene krovne konstrukcije važno je osim na matičnim zgradama koristiti i kod
nadstrešnica vanjskih stubišta-baladura, prigrađenih trijemova i sl.
Vrlo je važna drvena stolarija, kapci ili rebrenice, za koju je najbolje da bude ličena na ambijentalno
uobičajeni način. Vratnice je (ulazi u konobe i sl.) poželjno izvoditi od dasaka slaganih na “pero i
utor” ili pak profilirane, s ukladama na portalima stambenih dijelova građevine.
Od naročite je važnosti i pretežna zatvorenost zidnog platna (primjerena tradicijskoj gradnji i podneblju),
uski prozori pravokutnog oblika i tradicionalnih formata. U ruralnom su ambijentu sasvim prihvatljiva
vanjska stubišta kao element mjesne tradicijske gradnje. Bitni su puni parapeti ograda baladura,
izbjegavanje industrijski standardiziranih formi dimnjaka i sl. Puni efekti postižu se izvedbom blago
istaknutih i meko profiliranih žbukanih potkrovnih vijenaca namjesto stršećega betonskog vijenca. Na
ladanju je poželjnija varijanta potkrovnog vijenca pločama od škrile, štokanog kamena ili drvene strehe u
prepustu. Prozori novogradnji ne moraju imati kamene okvire, “erte”. Otvori novogradnji naposljetku ne
moraju imati nikakve erte ili mogu imati samo klupčice, no treba ponoviti, važno je zadržavanje u
okvirima tradicionalnih dimenzija. U izvedbi ograda okućnica i tradicionalnih vanjskih stubišta prihvatljivo
je zidanje neožbukanim kamenom. Kod ograda okućnica najprihvatljivija je tradicionalna suhozidna
gradnja. Novu je izgradnju potrebno limitirati na način da se sačuvaju vrijednosti cjeline kultiviranog
krajolika. Stoga, ukoliko postoji interes za novogradnju treba ga putem detaljnog plana uređenja i
adekvatne konzervatorske podloge koja je njegov sastavni dio kanalizirati i precizirati. Uz nadzor
konzervatora, seoske bi se kuće trebale žbukati na način da se prate prirodne neravnine zida. Žbuka
se vapnenim ili lagano produžnim mortom uz korištenje lokalnih agregata. Prihvatljive su i gotove
žbuke mineralnog podrijetla, dakako i vapnene gotove žbuke s pigmentacijom koja odgovara lokalnoj
tradiciji. Nisu prihvatljive grube žbuke češljane strukture. Prihvatljivo je i fugiranje, osobito kod
gospodarskih građevina koje na ovom području najčešće zbog uštede i nisu bile žbukane. Osobito
je prihvatljivo tzv. široko fugiranje i samo mjestimično popunjavanje većih pukotina između blokova
kamenog ziđa što je također tradicija ovoga kraja uz zadršku da takva tehnika izgleda posve
promašenom kada se ne izvodi na tradicionalni način, vapnenom žbukom.
Konzervatorsko-arheološki nadzor od osobite je važnosti provoditi prilikom svih infrastrukturnih i
drugih zemljanih radova, polaganja trajnih opločenja te na mjestima gdje se očekuju značajni
arheološki nalazi. Isto tako, ukoliko se prilikom izvođenja građevinskih ili drugih radova koji se
obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiđe na arheološko nalazište ili
nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu obavijestiti nadležno tijelo,
odnosno konzervatorski odjel (Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, čl. 45).
U Loparu se ovo osobito odnosi na područje kampa „San Marino“ u kojemu su pri izgradnji već
naišlo na arheološke nalaze, ali i na veliku zonu sjevernog i sjeveroistočnog dijela poluotoka te na
vršnu zonu spoja fliša i krša. U uvali Crnika i u loparskoj trajektnoj luci potrebno je provoditi
hidroarheološki nadzor prilikom bilo kakvih radova.
Od posebne je važnosti zaštita vizura i uspostava jasnih urbanističkih cezura koje se mogu provesti
planskim mjerama. One primjerice trebaju uključivati konzervatorsku kontrolu i regulaciju izgradnje,
uz uspostavu cezure uokolo crkve Male Gospe koja uključuje potpunu zabranu gradnje. Jednako je
tako važno uvesti cezuru uz rub arheološke zone sjevera i sjeveroistoka poluotoka.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
119
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Unutar naselja se nova izgradnja ili adaptacije u kampu „San Marino“, okolici ambulante i pošte te na
položajima Mostir i Potkravljak (Bulinova Njiva) preporuča samo uz ishođenje posebnih uvjeta
nadležnog konzervatorskog odjela te obavezni nadzor arheologa i konzervatora pri bilo kakvim
zemljanim radovima.
Zaštita arheoloških nalazišta
Režimi zaštite arheoloških nalazišta uključuju ubiciranje i obilježavanje arheoloških lokaliteta te
njihovog približnog areala (uobičajena prostorno-planska dokumentacija, karta u mjerilu 1:25 000,
katastar, Hrvatska osnovna karta) i registraciju kulturnog dobra, njegovo zaštitno arheološko
istraživanje uz konzervaciju i mogućnost prezentacije. Kao specifičnost režima zaštite arheoloških
nalazišta valja naglasiti da su slučajni nalazi uvijek mogući, pogotovo na ovakvim područjima
iznimno bogate i relativno slabo istražene arheološke baštine. Već navedena činjenica slabe
istraženosti također još uvijek onemogućuje precizno kartiranje. Stoga je od posebne važnosti na
ovoj razini prostornog planiranja u urbanističke uvjete ugraditi aspekt mjera zaštite arheoloških
nalazišta. Često će se on moći operacionalizirati tek izradom detaljnog plana uređenja određenog
područja, dakako, ako u izradi istoga sudjeluje konzervatorska služba.
Sastavni dio uvjeta zaštite kulturnih dobara su i uvjeti provođenja arheološkog nadzora i zaštitnih
arheoloških istraživanja. Konzervatorsko-arheološki nadzor od osobite je važnosti provoditi prilikom
svih infrastrukturnih i drugih zemljanih radova, polaganja trajnih opločenja te na mjestima gdje se
očekuju značajni arheološki nalazi. Isto tako, važno je naglasiti da je i zakonom propisano da je,
ukoliko se prilikom izvođenja građevinskih ili drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod
površine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi
radove dužna prekinuti radove i o nalazu obavijestiti nadležno tijelo, odnosno nadležni
konzervatorski odjel (Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, čl. 45).
U Loparu se ovo osobito odnosi na područje kampa „San Marino“ u kojemu su pri izgradnji već
naišlo na arheološke nalaze, ali i na veliku zonu sjevernog i sjeveroistočnog dijela poluotoka te na
vršnu zonu spoja fliša i krša. Osim toga, na nekoliko se mjesta u današnjem naselju, pri recentnoj
izgradnji naišlo na arheološke nalaze: kod izgradnje ambulante, pošte te na položaju Mostir. Cijelom
površinom loparskog polja stanovnici su obrađujući zemlju oduvijek nalazili antičke predmete. U
kampu je pri izgradnji vodovoda nađen sloj amfora koje su zatim dijelom uništene ili odnesene a
dijelom ponovno zatrpane. U uvali Crnika i u loparskoj trajektnoj luci potrebno je provoditi
hidroarheološki nadzor prilikom bilo kakvih radova. Na oba su mjesta otkriveni arheološki nalazi, od
kojih se neki čuvaju u rapskom Centru za kulturu.
U slučajevima krupnijih infrastrukturnih radova obvezan je adekvatni arheološki nadzor, što bi
također trebalo naglasiti prostorno-planskom dokumentacijom. Pravovremena dojava
konzervatorskoj službi (Konzervatorski odjel u Rijeci) ili arheolozima (Pomorski i povijesni muzej
Hrvatskog Primorja u Rijeci) posebno je važna.
Arheološke zone koje su upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, potrebno štititi od
svih zemljanih radova, građevinskih i infrastrukturnih zahvata. Također je važno osim provođenja
arheološkog nadzora pri eventualnim zemljanim radovima u okolici, štititi i vizure te uspostaviti jasne
urbanističke cezure koje se provode prostorno – planskim mjerama. Važno je regulirati i kontrolirati
izgradnju u širem pojasu granice arheološke zone sjevernog i sjeveroistočnog dijela poluotoka od
uvale Siće do rta Kaštelina te na jug do gradine Kužekino (Mačev vrh).
Na području Općine Lopar postoji cijeli niz arheoloških zona i nalazišta koja se spominju uglavnom
kao sjećanja starijih stanovnika. Sada su prekrivena naseljem ili postoje samo kao toponimi koji
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
120
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
ukazuju na postojanje nalazišta, međutim na površini nisu vidljivi tragovi struktura.
Osim toga, zbog posebnosti tradicijskog graditeljstva koje je nastalo zbog bavljenja ovčarstvom,
postoji niz nalazišta koja su praktički inkorporirana u kultivirani krajolik. Takvim nalazištima odnosno
zonama nismo posvetili zasebne kataloške jedinice iako su pojedinačni lokaliteti unutar zona
obrađeni, nego ćemo ih ovdje navesti te za njih dati zbirne smjernice.
1. Arheološka zona sjevernog i sjeveroistočnog dijela poluotoka Lopara od uvale Siće
zapadu do rt Kaštelina (odnosno Stojana, ovisno o karti) te na jug do gradine
Kužekino (Mačev vrh).
-duž čitave ove zone gustoća je površinskih nalaza (ulomaka keramike, kremenih artefakata
i sitnih metalnih predmeta) tolika da je potrebno štiti cijelo područje.
-naročito je važno kontrolirati svaku izgradnju te provoditi stalni arheološki nadzor kod
izgradnje i kod infrastrukturnih radova.
-područje je zgodno za prezentaciju kao arheološki park zbog posebnosti prirodnih
vrijednosti u kombinaciji s kulturnim dobrima. Naravno, prije prezentacije bilo bi potrebno
provesti dodatna istraživanja te konzervaciju nalazišta.
2. Arheološka zona vršnog područja uzduž granice fliša i krša s nalazištima Trbušnjak,
Pećina, Gromačica.
-ovo područje potrebno je čuvati od utjecaja ljudi, naročito turista.
-preporuča se zabrana ikakvog pa i najmanjeg zadiranja u krajolik kao što su npr. gradnja
manjih kamenih suhozidnih stožaca. Zaštita istih moguća je isključivo angažmanom lokalne
zajednice i lokalnog stanovništva
U svrhu zaštite evidentiranih te potencijalnih arheoloških nalazišta, prilikom planiranja
rekonstrukcija postojećih i izgradnje novih građevina ili zona te infrastrukturnih građevina, a koja
se nalaze u njihovoj neposrednoj blizini ili okruženju, uvjetuje se izrada stručne elaboracije te
provođenje arheoloških istraživanja, odnosno, svih radnji uvjetovanih od strane nadležnog
Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorskog odjela u
Rijeci.
Za sve zahvate u neposrednom funkcionalnom okruženju evidentiranog te potencijalnog
arheološkog lokaliteta potrebno je ishoditi posebne uvjete od nadležnog Ministarstva kulture,
Državne uprave za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorskog odjela u Rijeci
Zaštita pomorskih arheoloških nalazišta
Potrebno je provoditi konzervatorsko-arheološki nadzor prilikom svih infrastrukturnih i drugih
zemljanih radova u podmorju, a naročito na mjestima gdje se očekuju značajni hidroarheološki
nalazi. To se naročito odnosi na uvale Crnika (gdje su već nađene amfore i ostaci potopljenog
broda), Podšilo, Siće, trajektnu luku i podmorje oko Lukovca.
Kod slučajnih hidroarheoloških nalaza potrebno je obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel.
Zaštita pojedinačnih građevina
a) Sakralne građevine
-prilikom bilo kakvih radova na uređenju same crkve ili njezine okolice potrebno je obratiti pažnju na
mogućnost pronalaska primarnog građevnog sloja prilikom otucanja žbuke, eventualni pronalazak
tlocrta prvobitne crkve pri arheološkom nadzoru iskopa u unutrašnjosti ili neposrednom okolišu
-od iznimne je važnosti pravovremena suradnja župnika, inicijativnog odbora za sanaciju neke crkve,
župskoga vijeća i sl. s konzervatorskom službom čak i pri sitnim sanacijskim zahvatima poput ličenja,
drenažnoga iskopa i sl.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
121
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
-urbanističko planiranje posebnu pažnju mora posvetiti zaštiti vizura na ovu vrstu kulturnih dobara.
Svi radovi na pojedinačnim građevinama – registriranim i evidentiranim spomenicima graditeljske
baštine, moraju se planirati sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, smjernicama i
odredbama konzervatorskih podloga. Radovi moraju biti verificirani i praćeni od strane nadležnog
Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorskog odjela u
Rijeci.
b) Objekti profane namjene
Ovo se uglavnom odnosi na kaznionice na otocima Goli i Sv. Grgur. Oba su otoka važna
memorijalna područja koja je kao takva potrebno štiti i adekvatno prezentirati.
Sačuvane objekte svakako treba čuvati intaktno te ih, ukoliko su oštećeni, sanirati i primjereno
prezentirati. Neki se objekti mogu ponovo staviti u funkciju tako da ih se inkorporira u turističke
pješačke, biciklističke staze i sl. što je već učinjeno u slučaju puta Lopar – Rab (pješačka staza i
dio poučne staze Geoparka Lopar) a u neku ruku i u slučaju Golog otoka koji je dio redovne
ponude turističkih izleta iz Lopara.
Zaštita etnoloških cjelina i kulturnog krajolika
Osnovni problem kod pravne zaštite kultiviranih krajolika i suhozidne gradnje općenito – gromača,
mošuna i sl., osim izuzetno velike površine na kojoj se rasprostiru, jest taj što i je zbog suhozidnog
načina građenja gotovo nemoguće konzervirati, a njihova upotreba, glavni uvjet njihova opstanka,
podrazumijeva česte zahvate preoblikovanja. Zato je u budućim prostornim planovima potrebno
unijeti odredbe kojima bi se prostor s većom koncentracijom gromača štitio od svake druge gradnje,
odnosno kojima bi se onemogućavalo njihovo devastiranje.
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava
3.5.1. Prometna infrastruktura
Prostornim planom određeni su infrastrukturni sustavi, i to:
- prometni sustav (kopneni, pomorski i zračni),
- pošta i telekomunikacije,
- energetski sustav (opskrba električnom energijom i UNP-om),
- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja),
- obnovljivi izvori energije (sunčane elektrane),
U nastavku su predočeni kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora za prometni,
telekomunikacijski vodnogospodarski i energetski sustav:
SUSTAV
vrsta
PROMETNI
ceste
TELEKOMUNIKACIJE
kablovska
kanalizacija
PODSUSTAV
kategorija
državna
županijska
lokalna
nerazvrstane
državni
županijski
lokalni
GRAĐEVINA
vrsta
ostale brze ceste
međunarodni
magistralni
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
122
postoj. (m)
KORIDOR GRAĐEVINE
planir. (m)
15-30
12-15
9-12
šire od 3 m
1,5
1,5
1,2
Z A G R E B
100
70
10
8
3-5
1-3
1-2
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
vodoopskrba vodovi
VODOOPSKRBA
I ODVODNJA
kolektori
državni
županijski
lokalni
županijski
Prijedlog plana za javnu raspravu
međunarodni
ostali
državni
županijski
lokalni
dalekovodi
4
10
10
4
prema projektu sustava
odvodnje
4
23
19
100 (50) projektirani
70 (25) projektirani
15
50
6
lokalni
ENERGETIKA
6
6
4
dalekovod 220 kV
dalekovodi 110 kV
dalekovodi 35 kV
dalekovodi 20 kV
Svi koridori infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br. 1B “ Korištenje i namjena
površina – promet; pošta, telekomunikacijski sustav i lokacije društvenih djelatnosti ” i br. 2 “Infrastrukturni
sustavi i mreže - Vodnogospodarski i energetski sustavi”, u mjerilu 1:25.000.
Prostornim planom se određuju osnove cestovnog, pomorskog i zračnog sustava te sustava telekomunikacija
i pošta. Navedeni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br.1 “Korištenje i namjena površina” i br. 1B “
Korištenje i namjena površina – promet; pošta, telekomunikacijski sustav i lokacije društvenih djelatnosti” u mj.
1:25.000
3.5.1.1. Kopneni promet
Prostornim planom određena je osnovna mreža cesta koju na području općine Lopar čine:
državne ceste,
županijske ceste,
lokalne ceste
nerazvrstane ceste
Državna cesta na području općine je:
dio ceste Omišalj - Vrbnik- Stara Baška (trajekt) - Supetarska Draga (trajekt) - Rab - Mišnjak (trajekt)
- Biškupica (nova obilaznica)
Županijska cesta na području općine je :
- ŽC1 Supetarska Draga – Lopar,
Mrežu lokalnih cesta na području općine čine:
- LC 1 Lopar – San Marino,
- LC 2 od žup. ceste ŽC1 (S. Draga-Lopar) - rt Sorinj.
Mrežu nerazvrstanih cesta na području općine čine:
- N1 cesta od žup. ceste ŽC1 (S. Draga-Lopar) do Zorzina
- N2 cesta od žup. ceste ŽC1 (S. Draga-Lopar) do Ferala
- N3 cesta od nerazv. ceste N4 do groblja Sv. Marija
- N4 cesta od nerazv. ceste N2 do Surića
- N5 cesta od žup. ceste ŽC1 (S. Draga-Lopar) do uv. Stojan
- N6 cesta od žup. ceste ŽC1 (S. Draga-Lopar) do Matahlijića
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
123
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
- N7 cesta od crkve Sv. Ivan do San Marina
- N8 cesta
- N9 cesta
- N10 cesta
- N11 cesta
- N12 cesta
- N13 cesta od N7 ceste do Paparića
- N14 cesta od lok. ceste LC1 (Lopar-San Marino) do autokampa
- N15 cesta od žup. ceste ŽC1 (S. Draga-Lopar) do groblja (koja zauzima katastarske čestice 9076, 8882/2,
8882/3, 9079/3 i dio 8882/1)
Kolno pješačka pristupna ulica na području općine je:
- KP1 cesta od nerazv. ceste N14 do privezišta PR5 (uvala Crnika)
Državna, županijska, lokalne i nerazvrstane ceste sa brojčanim oznakama ucrtane su na kartografskom
prikazu 1B “ Korištenje i namjena površina – promet; pošta, telekomunikacijski sustav i lokacije društvenih
djelatnosti ” u mj. 1:25.000.
Nerazvrstane ceste
Nerazvrstane prometnice treba privesti funkciji popravljanjem prometno tehničkih elementa prometnica i
proširenjem kolnika na dionicama gdje za to postoje mogućnosti, a prioriteti trebaju biti na prostorima na
kojima je u nastavku prometnica planirano širenje građevinskih područja.
Kod izgradnje novih nerazvrstanih cesta se planira u načelu dvosmjerni promet. Jednosmjerni promet je
potrebno primijeniti u dijelovima izgrađenog građevinskog područja na dijelovima ulica koje imaju uske
poprečne profile, koje nije moguće proširivati zbog postojeće izgradnje (položaj građevine na regulacijskoj
liniji).
Širina kolnika za dvosmjerni promet mora iznositi minimalno 2 x 2,75 m (preporuka 2 x 3,0 m), a za
jednosmjerni promet minimalno 3,5 m (preporuka 4,0 m). Širina nogostupa uzduž ulice mora iznositi
minimalno 1,25 m ukoliko se nogostup izvodi obostrano u odnosu na ulicu, a ukoliko se izvodi jednostrano
onda širina mora iznositi minimalno 1,50 m. Širina planiranih pješačkih prolaza i javnih stubišta mora iznositi
minimalno 3,0 m, a iznimno na kraćim potezima (manjim od 50 m) može iznositi 1,6 m.
Iznimno kod rekonstrukcije postojećih cesta, minimalna dozvoljena širina kolnika može iznositi 3,0 m i može
se rekonstruirati bez nogostupa na dijelovima ulice gdje položaj postojećih građevina onemogućava obavezne
širine.
Pristup na javnu prometnu površinu može se ostvariti i pristupnim putom koji ne može biti uži od:
- 5,0 m unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja,
- 3,0 m unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja,
uz uvjet da nije duži od 50 metara, odnosno 100 metara s okretištem na kraju.
Iznimno kod rekonstrukcije postojećih građevina stambene namjene (stambene građevine i
višestambene građevine), unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, ako ne postoji pristup na
prometnu površinu minimalne širine 3,0 m na koju građevine moraju imati pristup pristupom se
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
124
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
podrazumijeva i postojeći pješački prolaz ili stubište, ali ne manji od 1,5 m.
Pješački promet
Planom je definirana kolno pješačka pristupna ulica od nerazvrstane ulice N14 do kopnenog dijela priveza
PR5 u uvali Crnika. Minimalna širina kolno pješačke pristupne ulice iznosi 3,5 m, a maksimalna dozvoljena
širina je 5,5 m. Završna obrada površine kolno-pješačke pristupne ulice se treba realizirati u obliku
popločenja tipskim betonskim i sl. elementima.
Osim postojeće mreže pješačkih staza, u narednom razdoblju pješačke staze mogu se kvalitetno
nadograđivati na postojeće šumske putove ili staze, na temelju prirodnih vrijednosti i uz obavezno uvažavanje
tradicionalnog načina izvedbe. Sve pješačke staze moraju biti obilježene putokazima i drugim odgovarajućim
oznakama, a unutar površina za pješačke staze moguće je predvidjeti i manje prostore za odmor, s
odgovarajućom opremom za sjedenje, kao što su drvene klupe, nadstrešnice i sl.
Na ishodišne točke pješačkih staza potrebno je postaviti odgovarajuće oznake kojima se zabranjuje vožnja
motociklima po pješačkim površinama, kako se ne bi mješao motorni i pješački promet. Način korištenja
postojećih i planiranih pješačkih staza ovisit će o budućim rekreacijskim programima.
Planom se definira nova pješačka šetnica uz postojeću lokalnu cestu LC1 (Lopar-San Marino) do raskrižja sa
nerazvrstanom cestom N14 radi sigurnijeg odvijanja pješačkog prometa prema auto kampu i ugostiteljskoturističkim sadržajima na plaži. Širina planirane šetnice je 6,0 m. Između lokalne ceste LC1 i šetnice planirano
je javno parkiralište.
Parkirališna i garažna mjesta
Potreban broj parkirališta i garažnih mjesta rješava se na građevnoj čestici pojedine građevine. Potreban broj
parkirališno – garažnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama određuje se na slijedeći način:
Namjena prostora u
građevinama
stanovanje
trgovine
drugi poslovni sadržaji
restorani i kavane
gospodarska namjena
hoteli, pansioni, moteli
sportska dvorana s igralištem
škole, predškolske ustanove
Broj parkirališnih/garažnih
mjesta
1 mjesto + 1
1 mjesto
1 mjesto
1 mjesto
1 mjesto +1
1 mjesto + 5
1 mjesto
1 mjesto
Jedinica
stan
10 m2 površine
15 m2 površine
4 sjedećih mjesta
4 zaposlenika
2 ležaja
20 sjedećih mjesta
3 zaposlenika
Ako se grade garaže na građevnoj čestici višestambene građevine garažiranje vozila u pravilu se rješava
unutar višestambene građevine
Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se
predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
125
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Između šetnice i lokalne ceste LC 1 planira se javno parkiralište okomito na os postojeće ceste od
križanja sa županijskom cestom ŽC1 (Supetarska Draga – Lopar) do spoja sa nerazvrstanom cestom N14.
Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od
ukupnog broja parkirnih mjesat, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.
Na svaka četiri parkirna mjesta potrebno je posaditi jedno stablo.
Parkirališta se radi zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta mogu graditi i u kontaktnoj zoni
osnovne građevine što predstavlja “izdvojeno parkiralište”. Kontaktna zona osnovne građevine je okolno
zemljište s pristupom preko zemljišta ili s kolnim pristupom s druge javne prometne površine u blizini lokacije
osnovne građevine. Koeficijent izgrađenosti “izdvojenog parkirališta” je odnos između površine građevne
čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina, a iznosi najviše:
za uređenje u jednoj razini:
0,8
Prilazi izdvojenim parkiralištima izvode se prema tehničkim normativima, s postojećih internih prometnica uz
osnovnu građevinu ili s drugih javnih prometnica ili prometnih površina prema uvjetima nadležnih službi ili
organizacija. Sva prometna rješenja vezana za ”izdvojena parkirališta” ne smiju utjecati na sustav
protupožarnih putova niti se isti mogu koristiti za parkiranje, zaustavljanje i povremeno korištenje.
Benzinska crpka
Planom se dopušta izvedba benzinske crpke u kopnenom dijelu planirane trajektne luka u uvali Vardaškolj za
opskrbu gorivom automobila i plovila na moru.
Planom se dopušta izvedba crpki sa ukopanim spremnicima za gorivo. U sklopu benzinske crpke planira se i
prateća građevina za korisnike benzinske crpke, najveće dopuštene građevinske bruto površine 150 m2 i
maksimalne visine 6,0 m (jedna nadzemna etaža). U sklopu prateće građevine treba predvidjeti prostorije za
zaposlenike i korisnike benzinske pumpe (ured, garderoba, sanitarni čvor, prodajni dio, manje skladište i sl.).
Obalni dio benzinske crpke treba biti uređen na način da se osigura adekvatan broj priveza za plovila koja
koriste usluge na benzinskoj crpki.
Planom se također dopušta lociranje benzinske crpke u uvali Velo kolo, ali samo kao lokacija u istraživanju,
ukoliko se ne izvede benzinska crpka na kopnenom dijelu luke u uvali Vardaškolj. Uvjeti za tu lokaciju su isti
kao i za lokaciju u uvali Vardaškolj.
3.5.1.2. Pomorski promet
Na kartografskom prikazu br. 1A „Korištenje i namjena površina“ i 1B „Korištenje i namjena površina – promet;
pošta, telekomunikacijski sustav i lokacije društvenih djelatnosti“ u mj. 1:25.000 prikazan je raspored morskih
luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja, morskih luka posebne namjene i priveza u
turističkim zonama.
Na području općine Lopar određene su slijedeće luke otvorene za javni promet:
Luke otvorene za javni promet županijskog značaja:
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
126
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Trajektna luka Supetarska Draga u uvali Vardaškolj - planirana
U sklopu luke dopušteno je obavljanje slijedećih djelatnosti:
- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila (trajektna luka)
Razgraničenje pripadajućeg kopnenog i morskog dijela luke za pojedine namjene, kapacitet i detaljni
program korištenja odrediti će se prilikom izrade UPU-a 13, u skladu s važećim Zakonom.
Luke otvorene za javni promet lokalnog značaja:
Luka Lopar (L1)
Postojeća trajektna luka (do realizacije trajektne luke u uvali Vardaškolj).
U sklopu luke dopušteno je obavljanje slijedećih djelatnosti:
- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila
- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara
U sklopu luke potrebno je osigurati najmanje jedan vez za trajekte.
Pripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe
domaćeg stanovništva i nautičara, odrediti će se prilikom izrade UPU-a 3, u skladu s važećim Zakonom.
Luka Melak - Lopar (L2)
U sklopu luke dopušten je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara.
Pripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe
domaćeg stanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 3, u skladu s važećim Zakonom.
Luka San Marino - Lopar (L3)
U sklopu luke dopušteno je obavljanje slijedećih djelatnosti:
- ukrcaj i iskrcaj putnika
- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara
- privez i odvez sportskih brodica
Na području općine Lopar određeni su slijedeći privezi u turističkim zonama:
Privez Sv Grgur (PR 1)
Privez u sklopu prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene T2-4, dijelom postojeće. Posebni
programi korištenja utvrditi će se izradom Urbanističkog plana uređenja UPU 33 određenog ovim Planom, u
skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.
Kapacitet luke iznosi maksimalno 100 vezova.
Privez Melna – Goli otok (PR 2)
Privez u sklopu prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene T2-2, dijelom postojeće. Posebni
programi korištenja utvrditi će se izradom Urbanističkog plana uređenja UPU 31 određenog ovim Planom, u
skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.
Kapacitet iznosi maksimalno 120 vezova.
Privez Tetina – Goli otok (PR 3)
Privez u sklopu prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene T2-2, dijelom postojeće. Posebni programi
korištenja utvrditi će se izradom Urbanističkog plana uređenja UPU 31 određenog ovim Planom, u skladu s
Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.
Kapacitet iznosi maksimalno 30 vezova.
Privez Vela Draga – Goli otok (PR 4)
Privez u sklopu prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene T2-3, dijelom postojeće. Posebni programi
korištenja utvrditi će se izradom Urbanističkog plana uređenja UPU 32 određenog ovim Planom, u skladu s
Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
127
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Kapacitet iznosi maksimalno 150 vezova.
Privez Crnika – (PR 5) – poluotok Lopar
Privez u sklopu prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene T3. Osim morskog dijela priveza,
određen je i kopneni dio. Posebni programi korištenja utvrditi će se izradom Urbanističkog plana uređenja
UPU 9. Maksimalni kapacitet priveza iznosi 70 vezova.
Plovni putovi
Dijelom akvatorija općine Lopar prolazi trasa unutrašnjeg morskog plovnog puta, kojim se povezuju
luke: - otok Rab (Lopar) –otok Krk (stara Baška) - županijski značaj
3.5.1.3. Zračni promet
Prostornim planom određuje se smještaj zračnog pristaništa (letališta) u istraživanju na široj lokaciji Stanina
za referentni kod zračne luke 1A-2B. Zračno pristanište je namijenjeno za sportsko- turističke avione. Po
detaljnijem istraživanju lokacije i utvrđivanju referentnog koda definirati će se dužina uzletno-sletne staze
sukladno mjerodavnom tipu zrakoplova za koji će zračno pristanište biti namijenjeno.
Sve potrebne građevine, oprema i uređaji potrebni za normalno funkcioniranje zračnog pristaništa (eventualna
upravna građevina s meteorološkom stanicom i kontrolnim tornjem, stajanke, signalizacija za obilježavanje
uzletno-sletne staze, hangari, garaže i sl.) smještaju se sukladno mogućnostima terena i kategoriji zračne luke
i moraju biti kontrolirani i u ograđenom prostoru. U blizini ulaza na područje zračne luke potrebno je predvidjeti
parkirališnu površinu za zaposlenike i korisnike zračnog pristaništa.
Helidrom se planira u sklopu površine namijenjene za zračno pristanište (letalište) na lokaciji Stanina.
3.5.1.4. Javne telekomunikacije
Vodovi i građevine telekomunikacijskog i poštanskog sustava prikazani su na kartografskom prikazu br. 1B
“Korištenje i namjena površina – Pošta, telekomunikacijski sustav i lokacije društvenih djelatnosti” u mj.
1:25.000.
Nepokretna mreža
Izgradnja kabelske kanalizacije koja se polaže unutar prometnih površina (bankina, kolnik ili nogostup) provodi
se neposrednim provođenjem plana.
Planom se predviđa izgradnja nove infrastrukture za elektroničke komunikacije i povezne opreme. Izgradnja
nove elektroničke komunikacijske infrastrukture u vidu kabelske kanalizacije svojom strukturom, kvalitetom i
kapacitetom treba omogućiti pružanje različitih vrsta usluga, od osnovne govorne usluge do širokopojasnih
usluga.
Gradnjom kabelske kanalizacije mora se omogućiti elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže
kroz povećanje kapaciteta, izgradnju mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa
optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova. Trasu kabelske kanalizacije
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
128
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
dozvoljeno je polagati mimo pravocrtne trase uz blagi luk koji će omogućiti uvlačenje telekomunikacijskih
kabela. Planirana kabelska kanalizacija gradi se u pravilu sa cijevima tipa PEHD promjera φ 50 mm, ili PVC
cijevima promjera φ 110 mm. Na mjestima izrade spojnica na položenim kabelima te kod planiranih
distributivnih točaka, predviđa se ugradnja odgovarajućih montažnih kabelskih zdenaca različitih dimenzija
ovisno o namjeni zdenaca. Lokaciju i veličinu zdenaca kao i odabir trase potrebno je usuglasiti i temeljiti na
izvedbenim projektima ostale infrastrukture a naročito projektu ceste.
Planom se dopušta postavljanje novih telefonskih centrala kao i rekonstrukcija postojećih.
Pokretna mreža
Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema prema načinu postavljanja dijeli se na:
- elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim antenskim
stupovima,
- elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim građevinama
(antenski prihvat).
Samostojeći antenski stupovi ne smiju se graditi unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih
građevinskih područja, niti na udaljenosti manjoj od 400 m od granica tih područja. Slijedom tehnološkog
razvitka elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme postojeće antenske stupove i antenske
prihvate i njihovu opremu prilagođavati novim standardima u cilju povećanja zaštite zdravlja ljudi, prirode i
okoliša.
Samostojeći antenski stupovi ne smiju se graditi unutar zaštitnog pojasa državnih cesta, te te unutar koridora
planiranih državnih cesta državnog značaja u skladu sa Zakonom o javnim cestama.
Samostojeći antenski stupovi ne smiju se graditi u blizini područja urbanih i ruralnih cjelina pod zaštitom,
arheoloških i etnoloških lokaliteta te u užoj i široj zoni zaštićenih pojedinačnih spomenika graditeljstva,
graditeljskih sklopova te kultiviranog krajolika. Potrebno je izbjegavati šira područja evidentiranih i registriranih
arheoloških lokaliteta i krajobraznih vrijednosti. Prije utvrđivanja mikrolokacije za izgradnju elektroničke
komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na samostojećim antenskim stupovima potrebno je provesti
stručnu analizu odnosa građevine prema evidentiranim i zaštićenim kulturnim dobrim. Stručna analiza
uključuje arheološku reambulaciju i izradu konzervatorske podloge, a prethodi izdavanju posebnih uvjeta.
Dopušteno je postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postojećim
građevinama (antenski prihvat), u skladu s važećom zakonskom regulativom. Prema tipu antenskog prihvata
unutar građevinskog područja dozvoljeno je postavljanje fasadnog antenskog prihvata čija visina ne prelazi
visinu građevine na koju se postavlja ili krovnog antenskog prihvata čija maksimalna visina smije iznositi 5 m
u odnosu na najvišu točku građevine na koju se postavlja. Pri odabiru lokacija za antenske prihvate u blizini
škola, dječjih vrtića, ambulanti i sl. ustanova potrebno je poštivati sigurnosnu preventivnu udaljenost od 400
m.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
129
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
3.5.2. Energetski sustav
3.5.2.1. Elektroenergetski sustav
Sustav elektroopskrbe prikazan je na kartografskom prikazu br. 2 «Infrastrukturni sustavi i mreže –
Vodnogospodarski sustavi i mreže» u mjerilu 1:25.000.
Dalekovod na području općine Lopar je:
DV 110 kV Krk – Rab
Unutar zaštićenog koridora ovog dalekovoda izgradnja građevina ograničena je posebnim tehničkim
propisima.
Planiranu 20 kV mrežu treba razvijati na način da se svim trafostanicama omogući dvostrano napajanje I
treba ju izvoditi podzemnim kabelima. Postojeću 20 kV zračnu mrežu potrebno je prilikom rekonstrukcije
zamijeniti podzemnom.
Trafostanice će se graditi kao samostojeće građevine ili kao ugradbene u građevini osnovne namjene.
Postojeće trafostanice 20/0.4 kV mogu se po potrebi rekonstruirati ili zamijeniti na istoj lokaciji novom
trafostanicom 20/0.4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta. Planirane trafostanice 20/0.4 kV graditi će se na
česticama najmanje dopuštene površine 7x7 m, na lokacijama koje će se odrediti aktom o gradnji. Najmanja
dopuštena udaljenost trafostanice 20/0.4 kV od susjedne čestice iznosi minimalno 1 m, a prema prometnoj
površini (regulacijska linija) minimalno 2m.
Neposrednom provedbom ovoga Plana dozvoljena je izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih trafostanica
20/ 0,4 kV kao i trase VN i NN mreže, te javne rasvjete.
Niskonaponska mreža će se, kao i do sada, razvijati kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim sklopom
razvijenim na betonskim stupovima ili podzemnim kabelima.
Javna rasvjeta unutar Plana riješiti će se zasebnim projektima. Isti će definirati njeno napajanje i upravljanje,
tip stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica te traženi nivo osvijetljenosti. Javna
rasvjeta razvijati će se u sklopu sadašnje i buduće nadzemne niskonaponske mreže, odnosno kao
samostalna na zasebnim metalnim/betonskim stupovima povezanim podzemnim kabelima.
3.5.2.2. Plinoopskrba
Obzirom na udaljenost planiranog magistralnog plinovoda od otoka Raba, planom je predviđeno do dolaska
distributivnog plinovoda na prirodni plin korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP). UNP se skladišti u bocama
ili spremnicima, a može se koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog broja potrošača.
Pri izvedbi građevina i postrojenja za skladištenje UNP potrebno je poštivati važeću zakonsku regulativu
kojom se sprečava pojava i prenošenje eventualnog požara između postrojenja i okolnih građevina
poštivanjem sigurnosnih udaljenosti.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
130
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
3.5.2.3. Korištenje obnovljivih izvora energije
Planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i
gospodarskim potencijalima prostora općine Lopar. Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori
energije, a prvenstveno su to na području općine Lopar sunce i morska voda. U razvitku korištenja sunčeve
energije treba težiti instaliranju samostojnih fotonaponskih sustava u rasponu snage od 100 - 1000 kW.
Za instaliranje fotonaponskih sustava do 30 kW instalirane snage mogu se koristiti površine kosih i
ravnih krovova na individualnim i višestambenim građevinama ili natkrivenim parkirališnim površinama i one
se mogu realizirati neposrednim provođenjem plana.
Lokacije u istraživanju za sunčane elektrane preko 30kW instalirane snage planirane su na lokaciji SorinjStanina i na Golom otoku. Preporuka je da se na ovim lokacijama upotrijebe ravni sunčani kolektori ili koritasti
kolektori. Učvršćivanje sunčanih kolektora na okolnu površinu izvesti betonskim temeljima ili sidrenjem sa
navojima. Za sunčane kolektore koristiti ravne i neplodne površine.
More, kao velik toplinski spremnik, pogodan je kao izvor energije, naročito kod primjene toplinskih crpki.
3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i
voda)
3.5.3.1. Vodoopskrba
Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od
štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozije i bujica, provodi se neposrednim
provođenjem plana. Prije izrade tehničke dokumentacije za izgradnju pojedinih građevina na području
obuhvata plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete. Posebne mjere
radi održavanja vodnog režima provode se u skladu sa Zakonom o vodama posebno obzirom na udaljenosti
od vodotoka u kojima je zabranjena gradnja.
Prostornim planom utvrđen je sustav vodoopskrbe na području općine Lopar prikazan na kartografskom
prikazu br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže – Vodnogospodarski i energetski sustav“, mj. 1:25.000 kojim su
obuhvaćeni:
postojeća vodosprema VS "Lopar"
planirana vodosprema: VS "Lopar" i VS "Stanišće"
postojeća vodna komora:VS "Fruga"
planirane vodne komore: VK "Stanina", VK "Grgur" i VK "Goli"
planirana crpna stanica: CS "Stanina"
Izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava na području općine Lopar treba biti u skladu s Vodoopskrbnim
planom županije. Kvalitetniju vodoopskrbu naselja Lopar potrebno je osigurati gradnjom nove vodospreme
“Lopar” neposredno uz već postojeću te osigurati njihovo povezivanje cjevovodima u zajednički sustav.
Povezivanje radne zone Sorinj u vodoopskrbni sustav općine Lopar potrebno je osigurati gradnjom
vodospreme i crpne stanice "Stanišće". Za potrebe nove zone rekreacijskog parka potrebno je izvesti
vodoopskrbni cjevovod i vodnu komoru VK "Stanina". Za opskrbu vodom novih turističkih zona na otocima
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
131
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Goli i Grgur planira se stavljanje u funkciju vodnih komora koje će se integrirati u vodoopskrbni sustav otoka
Raba ili će se voda dopremati brodovima-cisternama.
Opskrbu vodom nove vodospreme “Lopar” osigurati od prekidne komore “Fruga” spojnim cjevovodom PK
“Fruga”- VS “Lopar”.
Hidrante je potrebno spojiti na vod lokalne mreže, uz obaveznu izvedbu zasuna, sukladno Pravilniku o
hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN broj 08/06).
Mreža planiranih cjevovoda je usmjeravajućeg značenja, te su dozvoljene odgovarajuće prilagodbe kojima se
ne odstupa od koncepcije rješenja.
3.5.3.2. Odvodnja
Sustav odvodnje otpadnih voda prikazan je na kartografskom prikazu br. 2 «Infrastrukturni sustavi mreže –
Vodnogospodarski i energetski sustavi » u mjerilu 1:25.000.
Sanitarne otpadne vode
Prostornim planom definiran je razdjelni sustav javne odvodnje otpadnih voda naselja Lopar sa pripadajućim
građevinama i instalacijama koje su sastavni dio sustava odvodnje sanitarnih voda (kolektori, crpne stanice,
uređaj za pročišćavanje, ispust). Sastav otpadnih voda koje se upuštaju u javni sustav odvodnje mora biti u
skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN br. 94/08).
Sanitarne vode iz građevina potrebno je ispuštati u kanalizacijski sustav preko priključno - kontrolnih okana.
Komunalni mulj kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja vode na uređaju za pročišćavanje odvoziti će se
na odlagalište otpada gdje će se dodatno obraditi.
Oborinske vode
Oborinske vode s prometnih površina potrebno je prikupiti u kanalizaciju sustavom slivnika i linijskih rešetki
koje imaju ugrađeni taložnik, radi prihvata plivajućih i krutih čestica u oborinskoj vodi, te tako obrađenu vodu
propustiti preko separatora u more ili u upojni bunar i okolni teren ukoliko se radi o izdvojenim građevinskim
područjima udaljenima od mora.Oborinske vode sa krovova građevina i uređenih okućnica mogu se prikupljati
unutar svake građevne čestice u spremnike, pa se mogu iskoristiti za zalijevanje zelenih i drugih površina na
građevnoj čestici.
Cijeli kanalizacijski sustav treba izvesti kao vodonepropustan. Kod ispuštanja vode u okolni teren potrebno je
voditi računa da se ne izazovu erozijski procesi. Aktivnosti na izgradnji/rekonstrukciji sustava odvodnje moraju
se vršiti u skladu s odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za zaštitu voda i drugim zakonskim
propisima.
3.5.3.3. Uređenje vodotoka i voda
Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka – bujica općine Lopar dio je cjelovitog sustava
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
132
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
uređenja vodotoka i obrane od poplava na vodama slivnog područja "Podvelebitsko primorje i otoci". Koridor
sustava linijski obuhvaća registrirane vodotoke – bujice prikazane na kartografskom prikazu 3. "Uvjeti
korištenja i zaštite prostora" u mjerilu 1:25000.
Ograničenja na ovim vodotocima i njihovoj neposrednoj blizini sukladno Zakonu o vodama odnose se na
restrikciju gradnje, sadnju drveća i korištenja zaštitnog pojasa u koritu i uz korito vodotoka u svrhu obrane od
poplava, izgradnje i održavanja vodnih građevina i sprječavanja pogoršanja vodnog režima. Površina na koju
se odnose ograničenja obuhvaća stvarnu širinu izgrađenog ili prirodnog korita i sa svake strane pojas širine
10 m od vanjske nožice nasipa odnosno definiranog gornjeg ruba korita koja nije nasip (obala, obaloutvrda).
Planom se ne dopušta gradnja građevina na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka izuzev gradnje javnih
površina (prometnice, parkovi, trgovi).
Unutar navedene površine na koju se odnosi restrikcija gradnje se dopušta uređenje vodotoka i zaštite od
poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih građevina.
Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci za bujice - vodotoke
uzimaju se oni iz kartografskog prikaza br. 3. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora" u mjerilu 1:25.000.
3.6.
POSTUPANJE S OTPADOM
Za prostor postojećeg odlagališta izrađeno je rješenje sanacije i prihvaćena "Studija o utjecaju na
okoliš sanacije odlagališta komunalnog otpada "Sorinj" na otoku Rabu. Sanacijom odlagališta
predviđaju se, uz primjenu mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša, slijedeći zahvati:
izvedba višeslojne prekrivke postojećeg dijela odlagališta
uređenje privremenog odlagališta do uključivanja u županijski sustav gospodarenja
otpadom, a najdulje do 2011. godine, kao odlagališta I kategorije
izgradnja pratećih objekata: čuvarske kućice. objekta za zaposlene, vage, platoa za pranje
kotača, parkirališta, nadstrešnice za kompaktor, reciklažnog dvorišta (cca 850 m2), platoa za
glomazni otpad i pretovar (cca 2000 m2) - buduće transfer stanice, separatora zauljenih voda s
taložnicom, sabirnice sanitarno- fekalnih voda, bazena za procjedne vode i bazena za čiste
oborinske vode i obodno-sabirnog kanala oko odlagališta.
Prostor reciklažnog dvorišta i transfer stanice s pratećim objektima, ukupne površine cca 3500 m2,
ostaje u funkciji i nakon zatvaranja odlagališta i uključivanja u županijski sustav gospodarenja
otpadom.
Reciklažno dvorište je prostor na kojem se odvojeno prikupljaju pojedine vrste otpada (papir, staklo,
metal, PVC i drugo). Tako sakupljen otpad prerađuje se i plasira kao sekundarna sirovina.
Transfer stanica je prostor u funkciji kompaktiranja komunalnog otpada i prekrcavanja iz manjeg u
veće vozilo.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
133
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš obuhvaća skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje
okoliša u naslijeđenom, odnosnom prvotnom stanju. Uz to Planom se nastoji poboljšati naslijeđeno
stanje okoliša uz planiranu sanaciju degradiranih područja u okvirima mogućeg.
Prostor Općine Lopar prostor je relativno dobrog očuvanje prirodne sredine čiji su temelji prirodni
resursi - tlo, more i zrak.
U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99 i 12/01)
za područje Općine Lopar obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša.
U cilju osiguranja i očuvanja kvalitetnih, zdravih i humanih uvjeta života i rada, Izmjenama i
dopunama Plana utvrđuju se obveze, zadaci, smjernice i kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju
zaštitu:
- tla,
- zraka,
- od štetnog djelovanja buke,
- voda i
ZAŠTITA TLA
Šumsko tlo
Na području Općine Lopar nalaze se šume gospodarske i posebne namjene. Zaštitu treba provoditi
nad obje skupine, obzirom da se radi o vrijednoj prirodnoj baštini, neovisno o značenju u
gospodarskom smislu.
Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se slijedećim mjerama:
pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine, a sve
zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća,
očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe,
povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a naročitu pažnju posvetiti zaštiti od požara,
u šumama posebne namjene vršiti samo sanitarnu sječu,
kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti šumskog ekosustava,
a prednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma.
Prema elaboratu “Šume Županije primorsko-goranske” izrađenom za potrebe Prostornog plana
županije na površinama neuređenih šuma koje se prostiru uz sama naselja, predlaže se da cilj
gospodarenja bude stvaranje socijalno-zdravstvenih rekreativnih zona za potrebe naselja, uz trajnu
zaštitu tla. Na prostorima šumskih i ostalih površina mogu se graditi građevine u funkciji zaštite i
korištenja ovih prostora. Ovoj vrsti tla pripadaju i zemljišta za koje je potrebno planirati mjere zaštite
od erozije
Poljoprivredno tlo
Obzirom na buduću namjenu i korištenje, poljoprivredno tlo Općine Lopar svrstano je u drugu
kategoriju zaštite, a čine je zemljišta koja pripadaju u V. i VI. bonitetnoj klasi, od posebne su važnosti
za Općinu. Svrstane su u P3 (ostala obradiva tla) i PŠ (ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
134
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
zemljište) prostornu kategoriju zemljišta. Zemljišta druge kategorije koja nisu namijenjena
poljoprivrednoj proizvodnji mogu se pošumiti ili sačuvati za pašnjake.
Treću kategoriju zaštite uglavnom čine tla smeđa tla na vapnencu i dolomitu s crvenicom, rendzinom
i vapneno dolomitnom crnicom. To su visoko stjenoviti predjeli pokriveni šumom, a četvrtu kategoriju
predstavljaju stjenovita područja s plićim tlima (goli krš).
Tablica: Iskaz poljoprivrednih i šumskih površina, te ukupno svih površina na području Općine Lopar:
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA
3.0.
OPĆINA LOPAR
OZNAKA
3.1.
Građevinska područja
3.2.1.
NA 1
108,53
0,61
Površine za izdvojene namjene
K,T,IS,R,G
159,00
0,89
269,53
1,5
44,20
0,24
44,20
0,24
1682,32
9,48
Poljoprivredne površine
Poljoprivredno
tlo
P
osnovne
namjene
Ostala obradiva tla
P3
UKUPNO
Ostalo
3.3.
OPĆINE
Građevinska područja naselja
UKUPNO
3.2.
% OD UKUPNE POVRŠINE
UKUPNO ha
poljoprivredno
tlo,
šume I šumsko zemljište –
PŠ
pašnjačke površine
3.4.
Šumske površine
Š
Gospodarske šume
Š1
458,69
2,58
Šume posebne namjene
Š3
168,26
0,95
UKUPNO
626,95
3,53
3.6. Kopneni dio
UKUPNO
2623,00
14,77
3.7. Morski dio
UKUPNO
15130,00
85,22
17753,00
100
UKUPNO OPĆINA
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
135
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Tlo za planiranje izgradnje
Na području Općine Lopar izdvojeni su prostori koji se, prema fizičko-mehaničkim značajkama,
svrstavaju u pet geotehničkih kategorija, prikazanih na kartografskom prikazu br. 3A “Uvjeti
korištenja i zaštite prostora”, mj. 1:25.000.
I. geotehnička kategorija obuhvaća zonu golog krša (karbonatni stijenski kompleks
mezozoika i paleogena slijedećih karakteristika:
karbonatni kompleks je geotehnički najpovoljniji u smislu izvođenja građevinskih zahvata
zbog povoljne stabilnosti bilo u prirodnim uvjetima ili kod zasjecanja. Tereni oblikovani u karbonatnim
stijenama, također su u cjelini vrlo pogodni za temeljenje građevina jer imaju relativno dobru nosivost
i malu deformabilnost kod dodatnih opterećenja. Rasjedne zone i speleološke pojave su mjesta
lošijih geotehničkih značajki od prosječnih. Mjestimično vrlo rasčlanjen reljef, često je ograničavajući
čimbenik, budući da nepovoljna morfologija terena uvjetuje veće inženjerske zahvate, što je osobito
naglašeno kod gradnje prometnica. Pogodnost terena oblikovanih u karbonatnim stijenama je
relativno laka i jeftina izgradnja podzemnih prostora.
I.a geotehnička kategorija je zona pokrivenog krša (lesoliki nanos na karbonatima), koju
karakterizira slijedeće:
teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u
odnosu na goli krš, manje pogodna mjesta su speleoške pojave ispod pokrivača. Upojnost terena
pokrivenog lesolikim nanosom je slaba, dok je erozija naglašena, posebice na području Lopara.
III. geotehnička kategorija –zona fliša, koju karakterizira slijedeće:
teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja;
upojnost terena je izrazito mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost
erozije je znatna;
teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u
odnosu na goli krš;
Kompleks paleogeonskog fliša je relativno povoljan za temeljenje građevina.
IV.a geotehničku kategoriju sačinjavaju zone naplavina na karbonatnim stijenama, a
karakterizira je slijedeće:
teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;
teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja;
upojnost terena je mala do dobra, vodopropusnost terena je dobra;
teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u
odnosu na goli krš;
Erozija može biti izražena.
IVb geotehnička kategorija- naplavine na flišu, koju karakterizira:
teren je izrazito deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;
teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja;
upojnost terena je slaba, vodopropusnost terena mala; razina podzemene vode je visoka, a
dijelovi terena su zamočvareni;
teren je u cijelosti manje pogodan do nepogodan za građenje;
Erozija može biti izražena
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
136
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
ZAŠTITA ZRAKA
Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari u zrak.
Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere:
- Ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te
prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora
(NN broj 140/1997.).
- Zahvatom se ne smije izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina “značajnog”
određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog
izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora.
- Najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti
o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka
(Narodne novine broj 101/1996.).
Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:
- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne
samouprave,
- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati
podatke u katastar onečišćavanja okoliša.
- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne
čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.
ZAŠTITA VODA
Zaštita podzemnih i površinskih voda
Zone sanitarne zaštite izvorišta na području Općine Lopar određene su “Odlukom o zonama
sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Rabu (S.N. 6/97), a prikazane su na kartografskom
prikazu br. 3B “Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Uvjeti korištenja – područja posebnih ograničenja
u korištenju” u mj. 1:25.000.
Područje izdvojeno kao II. zona sanitarne zaštite je područje neposrednog utjecaja na izvorište i
zona strogog ograničenja.
Svi zahvati u prostoru unutar zone sanitarne zaštite mogu se obavljati jedino ako nisu u suprotnosti s
odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite.
Cisterne za vodu, septičke jame i nadzemni i podzemni spremnici goriva mogu se graditi isključivo
ako je Odlukom o zonama sanitarne zaštite omogućen takav zahvat u određenoj zoni sanitarne
zaštite.
Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se:
mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava
za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,
prioritetnim saniranjem divljih odlagališta na području II. zone sanitarne zaštite.
Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:
zabraniti pranje automobila, te drugih vozila i strojeva, te odlijevanje vode onečišćene
deterdžentima, te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica,
korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
137
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,
opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi
prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih
voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene
koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i
otpadnim vodama (Narodne novine broj 40/1999.)
Zaštita od štetnog djelovanja voda
Za područje Općine Lopar potrebno je izraditi studiju (elaborat) o odvodnji oborinskih voda i sprovesti
njegovu daljnju razradu do nivoa glavnog projekta.
Na području Općine Lopar nalaze se slijedeća slivna područja:
sliv Velikog potoka Loparskog,
sliv zaljeva Crnika Lopar.
Radi obrane od poplava planira se dorada Županijskog plana obrane od poplava
uvrštavanjem u njega svih vodotoka – bujica Općine Lopar, te provođenje preventivnih mjera
dogradnje, rekonstrukcije sanacije i održavanja, vodotoka – bujica i uređajnih građevina, te njihov
nadzor.
Radi zaštite od erozije osjetljivog područja u predjelu Lopara, potrebno je izraditi temeljnu stručnu
dokumentaciju zaštite od erozije u kojoj treba utvrditi čimbenike erozije, postojeće stanje vodne i
eolske erozije, te dati osnovna rješenja zaštite, kao od vodne, ta i od eolske erozije.
ZAŠTITA MORA
Zaštita mora od zagađenja
Kategorizacija mora prikazana je na kartografskom prikazu br. 3. “Uvjeti korištenja i zaštite prostora”,
mj. 1:25.000.
Mjere za zaštitu mora su slijedeće:
cijela obala područja Općine Lopar određuje se kao osobito vrijedno područje pod zaštitom.
Vrijedno područje obalnog pojasa čuva se u svrhu zaštite, uređenja i valoriziranja morske obale,
u svim građevinskim područjima u pojasu širine 15 m od morske obale treba osigurati prolaz
uz obalu i zabraniti novu izgradnju. Samo građevine koje po prirodi svoje funkcije moraju biti na
samoj obali ili one koje pripadaju krugu većeg interesa (luke i lučke zgrade, gradska središta i sl.)
mogu se smještavati na obali mora.
u obalnom pojasu širine 150 metara od morske obale izvan građevinskog područja naselja
nije moguća nova izgradnja,
izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda čime će se spriječiti izravno ispuštanje
sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more,
kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja pročišćavanja uključuje i izvedbu
odgovarajućih objekata za taloženje (s aeracijom) prije podmorske dispozicije,
izrada katastra zagađivača mora,
unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža,
nastavak ispitivanja kakvoća mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite.
Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je
provoditi slijedeće mjere zaštite:
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
138
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
-
Prijedlog plana za javnu raspravu
u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,
odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.
ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE
IPotrebno je izvršiti snimanje buke na područjima koja su ugrožena prekomjernom bukom.
Na osnovi rezultata snimanja i odredbi Zakona o zaštiti od buke (NN 20/03) potrebno je izraditi kartu
buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora.
Kao dopunsko sredstvo za zaštitu od buke, kao prirodna prepreka, koriste se i pojasevi zelenila.
Do donošenja propisa iz članka 6. Zakona o zaštiti od buke (NN 20/03), primjenjuju se vrijednosti iz
Pravilnika o najvećim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90).
MJERE POSEBNE ZAŠTITE
Sklanjanje ljudi
Temeljem odredbi o mjerama sklanjanja ljudi u Prostornom planu Primorsko-goranske županije, na
području Općine Lopar nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu
građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na
razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.
Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem
pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim
zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Općine Lopar, odnosno posebnim planovima
sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora
koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.
Planovi iz prethodnog stavka su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u
prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje.
Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko
se za njih utvrde posebni uvjeti građenja, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s
prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od
100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.
Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao
dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina
sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.
Eventualna izgradnja skloništa osnovne zaštite u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku na
području Općine Lopar je uvjetna jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze
njihove izgradnje.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
139
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Zaštita od potresa
Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i
postojećim tehničkim propisima.
Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo
seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti usklađeno sa
seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih
područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim
kartama, zakonima i propisima.
Zaštita od rušenja
Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja
radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.
Urbanističkim i detaljnim planovima uređenja koje će se izraditi za građevinska područja naselja i
površine za izdvojene namjene, potrebno je definirati i dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih
prometnica.
Prometnice unutar novih djelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od
prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi
omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.
Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora
se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim
načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.
Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju
eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorskogoranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina (prema
posebnom prilogu).
Zaštita od požara
Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i
infrastrukturnih građevina provodi se po važećim zakonima Republike Hrvatske i na njima
temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara te pravilima struke.
Kod projektiranja građevina na prostoru obuhvata Plana, radi veće jednoobraznosti u odabiru mjera
zaštite od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije,
potrebno je primjenjivati numeričku metodu TVRB za stambene građevine, a numeričke metode
TVRB, Gretener ili Euroalarm za pretežno poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u
kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.
Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina rađenih
kao stambeni ili stambeno-poslovni blok, potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora
s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
140
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Kod određivanja međusobne udaljenosti građevina voditi računa o požarnom opterećenju građevina,
intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekta, vatrootpornosti objekta i fasadnih zidova,
meteorološkim uvjetima i sl. Također, ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost
građevina određena ovim Planom potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane, mjere zaštite od
požara.
Prilikom projektiranja novih i rekonstrukcije postojećih vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje
izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za
gašenje požara (SL 30/91)
Prilikom projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je
planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse
zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94 i NN 55/94)
Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se
poštivati odredbe Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95)
Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za koje su posebnim propisima
predviđene mjere zaštite od požara ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primjenjenih
mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od nadležnih državnih upravnih
tijela.
Zaštita voda
Mjerama zaštite treba sačuvati vode koje su još čiste, zaustaviti trend pogoršanja kakvoće
voda saniranjem ili uklanjanjem izvora onečišćenja, osigurati poboljšanje ekoloških funkcija
vode, tamo gdje su one narušene, te osigurati racionalno korištenje voda, a time skladan i
postojan razvoj. Zaštita izvorišta voda za piće je prioritetna.
Zaštita podzemnih i površinskih voda
Elaborat o zonama sanitarne zaštite na otoku Rabu napravljen je 1985. godine. Navedeni
elaborat uključuje i područje Općine Lopar. Novelacija projekta uslijedila je 1995. godine, a
„Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Rabu“ donesena je
1997.g. (Sl. N. Primorsko-goranske županije 6/1997).
Voda je jedan od najugroženijih prirodnih resursa naophodnih za život.
Na području Općine Lopar ne postoji niti jedno izvorište. kao niti bunari za pitku vodu (bušeni
zdenci), Uz samu južnu granicu Općine, ali na području Grada Raba nalazi se izvorište
Mlinica.
Mjere zaštite provode se u skladu i na način propisan ranije navedenom “Odlukom”.
Na području Općine Lopar nalazi se slivno područje izvorišta vode za piće u kategoriji II zone
sanitarne zaštite na južnom dijelu Općine Lopar, a zauzima površinu od cca 21,2 ha.
Druga zona sanitarne zaštite (zona strogog ograničenja) ujedno predstavlja područje izvorišta
odnosno vodozahvata.
Na području II. zone zabranjeno je :
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
141
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
-
Prijedlog plana za javnu raspravu
postojanje industrijskih i zanatskih pogona, te drugih poslovnih, proizvodnih i
gospodarskih objekata u kojima se koriste, proizvode ili spuštaju opasne tvari,
građenje cesta državnog značaja,
postojanje benzinskih crpki i spremnika goriva osim ukapljenog plina,
građenje terminala za utovar, skladištenje i manipulaciju opasnih tvari,
postojanje odlagališta i uređaja za zbrinjavanje bilo kakvog otpada (komunalnog,
tehnološkog, građevinskog ili drugog otpada,
postojanje stočnih i peradarskih farmi
građenje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,
građenje novih groblja,
uporaba pesticida na bazi kloriranih ugljikovodika, teških metala, cijenovodične
kiseline, fenola, krezola, organofosfornih spojeva te nekontrolirana uporaba
mineralnih gnojiva,
eksploatacija zemlje, pijeska, šljunka, kamena i drugih mineralnih sirovina,
propisanje i prolijevanje otpadnih tvari,
ispuštanje otpadnih voda u podzemlje.
Na području II. zone dopuštena je:
- dogradnja ili rekonstrukcija postojećih stambenih i drugih objekata unutar
građevinskog područja određenog prostornim planom, koji nisu u suprotnosti s
člankom 11. t.l,
- građenje samostalnih stambenih i drugih objekata unutar građevinskog područja
određenog prostornim planom, koji nisu u suprotnosti s člankom 11., t.l., s
odvođenjem otpadne vode do izgrađenog javnog sustava odvodnje,
- postojanje gospodarskih objekata za držanje stoke i peradi u okviru kućanstva s
jednim (1) uvjetnim grlom,
- rekonstrukcija postojeće ceste Rab-Lopar i lokalnih cestovnih prometnica,
- postojanje spremnika mazuta i drugih naftnih derivata za pogon i grijanje do roka
koji će se odrediti u Programu mjera zaštite,
- izgradnja ceste županijskog i lokalnog značaja.
Na području druge zone mjere zaštite provode se na sljedeći način:
- izgraditi ili rekonstruirati nepropusni sustav javne odvodnje za sanitarno potrošne
vode s pročišćavanjem i ispuštanjem pročišćenih otpadnih voda izvan zone,
- izgrađene objekte priključiti na napropusni sustav javne odvodnje; postojeći
individualni stambeni i drugi objekti koji nisu u suprotnosti s člankom 11., it.l., do
ostvarenja uvjeta iz točke 1. ovog članka ili za koje je planirano priključenje na
sustav javne odvodnje moraju imati nepropusnu sabirnu jamu zatvorenog tipa,
- oborinske vode s postojeće ceste Rab-Lopar, parkirališta i zgusnutih dijelova
naselja odvesti nepropusnim sustavom odvodnje izvan zone,
- postojeća cesta Rab-Lopar mora imati objekte za prihvat razlivenog goriva i drugih
opasnih tekućina kao i bočne branike,
- na svim prometnijim cestama moraju biti znakovi ograničenje brzine kretanja na 40
km/h, a za vozila koja prevoze opasne terete 30 km /h, ako se prevoze opasne
tvari u količini većoj od pet tona vozilo mora imati osiguranu pratnju u zoni,
- sve slobodne, napuštene ili devastirane površine moraju se urediti i ozeleniti,
- šumskom vegetacijom gospodariti na temelju osnove gospodarenja šumama,
- kod izgradnje ceste županijskog i lokalnog značenja provode se sve propisane
mjere zaštite.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
142
Z A G R E B
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOPAR
Prijedlog plana za javnu raspravu
Zaštita podzemnih voda određuje se:
mjerama zabrane i ograničenja izgradnje (definirano Odlukom),
mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja. Pri tome je od najveće važnosti
izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, uz sanaciju
postojećih kolektora.
Radi utvrđivanja uzroka, opsega i mogućih posljedica onečišćavanja i kontrole poduzetih
zaštitnih mjera, potrebno je stalno ispitivati kakvoću podzemnih i površinskih voda, te otpadnih
voda, na osnovi jedinstvenog programa za područje Županije.
Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i voda su:
zabraniti pranje automobila, te drugih vozila i strojeva, te odlijevanje vode onečišćene
deterdžentima, te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž
prometnica,
korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i
drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od
zagađivanja,
opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi
prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje
otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i
dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i
drugih tvari i otpadnim vodama (Narodne novine broj 40/1999.)
svi zahvati u prostoru unutar zona sanitarne zaštite mogu se obavljati jedino ako nisu
u suprotnosti s odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite.
cisterne za vodu, septičke jame i nadzemni i podzemni spremnici goriva mogu se
graditi isključivo ako je Odlukom o zonama sanitarne zaštite omogućen takav zahvat u
određenoj zoni sanitarne zaštite.
U R B A N I S T I C A
d. o. o.
143
Z A G R E B

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

Odredbe za provođenje

Prezrena remek-djela sovjetske avangarde

2-hygienic principles_HR2

marinko žic, načelnik prijatelj

80. obljetnica Sibinjskih žrtava i Dan općine Sibinj

Obrazovni izazovi u procesu izgradnje zajednice prijatelja djece

tzo-dobrinj@ri - Općina Dobrinj

I. OBRAZLOŽENJE - Općina Sveti Filip i Jakov

Preview