Upravljanje prirodnim vrijednostima i zaštićenim područjima kao mogućnost za održivi regionalni razvitak " Traženje razvojnih mogućnosti na bazi prirodnih vrijednosti i održivog korištenja prirodnih resursa označeno je kao glavni izazov novog doba od strane NATREG projektnih planera, dionika i ostalih zainteresiranih strana. Rješavanjem ovih izazova oni nisu bili zadovoljni s nekritičkim prenošenjem razvojnih ambicija iz drugih područja pa su krenuli u vlastita istraživanja razvoja posebice na pilot područjima, jedinstvenima sa svojim prirodnim vrijednostima i održivim razvitkom. Tijekom ovog jedinstvenog istraživanja, mnoge mreže presudnih razvojnih dionika, od rijeke Po do Vojvodine, su izgrađene i nadograđene sa zajedničkom strategijom za integrirano plansko upravljanje zaštićenim područjima. Projekt je prekinuo uvjerenje da zaštita prirode nedvojbeno znači razvojnu stagnaciju i stavljanje ljudi koji žive u zaštićenim područjima u podređeni položaj. Projektni rezultati jasno pokazuju da aktiviranje internih razvojnih potencijala svakog područja je moguće i da vrijednost usluga ekosistema prednjači nad kratkoročnom neodrživom upotrebom. Za to su potrebni određeni intelektualni napori i spremnost za traženje zajedničkih rješenja. Međutim, ovi napori su oni koji su danas u modernom društvu najpotrebniji. Na kraju, želio bih se zahvaliti cijelom timu za izvrsnu provedbu projekta sa željom da se rezultati u potpunosti provode u svakodnevnoj praksi." Dr. sc. Darij Krajčič Direktor Zavoda za zaštitu prirode Republike Slovenije Dragi čitatelji! Knjižica koju držite u rukama je finalna publikacija projekta NATREG Upravljanje prirodnim vrijednostima i zaštićenim područjima kao mogućnost za održivi regionalni razvitak. Projekt je započeo u ožujku 2009. godine i završio je u srpnju 2011. godine i dobiveni su mnogobrojni rezultati koje s ponosom prezentiramo u ovoj brošuri. NATREG povezuje šest zaštićenih područja i 11 partnera iz 5 zemalja iz Alpe-AdriaPanonija teritorija u zajedničkom naporu identifikacije i promocije potencijala prirodnih resursa i zaštićenih područja kao pokretačke snage za održivi razvitak i širenje razumijevanja zaštite prirode i okoliša kao vrijednosti. „Pod budnim okom“ vodećeg partnera Zavoda za zaštitu prirode Republike Slovenije, projektni partneri iz pilot područja Vellacher Kotschna u austrijskim koruškim Alpama, austrijske regije Štajerska, Regionalnog parka Mura-Drava iz Koprivničko-križevačke županije, delte rijeke Po iz talijanskih regija Veneto i Emilia Romagna, Specijalnog prirodnog rezervata Deliblatska peščara u Srbiji i slovenskog NATURA 2000 područja Pohorje hrabro su se suočili s izazovom povezivanja zaštite prirode s razvojem na određenom području, uvođenjem participativnog pristupa dionika u planiranje upravljanja i edukacijom javnosti o važnosti očuvanja prirodnih vrijednosti za današnje i buduće generacije. Predgovor Baza najboljih primjera i provedba Autor teksta: Amela Smajić Hodžić, Zavod za zaštitu prirode Republike Slovenije i Eva Stare, Alianta, Fotografija: Mirko Pajenk NATREG projekt proizveo je zanimljiv online alat, „Najbolji primjeri“ (http://www.natreg. eu/good-practices/submit-goodpractice), koji služi kao doprinos primjerima dobre prakse u zaštiti prirode i održivom razvitku te za prijenos iskustava. U tijeku projekta, partneri i ostali dionici podnijeli su više od 60 slučajeva najboljih primjera iz nekoliko polja kao što su upravljanje prirodnim resursima, upravljanje bioraznolikošću/zaštitom, okolišna politika/zakonodavstvo, transfer znanja, ruralni razvoj, Integrirani turizam i upravljanje krajobrazna zaštita i upravljanje s intencijom da dionici u projektu i ostala relevantna tijela koriste/ transferiraju/dobiju projektne ideje kako ih implementirati u vlastite organizacije i polje djelovanja u svojim zemljama. Ljudi, parkovi i novac – priručnik o uključivanju dionika i regionalnom razvoju u zaštićenim područjima Autor teksta: Daniel Zollner, E.C.O. Priručnik „Ljudi, parkovi i novac“, u kontekstu projekta NATREG napisali su Michael Getzner, Michael Jungmeier i Sigrun Lange sa Sveučilišta u Klagenfurtu, donoseći novitete kod uključivanja dionika i regionalnog razvoja u zaštićenim područjima. Postoji mnogo knjiga koje govore o upravljanju zaštićenim područjima iz različitih perspektiva, ali nema knjige koja naglašava regionalni razvoj i uključivanje dionika za vrijeme „životnog ciklusa“ zaštićenih područja i to je dodatni fokus na europsku perspektivu upravljanja zaštićenim područjima. Naš priručnik pokušava ispuniti ovaj nedostatak. Struktura priručnika bazirana je na IPAM konceptu životnog ciklusa (Jungmeier i suradnici, 2005) zaštićenih područja, koja uzima u obzir svoje kronološke geneze. Stoga su predstavljene posebne faze razvoja i dodijeljena područja djelovanja (FoA). Priručnik nudi rasprave o svakoj aktivnosti, ali i posebne aspekte uključivanja dionika, njihove koristi i troškove kao i povezanost s regionalnim razvojem. Glavni fokus priručnika je analiza uključivanja dionika u svaki fazu razvoja. Valja napomenuti da na početku svakog komunikacijskog procesa izabrana razina sudjelovanja mora biti jasna osobama koje će biti uključene u proces. Razina uvelike ovisi o fazi razvoja zaštićenog područja. Dok je informiranje dominantna razina u ranijim fazama, konzultiranje i odlučivanje dobivaju na važnosti kada je zaštićeno područje više razvijeno. Općenito, trebalo bi biti navedeno da može biti „premalo“ kao i „previše“ na različite oblike sudjelovanja, ovisno o sadržaju i odgovarajućoj skupini dionika. Kao i dalje glavna komponenta, relevantnost zaštićenog područja za uspješan regionalni razvoj je istaknuta. Carew-Reid (2003) pretpostavlja da svako zaštićeno područje ima razvojni trag; međutim,“veličina zaštićenog područja nije uvijek izravno povezana s veličinom njegove uloge. Ali kad se zaštićenim područjima upravlja u klasterima preko krajobraza, to povećava veličinu i značenje kolektivnog traga, čime se omogućava specijalizacija, dijeljenje i razmjena u promociji razvojnih funkcija. Najvažniji princip koji se primjenjuje u upravljanju i širenju razvojnih tragova je da korisnici plaćaju za održavanje prednosti koje primaju“. Smjernice za ekonomsku evaluaciju prirodnih vrijednosti Autor teksta: Amela Smajić Hodžić, Zavod za zaštitu prirode Republike Slovenije … ili koja je cijena ptice? Ekosistemi i priroda omogućavaju široki raspon usluga (opskrba hranom, svježa voda ili usluge koje su manje opipljive i teško mjerljive ali jednako važne) koje nisu vječne, neuništive i nelimitirane. Međutim, javno mišljenje je takvo da ove usluge ne pridonose ekonomskoj vrijednosti lokalne zajednice ili zemlje. Kako populacija, raste i nivo konzuma- cije povećava se, ljudi stavljaju sve veći pritisak na prirodni okoliš. Ovo, jednostavno pitanje mora biti postavljeno: Kako možemo reći kolika je cijena ptice? Ili drvo, livada ili močvara? Svijest o ovoj temi suočava ovaj projekt u izazov i pripremu zajedničkih smjernica s glavnim ciljem prezentacije najčešće korištenih metoda za ekonomsku evaluaciju pri- rodnih vrijednosti i njihovo rangiranje s kritičkom procjenom pozitivnih i negativnih osobina, na temelju odabranih kriterija. S ekonomskom valorizacijom prirodnih vrijednosti, iskoristivost svakog ekosistema može se kvantificirati, tako da javnost i javne institucije mogu prepoznati štetnost nekontroliranog iskorištavanja prirodnih vrijednosti i korisnosti zaštitnih aktivnosti. U smjernicama je obrađeno nekoliko metoda, prezentirana je i studija slučaja, tako da korisnici mogu brzo dobiti informacije o karakteristikama svake metode i poziciju tih karakteristika u usporedbi s drugim metodama. Međutim, bez obzira na ishod rezultata iz analize, pojedinci će, prema svojim potrebama, odlučiti koju će metodu koristiti. Smjernice za regionalnu, interregionalnu i prekograničnu Razvojnu strategiju stvaranja ekoloških koridora Autor teksta: Martin Wieser, Ured Vlade Štajerske, Odjel 16. Unatoč naporima u uspostavi zaštićenih područja, bioraznolikost u europskim zemljama kontinuirano opada. Glavni razlog je uništavanje prirodnih staništa i pogoršanje kulturnih krajobraza povezanih s fragmentacijom vitalnih područja flore i faune. Budući da su mnoge vrijedne povezujuće strukture smještene izvan zaštićenih područja, odabrani interdisciplinarni pristup identificiranja i čuvanja tih veza je potreban. Povezanost između fizičke regije i krajobraza treba biti osigurana na dugoročnoj osnovi. Ovaj izazov potrebuje zajedničku viziju i može se jedino primijeniti uspješno kada različiti akteri/ dionici i discipline uspostave zajednički cilj širom europe, koristeći koherentnu strategiju. Metodološki pristup: multifunkcionalnost otvorenog prostora Osim ekoloških koridora – i stanišne funkcije, otvoreni prostor obavlja brojne pozitivne funkcije za ljude. Između tih funkcija, mnogobrojnih sinergija postoje i dodatne vrijednosti ovih područja koje će biti istaknute u rezultatima ovog projekta. Ove smjernice predstavljaju procjenu sustava koji određuje i ocjenjuje vrijedna područja sa sljedećim funkcijama: - ekološka funkcija (zaštita prirodnog i kulturnog pejsaža) - povezujuća funkcija koridora, - rekreacijska funkcija (lokalna rekreacija u blizini urbanih naseljenih područja), - zajednička korist (socijalna skrb i zaštitna funkcija, kao što su klimatski pogodna područja, područja za zaštitu naselja i sl.) i druge preklapajuće funkcije u smislu sukoba potencijala i dodatnih funkcija. Uloga prostornog planiranja Na regionalnoj razini prostorno planiranje može osigurati prikladne instrumente i mjere kao osnovu za daljnje provođenje mjera koje vode do osnivanja ekološke mreže u NATREG pilot području Štajerske; uključujući, na primjer, oznaku pod nazivom „zelene zone“ i „ekološki koridori“. S ovim mjerama može biti osigurano da se ta područja drže slobodna od daljnje izgradnje i fragmentacije. Smjernice za pripremu poslovnog plana zaštićenog područja Autor teksta: Amela Smajić Hodžić, Zavod za zaštitu prirode Republike Slovenije S obzirom na nedostatak poslovnih planova u upravljanju zaštićenim područjima, projekt NATREG prihvatio je i taj izazov i pripremio Smjernice za poslovno planiranje, koje pokazuju generalnu strukturu poslovnog plana s praktičnim studijama slučajeva. Najveća vrijednost ovih smjernica je u drugom dijelu gdje su prikazane mnogobrojne mogućnosti financiranja zaštite prirode, pri čemu je sadržaj poslovnog plana prilagođen potrebama zaštićenih područja kao podrška (pomoć) menadžerima zaštićenih područja prilikom procesa donošenja odluka. Dane su definicije plana upravljanja, poslovnog i financijskog plana zajedno s rješenjima za pripremu poslovnog plana. Tu su objašnjene glavne stavke u pripremanju poslovnog plana za zaštićena područja; kao što je netko napisao, pripremiti marketinšku strategiju, postaviti okvire upravljanja i, na kraju, pripremiti detaljni financijski plan počevši od provođenja financijske analize. Zaštita prirode mora se dovesti na najviši nivo samoodrživosti, pri čemu se mora imati u vidu da su državni, regionalni i lokalni proračuni veoma ograničeni, a da se priroda doživljava kao vječna, neuništiva i neograničena. Stoga je pripremljeno posebno poglavlje u kojem se različiti financijski mehanizmi stavljaju na različite nivoe, sa svim prednostima i nedostacima, kako bi korisnici smjernica mogli sami izabrati odgovarajući poslovni i financijski plan. Smjernice za uključivanje dionika u pripremu integriranih planova upravljanja zaštićenim područjima Autor teksta: Milena Marega, REC. Ilustracija: Samo Jenčič Kad je u pitanju upravljanje zaštićenim područjima, lokalni ljudi prečesto su izvan procesa planiranja. Sukobi su neizbježni kada se uzme u obzir da suradnja između predstavnika iz područja zaštite prirode, razvoja i prostornog planiranja obično i ne postoji. Međutim, to se može izbjeći uspostavljanjem konstruktivnog dijaloga između svih zainteresiranih strana, odnosno predstavnika vlasti, lokalnog stanovništva, kao i glavnih dionika iz područja regionalnog razvoja, prostornog planiranja, zaštite prirode i drugih povezanih sektora pod nazivom uključivanje dionika. Pod uključivanjem dionika podrazumijeva se informiranje i konzultiranje s lokalnim stanovništvom tijekom procesa planiranja, kako bi oni mogli iznijeti svoje stavove. Time se, također, pruža prilika da dionici komuniciraju kako s onima koji donose odluke, tako i međusobno. Sveukupna korist od sudjelovanja u planira- nju upravljanjem zaštićenim područjima ogleda se ne samo u kvalitetnijem planu upravljanja, već i u njegovom prihvaćanju od strane lokalne zajednice, jer se kod njih stvara osjećaj da imaju moć i odgovornost prilikom donošenja odluka u spomenutom procesu. Glavna napomena ovih smjernica je davanje strateških smjernica i praktičnih alata za uključivanje u proces planiranja upravljanja. Dokument se sastoji od dva dijela. Prvi je više teoretskog karaktera i ima za cilj uspostavljanje općenite predstave o učešću u kontekstu dobrog upravljanja zaštićenim područjima. Tu su, također, predstavljene prednosti i prepreke, glavni principi, načini identificiranja dionika, kao i različiti nivoi i alati za njihovo angažiranje. U drugom dijelu su date upute kako u praksi uključiti dionike. Na osnovu ciljeva projekta NATREG, tu su sadržane preporuke za prijelazne faze u planiranju upravljanja, uključujući aktivnosti vezane za participaciju dionika. Za svaku fazu u planiranju postoji opis aktivnosti vezanih za participiranje dionika i to primijenjeno kroz praksu u zaštićenom području Pohorje (studija slučaja). Zajednička Strategija za integrirane planove upravljanja zaštićenim područjima u Jugoistočnoj Europi Autori teksta: Gregor Danev, IRSNC i Eva Stare, Alianta, Fotografija: Boštjan Peterka Zajednička Strategija za integrirane planove upravljanja (JSIMPA) zaštićenim područjima u Jugoistočnoj Europi, jedan je od glavnih rezultata NATREG projekta, donoseći različite primjere upravljanja zaštićenim područjima u jugoistočnoj Europi i dajući im širi aspekt zaštićenih područja. Razumijevanje razlika između partnera i njihove povijesti bilo je početna točka za razvoj Strategije, bazirane na integraciji, participaciji i zajedničkom razumijevanju. Uvažavajući ove principe, menadžeri pilot područja su bili u mogućnosti povezati upravljanje zaštićenom prirodom i financiranje s održivim razvitkom u skladu s principima uključivanja dionika, razumijevanja i promocije totalne ekonomske vrijednosti pojedinih zaštićenih područja i razumijevanja važnosti povezivanja u veću zajedničku mrežu. Za vrijeme provođenja pilot planova upravljanja u skladu sa zajedničkom Strategijom i njezinim vodičima mnogobrojne ideje i suradnje će se i dalje razvijati. U NATREG projektu, ove ideje su stavljene u Strategiju pod temu Akcijski plan fokusirajući se na područja gdje su konkretne akcije potrebne za razvoj s prirodom. Ideje su prikazane kao projektni prijedlozi. Na razini pilot područja, partneri su izgradili lokalne mreže, razvijajući ideje koje će unaprijediti provođenje održivog razvitka i mjere zaštite prirode iz planova upravljanja zaštićenih pilot područja. Na razini prekogranične suradnje, partneri su oblikovali ideje kako prekogranične inicijative i upravljanje mogu biti uključeni. Na razini Jugoistočne Europe, ideje su razvijene prema izgradnji „zelene infrastrukture“ u Jugoistočnoj Europi. Do sada, više od 30 ideja je dobiveno, neke od njih u obliku projektnih prijedloga. Specijalni rezervat prirode (SRP) Deliblatska peščara je jedna od posljednjih i najvećih oaza pješčane, stepske, šumske i vegetacije vlažnih staništa Panonske nizine. Ovo prostrano područje od 35.000 hektara s mnogim elipsoidnim pješčanim masama koje su okružene plodnim poljoprivrednim zemljištem je smješteno u jugoistočnom dijelu pokrajine Vojvodine, uzduž regionalne ceste Beograd - Temišvar (Bugarska) između rijeke Dunava i zapadnih padina Karpata. Zbog svoje znanstvene vrijednosti i iznimne bioraznolikosti ovaj specijalni rezervat prirode poznat je i pod nazivom "Europska Sahara". Obiluje prirodnim rijetkostima primjerice staništem orla krstaša i stepskog sokola. Lokalitet Labudovo Okno je Ramsarsko područje te stanište močvarnih ptica i jedno od najvećih migracijskih područja u ovom dijelu Europe. Bogatstvo flore ogleda se u više od 900 biljnih vrsta od kojih su mnoge relikti i rariteti. Zbog velikog broja ptica SRP Deliblatska peščara je označeno kao važno područje za ptice. Prirodna obilježja i posebnosti čine područje Deliblatske peščare pogodnima za rekreacijski, lovni, ribolovni, nautički i ekološki turizam. Glavni doprinos projekta NATREG Autori teksta: Ivana Vasić i Mijan Velojić Fotografije: JP Vojvodinašime Značajke projekta NATREG za područje SRP Deliblatsku peščaru kao odabranog pilot područja i Javno preduzeće (JP) Vojvodinašume kao upravitelja tog područja, vidljive su u mnogim aspektima. Naime, ovo je prvi EU projekt u kojem JP Vojvodinašume re. Inovativnost projekta ogleda se u parcipativnom pristupu u procesu planiranja upravljanja zaštićenim područjem, održivosti rezultata projekta, prilagodljivo upravljanje i održivost predloženih rješenja i nakon službenog završetka projekta. aktivno sudjeluje. Budući da su u projekt uključene mnoge institucije, razmjene iskustava i informacija jedna je glavnih prednosti projekta. Samo sudjelovanje u projektu potvrđuje potencijale te predstavlja priliku za promociju SRP Deliblatske pešča- Plan upravljanja Priprema plana upravljanje za ovo zaštićeno područje jedan je veliki korak, budući da je taj dokument važan alat za provođenje svih aktivnosti i funkcija zakonski predviđenog upravljačkog tijela. Koristeći plan upravljanja, tijelo zaduženo za upravljanje zaštićenim područjima može detaljno planirati sve aktivnosti za narednih deset godina, bilo da je riječ o znanstvenim istraživanjima ili posebnim aktivnostima zaštite i očuvanja ekoloških sustava i vrsta, razvoju sustava posjećivanja ili institucionalnog jačanja i obrazovanja zaposlenika. Plan upravljanja za SRP Deliblatsku peščaru je rezultat dugororočnih zajedničkih napora mnogih dionika i su- radnika. U pripremi plana upravljanja osim djelatnika JP Vojvodinašume sudjelovali su predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i prostornog planiranja, pokrajinskog sekretarijata za zaštitu okoliša i održivi razvoj, provincijskog zavoda za zaštitu prirode, nevladine organizacije i udruge te brojne druge institucije i pojedinci. Ovaj plan upravljanja zadovoljava nacionalne ali i međunarodne uvjete za pripremu planova upravljanja. Nacionalni uvjeti su dani Zakonom o zaštiti prirode dok su međunarodni uvjeti prikazani u uvodu Priručnika za upravljanje zaštićenim područjima koji je pripremljen tijekom trajanja ovog projekta. Budući da je sadašnji period prvi de- setogodišnji period plana upravljanja rezervatom, očekujemo da ćemo tijekom provedbe imati priliku testirati njegove stavke, provoditi predložene mjere i planirane ciljeve, ali i primijetiti njegove nedostatke kako bi se isti mogli revidirati za sljedeći period. Ovo je bila jedinstvena prilika da sve zainteresirane strane sudjeluju i izraze svoje interese u pripremi plana upravljanja kroz organizirane radionice. Vjerujemo da će provedba plana upravljanja za SRP Deliblatsku peščaru doprinijeti zajedničkom cilju – očuvanju prirode Deliblatske peščare za našu dobrobit. Studija turizma Budući da je zaštićeno područje Deliblatske peščare vrlo zanimljivo turističko odredište, izrađena je Studija Identifikacije potencijala za razvoj turizma na području SRP Deliblatska peščara. Za navedenu Studiju su definirane i razrađene reference i projektni zadatak koji uz snimku stanja trebaju pružiti osnovnu viziju i putokaz te pravci za razvoj turizma u SRP Deliblatska peščara. Studija je dala pregled trenutnog stanja i pružila analizu promjena u vanjskom i unutarnjem turističkom okruženju, analizu turističkog prometa i potrošnje te postojeću analizu turističkih resursa za razvoj turizma u SRP Deliblatska peščara. Posebna pozornost posvećena je SWOT analizi, mogu- ćim selektivnim oblicima turizma i tržišne segmentacije, benchmark analizi (usporedba s uspješnim praksama), uspostavom integriranog turističkog proizvoda, unapređenje ostalih instrumenata politike, Ramsarsko područje Labudovo okno kao turistička zona, te strateškom planiranju i akcijskom planu razvoja. Rezultati istraživanja i studije ocijenili su pozitivnim osnovne ciljeve projekta koji su zaštita prirode, gospodarski, socijalni i drugi vidovi razvoja u području kroz turizam u skladu s postojećim režimom zaštite, te edukacija zaposlenika JP Vojvodinašume u znanjima marketinga i razvoja održivog turizma u SRP Deliblatska peščara. Kao cjelina SRP Deliblatska pe- ščara je atraktivno, jedinstveno i vrlo vrijedno turističko odredište, koje mora poštivati određena ograničenja u korištenju i izgradnji turističkih objekata. Prvi korak u upravljanju tim područjem dugoročno je potrebno osigurati jasnu viziju i smjer razvoja. Ujedno se treba osigurati klima i uvjeti suradnje svih dionika uključenih u proces. Razvoj turizma može doprinijeti gospodarskom razvoju, podizanju standarda i kvalitete života lokalnog stanovništva. Razvoj turizma u SRP Deliblatskoj peščaria se treba temeljiti na jasnoj viziji i konceptu održivog razvoja. Studija biološke raznolikosti i Web baza podataka o biološkoj raznolikosti S obzirom na potrebe JP Vojvodinašume za razvojem sustava monitoringa stanja ugroženih i rijetkih vrsta na SRP Deliblatska peščara tvrtka FORNET d.o.o. preuzela je odgovornost za provođenja studije Razvoj baze podataka za praćenje stanja biološke raznolikosti, edukacije i kartiranja područja Deliblatske peščare. Glavni zadatak je bio stvoriti jedinstven program koji će omogućiti efikasan monitoring promjena na terenu, a to znači stvaranje programa koji će pomoći zaposlenicima u skupljanju, obradi, predstavljanju i usporedbi podataka na što jednostavniji način. Razvijena je programska platforma koja omogućuje unos i rekapitulaciju unesenih podataka. Aplikacija je dizajnirana kao otvoreni program kako bi zadovoljila sadašnje i buduće zahtjeve korisnika. Jednostavno izrađeno korisničko sučelje omogućuje laku uporabu velikom broju korisnika. Sustav je podijeljen na dva dijela za korisnike i administratore. U administrativni dio mogu pristupiti samo osobe koje imaju posebnu dozvolu, a taj dio sadrži šifrirane dijelove baze i ostale relevantne podatke. U ovom dijelu korisnici prilagođavaju sustav svojim potrebama. U korisničkom dijelu podacima se može upravljati te ih se može ručno unositi, također se mogu kreirati izvještaji. Budući da je za kartografski prikaz izlaznih podataka potrebno imati cijelo područje u digitalnom obliku, digitalizacija područja SRP Deliblatske peščare bio je jedan od glavnih zadataka. Kao završni korak u ovom projektu bila je edukacija zaposlenika o korištenju baze podataka. Na taj mnačin osiguran je samostalni rad zaposlenika na upravljanju bazom, izradi karata i praćenja stanja na terenu nakon prikupljanja podataka. Istraživanje na Ramsarskom području Labudovo okno bila je glavna zadaća Biološkog fakulteta koji je također sudjelovao u projektu NATREG. U ovom istraživanju osim pregleda općih karakteristika područja, strukturnih i prostorno-vremenskih aspekata obrađeni su i aspekti biološke raznolikosti Labudova okna. Na temelju tih parametara izrađena je međusektorska analiza elemenata s procjenama u odnosu na šumarstvo, lovstvo, ribolov, turizam i druge antropogene utjecaje. Projektni prijedlozi Kako bi pridonijeli danjem razvoju SRP Deliblatska peščara, JP Vojvodinašume izradila je četiri projektna prijedloga. 1. Signalizacija i neformalno obrazovanje – obrazovni tečajevi za predstavnike turizma i gospodarstva koji su dionici u SRP Deliblatska peščara Izražena je potreba ulaganja u razvoj osoblja i razvoj općenito. Projekt se prije svega odnosi na usavršavanje svih turističkih dionika koji rade u rezervatu ili okolici rezervata. Edukacijski programi će se provoditi kroz niz radionica gdje će se ciljane grupe osposobljavati na know-how principu. Edukaciju će vršiti eminentni stručnjaci za turizam, marketing u turizmu, upravljanju turističkim destinacijama i održivom razvoju turizma. 2. Uspostava trgovine tradicijskim proizvodima na području SRP Deliblatska peščara Trgovina tradicijskim proizvodima je koncipirana na način da zadovoljava potrebe posjetitelja za lokalnim proizvodima. Trgovina će se specijalizirati za prodaju tradicionalne i ekološki čistih proizvoda kao što su vino, sir u ulju, suho voće, pekmez, rakija i med. Glavna orijentacija biti će na kupce koji su ekološki osviješteni i koji su prijatelji prirode koji su uglavnom i konzumenti tradicijskih proizvoda. Trgovina će se uspostaviti u suradnji s JP Vojvodinašume. 3. Gospodarenje otpadom u SRP Deliblatskoj peščari – borba s plastičnom prijetnjom Cilj projekta je konstantna "žetva plastike" tijekom i nakon velikih voda rijeke Dunav i to s vodene površine i lijevih obala rijeke u dijelu između Dubovca i Stare Palanke, dunavskih otoka Žilava, Čibuklija i Zavojska ada. Prvi korak je uspostava pogona u mjestu Marina obnovom zgrade i kupnjom odgovara- jućeg stroja-preše te uspostava prijevoza skupljenog otpada do postrojenja za recikliranje. Istovremeno će se organizirati kampanja i razne aktivnosti usmjerene postizanju bolje svijesti za gospodarenje otpadom. 4. Gospodarenje otpadom u SRP Deliblatska peščara – uklanjanje i sanacija deponija otpada Cilj ovog projekta je uklanjanje akumuliranog otpada, čišćenje svih deponija otpada, sanacija ilegalnih deponija otpada u SRP Deliblatska peščara kao i uklanjanje uskladištenog otpada uz kontakt sa stanovnicima vikend naselja. Planirano je uklanjanje divljih odlagališta i njihova revitalizacija. Skupljeni otpad će zbrinuti i reciklirati registrirane tvrtke za gospodarenje otpadom. Posebna pažnja dati će se podizanju svijesti za dobro gospodarenje otpadom Štajerska je druga po veličini provincija u Austriji, sa površinom od 16.400 km2 i vrlo raznolikim krajobrazom – od alpske regije na sjeverozapadu (Dachstein, 2.995 m) do brežuljkaste regije na sjeveroistoku. Zaštićena područja koja su centralna područja od ekološke važnosti su smještena po cijeloj regiji, npr. Nacionalni park "Gesäuse" ili NATURA 2000 područje "Steirische Grenzmur". Karakteristično za sjeveroistočni dio Štajerske je slabija naseljenost i raštrkana naselja, dok veliki urbanizirani gradovi i prometna infrastruktura dominiraju u krajolicima alpskih dolina. Stanovništvo (1.207.000 stanovnika) je koncentrirano u okolnoj regiji glavnog grada Graza i dolinama rijeka Mure, Mürz i Enns. Zbog velikog postotka šuma (61% je pošumljeno) Štajerska se naziva i "zelenim srcem Austrije" te je poznata po zimskim sportovima, kao i termalnim regijama, dok se uz južnu granicu sa Slovenijom proteže zemlja vina ili "Weinland". Glavni ekonomski sektori su automobilski klaster Štajerske, klaster "čiste-energije" koji uključuje više od 150 tvrtki i klaster za proizvodnju materijala. Glavni doprinos projekta NATREG Prema Direktivi o staništima i Direktivi o pticama u Europskoj uniji proteklih godina uspostavila su se mnoga zaštićena područja. U već postojeće planove upravljanja, ciljeve okruga razvile su se ili će se tek razviti mjere i strategije za održavanje i razvoj. Za mnoge životinjske i biljne vrste trenutna postojeća zaštićena područja postaju premala budući da određene vrste imaju posebne zahtjeve vezane za hranjenje, reprodukciju, migraciju i sl. koje uglavnom prelaze granice Autori tekst: Brigitte Grißeer, Johannes Leitner i Martin Wieser Fotografije: Freiland (str. 3 i 4) i Johannes Leitner (str. 5) tih područja. Očuvanje tih izoliranih utočišta nije dovoljno za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. Stoga je budući važni korak uspostava kontinuiranosti zaštićenih područja (ZP) u integriranu transnacionalnu "zelenu mrežu". U okviru profesionalne suradnje između sektora prostornog planiranja i ekologije (sektor za očuvanje biljnog i životinjskog svijeta) u pilot regiji Štajerskoj u praksu je stavljen pristup razvoju i očuvanju "zelenih zona" i koridora životnog prostora. Unutar opsega definiranja prostornog planiranja bitno je profesionalno i besprijekorno ograničenje zelenih zona i životnih koridora. Baza je višenamjensko korištenje otvorenih prostora. Modeliranjem postojećih podataka i stečenim strukturalnim znanjem razvijena je Štajerska "zelena mreža". Sljedeći korak je zakonska zaštita rezultata provedenih studija kroz instrumente prostornog planiranja. Definiranje važnih staništa u pilot području Uzduž koridora životnog prostora i zelenih zona „zelene mreže“ Štajerske, konkretno mreže koja podupire ekološku funkciju područja, te prema višenamjenskom pristupu, otvoreni prostori omogućuju dodatne vrijedne funkcije i efekte kao što su rekreacija, zaštita ili zajednička dobrobit. Prostorno planiranje prema svojoj funkciji i principima osigurava da ti otvoreni prostori ostvare dodatne funkcije i potencijale. Štajerski pristup zahtjeva blisku suradnju između zaštite prirode i krajobraza kao i prostornog planiranja. Razvijeni model je temeljen na zahtjevima Štajerskog prostornog planiranja. Značajan dio projekta je očuvanje identificiranih krajobrazno- ekoloških visokovrijednih područja i njihovo preklapanje s visokovrijednim rekreacijskim područjima i područjima sa zaštitom te njihova zajednička dobrobit. Područja visoke ekološke vrijednosti su npr. Ramsarska područja ili područja u kojima su prema Direktivi o pticama i Direktivi o staništima prisutne zaštićene vrste. Rezultati mapiranja biotipa daju dobre ulazne podatke. Ekološki sektorski rezultati su pokazali da se samo nekoliko visokovrijednih područja nalaze u blizini urbanih sredina. Stoga je potrebno još dodatno zaštititi ta područja kako bi se spriječila daljnja izgradnja na tim područjima. Sektorski rezultati za područja re- kreacije imaju svoj prostorni fokus sa centralnim funkcijama u blizini naseljenih područja. Posebice regija u blizini Graza. Za taj sektor je očigledno da su visokovrijedna krajobrazna područja jako izložena jakim pritiscima naseljavanja. Također za ovaj sektor je od velike važnosti zaštita i prevencija danjih građevinskih zahvata . U većini slučajeva sektorski rezultati za funkcije zaštite i opću korist usmjereni su na vodozaštitna područja, klimatski relevantna otvorena područja ili naplavna područja. To je spajanje područja koja su od važnog značaja zbog svojih mogućnosti ili prisutnosti vrijednih prirodnih resursa. Identificiranje glavnih stanišnih koridora Iako su se zaštićena područja u europskim zemljama već uspostavljena i dalje se nastavlja gubitak bioraznolikosti. Glavni razlozi za to su uništenje staništa, gubitak flore i faune i kultiviranih krajolika, a uz koje su povezane smetnje i poremećaji migracijskih koridora. U većini slučajeva ti poremećaji se odvijaju izvan zaštićenog područja. Područja bez statusa zaštite su poljoprivredne namjene, naseljena su ili se koriste na drugačije načine, usprkos namjeni ta područja imaju velik potencijal kao stanišni koridori te ih sukladno tome treba zaštititi. Potrebno je dugoročno osigurati veze između prirode i krajobraznih područja. Postizanje tog cilja zahtjeva zajedničku viziju i može se uspješno implementirati samo ako različiti dionici i korisnici slijede zajednički cilj sa koherentnom strategijom. Stanišni koridori ispunjavaju bitne ekološke funkcije: • povezivanjem ojačavaju funkcije zaštićenog područja • razmjenu između populacija kako bi se spriječilo srođivanje i genetički gubitci • dodatna mjesta za povlačenje (utočište). Koncept povezivosti je baziran u dvije faze: Tokom prve faze strateški se definira i elaborira zelena mreža koja pokriva cijeli teritorij provincije uključujući prekogranične koridore. Ta faza je u isto vrijeme bila i izjava za glavne prekogranične koridore Štajerske. Tokom druge faze definirani su regionalno važni otvoreni prostori i povezujući dijelovi koji se moraju zaštititi od daljnjeg fragmentiranja (cjepkanja) i na taj način osigurati kontinuiranu migraciju vrsta. Razvoj mjera u području prostornog planiranja Štajerski pristup koji uzima u obzir višenamjenske zelene zone i koridore u zakonski donesenim prostornim planovima se pokazao jako dobar oblik balansiranja raznih interesa unutar okoliša. Rezultati postignuti unutar projekta NATREG daju poboljšanu osnovu za formiranje saveza između varirajućih sektorskih zahtjeva (ekologija, očuvanje biljnog i životinjskog svijeta, rekreacija, zajedničke koristi) i osiguranja važnih struktura krajolika u cilju ostvarivanja balansiranog i održivog okoliša. Rezultatirajuće zelene zone i NATREG koridori su dio instrumenata za prostorno planiranje Štajerske na regionalnoj razini (Regionale Entwicklungs programme, REPRO) koji je zakonski obvezujući i za naknade na lokalnoj razini. Glavni cilj je osigurati višenamjenske aspekte visokovrijednih otvorenih prostora i prevencija daljnje potrošnje tla od strane stanovnika i industrije. Na taj način javni interes u očuvanju zelene infrastrukture zbog ne samo ekoloških već i socijalnih razloga nije samo dokument unutar spomenutih instrumenata prostornog planiranja već je definiran i na preciznoj, funkcionalnoj i prostorno-planskoj razini. Rezultati NATREGA pomogli su u podizanju prihvaćanja višenamjenske zelene infrastrukture u Štajerskoj i osigurali su razumljivu i usporedivu bazu za daljnje procese planiranja s regionalnim i lokalnim dionicima. Projektni prijedlozi U tijeku postupka i nastavka ideja i rezultata projekta NATREG u Štajerskoj definirana su tri prateća projekta: 1. Urbane rijeke i riječni putevi – šansa za razvoj i povezivanje gradova (URIWA) Cilj ovog projekta je ekološko poboljšanje i integracija rijeka u urbani ambijent te uz to vezano povećanje kvalitete života građana. Na primjerima četiri većih rijeka koje su smještene u gradovima će se demonstrirati višenamjensko korištenje dijelova urbanih rijeka te supra-regionalna funkcija koridora riječnih tokova. Višenamjenski pristup poboljšanju dijelova gradskog riječnog toka ujedinjuje različite discipline za rad na jednom tematskom polju. Stoga je potrebno nositi se s mnogim konfliktnim situacijama vezanim za ekologiju, obranu od poplava, estetskim i kulurnopovijesnim zadacima, rekreacijom kao i sa zahtjevima ekonomskog (gospodar- skog) sektora. Glavni izazov će biti usklađivanje ciljeva i mjera koje su identificirane u već postojećim direktivama i smjernicama (Okvirna direktiva o vodama, itd.). 2. Snažna zelena infrastruktura – Razvoj i jačanje zelene infrastrukture u Europi kroz mjere unutar EIA (FORGREENING) Projekt će sugerirati načine za poboljšanje strukture definiranih zelenih zona koje si već definirane zakonskim okvirima. Stoga će se tijekom prve faze demonstrirati će se zahtjevi i potrebe zelenih područja, analizirati njihovi nedostatci i mogućnosti strukturalnog razvoja i poboljšanja tih područja. Unutar interdisciplinarnog procesa za ta će se područja u suradnji s regionalnom i lokalnom vlasti razviti koncept mjera razvijenih u EIA procesu i mjere za posebne zakonske akte (za zaštitu voda, zaštitu šuma i prirode). 3. Integracija višenamjenske zelene infrastrukture u prostorne planove (IMGIS) Cilj projekta je razvoj prenosivog okvira za integriranje višenamjenske zelene infrastrukture u prostorno planiranje na nacionalnom i ili transnacionalnom nivou (Austrija i nove države članice). Razvijena je internetska GIS aplikacija za pregled, analizu, integraciju i modeliranje relevantnim bazama podataka (npr. korištenje zemljišta/zemljišni sloj) za dobivanje dodatnih beneficija u korištenju EU financiranih daljinskih istraživanja u okolišnom i prostornom planiranju. IMGIS će povećati prihvaćanje višenamjenske zelene infrastrukture osiguravajući skup usporedivih metoda i podataka. U veljači 2011. godine hrvatska Vlada proglasila je preventivno zaštićeno područje uz tok rijeke Mure i Drave Regionalnim parkom Mura-Drava koji se proteže od granice s Republikom Slovenijom do Dunava kroz 5 županija. Pilot područje NATREGA-a koje zauzima 167 km2, obuhvaća regionalni park samo na području Koprivničko-križevačke županije. Područje obuhvaća 12 naselja (dio naselja je raštrkan - „konaki“) i 3.000 stanovnika. Gradska središta Koprivnica i Đurđevac nalaze se10 km od korita rijeke Drave koja ima još uvijek prirodan tok s brojnim meandrima, mrtvicama i rukavcima s raznolikim biljnim i životinjskim svijetom – zovu je „Europska Amazona“. Podravina je izrazito poljoprivredno područje s razvijenom prehrambenom industrijom (Podravka) i najveći je izvor prirodnog plina (2/3 proizvodnje u Republici Hrvatskoj), a uz plin otkrivena su i bogata nalazišta geotermalne vode. Ovdje je nastalo i naivno slikarstvo. Glavni doprinos projekta NATREG Proglašenje Regionalnog parka MuraDrava nesumnjivo je veliki doprinos projekta NATREG, pošto je cjelokupni proces ubrzan kroz pozitivnu promociju zaštite prirode i zaštićenog područja. Tijekom projekta posebna pažnja posvećena je razvoju zajedničkih strategija za upravljanjem zaštićenim područjima, jačanju suradnje između odgovornih institucija na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou istovremeno, što je intenziviralo komunikacija s lokalnom zajednicom. Takav način rada pokazao se u praksi dobar i treba ga koristiti za ostala zaštićena područja u Hrvatskoj. Ovo je od posebne važnosti u svjetlu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji i označavanju područja koja treba uključiti u mrežu NATURA 2000. Isticanje potencijala zaštićenih područja za društveni i ekonomski razvoj još je jedan od NATREG-ovih doprino- Autori teksta: Mladen Matica, Željka Kolar i Miroslav Hodić sa. Izrađeno je nekoliko važnih studija o održivom razvoju, kako bi se što točnije odredilo koje potencijale ima zaštićeno područje Regionalni park Mura-Drava. One su otkrile da glavne mogućnosti zaštićenog područja leže u netaknutoj prirodi, turizmu, geotermalnoj energiji, kao i promociji lokalnog kulturnog nasljeđa. Plan upravljanja Tijekom priprema za izradu nacrta Plana upravljanja, hrvatski partneri organizirali su 13 individualnih sastanaka i 5 radionica na temu prirode, turizma, SWOT analize prostora i zaštite okoliša. Glavni fokus je bio na izgradnji dugoročne suradnje na svim razinama, npr. između pojedinih sektora, općina u pilot području i relevantnim ministarstvima kako bi se osiguralo efektno upravljanje novoosnovanim Regionalnim parkom Mura-Drava. Na radionicama je sudjelovalo preko 80 ljudi- od lokalnih donosioca odluka i administrativnog osoblja do predstavnika privatnih tvrtki i nevladinih organizacija – i svi su se složili da ovo područje treba sačuvati o da ovaj veliki turistički potencijal treba dalje razvijati. U nacrtu Plana upravljanja Regionalnim parkom Mura-Drava gotovo svako interesno područje sagledava se kao posebna cjelina jer se zbog osobitih prirodnih vrijednosti te specifičnog karaktera ekosustava, kao i po načinima korištenja, razlikuju od okolnog područja. Zoniranjem područja unutar regionalnog parka u sklopu izrade Plana, 5 od obrađenih 6 lokaliteta interesnog područja po- trebno izdvojiti kao zone aktivne zaštite, te predvidjeti upravljačke mjere koje će biti usmjerene ka održanju stabilnih ekoloških uvjeta, usporavanju sukcesije i/ili restauraciji ovih ekosustava, a time i očuvanja biljnih i životinjskih vrsta koje na njima pridolaze, uz istovremeno poticanje ljudskih aktivnosti koje nemaju negativan utjecaj na ove vrijednosti. U sektoru vodoprivrede, predložene su slijedeće mjere zaštite: - izraditi studiju opravdanosti izvođenja vodnogospodarskih zahvata u svrhu povezivanja pojedinih mrtvica sa matičnim tokom rijeke Drave - očuvati postojeću komunikaciju s vodenim tokom Drave na mjestima gdje ona postoji - spriječiti vodnogospodarske aktivnosti koje mogu negativno utjecati na hidrološki režim mrtvica te uključiti mjere zaštite prirode u vodnogospodarske planove. Studija turizma Da bi se unaprijedila kvaliteta razvoja održivog turizma, izrađena je studija „Prirodna resursna osnova i razvoj turizma“ kao i „Akcijski plan za razvoj turizma na lokacijama Lepa Greda i Bakovci“ u Regionalnom parku Mura-Drava na području Koprivničko-križevačke županije. Regionalni park Mura-Drava kao zaštićeno područje je kompleksan ekološki sistem velike bioraznolikosti. Stoga, razvoj turizma se mora planirati vrlo pažljivo. Dakle, glavni cilj ove studije je bio da identificira i procjeni prirodne i antropogene resurse za razvoj turizma unutar parka. Područje koje čini deset općina oko Mure i Drave u Koprivničkokriževačkoj županiji nije u cijelosti homogeno, ali turizam može biti zajedničko područje interesa ovih općina. Iako su rijeke Mura i Drava kroz povijest bile prirodne prepreke, razvojem turizma kao nove funkcije u prostoru te rijeke mogu biti poveznice. Ekološki kriteriji i održivi razvitak trebaju biti najvažniji faktori za planiranje turizma u parku. Analiza zaštite prirode (Državni zavod za zaštitu prirode Republike Hrvatske), opće, demografske i prometne karakteristike, kao i kvaliteta i kvantiteta turističke ponude pokazali su slijedeće: - da je ovaj dio parka vrlo važan, jer uključuje dijelove Drave zajedno s njenom bližom okolicom u gotovo potpuno prirodnom stanju; - veliki dio površina prekriven je prirodnim šumama i zaštićenim područjima (zoološki rezervat Veliki Pažut i značajni krajobraz Čambina); - manjak velikih prirodnih atrakcija, koji je uzrok trenutno nerazvijenog turizma s izuzetkom (donekle) kupališnog (Šoderica), ribolovnog i lovačkog turizma; - trenutno se veći turistički značaj pridaje kulturnim atrakcijama, primarno zbog nasljeđa naivnog slikarstva. Akcijski plan definira kombinaciju ključnih akcija s ciljem da se postignu organizacijske pretpostavke i definira okvir za razvoj turizma na specifičnim lokacijama. Studije biološke raznolikosti Državni zavod za zaštitu prirode Republike Hrvatske izradio je dvije studije da bi se zaštitila vodena staništa: „Stručne podloga valorizacije vodenih i vlažnih staništa preventivno zaštićenog regionalnog parka Mura-Drava“ i „Prijedlog potrebnih mjera zaštite vodenih i vlažnih staništa preventivno zaštićenog regionalnog parka Mura-Drava“. Ove studije uključuje šest vodenih i močvarnih staništa uz rijeku Dravu – mrtvica Đelekovec, jezero Šoderica, mrtvica Ješkovo, mrtvica Osredek te mrtvice Bakovci i Lepa Greda – s ciljem da se procjeni njihovo trenutno stanje i potreba za njihovom dodatnom zaštitom. Većina ovih lokaliteta su stari rukavci, tzv. mrtvice različitih veličina, danas uglavnom bez direktne komunikacije s rijekom Dravom, dok je jedan lokalitet dijelom aktivna šljunčara. Izradi studije pristupilo se prikupljanjem postojećih literaturnih podataka o područjima projektnog interesa te njihovoj detaljnoj analizi. Dodatno su prikupljena terenska opažanja, obavljen terenski obilazak, te prikupljena opsežna fotodokumentacija. Svi podaci koje je na terenu prikupio DZZP, pohranjeni su u GIS-u. Također važnu osnovu stručnom radu na studiji činili su prikupljeni podaci i analize vezane uz ekološku mrežu Republike Hrvatske te pripremu prijedloga ekološke mreže EU Natura 2000 u Hrvatskoj, obzirom da se vrijednost područja obuhvaćenih studijom prepoznala i s te strane. S obzirom da su ranije studije odredile kako je kategorija regionalnog parka, unutar kojeg su ovi lokaliteti zaštićeni, odgovarajuća za potrebe upravljanja i ovim lokalitetima, procijenjeno je da dodatna zaštite u nekoj od kategorija prema Zakonu o zaštiti prirode nije potrebna. Cilj ove studije bilo je definiranje važnosti vodenih i močvarnih staništa u Regionalnom parku Mura-Drava i procjena njihovog trenutnog stanja z akoje im možda treba dodatna zaštita. Projektni prijedlozi Izvedena iz potreba ovog zaštićenog područja, predložena su tri projekta: 1. Prekogranično upravljanje zaštićenim područjima (Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima u Koprivničko-križevačkoj županiji) Primarna briga projekta je bolja komunikacija i zajedničko upravljanje zaštićenim područjima koja su u pograničnom području. Projekt je usklađen s koherentnim ciljevima kohezijske politike i programa SEE, doprinosi teritorijalnoj i društvenoj integraciji, na koheziju i stabilnost i teži za suradnju i postizanje sporazuma o pitanjima od zajedničkog interesa između organizacija iz različitih sektora i raznih zemalja s različitim statusima u pogledu procesa proširenja EU. 2. Projekt SNAPA Ovaj projekt će nastojati osnažiti dionike uz međunarodne rijeke jugoistočne Europe da bi uspostavio zajedničke okvire za integrirano i održivo upravljanje zaštićenim područjima i prirodnim vrijednostima uz njihove međunarodne rijeke. Takovi okviri upravljanja osiguarti će povezanost zaštićenih područja i integrirati zaštitu i razvoj interesa svih dionika. 3. GIS rijeke Drave i Mure (GISRI; Zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije) Projekt će se fokusirati na stvaranje zajedničke strategije prostornog razvoja sliva rijeke Drave i Mure. GISRI će uspostaviti mrežu suradnje između prostorno-planerskih institucija. Glavni ciljevi projekta su: razmjena iskustva između institucija, zajednička baza GIS prostornih podataka i metodologija razmjene podataka. Rijeka Po, „crvena linija“ Padske doline, proteže se na više od 71.000km2, uključujući 3200 općina i 16,0 milijuna stanovnika. Delta je njen najkrhkiji dio, ali njezino bogatstvo predstavlja priliku za sve: prekrasni pejsaži, prirodna baština, arhitektura i urbana naselja uređenje, tradicija i suvremena kultura pomiješani su na neobičan način. Te vrijednosti su prepoznate od stanovnika i zbog NATURE 2000 priznate su i na internacionalnom nivou. Danas Deltom upravljaju dva različita upravljača regionalnog parka koji pripadaju regijama Veneto i Emilia-Romagna, dijeleći područje sa zajedničkim karakteristikama, vrijednostima, prilikama i problemima. Dva upravitelja Parka također imaju dužnost implementirati plan upravljanja Specijalnim zaštićenim područjem NATURA 2000. Kao što se područja često ne slažu sa fizičkim granicama parka, tako i problemi njihove administracije prelaze granice parka. Osim toga, čudan ekološki, socijalni i ekonomski element teritorija delte zajednički za obje regije, dok se najvažniji odnosi na ekonomski sektor povezan sa prirodnim resursima kao poljoprivredom, uzgojem školjki, ekstenzivnim uzgojem riba i turizmom: aktivnostima koje su implementirane kroz stoljeća. Glavni doprinos projekta NATREG Regije Veneto i Emilia-Romagna, talijanski partneri u projektu NATREG su izabrale Deltu rijeke Po kao područje za istraživanje: cilj je primjena transnacionalne strategije koju definirana projekt na međunarodnoj razini da bi se napravio zajednički plan upravljanja koji bi, iako limitiran, mogao postati razvojni model za cijelo područje delte rijeke Po za obje regije. Ovaj put se mora promatrati kao stalna međuregionalna koordinacija delte Po koja može postati osnova za zajedničko upravljanje s oba zaštićena područja, uz podršku aktivnog učešća svih ekonomskih čimbenika, političara kao i kulturnih djelatnika, prirodnjačkih i znanstvenih organizacija. Prema tome, početak ove „Europske vizije“ i činjenica „prirodnog kapitala“ promoviraju lokalna prirodna bogatstva regija Veneto i Emilia-Romagna u delti Po kroz njihove ekonomske i okolišne resurse, otkrivajući metode i sustave za upravljanje zaštićenim područjem kroz odgovarajuće prostorno planiranje i upravljačke instrumente, u perspektivi budućeg međuregionalnog Parka delte rijeke Po. Tekst napisali: Marco Meggiolaro, Tiziana Quaglia, Irene Montanari, Graziano Caramori, Riccardo Santolini, Davide Ferro, Paolo Rogoni i Chiara Occhi Plan upravljanja Od 1991. tzakoni su forsirali osnivanje nacionalnog ili međuregionalnog Parka delta rijeke Po između regija Veneto i Emilia-Romagna. Tijekom prošlih godina sve više i više je istraživana mogućnost, kao i potreba, da se ova inicijativa pokrene. Projekt NATREG ostvaruje znatan doprinos u ovom smjeru, fokusiran na nove prilike i najbolja iskustva održivog razvoja. Najveći izazov je međuregionalni plan upravljanja koji bi trebao zadovoljiti potrebe lokalne ekonomije i ciljeve bioraznolikosti. Velika vrijednost bioraznolikosti ovog područja je pod pritiskom oko 400.000 stanovnika. Starosjedioci su uvijek koristili dobra parka, eksploatirajući njegov potencijal, ali s procesom industrijalizacije veličine promjena u parku su se počele povećavati dramatično zajedno sa efektima klimatskih promjena: to znači da su aktivnosti koje nisu kompatibilne s rijekom doprinjele intenzitetu rizika za cijeli ekosustav rijeke Po. Dakle, dugoročno održivi razvoj takvog mozaika bioraznolikosti čovjekovog utjecaja na okoliš mora imati osnovu na interregionalnoj viziji. Prema tome, dvije regije i dva parka koji su su uključeni u NATREG smatraju da je imperativno interesne strane, posebno lokalne ljude, informirati i konzultirati o procesu planiranja na njihovom teritoriju. Cilj toga je da se povećava njhov osjećaj uključivanja i angažmana u akcijama upravljanja i da učine ljudske aktivnosti kompatibilne sa funkcioniranjem i suživotom ljudi i ekosustava. Veliki broj javnih i privatnih dionika je bio uključen na različitim razinama u donošenju međuregionalnog plana upravljanja, kao što su vlade na međuregionalnom nivou, regionalnom, županijskom i općinskom nivou, turističke zajednice i restorani, brodski i cestovni prijevoz putnika, turistički uredi i tvrtke, farmeri, poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge sa kooperantima, edukacijske farme, proizvođači poljoprivrednih proizvoda i ribiči; udruge zaštite prirode, neprofitni jaht klubovi, istraživački instituti za istraživanje (Sveučilišta u Bolonji, Veneciji, Ferrari, Urbinu) i zajednice prirodnjaka; tehničari i eksperti za namjena površina, urbanističko planiranje i socijalno-ekonomski status. Identificiranje strategije zelene mreže Koncept ekološke mreže je bio formuliran kao odgovor na procese razdvajanja, migracije i disperziju vrsta. Ipak, razvoj veza između raznolikosti i ekoloških funkcija stvara novu vrstu ekološke mreže kao višenamjenski ekosustav da podrži održivi razvoj. Zbog toga glavni cilj postaje održavanje prostora za evoluciju ekosustava; bioraznolikost mora ostati sačuvana, način antropogenih utjecaja mora biti u skladu sa najvišim nivoima razvoja sustava da zadrži najveću funkcionalnu efikasnost ekosustava i prirodnog bogatstva. Jedan od ciljeva prostornog planiranja bi trebao biti zadržavanje funkcionalnosti kapitala (prirodnog i antropogenog) da bi spriječili da o padne ispod trenutnog nivoa, na primjer tako što će se povećati kvaliteta i funkcionalnost onog što se smatra prirodnim kapitalom posvećenom proizvodnji usluga ekosistema (jaka održivost). Iz tog razloga, mi moramo uzeti u obzir te prirodne elemente u njihovoj najvećoj vri- jednosti, masa resursa ne može biti zamijenjena sa čovjekovim proizvodima. Nažalost trenutno stanje prostornog planiranja nije uvijek u skladu sa ciljevima održivog, funkcionalnog i najefikasnijeg ekosustava. Strateška vizija normalno vodi do planskih odluka na koje često utječu brojni prioriteti i interesi. U procesu planiranja ekonomska vrijednost ekosustava još uvijek nije razumno uspoređena sa ostalim vrijednostima neodrživog ekonomskog rasta. Međutim, metodologije za identifikaciju ekoloških mreža su često igrale statičku ulogu u procesu planiranja, često nedostaje veza između predviđene ekološke mreže i mnoštva mogućnosti koje su ponuđene u dizajniranju krajolika. Strategija zelenog umrežavanja je usvojena na međuregionalnom pilot području delte rijeke Po je pokušaj da se otkrije novi model povezivanja ekološke mreže i načina da administrativne vlasti planiraju donošenje odluka. Usvojena metodologija ekološke mreže nudi veliku priliku da se definiraju neke lokacije transformacije krajolika, adresirane na razvoj obnovljivih i nesputavajućih procesa, koji su doneseni kako bi vrednovali okoliš u smislu sa kvalitetom standarda uzetih u obzir kapacitet okoliša i njihove najviše vrijednosti. Tada projekt ekološke mreže postaje koristan alat za iniciranje aktivnosti koje vode do prihvatljivog i kvalitetnog okoliša, najvećeg kapitala prirode, uključujući bioraznolikost, uz upotrebu raznih instrumenata politike vlade na visokokoordiniran sinergijski način. Događaji i promocija U delti rijeke Po, gdje se susreću i egzistiraju prirodna dobra sa ljudskim i ekonomskim aktivnostima (poljoprivreda, industrija, elektrane, riječni turizam na lov i ribolov) specifične mjere zaštite uzrokovane osjetljivošću zaštićenog prostora su obično percipirani od strane lokalnog stanovništva kao prepreke za razvoj nego prilika za rast. Stoga je jedan od osnovnih izazova podizanje svijesti stanovništva i zakonodavstva po pitanju ogromne prednosti za cijeli teritorij uslijed postojanja zaštićenog područja, ovaj cilj zahtjeva efektivniji i točno određeni rezultati. Regije Veneto Emilia-Romagnja dijele zajednički međuregionalni komunikacijski plan za podršku NATREGA-ove poruke, kao i cilj povećanja efekta podizanja svijesti stanovništva, udruga zelenih, zakonodavstva i ekonomista. U ovom okviru, u suradnji sa odgovarajućim Parkovima delte rijeke Po, oni organiziraju radionice i individualne sastanke s ključnim dionicima. Među mnogobrojnim događanjima, jedan je organizirala ARPA:“ Održivo upravljanje zaštićenim područjima“ organiziran u okviru Međunarodnog sajma promatrača ptica, grada Komakla, kao i seminare „Vodeni putevi“, „Ekološka funkcija i korištenje zemljišta“, „Budućnost delte i lokalna vlast“ i „Ekonomska procjena nematerijalnih dobara“. Po pitanju radionica u organizaciji regije Veneto, NATREG je prezentiran na sajmu prostornog planiranja GEOOIKOS u Veroni, dok j e u hotelu Ca'Vendramin održan ciklus tematskih seminara o čovjeku i biosferi i upravljanju obalama delte, s naglaskom na neophodnost integracije ekonomskih resursa i planerskih alata, posebno između privatnog i javnog sektora. U travnju 2010. godine NATREG je postao globalan: prezentiran je u New Orleansu na godišnjoj konferenciji američkih planerskih udruženja. Gdje su predstavljeni međunarodnoj publici ciljevi NATREGA i transnacionalna strategija postizanja ujednačenog i održivog razvoja zaštićenih područja u jugoistočnoj Europi. Projektni prijedlozi Projektni prijedlozi su bili određeni korištenjem dva pristupa: prvi je bio direktni pristup s direktnim posljedicama na aktivnosti u zaštićenom području, dok je drugi strateški pristup s implementacijom instrumenata za planiranje i programiranje koji imaju kulturni utjecaj. Prema tim pristupima proizašlo je pet projekata: 1. Promjene u radu (predložen od strane Parka delte rijeke Po Emilia Romagna) Cilj projekta je prilagođavanje kulture klimatskim promjenama; njegov cilj je otvaranje novih radnih mjesta uzevši za osnovu stare poslove. 2. Čovjek i biosfera (MAB; predložen od Parka delte rijeke Po Veneto) Projekt ima za cilj postavljanje osnove za pilot-područje kao prostora zaštićene biosfere. 3. Put parkova (predložen od Parka delte rijeke Po Emilia-Romagna) Cilj projekta je prenamjena starih komercijalnih cesta (Strada Romea) u ceste parkova za ljude i životinje, pronalaženjem rješenja za kritične točke i ublažavanjem utjecaja. 4. Prehraniti se deltom rijeke Po (predložen od Parka delte rijeke Po Veneto i Parka delte rijeke Po Emilia-Romagna) Ideja je da se prezentira okoliš kao sredstvo za proizvodnju i prodaju hrane. S obzirom na sve neophodno je da se počne okoliš tretirati kao finalni proizvod: poljoprivredni i tipični pejsaži čine „deltu rijeke Po izuzetnom destinacijom“. Projekt će razviti mjere koje se odnose na ruralni i riječni turizam. Bit će prezentiran na Expu 2015. (Milano) - „Nahranimo svijet“. 5. Poboljšanje bioraznolikosti površinskih voda hidrološkiog sustava predložen od Parka delte rijeke Po Veneto i Parka delte rijeke Po Emilia-Romagna) Ovaj projekt želi biti doprinos uobičajenim instrumentima upravljanja za realizaciju međuregionalne ekološke mreže. Model upravljanja kanalima, koji uključuje drukčiji pristup upravljanja rukavcima i obalama rijeke, biti će testiran na dva pilot područja zajedno s povratom hidrauličke kontrole nivoa radi promoviranja bioraznolikosti i obogaćivanja pejsaža. Pohorje je Alpski masiv koji se prostire na 840 km2 na sjeveroistoku Slovenije. Više od 70% područja je pokriveno šumama. Na platoima su mnogobrojne ravnice, ostaci livada i pašnjaka. Zahvaljujući nepropusnoj kamenoj podlozi, Pohorje ima bogatu mrežu potoka, vodopada i brojna tresetišta sa malim jezerima. Njegove šume, livade i tresetišta su staništa mnogo rijetkih i ugroženih ptica, leptira i vodozemaca. U smislu ekonomskog razvoja, Pohorje je bilo i još je blisko povezano za eksploataciju šuma, poljoprivredu i turizam. Pohorje je zaštićeno Alpskom konvencijom. Od 2004. godine, vrći dio Pohorja dio je NATURA 2000 područja. Do sada, ozbiljni ciljevi zaštite prirode nisu mogli biti provedeni na tako malom i fragmentiranom zaštićenom području (945ha ili manje od 1% ukupnog područja Pohorja). Dakle, uložen je napor za opsežnu zaštitu prirode i kulturnog nasljeđa da se proglasi park prirode, koji bi omogućio trajnu zaštitu svih vrijednosti u Pohorju. Glavni doprinos projekta NATREG Odluka za uključenje Pohorja u projekt NATREG je potaknuta velikim nedostatkom zajedničkog upravljanja, zbog podijeljenosti između 16 općina, 3 regionalne razvojne agencije u tri statističke regije, mnogobrojne obrazovne institucije i druge važne dionike, svakoga sa svojom vizijom i planom za Pohorje, a u pojedinim situacijama s kontradiktornim planovima upravljanja sektorima za isto područje istovremeno. Gledajući unatrag situaciju prije projekta NATREG, možemo slobodno reći da je došlo do napretka sudjelovanjem dionika. Sada svi glavni i važni dionici rade skupa prema održivom razvoju pilot područja Pohorje, oni imaju jasnu viziju tog pilot područja i pozitivan stav za njega. Razumijevanje potreba za održivim razvitkom i prepoznavanje nekontroliranog širenja aktivnosti turizma i rekreacije kao najvažnijih prijetnji za staništa ptičjih vrsta i staništa zajedno s nekontroliranim slobodnim aktivnostima s malom svijesti o zaštiti prirode posjetitelja bili su glavni razlozi metode rada „od osnove prema vrhu“, koji podrazumijeva uključivanje interesnih strana u proces upravljanja u kasnijim projektnim aktivnostima NATREG-a. Autori teksta: Gregor Danev, Sebastjan Štruc, Jurij Gulič, Amela Smajić Hodžić, Nina Uratarič i Milena Marega; Fotografija: Boštjan Šenet Plan upravljanja U pripremi nacrta plana upravljanja za pilot područje Pohorje, slovenski partneri su striktno slijedili NATREG smjernice za uključivanje dionika u proces izrade plana upravljanja. Pošto je Pohorje ogromni i rijetko naseljen prostor sa velikim brojem različitih grupa dionika koji uglavnom nisu imali međusobnu suradnju, to je bio stvarno izazov. Cilj nacrta plana upravljanja je napraviti zajedničke smjernice za budući razvoj Pohorja. Uz sudjelovanje dionika u procesu nastajanja, pripremljen nacrt plana upravljanja sada uključuje i načelo zaštite prirode kao i aktualne potrebe, interesi i ideje ljudi koji žive i rade na tom području. Proces angažmana dionika počeo je sa identifikacijom i analizom dionika i istovremeno informiranjem njih o težnji i vremenskim ograničenjima za pripremu plana upravljanja, kako se mogu uključiti i kako njihovi ulazni podaci mogu biti iskorišteni. Kao dodatak brojnim individualnim sastancima, inicirane su probne SWOT radionice održane sa dionicima iz tri najvažnije struke sa tog područja – šumarstvo i lov, poljoprivreda i turizam – u cilju dobivanja pregleda viđenja Pohorja od strane svakog relevantnog sektora. Zajednička SWOT analiza slijedila je pravac koji je određen zajedničkom Vizijom Pohorja do 2030. godine. Nakon toga, održane su tri regionalne radionice s dionicima kako bi se postavili strateški i operativni ciljevi s kojima se vizija može postići. Dionici su također napravili liste prioritetnih aktivnosti za koje oni smatraju da se trebaju provesti u ovom području: za one koji su pokazali najveći interes pripremljen je detaljni akcijski plan , pošto oni predstavljaju dobru početnu točku za sljedeće projekte. Plan upravljanja razvijen u projektu NATREG predstavlja dokument koji može poslužiti kao baza za sljedeće usklađene akcije namijenjene raznim sektorima i dionicima i koji će doprinijeti održivom razvoju Pohorja. Također cijeli proces pripreme plana upravljanja je dobar poticaj za sljedeće korake prema utemeljenju Parka prirode Pohorje. Ekonomska studija Lovrenških jezera Poslije pripreme Smjernica za ekonomsku evaluaciju prirodnih vrijednosti, Institut za zaštitu prirode Republike Slovenije zajedno sa ekonomskim stručnjacima proveo je konkretnu studiju za područje Lovrenških jezera. Znajući da ekosustavi odnosno priroda pružaju veliku listu usluga (ponuda hrane, svježe vode ili uslugu koja je manje opipljiva i teža za okarakterizirati, ali podjednako kritična), što nije vječno, neuništivo i nelimitirano, stručnjaci na polju ekonomije razvili su uslugu ekosustava kroz dva načina, prvo kao kratkoročni neodrživi način korištenja usluga, drugo kao dugoročni način održivog načina korištenja usluge ekosustava Lovrenških jezera. Studija pokriva područje od 88.96ha Lovrenških jezera na Pohorju, močvarnom području uključenom u mrežu NATURA 2000, s rezervama šuma i prirodnih vrijednosti od nacionalnog interesa. Rezultati ekonomskog vrednovanja usluge ekosustava (ponuda i regulacija usluga, kulturne usluge i usluge podrške) pokazuju da u slučaju dugoročnog održivog razvoja korištenje spomenutih usluga najveću zahvalnost za 2010. godinu duguje uslugama rekreacije i turizma (10.245.812 eura), slijede ih usluge hidrologije (- 130.705 eura), usluge bioraznolikosti (19.035 eura). U slučaju kratkoročnog, neodrživog korištenja usluge ekosustava Lovrenških jezera, najveću zaslugu ima usluga prodaje treseta (2.984.727 eura) i drvene biomase i celuloze (91.508 eura). Međutim, mora se istaknuti da neodrživa eksploatacija drva dovodi zalihe na nulu u samo 5, a treseta u 20 godina, dakle, nema prirasta na koji bi se oslonili na tom izvoru sirovina kasnije. Javno mišljenje je da usluge ne doprinose dovoljno ekonomskoj vrijednosti lokalne zajednice ili države, međutim, provedena studija daje novu perspektivu, uzimajući u obzir da očuvanje i održiva upotreba resursa ekosistema predstavlja neophodnost, znajući da bi nas gubitak resursa Lovreških jezera koštao (u slučaju intenzivnog i neodrživog razvoja u periodu od 50 godina) 152 mil. eura. A govorimo samo o 85 ha! Terenske aktivnosti Kroz aktivnosti NATREG-a, razvijene su brojne kooperativne inicijative za terenske aktivnosti. Suradnja s lokalnim planinarskim društvom, općinom Zreče i Unior turizmom pomogla je projektu NATREG da uspješno organizira obnovu i uspostavljanje drvene staze do Lovrenških jezera koja su najveća, najočuvanija i najposjećenija visinska jezera u regiji južnih Alpa. Akcija je postigla veliki uspjeh i predstavlja najbolji mogući uvod u prateći NATREG-ov projekt WETMAN aktivnosti započeta u veljači 2011. godine. Zajedno s novoosnovanim Fondom za zaštitu prirode, Šumarskom službom Slovenije, općinama Zreče i Mislinja, lokalnim poljoprivrednicima, planinarima i ostalim zainteresiranim stranama, obavljeno je prvo čišćenje raslinja na tradicionalnim planinskim pašnjacima zvanim „planje“ lu listopadu 2010. godine, uz veliku promotivnu akciju na vrhu Mulejev, gdje je prvoga dana vrijedno radilo preko 30 ljudi. U naredna dva tjedna očišćeno je preko dva hektara Pohorja. NATREG-ov tim također je sudjelovao u sveslovenskoj akciji čišćenja 2010. tako što su se pridružili lokalnim organizatorima iz Ruše i očistili otpad iz doline Lobnica, koja je jedna od najočuvanijih dolina Pohorja, s potokom Lobnica, netaknutom šumom s dva vodopada – Mali i Veliki Šumik. Projektni prijedlozi U 2001. godini pokrenuta su dva prateća NATREG-ova projekta na Pohorju. Prvi je LIFE+ projekt WETMAN koji se fokusira na revitalizaciju i održivo upravljanje aktivnim planinskim jezerima na Pohorju. Naime, on će osigurati bolje upravljanje posjetima Lovrenškim jezerima putem izgradnje novih ili obnove starih drvenih staza, klupa, ograda i promatračnice za posjetioce. Drugi projekt je promocija očuvanja prirode i financiranje manjih akcija za očuvanje prirode preko novoosnovanog Fonda za zaštitu prirode Pohorja. Uz to, preko sudjelovanja interesnih grupa u procesu planiranja upravljanja prikupili smo preko 20 zanimljivih ideja za projekte koji imaju veliki potencijal da prerastu i prave projekte za Viziju Pohorja 2030. Proces uključivanja dionika započeo je upoznavanjem (tijekom 2009.. godine) kroz nekoliko radionica i više od 15 bilateralnih sastanaka kako bi se došlo do zajedničkog stava o pitanju potencijala za razvoj Pohorja. U 2010. sve analize su spojene na kraju godine, stvarajući viziju i postavljajući ciljeve za slijedećih 20 godina, uz veliki entuzijazam. Nakon toga, pripremljen je akcijski plan, uglavnom putem aktivnog traženja ideja po pitanju budućih projekata i aktivnosti. Na platformi Pohorja (www.natreg.eu/pohorje), koju je posjetilo i koristilo preko 5000 osoba, za prva četiri mjeseca postojanja može se naći preko 20 definiranih projektnih ideja – od malih individualnih projekata do velikih, integriranih projekata koji zalaze u sferu zakonodavstva, strateškog razvoja i planiranja zaštite prirode. Pilot područje Vellachner Kotschna je geografski smještena na prostoru Koruške općine Bad Eisenkappel-Vellach. Ovo područje zaštićeno je od strane koruške Vlade 1959. godine, smješteno je u alpskoj dolini u najužnijem dijelu Austrije. Godine 2002. ovo područje je proglašeno kao PSCI (zaštićeno područje od posebnog interesa) NATURA 2000 područje, koje - s površinom od 586 hektara – predstavlja jedno od najvećih zaštićenih područja u okviru NATURA 2000 mreže u Koruškoj. Glavni cilj zaštite je očuvanje jedinstvenog biotičkog skupa u ovom posebnom alpskom krajobrazu. Regija Južna Koruška, uključujući i pilot područje, izložena je snažnoj emigraciji i starenju populacije. Posljedice su slabljenje gospodarske moći i propadanje lokalnih infrastrukturnih vrijednosti. Glavni doprinos projekta NATREG Tekst napisali: Martina Berchtold-Ogris, Norbert Kerschbaumer, Johann Olinowetz i Andreas Berchtold. Fotografija: Helmut Assigal (st.6) Projekt NATREG je otkrio nove prilike za budući razvoj regije. U sklopu projekta provedene su slijedeće aktivnosti: - Priprema prvog plana upravljanja za Vellacher Kotschnu, uključujući aktivnosti zaštite prirode i mjere razvoja područja kao i vremenski raspored njihove implementacije. - Tijekom pripreme plana upravljanja baza podataka zaštićenih staništa, biljaka i divljači je ažurirana i proširena trenutnim prirodnim vrijednostima nakon napravljene analize. zvojne strategije za regiju i prijedlog sljedećih projekata je sproveden na osnovu uključivanja dionika u zaštićenom područje kao i u prekograničnoj suradnji sa Slovenijom. - Tijekom provedbe projekta NATREG, proširena je mreža prekogranične i međusektorske suradnje da bi podržala nastavak implementacije strategije u budućnosti. - Elaborirana je strategija budućeg razvoja koja je utemeljena na ciljevima integracije zaštite prirode i ekonomskih dobara ukazivanjem na analizu postojećih problema i nedosljednosti u zaštićenom području. - Razvijena su tri prekogranična projektna prijedloga na području alpskog stočarstva, turizma i obnovljive energije kao podrška sprovođenju zajedničke strategije. - Priprema plana upravljanja zaštićenim područjem, predstavljanje ra- Plan upravljanja Svrha plana upravljanja je zaštita i razvoj zaštićenih dobara na NATURA 2000 područjima. Temeljene na opsežnoj istrazi flore i faune, specifične mjere su bile pripremljene za svaku zaštićenu vrstu. U procesu ne samo mjera zaštite (npr. prekid eksploatacije šuma) već i (ali i dobro definirane) aktivnosti na održavanju kao glavni doprinos zaštiti i očuvanju dobara. U koncptu plana upravljanja za Specijalno zaštićeno područje Vellacher Kotschna, „priroda“ je naravno bila primarno pitanje ali je i ljudima dodijeljena bitna potporna uloga. Uzeći u obzir ovaj pravac, bilo je moguće povećati prihvaćenost zaštićenog područja i zatim dobiti dobiti pozitivne efekte na regionalnu ekonomiju. Za ovu svrhu vlasnici i korisnici zemlje (lovci, pčelari) su bili uključeni u definiranje pratećih mjera i određivanje mirnog područja. Razgovori su također vođeni sa predstavnicima općina i sektorom turizma. Zajednički cilj je bio, u jednu ruku zaštita flore i faune u smislu odgovarajućeg upravljanja posjetiteljima, a u drugu ruku da se zadrže kontrolirani posjeti i aktivnosti planinarenja unutar zaštićenog područja. Lokalni dionici su bili uključeni unutar djelokruga individualnih sastanaka i specijalnih radionica u regiji. Na tim radionicama, koje normalno imaju karakter plenarne skupštine, rješavani su konflikti oko korištenja zemljišta između dionika, napravljen je pred- met diskusije i pronađena su rješenja. Sve ovo doprinosi uspješnom razvoju regije i konačno dokazuje prednosti zaštićenih područja kao takvih. Razvoj strategija za regionalnu, interregionalnu i prekograničnu suradnju Razvoj strategija za regionalnu, interregionalnu i prekograničnu suradnju je bitna i integralna komponenta radionica, uglavnom održavanih u bilateralnim okvirima, kao i dopunskih sastanaka u sklopu projekta NATREG. Razvijene strategije temelji se na dva stupa ili nivoa: 1. Fokus na prirodi i pejsažu Točka napora na ovom tematskom polju utječe neposredno prostorno na susjede područja Vellacher Kotschna. U bafer-zoni širokoj 15 km koja okružuje zaštićeno područje, 42 % područja je dio NATURA 2000 mreže, 71% graniči direktno uzduž susjednih zaštićenih područja. Glavni cilj ove strategije je integracija zašti- ćenog područja u zelenu mrežu kao i očuvanje te unapređenje postojećih koridora. Primarna mjera za postizanje ciljeva je razumno upravljanje s posjetiocima, održavanje postojećih koridora i prevencija daljnjeg cjepkanja krajobraza. 2. Supra regionalni/transnacionalni focus Na prekograničnoj razini aktivnosti, prihvaćen je takozvani europski “Zeleni pojas”. Lokacija Vellacher Kotschna na 8500km dugom ekološkom koridoru, bivšoj „željeznoj zavjesi“ je zaživio kao zajednička vizija i izvor identiteta, ne samo s ekološkog aspekta, već prvo treba podržati socijalno-ekonomski razvoj. Tokom projekta NATREG ova vizija već počinje uzimati stvarne oblike – podneseno je nekoliko novih projektnih ideja i projektnih aplikacija za jačanje prekogranične suradnje. Kontakti nastali u toku projekta, kao i pojačanje intenziteta suradnje među različitim dionicima i predstavnicima trebala bi povlačiti za sobom dugoročne i održive prednosti za regiju. Ustanovljena mreža, kao i razvijene strategije i ideje grade osnovu za buduću suradnju. Prebrojavanje prirodnih resursa Vellachner Kotschna je veoma bogata dragocjenim prirodnim resursima. Tijekom sprovođenja istraživanja za pripremu plana upravljanja, u zaštićenom području ustanovljene su tri vrste biljaka, devetnaest životinjskih vrsta i sedam vrsta staništa koja su na listama Direktive o staništima i Direktive o pticama. Osim gospine papučice (Cypripedium calceolus) i zojsove zvončice (Campanula zoysii) na zaštićenom području također je otkrivena i zelena račvasta mahovina (Dicranumviride). Svakako tamo postoje mnoge važne vrste od izuzetne važnosti za očuvanje prirode zato što se u Austriji samo u Južnoj Korušci mogu naći npr. karniolianski ljiljan (Lilium carniolicum), rumeno milje (Paederota lutea), i alpski mak (Papaver kerneri). Tu je i široki spektar staništa od ilirskih bukovih šuma do alpskih livada i biotope u pukotinama stijena. Šume kao i stjenovite formacije prekrivaju glavninu zaštićenog područja. Značajna kvaliteta većine staništa je da su zajednice endemskih vrsta Južnih Alpa (npr. Papaveri kerneri-Thlaspietum kerneri). Velika raznolikost staništa je osnova za bogatstvo vrsta u fauni Vellacher Kotschna. Na primjer u šumama se nalazi crna žuna i troprsti djetlić, ali i tetrijeb i lještarka. U sub alpskoj zoni su staništa crnog tetrijeba, dok alpska zona više predstavlja stanište snježnog tetrijeba. Za dodati je da su tu tri vrste šišmiša otkrivene istraživanjem zaštićenog područja: manji potkovasti šišmiš (Rhinolophus hipposiderous), veći mišouhi šišmiš (Myotis myotis) i barbastelle šišmiš (Barbastella barbastellus). I na kraju nekoliko otkrivenih gmazova i vodozemaca je doprinjelo značenju ovog NATURA 2000 područja u europskoj mreži zaštićenih područja. Projektni prijedlozi With the aim of boosting development in the protected area region three follow-up project proposals have been prepared: koncepata mobilnosti su važni koraci u postizanju potrebnih ciljeva. Općine, turističke udruge i regionalne jedinice sigurni su projektni partneri. 1. Upravljanje održivim alpskim pašnjacima u zaštićenom području (ALPA) Ovaj projekt koji ima za cilj održivi razvoj alpskih pašnjaka u zaštićenom području, je bio pripreman u suradnji sa Zavodom za zaštitu prirode Republike Slovenije, Nacionalnim parkovima Triglav iz Slovenije i Nockberge (Austria). Jenkalm koji je dio zaštićenog područja Vellacher Kotschna, je bio izabran kao pilot područje. Mjere, definirane projektom će poboljšati i bioraznolikost i ekonomsku dobit. 3. Održiva proizvodnja energije u regijama zaštićenih područja Projekt je bitno fokusiran na ekološku razumnu upotrebu izvora energije u susjednim regijama Vellacher Kotschne. U općinama na obje strane granice, postoji namjera da se poveća upotreba obnovljivih izvora energije. Zbog toga neophodna izgradnja vjetroparkova, kogeneracija drvo plin sustava, solarnih i malih hidroelektrana mora se uskladiti s interesima zaštite prirode i turizma. Adekvatna rješenja za rješavanje problema na polju proizvodnje obnovljive energije će biti izvedena na bazi pilot projekata. 2. Prekogranični turistički web portal za Istočne Karavanke Regija okolo Vellacher Kotschna pokazuje veliki potencijal za turizam. Tamo se javlja i velika potreba za ponudom autentičnog turizma u susjednim turističkim centrima. Deklarirani ciljevi projekta će biti postignuti od strane tima stručnjaka za izradu usluge turističkog servisa u obliku prekograničnog web portala. Razvoj rezervacijskih paketa, integracija prodajnih usluga i izrada Projekt NATREG uspješno se uhvatio u koštac s ključnim problemom svih šest pilot područja – nedostatak koordiniranog zaštićenim područjima, što često vodi do nepotrebnih sukoba jer predstavnici iz područja zaštite prirode, razvoja i prostornog planiranja ne surađuju i stoga ne mogu prepoznati razvojne mogućnosti takvih mjesta. Projekt NATREG upotrijebio je novi pristup u izgradnji konstruktivnog dijaloga između svih uključenih strana ohrabrivanjem lokalnog stanovništva i ključnih dionika iz regionalnog razvoja, prostornog planiranja, zaštite prirode i drugih relevantnih sektora da participiraju u pripremi integriranih planova upravljanja. Mora se naglasiti da ostvarivanje dijaloga nije jednokratna aktivnost/cilj – potrebno je vrijeme i napor ne samo da se uspostave veze već i da traju kroz cijeli proces. Dijalog ne može početi bez lokalnih dionika pošto su oni ti koji žive u tim područjima. Njihovo znanje o specifičnim potrebama i problemima područja, njihovo mišljenje i ideje su od velike važnosti, što će osigurati održivi razvitak pilot područja i iznijeti inovativna lokalna rješenja za lokalne probleme. U sklopu projekta NATREG, partneri su održali više od 150 prezentacija, konzultacija, treninga, radionica i sastanaka sa/ za više od 6000 dionika. Rezultati svih tih napora su nacrti planova upravljanja za svih šest pilot područja, koji će omogućiti razvoj s prirodom i koji će biti prihvatljivi većini dionika. U okviru projekta također je: - pripremljena zajednička strategija za integrirano upravljanje zaštićenim područjima s akcijskim planom za njezino provođenje; - izrađena strategija za razvoj ekoloških koridora između zaštićenih područja; - poboljšana (međunarodna) suradnja i transfer znanja/iskustva; - jačanje transnacionalnih i međusektorskih mreža; - identifikacija i uporaba najboljih primjera dobre prakse za specifične potrebe pojedinih područja; - pripremljene projektne ideje za popratne projekte koji bi osnažili održivi regionalni razvitak čak i nakon završetka projekta. Partneri u projektu NATREG: • Zavod Republike Slovenije za zaštitu prirode, Vodeći partner (SLO) • Republika Slovenija, Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja (SLO) • Regionalni centar za okoliš, ured Ljubljana (SLO) • Ured Vlade Koruške, Odjel 20 – Prostorno planiranje i razvoj, Odjel za zaštitu prirode (AUT) • Ured Vlade Štajerske, Odjel 16 – Prostorno planiranje i regionalni razvoj, Odjel za zaštitu prirode (AUT) • Veneto Regija, Odjel za prostorno planiranje i parkove (ITA) • Sveučilište Klagenfurt, Odjel za ekonomiju (AUT) • Regionalna Agencija za zaštitu okoliša –ARPA Emilija Romanja (ITA) • Zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije (HRV) • Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima u Koprivničko-križevačkoj županiji (HRV) • Javna ustanova Vojvodinašume (SRB) NATREG projekt je financiran od strane transnacionalnog programa suradnje Jugoistočne Europe (SEE). www.southeast-europe.net Ova publikacija odražava stavove autora i Upravno tijelo SEE programa ne može biti odgovorno za bilo kakvu upotrebu informacija koje su sadržane u njoj. Ured Vlade Koruške, Odjel 20 – Prostorno planiranje i razvoj sponzorirao je izradu ove brošure. MINISTRSTVO ZA OKOLJE IN PROSTOR Izdavač: REC Ljubljana; uredila Nina Uratarič, REC; Fotografije: NATREG arhiva i arhiva projektnih partnera; Dizajn: Jaka Verbič Miklič/JVM Design; Prijevod teksta: Mladen Matica , Saša Cestar (Zavod) Marta Lenac (JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko-križevačke županije); Prijelom: Kosinus, Koprivnica; Tisak: Baltazar, Koprivnica, tiskano na recikliranom papiru; Broj tiskanih primjeraka 100; Lipanj, 2011.
© Copyright 2024 Paperzz
