SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU ZAKON O ZAŠTITI NA RADU Radni materijal pripremili prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. Zagreb, studeni 2012. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 1
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU SADRŽAJ I. OPĆE ODREDBE .................................................................................................................................... 3 II. NACIONALNA POLITIKA I AKTIVNOSTI ............................................................................................... 8 III. OPĆA NAČELA PREVENCIJE I PRAVILA ZAŠTITE NA RADU .............................................................. 10 IV. OBVEZE POSLODAVCA U PROVOĐENJU ZAŠTITE NA RADU .......................................................... 14 1. Organiziranje provedbe i poslovi zaštite na radu .......................................................................... 14 2. Odgovornost za štetu na radu i u vezi s radom ............................................................................. 21 3. Osposobljavanje za rad na siguran način ...................................................................................... 24 4. Obavješćivanje i savjetovanje ........................................................................................................ 26 5. Poslovi s posebnim uvjetima rada ................................................................................................. 29 6. Posebno osjetljive skupine radnika ............................................................................................... 30 7. Sredstva rada, osobna zaštitna oprema i mjesta rada .................................................................. 32 8. Tehnologija rada i radni postupci .................................................................................................. 35 9. Radni okoliš ................................................................................................................................... 35 10. Stres, uzemiravanje i nasilje na radu i u vezi s radom ................................................................. 39 11. Sigurnosni znakovi, pisane obavijesti i upute .............................................................................. 42 12. Zaštita od požara i eksplozije, neposrednog i značajnog rizika, evakuacija i spašavanje ............ 43 13. Pružanje prve pomoći .................................................................................................................. 44 14. Zaštita nepušača, zabrana pijenja alkohola i uzimanja drugih sredstava ovisnosti .................... 45 15. Evidencije, isprave i obavijesti ..................................................................................................... 46 16. Zdravstvena zaštita na radu ........................................................................................................ 48 17. Obveze prema tijelima nadzora .................................................................................................. 49 V. OBVEZE I PRAVA RADNIKA ............................................................................................................... 49 VI. POVJERENIK RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU ................................................................................ 51 VII. DJELATNOSTI U VEZI SA ZAŠTITOM NA RADU............................................................................... 53 1. Projektiranje i izvođenje radova .................................................................................................... 53 2. Obrazovanje i osposobljavanje iz zaštite na radu ......................................................................... 55 3. Medicina rada ................................................................................................................................ 55 4. Pravne i fizičke osobe ovlaštene za zaštitu na radu ...................................................................... 57 5. Zavod za zaštitu na radu ................................................................................................................ 58 VIII. NADZOR ......................................................................................................................................... 60 1. Upravni nadzor .............................................................................................................................. 60 2. Inspekcijski nadzor ........................................................................................................................ 60 IX. PREKRŠAJNE ODREDBE .................................................................................................................... 62 X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE .................................................................................................... 63 Prilog – Klasifikacija opasnosti, štetnosti, napora i ostalih opasnosti na radu i u vezi s radom ........ 65 prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 2
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU ZAKON O ZAŠTITI NA RADU radni materijal I. OPĆE ODREDBE Predmet i svrha Zakona Članak 1. (1) Ovim Zakonom uređuje se sustav zaštite na radu i njegove sastavnice, a osobito nacionalna politika i aktivnosti, opća načela i pravila zaštite na radu, prava i obveze poslodavca, radnika i povjerenika radnika za zaštitu na radu, djelatnosti u vezi sa zaštitom na radu, nadzor i prekršajna odgovornost. (2) Svrha ovoga Zakona je poticati sustavno unaprjeđivanje zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i drugih osoba, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom, zaštita radnog okoliša i zaštita ljudi u životnom okolišu od opasnosti i štetnosti iz radnog okoliša. (3) Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu s pravnim aktima Europske unije i to: 1. Direktivom Vijeća 89/391/EEZ, od 12. lipnja 1989. godine, o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (SL. l. 183, od 29. 06. 1989.)1 2. Direktivom Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. godine o provođenju mjera za poboljšanje sigurnosti i zdravlja trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje na radnom mjestu (deseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavak 1. Direktive 89/391/EEZ – SL. l. 348 od 28. 11. 1992.) 1
Okvirna Direktiva 89/391/EEZ nije samo izvor prava iz područja zaštite na radu koji obvezuje državu članicu, već je izvor temeljnih prava EU‐a iz područja solidarnosti. Naime, odredbama članka 31. Povelje o temeljnim pravima EU‐a propisano je pravo na fer i pravične radne uvjete, kao jedno od temeljnih prava. Prema stavku 1. svaki radnik ima pravo na radne uvjete kojima se poštuju njegovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo. Prema stavku 2. svaki radnik ima pravo na ograničeno najduže radno vrijeme, na odmor između dva radna dana, na tjedni odmor te na plaćeni godišnji odmor. Iz tumačenja koja se odnose na članak 31. stavak 1. Povelje (OJ C 303, 14. 12. 2007., str. 26) njegova se odredba temelji na Direktivi 89/391/EEZ te upućuje na članak 3. Europske socijalne povelje Vijeća Europe, a u vezi s dostojanstvom na radu na članak 26. Europske socijalne povelje (revidirane). U odnosu na pojam „radni uvjeti“ upućuje se da ga treba primjenjivati i razumijevati sukladno odredbi članka 156. Ugovora o funkcioniranju EU‐a, a to znači da obuhvaća područja zapošljavanja, radno pravo i radne uvjete, osnovno i napredno profesionalno osposobljavanje, socijalnu sigurnost, prevenciju ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, higijenu na radu te pravo na udruživanje i kolektivno pregovaranje između poslodavaca i radnika. Isto tumačenje upućuje da se odredba članka 31. stavka 2. Povelje o temeljnim pravima EU‐a temelji na Direktivi 93/104/EZ o organizaciji radnog vremena (nakon izmjena to je sada Direktiva 2003/88/EZ) te na članku 2. Europske socijalne povelje. Uz okvirnu Direktivu, države članice obvezuju i pojedinačne direktive, koje se odnose na sredstva rada, znakove sigurnosti, osobna zaštitna sredstva, ručno prenošenje tereta, rad s računalom, zaštitu posebnih skupina radnika, mjesto rada, privremena i pokretna radilišta, ribarske brodove, rad u rudarstvu kod površinskih i podzemnih rudarskih radova, rad u naftnom rudarstvu, izloženost karcinogenim i/ili mutagenim tvarima na radu, buci, vibracijama, kemijskim tvarima, biološkim agensima i na druge posebnosti radnih uvjeta, odnosno sredstava rada. Prava i obveze s tim u vezi podrobno su uređena pravilnicima ministra nadležnog za rad, koje također treba mijenjati, među ostalim i zato što se 17 pravilnika temelji na članku 12. važećeg Zakona o zaštiti na radu, iz kojeg ne proizlazi pravo ministra da donese upravo tih 17 pravilnika, niti pravo da njima utvrdi prava i obveze koje je utvrdio, pa su ti pravilnici nezakoniti. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 3
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU Područje primjene Članak 2. (1) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na sve djelatnosti i aktivnosti u njima u kojima radnici, odnosno druge osobe obavljaju poslove za poslodavca. (2) Odredbe ovoga Zakona iznimno se ne primjenjuju prilikom poduzimanja pojedinih aktivnosti izvan redovnih uvjeta, na koje se ne mogu u cijelosti primijeniti zbog njihovih posebnosti i neizbježne proturječnosti s odredbama ovog Zakona, kao što su npr. vojne aktivnosti oružanih snaga, aktivnosti zaštite i spašavanja, ili policijske aktivnosti zaštite osoba i imovine te održavanja i uspostavljanja javnog reda i mira.2 (3) Zaštita zdravlja i sigurnost pri obavljanju aktivnosti iz stavka 2. ovoga članka uređuje se posebnim zakonima iz područja oružanih snaga, zaštite i spašavanja te policije. (4) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na kućnu poslugu.3 Poseban društveni interes štititi život i zdravlje na radu Članak 3. (1) Život, zdravlje i potpuna radna sposobnost radnika i drugih osoba dobra su od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj.4 (2) Zaštita na radu kao organizirano sustavno djelovanje radi zaštite života, zdravlja i potpune radne sposobnosti radnika i drugih osoba od javnog je interesa. 2
Iz 14 presuda ESP‐a proizlazi da su u dosegu Direktive 89/391/EEZ, i to sve dok rade u normalnim uvjetima, vatrogasci sa statusom javnog službenika, radnici u službi hitne medicinske pomoći, liječnici zaposleni u bolnicama, javni službenici u službi socijalne sigurnosti, članovi operativne službe javnog vatrogastva te necivilno osoblje u oružanim snagama i policiji. Case C‐303/98 od 3. listopada 2000., Sindicato de Médicos de Asistencia Pública (Simap) v Conselleria de Sanidad y Consumo de la Generalidad Valenciana; Case C‐241/99 od 3. srpnja 2001., Confederación Intersindical Galega (CIG) v Servicio Galego de Saúde (Sergas); Cases C‐397/01 – C‐403/01 od 5. listopada 2004., Bernhard Pfeiffer (C‐397/01), Wilhelm Roith (C‐398/01), Albert Süß (C‐399/01), Michael Winter (C‐400/01), Klaus Nestvogel (C‐401/01), Roswitha Zeller (C‐402/01) and Matthias Döbele (C‐403/01) v Deutsches Rotes Kreuz; Case C‐52/04 od 14. srpnja 2005., Personalrat der Feuerwehr Hamburg v Leiter der Feuerwehr Hamburg; Case C‐132/04 od 12. siječnja 2006., Commission of the European Communities v Kingdom of Spain; Case C‐519/09. od 7. travnja 2011., Dieter May v AOK Rheinland/Hamburg ‐ Die Gesundheitskasse; Case C‐337/10 od 3. svibnja 2012., Georg Neidel v Stadt Frankfurt an Main 3
Iz definicije pojma „radnik“ u Direktivi 89/391/EEZ, a time i iz njezine primjene ratione personae, izrijekom je izuzeta ova skupina osoba. Po uzoru na neke države članice EU‐a (npr. Finska, Švedska, Belgija, Španjolska, Portugal, Francuska i dr.) trebalo bi i u Hrvatskoj posebnim propisom detaljno urediti uvjete zapošljavanja i rada osoba koje za naknadu obavljaju kućanske poslove. Podrobnije u Europskom rječniku industrijskih odnosa (pojmovi domestic work i domestic servant). http://www.eurofound.europa.eu/areas/industrialrelations/dictionary/ (15. 11. 2012.) 4
Ustav Republike Hrvatske dopušta ograničiti zakonom vlasnička prava i poduzetničku slobodu radi zaštite, među ostalim, zdravlja ljudi, što dakako obuhvaća i zdravlje na radu. Dakle, prema Ustavu, zakonsko normiranje je temeljna razina normiranja u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Očuvati zatečena prava, u smislu odredbe članka 1. stavka 3. Direktive 89/391/EEZ, istovremeno znači i očuvati zatečenu razinu normiranja. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 4
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU Pojašnjenje pojmova5 Članak 4. (1) Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu i u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje: 1. Biološki agensi su mikroorganizmi, uključujući i genetski modificirane, stanične kulture i endoparaziti čovječjeg i životinjskog porijekla, koji su u mogućnosti uzrokovati bilo kakvu zarazu, alergiju ili trovanje, zbog čega su mogući izvor bioloških štetnosti na radu i u vezi s radom. 2. Druga osoba je osoba koja se po bilo kojoj osnovi rada nalazi na mjestu rada, kao npr. poslovni suradnik, davatelj ili korisnik usluga i dr. 3. Eksplozivna atmosfera je smjesa zraka sa zapaljivim plinom, parom, maglicom i prašinom pri atmosferskim uvjetima, u kojoj se nakon početnog paljenja, proces gorenja prenosi na cijelu smjesu, zbog čega predstavlja mogući izvor eksplozije ili požara na mjestu rada te ozljeđivanja radnika i drugih osoba. 4. Mjesto rada je svako mjesto na kojem radnici i druge osobe moraju biti ili na koje moraju ići ili kojem imaju pristup tijekom rada zbog poslova koje obavljaju za poslodavca, kao i svaki prostor, odnosno prostorija koju poslodavac koristi za obavljanje poslova i koja je pod njegovim izravnim ili neizravnim nadzorom. 5. Napori su statodinamički i psihofiziološki napori klasificirani u Prilogu ovog Zakona, koji mogu uzrokovati oštećenje zdravlja radnika koji su im izloženi. 6. Nasilje je napad na jednog ili više radnika na radu ili u uvjetima vezanima uz rad. 7. Nezgoda je neočekivani i neželjeni događaj na radu ili u vezi s radom koji predstavlja potencijalnu opasnost, jer samo stjecajem okolnosti nije uzrokovao ozljeđivanje radnika, ali bi ga mogao uzrokovati u ponovljenom slučaju pri minimalno izmijenjenim subjektivnim, odnosno objektivnim okolnostima. 8. Opasne kemikalije su tvari i smjese razvrstane kao eksplozivne, oksidirajuće, vrlo lako zapaljive, lako zapaljive, zapaljive, vrlo otrovne, otrovne, štetne, nagrizajuće, nadražujuće, karcinogene, mutagene, reproduktivno toksične, kemikalije koje dovode do preosjetljivosti, kemikalije opasne za okoliš, biocidni pripravci i otpad od opasnih kemikalija, kako su definirani Zakonom o kemikalijama, kao i kemikalije koje nisu razvrstane u opasne, ako bi zbog svojstava i načina upotrebe mogle štetiti zdravlju i sigurnosti radnika i drugih osoba na radu i u ljudskom okolišu. 5
Definicije pojmova „ozljeda na radu“, „profesionalna bolest“ i „bolest u vezi s radom“ navedene su u člancima 28. – 30. ovog Zakona, kao štetne posljedice propusta u provedbi zaštite na radu za koje poslodavac odgovara radniku. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 5
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU 9. Opasnost ili štetnost je svojstvo ili sposobnost nekog radnog uvjeta mehaničke, fizikalne, kemijske, biološke i psihološke naravi da uzrokuje oštećenje zdravlja, odnosno uništenje ili oštećenje sredstava rada. 10. Opasnosti su mehaničke opasnosti, opasnosti od padova, električne struje, požara i eksplozije te termičke opasnosti klasificirane u Prilogu ovog Zakona, koje mogu biti izvor ozljeđivanja radnika i drugih osoba. 11. Ostale opasnosti su opasnosti od rada u mokrom i rada pri kojem radnik mora koristiti ergonomski neprikladnu osobnu zaštitnu opremu, koje mogu štetno djelovati na sigurnost i zdravlje radnika. 12. Ovlaštenik je radnik kojemu je poslodavac, neovisno o drugim ugovorenim poslovima, dao ovlaštenja za provedbu zaštite na radu. 13. Posebno osjetljive skupine radnika su maloljetni radnici, trudne radnice, radnice koje su nedavno rodile, radnice koje doje djecu, radnici oboljeli od profesionalnih bolesti, kao i radnici kod kojih postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredni rizik od nastanka invalidnosti, sukladno posebnom propisu o mirovinskom osiguranju. 14. Poslodavac je fizička ili pravna osoba za koju radnik ili druga osoba obavlja poslove, kao i samozaposlena osoba kada obavlja radove na radilištu odnosno poslove s posebnim uvjetima rada. 15. Poslovi s posebnim uvjetima rada su poslovi koje smiju obavljati isključivo radnici za koje je na propisani način utvrđeno da udovoljavaju posebnim uvjetima za rad utvrđenima ovim Zakonom. 16. Povjerenik radnika za zaštitu na radu je radnik koji je izabran ili imenovan u skladu s ovim Zakonom da zastupa interese radnika na području zaštite na radu. 17. Prevencija su planirane, odnosno poduzete mjere u svim radnim postupcima kod poslodavca, s ciljem sprječavanja ili smanjenja rizika na radu. 18. Radilište je privremeno ili pokretno mjesto rada, kao što je gradilište, šumarsko radilište, gradnja broda, te mjesta na kojima se obavljaju privremeni radovi na održavanju, rušenju i popravcima, poljoprivredni radovi i radovi na istraživanju i iskorištavanju mineralnih sirovina. 19. Rad na izdvojenom mjestu je oblik organiziranja i obavljanja poslova na temelju ugovora o radu, korištenjem informatičke tehnologije, pri čemu radnik posao koji bi mogao obavljati u prostorijama poslodavca, redovito obavlja izvan tih prostorija, sukladno ugovoru o radu (npr. kod kuće i sl.). 20. Radna oprema su strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati te skele i druga sredstva za povremeni rad na visini. 21. Radni okoliš su fizikalni, kemijski i biološki čimbenici na mjestu rada i u njegovom okruženju. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 6
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU 22. Radnica koja doji dijete je zaposlena radnica majka djeteta koje doji, koja je o tom svojem stanju obavijestila poslodavca u pisanom obliku najkasnije 30 dana prije povratka na rad. 23. Radnica koja je nedavno rodila je zaposlena radnica koja se je vratila na rad nakon obveznog rodiljnog dopusta i koja je o tom svojem stanju obavijestila poslodavca u pisanom obliku najkasnije 30 dana prije povratka na rad. 24. Radnik je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja poslove za poslodavca.6 25. Rizik je umnožak vjerojatnosti nastanka opasnog ili štetnog događaja i štetnosti toga događaja, odnosno njegove posljedice. 26. Sigurnost i zaštita zdravlja su učinci koji se postižu provedbom zaštite na radu i sastavnica su kvalitete radnih uvjeta. 27. Specijalist medicine rada je specijalist izabran od strane poslodavca sukladno propisima o specifičnoj zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju. 28. Sredstva rada su: 
građevine namijenjene za rad s pripadajućim instalacijama, uređajima i opremom, 
površine na kojima se i s kojih se obavlja rad i po kojima se radnici i druge osobe kreću izvan građevina, 
prometna sredstva i 
radna oprema. 29. Stres na radu su zdravstvene i psihičke promjene koje su posljedica akumulirajućeg utjecaja stresora na radu kroz dulje vrijeme, a očituju se kao fiziološke, emocionalne i kognitivne reakcije, te kao promjene ponašanja radnika. 30. Stručnjak zaštite na radu je radnik kojega je poslodavac odredio za obavljanje poslova zaštite na radu i koji ispunjava propisane uvjete za obavljanje tih poslova. 31. Štetnosti su kemijske, biološke i fizikalne štetnosti klasificirane u Prilogu ovog Zakona, koje mogu uzrokovati oštećenje zdravlja radnika i drugih osoba koje su im izložene. 32. Trudna radnica je zaposlena radnica koja o svojem stanju trudnoće obavijesti poslodavca u pisanom obliku. 33. Uznemiravanje na radu je ponavljano i namjerno zlostavljanje jednog ili više radnika, upućivanje prijetnji, odnosno ponižavanje na radu ili u uvjetima vezanim uz rad. 34. Zaštita na radu je sustav pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti, čijom se organiziranom primjenom ostvaruje i unaprjeđuje sigurnost i zaštita zdravlja na radu, s ciljem sprječavanja rizika 6
U članku 15. stavku 4. utvrđeno je da su ostale osobe na radu izjednačene s radnicima u pogledu prava na sigurne i zdrave radne uvjete. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 7
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u svezi s radom, te ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi s radom. 35. Zdravlje je stanje bez bolesti ili nesposobnosti za rad, koje uključuje tjelesne i duševne čimbenike koji utječu na zdravlje radnika i drugih osoba, koji su u izravnoj vezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu. (2) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za fizičke osobe u muškom rodu uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe. II. NACIONALNA POLITIKA I AKTIVNOSTI Nadležnost Vlade Republike Hrvatske Članak 5. (1) Vlada Republike Hrvatske (Vlada) sustavno prati stanje u zaštiti na radu u Republici Hrvatskoj te uz savjetovanje s predstavnicima poslodavaca i radnika, u okvirima svoje nadležnosti, utvrđuje, predlaže, provodi i sustavno preispituje politiku u vezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti radnika i drugih osoba te potiče usklađivanje zakonodavstva, u svrhu unaprjeđivanja zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i drugih osoba. (2) Vlada odlukom imenuje članove Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, kao svoje savjetodavno tijelo za područje zaštite na radu. (3) Ovim Zakonom Vlada osniva Zavod za zaštitu na radu (alternativno: Nacionalni centar7), kao središnju javnu ustanovu nadležnu za stručne poslove u vezi sa sustavnim unaprjeđivanjem i praćenjem stanja u zaštiti na radu. 7
Prema odredbi članka 43. Zakona o sustavu državne uprave upravne organizacije u sastavu ministarstava osnivaju se u pravilu kao zavodi, kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva, u kojem se obavljaju pretežito stručno‐analitički poslovi koji zahtijevaju posebne načine rada unutar ministarstva, a zavodima se iznimno mogu povjeriti i određeni upravni poslovi, ako to zahtijeva povezanost stručnih i upravnih poslova. U upravnom području za koje je nadležno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava već djeluju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje. Slijedom toga, nalazi se korektnim zadržati rješenje iz važećeg Zakona o zaštiti na radu, prema kojem u području zaštite na radu djeluje Zavod za zaštitu na radu. Kako su te odredbe bile zapostavljane u praksi, a u međuvremenu je osnovan i uspješno djeluje multidisciplinaran zavod, tj. HZZZSR, Zavod za zaštitu na radu trebao bi biti klasično tijelo državne uprave nadležno za stručno‐analitičke poslove te za određene upravne poslove. Međutim, dio njegove nadležnosti koji se prema važećem Zakonu o zaštiti na radu odnosi na zaštitu zdravlja na radu odnosno specifičnu zdravstvenu zaštitu, treba izuzeti iz nadležnosti Zavoda, jer je već obavlja HZZZSR, koji djeluje pod nadzorom Ministarstva zdravlja. Naziv „Nacionalni centar“ predložilo je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u jednoj od verzija Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, u listopadu 2012. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 8
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU Ovlaštenja Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu8 Članak 6. (1) Nacionalno vijeće za zaštitu na radu: 
prati, analizira i ocjenjuje sustav i politiku zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i o svojim nalazima i ocjenama izvješćuje Vladu Republike Hrvatske te predlaže potrebne promjene; 
prati učinke primjene zakona i drugih propisa kojima se u Republici Hrvatskoj štite sigurnost i zdravlje radnika i drugih osoba te, prema potrebi, predlaže Vladi Republike Hrvatske njihove promjene kao i usklađivanje međusobno i s međunarodnim propisima; 
daje mišljenje na iskaze o procjeni učinaka propisa i na nacrte propisa iz područja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu; 
predlaže mjere za unaprjeđivanje sustava sigurnosti i zaštite zdravlja na radu na nacionalnoj razini, na razini djelatnosti te kod poslodavaca; 
razmatra izvješća iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu ministarstava nadležnih za pitanja rada, zaštite zdravlja i socijalne skrbi, Državnog inspektorata Republike Hrvatske i zavoda nadležnog za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu; 
organizira obilježavanje Dana zaštite na radu; 
obavlja i druge poslove na zahtjev Vlade Republike Hrvatske. (2) Nacionalno vijeće čine predstavnici države, poslodavaca, radnika i istaknutih stručnjaka za zaštitu na radu, koje Vlada Republike Hrvatske imenuje na vrijeme od četiri godine i može ih ponovno imenovati. Nagrade i priznanja Članak 7. (1) Radi unaprjeđivanja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu u Republici Hrvatskoj, pravnim i fizičkim osobama mogu se dodijeliti priznanja i nagrada za životno djelo. (2) Ministar nadležan za poslove rada, pravilnikom uređuje postupak, način i uvjete za dodjelu priznanja i nagrade. Dan zaštite na radu Članak 8. Dan zaštite na radu obilježava se u Republici Hrvatskoj 28. travnja na Svjetski dan zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. 8
Nije korektna praksa da se ovlasti Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu utvrđuju odlukom Vlade Republike Hrvatske kojom imenuje članove tog tijela. Ovlasti trebaju biti propisane zakonom, kao što su Zakonom o radu propisane ovlasti Gospodarsko‐socijalnog vijeća. Nositelj stručnih aktivnosti za pripremu oba zakonska prijedloga je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, pa bi prijedlozi trebali biti ujednačeni. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 9
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU III. OPĆA NAČELA PREVENCIJE I PRAVILA ZAŠTITE NA RADU Sustav općih načela prevencije i pravnih pravila zaštite na radu Članak 9. (1) Zaštita na radu je sustav općih načela prevencije i pravnih pravila zaštite na radu i na njima utemeljeno organizirano djelovanje, a obuhvaća osobito: 1. pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada, 2. pravila pri uporabi, održavanju, pregledu i ispitivanju sredstava rada, 3. pravila koja se odnose na radnike te prilagodbu procesa rada njihovom spolu, dobi, fizičkim, tjelesnim i psihičkim sposobnostima, 4. načine i postupke osposobljavanja i obavješćivanja radnika i poslodavaca sa svrhom postizanja odgovarajuće razine zaštite na radu, 5. načine i postupke suradnje poslodavca, radnika i njihovih predstavnika i udruga te državnih ustanova i tijela nadležnih za zaštitu na radu, 6. zabranu od dovođenja u nepovoljniji položaj radnika zbog aktivnosti poduzetih radi zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, 7. ostale mjere za sprječavanje rizika na radu, sa svrhom uklanjanja čimbenika rizika i njihovih štetnih posljedica. (2) Sustav pravnih pravila zaštite na radu čine pravna pravila iz međunarodnih ugovora, koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom te objavljeni, a koji su na snazi, pravna pravila ovog Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovog Zakona, pravna pravila iz posebnih zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju posebnih zakona, pravna pravila iz kolektivnih ugovora, sporazuma radničkog vijeća s poslodavcem, ugovora o radu te općeg akta poslodavca. (3) Zaštita na radu kao sustavno organizirano djelovanje sastavni je dio organizacije rada i izvođenja radnog postupka, koje poslodavac ostvaruje primjenom osnovnih, posebnih i priznatih pravila zaštite na radu sukladno općim načelima prevencije. Opća načela prevencije Članak 10. Poslodavac je obvezan provoditi zaštitu na radu na temelju sljedećih općih načela prevencije: 1. izbjegavanja rizika, 2. procjenjivanja rizika, 3. sprječavanja rizika na njihovom izvoru, prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 10
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU 4. prilagodbe rada radnicima u vezi s oblikovanjem mjesta rada, izbora radne opreme te načina rada i radnih postupaka radi ublažavanja jednoličnog rada, rada s nametnutim ritmom, rada po učinku i na vrijeme te ostalih statodinamičkih napora s ciljem smanjenja njihovog štetnog učinka na zdravlje, 5. prilagođavanja tehničkom napretku, 6. zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim, 7. planiranja prevencije povezivanjem tehnologije, organizacije rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja radnog okoliša, 8. davanja prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim, 9. odgovarajuće osposobljavanje i obavješćivanje radnika i drugih osoba, 10. besplatnosti prevencije, odnosno mjera zaštite na radu za radnike i druge osobe. Osnovna pravila zaštite na radu Članak 11. (1) Osnovna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi, a osobito: 1. opskrbljenost zaštitnim napravama i uređajima, 2. zaštita od udara električne struje, 3. sprječavanje nastanka požara i eksplozije, 4. osiguranje stabilnosti građevina u odnosu na statička i dinamička opterećenja, 5. osiguranje potrebne radne površine i radnog prostora, 6. osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika i drugih osoba, 7. osiguranje čistoće, 8. osiguranje potrebne temperature i vlažnosti zraka i ograničenja brzine strujanja zraka, 9. osiguranje potrebne rasvjete, 10. zaštitu od buke i vibracija, 11. zaštitu od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja, 12. zaštitu od fizikalnih, kemijskih i bioloških štetnih djelovanja, 13. zaštitu od prekomjernih statodinamičkih i psihofizioloških napora, 14. zaštitu od elektromagnetskog i ostalog zračenja, 15. osiguranje prostorija i uređaja za osobnu higijenu. (2) Osnovna pravila zaštite na radu imaju prednost u primjeni u odnosu na posebna pravila zaštite na radu. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 11
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU Posebna pravila zaštite na radu Članak 12. (1) Ako se rizici za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti ili se mogu samo djelomično ukloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu iz članka 11. ovoga Zakona, primjenjuju se posebna pravila zaštite na radu koja se odnose na radnike, način obavljanja poslova i radne postupke. (2) Posebna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve u pogledu dobi, spola, završenog stručnog obrazovanja i drugih oblika osposobljavanja i usavršavanja za rad, zdravstvenog stanja, tjelesnog stanja, psihofizioloških i psihičkih sposobnosti, kojima radnici moraju udovoljavati pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada. (3) Posebna pravila zaštite na radu, osim zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka, sadrže i prava i obveze u vezi s: 1. organizacijom radnog vremena, 2. načinom korištenja odgovarajuće osobne zaštitne opreme, 3. posebnim postupcima pri uporabi, odnosno izloženosti fizikalnim štetnostima, opasnim kemikalijama, odnosno biološkim agensima, 4. postavljanjem sigurnosnih znakova kojima se daje informacija ili uputa, 5. uputama o radnim postupcima i načinu obavljanja poslova, posebno u pogledu trajanja posla, obavljanja jednoličnog rada i rada po učinku te izloženosti radnika drugim psihofiziološkim naporima na radu ili u vezi s radom, 6. postupcima s ozlijeđenim ili oboljelim radnikom i drugom osobom do pružanja hitne medicinske pomoći, odnosno do prijma u zdravstvenu ustanovu. Priznata pravila zaštite na radu Članak 13. Ako u pravnom poretku Republike Hrvatske nisu na snazi pravna pravila zaštite na radu koja bi poslodavac trebao primijeniti radi zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i drugih osoba, onda primjenjuje priznata pravila zaštite na radu, koja podrazumijevaju norme, pravila iz stranih propisa ili u praksi provjerene načine, pomoću kojih se otklanjaju ili smanjuju rizici na radu i kojima se sprječava nastanak ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih štetnih posljedica za radnike i druge osobe. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 12
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU Norme Članak 14. (1) Norme čija je primjena obvezna u provođenju zaštite na radu moraju se objaviti u Narodnim novinama. (2) Normu daje na objavu donositelj propisa kojim je utvrđena obveza primjene norme. Primjena za radnika najpovoljnijeg prava Članak 15. (1) Ovim Zakonom i provedbenim propisima donesenima na temelju ovog Zakona propisani su minimalni zahtjevi zaštite na radu koji se ne smiju smanjivati drugim zakonom ili podzakonskim propisom. (2) Ako je neko pravo radnika iz zaštite na radu različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili drugim općim aktom poslodavca, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnike najpovoljnije pravo. (3) U smislu stavka 2. ovog članka za radnike je najpovoljnije ono pravo koje im osigurava najveću razinu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i u vezi s radom. (4) Prava koja za radnike proizlaze iz ovog Zakona i propisa donesenih radi provedbe ovog Zakona, pripadaju i radniku kojeg poslodavcu ustupa agencija prema Zakonu o radu, osobi koja radi prema ugovoru sa studentskim servisom ili drugom pravnom osobom ovlaštenom za privremeno zapošljavanje studenata i drugih osoba, naučniku, učeniku, odnosno studentu na praksi, osobi na stručnom osposobljavanju za rad, osobi koja radi za vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere, volonteru, osobi koja radi iako je poslodavac nije prijavio nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, te drugoj osobi koja povremeno radi. Ovlaštenja ministara za donošenje podzakonskih propisa Članak 16. (1) Podzakonske propise zaštite na radu donosi ministar nadležan za rad odnosno ministar nadležan za zdravlje uz suglasnost ministra nadležnog za rad, na temelju ovlasti propisanih ovim Zakonom za svaki pojedini podzakonski propis. (2) Podzakonske propise koji se odnose na zdravstvenu zaštitu na radu donosi ministar nadležan za zdravlje, na temelju ovlasti propisanih ovim Zakonom te posebnim propisima iz područja zdravstvene zaštite. (3) Ako je posebnim zakonima iz članka 2. stavka 3. ovoga Zakona propisana ovlast nadležnog ministra da donosi podzakonske propise zaštite na radu u vezi s aktivnostima iz članka 2. stavka 2. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 13
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU ovoga Zakona, tim posebnim zakonima mora biti propisana i njihova obveza da pribave prethodne suglasnosti ministra nadležnog za rad odnosno ministra nadležnog za zdravlje na konačni prijedlog podzakonskog propisa. (4) Ako poseban zakon ovlašćuje ministra da donosi podzakonski propis zaštite na radu u pojedinom području djelatnosti, ovlast mora obuhvaćati i obvezu pribavljanja prethodne suglasnosti ministra nadležnog za rad, odnosno ministra nadležnog za zdravlje na konačni prijedlog podzakonskog propisa. (5) Izradu stručnih podloga za podzakonske propise iz stavaka 1. – 4. ovoga članka, nadležni ministar može povjeriti znanstvenoj ili stručnoj ustanovi, odnosno znanstvenicima ili stručnjacima za pojedina pitanja u vezi sa zaštitom na radu, te je ovlašten imenovati radne skupine za izradu nacrta prijedloga propisa i iskaza o procjeni učinaka propisa. (6) Podzakonski propisi iz stavaka 1. – 4. ovoga članka ne smiju biti doneseni ako o konačnom prijedlogu propisa nije provedeno savjetovanje s Nacionalnim vijećem za zaštitu na radu. IV. OBVEZE POSLODAVCA U PROVOĐENJU ZAŠTITE NA RADU 1. Organiziranje provedbe i poslovi zaštite na radu Opće obveze poslodavca u vezi s organiziranjem i provedbom zaštite na radu Članak 17. (1) Pri organiziranju i provođenju zaštite na radu poslodavac je obvezan voditi računa o obavješćivanju, osposobljavanju, organizaciji, sredstvima te prevenciji rizika čiji izvori mogu biti osobito opasnosti, štetnosti, napori i druge opasnosti na radu klasificirane u Prilogu9 ovog Zakona. (2) Poslodavac mora uključiti prevenciju u sve radne postupke, u organizaciju rada i upravljanje radnim postupcima, pri čemu mora osigurati radnicima i drugim osobama najveću moguću razinu zaštite na radu. (3) Pri organiziranju i provođenju zaštite na radu kao i povjeravanju poslova radnicima, poslodavac je obvezan uvažavati narav ili vrstu10 obavljanih poslova, te usklađivati zaštitu na radu s promjenama okolnosti, odnosno prilagođavati radne uvjete, radi poboljšanja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i drugih osoba, a je obvezan je voditi i računa o sposobnostima radnika, koje mogu biti u vezi sa zaštitom na radu, odnosno potrebom zaštite zdravlja i sigurnosti radnika. 9
Prilog je izrađen prema doktrini i praksi Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, a istovjetna klasifikacija propisana je i Pravilnikom o metodologiji izrade stručne dokumentacije radi utvrđivanja staža osiguranja s povećanim trajanjem (Narodne novine br. 45/00.) 10
Naziv posla, odnosno narav ili vrsta rada, bitni je uglavak ugovora o radu. Usp. članak 13. stavak 1. točku 3. Zakona o radu (Narodne novine br. 149/09. i 61/11.). prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 14
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (4) U svrhu unaprjeđivanja zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, poslodavac je obvezan usklađivati radne postupke s promjenama i napretkom u području tehnike, zdravstvene zaštite, ergonomije i drugih znanstvenih i stručnih područja, te ih je obvezan organizirati tako da smanji izloženost radnika opasnostima, štetnostima, naporima i ostalim opasnostima na radu klasificiranim u Prilogu ovog Zakona, a osobito izloženost jednoličnom radu, radu s nametnutim ritmom, radu po učinku i na vrijeme11, radi sprječavanja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom. (5) Poslodavac mora procjenom rizika i primjenom pravila zaštite na radu osigurati, u svakom pogledu u vezi s radom, da rizici s mjesta rada ne prijete, odnosno ne štete zdravlju i sigurnosti osoba u ljudskom okolišu. (6) Ministar nadležan za zdravlje uz suglasnost ministra nadležnog za rad pravilnikom propisuje mjere, pravila, postupke i aktivnosti zaštite na radu radnika koji su izloženi statodinamičkim i psihofiziološkim naporima navedenima u Prilogu ovoga Zakona. Suradnja poslodavaca na zajedničkom radilištu Članak 18. Poslodavci koji istodobno obavljaju poslove na jednom radilištu odnosno poslodavci koji obavljaju posao na istom mjestu rada, dužni su surađivati u primjeni pravila zaštite na radu sukladno procijenjenim rizicima na zajedničkom radilištu. Opća obveza procjene rizika na radu Članak 19. (1) Poslodavac je, sukladno pravilima zaštite na radu u svrhu unaprjeđenja zaštite na radu, a uzimajući u obzir narav ili vrstu poslova, obvezan procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i drugih osoba, osobito u odnosu na opasnosti, štetnosti, napore i ostale opasnosti navedene u Prilogu ovog Zakona, radi sprječavanja ili smanjenja izloženosti radnika i drugih osoba utvrđenim rizicima. (2) Poslodavac mora imati procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku, koja u svakom trenutku odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom i koja je dostupna radnicima i njihovim predstavnicima na za to određenom mjestu, odnosno na za to određeni način12. 11
Osobitu pozornost u vezi s ovim vrstama radnih uvjeta i načina rada naglašava Direktiva 89/391/EEZ, pa su sadržani i u općim načelima zaštite na radu propisanim Direktivom. 12
Mogućnosti su različite, pa procjena može biti dostupna kod stručnjaka za zaštitu na radu, u službi za zaštitu na radu, na intranetu poslodavca ili na druge načine, sukladno obvezama iz članka 6. stavaka 2. i 3. Zakona o radu, koji glase: „(2) Prije stupanja radnika na rad poslodavac je dužan omogućiti radniku da se upozna s propisima u svezi s radnim odnosima te ga je dužan upoznati s organizacijom rada i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu. (3) Propisi o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, kolektivni ugovor i pravilnik o radu moraju se na prikladan način učiniti dostupnima radnicima.“ prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 15
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (3) Poslodavac je obvezan na temelju procjene rizika primjenjivati pravila zaštite na radu, preventivne mjere, organizirati i provoditi radne i proizvodne postupke, odnosno metode, te poduzimati druge aktivnosti za sprječavanje i smanjenje izloženosti radnika i drugih osoba utvrđenim rizicima, kako bi otklonio ili sveo na najmanju moguću mjeru vjerojatnost nastanka ozljede na radu, oboljenja od profesionalne bolesti ili bolesti u vezi s radom, te kako bi na svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja osigurao bolju razinu zaštite zdravlja i sigurnosti radnika. (4) Poslodavca ne oslobađaju obveza i odgovornosti u vezi sa zaštitom na radu propusti učinjeni u postupku procjene rizika (npr. propust uočiti vjerojatnost nastanka opasnog ili štetnog događaja na radu ili u vezi s radom, pogrešna procjena štetnosti događaja, odnosno podcjenjivanje njegove štetne posljedice i sl.). (5) Poslodavac mora radnike i njihove predstavnike uključiti u postupak procjene rizika na način propisan ovim Zakonom. (6) Ministar nadležan za rad pravilnikom propisuje uvjete koje mora ispunjavati poslodavac pri izradi procjene rizika, način i metode njezine izrade, sadržaje obuhvaćene procjenom te podatke na kojima se procjena rizika mora temeljiti. (7) Ministar nadležan za rad ovlašten je na prijedlog zavoda nadležnog za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, uz savjetovanje s Nacionalnim vijećem za zaštitu na radu, usklađivati sa znanstvenim napretkom klasifikaciju opasnosti, štetnosti, napora i ostalih opasnosti iz Priloga ovog Zakona. (8) Posebne obveze u vezi s procjenom rizika utvrđuju se podzakonskim propisom, kojim se utvrđuju pravila zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i drugih osoba izloženih rizicima na radu i u vezi s radom, koja su predmet podzakonskog normiranja (npr. pravila o izloženosti biološkim agensima, opasnim kemikalijama, buci, vibracijama, rizicima pri radu s računalom, rizicima dugotrajnog sjedenja, jednoličnog rada, rada s nametnutim ritmom i dr.). Odgovornost poslodavca za organiziranje i provođenje zaštite na radu Članak 20. (1) Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika i drugih osoba, u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima. (2) Poslodavac općim aktom utvrđuje organizaciju provedbe zaštite na radu, te prava, obveze i odgovornosti njegovih ovlaštenika i radnika, u dijelu u kojemu ta pitanja nisu uređena ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju njega, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu. (3) Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu, neovisno o tome je li u tu svrhu zaposlio jednog ili više stručnjaka zaštite na radu, ili je obavljanje poslova zaštite na radu ugovorio s pravnom osobom ili fizičkom osobom ovlaštenom za obavljanje tih poslova. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 16
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (4) Prenošenje ovlaštenja za provođenje zaštite na radu ne oslobađa poslodavca odgovornosti. (5) Obavljanje poslova zaštite na radu sukladno odredbama članka 21. ovoga Zakona ne smanjuje odgovornost poslodavca niti ga oslobađa odgovornosti za organiziranje i provođenje zaštite na radu. (6) Na odgovornost poslodavca iz stavka 1. ovoga članka ne utječu propisane obveze radnika u području zaštite na radu.13 Ugovaranje obavljanja poslova zaštite na radu Članak 21. (1) Poslodavac koji zapošljava do 50 radnika obvezan je ugovorom o radu ugovoriti obavljanje poslova zaštite na radu sa stručnjakom zaštite na radu, a opseg tih poslova utvrditi prema procjeni rizika, stanju zaštite na radu i broju radnika, sukladno odredbama članka 22. stavka 1. ovog Zakona, ili može sam obavljati te poslove, ako ispunjava propisane uvjete za stručnjaka zaštite na radu. (2) Poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika mora ugovorom o radu ugovoriti obavljanje poslova zaštite na radu sa stručnjakom za zaštitu na radu, a opseg tih poslova utvrditi prema procjeni rizika, stanju zaštite na radu i broju radnika, sukladno odredbama članka 22. stavka 1. ovog Zakona. (3) Poslodavac koji zapošljava 250 ili više radnika mora zaposliti dva ili više stručnjaka za zaštitu na radu koji djeluju u službi za zaštitu na radu ili u službi integralne sigurnosti (jedinstvena služba za više područja sigurnosti, npr. za zaštitu na radu, zaštitu od požara, zaštitu okoliša, sigurnost osoba i imovine, informatičku sigurnost i sl.), u kojoj obavljaju poslove zaštite na radu koji proizlaze iz procjene rizika, stanja zaštite na radu i broja radnika, sukladno odredbama članka 22. stavka 1. ovog Zakona. (4) Poslodavac mora ugovoriti obavljanje poslova zaštite na radu s pravnom ili fizičkom osobom ovlaštenom za obavljanje poslova zaštite na radu, u slučaju kada zbog opravdanih razloga ne može ostvariti obveze iz stavaka 1. – 3. ovoga članka, koje imaju prednost u primjeni u odnosu na ugovaranje usluga pravne ili fizičke osobe ovlaštene za poslove zaštite na radu.14 (5) Poslodavac ima opravdani razlog za ugovaranje usluga ovlaštene pravne ili fizičke osobe, u smislu stavka 4. ovoga članka, ako se na njegovu prijavu potrebe za zapošljavanje stručnjaka zaštite na radu 13
Presuda Suda EFTA‐e potvrđuje da se odgovornost poslodavca propisana Direktivom 89/391/EEZ odnosi na odgovornost za organiziranje provedbe zaštite na radu, kao i na odgovornost, odnosno obvezu popravljanja štete koju radnik pretrpi na radu ili u vezi s radom, pri čemu obveze radnika ne utječu na odgovornost poslodavca, tj. on se te odgovornosti ne može osloboditi pozivajući se na obveze radnika. Predmet E‐2/10, od 10. prosinca 2010., þór Kolbeinsson protiv Islanda. Ova pravna shvaćanja primijenit će i Europski sud pravde u predmetima u kojima bude sudio na temelju odredbe članka 5. Direktive, jer se ovi sudovi kontinuirano međusobno pozivaju na pravna shvaćanja te surađuju zbog ujednačene primjene prava EU‐a u državama članicama i državama Europskog gospodarskog prostora, na kojem pak važi i primjenjuje se velik dio izvora prava EU‐a. 14
Zapošljavanje stručnjaka za zaštitu na radu ima prednost u odnosu na angažiranje ovlaštene vanjske službe slijedom odredaba članka 7. stavaka 1. – 3. Direktive 89/391/EEZ, što potvrđuje i praksa Europskog suda pravde, osobito u predmetima C‐49/00, C‐441/01 i C‐428/04. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 17
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU nije javio niti jedan tražitelj zaposlenja koji u potpunosti udovoljava traženim uvjetima, ili kada iz procjene rizika, stanja zaštite na radu i broja radnika kod poslodavca proizlazi da bi stručnjak za zaštitu na radu trebao raditi manje od pet sati tjedno. (6) Ako je poslodavac ugovorio obavljanje poslova zaštite na radu s ovlaštenom pravnom osobom, ta je osoba dužna pisanim putem odrediti jednog ili više stručnjaka zaštite na radu za obavljanje poslova zaštite na radu kod toga poslodavca. (7) Više poslodavaca koji posluju na istoj lokaciji, ili su povezana trgovačka društva u smislu Zakona o trgovačkim društvima, ili su članovi strateškog interesnog saveza (klaster, tehnološki park i sl.), primjenjujući kriterij broja zaposlenih i ostale kriterije iz stavaka 1. – 3. ovog članka, mogu međusobno ugovoriti organiziranje i provođenje zaštite na radu zapošljavanjem zajedničkog stručnjaka za zaštitu na radu, a mogu utemeljiti i zajedničku službu za zaštitu na radu. (8) Stručnjak zaštite na radu s kojim poslodavac sklapa ugovor o radu radi obavljanja poslova zaštite na radu mora imati završenu najmanje prvu razinu bolonjskog visokog obrazovanja, a voditelj službe za zaštitu na radu mora imati završenu najmanje drugu razinu bolonjskog obrazovanja. (9) Ministar nadležan za rad pravilnikom propisuje način i uvjete obavljanja poslova zaštite na radu kod poslodavca, ovisno o procjeni rizika, stanju zaštite na radu i broju radnika. Poslovi zaštite na radu Članak 22. (1) Poslovi zaštite na radu su osobito: 
stručna pomoć poslodavcu i njegovim ovlaštenicima, radnicima i drugim osobama te povjerenicima radnika za zaštitu na radu u provedbi i unaprjeđivanju zaštite na radu, 
sudjelovanje u izradi poslovne strategije te operativnih planova i programa poslovanja poslodavca, u dijelu u kojem se moraju odnositi na zaštitu na radu, te sudjelovanje u primjeni upravljačkih metoda ili tehnika za provođenje strategije, 
sudjelovanje u postupku izrade procjene rizika, 
unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu te poticanje i savjetovanje poslodavca i njegovih ovlaštenika da otklanjaju nedostatke u zaštiti na radu utvrđene unutarnjim nadzorom, 
prikupljanje i analiziranje podataka u vezi s nezgodama, ozljedama na radu, profesionalnim bolestima i bolestima u vezi s radom te izrada izvješća za potrebe poslodavca, 
suradnja s tijelima nadležnima za poslove inspekcije rada, sa zavodom nadležnim za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, zavodom nadležnim za zaštitu na radu, pravnim i fizičkim osobama ovlaštenima za poslove zaštite na radu te s izabranim specijalistom medicine rada, 
osposobljavanje radnika, poslodavca i ovlaštenika za rad na siguran način, prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 18
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU 
osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu i pomaganje u njihovom djelovanju, 
djelovanje u odborima za zaštitu na radu kod poslodavca, 
suradnja s poslodavcem prilikom građenja i rekonstrukcije građevina namijenjenih za rad, nabave strojeva, uređaja i ostalih sredstava rada, osobne zaštitne opreme i opasnih kemikalija, 
ostali stručni poslovi zaštite na radu sukladno potrebi poslodavca. (2) Poslove iz stavka 1. ovoga članka, pod uvjetima propisanima ovim Zakonom, obavljaju poslodavac, njegov ovlaštenik, stručnjak za zaštitu na radu koji djeluje samostalno ili u službi za zaštitu na radu, ovlaštena pravna osoba te ovlaštena fizička osoba. (3) Za obavljanje poslova zaštite na radu odgovoran je poslodavac, a u granicama povjerenih im poslova i osiguranih uvjeta za rad odgovorni su i ovlaštenik, stručnjak zaštite na radu, ovlaštena pravna osoba te ovlaštena fizička osoba, koji su dužni postupati pažnjom dobrog stručnjaka te surađivati u obavljanju ovih poslova. Uvjeti za rad stručnjaka za zaštitu na radu Članak 23. (1) Poslodavac je obvezan stručnjaku zaštite na radu, neovisno djeluje li u službi za zaštitu na radu ili samostalno, omogućiti ispunjavanje obveza, te je obvezan osigurati mu potrebno vrijeme, opremu, pomoć drugih stručnih radnika i ostale uvjete za rad, kao i profesionalnu neovisnost, i ne smije ga staviti u nepovoljniji položaj zbog obavljanja poslova zaštite na radu prema odredbama ovoga Zakona, drugih pravila zaštite na radu i prema pravilima struke. (2) Poslodavac je obvezan omogućiti stručnjaku zaštite na radu besplatno stručno usavršavanje za obavljanje poslova koje mu je povjerio. (3) Ministar nadležan za rad pravilnikom iz članka 21. stavka 8. ovog Zakona propisuje način i uvjete polaganja stručnog ispita stručnjaka za zaštitu na radu te postupak i kriterije za certificiranje kompetencija stručnjaka za zaštitu na radu. Ovlaštenik poslodavca Članak 24. (1) Poslodavac može obavljanje poslova zaštite na radu prenijeti na svojeg ovlaštenika. (2) Ovlaštenik u smislu stavka 1. ovoga članka je svaki radnik koji rukovodi radom jednog ili više radnika, na kojeg je poslodavac prenio ovlaštenje u pisanom obliku. (3) Poslodavac prenosi ovlaštenje ugovorom o radu, odnosno drugim aktom kojim se utvrđuje zasnivanje i sadržaj radnog odnosa. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 19
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU Poslovi ovlaštenika Članak 25. (1) Poslodavac koji zaštitu na radu provodi djelovanjem ovlaštenika, obvezan je ovlastiti ovlaštenika, osobito za to da: 
radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način ne dopusti rad bez nadzora osposobljenog radnika, 
radniku za kojeg nije na propisani način utvrđeno da ispunjava tražene uvjete ne dopusti da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, odnosno da radniku koji više ne ispunjava tražene uvjete zabrani da nastavi obavljati poslove s posebnim uvjetima za rad, 
posebno osjetljivim skupinama radnika ne dozvoli da obavljaju poslove koji bi mogli na njih štetno utjecati, 
isključi iz uporabe strojeve i uređaje koji nisu ispravni, odnosno sigurni, kao i osobnu zaštitnu opremu koja nema zaštitnu funkciju, 
u suradnji sa stručnjakom za zaštitu na radu osigura evidentiranje svake nezgode i ozljede na radu te svakog slučaja postupanja radnika sukladno odredbama članka 76. stavaka 3. i 4. ovog Zakona, 
nadzire da radnici rade sukladno pravilima zaštite na radu, uputama poslodavca, odnosno proizvođača strojeva i uređaja, osobne zaštitne opreme, opasnih kemikalija i bioloških agensa, te da koriste propisanu osobnu zaštitnu opremu, 
radniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno odredbi iz prethodnog podstavka, 
osigura potreban broj radnika osposobljenih za evakuaciju i spašavanje, kao i za pružanje prve pomoći te da im stavi na raspolaganje svu potrebnu opremu, 
osigura da se za vrijeme rada ne piju alkoholna pića te da se ne uzimaju druga sredstva ovisnosti, odnosno da zabrani rad radnicima koji su na radu pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti, i da ih udalji s rada. (2) Ovlašteniku iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je dužan osigurati uvjete za rad, i pritom ga ne smije staviti u nepovoljniji položaj zbog poduzimanja aktivnosti sukladno pravilima zaštite na radu, ugovoru o radu, te ako postupa po pravilima struke i ovlaštenju poslodavca. Uvjeti za rad obuhvaćaju samostalnost ovlaštenika u donošenju i provođenju odluka te samostalnost u raspolaganju financijskim i materijalnim sredstvima koja mu mora osigurati poslodavac. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 20
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU 2. Odgovornost za štetu na radu i u vezi s radom Odgovornost poslodavca Članak 26. (1) Za ozljedu na radu, profesionalnu bolest, bolest u vezi s radom15, kao i za drugu štetu koju je radnik pretrpio obavljajući poslove prema ugovoru o radu ili uputi poslodavca, smatra se da potječe od rada i da je u vezi s radom i za nju odgovara poslodavac po načelu objektivne odgovornosti16. (2) Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može ograničiti, ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno uslijed namjere ili krajnje nepažnje radnika ili treće osobe, a radi se o događajima nastalim zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. (3) Poslodavac odgovara po načelu objektivne odgovornosti za štetu koju uzrokuje osobi u ljudskom okolišu propuštanjem ili nepotpunim ostvarenjem obveze iz članka 17. stavka 7. ovog Zakona. Odgovornost ovlaštene fizičke i pravne osobe i njezinog stručnjaka za zaštitu na radu Članak 27. (1) Ovlaštena pravna osoba i njezin stručnjak za zaštitu na radu te ovlaštena fizička osoba odgovaraju za štetu na radu i u vezi s radom koju uzrokuju poslodavcu koji koristi njihove usluge, radniku i drugoj osobi. (2) Na utvrđivanje odgovornosti iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se opći propisi obveznog prava17. Ozljeda na radu18 Članak 28. (1) U smislu ovog Zakona, podzakonskih propisa koji se donose na temelju ovog Zakona i posebnih propisa u vezi sa zaštitom na radu, ozljedom na radu smatra se: 
ozljeda radnika koja je posljedica nenadanog i neplaniranog događaja koji uključuje i nasilje, a nastala je neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, čak i 15
Pojmovi su definirani u člancima 28. – 30. ovog Zakona, kako bi se povećala pravna sigurnost odnosno omogućilo adresatima tih pravnih pravila da imaju realna očekivanja u pogledu utvrđivanja odgovornosti za štetu i obveze popravljanja uzrokovane štete. Definicije ovih pojmova u mirovinskom osiguranju namijenjene su isključivo utvrđivanju opsega i ostvarivanju tog opsega prava radnika kao osiguranika, koje je definiranje preusko u odnosu na ESAW sustav izvješćivanja o štetnim događajima na radu te u odnosu na svrhu i ciljeve Direktive 89/391/EEZ. 16
Načelo je propisano Zakonom o obveznim odnosima, a osobito se primjenjuje u vezi sa štetama koje su uzrokovane opasnim stvarima ili obavljanjem opasne djelatnosti. 17
Opći propis obveznog prava je Zakon o obveznim odnosima. 18
Usklađeno s ESAW metodom izvješćivanja. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 21
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU ako nije nastala prilikom obavljanja uobičajenih poslova ili na uobičajenom mjestu rada radnika, ali je nastala prilikom obavljanja poslova koje je odredio poslodavac ili po njemu ovlaštena osoba; 
ozljeda ili bolest nastala naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkoga stanja organizma, ako je takva ozljeda nastala prilikom obavljanja poslova na radu ili u vezi s radom, što podrazumijeva aktivnosti vezane uz rad na mjestu rada, odnosno tijekom vremena provedenog na poslu, kao i obavljanja djelatnosti, te u vezi s obavljanjem djelatnosti na radu; 
ozljeda ili bolest zbog padova, okliznuća, napada, nasrtanja, nastale na javnim mjestima ili u prijevoznim sredstvima, bilo da je riječ o uobičajenom mjestu rada radnika ili o putovanju tijekom rada prilikom obavljanja radnih zadataka, u prometnim nesrećama u bilo kojemu prometnom sredstvu (tramvaj, vlak, autobus, avion, brod i dr.), kao i na javnim mjestima prilikom početka odnosno završetka putovanja (tramvajska stanica, autobusni/željeznički kolodvor, zračna luka, luka i dr.) prilikom obavljanja poslova; 
ozljeda vezana uz posao, skladištenje, transport ili popravak opreme koji je radnik obavljao dok je bio na službenom putu; 
ozljeda koja se je dogodila za radnih posjeta poduzetih radi obavljanja poslova za drugu pravnu ili fizičku osobu kao korisnika usluga ili proizvoda, koji su rezultat tih poslova; 
ozljeda koju radnik pretrpi prilikom radničkih sportskih događaja; 
ozljeda koju radnik pretrpi tijekom prijevoza, odnosno putovanja koje organizira poslodavac; 
ozljeda koja se dogodi za vrijeme odmora odnosno stanke za ručak ili užinu, ako se stanka koristi u radnim prostorijama ili prostorima poslodavca; 
ozljeda nastala na uobičajenom putu na posao i s posla, koji obuhvaća osobito redovito odvođenje i dovođenje na tom putu djece u jaslice, vrtić ili na druga mjesta na kojima borave djeca zaposlenih roditelja dok su u dobi u kojoj ne mogu sama brinuti o sebi, odnosno ako neovisno o dobi ne mogu brinuti o sebi zbog posebnih svojstava i sposobnosti, ili redovito odvođenje i dovođenje odrasle osobe s posebnim potrebama u dnevni boravak ili na drugu posebnu skrb, ako radnik redovito na taj način skrbi o odrasloj osobi s posebnim potrebama, te slične redovite obveze radnika.19 19
EU u pravnom i provedbeno smislu daje veliku pozornost i potiče aktivnosti koje usklađuju privatni život, odnosno obiteljske obveze i profesionalne obveze radnika. Osobita skrb namijenjena je djeci, starijim osobama i osobama s trajno smanjenim životnim i radnim sposobnostima. Djeluje se i protiv svih oblika, odnosno osnova diskriminacije. U predmetu Us‐
1758/2009, od 20. listopada 2011., Upravni sud Republike Hrvatske iznio je pravno shvaćanje da stradavanje na putu od mjesta rada do stana nije ozljeda na radu ako je put produljen zbog uobičajenog obavljanja obiteljske obveze (odlaska po dijete u vrtić). Dakle, iako je put bio redovan, a obiteljska obveza uobičajena, zaposlenoj majci koja je stradala u prometnoj nesreći uskraćeno je pravo po osnovi tako zadobivene ozljede na radu. Na upit Sindikata tekstila, obuće, kože, gume Hrvatske ministar zdravlja, u predmetu urbroj: 534‐09‐2/1‐12‐2, od 6. ožujka 2012., odgovorio je da se ne radi o slučaju diskriminiranja zaposlene žene/majke, jer bi upravo priznavanje prava po osnovi ozljede na radu u konkretnom slučaju imalo za posljedicu diskriminiranje samaca. Apsurdnost takvog uspoređivanja roditelja sa samcima nepotrebno je prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 22
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (2) Teška ozljeda na radu je svaka ozljeda glave ili drugih dijelova tijela praćena nesvjesticom ili poremećajima govora ili pojavom grčeva dijela ili cijelog tijela, teške opekline, prignječenja, strijelne rane, ozljede organa prsnog koša i/ili trbušnih organa, porezotine mišića i/ili tetiva te prijelomi, vanjska i unutarnja krvarenja, isčašenja zglobova, kao i oštećenja više dijelova tijela. (3) Teškom opeklinom smatra se svaka opeklina kod koje se na opečenom dijelu pojave mjehuri ispunjeni krvnom plazmom, a oko kojih je koža crvena i bolna ako takva opeklina zahvaća više od 25 posto površine kože, ona kod koje je opečena cijela debljina kože i/ili dublje postavljena tkiva (mišići, tetive, živci i krvne žile), ako je opečeno više od 10 posto površine tijela, svaka opeklina kod koje je nastalo pougljenjivanje (karbonizacija) opečenog dijela tijela, kao i sve opekline očiju, dišnih putova te one nastale u dodiru s električnom strujom. (4) Skupna ozljeda je svaka ozljeda u kojoj su nastradala najmanje dva radnika ili druge osobe. (5) Smrtna ozljeda je svaka ozljeda od čijih je posljedica radnik ili druga osoba preminula u roku od 365 dana od dana ozlijeđivanja. (6) U postupcima za naknadu štete dopušteno je dokazivati da je smrt radnika ili druge osobe posljedica ozljede na radu, iako je smrt nastupila po proteku 365 dana od dana ozlijeđivanja. Profesionalna bolest Članak 29. (1) U smislu ovog Zakona, podzakonskih propisa koji se donose na temelju ovog Zakona i posebnih propisa u vezi sa zaštitom na radu, profesionalna bolest je bolest radnika koja je u potpunosti uzrokovana štetnim utjecajem poslova koje obavlja, odnosno utjecajem obavljanja djelatnosti poslodavca, a obilježava je izravna povezanost sa zanimanjem i djelovanjem štetnosti na radnom mjestu, pri čemu je težina bolesti u vezi s razinom i trajanjem izloženosti, i najčešće se manifestira nakon višegodišnje izloženosti štetnom čimbeniku. (2) Štetnosti koje uzrokuju profesionalnu bolest su kemijske, biološke i fizikalne štetnosti te fizički napori za koje se zna odnosno za koje je dokazano da uzrokuju upravo tu bolest. komentirati. Isti Sindikat zatražio je mišljenje pravobraniteljice za ravnopravnost spolova koja, u predmetu urbroj: 14‐12‐02, od 8. rujna 2012., nalazi da je u konkretnom slučaju žena stavljena u nepovoljniji položaj u odnosu, kako na druge žene, tako i na muškarce, samo zbog činjenice da je na svom redovnom putu prema kući sa radnog mjesta svratila po dijete u vrtić. Pravobraniteljica dalje navodi: „Upravo zbog činjenice da su žene te koje u većini vode brigu oko djece, a koja briga uključuje i prijevoz djece iz vrtića kući, one najviše bivaju pogođene nepovoljnom praksom na koju ste ukazali svojim dopisom. U ovom slučaju moglo bi se raditi o neizravnoj (indirektnoj) deskriminaciji žena. Ustavni sud bi u ovakvom slučaju mogao odlučivati je li Upravni sud povrijedio načelo zakonitosti, odnosno, je li pri donošenju odluke uzeo u obzir odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova kao organskog zakona.“ Na kraju, pravobraniteljica upozorava na praksu Europskog suda pravde u predmetu C‐116/06, od 20. rujna 2007., Sari Kiiski v Tampereen kaupunki, u kojem je slučaju taj sud pokazao spremnost da nivo zaštite od izravne i neizravne diskriminacije temeljem trudnoće i majčinstva na poslu podigne vrlo visoko. Konkretno, to znači da žene koje brinu za djecu moraju imati pristup jednakim pravima kao i ostali radnici, odnosno radnice. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 23
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (3) Profesionalne bolesti utvrđuju se sukladno Zakonu o listi profesionalnih bolesti, pri čemu je dopušteno da radnik kojem u upravnom postupku nije priznato pravo na profesionalnu bolest navedenu na listi, u sudskom postupku dokazuje profesionalno porijeklo bolesti od koje boluje, iako je uzrokovana na način koji nije naveden na listi.20 Bolest u vezi s radom Članak 30. U smislu ovog Zakona, podzakonskih propisa koji se donose na temelju ovog Zakona i posebnih propisa u vezi sa zaštitom na radu, bolest u vezi s radom je bolest koja ima više uzročnika, od kojih je jedan štetnost s radnog mjesta, koja sama ne može uzrokovati tu bolest, ali uz djelovanje ostalih uzročnika može dovesti do pojave bolesti, ili ubrzati, odnosno pogoršati postojeću bolest radnika. 3. Osposobljavanje za rad na siguran način Obveza osposobljavanja radnika za rad na siguran način Članak 31. (1) Poslodavac je obvezan na temelju procjene opasnosti osposobiti svakog radnika za samostalan rad na siguran način, i to: 1. prije početka rada, 2. nakon svake promjene procjene rizika, 3. kod promjena u radnom postupku, 4. kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene, 5. kod uvođenja nove tehnologije, 6. kod upućivanja radnika na novi posao, odnosno na novo mjesto rada, 7. kod utvrđenog oštećenja zdravlja uzrokovanog opasnostima ili štetnostima rada, odnosno djelatnosti poslodavca. (2) Osposobljavanje iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je obvezan provesti na taj način da obavijesti radnika o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, da mu objasni i omogući da uvježba primjenu mjera zaštite na radu koje je dužan primjenjivati tijekom rada sukladno procjeni rizika kojima je izložen na radu i u vezi s radom te da mu, s obzirom na mjesto rada i narav ili vrstu poslova koje obavlja, dade pisane upute za rad na siguran način. 20
Prema odredbama članka 8. Konvencije MOR‐a broj 121. i točke 7. Preporuke broj 127. uz tu Konvenciju, država članica mora omogućiti, ako ima propisanu listu profesionalnih bolesti i definiciju profesionalne bolesti, da se dokazuje profesionalno porijeklo oboljenja radnika koje nije na toj listi, ili koje se manifestira na način koji nije opisan u listi. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 24
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (3) Osposobljavanje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka poslodavac je obvezan neodložno provesti u slučaju promjene, odnosno pojave novih rizika, neovisno o tome je li s tim u vezi već izmijenio ili dopunio procjenu rizika. (4) Poslodavac mora utvrditi obvezu povremene provjere znanja iz zaštite na radu za radnike koji obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada i obvezu provjere znanja radnika koji obavljaju poslove na kojima se je broj nezgoda i ozljeda na radu kod poslodavca povećao u odnosu na prethodnu godinu. (5) Obvezu iz stavka 4. ovog članka može narediti inspektor rada te biti nazočan takvoj provjeri znanja, ako ocijeni da je za određene poslove nužna provjera osposobljenosti radnika za rad na siguran način. (6) Poslodavac je obvezan osposobljavanje radnika, ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu provoditi tijekom radnog vremena o svom trošku. Zabrana rada radnika koji nije osposobljen za rad na siguran način Članak 32. (1) Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radniku koji prethodno nije osposobljen za rad na siguran način. (2) Radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način, poslodavac mora osigurati rad pod neposrednim nadzorom radnika osposobljenog za rad na siguran način, ali ne dulje od 60 dana, unutar kojeg roka je dužan osposobiti radnika za samostalan rad na siguran način, ili utvrditi da radnik niti nakon ponovljenog pokušaja osposobljavanja nije u mogućnosti osposobiti se za rad na siguran način, zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti. (3) Drugoj osobi poslodavac mora osigurati neposredan nadzor radnika osposobljenog za rad na siguran način. Obvezno osposobljavanje i usavršavanje poslodavca i ovlaštenika Članak 33. Poslodavac odnosno njegov ovlaštenik moraju biti osposobljeni i moraju se stručno usavršavati iz područja zaštite na radu, sukladno potrebama koje proizlaze iz procjene rizika. Izvođenje programa osposobljavanja Članak 34. (1) Poslodavci mogu programe osposobljavanja za rad na siguran način izvoditi sami, ili mogu izvedbu povjeriti pravnim ili fizičkim osobama ovlaštenima za obavljanje osposobljavanja iz područja zaštite na radu. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 25
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (2) Programe osposobljavanja za rad na siguran način samostalno izvodi poslodavac koji zapošljava stručnjaka za zaštitu na radu koji udovoljava uvjetima iz stavka 3. ovog članka. (3) Osoba koja izvodi programe osposobljavanja za rad na siguran način, neovisno je li zaposlena kod poslodavca ili u pravnoj osobi ovlaštenoj za obavljanje osposobljavanja iz područja zaštite na radu, ili programe izvodi kao ovlaštena fizička osoba, mora imati osnovna andragoška znanja, koja dokazuje potvrdom ovlaštene ustanove o osposobljenosti iz područja osnovnih andragoških znanja, prema programu kojeg je kao odgovarajućeg potvrdio ministar nadležan za rad, odnosno potvrdom visokoškolske ustanove ako je ta znanja osoba stekla tijekom studija. (4) Poslodavac koji je fizička osoba, samozaposlena osoba, ili je jedina zaposlena osoba u pravnoj osobi, ne smije samoga sebe osposobljavati za rad na siguran način, niti smije samome sebi izdavati uvjerenja o osposobljenosti, osim ako ispunjava uvjete za stručnjaka za zaštitu na radu i ima osnovna andragoška znanja iz stavka 3. ovog članka. (5) Ministar nadležan za rad pravilnikom propisuje minimalne uvjete za osposobljavanje radnika za rad na siguran način, za osposobljavanje poslodavca i ovlaštenika iz područja zaštite na radu te za osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu za obnašanje dužnosti u vezi sa zaštitom na radu, postupak za izdavanje i prestanak ovlaštenja iz stavka 2. ovoga članka, minimalni sadržaj programa osposobljavanja sukladno procjeni rizika, metode osposobljavanja i provjere osposobljenosti, te uvjete i načine sustavnog usavršavanja sposobnosti. 4. Obavješćivanje i savjetovanje Obveza obavješćivanja i savjetovanja Članak 35. (1) Poslodavac je obvezan provoditi postupke obavješćivanja i savjetovanja s radnicima, odnosno njihovim predstavnicima, o pitanjima zaštite na radu, sukladno ovom Zakonu i Zakonu o radu (alternativno: Zakonu o kolektivnim pravima iz radnog odnosa21). (2) Obveza obavješćivanja i savjetovanja prema ovom Zakonu obuhvaća razmjerno sudjelovanje radnika, njihovih povjerenika za zaštitu na radu, radničkog vijeća te djelovanje odbora za zaštitu na radu. 21
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava stavilo je u Prijedlog plana propisa za 2013., među ostalim, upućivanje u zakonodavni postupak Nacrta prijedloga Zakona o kolektivnim pravima iz radnog odnosa. http://www.vlada.hr/hr/uredi/ured_za_zakonodavstvo/novosti_i_dogadanja/objavljeni_prijedlozi_plana_propisa_za_2013
_godinu (1. 11. 2012.) prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 26
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU Obavješćivanje Članak 36. (1) Poslodavac je obvezan obavijestiti radnike, povjerenika radnika za zaštitu na radu, stručnjaka zaštite na radu, ovlaštenu pravnu ili fizičku osobu, ako je s njom ugovorio obavljanje poslova zaštite na radu, i druge osobe o svim rizicima i promjenama koje bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika i drugih osoba, a osobito o: 1. rizicima vezanim uz mjesto rada i narav ili vrstu poslova, o mogućem oštećenju zdravlja te o zaštitnim i preventivnim mjerama i aktivnostima u svakom radnom postupku, 2. mjerama pružanja prve pomoći, zaštite od požara, zaštite i spašavanja radnika te o radnicima koji ih provode. (2) Poslodavac je obvezan pisanim uputama osigurati provedbu radnog postupka u skladu s pravilima zaštite na radu, te je obvezan dati radnicima i drugim osobama upute sukladno stavku 1. ovoga članka. (3) Poslodavac je obvezan istaknuti na mjestima rada pisane upute o radnom okolišu, sredstvima rada, opasnim kemikalijama, biološkim agensima, opasnostima na radu, izvorima fizikalnih štetnosti i drugim rizicima na radu i u vezi s radom, sukladno procjeni rizika. (4) Poslodavac je obvezan osigurati da pristup mjestima rada, na kojima se obavljaju poslovi s posebnim uvjetima rada, imaju samo radnici koji su dobili pisane upute za rad na siguran način i osobnu zaštitnu opremu čija obvezna uporaba proizlazi iz procjene rizika. (5) Poslodavac je obvezan stručnjaku zaštite na radu, ovlašteniku i povjereniku za zaštitu na radu učiniti dostupnom odgovarajuću dokumentaciju, a osobito: 1) procjenu rizika i popis mjera koje se provode u svrhu uklanjanja ili smanjenja procijenjenih rizika, 2) evidencije i isprave, koje je obvezan voditi i čuvati u skladu s odredbama članka 69. ovoga Zakona, 3) upravne mjere koje je naredio inspektor rada. (6) Poslodavac je obvezan najmanje svaka tri mjeseca pisanim putem izvijestiti povjerenike radnika za zaštitu na radu o stanju zaštite na radu i planiranim aktivnostima u narednom izvještajnom razdoblju. (7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, u slučaju svake smrtne, teške ili skupne ozljede na radu, utvrđenog slučaja profesionalne bolesti i nalaza inspektora rada kojim je utvrđen nedostatak u provedbi zaštite na radu, poslodavac je obvezan o nastanku događaja odmah izvijestiti povjerenika radnika za zaštitu na radu, te mu u roku od 48 sati o tome dostaviti pisano izvješće. (8) U slučaju svake smrtne, teške ili skupne ozljede na radu poslodavac je obvezan pozvati na uviđaj povjerenika radnika za zaštitu na radu. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 27
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (9) Poslodavac je obvezan pravovremeno dati radniku upute o postupanju u slučaju nastanka neposrednog rizika po život i zdravlje, kojem je ili bi mogao biti izložen, kao i mogućim mjerama, koje je u tom slučaju potrebno poduzeti radi sprječavanja ili smanjivanja rizika. Savjetovanje Članak 37. (1) Poslodavac je obvezan pravovremeno se savjetovati s povjerenikom radnika za zaštitu na radu o: 1. izboru stručnjaka zaštite na radu, 2. povjeravanju provođenja zaštite na radu ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi, 3. izradi procjene rizika te izmjenama, odnosno dopunama procjene rizika, 4. izboru radnika za pružanje prve pomoći i radnika za provođenje mjera zaštite od požara, evakuacije i spašavanja, 5. zaštiti i prevenciji od rizika na radu te sprječavanju i smanjivanju rizika, 6. sprječavanju nezgoda, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom, 7. promjenama u procesu rada i tehnologiji, 8. provođenju osposobljavanja iz zaštite na radu, 9. poboljšanju uvjeta rada te planiranju i uvođenju novih tehnologija, 10. utjecaju radnih uvjeta i radnog okoliša na zdravlje i sigurnost radnika i drugih osoba, 11. izboru sredstava rada i osobne zaštitne opreme, 12. smanjenju izloženosti radnika jednoličnom radu, radu s nametnutim ritmom, radu po učinku i na vrijeme te ostalim psihofiziološkim naporima navedenim u Prilogu ovog Zakona. Odbor za zaštitu na radu Članak 38. (1) Poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika, obvezan je osnovati odbor zaštite na radu (dalje: odbor) kao svoje savjetodavno tijelo za unaprjeđivanje zaštite na radu. (2) Poslodavac koji zapošljava 250 ili više radnika i koji je poslovanje organizirao u dvije ili više organizacijskih jedinica, osniva odbore po organizacijskim jedinicama i središnji odbor, koji moraju osnovati i povezana trgovačka društva22. (3) Odbor čine poslodavac ili njegov imenovani predstavnik, stručnjak zaštite na radu koji obavlja poslove zaštite na radu kod poslodavca, specijalist medicine rada izabran sukladno posebnom 22
Trgovačka društva mogu biti kapitalno, odnosno personalno povezana. U oba slučaja vladajuće društvo ima pretežni utjecaj na poslovanje ovisnih društava. Kako nisu potpuno samostalna, u praksi se često događa da su odluke, zaključci, preporuke i dr. s razine ovisnih društava, mrtvo slovo na papiru (teatralna participacija u odlučivanju), jer provedbu zaključenog blokira vladajuće društvo, npr. tako što ovisnom društvu, odnosno njegovoj upravi ne osigurava resurse potrebne za provedbu zaključenog. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 28
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU propisu te povjerenik radnika za zaštitu na radu ili njihov koordinator, ako su izabrani ili imenovani sukladno ovom Zakonu. (4) Predsjednik odbora je poslodavac ili njegov imenovani predstavnik. (5) O imenovanju članova odbora poslodavac donosi pisanu odluku, a o imenovanju središnjeg odbora povezanih trgovačkih društava, odluku odnosi ovlaštena pravna osoba vladajućeg društva, vodeći računa o razmjernoj zastupljenosti članova, sukladno odredbi stavka 3. ovog članka. (6) Odbor se sastaje najmanje jedanput u tri mjeseca i o svojem radu vodi zapisnik, a središnji odbor sastaje se najmanje jedanput u šest mjeseci. (7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, u slučaju smrtne, teške ili skupne ozljede na radu predsjednik odbora obvezan je sazvati sjednicu u roku od 48 sati od nastanka ozljede. (8) O sjednici odbora poslodavac obavještava inspektora rada, koji može nazočiti sjednici. (9) Ako poslodavac sjednicu odbora ne sazove u rokovima iz stavaka 6. i 7. ovoga članka, sjednicu odbora ima pravo sazvati povjerenik radnika za zaštitu na radu ili koordinator povjerenika, odnosno radničko vijeće. Nadležnost odbora Članak 39. (1) Sa svrhom stalnog unaprjeđivanja zaštite zdravlja i sigurnosti radnika na radu i u vezi s radom, odbor planira i nadzire: 
primjenu pravila zaštite na radu kod poslodavca, 
organizaciju obavljanja poslova zaštite na radu, 
obavješćivanje i osposobljavanje u vezi sa zaštitom na radu, 
prevenciju rizika na radu i u vezi s radom te njezine učinke na zdravlje i sigurnost radnika i drugih osoba. (2) Nadležnosti odbora iz stavka 1. ovoga članka mogu se proširiti kolektivnim ugovorom. (3) Nadležnost središnjeg odbora utvrđuje se kolektivnim ugovorom. 5. Poslovi s posebnim uvjetima rada Obveze poslodavca u vezi s poslovima s posebnim uvjetima rada Članak 40. (1) Poslodavac ne smije dopustiti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radniku koji ne zadovoljava posebno propisane uvjete za njihovo obavljanje, odnosno kojemu je specijalist medicine rada zabranio rad na tim poslovima. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 29
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (2) Osobu s kojom namjerava sklopiti ugovor o radu, poslodavac upućuje na pregled specijalistu medicine rada, uputnicom koja sadrži podatke o naravi ili vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja na ocjenu njezine sposobnosti za obavljanje tih poslova i mogućeg utjecaja štetnosti s radnog mjesta na zdravlje radnika. (3) Poslodavac mora radnika koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ponovno uputiti na pregled nakon proteka roka utvrđenog propisom iz stavka 6. ovoga članka, ili kada to ocijeni specijalist medicine rada. (4) Poslodavac ne smije dozvoliti radniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, ako ga ponovno ne uputi na pregled u roku u kojem je to bio obvezan učiniti, ili ako radnik odbije pristupiti pregledu na koji ga je uputio. (5) Poslodavac ne smije organizirati obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada na izdvojenom mjestu rada. (6) Ministar nadležan za zdravlje, uz suglasnost ministra nadležnog za rad, propisuje poslove s posebnim uvjetima rada, uvjete koje moraju ispunjavati radnici koji obavljaju te poslove, u pogledu dobi, spola, stručne osposobljenosti, zdravstvenoga ili psihičkog stanja (dalje: zdravstveno stanje), tjelesnoga stanja, psihofizioloških i psihičkih sposobnosti (dalje: psihička sposobnost), način, sadržaj i rokove provjere sposobnosti za rad na tim poslovima, odnosno ocjene mogućeg oštećenja zdravlja uzrokovanog štetnostima posla ili djelatnosti poslodavca. 6. Posebno osjetljive skupine radnika Posebno osjetljive skupine radnika Članak 41. (1) Posebno osjetljive skupine kojima je poslodavac obvezan osigurati posebnu zaštitu na radu jesu maloljetni radnici, trudne radnice, radnice koje su nedavno rodile, radnice koje doje, radnici oboljeli od profesionalne bolesti te radnici kod kojih je utvrđena profesionalna nesposobnost za rad ili neposredni rizik od nastanka invalidnosti prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju. (2) Radi provedbe posebne zaštite na radu poslodavac je obvezan u procjeni rizika naznačiti poslove koji su potencijalno rizični za radnike iz stavka 1. ovoga članka. Posebna zaštita na radu maloljetnih radnika Članak 42. Poslodavac je obvezan provoditi posebnu zaštitu na radu maloljetnih radnika propisanu Zakonom o radu radi očuvanja nesmetanoga duševnog i tjelesnog razvitka maloljetnih radnika. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 30
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU Posebna zaštita na radu trudnih radnica, radnica koje su nedavno rodile i koje doje djecu Članak 43. (1) Poslodavac je obvezan provoditi posebnu zaštitu na radu trudnih radnica, radnica koje su nedavno rodile i radnica koje doje djecu, propisanu Zakonom o radu i ovim Zakonom, radi zaštite od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva i oporavak od trudnoće i poroda. (2) Trudna radnica ne smije obavljati osobito poslove vatrogasca, poslove koji se obavljaju na visini, poslove u nepovoljnoj mikroklimi, poslove pri kojima je izložena buci i vibracijama, povišenom atmosferskom tlaku, ionizirajućem i mikrovalnom zračenju, dimu olova i njegovih anorganskih spojeva, tetraetilolovu, parama žive i prašini živinih spojeva, prašini i dimovima mangana i spojeva, uranu i njegovim spojevima, fluoru i njegovim spojevima, ugljičnom disulfidu, halogenim derivatima ugljikovodika, benzenu i drugim homolozima, nitro i amino derivatima benzena, kemijskim i drugim tvarima u proizvodnji i preradi umjetnih smola i plastičnih masa, pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika te biološkim agensima i to virusima hepatitis B, herpes, cytomegalo, varicella, rubella, HIV te bakterijama listeria i toxoplazma. (3) Radnica koja je nedavno rodila ne smije u razdoblju od 60 dana od isteka obveznog rodiljnog dopusta obavljati poslove koji štete njenom oporavku od trudnoće i poroda. (4) Radnica koja doji dijete ne smije obavljati osobito poslove pri kojima je izložena prašini, dimu i parama olova i njegovih spojeva, halogenim derivatima ugljikovodika i pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika. (5) Radi zaštite od rizika iz stavaka 2. – 4. ovoga članka, poslodavac je obvezan radnicama iz stavka 1. ovoga članka: 1. prilagoditi uvjete i organizaciju radnog vremena, radi uklanjanja rizika za sigurnost i zdravlje, 2. osigurati mogućnost obavljanja drugih odgovarajućih poslova, odnosno rad na drugom mjestu rada, ako prilagodbe nisu tehnički izvedive, odnosno opravdane na poslovima ili mjestu rada koje su obavljale, odnosno na kojima su radile prije trudnoće ili poroda. (6) Prilagodba uvjeta, organizacija radnog vremena te promjena mjesta rada ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće radnicama iz stavka 1. ovoga članka. (7) Ako nije moguće osigurati posebnu zaštitu na radu, onda radnice iz stavka 1. ovog članka ostvaruju pravo na dopust uz naknadu plaće sukladno Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama. (8) Ocjenu o rizicima koji bi mogli štetno utjecati na sigurnost i zdravlje trudnih radnica, odnosno na plod te na sigurnost i zdravlje radnica koje su nedavno rodile, kao i ocjenu o tome koji su poslovi za njih odgovarajući, daje specijalist medicine rada na prijedlog specijalista ginekologije, odnosno porodništva, uzimajući u obzir procjenu rizika. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 31
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (9) Ocjenu o rizicima koji bi mogli štetno utjecati na sigurnost i zdravlje djeteta koje doji radnica, kao i ocjenu o tome koji su poslovi za nju odgovarajući, daje specijalist medicine rada na prijedlog specijalista pedijatra i/ili izabranog liječnika obiteljske medicine23, uzimajući u obzir procjenu rizika. Posebna zaštita na radu radnika koji su profesionalno nesposobni za rad ili su izloženi neposrednom riziku od nastanka invalidnosti Članak 44. (1) Posebna zaštita na radu radnika kod kojih je utvrđeno oboljenje od profesionalne bolesti, profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti provodi se prema ovom Zakonu, Zakonu o radu, propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju te propisima o mirovinskom osiguranju radi sprječavanja daljnjeg oštećenja zdravlja i umanjenja preostale radne sposobnosti. (2) Poslodavac je obvezan: 1. prilagoditi radne uvjete i organizaciju radnog vremena, radi uklanjanja izloženosti rizicima za sigurnost i zdravlje radnika iz stavka 1. ovoga članka, 2. omogućiti radnicima iz stavka 1. ovoga članka obavljanje drugih odgovarajućih poslova, odnosno rad na drugom mjestu rada, ako prilagodbe nisu tehnički izvedive, odnosno opravdane na mjestu rada ili na poslovima koje su obavljale u vrijeme utvrđenja oboljenja od profesionalne bolesti, profesionalne nesposobnosti za rad ili neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti. 7. Sredstva rada, osobna zaštitna oprema i mjesta rada Obveze poslodavca u vezi sa sredstvima rada i osobnom zaštitnom opremom Članak 45. (1) Poslodavac je obvezan osigurati da sredstva rada i osobna zaštitna oprema u uporabi budu u svakom trenutku sigurni, održavani, za rad prilagođeni i u ispravnom stanju, te da se koriste sukladno pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača tako da za vrijeme rada ne ugrožavaju radnike i druge osobe. (2) Poslodavac je obvezan isključiti iz uporabe sredstva rada i osobnu zaštitnu opremu na kojoj nastanu promjene zbog kojih postoje rizici za sigurnost i zdravlje radnika i drugih osoba. (3) Kad organizacijskim mjerama, odnosno osnovnim pravilima zaštite na radu nije moguće otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti rizike za sigurnost i zdravlje radnika, poslodavac je obvezan osigurati 23
Mlijekom radnice‐majke može biti ugroženo zdravlje djeteta. Prema podacima HZZO‐a zbog nedostrataka pedijatara oko 30.000 djece nema svoga pedijatra, već o njima brinu izabrani liječnici obiteljske medicine, pa oni mogu dati potvrdu. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 32
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu i skrbiti da ju radnici koriste na propisani način pri obavljanju poslova. (4) Poslodavac je obvezan osigurati da su mjesta rada koja se koriste u svakom trenutku sigurna, održavana, za rad prilagođena i u ispravnom stanju, sukladno pravilima zaštite na radu. (5) Poslodavac mora prestati s radom u građevinama namijenjenima za rad na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika. Obvezni pregledi sredstava rada i osobne zaštitne opreme Članak 46. (1) Poslodavac je obvezan, sukladno pravilima zaštite na radu, posebnim propisima, odnosno uputama proizvođača, obavljati preglede, odnosno ispitivanja sredstava rada i osobne zaštitne opreme koji se koriste, radi utvrđivanja jesu li na njima primijenjena pravila zaštite na radu i jesu li zbog nastalih promjena tijekom njihove uporabe ugroženi sigurnost i zdravlje radnika. (2) Poslodavac je obvezan ispitivati pojedine vrste instalacija i radne opreme u rokovima i na način utvrđen pravilima zaštite na radu i posebnim propisima. (3) Ministar nadležan za rad pravilnikom propisuje mjere, pravila, postupke i aktivnosti zaštite na radu u vezi sa sredstvima rada, osobnom zaštitnom opremom te mjestima rada. Obvezno ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima Članak 47. (1) Poslodavac je obvezan na propisani način obavljati ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, osobito u sljedećim slučajevima: 
prije njihovog stavljanja u uporabu, 
poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog početka korištenja, 
prije početka korištenja na novom mjestu, ako su strojevi i uređaji premješteni s jednog mjesta rada na drugo, zbog čega su morali biti rastavljeni i ponovno sastavljeni. (2) Strojevima i uređajima s povećanim opasnostima prema odredbi stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito: dizalice nosivosti preko 10 KN, teretna dizala, industrijski transporteri, vozila unutarnjeg prijevoza na mehanizirani pogon, strojevi za obradu i preradu drva, metala i sličnih materijala, mehaničke i hidrauličke preše, podizne platforme, kompresori, centrifuge, predtlačne i podtlačne komore, kotlovi za centralno grijanje, parni i vrelovodni kotlovi, strojevi i uređaji koji sadrže posude pod tlakom i drugi uređaji i strojevi sa sličnim opasnostima po sigurnost i zdravlje radnika. (3) Ministar nadležan za rad propisuje pravilnikom iz članka 46. stavka 3. ovog Zakona listu strojeva i uređaja s povećanim opasnostima iz prethodnog stavka ovoga članka. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 33
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU Zapisnik i isprava o ispitivanju Članak 48. (1) O obavljenom propisanom ispitivanju sastavlja se zapisnik i izdaje odgovarajuća isprava. (2) Ministar nadležan za rad propisuje pravilnikom iz članka 46. stavka 3. ovog Zakona uvjete pod kojima ova ispitivanja može obavljati sam poslodavac, odnosno ovlaštena pravna osoba, postupak ispitivanja, kao i sadržaj, oblik i način sastavljanja zapisnika i izdavanja isprava. Ovlasti inspektora rada u vezi s ispitivanjima Članak 49. (1) Inspektor rada ovlašten je narediti ispitivanje pojedinih instalacija u građevinama namijenjenima za rad kad opravdano pretpostavi da je ispitivanje potrebno u svrhu zaštite radnika i drugih osoba. (2) Inspektor rada ovlašten je narediti da se obavi ispitivanje radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima i izvan utvrđenih rokova, ako opravdano pretpostavi da je ispitivanje potrebno u svrhu sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i drugih osoba, posebno u slučaju utvrđenja profesionalne bolesti. (3) Inspektor rada može narediti ispitivanje u radnim prostorijama i radnom prostoru izvan radnih prostorija u kojima radni postupak ne utječe na stanje u radnom okolišu na temelju zahtjeva radnika, odnosno njegovog povjerenika, ili ako sam opravdano pretpostavi da postojeće stanje nije u skladu s pravilima zaštite na radu. Videonadzor kao sredstvo zaštite na radu Članak 50. (1) Poslodavac smije koristiti videonadzor kao sredstvo zaštite na radu pod uvjetima propisanima ovim Zakonom. (2) Dopušteno je korištenje videonadzora radi kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija i prostora te radi smanjenja izloženosti radnika riziku od nasilja, krađa i sličnih događaja na radu ili u vezi s radom. (3) Zabranjeno je postavljanje kamera na mjestima rada sa svrhom da čitavo radno vrijeme prate sve pokrete radnika tijekom obavljanja poslova, kao i u prostorijama za osobnu higijenu i presvlačenje radnika (npr. garderobe, kupaonice i sl.). (4) Poslodavac smije koristiti videonadzor kao mjeru zaštite na radu na temelju prethodne suglasnosti radničkog vijeća, odnosno sindikalnog povjerenika s ovlastima radničkog vijeća, ako može dokazati da drugim mjerama zaštite na radu, koje u manjoj mjeri zadiru u privatnost radnika, ne može osigurati istu razinu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu koju postiže primjenom videonadzora. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 34
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (5) Ako radničko vijeće, odnosno sindikalni povjerenik s ovlastima radničkog vijeća uskrati suglasnost, poslodavac može u roku petnaest dana od dana dostave izjave o uskrati suglasnosti tražiti da tu suglasnost nadomjesti sudska ili arbitražna odluka. (5) O tužbi poslodavca u slučaju iz stavka 5. ovoga članka, sud prvog stupnja je dužan odlučiti u roku trideset dana od dana podnošenja tužbe. 8. Tehnologija rada i radni postupci Obveze poslodavca u vezi s tehnologijom rada i radnim postupcima Članak 51. (1) Poslodavac je obvezan planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika i drugih osoba te ljudski okoliš, uvažavajući pritom najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, sukladno pravilima zaštite na radu te zaštitu ljudi i ljudskog okoliša sukladno posebnim propisima o zaštiti okoliša. (2) Poslodavac je obvezan osigurati nadzor drugih osoba na mjestima rada, radi zaštite zdravlja i sigurnosti tih osoba. (3) Poslodavac mora skrbiti da su radni postupci tako pripremljeni i organizirani te da se provode na način koji ne šteti sigurnosti i zdravlju radnika. (4) U svrhu osiguravanja najboljih uvjeta rada bez opasnosti po zdravlje i sigurnost rada radnika, poslodavac je dužan pri utvrđivanju radnih postupaka pratiti promjene i primijeniti sve ostvarene napretke u području tehnike, medicine rada, ergonomije i drugih znanstvenih, odnosno stručnih područja. (5) Obveze iz stavaka 1. – 4. ovoga članka poslodavac ostvaruje sukladno procjeni rizika, koju je obvezan usklađivati sa znanstvenim i stručnim spoznajama, odnosno napretkom. 9. Radni okoliš Obvezna ispitivanja radnog okoliša Članak 52. (1) Poslodavac je obvezan procijeniti rizike i osigurati zaštitu zdravlja i sigurnost radnika i drugih osoba izloženih fizikalnim, kemijskim i biološkim štetnim djelovanjima, sukladno pravilima zaštite na radu i posebnim propisima o zaštiti od fizikalnih, kemijskih i bioloških štetnosti. (2) Poslodavac je obvezan ispitivati radni okoliš na mjestu rada kad: prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 35
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU 1. radni postupak utječe na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka, 2. u radnom postupku nastaje prašina, 3. u radnom postupku nastaje buka, odnosno vibracije, 4. se pri radu koriste, proizvode ili prerađuju opasne kemikalije, odnosno biološki agensi, 5. pri radu nastaju opasna zračenja, 6. su na radu prisutni rizici od eksplozivne atmosfere, 7. je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću rasvjetu, sukladno procjeni rizika. (3) Ispitivanja iz stavka 2. ovoga članka poslodavac je obvezan obaviti na način i u rokovima sukladno pravilima zaštite na radu i posebnim propisima. (4) Iznimno od odredaba stavaka 2. i 3. ovoga članka, obveza ispitivanja postoji odmah nakon što su nastali uvjeti, odnosno promjene zbog kojih je ispitivanje obvezno. (5) Ministar nadležan za rad pravilnikom propisuje pravila zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i drugih osoba izloženih fizikalnim, kemijskim i biološkim štetnostima te način i postupke ispitivanja radnog okoliša, rokove ispitivanja, sadržaj, oblik i način sastavljanja zapisnika i izdavanja isprava te uvjete koje moraju ispunjavati poslodavci, odnosno pravne ili fizičke osobe ovlaštene za obavljanje tih poslova. Obveze poslodavca u vezi s uporabom opasnih kemikalija na radu Članak 53. (1) Poslodavac je obvezan primjenom manje opasnih i štetnih tehnologija, radnih postupaka i radnih tvari stalno unaprjeđivati stanje zaštite na radu. (2) Poslodavac koji koristi, proizvodi, odnosno prerađuje opasne kemikalije mora u procjeni rizika utvrditi jesu li opasne ili štetne po zdravlje i sigurnost radnika i drugih osoba te ljudski okoliš, i s tim u svezi primjenjivati pravila zaštite na radu te pravila zaštite ljudskog okoliša. Redoslijed postupanja s opasnim kemikalijama Članak 54. (1) Opasne kemikalije poslodavac smije koristiti samo ako ne može iste radne rezultate postići primjenom bezopasnih kemikalija. (2) Ukoliko nije moguća zamjena opasnih kemikalija bezopasnim ili manje opasnim, odnosno manje štetnim kemikalijama, poslodavac je obvezan utvrditi da li se primjenom drugog radnog postupka može smanjiti opasnost ili štetnost od primjene opasnih kemikalija. (3) Ukoliko koristi opasne kemikalije poslodavac je obvezan pravila zaštite na radu primjenjivati sljedećim redoslijedom: prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 36
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU 1. ukoliko je prema vrsti poslova i stanju tehnike moguće, mora koristiti zatvorene sustave, 2. ukoliko nije moguće spriječiti oslobađanje opasnih plinova, para i aerosola, treba ih odvoditi s mjesta nastanka izvan radnog okoliša tako da se ne onečišćuje ljudski okoliš, 3. ukoliko nije moguće odvoditi opasne plinove, pare i aerosole s mjesta nastanka, onda je potrebno ograničiti na najmanju moguću mjeru: 
količinu opasne kemikalije, 
broj radnika i drugih osoba koje su izložene djelovanju opasne kemikalije, 
vrijeme izlaganja radnika i drugih osoba utjecaju opasnih kemikalija, 4. ako se pravilima navedenima u točkama od 1. do 3. ovoga stavka ne može postići zadovoljavajuća zaštita zdravlja i sigurnost radnika i drugih osoba, poslodavac mora osigurati da radnici pri radu opasnim kemikalijama koriste propisanu osobnu zaštitnu opremu. Provjeravanje koncentracije opasnih kemikalija na radu Članak 55. (1) Obveza je poslodavca da je koncentracija opasnih kemikalija, koje djeluju u obliku plinova, para i aerosola, na mjestima rada i u njihovom okruženju što niža i stalno ispod maksimalno dozvoljenih koncentracija. (2) Ukoliko se mjerenjem utvrdi da je koncentracija opasnih kemikalija veća od maksimalno dopustivih, poslodavac mora neodložno: 
utvrditi razloge prekoračenja granične vrijednosti, 
na temelju utvrđenih razloga primijeniti dodatna pravila zaštite na radu, 
nakon primjene dodatnih pravila ponoviti mjerenja, 
pošto mjerenjem utvrdi da je koncentracija ispod graničnih vrijednosti, smije dozvoliti radnicima obavljanje poslova. Pakiranje i označavanje opasnih kemikalija na radu Članak 56. (1) Poslodavac mora osigurati da opasne kemikalije budu tako pakirane i označene da prilikom njihovog korištenja ne postoji opasnost, odnosno štetnost za zdravlje i sigurnost radnika i drugih osoba te za ljudski okoliš i osobe u njemu. (2) Poslodavac mora osigurati da za opasne kemikalije radnicima budu dani podaci o opasnostima ili štetnostima u vezi s njihovim korištenjem, kao i o pravilima, odnosno mjerama zaštite na radu. (3) Kod skladištenja opasnih kemikalija poslodavac mora osigurati primjenu pravila zaštite na radu sukladno svojstvima tih kemikalija. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 37
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (4) Ministar nadležan za rad, pravilnikom iz članka 52. stavka 5. ovog Zakona propisuje pravila, mjere, postupke i aktivnosti zaštite na radu radnika i drugih osoba koje su izložene opasnim kemikalijama na radu, granične vrijednosti izloženosti opasnim kemikalijama i biološke granične vrijednosti. Obveze poslodavca u vezi s uporabom bioloških agensa na radu Članak 57. (1) Poslodavac mora provoditi zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika koji su na radu izloženi ili bi mogli biti izloženi biološkim agensima te zaštitu zdravlja i sigurnosti drugih osoba. (2) Zaštitu iz stavka 1. ovoga članka poslodavac provodi na temelju procjene rizika, kojom je utvrđena priroda, stupanj i trajanje izloženosti radnika, uzimajući u obzir mogućnost da druge osobe budu izložene biološkim agensima. (3) Poslodavac mora pravila zaštite na radu primjenjivati sljedećim redoslijedom: 1. ako narav posla, odnosno aktivnosti to dopušta, mora izbjegavati uporabu štetnog biološkog agensa odnosno nadomjestiti ga agensom koji nije štetan; 2. ako ne može izbjeći uporabu štetnog biološkog agensa, ili ga ne može nadomjestiti agensom koji nije štetan, poslodavac mora osigurati uporabu agensa koji je manje štetan po zdravlje i sigurnost radnika; 3. ako primjena pravila iz točaka 1. i 2. ovog stavka nije tehnički moguća, poslodavac mora smanjiti: 
broj izloženih radnika, odnosno radnika koji bi mogli biti izloženi, 
trajanje izloženosti radnika. 4. ako se pravilima iz točaka 1. – 3. ovog stavka ne može postići zadovoljavajuća zaštita zdravlja radnika, poslodavac mora osigurati da radnici koriste propisanu osobnu zaštitnu opremu te da poduzimaju propisane higijenske mjere. (4) Poslodavac mora osigurati da su radnici obaviješteni o rizicima kojima su izloženi pri radu biološkim agensima i da su osposobljeni za rad na siguran način. (5) Na mjestima rada poslodavac mora istaknuti pisane obavijesti i upute za postupanje u slučaju ozbiljne opasnosti, odnosno štetnosti uzrokovane uporabom bioloških agensa na radu. (6) Ministar nadležan za rad, pravilnikom iz članka 52. stavka 5. ovog Zakona propisuje pravila, mjere, postupke i aktivnosti zaštite zdravlja i sigurnosti na radu radnika i drugih osoba koje su izložene biološkim agensima. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 38
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU 10. Stres, uznemiravanje i nasilje na radu i u vezi s radom24 Obveze poslodavca u vezi s prevencijom stresa uzrokovanog na radu ili u vezi s radom Članak 58. (1) Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom, koji je uzrokovan osobito čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje i loša komunikacija, kako bi sveo na najmanju mjeru potrebu radnika da svladava poteškoće zbog dugotrajnije izloženosti intenzivnom pritisku te otklonio mogućnost da se umanji radna učinkovitost radnika i pogorša njegovo zdravstveno stanje. (2) Utvrđivanje postojanja problema stresa uzrokovanog na radu ili u vezi s radom obuhvaća analize čimbenika na radu i u vezi s radom, kao što su npr.: 24
Odredbe ovog dijela zakonskog prijedloga temelje se na okvirnim sporazumima koje su sklopili europski socijalni partneri i o čijoj su početnoj primjeni odnosno pozitivnim učincima po državama članicama redovito izvješćivali. http://www.eurofound.europa.eu/areas/industrialrelations/dictionary/definitions/frameworkagreements.htm (1. 11. 2012.) U odnosu na psihosocijalne rizike poveznica su i Direktiva 90/270/EEZ‐a, koja govori o problemima mentalnog stresa, Direktiva 92/85/EEZ‐a, koja govori o mentalnom zamoru i ostalim tipovima mentalnog stresa, kao i Direktiva 2010/32/EU‐a, koja govori o psihosocijalnim čimbenicima na radu. U području napada i uznemiravanja na radu poveznica su Direktiva 2000/43/EZ‐a, Direktiva 2000/78/EZ‐a, Direktiva 2002/73/EZ‐a i Direktiva 2006/54/EZ‐a. S tim u vezi vidjeti pravne izvore europskih socijalnih partnera, i to: Okvirni sporazum o uznemiravanju i nasilju na radnom mjestu, Međusektorske smjernice za uklanjanje nasilja i zlostavljanja od strane trećih osoba na radu, Okvirni sporazum o stresu prouzročenom na radnom mjestu i Okvirni sporazum o radu na izdvojenom mjestu. Upućujemo i na izvore: Commission Staff Working Paper: Report on the implementation of the European social partners' Framework Agreement on Work‐related Stress, od 24. veljače 2011., SEC(2011) 241 final; European Risk Observatory Report: Workplace Violence and Harassment: a European Picture, European Agency for Safety and Health at Work, 2010. Koristimo priliku uputiti i na još dva važna izvora: 1) Ilija Tadić, Inspekcija rada, u: Radni odnosi u Republici Hrvatskoj, Organizator, Zagreb, 2007., str. 975. – 999. Autor upozorava (str. 986. i 987.), citiramo: „Stres i novi uzročnici stresa, nasilje, uznemiravanje, seksualno uznemiravanje na radnom mjestu spadaju u pojave koje utječu na mentalno zdravlje i sigurnost na radu te ostvarenje prava radnika.“, te dodaje: „Osim pojave novih rizika i nezakonitosti s iznimno štetnim posljedicama, u daljnjem razvoju inspekcije rada u nas bit će nedvojbeno potrebne i dodatne aktivnosti na uravnoteženju preventivne i savjetodavne uloge inspektora ....“ (isticanje dijelova teksta izvorno). Oslanjajući se upravo na ovakav pristup, NHS je upozorio na važnost ovih pitanja i predložio 2. ožujka ove godine MINGORP‐u dopune ZZR‐a, ali prijedlog nije prihvaćen niti nam je obrazloženo zašto je neprihvatljivo u postupku izrade ZZR‐a uzeti u obzir okvirne sporazume europskih socijalnih partnera o stresu na radu te o uznemiravanju i nasilju na radnom mjestu. 2) Doktorska disertacija autorice Bojane Knežević, obranjena 2010., pod naslovom Stres na radu i radna sposobnost zdravstvenih djelatnika u bolnicama. Citiramo dio sažetka: „Temeljem dobivenih rezultata može se zaključiti da dvije trećine zdravstvenih djelatnika prepoznaje svoje radno mjesto kao izvor stresa. Organizacija rada i financijska ograničenja su najveći izvor stresa. Za polovinu ispitanika kao izvor visokog stresa izdvajaju se pogrešno informirani pacijenti i njihova nerealna očekivanja, neprimjerena javna kritika i suočavanje s neizlječivim bolesnicima. Prijetnja sudske tužbe je visoko stresna za trećinu ispitanika, dok su za više od trećine ispitanika to sukobi i loša međuljudska komunikacija, strah od zaraze, ozljeda oštrim predmetima, i noćni rad. Ostali oblici smjenskog rada su izvor stresa za nešto više od četvrtine ispitanika. Zdravstveni djelatnici u ovom istraživanju imaju prosječno vrlo dobru radnu sposobnost. Svi stresori, spol i dob su značajno negativno povezani s pokazateljem radne sposobnosti zdravstvenih djelatnika. Na radnu sposobnost liječnika značajno negativno utječu organizacijska i financijska pitanja, a na radnu posobnost medicinskih sestara/tehničara još dodatno utječu sukobi i loša komunikacija i smjenski rad. Temeljem rezultata predlažu se preventivne mjere na organizacijskoj razini i razini pojedinca.“ prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 39
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU 
organizacija rada i radnih postupaka (radno vrijeme, stupanj samostalnosti, podudarnost između vještine radnika i potreba posla, radno opterećenje i dr.), 
radni uvjeti i okolina (izloženost radnika i poslodavca nasilnom ponašanju, buka, vrućina, opasne radne tvari i dr.), 
komunikacija (neizvjesnost o tome što se očekuje od posla, izgledi za očuvanjem posla ili nadolazeće promjene, i sl.), 
subjektivni čimbenici (emocionalni i društveni pritisci, osjećaj nemoći, osjećaj da nema dovoljno podrške i sl.). (3) Analizu iz stavka 2. ovoga članka osobito mora obaviti poslodavac kod kojeg postoje znakovi koji mogu ukazivati na problem stresa na radu ili u vezi s radom, kao npr. povećanje stope bolovanja s dijagnozama koje upućuju na moguću izloženost stresu na radu ili u vezi s radom, povećanje broja otkaza ugovora o radu od strane radnika, međuljudskih sukoba te pritužbi radnika na odnose na radu ili u vezi s radom i na ostale radne uvjete. (4) Ako analiza iz stavka 2. ili znakovi iz stavka 3. ovoga članka ukazuju na postojanje stresa uzrokovanog na radu ili u vezi s radom, poslodavac je obvezan u suradnji s radnicima i njihovim predstavnicima poduzeti kolektivne ili pojedinačne mjere za sprječavanje, uklanjanje ili smanjivanje stresa. Unutarnji nadzor nad učincima preventivnih mjera Članak 59. (1) Obveza je poslodavca pratiti, odnosno provjeravati učinkovitost mjera protiv stresa na radu ili u vezi s radom koje je uveo, optimalnost korištenja resursa, odgovaraju li mjere i dalje svrsi te jesu li potrebne. (2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka mogu uključivati: 
mjere upravljanja i komunikacijske mjere (pojašnjavanje ciljeva poslovanja i uloge pojedinačnih radnika, osiguranje odgovarajuće podrške rukovodećih radnika pojedincima i timovima, usklađivanje odgovornosti i nadzora, poboljšanje organizacije rada i postupka, uvjeta rada i radnog okoliša); 
osposobljavanje rukovodećih radnika i radnika kako bi se podigla svijest o stresu i omogućilo razumijevanje stresa, njegovih mogućih uzročnika, načina kako mu se suprotstaviti, odnosno kako se prilagoditi promjeni; 
davanje obavijesti radnicima i njihovim predstavnicima te savjetovanje s njima, sukladno ovom Zakonu i drugim propisima koji uređuju savjetovanje poslodavca s radnicima i njihovim predstavnicima u području zaštite na radu. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 40
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (3) Probleme stresa uzrokovanog na radu ili u vezi s radom poslodavac mora rješavati unutar sveobuhvatnog postupka procjene rizika i primjene pravila zaštite na radu, sukladno rezultatima te procjene, koje aktivnosti može dopunjavati primjenom posebnih smjernica25 i mjera za sprječavanje, uklanjanje ili smanjivanje stresa. Obveze radnika i njihovih predstavnika Članak 60. (1) Radnici imaju opću obvezu primjenjivati mjere za sprječavanje, uklanjanje ili smanjivanje stresa na radu ili u vezi s radom koje je odredio poslodavac. (2) Radnici i njihovi predstavnici imaju obvezu surađivati s poslodavcem radi sprječavanja, uklanjanja ili smanjivanja stresa na radu ili u vezi s radom. (3) Obveze iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odnose se i na radnike koji sukladno Zakonu o radu, kao rukovodeći radnici ili članovi obitelji poslodavca fizičke osobe, ostvaruju pravo samostalno odlučivati o svojem radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru.26 Obveze poslodavca u vezi s uznemiravanjem i nasiljem na radu ili u vezi s radom Članak 61. (1) Poslodavac je obvezan obavješćivanjem i osposobljavanjem radnika i rukovodećih radnika pridonositi smanjivanju vjerojatnosti pojave uznemiravanja i nasilja na radu ili u vezi s radom. (2) Poslodavac mora izraditi i istaknuti na mjestima rada obavijest u kojoj mora navesti: 
izjavu da neće tolerirati uznemiravanje i nasilje na radu ili u vezi s radom, 
postupke koje će poduzeti ako se takvi slučajevi dogode, 
utvrditi obvezu postupanja s potrebnom diskrecijom kako bi se zaštitilo dostojanstvo i privatnost svih strana, 
zabranu davanja obavijesti o slučaju stranama koje nisu u njega uključene, 
pravo svake strane na nepristrano saslušanje i pošteno postupanje, 
obvezu da pritužbe budu potkrijepljene detaljnim podacima, 
da su lažne optužbe najteža povreda radne obveze, 
da će poslodavac po potrebi koristiti vanjsku stručnu pomoć, što je pravo i svake strane u spornom događaju. 25
Dostupne su na internetskim stranicama Svjetske zdravstvene organizacije, Europske agencije za zaštitu na radu, Međunarodne organizacije rada – siguran rad, HZZZSR‐a i dr. 26
U vezi s odgovornošću za vlastito zdravlje vidjeti članak 23. stavak 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 41
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (3) Ako poslodavac samoinicijativno ili na temelju pritužbe radnika, podnesene sukladno odredbama Zakona o radu o zaštiti dostojanstva radnika, utvrdi da je došlo do uznemiravanja ili nasilja na radu odnosno u vezi s radom, mora protiv radnika koji ga je počinio poduzeti odgovarajuće mjere. Ovisno o okolnostima slučaja, mjere uključuju usmenu opomenu, pisano upozorenje na mogućnost otkaza ugovora o radu u slučaju ponavljanja uznemiravanja ili nasilja, premještaj radnika koji je počinitelj uznemiravanja na drugo mjesto rada, kao i mogućnost otkaza ugovora o radu izvanrednim otkazom. Ove mjere poslodavac ne smije primijeniti na radnika koji je žrtva uznemiravanja, odnosno nasilja na radu ili u vezi s radom i koji ni na koji način nije pridonio postupcima čije štetne posljedice trpi.27 (4) Ako poslodavac utvrdi da je uznemiravanje ili nasilje na radu odnosno u vezi s radom posljedica djelovanja osobe koja nije u radnom odnosu kod poslodavca, ali dolazi u poslovni doticaj s radnikom koji je žrtva uznemiravanja ili nasilja, mora o uznemiravanju ili nasilju neodložno obavijestiti poslodavca te osobe u pisanom obliku, te zatražiti da poduzme mjere kako bi spriječio daljnje uznemiravanje koje, ovisno o okolnostima slučaja, mogu obuhvatiti i zahtjev da se, bez štete po poslodavca čiji je radnik žrtva uznemiravanja ili nasilja na radu, prekine poslovanje s tom osobom ili njegovim poslodavcem. (5) Poslodavac mora radniku koji je žrtva uznemiravanja ili nasilja na radu odnosno u vezi s radom, osigurati potporu i svu potrebnu pomoć u vezi s reintegracijom. (6) Poslodavac u suradnji s radnicima i njihovim predstavnicima uspostavlja, revidira i nadzire postupke usmjerene na suzbijanje uznemiravanja i nasilja na radu ili u vezi s radom, kako bi osigurao njihovu učinkovitost u prevenciji problema i u rješavanju nastalih problema. 11. Sigurnosni znakovi, pisane obavijesti i upute Obveze poslodavca u vezi sa sigurnosnim znakovima, pisanim obavijestima i uputama Članak 62. (1) Poslodavac je obvezan na mjestima rada i sredstvima rada trajno postaviti na vidljivom mjestu sigurnosne znakove. 27
Istraživačke studije u EU ukazuju na to da žrtve uznemiravanja prolaze lošije od počinitelja. Primjerice, istraživanje iz Njemačke dokazalo je da žrtve uznemiravanja i napada na radu prolaze mnogo gore nego počinitelji. Samo 11 posto počinitelja morali su promijeniti mjesto rada u istoj organizaciji, a 8,2 posto ih je bilo otpušteno. Žrtve, međutim, su oboljele u 44 posto slučajeva, 31 posto ih je promijenilo mjesto rada u istoj organizaciji, 23 posto njih dale su same otkaz, a 15 posto ih je dobilo otkaz. Profil počinitelja je muškarac, nadređena osoba, u dobi između 35 i 54 godine, zaposlen na neodređeno vrijeme. Di PASQUALE, V.: Study Examines "Mobbing" at the Workplace, EIRO on‐line, 2002, http://www.eiro.eurofound.ie/2002/08/feature/de0208203f.html (1. 11. 2012.). Ove rezultate potvrđuju i druge studije dostupne u EIRO bazi. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 42
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (2) Ako sigurnosni znakovi nisu dovoljni za djelotvorno obavješćivanje radnika i drugih osoba, poslodavac je obvezan postaviti pisane obavijesti i upute o uvjetima i načinu korištenja sredstava rada, opasnih kemikalija, bioloških agensa te izvora fizikalnih i drugih štetnosti na radu. (3) Ako poslodavac prilikom zapošljavanja nije provjerio razumije li radnik hrvatski jezik, odnosno ako to nije bio poseban uvjet za zapošljavanje, a kasnije se ispostavi da radnik ne razumije hrvatski jezik, poslodavac mu je dužan dati obavijesti i upute iz stavka 2. ovog članka na jeziku koji radnik razumije. (4) Ministar nadležan za rad pravilnikom iz članka 46. stavka 4. ovog Zakona propisuje pravila, mjere i postupke vezano za sigurnosne znakove. 12. Zaštita od požara i eksplozije, neposrednog i značajnog rizika, evakuacija i spašavanje Obveze poslodavca u vezi sa zaštitom od požara, evakuacijom i spašavanjem Članak 63. (1) Poslodavac je obvezan poduzeti mjere zaštite od požara i spašavanja radnika i drugih osoba, izraditi plan evakuacije i spašavanja, odrediti radnike koji će provoditi mjere te osigurati pozivanje i omogućiti postupanje javnih službi nadležnih za zaštitu od požara i spašavanje, sukladno posebnim propisima. (2) Poslodavac je obvezan broj radnika iz stavka 1. ovoga članka, njihovu osposobljenost i potrebnu opremu, utvrditi i osigurati u skladu s propisima koji uređuju zaštitu od požara i spašavanje, ovisno o naravi procesa rada, veličini poslodavca te ukupnom broju radnika. (3) Poslodavac je u slučaju nastanka neposrednih i značajnih rizika po život i zdravlje radnika i drugih osoba, obvezan: 1. odmah ih obavijestiti o nastalom riziku kojemu jesu ili bi mogli biti izloženi, kao i o mjerama koje jesu ili bi trebale biti provedene, kako bi se spriječio ili umanjio rizik za život i zdravlje, 2. poduzeti radnje i dati upute o prestanku rada, odnosno napuštanju mjesta rada i upućivanju na sigurno mjesto, 3. organizirati nastavak rada tek nakon otklanjanja rizika. (4) Poslodavac je obvezan osposobiti radnike da u slučaju nastanka neposrednih i značajnih rizika po život i zdravlje, kojima su izloženi ili bi mogli biti izloženi, a o tome ne mogu obavijestiti odgovornu osobu, mogu samostalno poduzeti mjere i provesti postupke u skladu sa svojim znanjem i raspoloživim tehničkim sredstvima, kako bi rizike otklonili ili smanjili. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 43
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (5) Osposobljavanje radnika iz stavka 4. ovoga članka obuhvaća osposobljavanje za početno gašenje požara sukladno propisima koji uređuju zaštitu od požara, upoznavanje radnika s planom evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog događaja i provođenje praktične vježbe evakuacije i spašavanja najmanje jednom u dvije godine. (6) Radnik koji postupa u skladu s odredbama stavaka 4. i 5. ovoga članka, zbog takvog postupanja ne smije trpjeti štetne posljedice, osim u slučaju ako je postupao namjerno ili s krajnjom nepažnjom. (7) Poslodavac je obvezan provoditi zaštitu na radu na mjestima rada ugroženim eksplozivnom atmosferom sukladno pravilima zaštite na radu i posebnim propisima. (8) Ministar nadležan za rad, uz suglasnost ministra nadležnog za unutarnje poslove, pravilnikom propisuje zahtjeve za zaštitu na radu u prostorima ugroženima eksplozivnom atmosferom iz stavka 7. ovoga članka. 13. Pružanje prve pomoći Obveze poslodavca u vezi s pružanjem prve pomoći Članak 64. (1) Poslodavac je obvezan organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnicima i drugim osobama u slučaju ozljede na radu ili iznenadne bolesti do pružanja hitne medicinske pomoći ili do prijma u zdravstvenu ustanovu, te je obvezan omogućiti postupanje javne službe hitne medicinske pomoći. (2) Na svakom mjestu rada na kojemu istovremeno radi do 20 radnika, najmanje jedan od njih mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći sukladno pravilima zaštite na radu i u pisanom obliku dobiti obavijest da je određen za pružanje prve pomoći, a za svakih daljnjih 50 radnika još po jedan. (3) Poslodavac može organiziranje i pružanje prve pomoći za slučaj ozljede ili iznenadne bolesti, osim na način iz stavka 1. i 2. ovoga članka, osigurati pisanim sporazumom o suradnji s drugim poslodavcem, odnosno poslodavcima koji poslove obavljaju na istom mjestu rada. (4) Poslodavac je obavezan osigurati sredstva i opremu za pružanje prve pomoći, koji uvijek moraju biti lako dostupni, označeni i zaštićeni od neovlaštenog korištenja. (5) Ministar nadležan za zdravstvo, uz suglasnost ministra nadležnog za rad, propisuje postupke pružanja prve pomoći, sredstva, vrstu i količinu sanitetskog materijala koja mora biti osigurana na mjestu rada, način osposobljavanja radnika za pružanje prve pomoći, te minimalni sadržaj pisanog sporazuma iz stavka 3. ovoga članka. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 44
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU 14. Zaštita nepušača, zabrana pijenja alkohola i uzimanja drugih sredstava ovisnosti Zaštita nepušača na radu Članak 65. (1) Poslodavac je obvezan provoditi zaštitu nepušača od djelovanja duhanskog dima. (2) Zabranjeno je pušenje na radnim sastancima. (3) Zabranjeno je pušenje na mjestu rada. (4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, poslodavac može pisanim putem dozvoliti pušenje u posebnoj prostoriji, na kojoj mora istaknuti znak dozvoljenog pušenja. Zabrana korištenja sredstava ovisnosti Članak 66. (1) Zabranjeno je pijenje alkoholnih pića i uzimanje drugih sredstava ovisnosti prije i tijekom rada i njihovo unošenje na mjesto rada. (2) Poslodavac je obvezan provoditi zabranu zlouporabe alkoholnih pića i sredstava ovisnosti na mjestu rada prikladnim mjerama kojima se smatraju osobito: 1. obavješćivanje radnika o štetnosti sredstava ovisnosti i njihovom utjecaju na radnu sposobnost, 2. surađivanje i postupanje poslodavca ili njegovog ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu, specijaliste medicine rada i povjerenika radnika za zaštitu na radu, pri provođenju mjera sprječavanja zlouporabe sredstava ovisnosti, 3. sprječavanje pijenja alkoholnih pića i uzimanja drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i provođenje zabrane njihovog unošenja u radne prostorije i prostore, 4. provođenje programa prevencije ovisnosti na mjestu rada, sukladno utvrđenim potrebama, 5. utvrđivanje, u pisanom obliku, postupka provjere da li je radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti (provođenje postupka uz pristanak radnika, način provjere, vrsta testa ili aparata, način bilježenja i potvrđivanja rezultata, postupanje u slučaju odbijanja radnika da pristupi provjeri) i učinkovita provedba utvrđenog postupka. Provjera je li radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti i privremeno udaljenje s rada Članak 67. (1) Provjeravanje da li je radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti obavlja se alkometrom ili drugim prikladnim uređajem, postupkom ili sredstvom. (2) Poslodavac je obvezan privremeno udaljiti s mjesta rada radnika koji je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 45
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (3) Ako radnik odbija napustiti mjesto rada, udaljavanje će po pozivu poslodavca omogućiti nadležna redarstvena služba. (4) Ako radnik odbije pristupiti provjeri, smatra se da je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti. Zabrana provjere Članak 68. (1) Poslodavac ne smije provjeravati je li pod utjecajem drugih sredstava ovisnosti radnik koji mu je predao potvrdu da se nalazi u programu liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti te u izvanbolničkom tretmanu liječenja od ovisnosti i da uzima supstitucijsku terapiju, ali može zatražiti ocjenu zdravstvene i psihofizičke sposobnosti toga radnika za obavljanje povjerenih mu poslova. (2) Ocjenu zdravstvene i psihofizičke sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka daje specijalist medicine rada. (3) Potvrdu da se radnik nalazi u programu liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti, odnosno u izvanbolničkom tretmanu liječenja od ovisnosti i da uzima supstitucijsku terapiju, izdaje ustanova kod koje se provodi program. (4) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na radnika koji je pod utjecajem alkohola odnosno u programu odvikavanja od pijenja alkoholnih pića. 15. Evidencije, isprave i obavijesti Vođenje i čuvanje evidencija i isprava te davanje podataka i obavijesti Članak 69. (1) Poslodavac je obvezan voditi evidencije, čuvati isprave te davati obavijesti i podatke sukladno pravilima zaštite na radu. (2) Poslodavac je obvezan voditi evidencije osobito o: 1. nezgodama, ozljedama na radu, oboljenjima od profesionalnih bolesti te od bolesti u vezi s radom, 2. o zdravstvenom stanju i izloženosti radnika biološkim agensima na radu, 3. o zdravstvenom stanju i izloženosti radnika kemikalijama na radu, 4. radnicima koji obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada, 5. radnicima koji su osposobljeni za rad na siguran način, 6. radnicima koji su u programu liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti, 7. radnicima koji su osposobljeni za pružanje prve pomoći na radu, prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 46
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU 8. radnicima koji su osposobljeni za evakuaciju i spašavanje radnika i drugih osoba i 9. druge evidencije propisane ovim Zakonom i drugim pravilima zaštite na radu. (3) Poslodavac je obvezan čuvati osobito isprave o: 1. ispitivanju radne opreme, 2. ispitivanju instalacija, 3. ispitivanju radnog okoliša i 4. druge isprave propisane ovim Zakonom i drugim pravilima zaštite na radu. (4) Davanje obavijesti i podataka poslodavac mora obavljati na način koji ne šteti zaštiti privatnosti radnika. (5) Utvrđivanje tajnosti podataka odnosno akata ili isprava u kojima su sadržani ne oslobađa poslodavca obveze da daje podatke osobama koje na njih imaju pravo na temelju ovog Zakona. Isticanje i dostupnost na mjestu rada Članak 70. (1) Poslodavac je obvezan osigurati da na mjestu rada budu istaknuti, odnosno dostupni: 1. izvod iz procjene rizika za mjesto rada i poslove koji se na njemu obavljaju, 2. upute za rad na siguran način za mjesto rada i poslove koji se na njemu obavljaju, 3. pisani dokaz o osposobljenosti radnika za rad na siguran način, za poslove na mjestu rada, 4. pisani dokaz da radnik udovoljava uvjetima za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, 5. zapisnike o ispitivanju radne opreme, instalacija i radnog okoliša. (2) Poslodavac je obvezan na mjestu rada postaviti na vidljivo mjesto: 1. sigurnosne znakove, 2. znakove za evakuaciju i spašavanje, 3. upute i oznake za rukovanje radnom opremom, 4. upute i oznake za rad s opasnim kemikalijama, biološkim agensima, izvorima zračenja i drugim izvorima opasnosti i štetnosti. (3) Iznimno od odredaba stavaka 1. i 2. ovoga članka, procjena rizika, dokazi i zapisnici ne moraju se nalaziti na radilištu na kojemu rad ukupno traje kraće od pet dana, ali moraju biti dostupni u roku kojeg odredi nadležni inspektor. (4) Poslodavac čiji radnici rade sredstvima rada drugog poslodavca ili na zajedničkom radilištu, mora ugovoriti s drugim poslodavcem, odnosno poslodavcima na zajedničkom radilištu način ostvarivanja obveza iz stavka 1. točke 5. i stavka 2. ovog članka. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 47
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU 16. Zdravstvena zaštita na radu Provođenje zdravstvene zaštite radnika Članak 71. (1) Poslodavac je obvezan osigurati radniku zdravstvenu zaštitu primjerenu rizicima za sigurnost i zdravlje kojima je izložen na radu i u vezi s radom, u skladu s posebnim propisima koji uređuju mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom i radnim okolišem (specifična zdravstvena zaštita radnika). (2) Zdravstvena zaštita iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se suradnjom poslodavca, ovlaštenika, stručnjaka za zaštitu na radu i radnika s izabranim specijalistom medicine rada te stručnjacima zavoda nadležnog za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. (3) Poslodavac je obvezan specijalistima medicine rada i stručnjacima zavoda nadležnog za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu osigurati pristup na mjesta rada. (4) Specijalisti medicine rada obvezni su surađivati s poslodavcem, njegovim ovlaštenicima, stručnjacima zaštite na radu, radnicima i povjerenicima za zaštitu na radu te s inspektorima rada. (5) Specijalisti medicine rada i stručnjaci zavoda nadležnog za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu imaju potpunu profesionalnu neovisnost u odnosu na poslodavca i njegove ovlaštenike, radnike i druge osobe, stručnjake zaštite na radu, povjerenike radnika za zaštitu na radu te inspektore rada. (6) Poslodavac i njegov ovlaštenik, stručnjak zaštite na radu, radnik i povjerenik za zaštitu na radu, obvezni su izvijestiti specijalista medicine rada o činjenicama vezanima uz rad, aktivnosti, mjesto rada i radni okoliš, za koje znaju ili pretpostavljaju da mogu nepovoljno utjecati na zdravlje radnika. (7) Poslodavac je obvezan obavijestiti specijalista medicine rada, na njegov zahtjev, o učestalosti obolijevanja radnika i izostancima s posla radi utvrđivanja veze između uzroka bolesti ili izostanaka s posla i rizika za zdravlje koji može biti prisutan na mjestu rada. (8) Specijalist medicine rada mora izvijestiti inspektora rada o svakom slučaju za koji se osnovano sumnja da se radi o profesionalnoj bolesti. Zdravstveni pregledi radnika i osoba koje poslodavac namjerava zaposliti Članak 72. (1) Radi utvrđivanja, odnosno provjere zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, poslodavac može tijekom radnog odnosa o svom trošku uputiti radnika na zdravstveni pregled. (2) O trošku poslodavca obavljaju se prethodni pregledi i pribavljaju uvjerenja o tome da li osobe koje poslodavac namjerava zaposliti udovoljavaju posebnim uvjetima za rad, odnosno zaposlenje, sukladno pravilima zaštite na radu i posebnim propisima kojima se utvrđuju posebni uvjeti za obavljanje određenih poslova. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 48
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (3) Radi osiguranja zdravstvenog nadzora primjerenog rizicima za sigurnost i zdravlje na radu kojima je radnik izložen, poslodavac mora uputiti radnika na zdravstveni pregled kada ocijeni da zbog zdravstvenih problema na koje ukazuje, radnik ne može uredno obavljati svoje poslove, odnosno kada posumnja da zbog zdravstvenog stanja radnik ugrožava zdravlje i sigurnost ostalih radnika i drugih osoba. (4) Ako prema pravilima zaštite na radu, određene poslove mogu obavljati samo radnici koji ispunjavaju posebne uvjete koji se odnose na zdravstveno stanje odnosno psihofizičku sposobnost, isprave o ispunjavanju tih uvjeta izdaju specijalisti medicine rada. (5) Ocjenu radne sposobnosti iz stavka 3. ovoga članka te ispunjavanje uvjeta iz stavka 4. ovoga članka daje, odnosno utvrđuje specijalist medicine rada, na temelju uputnice poslodavca, koja sadrži podatke o poslovima i drugim okolnostima od utjecaja na ocjenu sposobnosti radnika za obavljanje poslova i izvatka iz procjene rizika koji se odnosi na poslove koje obavlja radnik čiju je sposobnost potrebno ocijeniti. 17. Obveze prema tijelima nadzora Obveze poslodavca prema tijelima nadzora Članak 73. (1) Poslodavac je obvezan obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za inspekcijski nadzor o skupnoj, teškoj ili smrtnoj ozljedi, odmah po nastanku, odnosno iznimno odmah po saznanju za težinu ozljede. (2) Poslodavac je obvezan obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za inspekcijski nadzor o ozljedi na radu koja je za posljedicu imala izostanak radnika s rada u trajanju od tri ili više dana, a zavod nadležan za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, o svakoj ozljedi na radu. (3) Smatrat će se da je poslodavac izvršio obvezu iz stavka 2. ovog članka ako je u roku osam dana od dana nastanka ozljede na radu o tome izvijestio Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. V. OBVEZE I PRAVA RADNIKA Obveza osposobljavanja za rad na siguran način i obvezan zdravstveni pregled Članak 74. (1) Radnik je obvezan osposobljavati se za rad na siguran način kad ga na osposobljavanje uputi poslodavac. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 49
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (2) Radnik mora pristupiti zdravstvenim pregledima na koje ga uputi poslodavac slijedom odredaba članka 72. ovog Zakona. (3) Pri zdravstvenom pregledu iz stavka 2. ovoga članka, radnik je obvezan obavijestiti nadležnog liječnika o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili ometa u radu, ili koja ugrožava život i zdravlje ostalih radnika i drugih osoba. Obveza rada dužnom pozornošću Članak 75. (1) Radnik je obvezan obavljati poslove dužnom pozornošću te pritom voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika i drugih osoba. (2) Smatra se da radnik radi dužnom pozornošću kada poslove obavlja sukladno znanjima koja je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika, tako da: 1. prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika, 2. pravilno koristi sredstva rada, 3. pravilno koristi propisanu osobnu zaštitnu opremu, koju je nakon korištenja obvezan vratiti na za to određeno mjesto, 4. pravilno koristi i samovoljno ne isključuje, ne vrši preinake i ne uklanja zaštite na sredstvima rada, 5. odmah obavijesti poslodavca, njegovog ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu ili povjerenika radnika za zaštitu na radu o svakoj situaciji koju smatra značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje, o nepostojanju ili nedostatku uputa za takvu situaciju, kao i o bilo kojem uočenom nedostatku u organiziranju i provedbi zaštite na radu, 6. posao obavlja sukladno pravilima zaštite na radu, pravilima struke te pisanim uputama poslodavca, 7. prije napuštanja mjesta rada ostavi sredstva rada, koja je koristio, u takvom stanju da ne ugrožavaju ostale radnike i druge osobe ili sredstva rada, 8. surađuje s poslodavcem, njegovim ovlaštenikom, stručnjakom zaštite na radu, specijalistom medicine rada i povjerenikom radnika za zaštitu na radu. Obveza suradnje Članak 76. (1) Radnik je obvezan surađivati s poslodavcem, njegovim ovlaštenikom, stručnjakom zaštite na radu, povjerenikom radnika za zaštitu na radu i specijalistom medicine rada u rješavanju svih pitanja zaštite prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 50
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU na radu, osobito dok se ne osigura da radni okoliš i uvjeti rada ne predstavljaju rizik za sigurnost i zdravlje te dok se u cijelosti ne postigne zaštita na radu, sukladno zahtjevima tijela nadležnih za provedbu i nadzor zaštite na radu. (2) Radnik mora odmah izvijestiti poslodavca, njegovog ovlaštenika ili povjerenika za zaštitu na radu o svakoj činjenici za koju smatra da predstavlja neposredni rizik za sigurnost i zdravlje kao i o bilo kojem nedostatku u sustavu zaštite na radu. (3) Radnik ima pravo odbiti raditi ako mu izravno prijeti rizik za život i zdravlje zbog propusta u primjeni pravila zaštite na radu te zbog takvog postupanja ne smije trpjeti štetne posljedice. (4) Radnik koji u slučaju izravnog i neizbježnog rizika napusti mjesto rada ne smije zbog takvog svog postupka trpjeti štetne posljedice. (5) Radnik nije obvezan snositi troškove u vezi s primjenom pravila zaštite na radu i zdravstvenih mjera. (6) O postupcima iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, radnik mora bavijestiti poslodavca, njegovog ovlaštenika ili povjerenika radnika za zaštitu na radu. (7) U slučajevima iz stavaka 3. i 4. ovoga članka poslodavac, njegov ovlaštenik odnosno radnik ili povjerenik radnika za zaštitu na radu, obvezni su neodložno izvijestiti inspektora rada, koji je obvezan u roku od 48 sati utvrditi činjenično stanje i osnovanost navoda radnika. (8) U slučajevima iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, radnik ostvaruje prava sukladno Zakonu o radu. VI. POVJERENIK RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU Izbor odnosno imenovanje povjerenika Članak 77. (1) Kod poslodavca radnici između sebe biraju ili imenuju povjerenika radnika za zaštitu na radu. Broj povjerenika radnika za zaštitu na radu, izbor i njihov mandat utvrđuje se u skladu s odredbama Zakona o radu kojim su uređena pitanja izbora radničkog vijeća vodeći računa o zastupljenosti svih dijelova procesa rada. (2) Bez obzira na broj radnika povjerenik će biti izabran ili imenovan svugdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada (povećana opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, rad na izdvojenim mjestima i sl.), pri čemu za povjerenika radnika za zaštitu na radu može biti izabran, odnosno imenovan radnik koji radi u takvim uvjetima, odnosno na izdvojenom mjestu rada. (3) Sindikat ili sindikati mogu pod uvjetima iz stavka 2. ovoga članka imenovati povjerenika radnika za zaštitu na radu ukoliko je to predviđeno kolektivnim ugovorom. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 51
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (4) Imenovani sindikalni povjerenik za zaštitu na radu u pravima i obvezama u potpunosti se izjednačava s izabranim povjerenikom. (5) Ako je prema propisanim kriterijima kod poslodavca izabrano ili imenovano više povjerenika oni između sebe biraju ili imenuju svoga koordinatora. Prava i obveze Članak 78. (1) Povjerenik radnika za zaštitu na radu obvezan je štititi interese radnika na području zaštite na radu, te pratiti primjenu pravila, mjera, postupaka i aktivnosti zaštite na radu. (2) Prava i obveze povjerenika radnika za zaštitu na radu su: 1. podnositi poslodavcu prijedloge vezane uz donošenje odluka iz zaštite na radu, 2. zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajuće mjere u svrhu smanjenja i otklanjanja rizika, 3. podnositi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na radu, 4. sudjelovati s poslodavcem u planiranju unaprjeđivanja uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih kemikalija i bioloških agensa u radni i proizvodni proces te poticati poslodavca i njegove ovlaštenike na provedbu zaštite na radu, 5. biti obaviješten o svim promjenama koje utječu ili bi mogle utjecati na zaštitu na radu, 6. uvid i korištenje dokumentacije poslodavca iz zaštite na radu, 7. primati primjedbe radnika u vezi s primjenom pravila zaštite na radu te ih prenositi poslodavcu ili njegovom ovlašteniku, 8. izvijestiti inspektora rada i specijalistu medicine rada o svojim zapažanjima odnosno zapažanjima radnika, 9. prisustvovati inspekcijskim pregledima i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi inspektor, 10. pozvati inspektora rada, kad ocijeni da su ugroženi sigurnost i zdravlje radnika, a poslodavac propušta ili odbija provoditi potrebnu zaštitu na radu, 11. osposobljavati se za obavljanje poslova povjerenika radnika za zaštitu na radu, 12. stalno proširivati i unaprjeđivati znanje te pratiti i prikupljati obavijesti od važnosti za svoj rad, 13. staviti prigovor na inspekcijski nalaz, 14. svojim djelovanjem poticati radnike na provedbu zaštite na radu, 15. obavješćivati radnike o provedbi zaštite na radu. (3) Kolektivnim ugovorom mogu se urediti i druga pitanja vezana za rad povjerenika radnika za zaštitu na radu, a mogu se urediti i sporazumom zaključenim između poslodavca i radničkog vijeća, ako stranke kolektivnog ugovora na to ovlaste stranke sporazuma. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 52
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU Zaštita djelovanja Članak 79. (1) Poslodavac je obvezan osigurati povjereniku radnika za zaštitu na radu potrebno vrijeme i uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti, davati mu sve potrebne obavijesti i omogućiti mu uvid u sve propise i isprave iz zaštite na radu te mu ne smije, tijekom obnašanja dužnosti, bez pristanka radničkog vijeća, odnosno sindikalnog povjerenika koji ima prava i obveze radničkog vijeća, otkazati ugovor o radu, niti ga na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na njegove dotadašnje uvjete rada i u odnosu na ostale radnike. (2) Poslodavac je obvezan osigurati uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti povjerenika radnika za zaštitu na radu i njihovog koordinatora, sukladno odredbama Zakona o radu o uvjetima za rad radničkog vijeća. VII. DJELATNOSTI U VEZI SA ZAŠTITOM NA RADU 1. Projektiranje i izvođenje radova Obveze i odgovornost projektanta Članak 80. (1) Projektant je u projektu građevina namijenjenih za rad obvezan primijeniti pravila zaštite na radu i izraditi elaborat zaštite na radu koji obuhvaća i razrađuje način primjene pravila zaštite na radu u svakom pojedinačnom projektu kojim se daje tehničko rješenje, i koji sadrži: 1. rizike koji proizlaze iz procesa rada i načine otklanjanja rizika, 2. primijenjene propise s naznakom odredbi o zaštiti na radu koje su primijenjene u glavnom projektu, 3. predvidivi broj radnika prema spolu, 4. ergonomsku prilagodbu mjesta rada, ako je na njemu predviđen rad radnika s invaliditetom, odnosno invalidnošću, 5. tehnička rješenja koja omogućuju radniku s invaliditetom, odnosno invalidnošću pristup mjestu rada, sukladno posebnom propisu, 6. radne postupke koji utječu na stanje radnog okoliša, 7. tehnička rješenja za sigurno održavanje građevine, 8. popis opasnih kemikalija i bioloških agensa koji se u procesu rada koriste, prerađuju ili nastaju te njihove karakteristike, 9. klasifikaciju prostora ugroženog eksplozivnom atmosferom. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 53
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (2) Glavni projektant obvezan je provoditi nadzor nad primjenom zaštite na radu i prevencijom rizika na radu u projektu o građenju i korištenju građevine namijenjene za rad, te je u tu svrhu obvezan imenovati koordinatora zaštite na radu u fazi izrade projekta (koordinator I.), sukladno podzakonskom propisu iz stavka 7. ovoga članka. (3) Koordinator zaštite na radu iz stavka 2. ovoga članka obvezan je koordinirati primjenu načela zaštite na radu sukladno pravilima zaštite na radu. (4) Imenovanje koordinatora za zaštitu na radu ne oslobađa glavnog projektanta, odnosno projektante odgovornosti za primjenu zaštite na radu. (5) Izvođač radova koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova, odnosno izvođač obvezan je prije početka radova na radilištu, izraditi plan izvođenja radova. (6) Poslodavci koji obavljaju radove na radilištima, dužni su sukladno pravilima zaštite na radu, prijaviti radilište tijelu državne uprave nadležnom za nadzor primjene pravila zaštite na radu, urediti radilište i obavljati radove sukladno planu izvođenja radova i pravilima zaštite na radu. (7) Ministar nadležan za rad pravilnikom propisuje pravila, mjere, postupke i aktivnosti vezane za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu na radilištima te uvjete i stručna znanja za imenovanje koordinatora zaštite na radu kao i njihove obveze. Rad na zajedničkom radilištu Članak 81. (1) Poslodavci koji obavljaju poslove na istom mjestu rada, odnosno kad više poslodavaca dijeli mjesto rada ili kad na istom mjestu rada radove izvode ili je predviđeno da ih izvode dva ili više poslodavaca, odnosno drugih osoba (izvođača), obvezni su, uzimajući u obzir narav poslova, provoditi zaštitu na radu, koordinirati svoje aktivnosti i surađivati u primjeni odredaba ovoga Zakona radi zaštite i prevencije od rizika na radu te organizirati rad i osigurati izvođenje radova tako da pri izvođenju radova ne ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika drugih poslodavaca i drugih osoba. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga osoba za koju se po posebnom propisu izvode radovi, obvezna je pisanim putem odrediti izvođača radova koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova. (3) Izvođač radova koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova obvezan je usklađivati radove svih izvođača i u tu svrhu obvezan je pisanim putem imenovati koordinatora zaštite na radu u fazi izvođenja radova (koordinator II.). (4) Ako se izvođenje radova zbog prirode procesa ne može organizirati na način iz stavka 1. i 2. ovoga članka, poslodavci su dužni radove obavljati naizmjenično sukladno pisanom sporazumu. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 54
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (5) Koordinator zaštite na radu iz stavka 3. ovoga članka obvezan je koordinirati primjenu zaštite na radu te izvođenje radova sukladno pravilima zaštite na radu. (6) Imenovanje koordinatora zaštite na radu ne oslobađa investitora, glavnog izvođača, glavnog projektanta, projektanta, odnosno izvođače i druge osobe na radilištu, odgovornosti za provedbu zaštite na radu. 2. Obrazovanje i osposobljavanje iz zaštite na radu Zaštita na radu u obrazovnim programima Članak 82. (1) Programi osnovnog obrazovanja obuhvaćaju osnovne sadržaje zaštite na radu. (2) Programi srednjoškolskog obrazovanja, programi prekvalifikacije, osposobljavanja i usavršavanja za obavljanje određenih poslova obuhvaćaju i posebne sadržaje o zaštiti na radu u opsegu koji odgovara potrebi struke za koju se provodi obrazovanje, prekvalifikacija, osposobljavanje ili usavršavanje. (3) Programi prve i druge razine bolonjskog obrazovanja obuhvaćaju specifične sadržaje iz zaštite na radu u opsegu koji odgovara potrebi odgovarajućeg studija, usmjerenja, odnosno predmetnog područja. (4) Najmanje sadržaje programa iz stavka 1. do 3. ovoga članka propisuje ministar znanosti, obrazovanja i sporta u suradnji i na prijedlog ministra nadležnog za rad. 3. Medicina rada Obveza ugovaranja usluga s izabranim specijalistom medicine rada Članak 83. (1) Poslodavac je obvezan osigurati radnicima usluge službe medicine rada kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima, štetnostima, naporima i ostalim opasnostima za zdravlje i sigurnost radnika koji su im izloženi. (2) Poslodavac ugovara usluge medicine rada sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi, sukladno propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju. (3) Poslodavac je dužan izabranom specijalistu medicine rada osigurati pristup u sve radne prostorije i prostore, odnosno na sva mjesta rada. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 55
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU Članak 84. (1) Poslovi službe medicine rada su osobito: 
utvrđivanje i procjena rizika od štetnosti za zdravlje na mjestu rada, 
praćenje čimbenika u radnom okolišu i radnom procesu koji mogu ugroziti zdravlje radnika, uključujući njihov smještaj i prehranu, 
savjetovanje poslodavca o planiranju i organizaciji rada, uključujući oblikovanje radnog mjesta, o izboru, održavanju i stanju strojeva i uređaja te o kemikalijama i biološkim agensima kojima su radnici izloženi pri radu, 
savjetovanje radnika o štetnosti fizikalnih štetnosti, kemikalija i bioloških agenasa te opasnostima kojima su izloženi pri radu, 
sudjelovanje u izradi programa unaprjeđivanja načina rada te u ispitivanju i procjeni nove opreme sa zdravstvenog stajališta, 
savjetovanje poslodavca o unaprjeđivanju zaštite zdravlja, sigurnosti, zdravstvene ekologije, ergonomiji te osobnoj zaštitnoj opremi, kao i skupnim mjerama zaštite, 
praćenje zdravstvenog stanja radnika u odnosu na rad, a posebno radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada te posebno osjetljivih skupina radnika, 
trajno unaprjeđivanje prilagođenosti rada radnicima, 
sudjelovanje u mjerama stručne rehabilitacije, 
suradnja u obavješćivanju, stručnom osposobljavanju i obrazovanju iz područja medicine rada, higijene rada i ergonomije, 
sudjelovanje u analizi nezgoda, ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, 
suradnja s inspektorima rada i zavodom za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu radi provedbe poslova iz prethodnih alineja. (2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se ako odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Plan i program mjera zdravstvene zaštite ili Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju osiguravaju povoljniju zaštitu zdravlja i sigurnost radnika. (3) Ministar nadležan za rad uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje propisuje, ovisno o vrsti djelatnosti poslodavca, procjeni rizika, broju zaposlenih radnika kod poslodavca te broju radnika koji obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada, najmanji broj sati koje poslodavac mora ugovoriti sa specijalistom medicine rada radi zaštite zdravlja i sigurnosti radnika. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 56
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU 4. Pravne i fizičke osobe ovlaštene za zaštitu na radu Ovlaštenja, obveze i odgovornost pravnih osoba za zaštitu na radu Članak 85. (1) Poslove zaštite na radu kod poslodavca mogu obavljati pravne osobe ovlaštene za obavljanje tih poslova. (2) Pravna osoba ovlaštena za obavljanje poslova zaštite na radu dužna je poslove zaštite na radu obavljati sukladno odredbama ovoga Zakona i drugih pravila zaštite na radu. (3) Pravna osoba može biti ovlaštena za izradu procjene rizika, osposobljavanje za rad na siguran način, ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, ispitivanja u radnom okolišu te izdavanje isprava o provedenim ispitivanjima i osposobljavanju. (4) Ako ovlaštena pravna osoba obavlja poslove zaštite na radu suprotno odredbama ovoga Zakona i drugih pravbila zaštite na radu, ovlaštenoj pravnoj osobi i odgovornoj osobi u ovlaštenoj pravnoj osobi oduzet će se ovlaštenja, sukladno propisu iz stavka 5. ovoga članka. (5) Ministar nadležan za rad pravilnikom propisuje uvjete pod kojima pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu biti ovlaštene za obavljanje poslova iz stavka 3. ovog članka, postupak izdavanja, prestanka i oduzimanja ovlaštenja, postupak izdavanja isprava o provedenim ispitivanjima i osposobljavanju, kao i tijela i način evidentiranja izdanih i oduzetih ovlaštenja. Ovlaštene fizičke osobe Članak 86. (1) Određene poslove zaštite na radu kod poslodavca mogu obavljati ovlaštene fizičke osobe, kao stručnjaci za zaštitu na radu. (2) Prava, obveze i odgovornost propisane ovim Zakonom za ovlaštene pravne osobe odnose se i na ovlaštene fizičke osobe. (3) Ministar nadležan za rad pravilnikom iz članka 85. stavka 5. ovog Zakona propisuje uvjete pod kojima fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu dobiti ovlaštenja za obavljanje pojedinih poslova zaštite na radu, postupak izdavanja i prestanka ovlaštenja te tijela i način evidentiranja izdanih ovlaštenja. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 57
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU 5. Zavod za zaštitu na radu Osnivanje i nadležnost Zavoda za zaštitu na radu Članak 87. (1) Praćenje stanja u zaštiti na radu provodi zavod nadležan za zaštitu na radu (Zavod) (alternativno: Nacionalni centar za zaštitu na radu). (2) Zavod je javna ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske, a osnivačka prava ostvaruje Vlada Republike Hrvatske (Vlada). (3) Zavod se upisuje u registar, a sjedište Zavoda je u Zagrebu. (4) Zavod: 
prati stanje zaštite na radu, izrađuje metode ispitivanja i modele za rješavanje problema, 
predlaže Nacionalnom vijeću za zaštitu na radu mjere za unaprjeđivanje zaštite na radu, 
utvrđuje kriterije i postupke u svezi s organizacijom rada prilagođenom radnicima, 
provodi statistička istraživanja iz područja zaštite na radu, 
u okviru svojih nadležnosti surađuje s međunarodnim i nacionalnim organizacijama i ustanovama za zaštitu na radu, 
izrađuje stručna mišljenja iz zaštite na radu za različite subjekte, 
pruža stručnu pomoć udruženjima poslodavaca, sindikatima, pravnim i fizičkim osobama ovlaštenima za poslove zaštite na radu te tijelima uprave na temelju podataka iz svog djelokruga 
obavlja vještačenja iz svoga djelokruga rada, 
provodi akcije s pojedinih područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i priprema promidžbene materijale, 
postupa i rješava u upravnim stvarima u prvostupanjskom postupku, a osobito u vezi s davanjem ovlaštenja pravnim i fizičkim osobama za zaštitu na radu, licenciranjem stručnjaka za zaštitu na radu te ocjenom sukladnosti osobne zaštitne opreme, 
podnosi izvješća o radu Vladi i Nacionalnom vijeću za zaštitu na radu do kraja svibnja tekuće godine za prethodnu godinu. (5) Nadzor nad zakonitošću rada Zavoda obavlja ministarstvo nadležno za rad. Statut Zavoda Članak 88. (1) Zavod ima Statut kojim se na temelju ovog Zakona uređuju ustroj, ovlasti, odgovornosti i načini odlučivanja tijela koja upravljaju Zavodom, uvjeti i postupak imenovanja Upravnog vijeća i ravnatelja Zavoda i druga pitanja od važnosti za obavljanje djelatnosti i poslovanje Zavoda. (2) Statut Zavoda donosi Upravno vijeće Zavoda uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 58
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU Upravno vijeće Zavoda Članak 89. (1) Zavodom upravlja Upravno vijeće. (2) Upravno vijeće ima pet članova koje imenuje Vlada, i to: 1. jednog člana na prijedlog ministra nadležnog za rad, 2. tri člana na prijedlog Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, 3. jednog člana, predstavnika radnika Zavoda, izabranog sukladno propisima o radu. (3) Predsjednik Upravnog vijeća je član kojeg predlaže ministar nadležan za rad. (4) Upravno vijeće odlučuje natpolovičnom većinom ukupnog broja članova. (5) Predsjednik Upravnog vijeća može obustaviti od izvršenja odluke Upravnog vijeća koje imaju negativne posljedice na financijsko poslovanje Zavoda. (6) Članovi Upravnog vijeća imenuju se na četiri godine. (7) Djelokrug rada, ovlaštenja i odgovornosti Upravnog vijeća utvrđuju se Statutom Zavoda. Razrješenje člana Upravnog vijeća Članak 90. Vlada može razriješiti člana Upravnog vijeća Zavoda prije isteka vremena na koje je imenovan u sljedećim slučajevima: 1. ako član sam to zahtijeva, 2. ako svojim radom teže povrijedi ili više puta povrijedi zakon i druge propise koji se odnose na rad i obavljanje djelatnosti Zavoda, 3. ako svojim radom prouzroči štetu Zavodu, 4. ako je u obavljanju svoje djelatnosti u sukobu interesa s djelatnosti Zavoda i 5. u drugim slučajevima utvrđenima zakonom i Statutom. Ravnatelj Zavoda Članak 91. (1) Poslove Zavoda vodi ravnatelj. (2) Ravnatelja Zavoda imenuje Vlada na prijedlog ministra nadležnog za rad, na temelju provedenog javnog natječaja. (3) Ravnatelj Zavoda se imenuje na četiri godine, a nakon isteka mandata ravnatelj može biti ponovno imenovan, bez ograničenja broja mandata. (4) Djelokrug rada, ovlaštenja i odgovornosti ravnatelja Zavoda utvrđuje se Statutom Zavoda. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 59
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU Razrješenje ravnatelja Zavoda Članak 92. Vlada može razriješiti ravnatelja Zavoda i prije isteka vremena na koje je imenovan: 1. ako sam to zatraži, 2. ako ne postupa po propisima i općim aktima Zavoda, 3. ako neosnovano odbije izvršiti odluke Upravnog vijeća Zavoda donesene u okvirima njihove nadležnosti, 4. ako svojim nesavjesnim i nepravilnim radom prouzroči Zavodu veću štetu, 5. ako učestalo zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti zbog čega nastaju teškoće u obavljanju djelatnosti Zavoda. VIII. NADZOR 1. Upravni nadzor Ovlaštenje za upravni nadzor Članak 93. Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona, podzakonskih propisa donesenih na temelju ovog Zakona i drugih pravila zaštite na radu obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove rada, ako drugim zakonom ili propisom nije drukčije određeno. 2. Inspekcijski nadzor Ovlaštenja inspektora rada28 Članak 94. (1) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja inspektor rada tijela državne uprave nadležnog za poslove inspekcije rada. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja drugi inspektor nadležnog tijela državne uprave, kad je to propisano posebnim propisom.29 28
Nadzor mora imati i savjetodavnu dimenziju, s čim u vezi se očekuju doprinosi, odnosno prijedlozi Državnog inspektorata, sukladno obvezi Republike Hrvatske da u cijelosti provede konvencije MOR‐a o djelovanju inspekcije rada u industriji i poljoprivredi, budući da ih je ratificirala, pa su dio njezinog unutarnjeg pravnog poretka i jače su pravne snage od zakona, koje treba uskladiti s konvencijama. S tim u vezi vidjeti i Preporuke za poboljšanje kapaciteta inspekcije rada iz Twinning projekta Zdravlje i zaštita na radu, Aktivnost 3.4 Definiranje važnih standarda, pravila, kontrolnih točaka i procedura za inspektore rada, od 10. travnja 2012. 29
Međuresornom suradnjom potrebno je horizontalno uskladiti propise u području nadzora, kako se ne bi događali slučajevi u kojima se više tijela oglašavaju stvarno nenadležnima za postupanje. Primjerice, tijekom 2011. Državni prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 60
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (3) Pri obavljanju inspekcijskog nadzora na izdvojenom mjestu rada, nadležni inspektor je ovlašten obaviti nadzor i na okolnosti zaštite života i zdravlja drugih osoba koje borave u neposrednoj blizini mjesta rada. (4) U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu, nadležni inspektor će rješenjem u zapisniku, na vrijeme dok se ne otkloni utvrđeni nedostatak u odnosu na radnika, nadziranu građevinu ili na prostor u kojem, odnosno na kojem se obavlja rad: 
narediti poslodavcu da udalji s mjesta rada radnika za kojeg se opravdano može pretpostaviti da je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti, 
narediti poslodavcu da udalji s mjesta rada radnika za kojeg ne može predočiti dokaze o ispunjavanju uvjeta koji su propisani ovim zakonom i drugim pravilima zaštite na radu, 
zabraniti poslodavcu uporabu sredstva rada i osobne zaštitne opreme, odnosno građevine ili njenog sastavnog dijela, prostorije, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad koji su neispravni ili za koje poslodavac ne može predočiti dokumentaciju propisanu ovim zakonom i drugim pravilima zaštite na radu, 
zabraniti poslodavcu obavljanje radnih postupaka protivno pravilima zaštite na radu, bez uporabe propisane osobne zaštitne opreme te drugog ponašanja ili postupanja koje je protivno odredbama ovoga Zakona i drugih pravila zaštite na radu, 
zabraniti poslodavcu korištenje izvora fizikalnih, kemijskih, bioloških štetnosti i dr., ako nije radniku osigurao podatke o rizicima koje uzrokuju ili za koje, na mjestu rada, nema dokumentaciju propisanu pravilima zaštite na radu i posebnim propisom, 
zabraniti poslodavcu rad na izdvojenom mjestu rada ako se ne omogući inspekcijski nadzor na tom mjestu, 
zabraniti poslodavcu dovođenje u nepovoljniji položaj povjerenika radnika za zaštitu na radu, stručnjaka za zaštitu na radu i radnika koji odbije raditi zbog izloženosti riziku po život i zdravlje. (5) Rješenje iz stavka 4. ovoga članka izvršava se pečaćenjem sredstava rada ili njihovog dijela ili na drugi pogodan način. inspektorat Republike Hrvatske oglasio se je stvarno nenadležnim za obavljanje inspekcijskog nadzora nad vatrogasnim postrojbama, u predmetu urbroj: 556‐10‐02‐11‐04, od 19. travnja 2011. U istom slučaju, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, u predmetu urbroj: 543‐01‐07‐02‐11‐66, od 20. prosinca 2011., utvrdila je da je za nadzor nad primjenom Zakona o zaštiti na radu u profesionalnim vatrogasnim postrojbama u gospodarstvu, pa i u slučaju ozljede na radu ili u vezi s radom, nadležna inspekcija rada, a ne inspekcija za vatrogastvo. U istom slučaju Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, u predmetu urbroj: 524‐08‐03/2‐12‐2, od 19. siječnja 2012., nalazi pak da je za ozljedu na radu profesionalnog vatrogasca, koja se je dogodila prilikom vatrogasne intervencije, nadležan inspektor zaštite od požara, a ako se je ozljeda dogodila izvan vatrogasne intervencije, za nju je nadležan inspektor rada za zaštitu na radu. Na kraju, reagirala je i Udruga profesionalnih vatrogasaca Hrvatske, 19. ožujka 2012., te upozorila na odstupanje od vladavine prava te zatražila da sva tijela koja se proglašavaju nenadležnima o tome donesu rješenja sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, kako bi mogli podići tužbu pred Upravnim sudom Republike Hrvatske. Postupanje opisano u ovom primjeru nedopustivo je prema pravnim shvaćanjima Europskog suda pravde, koji nalazi da su prava radnika u vezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu osobito važna socijalna prava EU‐a te da država članica mora omogućiti radniku da ih ostvaruje bez prekomjernih poteškoća, što u konkretnom primjeru očito nije postignuto. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 61
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (6) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja. (7) U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu, nadležni inspektor ovlašten je narediti: 1. izradu, odnosno izmjenu i dopunu procjene rizika za poslove na mjestu rada, 2. ispitivanje radnog okoliša, radne opreme te instalacija, 3. provjeru osposobljenosti radnika za rad na siguran način, 4. organiziranje pružanja prve pomoći radnicima, 5. postavljanje sigurnosnih znakova, 6. prestanak prakse koja na radu ili u vezi s radom uzrokuje stres, uznemiravanje ili nasilje,30 7. osnivanje odbora zaštite na radu. Obveze prema inspektoru rada Članak 95. (1) Poslodavac je obvezan inspektoru rada na njegov zahtjev dati obavještenja i podatke koji su mu potrebni u obavljanju nadzora. (2) Poslodavac je obvezan inspektoru rada za vrijeme obavljanja nadzora omogućiti da utvrđuje činjenice koje su potrebne radi ocjene je li postupljeno po pravilima zaštite na radu. (3) Poslodavac je obvezan odrediti ovlaštenika koji će inspektoru rada pružiti pomoć pri utvrđivanju činjenica, dati potrebna obavještenja, staviti na uvid isprave i predlagati izvođenje odgovarajućih dokaza. IX. PREKRŠAJNE ODREDBE Članak 96. Prekršajne odredbe nisu izrađene, jer im mora prethoditi javna rasprava i slijedom nje utvrđivanje konačnih formulacija odredaba iz poglavlja I. – VIII. Međutim, i u odnosu na prekršajne odredbe treba voditi računa o stečenim pravima. Usporedba s kaznenim odredbama važećeg Zakona o zaštiti na radu ukazuje na to da bi se stečeno pravo odnosilo na odredbe ovog radnog materijala za Nacrt prijedloga Zakona o zaštiti na radu iz članaka 19., 24., 26., 31., 32., 34. – 38., 40., 43., 45., 46., 47., 51., 52., 55., 56., 62., 63. – 67., 69., 75., 76., 78., 80., 81., 83. i 85. 30
Iz prakse inspekcije rada u Francuskoj razabiru se mogućnosti efikasnog djelovanja u vezi sa stresom na radu. http://www.eurofound.europa.eu/eiro/2012/07/articles/fr1207021i.htm (5. 11. 2012.) Preporuke za poboljšanje kapaciteta inspekcije rada u Republici Hrvatskoj, iz Twinning projekta Zdravlje i zaštita na radu (aktivnost 3.4.) od 10. travnja 2012. također upućuju na potrebu da inspekcija rada uključi u svoje aktivnosti sve aspekte zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, kao što su stres, nasilje, radno opterećenje, psihosocijalni aspekti i dr. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 62
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ovisne su osobito o planu izrade i donošenja provedbenih propisa, pa ih nije moguće predložiti sve dok ne bude obavljen i taj dio javne rasprave. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 63
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU Obrazloženje Bit će izrađeno po člancima Zakona, kada se utvrde konačne formulacije svih odredaba. prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 64
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU Prilog – Klasifikacija opasnosti, štetnosti, napora i ostalih opasnosti na radu i u vezi s radom I. OPASNOSTI NA RADU I U VEZI S RADOM SU OSOBITO: 1. MEHANIČKE OPASNOSTI 1.1. alati 1.1.1. ručni 1.1.2. mehanizirani 1.2. strojevi i oprema 1.3. sredstva za horizontalni prijenos 1.3.1. prijevozna vozila: automobili, kamioni i dr. 1.3.2. prijenosna sredstva: viličari 1.3.3. samohodni strojevi: bageri, buldožeri i dr. 1.4. sredstva za vertikalni prijenos 1.4.1. dizalice 1.4.2. transporteri 1.5. rukovanje predmetima 1.6. vatreno oružje 1.7. ostale mehaničke opasnosti 2. OPASNOSTI OD PADOVA 2.1. pad radnika i drugih osoba 2.1.1. na istoj razini 2.1.2. u dubinu 2.1.3. s visine 2.1.4. s visine iznad 3 metra 2.2. pad predmeta 3. ELEKTRIČNA STRUJA 3.1. otvoreni električni krug 3.2. ostale električne opasnosti 4. POŽAR I EKSPLOZIJA 4.1. eksplozivne tvari 4.2. zapaljive tvari 5. TERMIČKE OPASNOSTI 5.1. vruće tvari 5.2. hladne tvari prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 65
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU II. ŠTETNOSTI NA RADU I U VEZI S RADOM SU OSOBITO: 1. KEMIJSKE ŠTETNOSTI 1.1. otrovi 1.1.1. metali 1.1.2. nemetali 1.1.3. organski spojevi 1.2. korozivi 1.2.1. kiseline 1.2.2. lužine 1.2.3. drugi korozivi 1.3. nadražljivci 1.3.1. lako topivi u vodi 1.3.2. slabo topivi u vodi 1.3.3. odmašćivači 1.3.4. drugi nadražljivci 1.4. zagušljivci 1.4.1. inertni 1.4.2. kemijski 1.5. senzibilizatori 1.5.1. organske prašine biljnog porijekla 1.5.2. organske prašine životinjskog porijekla 1.5.3. kemijski spojevi alergogenog potencijala 1.5.4. termofilne aktinomicete 1.5.5. ostali senzibilizatori 1.6. fibrogeni 1.6.1. azbest 1.6.2. silicijev dioksid 1.6.3. ostali fibrogeni 1.7. mutageni 1.8. karcinogeni 1.9. teratogeni 2. BIOLOŠKE ŠTETNOSTI 2.1. zarazni materijal 2.2. zaraženi ljudi 2.3. zaražene životinje 2.4. opasne biljke 2.5. opasne životinje prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 66
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU 3. FIZIKALNE ŠTETNOSTI 3.1. buka 3.1.1. kontinuirana buka 3.1.2. diskontinuirana buka 3.1.3. impulsna buka 3.1.4. ometajuća 3.2. vibracije 3.2.1. vibracije koje se prenose na ruke 3.2.2. vibracije koje se prenose na cijelo tijelo 3.2.3. potresanja 3.3. promijenjeni tlak 3.3.1. povišeni tlak 3.3.2. sniženi tlak 3.3.3. promjene tlaka 3.4. nepovoljni klimatski i mikroklimatski uvjeti 3.4.1. rad na otvorenom 3.4.2. vrući okoliš 3.4.3. visoka vlažnost 3.4.4. pojačano strujanje zraka 3.4.5. hladan okoliš 3.4.6. česte promjene temperature 3.4.7. nepovoljni učinci umjetne ventilacije 3.5. ionizirajuće zračenje 3.5.1. rendgensko zračenje 3.5.2. otvoreni radioaktivni elementi 3.5.3. zatvoreni radioaktivni elementi 3.6. neionizirajuće zračenje 3.6.1. UV zračenje (A, B, C) 3.6.2. toplinsko zračenje 3.6.3. mikrovalno zračenje 3.6.4. lasersko zračenje 3.4.5. elektromagnetsko polje vrlo niskih frekvencija 3.7. osvijetljenost 3.7.1. nedovoljna osvijetljenost 3.7.2. blještanje 3.8. ostale fizikalne štetnosti prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 67
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU III. NAPORI NA RADU I U VEZI S RADOM SU OSOBITO: 1. STATODINAMIČKI NAPORI 1.1. statički: prisilan položaj tijela pri radu 1.1.1. stalno sjedenje 1.1.2. stalno stajanje 1.1.3. pognut položaj tijela 1.1.4. čučanje, klečanje 1.1.5. rad u skučenom prostoru 1.1.6. ruke iznad glave 1.1.7. ostali statički napori 1.2. dinamički: fizički rad 1.2.1. ponavljajući pokreti sa i bez primjene sile 1.2.2. brzi rad 1.2.3. dizanje i nošenje tereta 1.2.4. guranje i vučenje tereta 1.2.5. težak fizički rad 1.2.6. ostali dinamički napori 2. PSIHOFIZIOLOŠKI NAPORI 2.1. nepovoljan ritam rada 2.1.1. rad na normu 2.1.2. ritam uvjetovan radnim procesom 2.1.3. neujednačen ritam 2.2. poremećen bioritam 2.2.2. noćni rad 2.2.3. produljeni rad 2.3. remećenje socijalnih potreba 2.3.1. terenski rad 2.3.2. rad na daljinu 2.4. odgovornost za živote ljudi i materijalna dobra 2.4.1. rukovođenje 2.4.2. upravljanje prijevoznim sredstvima 2.5. visoka vjerojatnost izvanrednih događaja 2.6. otežan prijam informacija 2.6.1. zvučni signali i znakovi 2.6.2. svjetlosni signali i znakovi 2.6.3. buka 2.6.4. nedovoljna osvijetljenost prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 68
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU 2.7. radni zahtjevi 2.7.1. neodgovarajući kvantitativni zahtjevi (premalo ili previše rada) 2.7.2. premali utjecaj na rad 2.7.3. zahtjev za visokom kvalitetom rada 2.7.4. izolirani rad 2.7.5. monotoni rad 2.7.6. komunikacija s osobama 2.8. maltretiranje 2.8.1. mobing 2.8.2. bulling 2.9. burnout 2.10. ostali psihofiziološki napori IV. OSTALE OPASNOSTI NA RADU I U VEZI S RADOM SU OSOBITO: 1. rad u mokrom 2. ergonomski neprikladna osobna zaštitna oprema prof. dr. sc. Nenad Kacian, prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević, prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. 69

Ako neće mirnim putem, problem oko isplate naknada za prijevoz

ispis - Hrvatski sindikat pošte

ispis - Hrvatski sindikat pošte

ovdje.

ovdje - Adacta

ispis - Hrvatski sindikat pošte

REFERENT PRODAJE OTVORENI NATJEČAJ

ispis - Hrvatski sindikat pošte

CROSKILLS - BUILD UP Skills Croatia