close

Enter

Log in using OpenID

bilten Projekta građanskih prava Sisak

embedDownload
veljača 2014. • broj 2
IMAM
PRAVO
bilten Projekta građanskih prava Sisak
Ovaj bilten izrađen je u sklopu projekta
"Stvaranje novog modela međusektorske suradnje u
cilju zaštite nacionalnih manjina i socijalno
ugroženog stanovništva."
Ovaj projekt financiraju:
Europska unija kroz Europski
program za demokraciju i
ljudska prava (eng. EIDHR)
Ured za udruge
Vlade Republike Hrvatske.
1
Impressum
IMAM PRAVO
Bilten Imam pravo
Nakladnik: Projekt građanskih prava Sisak
Uredništvo: Projekt građanskih prava Sisak
Glavna urednica: Milana Kreća
Priredili: Milana Kreća, Dunja Čurčija, Anita Košar Ulemek
Adresa uredništva: Rimska 6, Sisak
Grafička priprema: Maximativa, Sisak
Tisak: Maximativa, Sisak
Naklada: 250 primjeraka
Časopis izlazi 4 puta godišnje u razdoblju
od 01.07.2013.-30.06.2014.g.
Sisak, veljača 2014.
UREDNICI:
MILANA KREĆA
DUNJA ČURČIJA
ANITA KOŠAR ULEMEK
2
Sadržaj
Uvodna riječ urednika
5
1.
TEMA BROJA: Socijalna skrb
7
1.1. Novi Zakon o socijalnoj skrbi 7
1.2. Intervju s ravnateljicom Centra za socijalnu skrb u Sisku, Mirnom Marčec 12
1.3. Pripadnici romske nacionalne manjine i socijalna skrb 15
1.4. Intervju s Albertom Cestarić, Crveni križ Glina, referent za opće
i računovodstvene poslove 16
2. DISKRIMINACIJA
18
2.1. Što je diskriminacija 18
2.2. Zabrana diskriminacije i postupak pred sudom 19
2.3. Rad Pučkog pravobranitelja u suzbijanju diskriminacije 19
3. AKTUALNI PROBLEMI
21
3.1. Besplatna pravna pomoć 21
3.1.1.Projekt „Zajedno za građane“ 23
3.2. Povratnički status
23
3.2.1. Status povratnika
23
3.3. Konvalidacija
26
3.3.1.Što je konvalidacija i kako se provodi
26
3.3.2.Problematika vezana uz provođenje dokaznog postupka i odlučivanje o zahtjevima
27
3.3.3. Zaključak
28
4. RAZNO
30
4.1.Potpuni krah sustava održivog povratka i stambenog zbrinjavanja srpskih izbjeglica 30
4.2.Aktivnosti srpske zajednice u Sisku 32
4.3.Osobni dokumenti i putovanja u Europsku uniju
33
5. OBAVIJESTI i FOTOGALERIJA 35
3
4
Uvodna riječ urednika
Veljača, 2014.
Dragi čitatelji,
pred vama je drugo izdanje biltena „Imam pravo“. Za temu ovog
izdanja izabrana je socijalna skrb odnosno novi Zakon o socijalnoj
skrbi koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014.g. i koji u sebi donosi
mnogobrojne izmjene.
Smatramo kako će ova tema našim korisnicima biti posebno zanimljiva budući je među njima velik broj korisnika socijalnih prava.
Tema se pokazala kao izuzetno aktualna i na sastanku koordinacije „Zajedno za pravdu“ koji je održan 31.01.2014. godine u Gradskoj vijećnici, a u sklopu projekta „Stvaranje novog modela međusektorske suradnje u cilju zaštite nacionalnih manjina i socijalno
ugroženog stanovništva“, u okviru kojeg se piše i ovaj bilten. Na
sastanku su bili prisutni predstavnici Grada Siska, Sisačko-moslavačke županije, Centra za socijalnu skrb Sisak, Policijske uprave, Glavna urednica: Milana Kreća,
predsjednica PGP-a Sisak
udruga, predstavnici romske i srpske nacionalne manjine te ostali
relevantni dionici. Predstavnici romske nacionalne manjine su inicirali ovu temu, jer je za njih ona vrlo
važna, no ona je isto tako važna i za ostale socijalno ugrožene građane Siska i Županije, a kojih je na
žalost sve više.
S obzirom na novi Zakon o socijalnoj skrbi, koji će možda za neke korisnike prava iz socijalne skrbi biti
nepovoljniji od dosadašnjeg, smatramo da je jako važno upoznati građane s novim odredbama Zakona te još poboljšati suradnju s centrima za socijalnu skrb u svrhu što boljeg i efikasnijeg rješavanja
predmeta socijalno ugroženih građana, a da bi Zakon postigao svoju svrhu.
Pored socijalne skrbi, govorit ćemo i o drugim aktualnim temama, uključujući borbu protiv diskriminacije, a sve u svrhu informiranja naših građana te promocije i zaštite njihovih ljudskih prava.
PARTNERI NA PROJEKTU:
1. Udruga mladih Novi svijet Luščani
2. Centar za ruralne inicijative Klinac
3. Romski kulturni centar
SURADNICI:
1. Županija Sisačko-moslavačka
2. Grad Sisak
3. Centar za socijalnu skrb Sisak
4. UNHCR
5
6
1
Tema broja • Socijalna skrb
1.1. NOVI ZAKON O SOCIJALNOJ SKRBI
Zakon o socijalnoj skrbi objavljen
je dana 24.12.2013.g. u Narodnim novinama br. 157 od 2013.g.,
a primjenjuje se od 1.01.2014.g.
Prava koja se mogu ostvariti sukladno novom zakonu su:
- zajamčena minimalna naknada, jednokratna naknada, naknade u vezi s obrazovanjem,
osobna invalidnina, doplatak za
pomoć i njegu, status roditelja
njegovatelja, naknada do zaposlenja te socijalne usluge.
Istim zakonom uveden je novi
institut Zajamčene minimalne
naknade (ZMN). To je pravo na
novčani iznos kojim se osigurava zadovoljenje osnovnih životnih potreba samca ili kućanstva
koji nemaju dovoljno sredstava
za podmirenje osnovnih životnih
potreba. Osnovicu na temelju
koje se izračunava ZMN određuje Vlada RH, a za ovu godinu
ona iznosi 800,00 kn. Osnovicu za
druga prava utvrđena zakonom
također određuje Vlada RH a za
ovu godinu ona iznosi 500,00 kn.
ZMN se priznaje samcu ili kućanstvu u visini utvrđenoj u Zakonu
ako nemaju sredstava za život,
a nisu ih u mogućnosti ostvariti
svojim radom, primitkom od imovine ili od obveznika uzdržavanja.
Iznos ZMN-a za samca utvrđuje
se u iznosu od 100% osnovice tj.
800,00 kn mjesečno. Za kućanstvo se iznos utvrđuje kao zbroj
udjela za svakog člana kućanstva
s tim da udjeli članova kućanstva
iznose:
100% osnovice ili 800,00 kn za
samohranog roditelja, 60% osnovice ili 480,00 kn za odraslog člana kućanstva i 40% osnovice ili
320,00 kn za dijete. Ako samac
ili kućanstvo ostvaruje prihod,
visina ZMN-a se utvrđuje kao razlika između iznosa ZMN-a koji
bi obitelji pripadao i iznosa prihoda kojeg samac ili član kućanstva ostvaruju. Iznos ZMN-a za
kućanstvo ne može biti veći od
bruto iznosa minimalne plaće u
RH (trenutno je to 3.017,61 kn).
Pravo se priznaje od dana podnošenja zahtjeva, a isplaćuje se mjesečno. Za radno sposobne odrasle
osobe važno je napomenuti da su
za vrijeme primanja ZMN-a dužni prihvatiti zaposlenje u skladu s propisima o zapošljavanju,
a takvoj osobi se priznaje pravo
najdulje do dvije godine. Nakon
toga korisnik ZMN-a nema pravo podnijeti novi zahtjev za ZMN
dok ne istekne rok od tri mjeseca. Ukoliko odbije zaposlenje,
osposobljavanje, prekvalifikaciju,
dokvalifikaciju ili samovoljno otkaže ugovor o radu nema pravo
podnijeti zahtjev za ZMN u roku
od 6 mjeseci. Također je novina da se pravo obustavlja radno
sposobnim samcima ili članovima
kućanstva ukoliko se ne odazovu
pozivu jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave
za sudjelovanje u radovima za
opće dobro bez naknade. Osobama koje to odbiju ukida se ZMN,
a novi zahtjev mogu podnijeti tek
nakon isteka 6 mjeseci. U radovima za opće dobro korisnici ZMN-
Autor: Ivana Ivša dipl. socijalni
radnik, voditeljica odjela novčanih davanja CZSS-a Sisak
a mogu sudjelovati najmanje 30,
a maksimalno 90 sati mjesečno.
Ukoliko je samac ili član kućanstva korisnik prava na ZMN u neprekidnom trajanju od najmanje
godine dana te se zaposli, pravo
na ZMN se u prvom mjesecu ne
ukida niti umanjuje za ostvareni
prihod. U drugom mjesecu rada
takvoj osobi se ZMN umanjuje za
25%, a u trećem mjesecu rada za
50% iznosa. Nakon toga ako osoba radi dulje od tri mjeseca pravo
prestaje.
Naknada za troškove stanovanja
- priznaje se korisnicima ZMN-a.
Priznaje ju jedinica lokalne odnosno područne (regionalne samouprave). Naknada za troškove ogrjeva odobrava se korisnicima ZMN-a
koji se griju na drva na način da
im se osigura 3m3 drva ili odobri
novčani iznos za podmirenje tog
troška.
7
TEMA BROJA
Socijalna skrb
Bilten “Imam pravo” • Broj 2. • Veljača, 2014.
Jednokratna naknada
- priznaje se samcu ili obitelji koji radi trenutnih okolnosti
nisu u mogućnosti zadovoljiti
osnovne životne potrebe nastale
radi rođenja ili školovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, elementarne nepogode ili
sl. Može se priznati u novcu ili
naravi ako CZSS utvrdi da korisnik naknadu neće utrošiti namjenski. Ukupan iznos priznatih
naknada za samca u jednoj kalendarskoj godini ne smije priječi iznos od 2.500,00 kn, a za
kućanstvo iznos od 3.500,00 kn.
CZSS može priznati jednokratnu
naknadu za pogrebne troškove korisnika ZMN-a ili korisnika
smještaja ili organiziranog stanovanja, a koji u trenutku smrti
nema zakonskog ili ugovornog
obveznika uzdržavanja.
Naknade u vezi s obrazovanjem su:
- naknada za redovno studiranje
- naknada za troškove smještaja u učeničkom domu
- naknada za troškove prijevoza
Osobna invalidnina
- priznaje se osobi s teškim invaliditetom ili drugim teškim
trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, a u svrhu za-
dovoljavanja njezinih životnih hod iznosi 250% osnovice tj.
potreba za uključivanje u sva- 1.250,00 kn mjesečno.
kodnevni život zajednice. Za
osobe koje nemaju vlastiti pri-
Doplatak za pomoć i njegu
- priznaje se osobi koja sama ne
može udovoljiti osnovnim životnim potrebama uslijed čega joj je
prijeko potrebna pomoć i njega
druge osobe u organiziranju pre-
hrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i
pospremanju stana, oblačenju
i svlačenju, održavanju osobne
higijene kao i obavljanju drugih
životnih potreba. Može se priznati u punom opsegu tj. 500,00
kn mjesečno ili u smanjenom
opsegu od 350,00 kn mjesečno.
Status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja
-priznaje se jednom od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koja ispunjava jedan od ovih uvjeta:
Roditelj njegovatelj, odnosno
njegovatelj, ima pravo na na-da je potpuno ovisno o pomoći i njezi druge osobe jer mu je radi knadu u iznosu od 5 osnovica tj.
održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem 2.500,00 kn mjesečno te prava
medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika iz mirovinskog i zdravstvenog
roditelj osposobljen
osiguranja te prava za vrijeme
-da je potpuno nepokretno i uz pomoć ortopedskih pomagala
nezaposlenosti kao zaposlena
osoba po posebnim propisima.
-da ima više vrsta teških oštećenja
TEMA BROJA
Naknada do zaposlenja
- priznaje se djetetu s teškoćama u razvoju, odnosno osobi s
invaliditetom nakon završenog
osnovnoškolskog, srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja, a najranije s navršenih
8
15 godina života, ako naknadu
za vrijeme nezaposlenosti ne
ostvaruje prema drugim propisima, a uredno je evidentiran
kao nezaposlena osoba pri nadležnoj službi za zapošljavanje ili
ima utvrđenu privremenu nezapošljivost od strane nadležnog
tijela prema posebnom propisu. Visina naknade iznosi 70%
osnovice, odnosno 350,00 kn
mjesečno.
Tema broja • Socijalna skrb
Socijalne usluge koje netko može ostvariti sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi su:
Prva socijalna usluga, savjetova- tervencija, pomoć pri uključivanje i pomaganje, pomoć u kući, nju u programe odgoja i redopsihosocijalna podrška, rana in- vitog obrazovanja (integracija),
boravak, smještaj i organizirano
stanovanje.
Prva socijalna usluga - obuhvaća informiranje korisnika o socijalnim uslugama, prepoznavanje
i početnu procjenu potreba korisnika.
o utvrđenim potrebama i izboru
korisnika. Može se priznati kao
privremeni ili dugotrajni smještaj.
Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integracija) - je usluga
koja se pruža odgajateljima, učiteljima i nastavnicima u predPomoć u kući - usluga koja se školskim i školskim ustanovama.
priznaje starijoj osobi kojoj je Boravak - je usluga koja obuhvaprema procjeni Centra radi privremenih ili trajnih promjena u
zdravstvenom stanju, potrebna
pomoć druge osobe. Ova usluga
može obuhvatiti organiziranje
prehrane, obavljanje kućanskih
poslova, održavanje osobne higijene te zadovoljavanje drugih
svakodnevnih potreba.
Psihosocijalna podrška - je socijalna usluga koja podrazumijeva rehabilitaciju koja potiče
razvoj kognitivnih, funkcionalnih, komunikacijskih ili socijalnih vještina korisnika. Može se
priznati djetetu s teškoćama u
razvoju, odrasloj osobi s invaliditetom, ovisniku, žrtvi obiteljskog
nasilja te svim drugim ljudima u
potrebi prema procjeni stručnog
tima nadležnog CZSS-a, a može
se pružati individualno ili u grupi.
ća cjelodnevni i poludnevni boravak. Cjelodnevni boravak može
trajati od 6 do 10 sati dnevno, a
poludnevni od 4 do 6 sati dnevno.
U to vrijeme se osigurava zadovoljavanje životnih potreba korisnika pružanjem usluga prehrane,
održavanja osobne higijene, brige
o zdravlju, čuvanja, odgoja, njege
radnih aktivnosti, psihosocijalne
rehabilitacije, organiziranja slobodnog vremena, organiziranog
prijevoza, ovisno o utvrđenim
potrebama i izboru korisnika.
Smještaj - je usluga koja obuhvaća uslugu stanovanja, prehrane, njege, brige o zdravlju,
socijalnog rada, psihosocijalne
rehabilitacije, fizikalne terapije,
radne terapije, radnih aktivnosti, aktivnog provođenja vremena, odgoja i obrazovanja, ovisno
Privremeni smještaj - se priznaje u kriznim situacijama djetetu
koje se zatekne bez nadzora roditelja ili u skitnji, odrasloj osobi koja se zatekne izvan mjesta
prebivališta ili boravišta, odnosno
nema prebivališta ili boravišta
i nije u stanju brinuti se o sebi,
beskućniku, trudnici ili roditelju s
djetetom do godine dana života
djeteta, djeci i odraslim osobama - žrtvama obiteljskog nasilja i
žrtvama trgovanja ljudima, odraslim osobama kojima je ugrožen
život, zdravlje i sigurnost uslijed
bolesti, nemoći, ovisnosti ili socijalne isključenosti. Može trajati dok se ne osigura povratak u
vlastitu ili udomiteljsku obitelj ili
se smještaj ne osigura na drugi
način, a u pravilu do 6 mjeseci.
Dugotrajni smještaj - priznaje se korisniku kojem je tijekom
duljeg vremenskog razdoblja potrebno osigurati intenzivnu skrb
i zadovoljavanje drugih životnih
potreba. O priznavanju prava u
sustavu socijalne skrbi na ZMN,
naknadu za osobne potrebe
korisnika smještaja, jednokratnu naknadu, naknade u vezi s
obrazovanjem, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja
ili status njegovatelja, naknadu
do zaposlenja i socijalne usluge
rješenjem odlučuje centar za socijalnu skrb. O priznavanju prava
9
TEMA BROJA
Savjetovanje i pomaganje - to je
usluga sustavne stručne pomoći
koja se pruža pojedincu radi prevladavanja poteškoća te stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj
osobnih mogućnosti i odgovornog odnosa prema sebi, obitelji
i društvu. Ova usluga obuhvaća
i sve oblike stručne pomoći pri
prevladavanju obiteljskih poteškoća i poteškoća roditelja u odgoju i skrbi za djecu.
Rana intervencija - obuhvaća
stručnu poticajnu pomoć djeci
i stručnu i savjetodavnu pomoć
njihovim roditeljima, uključujući
i druge članove obitelji te udomitelja za djecu, kod nekog utvrđenog razvojnog rizika ili razvojne teškoće djeteta. Korisnik ove
usluge ne može istovremeno primati i uslugu psihosocijalne podrške, a u pravilu se usluga pruža
u obitelji korisnika.
Bilten “Imam pravo” • Broj 2. • Veljača, 2014.
na naknadu za troškove stanovanja odlučuje jedinica lokalne
samouprave i Grad Zagreb, sukladno odredbama Zakona o socijalnoj skrbi i posebnih zakona.
O priznavanju prava na naknadu za troškove ogrjeva odlučuje
jedinica područne (regionalne)
samouprave i Grad Zagreb, sukladno odredbama ovog Zakona.
Mjesna nadležnost Centra za socijalnu skrb utvrđuje se prema
prebivalištu stranke.
Djelatnost socijalne skrbi obavljaju:
- ustanove socijalne skrbi (centri za socijalnu skrb, dom socijalne skrbi, centar za pružanje usluga u zajednici i centar za pomoć u kući)
- udruge, vjerske zajednice, druge pravne osobe te obrtnici
TEMA BROJA
- fizičke osobe kao profesionalna djelatnost - udomiteljske obitelji
U odnosu na prethodni Zakon o odraslog korisnika u korist RH sva prava i obveze koje su do tada
socijalnoj skrbi, važno je napo- na prijedlog nadležnog držav- radili obiteljski centri preuzeli
menuti da se u novom Zakonu nog odvjetništva. Zabilježba na centri za socijalnu skrb u sjedištu
ponovo uvodi institut zabilježbe imovinu se briše temeljem suglažupanija nadležni prema sjedištu
na imovinu. Zabilježba se vrši na snosti Ministarstva kada se izvrši
obiteljskog centra, na način da su
temelju pravomoćnog rješenja o naplata potraživanja na imovini
priznavanju prava na ZMN i uslu- korisnika ili otpiše dug. Danom preuzeli poslove, radnike, novčagu smještaja ili boravka, a vrši stupanja na snagu ovog Zakona na sredstva, opremu, arhivu, dose na nekretninama u vlasništvu ukinuti su obiteljski centri te su kumentaciju i sredstva za rad.
Praksa PGP-a: S.K. (PGP broj 15
792) bio je korisnik vojne opskrbnine u visini od 1.090,00 kn, do
stupanja na snagu novog Zakona
o socijalnoj skrbi kada ovaj institut prelazi u ingerenciju centara
za socijalnu skrb i zamjenjuje ga
zajamčena minimalna naknada.
Po ostvarivanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu stranka će od sada mjesečno primati
800,00 kuna. Dakle, manji iznos.
Osim toga, na temelju pravomoćnog rješenja o priznavanju
prava, izvršit će se upis zabilježbe tražbine u zemljišnim knjigama na nekretninama u vlasništvu
stranke (stranka je vlasnik kuće i
manjeg zemljišta) što kod ostvarivanja prava na opskrbninu nije
bio slučaj.
Praksa PGP-a: Stranka M.V. (PGP
broj 7542) obratila se PGP-u,
područnom uredu u Vrginmostu
u vezi brisanja tražbine koja je
10
zabilježena na nekretnini njegove pokojne rođakinje N.D. koja
je preminula 2010.g. Upis zabilježbe u zemljišnim knjigama na
nekretninama stranke upisan je
za korist Republike Hrvatske budući je pokojna N.D. bila korisnica pomoći za uzdržavanje. Dakle, ova zabilježba izvršena je po
starom Zakonu o socijalnoj skrbi.
M.V. kao jedini zakonski nasljednik podnio je zahtjev za brisanje
tražbine tijekom 2011.g. Centru
za socijalnu skrb u Vojniću. Postupak do danas nije okončan.
Nakon proslijeđene požurnice u
2013.g. nadležno Ministarstvo
je uzelo u rad predmet stranke.
Kod brisanja zabilježbe tražbine
centar odnosno Ministarstvo socijalne politike i mladih provodi
ispitni postupak je li osoba koja
je podnijela zahtjev za brisanje
korisnik socijalnih prava i postoje
li dugovanja prema državi. Ukoliko ispunjava uvjete, Ministarstvo
prijedlog upućuje nadležnom
Općinskom državnom odvjetništvu radi provedbe daljnjih radnji
i brisanja tražbine u zemljišnim
knjigama kod nadležnog suda.
Praksa PGP-a: Centar za socijalnu skrb Glina donio je Rješenje Klasa: UP/I551-09/14-01/4,
Urbroj: 2176-143-02-01-14-7 od
06.02.2014. kojim je stranci M.K.
(PGP broj 14303) odbijen zahtjev
za ostvarivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu. U
obrazloženju navedenog rješenja
stoji kako je obveznik uzdržavanja stranke njegova kćer te da u
skladu s tim postoji mogućnost
ostvarivanja uzdržavanja od obveznika uzdržavanja.
Praksa PGP-a: Rješenjem Centra za socijalnu skrb u Sisku od
dana 28.11.2013.g. odbijena je
obitelj S.N. (PGP broj 16 925) za
priznavanje prava na pomoć na
uzdržavanje s obrazloženjem da
Tema broja • Socijalna skrb
TEMA BROJA
imaju u vlasništvu nekretninu,
da suprug ima u vlasništvu jedno teretno i četiri osobna vozila, da na održavanje svog vozila
koje koristi troši znatna sredstva,
da je isti registrirao, da je otac
četvero maloljetne djece, da su
supružnici kao radno sposobni prijavljeni nadležnoj službi za
zapošljavanje kao nezaposleni.
Okolnosti navedene u pobijanom
rješenju netočne su, jer stranka
koristi samo jedan automobil za
potrebe četvero djece od kojih je
jedno bolesno, automobil je star
15 godina, a što nije u suprotnosti sa Zakonom o socijalnoj skrbi.
Nadalje, ostali automobili jesu
u njegovom vlasništvu, ali su
odjavljeni i nisu u posjedu već u
sekundarnom otpadu, a što je socijalni radnik utvrdio na terenu.
Obitelj S.N. sada nema nikakvih
primanja. Najvažnije, otac obitelji
je prije zaposlenja putem programa javnih radova bio korisnik
pomoći za uzdražavanje priznate rješenjem Centra za socijalnu
skrb u Sisku od 25.03.2013.g. s
potpuno identičnim okolnostima
materijalne situacije kao i danas.
Na javnim radovima proveo je tri
mjeseca nakon čega je ponovno
podnio zahtjev za pomoć za uzdražavanje, koji je danas odbijen. Institut javnih radova pokazao se
vrlo lošim u poticanju romske
nacionalne manjine na zapošljavanje te integriranjem istih na tržište rada i zapošljavanja, a zbog
ograničavajućih faktora u pogledu ponovnog uspostavljanja prava na pomoć za uzdržavanje kao
i najvećim mogućim razdobljem
od šest mjeseci koliko osoba na
javnim radovima može biti zaposlena.
11
Bilten “Imam pravo” • Broj 2. • Veljača, 2014.
1.2. INTERVJU S RAVNATELJICOM CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB SISAK, MIRNOM MARČEC
Razgovarala: Anita Košar Ulemek, bacc. admin. publ., pravni asistent u PGP-u Sisak
novčanim davanjima, jednog u
prijemnom uredu, tri na odjelu za
odrasle, jednog u Timu za udomiteljstvo i šest socijalnih radnika u
Odjelu za djecu, brak i obitelj.
Mirna Marčec, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Sisak
PGP Sisak: Koliko ukupno korisnika ima CZSS Sisak?
TEMA BROJA
Ravnateljica: Centar za socijalnu skrb Sisak ima ukupno 1119
korisnika zajamčene minimalne
naknade, a u tu skupinu spadaju i
osobe dosadašnji korisnici pomoći za uzdržavanje. Nadalje, 934 je
korisnika doplataka za tuđu pomoć i njegu, 358 korisnika osobne invalidnine, 126 osoba koristi
uslugu smještaja u udomiteljsku
obitelj, 48 korisnika naknade do
zaposlenja, a 79 korisnika (djece)
prava na privremeno uzdražavanje. U siječnju 2014. godine isplaćeno je ukupno 150 jednokratnih pomoći. Od 1. siječnja 2014.
do 12. veljače 2014. na Odjelu
novčanih davanja zaprimljeno je
959 novih zahtjeva.
Konkretno, socijalni radnik u
Odjelu novčanih davanja ima
250 obitelji korisnika zajamčene
minimalne naknade i oko 100
osoba korisnika doplatka za pomoć i njegu. Stručnih radnika za
sada nemamo dovoljno, ali se očekuje rasterećenje u rujnu ove godine kada bi se pravo na zajamčenu
minimalnu naknadu trebalo početi
ostvarivati u Uredu državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Bržem i učinkovitijem rješavanju
zahtijeva također će doprinijeti i
uvođenje informatizacije u sustav
socijalne skrbi, a s kojim je u Centru za socijalnu skrb Sisak započeto u listopadu 2013 god.
PGP Sisak: Vaše mišljenje o novom Zakonu o socijalnoj skrbi
i njegova primjena u praksi;
smatrate li ga diskrimnirajućim
i neprimjenjivim u nekim dijelovima, konkretno?
PGP Sisak: Koliko zaposlenih socijalnih radnika ima CZSS i koliko prosječno stranaka (obitelji)
ima svaki soc. radnik; imate li
dovoljno kapaciteta obzirom na
obim posla?
Ravnateljica: Zakon ne smatram
diskriminirajućim. Zakonu i jest
cilj poštivati načelo socijalne
pravičnosti. Dakle, korisnik koji
ostvaruje prava iz sustava socijalne skrbi ne može korištenjem tih
prava postići povoljniji materijalni
položaj od osobe koja sredstva za
život ostvaruje radom ili po osnovi prava koja proizlaze iz rada.
Moguće je da ćemo primjenom
Zakona u praksi naići na neke
odredbe koje će zahtjevati dodatno tumačenje, ali to je normalna i
očekivana situacija.
Ravnateljica: Centar ima pet
socijalnih radnika koji rade na
PGP Sisak: U institut zajamčene
minimalne naknade objedinje-
12
ne su četiri naknade, pomoć za
uzdržavanje, naknada za nezaposlene (produžena novčana
naknada), opskrbnine koje su
proizlazile iz dva propisa - Zakona o pravima hrvatskih branitelja i Zakona o zaštiti vojnih
i civilnih invalida Drugog svjetskog rata. Smatrate li da će
doista doći do lakše kontrole i
pravednije raspodjele?
Ravnateljica: Da, smatram kako
će doći do pravednije raspodjele sredstava, a informatizacijom
sustava i objedinjavanjem gore
navedenih prava lakše će se kontrolirati korištenje istih.
PGP Sisak: Konkretno, naknada
za nezaposlene je sada pod cjelokupnom ingerencijom Centra
za sve osobe; možete li nam to
pojasniti?
Ravnateljica: Ne, pod ingerenciju Centra pripala je produžena
novčana naknada jer prema standardima EU predstavlja „pasivnu
mjeru“ te u tom smislu ne predstavlja poticajnu mjeru zapošljavanja nezaposlenih osoba i aktivnih tražitelja zaposlenja.
PGP Sisak: Revizija predmeta
dosadašnjih primatelja pomoći
za uzdržavanje i prijelazno razdoblje od šest mjeseci; na koji
način će se odvijati postupak?
Ravnateljica: Postupak revizije
već je počeo. Osobe koje su koristile pravo na opskrbninu imale su
prednost u ostvarivanju prava na
zajamčenu minimalnu naknadu, a
u nekim slučajevima donošena su
i privremena rješenja i to ako se
nisu mogle utvrditi sve činjenice
koje mogu utjecati na donošenje
PGP Sisak: Pravo na zajamčenu
minimalnu naknadu priznaje se
najduže do dvije godine, te korisnik koji je izgubio to pravo
nema pravo na podnošenje novog zahtjeva sljedećih šest mjeseci nakon mjeseca u kojem je to
pravo ukinuto iako se njegove
materijalne prilike nisu promijenile; smatrate li ovu zakonsku
odredbu diskriminirajućom?
Ravnateljica: Ovo ograničenje od
dvije godine doneseno je upravo
zato da se korisnici potiču na traženje zaposlenja, da ih se aktivira.
Za sada još nemamo iskustvo i ne
znamo hoće li se situacija u Republici Hrvatskoj promijeniti, ali se
nadamo da će kroz dvije godine
tržište rada u Hrvatskoj omogućiti
našim korisnicima da se i ova zakonska pretpostavka može ostvariti bez većih odricanja.
PGP Sisak: Novina u zakonu je
sudjelovanje u radovima za opće
dobro i suradnja na tom polju s
jedinicom lokalne samouprave;
što mislite o tome?
Ravnateljica: Centar će dostavljati popis korisnika zajamčene
minimalne naknade jedinicama
lokalne samopurave, koja će navedene korisnike pozivati na rad
za opće dobro. Osobno smatram
kako će suradnja biti vrlo dobra.
PGP Sisak: Korisniku koji radi
duže od tri mjeseca ukinut će se
zajamčena minimalna naknada postepeno; nisu li te osobe
u povoljnijem položaju od osoba koje gube pravo nakon dvije
godine iako im se materijalne
prilike nisu promijenile?
Ravnateljica: Mislim da su u povoljnijem položaju mladi zbog
više programa putem kojih im
se omogućuje zapošljavanje (npr.
stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, program
Mali za mlade, itd.), dok su osobe
u srednjoj dobi u mnogo težem
položaju. Već samim tim što osoba radi, smatram da je u povoljnijem položaju od one koja nije u
mogućnosti pronaći zaposlenje.
PGP Sisak: Status roditelja njegovatelja je za korisnike vrlo
sporan. Radi se o podnošenju
zahtjeva, dokumentaciji, liječničkim nalazima, nemogućnosti
ostvarivanja prava ako je dijete
korisnik neke ustanove dulje od
četiri sata, a roditelj bi trebao
biti prisutan u ustanovi da bi
ostvario pravo, no ustanova ne
daje takve mogućnosti; kako riješiti takve predmete?
Ravnateljica: Prema naputku
resornog Ministarstva koje je primio ovaj Centar situacija je sljedeća, ako se roditelj odluči da
želi aktivno ili pasivno dežurstvo
u ustanovi u kojoj njegovo dijete pohađa program duže od četiri sata, navedena ustanova isto
mu je dužna omogućiti, posebno
imajući na umu da je prisutnost
roditelja kao i djetetov boravak
u odgojno-obrazovnoj ili drugoj
ustanovi isključivo u djetetovom
interesu, nema zapreka da roditelj
u tom slučaju ostvari status roditelja njegovatelja.
PGP Sisak: Što se tiče ostvarivanja prava na podmirenje troškova za ogrjevno drvo u zakonu
stoji da korisnik tog prava može
biti samo osoba koja je korisnik
zajamčene minimalne naknade;
ima li ovdje iznimaka?
Ravnateljica: Da, korisnik ovog
prava može biti samo korisnik
zajamčene minimalne naknade.
Radi se o decentraliziranim sredstvima koja se dobivaju preko županije, koja ih prenosi na jedinice
lokalne samouprave.
PGP Sisak: Što se tiče instituta zabilježbe, odnosno povrat
isplaćenih iznosa, kada RH ima
pravo na povrat sredstava? Je
li točno da poslije smrti korisnika nasljednici nekretnine koja ima zabilježbu istu ne
mogu naslijediti i prodati dok
ne vrate isplaćene iznose državi? Koliko ukupno Centar Sisak
ima pokrenutih predmeta kod
Općinskog državnog odvjetništva u Sisku za povrat isplaćenih
sredstava? Koliko ukupno imate
sklopljenih nagodbi za naknadu
štete? Jeste li do sada otpisivali
dugove korisnika?
Ravnateljica: Kod donošenja rješenja o zajamčenoj minimalnoj
naknadi utvrđuje se ima li podnositelj članove obitelji koji su ga
dužni uzdržavati i ispunjavaju li ti
članovi uvjete za uzdržavanje. Npr.
ako se radi o djeci podnositelja,
koja su zaposlena, a koja su dužna
uzdržavati roditelje tada se s njima sklapa sporazum o doprinosu
za uzdržavanje roditelja u skladu
sa svojim mogućnostima. Osoba
tada ostvaruje pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u razlici.
Druga situacija je kada roditelj ne
želi od djece zatražiti uzdržavanje, a radi se o osobi koja zaista
ne može sama sebe uzdržavati,
tada Centar usprkos postojanju
obveznika uzdržavanja izda pozitivno rješenje, ali tada može tužiti obveznike za povrat sredstava,
13
TEMA BROJA
konačnog rješenja. Nadalje će biti
obuhvaćeni svi samci, dosadašnji
korisnici pomoći za uzdržavanje i
to zbog toga što im se naknada
povećava, a nakon toga će revizija ići kod ostalih korisnika prema
planu rada socijalnog radnika.
Bilten “Imam pravo” • Broj 2. • Veljača, 2014.
naravno, ako su isti u mogućnosti
doprinositi za uzdržavanje roditelja. Zabilježba se vrši na drugu
nekretninu, a ne na nekretnini
koja je u vlasništvu kao jedina
nekretnina u kojoj osoba živi.
U 2013.g. je ukupno pokrenuto 64 postupka radi naknade
štete, od toga su 3 sklopljene
nagodbe za povrat sredstava, a
isplata je u tijeku, 6 je otpisanih
iznosa i to onih do 10.000,00
kuna, 12 šteta je otplaćeno bez
nagodbe, 21 šteta je upućena
resornom Ministarstvu koji će
pokrenuti postupak preko Općinskog državnog odvjetništva.
U preostalim predmetima postupak utvrđivanja činjeničnog
stanja je u tijeku.
PGP Sisak: Koji je vaš stav o čl.
255. novog Zakona koji govori
o otpisu duga? Nije li on za vas
kontradiktoran iz razloga otpisa
duga korisniku na osnovu imovnog stanja dok se paralelno
vodi postupak za naknadu štete
zbog očigledno promijenjenih
materijalnih okolnosti u korist
korisnika?
TEMA BROJA
Ravnateljica: Dug se može otpisati na prijedlog korisnika djelomično ili u cijelosti uvažavajući
njegovo imovinsko stanje i socijalni položaj. Postupak radi naknade
štete Centar pokreće kada je korisnik neosnovano ostvario pravo
iz sustava socijalne skrbi, dava-
14
njem neistinitih podataka za koje
je morao znati da su neistiniti ili
ako nije prijavio promjenu koja
utječe na opseg prava, a za isto
je znao. Tada Centar poziva na
povrat iznosa u određenom roku,
tada može s korisnikom zaključiti
nagodbu uz mogućnost odgode povrata do 3 godine. Ukoliko
nema razloga za otpis i ne postigne se nagodba te šteta ne bude
nadoknađena, Republika Hrvatska
podnosi tužbu radi naknade štete putem nadležnog Općinskog
državnog odvjetništva na temelju dokumentacije koju dostavlja
Centar.
PGP Sisak: Velik problem predstavlja dugotrajnost u rješavanju zahtjeva za ostvarivanje
socijalnih prava; planirate li što
učiniti u tom smjeru?
Ravnateljica: Ovaj Centar ima
samo jedno vozilo koje koristi za
cijelo područje koje pokrivamo,
očekujemo da će nam Ministarstvo dodijeliti još jedno te da će
nam olakšati posao. Informatizacija sustava koja je u tijeku uvelike
će pridonijeti rješavanju predmeta na brži i učinkovitiji način. Izdvajanjem zajamčene minimalne
naknade iz nadležnosti Centra
rasteretit će se naša ustanova što
će također utjecati na poštivanje
zakonskih rokova u donošenju
rješenja.
PGP Sisak: Što se tiče položaja
Roma u Sisačko - moslavačkoj
županiji u odnosu na ostvarivanje socijalnih prava, koji su
najčešći razlozi za donošenje
negativnih rješenja, a posebno
kod produljenja prava?
Ravnateljica: Romi kao i drugi
građani ostvaruju svoja prava sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi,
a ukoliko im pravo prestane, to je
isključivo zbog promjene koja je
utjecala na korištenje već ostvarenog prava. Ukoliko promjenu
nisu prijavili, a ista se utvrdi tijekom preispitivanja činjenica,
prema njima se primjenjuju sve
odredbe Zakona kao i prema svim
drugim korisnicima.
PGP Sisak: Na kraju, smatrate li
da ćemo radom naše koordinacije “Zajedno za pravdu” doprinijeti bržem rješavanju predmeta naših stranaka i sprečavanju
diskriminacije socijalno ugroženih osoba, dakako i nacionalnih
manjina u našoj županiji?
Ravnateljica: Da, podržavam ovu
koordinaciju, smatram kako bi
trebala doprinijeti učinkovitijem
rješavanju predmeta i sprečavanju diskriminacije ukoliko negdje
postoji. U Centru za socijalnu skrb
diskriminacije nema, a svi stručni
radnici postupaju prema korisnicima profesionalno i s uvažavanjem.
1.3. PRIPADNICI ROMSKE NACIONALNE MANJINE I SOCIJALNA SKRB
Autor: Stanoje Nikolić, predsjednik Vijeća Romske nacionalne
manjine u Sisačko - moslavačkoj županiji i predsjednik udruge
Romski kulturni centar
Velik broj pripadnika romske nacionalne manjine je nezaposlen,
a kao takvi korisnici su prava iz
sustava socijalne skrbi. Posljedica
nezaposlenosti pogađa većinom
neobrazovane Rome međutim
situacija je i kod obrazovanih
Roma potpuno identična. Dakle,
mladi obrazovani Romi nakon
završetka srednje škole nailaze
na barijere kod zapošljavanja iz
kojeg razloga zajedno sa svojim
obiteljima postaju ovisni o naknadama iz sustava socijalne skrbi. Zapošljavanje Roma u našoj
županiji moguće je jedino kroz
program javnih radova, a većina
tih osoba su korisnici socijalnih
prava koja gube po zapošljavanju
kroz navedeni program.
Poražavajuća je činjenica da se
ovdje radi o situaciji da osoba
Sam Zakon o socijalnoj skrbi je
vrlo ograničavajući za Rome.
Najviše se to odnosi na postupak
odobravanja zajamčene minimalne naknade ili postupak revizije tog prava. Naime, u Sisačko - moslavačkoj županiji većina
Roma živi u odvojenim naseljima,
od kojih su najveća Capraške poljane u Sisku, Palanjek i Radićeva
ulica u Kutini. U tim naseljima
ne postoji javni prijevoz. Iz tog
razloga su Romi prisiljeni imati
osobne automobile koji im služe
u svrhu prijevoza djece i starijih
članova obitelji doktorima, u kupovinu te u različite institucije
radi obavljanja različitih poslova. Po toj logici svim Romima
posjedovanje osobnog vozila ne
bi trebalo predstavljati prepreku
za dobivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, međutim Zakon tu nije precizan već
to pravo regulira prema procjeni
stručnog radnika centra za socijalnu skrb.
Navedena situacija dovodi do
mnogih sukoba pripadnika romske nacionalne manjine i socijalnih radnika, a u slučajevima kada
korisnici dobivaju negativna rješenja. Ovdje bih želio istaknuti da
djelatnici centra za socijalnu skrb
ne žele na ovakvim predmetima
prihvatiti predstavnike romskih
vijeća i udruga kao zastupnike
tih stranaka. Centar navodi da je
to iz razloga što su stranke poslovno sposobne te predstavnici
vijeća i udruga nisu ovlašteni za
zastupanje. To gledište je pravno
ispravno međutim suprotno postupanje bi uvelike pridonijelo
bržem i efikasnijem rješavanju
pojedinačnih predmeta. To je posebno bitno iz razloga što je ta
populacija neuka i nepismena.
Ja kao predsjednik Županijskog
vijeća romske nacionalne manjine izražavam svoju bojazan da
će novi Zakon o socijalnoj skrbi
koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014.g. još pogoršati situaciju. Naime, Zakon sada propisuje
zajamčenu minimalnu naknadu
u iznosu od 2.900,00 kuna što
Romima koji imaju više djece tj.
mnogobrojne obitelji, neće biti
dovoljno za preživljavanje. Doslovno se bojim da će biti prisiljeni na razne načine prehranjivati
svoje obitelji što bi moglo rezultirati povećanim brojem kaznenih i prekršajnih djela.
Radi svega gore navedenog ja se
nadam da će u budućnosti suradnja Romske nacionalne manjine i
Centra za socijalnu skrb biti bolja
radi poboljšanja životnih uvjeta
za sve Rome.
TEMA BROJA
koja je nakon isteka tri mjeseca
po završetku rada na javnim radovima mora ponovno podnositi
zahtjev za socijalnu pomoć i čekati da se njezin zahtjev riješi. U
tom periodu Centar za socijalnu
skrb ne odobrava čak niti jednokratne novčane pomoći. Dakle,
ova situacija je za Rome neodrživa te nikako nije stimulirajuća za
zapošljavanje Roma.
15
Bilten “Imam pravo” • Broj 2. • Veljača, 2014.
1.4. INTERVJU S ALBERTOM CESTARIĆ, CRVENI KRIŽ GLINA, REFERENT ZA OPĆE I RAČUNOVODSTVENE POSLOVE
Razgovarala: Dunja Čurčija, mag.iur., pravni savjetnik PGP-a Sisak
Alberta Cestarić, Crveni križ Glina, referentica za opće i računovodstvene poslove
TEMA BROJA
1. Koje su zadaće i poslovi Crvenog križa, koliko ih je zaposlenih?
Prema Zakonu o Hrvatskom Crvenom križu i Statutu Gradskog
društva Crvenog križa Glina zadaće i poslovi se ostvaruju prema
zdravstvenom programu, socijalnom, službi traženja, rad s mladeži i ostalo. Crveni križ Glina ima
3 zaposlenika (referent, voditelj
asanacije, pomoćni radnik u asanaciji) i ravnatelja koji ima status
ravnatelja volontera.
2. Koje projekte ste provodili u 2013.g. i koje provodite u
2014.g.?
U 2013.g. Crveni križ Glina je provodio projekte: Dobrovoljno darivanje krvi, Prva pomoć, Pomoć
u lokalnoj zajednici, Mobilizacija
zajednice u Sisačko-moslavačkoj
i Osječko-baranjskoj županiji, Podjela humanitarne pomoći, Asanacija bunara, Pomoć i njega u
16
kući te Subvencioniranje troško- iz vlastitih sredstava. Naime,
va ogrijeva i troškova stanovanja. aktivnosti koje su se provodile
3. Kakav je odaziv davatelja krvi tijekom istog, privukle su veliki
broj korisnika. Tako smo u okviru
u Glini?
U 2013.g. Crveni križ Glina je odr- psihosocijalne pomoći pomagali
žao četiri akcije za darivanje krvi, korisnicima redovitim obilaskom
kojima je pristupilo 375 osoba, kako bi im se smanjio osjećaj izošto je 30% više davatelja u odno- liranosti i napuštenosti, pomagasu na 2012.g. U navedenim akci- lo im se oko uređivanja dvorišta,
jama prikupljeno je 405 doza krvi. dostavljali smo im pitku vodu i
4. Možete li reći koliko je ko- lijekove i sl. Također smo održarisnika socijalnog programa vali, a i održavamo akciju „Zdra„Pomoć u lokalnoj zajednici“, vi otkucaji srca“ koja obuhvaća
od koga je financiran i koje ste kontrolu krvnog tlaka, indeksa
aktivnosti imali u sklopu istoga? tjelesne mase i obujma struka,
te smo ih savjetovali o prehraPomoć u lokalnoj zajednici ima
ni i zdravom životu. U akciju su
358 korisnika, koji su utvrđeni
bile uključene medicinske sestre
prema naputcima Nacionalnog
ureda Crvenog križa i UNHCR-a, i fizioterapeuti s licencama. U
a finaciran je od strane UNHCR-a. 2013.g. 56 osoba starije životne
U sklopu istog djelatnici su obila- dobi sudjelovalo je u navedenim
zili i obilaze korisnike i to svakod- akcijama. Također smo u okviru
nevno, pomaže se teže pokretnim ovog projekta nastavili pružati
osobama u prijevozu do zdrav- besplatnu pravnu pomoć u sustvenih ustanova, dostavljaju im radnji s Projektom građanskih
se humanitarne pomoći i slično. prava Sisak. U 2013.g. 224 koriTakođer smo u okviru ovog pro- snika potražilo je besplatnu pravjekta provodili asanaciju bunara, nu pomoć. Sa ženskom udrugom
koju provodimo i dalje. Tijekom „Ruža“ u 2013.g. održali smo 8
2013.g. očišćeno je 62 bunara, a radionica za žene, na kojima su
od 2011.g. otkako navedeni pro- se izrađivali razni suveniri decojekt traje više od 500.
upage tehnikom.
5. Poznato je da je Crveni križ 6. Koji su uvjeti da bi građani
tijekom 2012.g. provodio proGline ostvarili pravo na subjekt „Mobilizacija zajednice u
vencioniranje troškova ogrjeva
Sisačko-moslavačkoj i Osječkoi stanovanja, koliko je zahtjeva
baranjskoj županiji“ u okviru
COMMO projekta, financiran pozitivno riješeno od ukupno
od Unicredit foundation, kakva podnesenih u 2013.g.?
je situacija u 2013.g. i 2014.g.? Prema Ugovoru s Gradom GliNavedeni projekt smo nastavili nom u 2013.g. nastavili smo priprovoditi i u 2013.g. i 2014.g. i to kupljati predmetne zahtjeve. U
u skladu s mogućnostima, dakle 2013.g. predano je 547 zahtjeva
Tema broja • Socijalna skrb
bacijskim uredom Sisak i Centrom za socijalnu skrb Glina. Na
koji način se odvija ta suradnja
i koliko je bilo osoba na radu za
opće dobro?
U 2013.g. Crveni križ Glina imao
je 4 osobe na izvršavanju rada
za opće dobro i 3 na izvršavanju odgojne mjere. Njihov rad je
7. Na koji način Crveni križ Gli- protekao dobro te je njihov doprinos u radu Crvenog križa ocina radi s mladeži?
Rad s mladeži odvijao se i odvi- jenjen kao pozitivan. U 2014.g.
ja u okupljanju i sudjelovanju u odnosno do sada, zabilježeno je
humanitarnim akcijama, motivi- 5 osoba na izvršavanju navederanja za sudjelovanje na natjeca- nih mjera.
njima i dobrovoljnom darivanju 9. Koliko Crveni križ Glina ima
krvi. U 2013.g. Crveni križ Glina volontera i koliko je njihovo suje organizirao V. Međužupanij- djelovanje bitno?
sko natjecanje mladeži u pruža- Sudjelovanje volontera u radu Crnju prve pomoći. U provođenju venog križa je iznimno bitno. Do
natjecanja bilo je uključeno 96 sada ih imamo 46. Volonteri sunatjecatelja i 50 volontera.
djeluju u prikupljanju i raspodjeli
koji su proslijeđeni Gradu Glini,
od kojih su svi pozitivno riješeni, a za što je ukupno utrošeno
240.853,52 kn. Preduvjet za subvencioniranje je da je podnositelj
ujedno i korisnik stalne pomoći
Centra za socijalnu skrb Glina.
Najveći problem su mala sredstva u odnosu na potrebu.
šta, pripremi Dobrovoljnog darivanja krvi i slično.
10. Što biste istaknuli kao najbitniju aktivnost u 2014.g.?
Najbitnije je svakako asanacija
bunara. Naime, asanacija se vrši
na području Grada Gline i 68 sela
od kojih 54 sela nemaju gradski
vodovod i služe se isključivo bunarima. Tako da su prioritet obitelji koje nemaju pitku vodu.
TEMA BROJA
8. Poznato je kako Crveni križ humanitarne pomoći, čišćenju
Glina uspješno surađuje i s Pro- prostorija Crvenog križa i skladi-
17
Bilten “Imam pravo” • Broj 2. • Veljača, 2014.
Diskriminacija
2.1. ŠTO JE DISKRIMINACIJA
DISKRIMINACIJA
Pučka pravobraniteljica je opunomoćenica Hrvatskog sabora
za promicanje i zaštitu ljudskih
prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim
dokumentima, a od 1. siječnja
2009. godine također je i središnje tijelo nadležno za suzbijanje
diskriminacije.
Naime, tada je na snagu stupio
Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12 u daljnjem
tekst: Zakon), propis kojim se sustavno i sveobuhvatno uređuje
zaštita od diskriminacije do tada
regulirana pojedinim zakonima,
no samo u nekim područjima
života te u odnosu na neke manjinske skupine.
Zakon definira diskriminaciju
navodeći osnove temeljem kojih je diskriminacija zabranjena
te navodi oblike diskriminacije,
18
područja života u kojima je diskriminacija zabranjena, iznimke
od zabrane diskriminacije, uređuje institucionalni okvir za zaštitu od diskriminacije, uređuje
postupak pred sudom i navodi
prekršajne odredbe.
Prema Zakonu, diskriminacija je
stavljanje u nepovoljniji položaj
bilo koje osobe po osnovi rase ili
etničke pripadnosti ili boje kože,
spola, jezika, vjere, političkog ili
drugog uvjerenja, nacionalnog
ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu,
obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog naslijeđa,
rodnog identiteta i izražavanja
rodnog identiteta te spolne orijentacije. Diskriminacija je također stavljanje u nepovoljniji položaj osobe koja je rodbinskim ili
2
drugim vezama povezana s diskriminiranom osobom te stavljanje u nepovoljniji položaj osobe
na temelju pogrešne predodžbe
o postojanju neke od prije navedenih osnova.
Oblici diskriminacije koje Zakon
definira su izravna diskriminacija, neizravna diskriminacija,
uznemiravanje, spolno uznemiravanje, poticanje na diskriminaciju, propuštanje razumne prilagodbe osobama s invaliditetom
te segregacija. Zakon definira i
teže oblike diskriminacije - višestruku, ponovljenu i produljenu
diskriminaciju. Žrtvama diskriminacije i svim osobama koje su
nazočile diskriminaciji sukladno
odredbama ovog Zakona omogućuje se zaštita od viktimizacije
te za takvo postupanje određuje
prekršajne sankcije.
Tema broja • Socijalna skrb
2.2. ZABRANA DISKRIMINACIJE I POSTUPAK PRED SUDOM
Zabrana diskriminacije odnosi se
na postupanje svih državnih tijela,
tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave, pravnih
osoba s javnim ovlastima te svih
pravnih i fizičkih osoba. Osim što
zabranjuje diskriminaciju za sve
navedene skupine, Zakon također
propisuje obvezu prijavljivanja
osnovane sumnje na diskriminaciju (uz pristanak osobe za koju
se sumnja da je žrtva diskriminacije) te obvezu dostave podataka
u vezi diskriminacije u roku od 15
dana pučkom pravobranitelju ili
posebnim pravobraniteljicama,
na njihov zahtjev. Štoviše, Zakon
u određenim slučajevima predviđa i prekršajnu odgovornost zbog
nedostavljanja podataka u ovom
kontekstu.
Kada je riječ o područjima u kojima je diskriminacija zabranjena
Zakon navodi veliki opseg područja društvenog, gospodarskog
i političkog života (primjerice rad i
zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i dr.) te ostavlja
otvorenu mogućnost primjene i u
područjima koja nisu eksplicitno
navedena.
U postupcima pred sudom Zakon
o suzbijanju diskriminacije donosi
važne inovacije koje mogu značajno pridonijeti zaštiti od diskriminacije. Zakon predviđa posebne
tužbe za zaštitu od diskriminacije
(tužbu za utvrđenje, za zabranu
ili otklanjanje diskriminacije, za
naknadu štete te da se presuda
objavi u medijima), određuje da
je teret dokazivanja da nije došlo
do diskriminacije na tuženoj strani
te dopušta uključivanje u parnicu
tijelima, organizacijama, ustanovama, udrugama ili drugim oso-
bama koje se bave zaštitom prava
na jednako postupanje, na strani
tužitelja, kao umješačima. Također
je temeljem Zakona moguće podnijeti udružnu tužbu za zaštitu
prava na jednako postupanje većeg
broja osoba koje pripadaju određenoj skupini, a čije pravo na jednako
postupanje je povrijeđeno.
Uz sve navedeno, kao što je na
početku spomenuto, Zakon određuje i pučku pravobraniteljicu
kao središnje tijelo nadležno za
suzbijanje diskriminacije. Pučka
pravobraniteljica prema Zakonu
ima niz ovlasti, a osim naše institucije po Zakonu postupaju i pravobraniteljica za ravnopravnost
spolova, pravobraniteljica za osobe
s invaliditetom i pravobraniteljica
za djecu, kada je diskriminacija počinjena temeljem neke od osnova
iz njihovog djelokruga rada.
2.3. RAD PUČKOG PRAVOBRANITELJA U SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE
podrijetlo bili najučestalije područje i osnova u vezi kojih su se
građani žalili na diskriminaciju.
Na slične trendove ukazuju i rezultati istraživanja koje smo proveli u 2009. i u 2012. godini kako
bismo saznali kakva je javna percepcija problema diskriminacije i
koje su, u percepciji građana, najproblematičnija područja života i
najučestalije osnove za diskriminaciju.
Osim rada na pojedinačnim pritužbama te prijedlozima za poboljšanje pojedinih zakonskih i
podzakonskih akata aktivno radimo i na promicanju jednakosti.
Do sada su provedene dvije nacionalne antidiskriminacijske kam-
panje kojima je cilj bio ukazati na
problem diskriminacije i njegove
uzroke te potaknuti građane/ke
da nam se obrate u slučaju diskriminacije. Također su održane
brojne edukacije različitih ciljanih skupina koje su uključene u
provedbu Zakona te pripremljeni
različiti informativni materijali
- kako za stručnu tako i za širu
javnost.
Bez obzira na do sada uloženi
rad u promociju antidiskriminacije, diskriminacija se još uvijek
nedovoljno prijavljuje nadležnim
institucijama i mali broj građana svjestan je diskriminacije koja
im se događa te na koji se način
mogu od nje zaštititi. Zbog toga
19
DISKRIMINACIJA
Od donošenja Zakona, kao institucija, zaprimamo pritužbe na
diskriminaciju te ih je do kraja
2013. zaprimljeno ukupno 914
od čega 249 tijekom 2013. godine. O svim zaprimljenim pritužbama na diskriminaciju vodi
se evidencija na temelju koje u
svom godišnjem Izvješću Saboru
dostavljamo podatke o pojavama diskriminacije u koje imamo
uvid na temelju svog rada. Ovi
podaci redovito obuhvaćaju i informaciju o područjima života u
kojima je diskriminacija raširena
te o osnovama na temelju kojih
se diskriminacija događa. Do sada
su uvijek područje rada i radnih
uvjeta kao i rasa ili etnička pripadnost, boja kože i nacionalno
Bilten “Imam pravo” • Broj 2. • Veljača, 2014.
DISKRIMINACIJA
na različite načine pokušavamo
ove informacije učiniti što vidljivijima građanima, a jedan od
načina je i suradnja s organizacijama civilnog društva na regionalnoj i lokalnoj razini, koje rade
na suzbijanju diskriminacije. U tu
20
smo svrhu odabrali pet nevladinih organizacija iz različitih dijelova Hrvatske koje funkcioniraju
kao regionalne antidiskriminacijske kontakt točke, među kojima
je i Projekt građanskih prava iz
Siska.
Autor: Nikolina Patalen, Viša
stručna savjetnica za promicanje ljudskih prava Ureda pučke
pravobraniteljice
3
Tema broja • Socijalna skrb
Aktualni problemi
3.1. BESPLATNA PRAVNA POMOĆ
Također je novina kako se primarna pravna pomoć može pružiti u
svakoj pravnoj stvari sukladno
čl. 10. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći NN 143/13 (dalje:
ZBPP). To znači da će podnositelji
moći dobiti pravni savjet iz bilo
kojeg pravnog područja (npr.
obiteljsko, mirovinsko, vlasništvo,
prekršajno i sl.)
Novim Zakonom propisano je u
čl. 11. kako se postupak za ostvarivanje primarne pravne pomoći
pokreće izravnim obraćanjem
pružatelju primarne pravne pomoći. To znači da više za odobravanje primarne pravne pomoći
nije potrebno predavati zahtjeve nadležnim uredima državne uprave već je sam pružatelj
ovlašten preispitati zadovoljava
li podnositelj pretpostavke iz čl.
10. zakona. Primarnu pravnu pomoć sukladno čl. 6. Zakona mogu
pružati uredi državne uprave, a
ovlaštene udruge i pravne klinike kada i ako njihov projekt
na natječaju bude prihvaćen.
Pretpostavke za ostvarivanje primarne pravne pomoći
Članak 10.
Primarna pravna pomoć može se pružiti u svakoj pravnoj stvari:
a)ako podnositelj zahtjeva sam ne raspolaže dovoljnim znanjem i sposobnošću da svoje pravo ostvari
b)ako podnositelju zahtjeva pravna pomoć nije osigurana na
temelju posebnih propisa
c)ako podneseni zahtjev nije očito neosnovan i
d)ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi
plaćanje stručne pravne pomoći moglo ugroziti uzdržavanje
podnositelja zahtjeva i članova kućanstva.
Broj korisnika besplatne pravne pomoći proširen je tako da
je po novom zakonu napušten
uvjet uzajamnosti za strance
na stalnom boravku. Stranci na
privremenom boravku još uvijek
mogu ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć samo ako uz
sve zakonom propisane uvjete,
ispunjavaju i uvjet uzajamnosti.
S druge strane sekundarna pomoć se mijenjala samo u dijelu
koji se odnosi na imovno stanje
podnositelja. Dakle, u članku
14. novog ZBPP-a propisano je
ako ukupni prihodi podnositelja
i članova kućanstva mjesečno ne
prelaze po članu kućanstva iznos
proračunske osnovice (3.326,00
kn) i ako ukupna vrijednost imovine u vlasništvu podnositelja
zahtjeva i članova kućanstva ne
prelazi iznos od 60 proračunskih
osnovica (199.560,00 kn), podnositelj ima pravo na besplatnu
pravnu pomoć.
Pretpostavke za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći
Članak 15.
(1)Sekundarna pravna pomoć odobrit će se bez utvrđivanja
imovnog stanja ako je podnositelj zahtjeva:
a)dijete u postupku radi ostvarivanja prava na uzdržavanje
b)žrtva kaznenog djela nasilja u postupku radi ostvarivanja
prava na naknadu štete koja je počinjenjem kaznenog djela
prouzročena
c) osoba koja je korisnik pomoći za uzdržavanje u skladu s
posebnim propisima kojima je uređeno ostvarivanje prava
iz sustava socijalne skrbi ili
d) osoba kojoj je korisnik prava na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i
članova njihovih obitelji i Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih
invalida rata.
AKTUALNI PROBLEMI
Od 1. siječnja 2014. u primjeni je
novi Zakon o besplatnoj pravnoj
pomoći NN 143/13. Novim zakonom najveće promjene je doživjela primarna pravna pomoć.
Novina je kako primarna pravna
pomoć od sada obuhvaća, uz
dosadašnji pravni savjet i opću
pravnu informaciju, sastavljanje
podnesaka pred javnopravnim
tijelima, Europskim sudom za
ljudska prava i međunarodnim
organizacijama, zastupanje u
postupcima pred javnopravnim
tijelima i pravnu pomoć u izvansudskom mirnom rješenju spora.
21
Bilten “Imam pravo” • Broj 2. • Veljača, 2014.
Postupak za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći pokreće
se kao i prije, podnošenjem zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć nadležnom uredu državne
uprave.
Novim zakonom izmijenjen je
i način financiranja besplatne
pravne pomoći. Istim je pružanje
pravne pomoći prvenstvena obveza države te se stoga sredstva
za pružanje pravne pomoći, sukladno čl. 35. zakona osiguravaju
u državnom proračunu, ali i iz tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave.
Svrha besplatne pravne pomoći
jest da se građanima olakša pristup sudu i drugim tijelima koja
odlučuju o pravima i obvezama
hrvatskih državljana i stranaca.
Hoće li ta svrha ispuniti svoja
očekivanja, ostaje vidjeti.
BESPLATNA PRAVNA POMOĆ - STATISTIKA PGP-a - 2013.g.
-UKUPAN BROJ SLUČAJEVA PRUŽENE PRAVNE POMOĆI U PGP- U SISAK: 6766, OD TOGA PRIMARNA PP: 5803
-PRAVNI SAVJETI: 5976, OD TOGA PRAVNI SAVJETI U PRIMARNOJ PP: 3070
-OPĆE PRAVNE INFORMACIJE: 1231, OD TOGA U PRIMARNOJ PP: 939
-ŽALBE: 455, OD TOGA U PRIMARNOJ PP: 138
-OSTALA PISMENA: 1582, OD TOGA U PRIMARNOJ PP: 1106
-DRUGI NAČINI POKRETANJA POSTUPKA: 749, OD TOGA U PRIMARNOJ PP: 550
- EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA: 9
-USTAVNE TUŽBE: 17
-UPRAVNE TUŽBE: 42
-TUŽBE: 100
BESPLATNA PRAVNA POMOĆ PUTEM RJEŠENJA UDU - SMŽ:
-UKUPAN BROJ ZAHTJEVA ZA BPP: 151
-UKUPAN BROJ IZDANIH/ODOBRENIH RJEŠENJA: 63
AKTUALNI PROBLEMI
-UKUPAN BROJ PRIZNATIH RJEŠENJA: (Ministarstvo pravosuđa do izdavanja ovog biltena nije odlučilo po podnesenim izvještajima pružatelja)
Praksa PGP-a:
Upravni sud u Zagrebu odbio je tužbeni zahtjev za poništenje Rješenja Ministarstva pravosuđa RH,
Klasa: UP/II-720-01/13-03/7, Urbroj: 514-04-01-02-3/12-4-2 od 18.2.2013.g i to presudom broja UsI2024/13-12. Stranka J.B. podnijela je zahtjev za besplatnu pravnu pomoć, konkretno za ispunjavanje
ZFO obrasca (radi podnošenja zahtjeva za otpis duga). Navedeni zahtjev za besplatnu pravnu pomoć
bio je odbijen, slijedom čega je ista uložila žalbu a potom i tužbu Upravnom sudu. Upravni sud u
obrazloženju navedene presude navodi kako J.B. zna pisati te da samim time ima dovoljno znanja i
sposobnosti da pravnu pomoć ostvari sama. Također sud navodi kako je tijelo kojem se podnosi zahtjev dužno pomoći podnositeljici da ga ista podnese. J.B. (PGP broj 13 409), koja je rođena 1946.g. nije
ostvarila pravo na besplatnu pravnu pomoć.
22
Tema broja • Socijalna skrb
3.1.1. Projekt „Zajedno za građane“
Projekt građanskih prava Sisak
od 1.01.2014. započeo je provođenje pilot-projekta „Zajedno za
građane“ financiranog od strane
Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Navedeni projekt
dio je međunarodnog projekta
„Trostruko A za građane“ kojeg Nacionalna zaklada za razvoj
civilnog društva provodi zajedno
s Europskom organizacijom za
građansku akciju (ECAS).
„Zajedno za građane“ će se provoditi u razdoblju od 1.1.2014.
do 31.12.2014.g. U okviru navedenog projekta, između ostalog
će se tiskati letci koji će sadržavati informacije o temeljnim
ljudskim pravima kao i podatke
o suradničkim organizacijama
na projektu, a koje također pružaju besplatnu pravnu pomoć.
PGP Sisak pružat će besplatnu
pravnu pomoć građanima u svim
pravnim područjima i bez obzira
na njihovo imovno stanje. Također, organizirat će se dvije radionice za pravne savjetnike suradničkih organizacija koje imaju za
cilj izgraditi kapacitet pružatelja
besplatne pravne pomoći.
Autor: Dunja Čurčija, mag. iur,
pravna savjetnica PGP-a Sisak i
članica Povjerenstva za besplatnu pravnu pomoć
3.2. POVRATNIČKI STATUS
3.2.1. Status povratnika
Status povratnika reguliran je
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o statusu prognanika i izbjeglica (NN 51A/13) i
njegovim podzakonskim aktima,
Uredbom Vlade RH o uvjetima
za utvrđivanje i gubitak statusa
izbjeglice, prognanika odnosno
povratnika i Odlukom Vlade o
vrsti i visini financijske potpore prognanicima i povratnicima (NN 133/13). Republika
Hrvatska potpisnica je i Ženevske
konvencije iz 1951.g., osnovnog
dokumenta koji regulira status
izbjeglica i njihova prava. Status povratnika može steći osoba
koja je prebivala na području Re-
publike Hrvatske do 8. listopada
1991.g. te je napustila svoj dom
odnosno mjesto prebivališta tijekom Domovinskog rata kao
izbjeglica, a vratila se u Republiku Hrvatsku, u mjesto ranijeg prebivališta ili drugo mjesto
povratka, s namjerom trajnog
ostanka ili prebivanja.
Zahtjev za stjecanje statusa povratnika predaje se mjesno nadležnom uredu državne uprave u
županiji prema mjestu povratka, a prema novoj Uredbi podnosi se u roku od 90 dana od dana
povratka. Uz zahtjev povratnik
je dužan priložiti sljedeću dokumentaciju: uvjerenje zavoda
za zapošljavanje o nezaposlenosti, uvjerenje mirovinskog zavoda
da nije korisnik mirovine, uvjerenje centra za socijalnu skrb da
nije korisnik socijalne pomoći,
zdravstvenu iskaznicu ili uvjerenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje da nije zdravstveno osiguran, dvije slike, važeću osobnu
iskaznicu, domovnicu, uvjerenje
o JMBG i OIB, rješenje Komesarijata za izbjegla i raseljena lica
Republike Srbije ili Ministarstvu
za ljudska prava i izbjeglice BiH o
prestanku statusa izbjeglice za sve
članove obitelji. Status povratnika
ne može se ostvariti u slučajevima
kada je osoba pravomoćno osu23
AKTUALNI PROBLEMI
U prvom izdanju ovog biltena kratko smo se osvrnuli na problematiku povratničke populacije u
Republici Hrvatskoj. Ovim tekstom pobliže ćemo objasniti način ostvarivanja tog prava, ali i problematiku za povratnike koji se vraćaju u svoja prijeratna prebivališta.
Bilten “Imam pravo” • Broj 2. • Veljača, 2014.
đena za kaznena djela u RH. Status povratnika stječe se danom za
koji se u provedenom postupku
utvrdi kao dan povratka i traje
šest mjeseci od toga dana.
Osoba kojoj je utvrđen status povratnika ili koja je ostvarila pravo na tzv. „zeleni karton“ može
ostvariti pravo na: novčanu pomoć u iznosu od 500,00 kuna
po osobi i besplatnu primarnu
zdravstvenu zaštitu po posebnom propisu te pravo na organizirani smještaj do trajnog
stambenog zbrinjavanja.
Rokom za donošenje rješenja o
statusu povratnika smatra se rok
predviđen Zakonom o općem
upravnom postupku za donošenje rješenja (15 dana).
Nažalost, spomenuta procedura
u praksi se pokazala neprimjenjivom i diskriminirajućom u odnosu na naše stranke. Prije svega,
nadležna bivša Uprava za stambeno zbrinjavanje i statusna
prava Ministarstva regionalnog
razvoja i fondova Europske unije
do ustrojavanja Državnog ureda
za obnovu i stambeno zbrinjavanje kao drugostupanjskog tijela
odnosno Ureda državne uprave
kao prvostupanjskog tijela, sukladno novom Zakonu o područjima posebne državne skrbi (NN
51/13) navedeni je rok uvelike
premašivala i nije reagirala na
brojne požurnice naših stranaka.
Povratnici su donošenje rješenja
čekali i više od godine dana.
PGP Sisak o ovoj je problematici tijekom pružanja besplatne
pravne pomoći strankama, kroz
2012.g. i 2013.g. aktivno izvještavao Pučkog pravobranitelja i
partnera UNHCR te otvoreno o
tome govorio na okruglim stolovima u nadi da će se situacija
promijeniti. Naša baza podataka
do danas bilježi oko 40 stranaka koje nisu regulirale status povratnika ili boravak u Republici
Hrvatskoj zbog neučinkovitosti i
sporosti sustava koji o tim pravima odlučuje.
Diskriminirajuća je i poražavajuća okolnost da je Vlada RH svojim Odlukama kao podzakonskim
aktima išla na štetu naših stranaka u pogledu smanjivanja financijske potpore s 550,00 kuna
na 500,00 kuna. Potporu svodi
na cenzus osnovice iz socijalne
skrbi, odnosno ako osoba ima
primanja manja od 500,00 kuna
po članu obitelji, ostvaruje pravo
na financijsku potporu u visini
razlike prihoda, a ako su primanja veća od 500,00 kuna, osoba
nema pravo na novčanu potporu.
Dakle, radi se o naknadi koja traje šest mjeseci i tu nema mjesta
uštedama ili ograničenjima vezanim za prihod. Dapače, smatramo kako bi se prava iz statusa
povratnika trebala produžiti na
godinu dana.
Drugo, povratnici ne mogu
ostvariti zdravstvenu zaštitu kao
takvi, tj. uz predočavanje rješenja
o utvrđenom povratničkom statusu i odjavi iz države u kojoj su
bili osigurani, u trajanju od šest
mjeseci. Dakle, od 1.7.2013.g.
povratnici ostvaruju pravo na
zdravstvenu zaštitu isključivo temeljem odredbi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju
(NN 80/13, 137/13) ukoliko ispunjavaju pretpostavke.
Rok od 90 dana kojim se povratnika ograničava na podnošenje
zahtjeva, a prelaze se svi razumni rokovi za donošenje rješenja,
smatramo također diskriminirajućim. Nadalje, institut povratka
usko je vezan i za ostvarivanje
prava na stalni boravak u Republici Hrvatskoj po povlaštenim
uvjetima sukladno Zakonu o
strancima (NN 74/13). Navedeni Zakon se također poziva na
program povratka te zahtjeva
podnošenje potvrda o povratku
za čije izdavanje je nadležan Državni ured za obnovu i stambeno
zbrinjavanje. Dakle, nije potrebno kumulativno ispunjenje svih
uvjeta jer postoje slučajevi gdje
povratnik nije korisnik stambenog zbrinjavanja, a oni koji to
jesu ne bi trebali čekati suglasnosti za stambeno zbrinjavanje
kao relevantan dokument već
bi im se trebala izdati potvrda o
programu povratka.
AKTUALNI PROBLEMI
Nažalost, situacija je u ovim slučajevima komplicirana i predstavlja jedan od gorućih problema povratničke populacije koji
su izbjegli iz RH, ali nisu hrvatski
državljani te sada trebaju regulirati svoj stalni boravak.
Postoji još jedna usko vezana problematika uz povratnike koji nisu
24
Tema broja • Socijalna skrb
hrvatski državljani, a prije 8. listopada 1991.g. su imali prijavljeno
prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Takvim osobama čak je do nedavno bilo onemogućeno podnijeti
zahtjev za status povratnika, što
je u suprotnosti i sa Zakonom o
općem upravnom postupku, iako
su te osobe nesporno povratnici
te ispunjavaju sve pretpostavke za
priznavanje tog prava.
Ustrojstvom Ureda državne uprave u Sisačko - moslavačkoj županiji, Službe za gospodarstvo,
Odjela za stambeno zbrinjavanje,
promet i poljoprivredu, početkom
2014.g. situacija se počinje mijenjati te konačno bilježimo početak izdavanja pozitivnih rješenja
o priznavanju statusa povratnika
s pripadajućim pravima. Međutim
ostaje još mnogo predmeta koji
nisu riješeni te koji i dalje čekaju
na svoja minimalna prava i zato im
je potrebna sveobuhvatna pravna
pomoć koju pruža PGP Sisak.
Status povratnika nesporno je
vezan za ostvarivanje niza drugih prava i trebao bi biti riješen
u najkraćem mogućem roku kako
bismo povratniku omogućili što
učinkovitiju reintegraciju u hrvatsko društvo. Potpuna briga
države i pružanje potpore toj
populaciji proizlazi iz naših obvezujućih dokumenata čiji smo
potpisnici, ali i iz našeg Ustava i
zakona.
Autor: Anita Košar Ulemek,
bacc. admin. publ., pravni asistent u PGP-u Sisak
B.T. (PGP broj 14 117) podnositelj je zahtjeva za stalni boravak sukladno čl. 94. stavak 1. toč.2. Zakona
o strancima. Stranka je državljanin BiH, a iz RH izbjegao je 1991.g., zajedno sa suprugom hrvatskom
državljankom umirovljenom učiteljicom razredne nastave i bivšom nositeljicom stanarskog prava, danas podnositeljicom zahtjeva za stambeno zbrinjavanje model E4 (dodjela i organizirana ugradnja
građevinskog materijala). U RH se trajno vraća/nastanjuje 2011.g. te svoj boravak regulira prijavom
privremenog boravka kod nadležne Policijske uprave. Tijekom trajanja privremenog boravka stranka
20.04.2012.g. podnosi zahtjev za stalni boravak po povlaštenom statusu sukladno gore navedenom
članku tj. kao povratnik i član obitelji nositelja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje. Međutim zahtjev
stranke do danas NIJE RIJEŠEN niti će biti riješen sve do okončanja postupka i donošenja suglasnosti
za stambeno zbrinjavanje. Naime, MUP je odbio riješiti o zahtjevu stranke dok stranka ne dostavi
suglasnost da je korisnik stambenog zbrinjavanja, jer nikakve druge potvrde ne priznaju. UNHCR je
pokušao stranci pomoći izdavanjem potvrde o povratku međutim niti ta potvrda nije uvažena. Pribavljena je i potvrda Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje da se stranka nalazi u postupku
rješavanja koja također nije uvažena. Stranka dakle od 2011.g. redovito regulira svoj privremeni boravak za koji pristojba iznosi 500,00 kuna (od ulaska u Europsku uniju obveznik je plaćanja 250,00 kuna)
te plaća zdravstveno osiguranje mjesečno u iznosu od 409,00 kuna, iako bi statusom stalnog boravka
ostvario pravo na zdravstveno osiguranje preko supruge. Nakon mnogobrojnih požurnica proslijeđenih MUP-u i prepiski s istima, PGP Sisak podnio je pritužbu Pučkom pravobranitelju na rad nadležnih
tijela u lipnju 2013.g. U listopadu 2013.g. stranka je primio rješenje MUP-a kojim se njegov postupak
prekida do donošenja suglasnosti za stambeno zbrinjavanje. U ovom predmetu radi se o nepravilnom
tumačenju zakonske odredbe spomenutog članka. Dakle, ako u Zakonu stoji jasno naznačeno da osoba može ostvariti pravo na stalni boravak ako je korisnik programa povratka ili obnove ili stambenog
zbrinjavanja, ne radi se o ispunjavanju kumulativnih uvjeta za izdavanje potvrde. Kako smo spomenuli
u tekstu, problem je što se ovdje Zakon nepravilno tumači na štetu stranaka odnosno povratničke
populacije.
25
AKTUALNI PROBLEMI
Praksa PGP-a:
Bilten “Imam pravo” • Broj 2. • Veljača, 2014.
J.B. (PGP broj 13 146) rješenjem UDU SMŽ od 26.11.2013.g. odbačen je zahtjev za priznavanje statusa
povratnika uz obrazloženje da je zahtjev za priznavanje statusa povratnika podnio dana 24.9.2012.g.,
a da se u RH vratio dana 9.11.2009.g. (čl.3. st.2. Uredbe o uvjetima za utvrđivanje statusa izbjeglice,
prognanika odnosno povratnika). Dakle, vidljivo je nerazumijevanje upravnog tijela, koje je vrijeme primopredaje stana uzelo kao vrijeme povratka u RH. Stranka je zapravo dobio stan kroz program stambenog zbrinjavanja i preuzeo ga u 12.mj. 2009.g., ali stan nije namjestio i uredio sve do 9.mj. 2012.g.,
što znači da se nije trajno vratio u RH 2009.g. Na primitak negativnog rješenja stranka je morao čekati
više od godine dana.
3.3. KONVALIDACIJA
AKTUALNI PROBLEMI
3.3.1. Što je konvalidacija i kako se provodi
Zakonom o konvalidaciji (NN
104/97) i Pravilnikom o postupku konvalidiranja odluka i
pojedinačnih akata iz područja mirovinskog osiguranja (NN
53/08), koji je stupio na snagu
17. svibnja 2008. (nastavno: Pravilnik), uređuju se pitanja konvalidacije staža osiguranja i konvalidiranja odluka i pojedinačnih
akata iz područja mirovinskog
osiguranja donesenih ili izdanih
od strane raznih tijela ili pravnih
osoba koje su imale javne ovlasti na područjima Republike Hrvatske koja su bila pod zaštitom
ili upravom Ujedinjenih naroda.
Osnovna novina koju je donio
Pravilnik u odnosu na ranije važeću Uredbu za provođenje Zakona o konvalidaciji za upravno
područje rada, zapošljavanja…
(NN 51/98), koja se primjenjivala
od 10.4.1998. do 10.4.1999. je da
osobe koje su bile u osiguranju
na bivšim okupiranim područjima Republike Hrvatske nisu više
ograničene rokom za podnošenje
zahtjeva za konvalidaciju staža
osiguranja i mirovina.
Postupak konvalidacije pokreće
se na zahtjev zainteresirane osobe. Uz zahtjev se podnose odgovarajući pisani dokazi s kojima
stranka raspolaže (radna knjižica
te ostale isprave s kojima stranka
26
dokazuje postojanje radnog odnosa kod poslodavca kod kojega
je radila), a osobe koje su staž
ostvarile kao individualni poljoprivrednici uz zahtjev prilažu
posjedovni list kao dokaz da su u
ratnom periodu bili vlasnici - posjednici poljoprivrednog zemljišta, a po potrebi i ostale dokaze
(vjenčane i rodne listove kako bi,
ako su bili članovi poljoprivrednog domaćinstva, dokazali srodničku vezu s predstavnikom tog
domaćinstva).
Člankom 4. st. 1. Pravilnika određeno je da se osobama koje su
bile u radnom odnosu kod raznih
tijela, pravnih ili fizičkih osoba,
fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost samostalnog privrednika ili samostalno obavljaju
profesionalnu djelatnost te individualnim poljoprivrednicima,
vrijeme provedeno u radnom odnosu, odnosno obavljanju djelatnosti, priznaje u mirovinski staž
kao staž osiguranja, pod uvjetom
da su imali status osiguranika
evidentiran u odgovarajućim
evidencijama tijela mirovinskog
i invalidskog osiguranja koja su
djelovala na područjima Republike Hrvatske koja su bila pod
zaštitom ili upravom Ujedinjenih
naroda. Stavak 4. istog članka
određuje da se prava prema ovome Pravilniku utvrđuju na teme-
lju činjeničnog stanja prigodom
nastanka konvalidiranog akta,
očevidnika i upisnika tijela koje
je akt donijelo, drugih dokaznih
sredstava, te izjava svjedoka kao
dodatnih dokaza.
Također se, kao staž osiguranja, ne priznaju razdoblja koja
je zainteresirana osoba provela
na radnom mjestu u tijelima čiji
je rad bio usmjeren na rušenje
pravnog poretka Republike Hrvatske, niti je takva mogućnost
propisana zakonima Republike
Hrvatske.
Dakle, svi postupci konvalidacije
pokrenuti i po Uredbi i po Pravilniku vode se radi konvalidacije
mirovinskog staža i konvalidacije
rješenja o ostvarenim pravima,
a HZMO zahtijeva dokazivanje
evidentiranosti kod parafonda.
Obzirom da je gotovo nemoguće dokazati svojstvo osiguranika,
stranke su u postupcima uglavnom dokazivale postojanje radnog odnosa podnoseći pritom
razne dokaze u vidu radne knjižice, zdravstvene iskaznice, raznih
rješenja i ostalih dokaza.
Znači, iako i Zakon i Pravilnik,
a ranije Uredba, govore o konvalidiranju pojedinačnih akata
(konvalidacija i pretpostavlja postojanje pisanog akta) praksa postupanja HZMO (i ranije i sada)
Tema broja • Socijalna skrb
nedvosmisleno ukazuje na to da se
u nedostatku dokaza o evidenciji
kod parafonda dokazivalo i dokazuje postojanje radnog odnosa.
Međutim, i Visoki upravni sud
Republike Hrvatske i Upravni sud
u Zagrebu do sada su dosljedno i
bez izuzetka odbijali sve upravne
tužbe ukoliko stranka nije dokazala svojstvo osiguranika, ne
uvažavajući nikakve druge dokaze koji ukazuju na postojanje
radnog odnosa. Ustrajanje na
dokazima o evidenciji osiguranika kod parafonda dovodi stranke do toga da ne mogu ostvariti
svoje pravo. Evidencije, po navo-
dima HZMO-a nisu sačuvane, pa
se postavlja pitanje gdje se nalazi
ta evidencija, je li uništena ili je
na neki drugi način nedostupna,
a veoma je važna jer predstavlja
direktan dokaz. Te okolnosti do
sada nisu utvrđene, a problem za
stranke je tim veći jer je na njima
teret dokazivanja.
3.3.2. Problematika vezana uz provođenje dokaznog postupka i odlučivanje
o zahtjevima
S tim u vezi napominjemo da je
HZMO Središnja služba uvažila
desetak žalbi naših korisnika koje
su se upravo odnosile na dokazni
materijal. Uvažavajući žalbe Središnja služba je ne samo poništila
rješenja Područne službe u Sisku,
nego je ta rješenja izmijenila na
način da je strankama konvalidiran staž za traženo razdoblje. Ali
i tu ima nedosljednosti na koje
ćemo u ovom tekstu ukazati.
Posebno naglašavamo da se
stranke suočavaju s problemom
dokazivanja staža osiguranja u
slučaju ako je pisana dokumentacija o stažu osiguranja nedostupna ili uništena, jer se u praksi
sužava zakonska lista dokaznih
sredstava za utvrđivanje stanja
stvari utvrđena u ranije važećem
Zakonom o općem upravnom
postupku (čl. 159. st. 2.). Napominjemo, da se na veliku većinu
predmeta i sada primjenjuje ranije važeći ZUP, jer postupci nisu
okončani prije donošenja novog
Zakona. Prema tom članku "kao
dokazno sredstvo upotrijebit će
se sve što je podesno za utvrđivanje stanja stvari i što odgovara
pojedinačnom slučaju, kao što
su isprave odnosno mikrofilmske
kopije isprava ili reprodukcije tih
kopija, svjedoci, izjava stranke,
vještaci, uviđaj." Svrha ispitnog
postupka je prvenstveno u tome
da se utvrde činjenice koje su
važne za donošenje zakonitog
rješenja, odnosno koje bi mu trebale biti temelj te da se strankama omogući da ostvare i zaštite
svoja prava i pravne interese.
Usprkos tome, kao relevantni dokazi se ne priznaju radne knjižice,
zdravstvene knjižice i sl., iako se
i u samom Pravilniku propisuje da se prava, utvrđena njime,
utvrđuju na temelju činjeničnog
stanja utvrđenog, pored ostalih, i
drugim dokaznim sredstvima.
Osim toga, nije se primjenjivala
ni eksplicitna odredba čl. 99. st.
2. Zakona o mirovinskom osiguranju, koja propisuje da se
svojstvo osiguranika i mirovinski
staž, kada podatke o tome nije
moguće pribaviti zbog okolnosti
uzrokovanih Domovinskim ratom, može dokazivati i izjavama
AKTUALNI PROBLEMI
Kako je navedeno, stranke uz zahtjeve podnose odgovarajuće dokaze kojima raspolažu. I tu nastaju problemi, jer HZMO nekada te
dokaze smatra relevantnim (rijetko), a uglavnom zahtjeve odbija
smatrajući ih nevjerodostojnim.
27
Bilten “Imam pravo” • Broj 2. • Veljača, 2014.
svjedoka. U skladu s tim se i u čl.
110. st. 4. ZOMO izričito propisuje da se za utvrđivanje činjenica o mirovinskom stažu, plaći,
osnovici osiguranja te drugih činjenica koje utječu na stjecanje
i utvrđivanje prava na mirovinu
ne mogu kao jedino dokazno
sredstvo koristiti izjave svjedoka,
osim u slučaju iz spomenutog čl.
99. st. 2. i 3. ovoga Zakona.
Pravilnik je, međutim, propis nižeg ranga u odnosu na zakon,
te bi, u slučaju da je pisana dokumentacija o stažu osiguranja
nedostupna ili uništena odnosno
kada podatke o tome nije moguće pribaviti zbog okolnosti prouzrokovanih Domovinskim ratom,
svojstvo osiguranika i mirovinski
staž trebalo dokazivati i izjavama
svjedoka, kako je to eksplicitno
nalagao ranije važeći Zakon o
mirovinskom osiguranju.
Slijedom iznesenog, nadležna
tijela neosnovano ograničavaju
dokaznu građu, a time i mogućnost utvrđivanja relevantnih činjenica u skladu s načelom materijalne istine.
Ovdje posebno ističemo probleme koje imaju naši korisnici u
Hrvatskoj Kostajnici jer velika
većina njih nema gotovo nikakve
pisane dokaze, a bili su u radnom odnosu (radi se uglavnom
o ženama koje su bile zaposlene u tvornici tekstila „POUNJE“,
Tvornici obuće „UNA“, grafičkoj
industriji i drugima). Jedini dokaz
koji mogu predložiti jesu svjedoci. Pošto su svjedoci samo dodatno dokazno sredstvo to stranke
ostaju bez konvalidacije te posljedično, i drugih prava (imaju
manju mirovinu ili je ne mogu
niti ostvariti jer nemaju 15 godina staža osiguranja tj. nedostaje
im upravo staž koji treba priznati
kako bi ispunili uvjet potrebnih
15 godina staža).
Nemamo podatke koliko je stranaka na našem području konvalidiralo staž, a koliko ih je odbijeno, nego tekst temeljimo na
iskustvima naše udruge.
Ovdje se kao problem može istaknuti da postoje osobe kojima je
poljoprivreda bila jedino i glavno
zanimanje, a koje se ne nalaze u
bazama podataka HZMO i stoga
staž ne mogu konvalidirati jer
HZMO ne priznaje niti jedan dokaz (radi se o raznim rješenjima i
uplatnicama kojima stranke dokazuju da su plaćali doprinos za
mirovinsko osiguranje), osim tzv.
IP obrasca (obrazac prijave na
mirovinsko osiguranje). IP obrazac kao dokaz nema niti jedna
stranka i stoga su im odbijeni i
zahtjevi i žalbe.
3.3.3. Zaključak
AKTUALNI PROBLEMI
Broj stranaka koji nam se sada
obraća u predmetima konvalidacije manji je nego proteklih
godina, međutim, broj zahtjeva
koji se i dalje podnose pokazatelj je da je proces konvalidacije
još uvijek u tijeku.
Naši statistički podaci pokazuju da je određeni broj stranaka
uspio konvalidirati svoj radni
staž, dok većina zainteresiranih
stranaka koje su bile u radnom
odnosu ili u poljoprivrednom
osiguranju to svoje pravo nisu
ostvarili iz navedenih razloga
(nedostatak dokaza i nejednako
postupanje nadležnih tijela).
Iz navedenih primjera (a ima ih
još) vidljivo je da postupajuća
tijela HZMO jednostavno arbitrarno donose odluke u pojedi28
nim predmetima ne poštujući
niti vlastita pravna stajališta,
niti pravna stajališta Ustavnog
suda, koji je u odluci objavljenoj u Narodnim novinama broj
85/09 utvrdio da je radna knjižica pravno relevantni dokument
kojim se dokazuje postojanje i
duljina radnog staža.
Dalje, a vezano za navedene primjere, jasno je da se radi o diskriminaciji čija bit jeste razlika
u postupanju prema pojedincima unutar iste skupine ljudi, pri
čemu je važno da se pri utvrđivanju diskriminacije nepovoljno
postupanje prema određenoj
osobi može usporediti sa postupanjem prema drugoj osobi u
sličnoj ili istoj pravnoj situaciji.
Navedene stranke su se nalazile u činjenično i pravno istim
okolnostima (usporedive situacije koje su naprijed opisane), a
o njihovim pravima je odlučeno
drukčije.
Autor: Milan Rudić dipl.iur, pravni savjetnik PGP-a
Tema broja • Socijalna skrb
Praksa PGP-a:
Stranci Š.M. (PGP broj 12 834) staž je konvalidirala Središnja služba nakon podnesene žalbe, ali je
njezinoj kolegici Š.D. (PGP broj 13 173) koja je radila u isto vrijeme, iste poslove i kod istog poslodavca
Središnja služba žalbu odbila, Upravni sud joj je odbio tužbu, a Ustavni odbacio ustavnu tužbu, zbog
toga što navodno ne postoje pretpostavke za odlučivanje o istoj. Stranka je podnijela zahtjev Europskom sudu za ljudska prava (ESLJP) i predmet još nije riješen. Obje su podnijele iste dokaze (podnositeljica čak i jedan dokaz više - zdravstvenu iskaznicu svoga sina), a i isti svjedoci (kvalificirani) su i jednoj
i drugoj bili dodatno dokazno sredstvo. Stranka je ESLJP-u dostavila rješenje svoje kolegice, kako bi
ukazala na arbitrarnost u postupanju.
Praksa PGP-a:
Stranka M.Đ. (PGP broj 12 315) je također ostvario pravo na konvalidaciju radnog staža ostvarenog
u radnom odnosu. Najprije je bio odbijen, a nakon podnesene žalbe Središnja služba je istu uvažila,
poništila prvostupanjsko rješenje i utvrdila mu u mirovinski staž sve sporno vrijeme koje je proveo u
radnom odnosu kod poslodavca. Središnja služba je prihvatila pisane dokaze koje je stranka podnio
prvostupanjskom tijelu (radi se o dokumentima iz radnih odnosa). Pošto je stranka u mirovini podnio
je zahtjev za preračun iste i iznos mirovine sada je veći za oko 300,00 kn.
Praksa PGP-a:
Stranka A.V. (PGP broj 14 859) obratila se PGP-u Sisak s problemom oko ostvarivanja prava iz mirovinskog sustava. Naime, ista nije mogla podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava iz mirovinskog sustava
jer nije imala dovoljno godina mirovinskog staža. Naime, stranka se od 1980.g. bavila poljoprivrednom
djelatnošću kao individualni poljoprivrednik te joj je to bio jedini način ostvarivanja prihoda. Iako je
stranka i u razdoblju od 1991. do 1995. obavljala navedenu djelatnost, ista uslijed ratnih zbivanja nije
bila zavedena u evidencijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Stoga je ista u listopadu
2013. podnijela zahtjev za konvalidaciju radnog staža. Uz navedeni zahtjev ista je priložila sve relevantne dokumente (uvjerenje o prebivalištu, vjenčani list, zemljišno knjižni izvadak, izjave 2 svjedoka,
rješenje o nasljeđivanju). U veljači 2014. stranka je zaprimila Rješenje HZMO, Klasa: 140-10-13/0203951241269, Ur.broj: 341-15-11/2-13-018514 od 14.11.2013. kojim se stranci usvaja zahtjev za konvalidaciju radnog staža i to za 3 godine, 9 mjeseci i 28 dana. Kako je stranci usvojen zahtjev, ista će
sada podnijeti zahtjev za mirovinu.
29
AKTUALNI PROBLEMI
Praksa PGP-a:
Stranka D.V. (PGP broj 12 179) sve vrijeme od 8.10.1991. do 5.8.1995. bio je u radnom odnosu kod
određenog poslodavca i ima upisan staž u radnu knjižicu. Zahtjev je odbijen, kao i žalba i upravna tužba. Istovremeno njegov kolega s posla R.M. je staž uspio konvalidirati u ponovnom postupku (nakon
uvažene žalbe).
Bilten “Imam pravo” • Broj 2. • Veljača, 2014.
Razno
4
4.1. POTPUNI KRAH SUSTAVA ODRŽIVOG POVRATKA I STAMBENOG ZBRINJAVANJA
SRPSKIH IZBJEGLICA
Republika Hrvatska još nije niti
približno riješila sva otvorena pitanja vezana uz naslijeđe
rata i povrataka izbjeglih i raseljenih o čemu najbolje govore podaci da je broj izbjeglica iz
Hrvatske u Srbiji 41.724, u BiH
6.726, a u Crnoj Gori 567.
Od usvajanja novih izmjena i
dopuna Zakona o područjima
posebne državne skrbi (dalje: Zakon o PPDS) koje su stupile na
snagu 1.05.2013. proces povratka i stambenog zbrinjavanja je u
još većoj blokadi nego što je bio
prije kada je situacija bila katastrofalna, budući je sam proces
stambenog zbrinjavanja dodatno birokratiziran i administrativno zakompliciran.
RAZNO
Brojke koje govore u prilog ovoj
tezi su: 11.000 zahtjeva za obnovu i stambeno zbrinjavanje je
riješeno pozitivno no zbog nedostatka sredstava i/ili stambenih jedinca ovi pozitivno riješeni
predmeti se ne mogu ostvariti.
Također 30.000 zahtjeva je još
uvijek neriješeno. Što se tiče
bivših nositelja stanarskih prava podaci od 1.12.2013. pokazuju
da je zaprimljeno 17.819 zahtjeva od čega je 10.732 na PPDS, a
7.087 izvan PPDS, ali što se tiče
pozitivno riješenih zahtjeva, od
njih 9.402 samo je 1.800 izvan
PPDS.
Osnovan je novi državni ured: Državni ured za obnovu i stambeno
zbrinjavanje koji je od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU preuzeo upravljanje ovim
30
procesom. Ured ima preko 190
zaposlenih, no nakon više od 6
mjeseci uspostavljanja strukture, još uvijek nije u mogućnosti funkcionalno upravljati
procesom stambenog zbrinjavanja. Prema Izmjenama i dopunama Zakona o PPDS zaprimanje
novih zahtjeva i njihovo prvostupanjsko rješavanje preuzimaju
Uredi državne uprave na lokalnoj
razini koji su podkapacitirani i
nisu educirani niti je u zakonu i
uredbama jasno određeno kako
se dokazuje status povratnika,
kako se i nakon kojih procedura
isplaćuju naknade povratnicima,
otvaranje računa i brojne druge
administrativne procedure.
Najveći problem izmjena i dopuna Zakona o PPDS je to što je
sam Zakon u suprotnosti s višim pravnim aktom - Zakonom
o općem upravnom postupku
(dalje: ZOUP). Prema Zakonu o
PPDS podnositelj zahtjeva kojem se zahtjev ne riješi u tekućoj
godini u kojoj je predao zahtjev
mora ponovno predavati zahtjev
za stambeno zbrinjavanje. Ovo
rješenje ne samo da je u suprotnosti s ZOUP nego i stavlja dodatne administrativne prepreke
pred povratnike koji su ionako
opterećeni obimnom dokumentacijom koju moraju prikupiti te
troškovima. Prosječno trajanje
Procesa stambenog zbrinjavanja od ulaska u RH do dobivanja krova nad glavom traje 8
godina, a prosječan trošak za
četveročlanu obitelj je 4500
eura.
Ono što se postavlja kao najveće
pitanje u upravljanju procesom
stambenog zbrinjavanja jest kako
sastaviti liste prvenstva za 2014.
i kako ujedno uspješno rješavati
već odavno zaprimljene slučajeve. S obzirom na kroničnu nestašicu stambenih objekata, koji
se usprkos obilnom nacionalnom
i međunarodnom financiranju
nisu gradili, stanova je malo i ne
odgovaraju potrebama podnositelja zahtjeva, a s obzirom na
nova zakonska rješenja cijelom
sustavu prijeti kolaps.
Što se tiče samog financiranja, u
zadnjih nekoliko godina primjetan je pad nacionalnog financiranja za stambeno zbrinjavanje. Od 2011. kada su neutrošena
sredstava za stambeno zbrinjavanje prikazana kao ušteda do ovogodišnjeg rebalansa kada je sa
stavki vezanih za stambeno zbrinjavanje „skinuto“ 87 milijuna
kuna. Što se tiče međunarodnog
financiranja Republika Hrvatska
kao korisnica Regionalnog fonda
za stambeno zbrinjavanje predstavila je da kroz Regionalni fond
želi zbrinuti 8.529 osoba, no godinu i pol dana nakon Sarajevske konferencije nije započela
implementacija ovog programa
u RH, a pritom je važno istaknuti
da je RH za sada kroz ovaj projekt
prijavila samo sljedeće projekte:
izgradnja 29 stanova u Korenici (sredina 2015.), izgradnja 40
stanova u Kninu (kraj 2015.), rekonstrukcija i dogradnja doma
za stare i nemoćne u Glini za 75
osoba (sredina 2015.) te kupnja
Tema broja • Socijalna skrb
samo jednoj skupini stradalnika, etnička diskriminacija, potpuna društvena nezainteresiranost uz konstantni izostanak
političke volje za rješavanje
ovog problema, doveli su kategoriju ratnih stradalnika srpske
nacionalnosti u položaj grube
diskriminacije u kojem nemaju
jednaka prava, jednake šanse i
jednake uvjete kao i drugi građani Republike Hrvatske, te ih
se nastavkom dosadašnje prakse u području stambenog zbrinjavanja potpuno obespravljuje kao građane ove zemlje i
dovodi u drugorazredni položaj
te dodatno kažnjava. Dodatnu diskriminaciju i „ekskluzivitet“ imaju Srbi povratnici i
u postupanjima države kada
se isključivo od njih traži da
kontinuirano stanuju u svojim
obnovljenim kućama. Trenutno
se jedino njih kažnjava sa tužbama zbog stalnog neprebivanja u
obnovljenim kućama i povratu
uloženih sredstava u obnovu,
te imaju ekskluzivno pravo ovrhe na njihove mizerne mirovine,
koje postupke u ime države vodi
Državno odvjetništvo. Samo oni
moraju stalno prebivati u obnovljenim kućama i gotovo nigdje iz
njih ne odlaziti na duži period,
dok istovremeno jedino oni ne
mogu ostvariti pravo na zaposlenje i kvalitetnu reintegraciju u
društvo. Država od njih traži da
kontinuirano stanuju u obnovljenim kućama, ali ista ta država
ne provodi Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i ne
omogućava im zaposlenje u javnim i državnim tijelima u skladu
s člankom 22. istog tog zakona.
Moraju stanovati u kućama, ali
istovremeno nemaju pravo na
dostojanstven život. Predmetni
Zakon je naknadno izmijenjen,
ali pravne posljedice i dalje ostaju, te Državno odvjetništvo podnosi zahtjeve za ovrhu na temelju provedenih radnji po starom
zakonu.
MOŽEMO ZAKLJUČITI: da je
vrlo lako moguće da će sustav
stambenog zbrinjavanja ove godine krahirati. Osamnaest godina nakon rata još uvijek 49.000
izbjeglih Srba, građana RH, živi
u susjednim zemljama i čeka povratak u Hrvatsku. Zakonski okvir
za ove osobe izuzetno je nepovoljan i u suprotnosti s višim
pravnim normama što uzrokuje
kolaps sustava povratka i stambenog zbrinjavanja gdje preko
30.000 zahtjeva čeka na svoje
rješavanje, a 11.000 pozitivno ri-
RAZNO
101 stana preko APN za bivše
nositelje stanarskih prava. Kao
što se može vidjeti ovi projekti
ne pokrivaju niti mali dio od broja osoba koje bi trebalo zbrinuti
kroz Regionalni program, a da ne
govorimo o ukupnom broju osoba koje su podnijele zahtjev za
stambeno zbrinjavanje, pri čemu
treba naglasiti da je za osobe
koje potražuju stambeno zbrinjavanje izvan PPDS rok istekao
31.08.2013. te više ne mogu podnositi zahtjeve usprkos činjenici
da Regionalni program još uvijek
traje i trajat će do kraja 2016.
Fondovi EU dostupni RH, također u pogledu smanjenja socijalne isključivosti ranjivih skupina
gdje su navedeni povratnici i
izbjeglice, predviđaju sredstva za
stambeno zbrinjavanje, ali prema
riječima Predstojnice Državnog
ureda za stambeno zbrinjavanje gđe. Stanić-Popović Državni
ured će ova sredstva koristiti za
podizanje vlastitih kapaciteta.
Uz postojanje različitog zakonskog okvira za stambeno zbrinjavanje izvan i na PPDS, posebno
diskriminatorno djeluje činjenica
da Srbi povratnici bivši nositelji
stanarskog prava moraju plaćati
izrazito visoke, gotovo tržišne
cijene stanova, budući da kvadratni metar po ovom programu
vlade iznosi od 500 do 700 eura,
dok se istodobno drugoj grupi ratnih stradalnika - izbjeglim
Hrvatima iz BiH - daruju stambeni objekti potpuno besplatno.
Građani Republike Hrvatske su
otkupljivali stanove nad kojima
su imali stanarsko pravo (1993.1994. god.) po cijenama koje su
bile višestruko manje od ovih
„povlaštenih“ po kojima bi stanove trebali otkupljivati Srbi povratnici. Visoke otkupne cijene,
darivanje stambenih objekata
31
Bilten “Imam pravo” • Broj 2. • Veljača, 2014.
ješenih zahtjeva nije provedeno u
djelo. Novo državno tijelo uspostavljeno da koordinira i upravlja
sustavom povratka i stambenog
zbrinjavanja - Državni ured za
obnovu i stambeno zbrinjavanje
- nije učinilo ništa novo ili konstruktivno da se nagomilani problemi riješe, a lokalni službenici
koji rješavaju zahtjeve nemaju
jasne instrukcije kako postupati.
Usprkos velikom broju zahtjeva,
RH konstantno smanjuje izdavanja za ovu grupu građana. Regionalni program stambenog zbrinjavanja niti 1,5 godinu nakon
uspostavljanja nije zaživio na
terenu, a zbog novog Zakona o
prebivalištu izbjegli Srbi bi mogli
izgubiti pravo na povratak.
Način na koji je Republika Hrvatska kroz zadnjih 15-ak godina „rješavala“ područje održivog
povratka srpskih izbjeglica, njihovo stambeno zbrinjavanje i reintegraciju u društvo nije dobar,
potpuno je kontraproduktivan i
na žalost je više u službi etničkog
čišćenja nego održivog povratka i zaštite ljudskih i građanskih
prava. Zbog toga je neophodno
da Vlada RH napokon, bez kalkulacija i figa u džepu, poduzme
stvarne i efikasne aktivnosti i
mjere kako bi se zaustavila sveprisutna obespravljenost i etnička diskriminacija građana srpske
nacionalnosti u području povratka, stambenog zbrinjavanja i reintegracije.
Autor: Igor Palija, Glavni urednik magazina Identitet
RAZNO
4.2. AKTIVNOSTI SRPSKE ZAJEDNICE U SISKU
Ovu godinu je srpska zajednica u
Sisku počela radno uz intenzivnu
suradnju s drugim dionicima u
upravnom, kulturnom i vjerskom
životu Grada Siska. Na Badnjak
je nakon Svete liturgije koju je
održao sisački paroh, jerej Veselin
Ristić, organiziran i prigodni program u prostoru Srpske pravoslavne crkve Sveta Petka u Sisku
te tradicionalno paljenje Badnjaka u dvorištu Crkve. U programu
je učestvovala i pjevačka grupa
SKD „Prosvjeta“ Pododbora iz Siska, kroz izvedbu prigodnih pravoslavnih duhovnih pjesama, kao
što su „Božić, Božić, blagi dan“,
„Badnjače, Badnjače“, „Govori Gospode“ i druge. Događaj je
bio odlično posjećen, a ono što
je bilo posebno znakovito, među
pravoslavnim posjetiteljima je
bilo dosta pripadnika, kako hrvatskog naroda, tako i drugih,
manjinskih zajednica. U tome se
očituje i izrazito ekumensko dje32
lovanje mladog paroha Ristića.
Mladi paroh je također podijelio
zahvalnice članovima zajednice
koji su se posebno istaknuli kroz
pomaganje u prethodnoj godini.
Prigodno je obilježen i sam Božić, gdje su Svetoj liturgiji u Crkvi
Svete Petke u Sisku prisustvovali
i predstavnici Grada Siska: gospođa gradonačelnica, Kristina
Ikić-Baniček te oba zamjenika,
gospoda Marko Krička i Vlado
Andučić.
Dana 25.01.2014. održan je 1.
Svetosavski šahovski turnir u organizaciji sportske sekcije SKD
„Prosvjeta“ Pododbora Sisak.
Bilo je 10 natjecatelja, a nakon
zanimljive borbe, dobili smo pobjednike. Najbolji je bio gospodin
Željko Vitorac s osvojenim prvim
mjestom, drugi je bio gospodin Bogdan Bogdanović, a treći
gospodin Ratko Đurić. Gospodin
Živadin Stefanović kao voditelj
sportske sekcije je istaknuo da će
ovaj turnir postati tradicija te da
se nadaju da će dogodine biti još
veći broj natjecatelja. Ovom natjecanju se odazvao i gospodin
Boro Rkman, dožupan SMŽ.
Kao značajan događaj, možemo
izdvojiti još i obilježavanje Svetog Save, dana 26.01.2014. godine, slave Vijeća srpske nacionalne
manjine Grada Siska, koje Slavu
obilježava već sedmu godinu za
redom, doduše, ove godine jedan
dan ranije, što je protokolima dopušteno. Posebnost obilježavanja
Svetog Save u ovoj godini je u
tome što se organiziranju proslave po prvi put službeno pridružila i SKD „Prosvjeta“ Pododbor
Sisak koja također slavi svog zaštitnika na isti dan. Prisutne su,
kao domaćini, pozdravili gospodin Milan Krstinić, predsjednik
Vijeća srpske nacionalne manjine
Grada Siska i gospođa Svjetlana
Tema broja • Socijalna skrb
Grubješić, predsjednica sisačkog
Pododbora „Prosvjete“. Među
stotinjak prisutnih, svoje čestitke Vijeću i sisačkom Pododboru
„Prosvjete“, uputili su i gospoda
Marko Krička i Vlado Andučić,
zamjenici gradonačelnice Grada
Siska, gospodin Asim Kulenović
ispred Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Siska, gospoda dožupani: Zdenko Vahovec
te Boro Rkman, dožupan iz reda
srpske nacionalne manjine, kao i
sisački paroh, jerej Veselin Ristić.
Sam program se odvijao na dvije lokacije: u Crkvi Svete Petke u
Sisku s početkom u 10 sati, služenjem Svete liturgije i osvećenjem Slavskog kolača, zatim je
uslijedila Svetosavska akademija
u okviru koje su djeca, polaznici
pravoslavnog vjeronauka u Sisku,
pjevala i recitirala prigodne recitacije o Svetom Savi, a potom
im je sisački paroh Veselin Ristić,
podijelio poklon paketiće sa slatkišima.
Drugi dio programa koji se odvijao u hotelu „Panonija“ u Sisku,
započeo je pjevanjem Himne
Svetom Savi od strane pjevačke
grupe sisačkog Pododbora „Prosvjete“. Uz obraćanje domaćina
i uzvanika, prisutne se upoznalo
sa životnim putem Svetog Save
kao iznimno duhovne osobe i
njegovim značajem za srpski narod, od uloge prosvjetitelja do
uloge mirotvorca i ujedinitelja.
Kroz glazbeni program i Savine
dogodovštine zabilježene u narodu kroz narodnu predaju, a interpretirane od najmlađeg člana
Pododbora Sisak, Nikole Didulice,
službeni dio programa je priveden kraju oko 13 sati. Potom je
uslijedio domjenak. Financijska
potpora za ovu proslavu osigurana je kroz donaciju Grada Siska,
a kolače su pripremile vrijedne
članice sisačkog Pododbora „Prosvjete“ vlastitim sredstvima.
Autor: Svjetlana Grubješić,
dopredsjednica udruge mladih
„Novi svijet Luščani“
4.3. OSOBNI DOKUMENTI I PUTOVANJA U EUROPSKU UNIJU
Jedna od tih je i svakako lakše
putovanje u zemlje članice Europske unije, kao i u zemlje regije.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj iskaznici
NN 68/13 koji je stupio na snagu
8. lipnja 2013. godine, umjesto
putovnica, koje su prije 1. srpnja
2013. bile obavezna putna isprava za ulazak u gotovo sve zemlje
Europske unije, od sada nam je
omogućeno putovanje u zemlje
EU i s osobnom iskaznicom. Kao
valjane putne isprave smatrat će
se sve osobne iskaznice izdane
nakon 1. siječnja 2003. godine,
što znači da ukoliko imate osobnu iskaznicu koja je važeća, a izdana je nakon 1. siječnja 2003.,
sve do njenog isteka moći ćete
se koristi njome pri putovanjima
u zemlje Europske unije. Prema
podacima MUP-a, u optjecaju
je i određen, iako vrlo mali, broj
Izgled osobne iskaznice izdavane do 01. siječnja 2003.
33
RAZNO
Otkako smo postali članicom Europske unije, građani Republike
Hrvatske mogu koristiti brojne
pogodnosti koje im članstvo Hrvatske u Europskoj uniji donosi.
Bilten “Imam pravo” • Broj 2. • Veljača, 2014.
vatske, no obzirom
da ne odgovaraju
standardima sigurnosti i zaštite, ne
mogu se koristiti
kao valjane putne
isprave.
Od 10. lipnja 2013.,
otkako se izdaju nove osobne
iskaznice, osobna
iskaznica se može
izraditi i za dijete,
neovisno o godinama djeteta. Takva
osobna iskaznica
je također valjan
dokument za prelazak granice, ali
Izgled osobne iskaznice izdavane nakon dijete mlađe od 14
1. siječnja 2003.
godina mora biti,
ukoliko prelazi graosobnih iskaznica izdanih prije nicu, u pratnji roditelja ili zakon1. siječnja 2003. koje su izdane s
skog zastupnika, ili neke druge
naznakom „trajno“ kao datumom
isteka. Takve osobne iskaznice osobe uz posjedovanje ovjerene
su valjane i mogu se koristiti u izjave. Za izradu takve osobne
pravnom prometu Republike Hr- iskaznice potrebno je uz dokaz o
uplati troška izrade
osobne iskaznice i
jedne fotografije,
priložiti i rodni list
ili izvadak iz matice
rođenih i domovnicu djeteta. Zahtjev
za izdavanje osobne iskaznice za dijete podnosi njegov
RAZNO
Izgled osobne iskaznice izdavane nakon 10. lipnja 2013.
34
roditelj ili skrbnik. Pri podnošenju
zahtjeva dijete mlađe od 12 godine ne mora osobno biti prisutno dok djeca starija od 12 godina
moraju biti prisutna kod podnošenja zahtjeva radi davanja otiska
papilarnih linija i potpisa.
Ove pogodnosti donijet će građanima znatnu uštedu, obzirom
da će umjesto dosadašnjih 320
kuna koliko je koštala izrada
putovnice (410 kuna ukoliko se
radi o žurnom postupku), građani moći putovati u zemlje EU i
s osobnom iskaznicom, koju su
ionako dužni posjedovati ukoliko su stariji od 16 godina te čija
izrada iznosi 48,50 kuna.
Osim zemalja članica Europske
unije, građani Republike Hrvatske s osobnom iskaznicom mogu
putovati i u Albaniju, Bosnu i
Hercegovinu, Crnu Goru, Makedoniju i Srbiju.
Autor: Saša Zeljug, pravni asistent PGP-a
Tema broja • Socijalna skrb
Obavijesti i fotogalerija
JAVNI POZIV PODNOSITELJIMA ZAHTJEVA ZA STAMBENO ZBRINJAVANJE
PGP Sisak podsjeća kako je u tijeku rok za podnošenje zahtjeva za stambeno
zbrinjavanje na području posebne državne skrbi od
01.01.2014. - 31.03.2014.
Sukladno članku 12. stavak 1. Zakona o područjima posebne državne skrbi
(„Narodne novine“ broj 86/08, 57/11, 51A/13 i 148/13) u tijeku je rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne
skrbi.
Zahtjevi se mogu podnijeti u uredima državne uprave u županijama nadležnima prema mjestu u kojemu se traži stambeno zbrinjavanje.
SAVJET PGP-a:
Informirajte se o detaljima postupka u uredima PGP-a ili posjetite Ured
državne uprave u Sisačko - moslavačkoj županiji na adresi:
Ured državne uprave u Sisačko - moslavačkoj županiji, Služba za gospodarstvo, Odjel za stambeno zbrinjavanje, promet i poljoprivredu
Trg matice hrvatske 18, 44 250 Petrinja
ili na brojeve
FOTOGALERIJA
044 500 056
044 500 057
044 500 058
ili na Besplatni pravni telefon PGP-a
0800 200 098
Rok istječe 31. ožujka 2014. godine.
35
Bilten “Imam pravo” • Broj 2. • Veljača, 2014.
PROJEKT GRAĐANSKIH
PRAVA SISAK
Civil Rights Project Sisak
Web portal i web forum
PROJEKT GRAĐANSKIH
PRAVA SISAK
Civil Rights Project Sisak
Besplatni pravni telefon!!!
0800 200 098
Na jednom mjestu svi potrebni propisi i obrasci!
Objavljivanje novih zakona i redovno ažuriranje!
POSTAVITE PITANJE PRAVNOM SAVJETNIKU
POTPUNO BESPLATNO!!!
Brzi odgovori pravnih savjetnika na sva vaša pitanja!!!
Rimska 6, 44000 Sisak
Besplatni pravni telefon 0800 200 098
Tel.: 044 571 752 • Fax: 00 385 44 521 292
E-mail: [email protected]
www.moja-prava.info
www.crpsisak.hr
FOTOGALERIJA
Ovaj projekt financira EU kroz program
za demokraciju i ljudska prava (engl. EIDHR)
36
Rimska 6, 44000 Sisak
Tel.: 00 385 44 571 752
Fax: 00 385 44 521 292
E-mail: [email protected]
www.crpsisak.hr
Ovaj projekt financira EU kroz program
za demokraciju i ljudska prava (engl. EIDHR)
Tema broja • Socijalna skrb
Centar za ruralne inicijative Klinac i PGP Sisak
u podjeli alata u Klincu kroz projekt Europa na
mom imanju, rujan 2013.g.
Centar za ruralne inicijative Klinac i PGP Sisak
u podjeli alata u Klincu kroz projekt Europa na
mom imanju, rujan 2013.g.
Centar za ruralne inicijative Klinac i PGP Sisak
u podjeli alata u Klincu kroz projekt Europa na
mom imanju, rujan 2013.g.
Promotivni štand PGP-a u 2. ulici u Sisku, listopad 2013.g.
Mobilni tim sastavljen od predstavnika MUP-a,
Centra za socijalnu skrb Sisak i PGP-a, u Capraškim poljanama, studeni 2013.
Obilježavanje blagdana Svetog Save u hotelu Panonija, prosinac 2013.g.
FOTOGALERIJA
FOTOGALERIJA
37
FOTOGALERIJA
Bilten “Imam pravo” • Broj 2. • Veljača, 2014.
Predstavnici OSCE-a Sarajevo i predstavnik Vladinog ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u PGP-u Sisak, listopad 2013.g.
Promotivni štand PGP-a u 2. ulici u Sisku, listopad 2013.g.
Pružanje besplatne pravne pomoći u PGP-u
Sisak, prosinac 2013.g.
Sastanak koordinacije Zajedno za pravdu u Gradskoj vijećnici, siječanj 2014.g.
Sastanak koordinacije Zajedno za pravdu u Gradskoj vijećnici, siječanj 2014.g.
Sastanak koordinacije Zajedno za pravdu u Gradskoj vijećnici, siječanj 2014.g.
38
Sastanak koordinacije Zajedno za pravdu u Gradskoj vijećnici, siječanj 2014.g.
Sastanak koordinacije Zajedno za pravdu u Gradskoj vijećnici, siječanj 2014.g.
Sastanak koordinacije Zajedno za pravdu u Gradskoj vijećnici, siječanj 2014.g.
Sastanak koordinacije Zajedno za pravdu u Gradskoj vijećnici, siječanj 2014.g.
Sastanak koordinacije Zajedno za pravdu u Gradskoj vijećnici, siječanj 2014.g.
PGP na konferenciji u sklopu Twinning light projekta Ministarstva pravosuđa „Unaprjeđenje sustava
besplatne pravne pomoći“, Zagreb, veljača 2012.g.
39
FOTOGALERIJA
Tema broja • Socijalna skrb
Za više informacija o projektu obratite se na sljedeće kontakte:
Hrvatska Kostajnica
Trg kralja Tomislava 2a
44430 Hrvatska Kostajnica
Projekt građanskih prava Sisak
PGP - CRP Sisak
Dvor
Rimska 6, 44000 Sisak
Trg bana Jelačića 18 (Crveni križ)
44 440 Dvor
TEL: +385 44 571 752 FAX: +385 44 521 292
Tel: 044 871-927
e-mail: [email protected]
Krnjak
Krnjak br. 5
47 242 Krnjak
Tel: 047 727 120
Vrginmost
Trg dr. Franje Tuđmana 6
44 410 Vrginmost
Tel: 044 881 533
www.crpsisak.hr
Partneri na projektu:
Udruga mladih Novi svijet Luščani
Luščani bb, 44 250 Petrinja
044 532 413, 091 4544101
www.uns.hr
Centar za ruralne inicijative Klinac
Klinac 15, 44 204 Jabukovac
044 815 194, 099 8111 582
Romski kulturni centar
Capraške poljane 17, Sisak
098 714 054
Za više informacija o EU:
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
Ulica Augusta Cesarca 4, 10 000 Zagreb, Hrvatska
TEL: +385 1 4681 300, FAX: +385 1 4627 499
e-mail: [email protected]
web: http://ec.europa.eu/croatia/index_hr.htm
Stvaranje novog modela međusektorske suradnje u zaštiti prava nacionalnih manjina i ostalih
socijalno ugroženih skupina
The overall protection response - Creating of a new model of intersectoral cooperation in protection
of national minorities and other socially vulnerable population
Sadržaj ove brošure isključiva je odgovornost Projekta građanskih prava Sisak i ni na koji način se ne
može smatrati da odražava gledišta Europske unije niti Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
This publication has been produced with the assistance of the European Union. The contents of this
publication are the sole responsibility of the Civil Rights Project Sisak and can in no way be taken to
reflect the views of the European Union.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
6
File Size
4 072 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content