Jedra Boke MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE KOTOR April 2013. U GALERIJI NAUKE I TEHNIKE SRPSKE AKADEMIJE NAUKA I UMJETNOSTI OD 15. DO 27. APRILA ODRŽANA Izložba Izložba Slavni Slavni kapetani kapetani Boke Kotorske Kotorske Boke Galeriji nauke i tehnike Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU) 15. aprila je otvorena izložba Slavni kapetani Boke Kotorske Pomorskog muzeja Crne Gore iz Kotora. Zajedno sa našim muzejom suorganizatori izložbe su bili Muzej nauke i tehnike u Beogradu i Galerija nauke i tehnike SANU. Izložbu, čiji su autori Radojka Abramović i mr Mileva Pejaković Vujošević, kustoskinja i direktorica našeg muzeja, otvorio je ambasador Crne Gore u Srbiji Igor Jovović, a govorili su mr Mileva Pejaković Vujošević, Sonja Zimonjić, direktorica Muzeja nauke i tehnike, te akademik Zoran Petrović, direktor Galerije. Postavku izložba Slavni kapetani Boke Kotorske činila su tri segmenta. U prvom su bili portreti uglednih bokeljskih kapetana i slavnih bitaka na moru. Drugi segment su bili navigacioni instrumenti i njihova upotreba na jedrenjacima tokom 17. 18. i 19. vijeka a treći segment je bio posvećen starim pomorskim dokumentima, geografskim kartama i atlasima. Bogatom i raznovrsnom postavkom Pomorskog muzeja, željeli smo posjetiocima da predstavimo pomorsko nasljeđe Boke Kotorske i interesantnu priču o slavnim bokeljskim kapetanima, koji su se afirmisali po čitavom svijetu kao izvrsni navigatori, uspješni privrednici i slavni ratnici. Pomorstvo je stvorilo veze Boke Kotorske sa svijetom i omogućilo privredni razvitak ovog kraja, kao i civilizacijski i kulturni napredak. Na izložbi su bili izloženi brojni eksponati iz fundusa Pomorskog muzeja: portreti kapetana Boke, modeli brodova, pomorski instrumenti i stari dokumenti, koji dočaravaju istoriju pomorstva Boke Kotorske, preko predstava ratništva i slavnih okršaja na moru, do priče o privrednom i kulturnom usponu Boke koje je uslovila pomorska privreda. Posjetioci su, između ostalog, mogli da saznaju kako se sticalo zvanje kapetana duge plovidbe – zapovjednika broda, ko su kapetani Boke zaslužni za istoriju svjetskog pomorstva, kao i koji je to kapetan Boke u 19. veku oplovio svijet. Izložba je trajala do 27. aprila, a vidjelo ju je oko 15.000 posjetilaca. (Nastavak na stranama 4, 5, 6, 7 i 8) Fotografija: D. Brdar U Fotografije: Naslovna strana kataloga izložbe (gore); Galerija nauke i tehnike SANU pred otvaranje izložbe kotorskog Pomorskog muzeja i Muzeja nauke i tehnike u Beogradu pod nazivom Slavni kapetani Boke Kotorske Jedra Boke POSjeTe MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE Predsjednica Parlamenta Islanda u Palati Grgurina Jedra Boke je mjesečna publikacija Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru April 2013. godine Direktor Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević omorski muzej Crne Gore u Kotoru 11. aprila posjetila je predsjednica Parlamenta Islanda Aste Johanesdotir (Johannesdottir). Gospođu Johanesdotir je u holu Palate Grgurina dočekala direktorica Muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević nešto prije 16 sati. Uglednoj gošći Kotora i našeg muzeja ona je potom pokazala izložene eksponate i predstavila istoriju Kotora i Boke. Predsjednica islandskog parlamenta upisala se u knjigu utisaka Pomorskog muzeja Crne Gore. Njenu poruku koja je ostala u knjizi utisaka nijesmo uspjeli da prevedemo. Gospođa Johanesdotir boravila je u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori 10. i 11. aprila na poziv predsjednika Skupštine Crne Gore Ranka Krivokapića. P Prijatelji i saradnici Prof. dr Anton Sbutega Prof. dr Gracijela Čulić Prof. dr Milja Radulović mr Stevan Kordić Don Anton Belan Prof. dr Milenko Pasinović Antun Tomić Milan Sbutega Zoran Radimiri Željko Brguljan Petar Palavršić Radojka Janićijević Ilija Mlinarević Jelena Karadžić Slavko Dabinović Milica Vujović Smiljka Strunjaš Fotografije: Gospođa Johanesdotir u holu Plate Grgurina sa direktoricom Muzeja mr Pejaković Vujošević; Upisuje se u knjigu utisaka i njena poruka Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar Školske ekskurzije otorska Palata Grgurina u kojoj se nalazi Pomorski muzej Crne Gore mjesto je koje često obilaze školske ekskurzije. Inspirativnu izložbenu postavku našeg muzeja dolaze da vide najviše đaci iz crnogorskih osnovnih i srednjih škola ali ima i posjeta đaka iz zemalja regiona. Tokom aprila, kada počinje sezona učeničkih ekskurzija naš muzej posjetili su đaci nekoliko osnovnih škola iz Crne Gore. U okviru svojih ekskurzija oni su, osim Pomorskog muzeja koji je nezaobilazna adresa, obilazili grad Kotor i njegove kulturne i istorijske znamenitosti. Fotografijom smo zabilježili posjete učenika dvije osnovne škole iz Nikšića - OŠ Mileva Lajović Lalatović (19. aprila) i OŠ Braća Ribar (24. aprila). Imjući u vidu skromne đačke džeparce Pomorski muzej je izašao u susret učenicima koji su željeli da vide postavku u palati Grgurina omogućio im je besplatan ulaz. K Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru Trg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000 Telefon: +382 (0) 32 304 720 Fax: +382 (0) 32 325 883 Website: www.museummaritimum.com e-mail: [email protected] Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastao je postepenim razvitkom prvobitne zbirke Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemeljene oko 1880. godine, koja je od 1900. godine otvorena za javnost, a 1938. godine preuređena i otvorena na prvom spratu sadašnje muzejske zgrade, barokne palate plemićke porodice Grgurina iz početka XVIII vijeka, koja je od 19491952. godine kompletno restaurirana i adaptirana za potrebe Muzeja. Pomorski muzej je institucija kulture Republike Crne Gore. 2 Jedra Boke - april/2013. Učenici OŠ Braća Ribar Fotografije: D. Brdar Misija Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru je da čuva sjećanje naše zajednice na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske, njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz prikupljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate pomorske tradicije i kulturne baštine. Pomorstvo je u Kotoru počelo da se razvija za vrijeme srednjeg vijeka. Pomorski muzej sa dužnim poštovanjem čuva uspomene na te davne dane, na uspjehe slavnih kotorskih moreplovaca, umjetnika, brodograditelja, zanatlija, državnika i diplomata, posrednika između istoka i zapada. Učenici OŠ Mileva Lajović Lalatović NAŠA POSLA Revizori Ministarstva kulture u Palati Grgurina U Pomorskom muzeju Crne Gore, 25. aprila, boravila su dva revizora republičkog Ministarstva kuture - Veselin Krstićević i Milica Martić - radi inspekcijskog uvida u dokumentaciju naše institucije. Riječ je o redovnoj kontroli kako se vodi muzejska dokumentacija koja se obavlja u svim muzejima u Republici. Inspektori su konstatovali da će Program sakupljanja muzejskog materijala biti uskoro utvrđen. Takođe, da će postupak revizije muzejskog materijala biti okončan do u naredna 3-4 mjeseca ove godine, nakon čega će biti urađeno i za- ključivanje stare muzejske dokumentacije. Sa inspektorima je dogovoreno kako da se ustanovi registar muzejskih kopija i rok do kada treba da sačinimo i Ministar-stvu dostavimo izvještaj o izvršenim mjerama. Sijednica Izdavackog Savjeta našeg Godišnjaka U biblioteci našeg muzeja 5. aprila okupili su se članovi Savjeta Godšnjaka Pomorskog muzeja. Na sjednici je razmotren tok priprema za štampanje Godišnjaka, posla čije okončanje kasni zbog neplanirano velikog povećanja broja tekstova koji će biti objavljeni, kao i zbog problema u finansiranju tog poduhvata. Pripreme su uglavnom privedene kraju, ali je konstatovano da se Godišnjak ne može dati u štampu dok se ne obezbijedi novac za taj dio posla. Pomen don Branku Sbutegi Na godišnjicu kada je preminuo don Branko Sbutega, 27. aprila, direktorica Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević, zajedno sa sekretarom Božanom Biskupović, bibliotekarem Slavkom Dabinovićem i urednikom Jedara Boke Dragom Brdarem obišla je grob tog intelektualnog velikana i humaniste Boke Kotorske. Don Branko Sbutega rođen je 8. aprila 1952. g. u Kotoru a preminuo je 27. april 2006. g. Pomorski muzej i na ovaj način njeguje uspomenu na dragog nam prijatelja. ’ spremanje Prolecno Sa dolaskom proljeća, kao i ranijih godina, obavili smo veliko spremanje Muzeja. U tom poslu angažovan je bio dio našeg kolektiva, a za poslove u bašti na tersi Palate Grgurina bili su nam potrebni i radnici gradskog zelenila. Muzej se svakodnevno čisti i sređuje, ali da bi sve bilo besprijekorno, povremeno se to uradi temeljito. Čišćenje vitrina i starog oružja kao i drugih eksponata obavili smo 17. i 18. a na terasai se radilo 20. i 21. aprila. Za našu baštu kupili smo nove rasade, sezonske biljke i tako obogatili cvijetni pejzaž koji plijeni pažnju naših posjetilaca. Posjeta porodici Vaska Lipovca u Splitu Pripremajući izložbu pod nazivom Akademski slikar i skulptor Vasko Lipovac vraća se doma, ekipa našeg muzeja je, 21. i 22. aprila, posjetila Split u Hrvatskoj gdje je čuveni umjetnik živio i radio od 1967. godine sve do svoje smrti 2006. godine. Kao rođenom Kotoraninu njegova brojna djela značajno su obilježili motivi njegovog rodnog grada i Boke Kotorske, pa je to bio i razlog da u Pomorskom muzeju, za manifestaciju Noć muzeja, priredimo izložbu posvećenu upravo Vasku. Izložbu organizujemo sa udruženjem Vasko Lipovac-Val iz Splita gdje se danas nalazi najveći dio njegove znamenite zaostavštine i gdje živi njegova porodica. Boravak u Splitu iskoristili smo da sa porodicom Lipovac dogovorimo sve detalje izložbe čija je priprema počela u februaru, a zajedno sa njegovim sinom Mariom, koji vodi brigu o Vaskovoj zaostavštini i suprgom Milenom odaberemo slike i skulpture koje će biti izložene u Palati Grgurina od 14. maja do 8. juna. U ekipi Pomorskog muzeja bili su mr Mileva Pejaković Vujošević, direktorica Muzeja, kustos Ilija Mlinarević, Slavko Dabinović, bibliotekar, te Božana Biskupović, sekretar Muzeja. Vasko Lipovac rođen je u Kotoru, 14. juna 1931. godine, a preminuo u Splitu, 4. jula 2006. godine. Akademiju primjenjenih umjetnosti završio je u Zagrebu 1955. godine. Bio je saradnik majstorske radionice Krste Hegedušića od 1955. do 1959. godine. Od 1956. godine izlagao je na oko stotinu samostalnih i preko dvjesto skupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je brojnih nagrada za skulpturu, ilustraciju, te javne spomenike. Odabir eksponata u Vaskovom ateljeu Jedra Boke - april/2013 3 IZLOZBe Izložba Slavni kapetani Boke Kotorske (Nastavak sa strane 1) a početku programa otvaranja izložbe Slavni kapetani Boke Kotorske govorio je direktor Galerije nauke i tehnike SANU akademik Zoran Petrović. Pozdravljajući posjetioce i predstavnike oba muzeja–organizatora on je podsjetio na izreku da svako kada stavi prst u more tako dolazi u kontakt sa svijetom, sa svim značajnim centrima u svijetu. To nas vodi u prošlost, u bitke, u trgovinu i bogaćenje, na kraju vodi nas u jednu lijepu istoriju koju će, nadam se, dočarati ova izložba, rekao je gospodin Petrović. On je rekao da je izložba dio razmjene Muzeja nauke i tehnike u Beogradu i Pomorskog muzeja u Kotoru i izrazio nadu da će se tradicija razmjene Muzeja nauke i tehnike i drugih muzeja iz regiona nastaviti, kao i da će se to odvijati u Galeriji nauke i tehnike SANU. N Akademik Zoran Petrović govori na otvaranju izložbe; Iza su Radojka Abramović, mr Mileva Pejaković Vujošević i Igor Jovović Poslije direktora Galerije gospodina Petrovića, publiku i goste - Igora Jovovića, ambasadora Crne Gore u Srbiji, mr Milevu Pejaković Vujošević, direktoricu Pomorskog muzeja, i Radojku Abramović, kustosa našeg muzeja, u ime Muzeja nauke i tehnike pozdravila je Sonja Zimonjić, direktorica tog muzeja. Ona je podsjetilada je saradnja dva muzeja počela prošle godine kada je Muzej nauke i tehnike gostovao je u Crnoj Gori sa izložbom Kapetani mora i rijeka a koja govori o povezanosti bokeljskih kapetana sa istorijom riječnog brodarstva u Srbiji. Sonja Zimonjić govori na otvaranju izložbe 4 Jedra Boke - april/2013 Ovo je lijepa saradnja u kojoj učimo jedni od drugih, oslonjeni smo jedni na druge i veliko mi je zadovoljstvo što je došlo do razmene. Na ovoj izložbi videćemo jedan dio slavne istorije bokeljskih kapetana, rekla je gospođa Zimonjić izražavajući zahvalnost svima koji su došli na otvaranje izložbe. Mr Mileva Pejaković Vujošević Uvažene dame i gospodo, dragi Beograđani, dragi moji Kotorani, sobita mi je čast i zadovoljstvo da vas večeras, zajedno sa mojom koleginicom Radojkom Abramović, najtoplije pozdravim i zahvalim na lijepoj dobrodošlici. Posebnu zahvalnost dugujemo gospođi mr Sonji Zimonić - direktorici Muzeja nauke i tehnike i njenom stručnom timu što je došlo do realizacije ove izložbe, zatim gospodinu akademiku Zoranu Petroviću – direktoru SANU, gospođi Marini Jovićević, konzulici Srbije u Crnoj Gori. Pozdravljam ambasadora Crne Gore u Srbiji, gospodina Igora Jovovića koji će otvoriti izložbu „Slavni kapetani Boke kotorske“. Kada dođete u grad Kotor ne dočekuju vas samo prijatelji i Kotorani, nego i vjekovi koji su sve vrijeme njegovog postojanja ugradili u ono što je stvoreno, čuvano i sačuvano do današnjeg dana. Isplovili smo iz svoje matične luke, iz UNESKO vog Kotora, odškrinuli vrata jedne barokne palate u kojoj je smješten Pomorski muzej, sa željom da vam pokažemo samo dio kulturne baštine minulih epoha. Takođe nam je želja bila da vam dočaramo duh i ljepotu Mediterana kroz istoriju pomorstva i slavnih bokeljskih kapetana, dobrih navigatora, uspješnih privrednika i darovitih diplomata. Ovom izložbom napravili smo jedan skalin više, pokazali da kultura ima svoj putokaz, da je magično polje u kojim su muzeji ti koji grade i dograđuju mostove prijateljstva, zbližavaju ljude i gradove i time čine da nam život bude ljepši i duhovno bogatiji. Želim da se narednih dana u ovom divnom prostoru vaše oči odmore, a vaša duša oplemeni na ovim rijetkim i vrijednim muzejskim eksponatima, jer muzeji su nit koja spaja, oni su kapija kroz koju prolaze vjekovi čiji smo mi dobri čuvari. Kapije grada Kotora su vam uvjek otvorene, kao i vrata našeg Muzeja, dođite nam, mi vas očekujemo. Hvala. O Igor Jovović, Neposredno prije ovog našeg današnjeg čina razmišljao sam na tu temu i došao do jednog jednostavnog zaključka da smo neke od najvećih civilizacijskih pomaka u našoj istoriji postigli u oblasti pomorstva kao jedne vrlo kompleksne ljudske djelatnosti koja se ne odnosi samo na privredu, nego i na tehnička dostigČast da otvori izložbu pripala je Igoru Jovoviću, ambasanuća, koja zahvata sve sfere života i kulture i omogućava upoznavanje generalno sa drugim narodima i prenošenje iskustava i doru Crne Gore u Srbiji. Gospodin Jovović je rekao: ostvarenog napretka iz drugih sredina u našu sredinu. Jedan od dokaza da je Crna Gora, kao jedna mala i čestita uzej nauke i tehnike u Beogradu i naši muzeji imaju sadržava u području Balkana, da ne govorimo o svjetskim razradnju koja je prošle godine na najbolji način manifestomjerama, bila vrlo prepoznatljiva i da to je trajalo stotinama vana u Crnoj Gori time što je u nekoliko crnogorskih gradova godina, upravao zahvaljujući velikim dijelom pomorstvu. Tako organizovana izložba Kapetani mora i reka koji su dolazili iz da koliko god smo ili teritorijalno ove sredine ili obrnuto. Nevezano za sputani, kao kraj koji nije imao tradiovu izložbu, nedavno sam saznao da cionalno saobraćajne veze, more je parobrodarski transport u Srbiji ponam je bilo otvoreno kao jedna širočeo sa kapetanima koji su dolazili sa ka, univerzalna magistrala i naši crnogorskoga primorja. Čak iako ne preci su očito to dobro znali da znate ništa o velikoj pomorskoj tradiciji koriste. Zato Crna Gora, osim što je Crne Gore, kada uđete ovaj prostor i nadarena prirodnom ljepotom, plikada pogledate ove portrete odvažjeni kako ljude sa strane, tako i ljude nih i odlučnih ljudi možete da steknete sa ovih naših područja, svojim velikim utisak da iza toga stoji jedna prošlost kulturnim i drugim nasljeđem. na koju se sa zadovoljstvom treba priPortreti kapetana na zidovima i svi sjećati, utoliko više ako se ona može drugi artefakti i dokumenti, mape i prezentirati i drugim sredinama, pogopomorski instrumenti na jedan klasitovo ovdje u Srbiji koja sa Crnom Gočan, prepoznatljiv način ukazuju na rom ima mnogobrojne prijateljske, kuldio te naše tradicije, na podvige, turne, naučnotehničke, privredne i svahrabrost, na pregnuća ljudi koji su nas ke druge veze. upoznavali sa drugim svjetovima, i što U ovakvim prilikama čovjek se prosto je još važnije donosili njihova dostipita kako odgovoriti zahtjevu da se gnuća među naše ljude. nešto kaže na ovu temu kao što je hilVjerujem da ćemo i u doba u kojadugodišnja i duža istorija pomorstva jem živimo, kao društvo i država u Crnoj Gori. Da vas samo podsjetim naći snage da obnovimo pomorsku da je Bokeljska mornarica osnovana, tradiciju koja je nažalost došla u pripretpostavlja se iako nema pisanih doFotografija: D. Brdar lično loše stanje zbog svega što je kaza o tome, u 9. vijeku, da se ona prethodilo ovom periodu u kojem se vjerovatno oslanjala na tradiciju udruAmbasador Igor Jovović otvara izložbu; U pozadini, s lijeva na desno: Mr Mileva Pejaković Vujošević, sada nalazimo, što je vezano za rasženja pomoraca i kapetana koja je Radojka Abramović, akademik Zoran Petrović, apad bivše države. postojala u rimskom carstvu i da je Sonja Zimonjić i princeza Jelisaveta Karađorđević Zahvaljujem se što ste došli u ovolikao takva jedna od najdužih bratovkom broju i što ova izložba doprinosi kulturnom i svakom drugom ština po svom trajanju koja postoji bilo gdje u svijetu. Istovrezbližavanju između dva naroda i dvije države i želim da bude meno, kao što sam već rekao, privredni život u primorskom još mnogo takvih momenata gdje ćemo na isti način razmjenjivati dijelu Crne Gore a povezano s time, i u zaleđu i svaki drugi, iskustva i predstavljati se jedni drugima. Posebna čast mi je da u dakle ukupni civilizacijski napredak te sredine je itekako bio ime ambasde Crne Gore proglasim ovu izložbu otvorenom. vezan sa pomorstvom. ambasador Crne Gore u Srbiji Posjetioci na otvaranju izložbe razgledaju eksponate Foto: Bojan Bernard M Jedra Boke - april/2013 5 IZLOZBe Kataloški predmeti na izložbi Slavni kapetani Boke Kotorske Portret kapetana Krsta Čorka iz Perasta, kraj XVII vijeka, ulje na platnu 125x93 cm, nepoznati autor Portret kapetana Matije Zmajevića, 1937. g. ulje na platnu 91 x62 cm, autor Anastas Bocarić Kopija poprsja kap. Marka Ivanovića sa zavjetne slike iz crkve Sv. Đorđa i Tripuna u Veneciji, autor Mato Đuranović Okršaj braće Marka i Joza Ivanovića kod Pireja 1756. g. ulje na platnu, 117x88 cm, autor Vincenzo Chilone Tartana, brod XVII i XVIII vijeka kojom su Bokelji plovili Mediteranom; Portret kapetana Peta Želalića druga polovina XVIII vijeka, poslije 1760. g. ulje na platnu, 107x82cm, nepoznati autor Pismo admirala Matije Zmajevića, bratu Vicku Zmajeviću, nadbiskupu barskom u Perastu, Karlove Vari, 3. 9. 1712. g. Atlas pomorskih karata Mediterana u izdanju Josipa Rua iz Marselja 1764. g. Portolan, XVIII vijek, veličina 19,5x 20,8 cm Portret kapetana Antona B. Radimir, 2004. g. ulje na platnu, 100 x70 cm, autor Drago Radimir Oktant, druga polovina XVIII vijeka; Barketa – brzinomjer, korišćen na jedrenjacima XVIII i XIX vijeka Fotografija kamenog reljefa sa prikazom venecijanskog lava i Sv. Tripuna, patrona grada Kotora, štampa na platnu, 106 x 57 cm Okršaj kapetana Marka Ivanovića kod Patrasa 1751. g. Venecija 1823. g. ulje na platnu, 117x71 cm, autor Vincenzo Chilone Model jedrenjaka tipa šambek, gusarski brod Sredozemnog mora (XVI – XVIII vijek) 6 Jedra Boke - april/2013. Portret kapetana Joza Lukovića iz Prčanja, kraj XVIII vijeka, ulje na platnu, 100×70 cm, nepoznati autor Durbin i Devisov kvadrant, XVIII vijek; Model nave Leon Coronato, XVIII vijek; Portret kapetana Krsta Radoničića, prva polovina XIX vijeka, ulje na platnu, 44x 35 cm, autor Generini Portret kapetana Špira Danilovića iz Herceg Novog, prva polovina 19. vijeka ulje na platnu, 65x52 cm, nepoznati autor Portret Tripa Milatovića iz Stoliva, polovina XIX vijeka, ulje na platnu, 65 x52 cm, nepoznati autor Portret Tripa Milatovića iz Stoliva, polovina XIX vijeka, ulje na platnu, 65x 52 cm, nepoznati autor Pomorska dozvola, I verzija iz prve polovine XIX vijeka; Portret kapetana Joka Jakšića iz Igala, druga polovina XIX vijeka, ulje na platnu, 57x49 cm, nepoznati autor Portret kapetana Ivana Matova Radoničića, druga polovina XIX vijeka, ulje na platnu, 38 x31 cm, nepoznati autor Portret kapetana Pava Kamenarovića, kraj XIX vijeka, ulje na platnu, 48x38 cm, autor František Cigler (Ziegler) Portret kapetana Iva Vizina iz Prčanja, 1954. g. ulje na platnu, 71 x51 cm, autor Vasko Lipovac Portret Federika Belavite iz Prčanja, 1970. godina, ulje na platnu, 71x 51 cm, autor Tomislav Ciko Portret Petra Jankovog Kaluđerovića iz Luštice, polovina XIX vijeka, ulje na platnu, 80x64 cm, nepoznati autor Hronometar, William Weichert, XIX vijek Portret kapetana Marka Dabovića iz Kostanjice, kraj XIX vijeka, ulje na platnu, 58x4 cm, nepoznati autor Portret kapetana Stanislava Petrovića, iz Kotora, 1902. godine ulje na lesonitu, 64x46 cm Portret kapetana Slavomira Đurkovića, iz Risna kraj XIX vijeka, ulje na kartonu, 57x47 cm, autor Špiro Đuranović Kutija za pisanje brodskog dnevnika, XIX vijek Drvo i platno, 31×11 cm (otvoreno 52×11) Portret kapetana Joka Đinovića iz Bijele, druga polovina XIX vijeka, ulje na platnu, 69 x50 cm, nepoznati autor Portret Andrije Kršanca iz Luštice, 1875. g. ulje na platnu, 61 x55 cm, nepoznati autor Sekstant, druga polovina XIX vijeka Portret kapetana Ilije Ivanovića iz Stoliva, 1899. g. ulje na platnu, 70 x52 cm, autor I. Volarić Fotografija gipsanog reljefa Boke Kotorske, fotokarton, 106x57, težina 2kg, štampa na platnu Iz kataloga izložbe Slavni kapetani Boke Kotorske omorstvo, koje je stvorilo veze Boke Kotorske sa svijetom, značilo je civilizacijski i kulturni napredak kraja, razmjena materijalnih dobara – privredni napredak, a bokeljski kapetani afirmisali su se ne samo u Boki Kotorskoj, već i u čitavom svijetu kao ljudi izuzetne umne i fizičke snage, izvrsni navigatori, uspješni privrednici i slavni ratnici. Prateći karijeru pomorskog kapetana ukazuje nam se vrlo naporan i trnovit put od prvog stupanja na brod do dobijanja kapetanskog zvanja. Činom dobijanja ovog zvanja tek nastaju prave dužnosti na brodu, jer je kapetanska karijera sinteza ogromnog iskustva, znanja u navigaciji, upornosti i požrtvovanja. Na brod je mališan stupao sa svojih četrnaest godina, poslije izvjesnog nautičkog obrazovanja koje je sticao u lokalnim školama. Obično je to bio jedrenjak njegovog oca, ujaka, strica ili nekog bliskog rođaka. Otrgnutom iz majčinog okrilja i toplog roditeljskog doma, dječaku u svojstvu maloga na brodu jedrenjak ubrzo postaje novi dom, a vlažne palube, stenjanje užadi i jedara, krik galebova, urnebesne oluje i ljetne vreline dio svakodnevice. Poput malog Spartanca koji se od ranog djetinjstva sprema za krvava ratišta, dječak se na brodu podvrgavao veoma strogoj disciplini. Pomagao je mornarima u brojnim poslovima oko jedara, krme, ukrcaja i iskrcaja tereta, uz to poslužujući oficire i kapetana broda. Pokoravajući se svakoj naredbi odraslih na brodu poštovao je staru bokeljsku izreku: Ko se ne navikne slušati, taj neće umjeti zapovjedati. Po unapređenju u mladića takođe je savladavao težak mornarski zanat, ali sa nešto više lične slobode. Zavisno od pojedinačnog angažovanja i afiniteta prema plovidbi, poštujući strogu hijerarhiju na brodu, od mladića je postajao kormilar, zapovjednik palube, oficir, pomoćnik kapetana, a tek onda bi budući kapetan čekao na red ili na srećnu okolnost da sam zapovjeda brodom. Prije dobijanja oficirskog, a zatim kapetanskog zvanja mladi pomorac pohađao je na kopnu nautičku nastavu, kako bi, pored praktičnog znanja koje je stekao na brodu, posjedovao izvjesno teorijsko nautičko obrazovanje. U uvodnom izlaganju svoje knjige Uspomene iz pomorskog života kapetan Vlado Ivelić piše o danima svoje mornarske prakse slijedeće: Za osam godina moga prvog mornarskog života, dok sam postao časnikom, živio sam sa svojim drugovima pod provom i ležao na ranču, često puta mokar i na mokroj postelji, a kadkada i čista odjeća, u koju bih se preobukao, bijaše vlažna. Bilo je slučajeva da s rđavim vremenima za nekoliko dana ne bismo mogli ni uljesti pod našu provu. Morao bi se pokriti tambuđ s daskama i zabiti dobrim čavlima jer bi se preko njega talasi bacali kada bi brod s provom pod more ronio. Dokle god bi nevrijeme trajalo, nije bilo spavanja ni zaklona, već smo morali stajati u inceradi, mokri i gladni, pošto za takvih dana nije ni kuhinja mogla da funkcioniše. Ipak, za mnoge kapetane to su bila najljepša sjećanja iz pomorske prakse, o čemu kapetan Vlado Ivelić takođe piše u svojim uspomenama: Rado se spominjem najljepših dana moje mladosti koje sam proveo kao prosti mornar na barku Peti Dubrovački gdje sa svojim drugovima (momci od oka, jedri i zdravi) uživah slobodno vrijeme u veselju, igri i zabavi, tako da nam i u najgrđoj opasnosti ni jedna gorčina ne bijaše preteška. P Jedra Boke - april/2013. 7 IZLOZBe FOTO GALERIJA IZLOŽBE - Opsežne pripreme za održavanje izložbe u Beogradu počele su odmah nakon novogodišnjih božićnih praznika, a finale kotorskog dijela posla, tj. prenos eksponata do kombija za transport vide se na fotografiji 1. Veliki dio posla obavili su u Beogradu i saradnici Muzeja nauke i tehnike i Galerije SANU, gdje smo u očekivanju početka programa otvaranja izložbe napravili zajednički portret direktorica dva muzeja Sonje Zimonjić i mr Mileve Pejaković Vujošević ispred portreta kapetana Krsta Čorka (fografija 2). Na istom mjestu smo zaustavili i potomka slavnog kapetanovog, (fotografija 3). Tu smo napravli i zajednički portret autora beogradske izložbe Radojke Abramović i direktorice Pejako-vić Vujošević sa autorkom kotorske izložbe Kapetani rijeka i mora, mr Gordanom Karović (fotgrafija 5). Na fotografii 4 je kustos Galerije nauke i tehnike SANU, Bojana Božić Hrelja. Izgled Galerije sa našim eksponatima je na fotografiji 6, a na fotografiji 7 su posjetioci dok traje program otvaranja. Nakon otvaranja zabilježili smo susret gospođe Pejaković Vujošević sa akademicima Ljubišom Rakićem i Zoranom Petrovićem (fografiji 8). Na fotografiji 9 su ambasador Igor Jovović i njegova supruga Vesna sa Radojkom Abramović i direktoricom našeg muzeja. Na posljednje dve fotografije su posjetioci dok razgledaju izložene eksponate i dok razgovaju na platou ispred Galerije u ulici Đure Jakšića. 2 5 8 3 4 6 9 7 10 Fotografije od 1 do 10: D. Brdar 1 Fotografija 11: Bojan Bernard 11 8 Jedra Boke - april/2013 LIBRI PROMOCIJA KNJIGE KIŠI LI NEPREKIDNO NAD KOTOROM? U PALATI GRGURINA Pomorski muzej u Kotoru, 10. aprila: Prezentacija knige Kiši li to neprekidno nad Kotorom? Lidije Vukičević organizaciji Pomorskog muzeja u palati Grgurina 10. aprila promovisana je knjiga Kiši li neprekidno nad Kotorom? autorke Lidije Vukčević. O knjizi crnogorske spisateljice, rođene Zagrepčanke, kotorskoj čitalačkoj publici govorili su književnik i pjesnik Bogić Rakočević, novinar i pisac Miraš Martinović i autorka. U Ova knjiga se može posmatrati kao intimni muzej antikviteta, ona razmiješta djelove života autorke po raznim mjestima. Bez obzira na erozije svakodnevice i turbulentnu životnu kombinatoriku, Lidija uvijek ostaje dosljedna sebi i uprkos varljivih životnih putokaza uvijek pronalazi put do kuće. Zagledanost u lice i naličje svojih domovina, ispoljava ne samo u naslovu knjige nego i u njenom semantičkom opsegu, rekao je o knjizi Bogić Rakočević. Lidija Vukičević govori o svom djelu; Miraš Martinović (lijevo), Bogić Rakočević Fotografije: Radio DUX Intimni muzej antikviteta Lidije Vukicevic’ Miraš Martinović je primjetio da knjiga u sebi ima nešto i od poeme, drame, eseja, reportaže, pripovjesti, mnogi žanrovi su tu zastupljeni. Ustvari je ona sve to, ali i više od toga, biografija, stvarna ali imaginarna, porodična hronika stvarnost dignuta na nivo fikcije. U najboljem smisli riječi, ova knjiga podsjeća na značajna djela srednjeevropskih pisaca. Ovo je knjiga bezdomstva, nekog ko je u ličnom i faktičkom egzilu, oslanjajući se na svoje korjene koji su duboko u crnogorskoj zemlji. Ona sanja domovinu u drugoj domovini u kojoj se spisateljica ostvarila literalno, intelektualno i egzistencionalno”, kazao je Martinović. Lidija Vukčević je kotorskoj publici govorila o svom romanu u kome supotstavlja dokumentarizam i fikciju, ispisujući jednu ličnu i vrlo intrigantnu naraciju. Korice knjige Prema njegovom kazivanju, Kiši li neprekidno nad Kotorom? Veliki je stepen autobiograpriča se neprekidno grana u i autorica Lidija Vukičević fičnosti ovog romana. Mislim da više pravaca prikazujući razne i uglavnom čitaoce nisam ostavila ravnodušnim, nisam željela koketirati sa nametnute situacije što poput tajni koje se nenadno otkrivaju svojim stranstvom, nisam željela od sebe napraviti žrtvu pa onda ukazuju na bačenost krhkog bića u životne vrtloge koji su uvjek pisca, kao što je najveći broj mojih kolega pisaca napravio mislim odraz određenih simptona društva. da to nije korektno. Smatram da su većina pisaca vrlo samoljuRiječ je o pitkom i lucidnom štivu čiji naziv prati u obrazloženju bivi, zaista je neka vrsta egocentrizma kod umjetnika jako naglazavršnice knjige "njeno srce nalikuje brošu Kotora, ogradila ga je šena. Ja to nastojim izbjeći, jer mislim da najviše djelo govori i kamenim zidinama, tek kiša ljuta kiša neisplakanih iskustava sudi o čovjeku, način na koji se odnosi preme njemu, koliko ga povremeno joj kao visoki talas zasuo lice kapljama suza" to je uređuje, na koji način ga rafinira, rekla je autorica nakon što je istovrijemeno obrazloženje zašto je ova knjiga morala biti kotorskoj publici čitala odlomke iz svoje knjige. napisana i zašto je uzela Boku i Kotor kao idelno mjesto kao U muzičkom dijelu programa nastupili su učenici Muzičke škole simbolično i stvarno utočište, kazo je su svojoj besjedi o ovom Vida Matjan iz Kotora. djelu Rakočević. Jedra Boke - april/2013. 9 TRADICIjA 2013 Kamelija trofi RIBANJE, TRKA DRVENIH BARKI, PREDAVANJE U okviru manifestacije Kamelija trofi (Camellia trophy) ispred Stoliva 28. aprila takmičilo se desetak drvenih barki u ribanju i veslanju nakon čega su prodefilovale ispred stolivske rive. Ovom manifestacijom ribarskih susreta i vlasnika drvenih barki, koja je održana u organizaciji NVO Kamelija Stoliv, Mjesne zajednice Stoliv i kluba sportskih ribolovaca Zubatac Kotor, zatvorena je tradicionalna Fešta kamelija 2013. valorizacija mandraća, tiradura, barki i starih bitvi. Prvi crtež za izradu bitvi za vezivanje jedrenjaka izrađen je 1880. god. Danas je sve manje tiradura, bitvi, a kako bi podsjetili i opomenuli na stanje Pomorski muzej priprema izložbu fotografija Identitet u vremenu i prostoru, kazala je mr Mileva Pejaković Vujošević, uz predlog da se iduće godine održi simpozijum na temu zaštita drvenih barki i tiradura. NVO Kamelija i Mjesna zajednica Stoliv, kao i aktiv žena koje pomažu u realizaciji fešte, pokazali su se kao dobri domaćini. Organizatori već treću godinu zaredom nastoje da kroz ovu manifestaciju sačuvaju barem postojeći broj drvenih barki u bokeljskim mandraćima, koje predstavljaju svojevrstan dio kulturne maritimne baštine kojoj pripadamo. Učesnici skupa prisjetili su se kroz in memoriam Branka Nikolića, idejnog tvorca očuvanja drvenih barki i tvorca portala www.drvenebarke.blogspot. Drago mi je što je u akvatorijumu ispred Stoliva bilo desetak drvenih barki, što je na izvjestan način potvrda da drvena plovila, iako danas teška za održavanje, još uvijek nisu pala u zaborav, rekao je predsjednik Upravnog Odbora NVO Kamelija Romeo Mihović, dodajući da se kroz održavanje ribarskih susreta vlasnika drvenih barki, čini još jedan napor kako one ne bi bile zaboravljene. Takmičenje drvenih barki NAGRADE Pobjednik u veslanju drvenom barkom bio je Mario Garbin iz Tivta. Pobjednici u ribanju su braća Marijan i Mladen Šantić, drugo mjesto osvojili su Mario Garbin i Bruno Brguljan, dok je treće mjesto pripalo Zoranu Brguljanu. Ukupan ulov, oko devet kilograma ribe, među kojima najviše rombuna, ali i bukava, gljara i sipa, završio je u vrelom ulju, uz vino i dobru zabavu do kasnih popodnevnih sati. Grupni portret učesnika U stolivskim mandraćima danas ima oko dvadesetak drvenih barki, a isto toliko i u prčanjskim. Istina, za održavanje drvene barke treba znatno više novca nego za plastičnu, ali veće je zadovoljstvo ribati ili se voziti u drvenoj barci, naveo je Mihović. U okviru ove manifestacije održano je stručno predavanje o drvenim brodovima, barkama kao nacionalnom kulturnom dobru, spomeniku kulture svake pomorske zemlje, koji treba staviti pod režim zaštite, kao i svako drugo kulturno dobro. To su prepoznale mnoge evropske zemlje i krenule u spašavanje, održavanje, ali istovremeno i promociju svoje pomorske baštine i kulture. Postavljeno je i pitanje kada će to uraditi i Crna Gora? Romeo Mihović sa pobjednikom trke Pobjednici u ribanju Učestvujući na ovom skupu direktorica Pomorskog muzeja Kotor mr Mileva Pejaković Vujošević predstavila je projekat Bitve, mandraći i tiraduri u Boki kotorskoj, koji je prezentiran u sklopu proslave dvadesetogodišnjice proglašenja Crne Gore ekološkom državom na Žabljaku – 2011. Ono što treba da zaštitimo su i drvene barke. Identitet Boke Kotorske je more koje je vezano sa jedrenjake i barke koje su bile prevozno sredstvo i izvor života na ovom prostoru. Muo kao staro ribarsko mjesto početkom dvadestog vijeka je imao registrovanih oko 75 barki. Danas ih ima samo jedanaest. U cijeloj Boki danas ima oko sedamdesetak. Željela bih da vam pomognem i da napravimo zajednički projekat koji bi se zvao Zaštita i 10 Jedra Boke - april/2012. Predavanje mr Mileve Pejaković Vujošević Ručak od ulovljenih delicija Pomorstvo u KOTORU danas Dolazak megakruzera Divine u Kotor 22. marta označio je početak sezone điravanja putničkih kruzing brodova u naš zaliv i naš grad, ali tek u drugoj polovini aprila sezona je dobila zamah . M/V Zenith, 4. 4. Costa Mediterana, 5. 4. Grand Celebration, 21. 4. Serenissima, 20. 4. U aprilu je zabilježno skupa 23 dolazaka putničkih brodova u kotorsku luku. Pojedini brodovi su bili više puta, a najčešće su u Kotor arivali manji putnički brodovi Serenissima (4) i Athena (3), te kruzer MSC Armonia (3). Prvi je u naš grad, 1. aprila, stigao manji kruzer FTI Berlina, koji je u Kotoru bio i 28. aprila. 2. aprila je došla Athena koja je u kotorsku luku pristajala još 12. i 23. aprila. 4. aprila je na vezu u Luci bio kruzer Zenit od 47.255 BRT. Kruzer Costa Mediteranea od 85.619 BRT dolazi je 5. aprila. Potom je, 6. aprila, bio putnički brod Serenissima. Ovaj lijepi brodić od 2.632 BRT uplovljavala je 13, 20. i 26. aprila. Istog dana u Luci je na sidru bio i školski brog Jadran. 8. aprila je na vezu u Luci bio manji brod Artemis. MSC Armonia (58625 BRT) u Kotoru je bila 14. 21. i 28. aprila. Seven Seas Mariner (48.075 BRT) bio je u Kotoru 16. aprila. Zajedno sa Serenissimom 20. aprila je bila jahta Harmony G (498 BRT), koja je u Kotoru ostala i slijedećeg dana do 18. sati. Slijedećeg dana sa MSC Armoniom (sidro) na vezu u Luci bio je kruzer Prinsendam (37.983 BRT). Po kišnom vremenu, 22. aprila u Luci su bili kruzer Seabour Spirit (9.975 BRT) i jedrenjak Francesco Petrarca. Brod La Belle de l'Adriatique (2.995 BRT) u Kotoru je boravio 24. aprila, a 28. je dolazio kruzer Adonia (30.277 BRT). Poslijednji je u aprilu u Kotoru bio kruzer Artania od 44.588 BRT. Seven Sease Mariner, 16. 4. Fotografije: D. Brdar Seabour Spirit i Francesco Petrarca, 22. 4. Jadran, 6. 4. Jahta Penny Mae, 20. 4. Harmoni G, 20. 4. Jahta Avangard II, 30. 4. Jahta Space, 30. 4. La Belle de l'Adriatique i Adonia, 20. 4. FTI Berlina, 28. 4. Luka Kotor 21. aprila oko 10:30 sati: MSC Armonia na sidrištu i Prinsendam na vezu Jedra Boke - april/2013. 11 ISTORIJA SREDNJEVJEKOVNI BRODOGRADITELJI U KOTORU - Najstariji od 6-7 poznatih kotorskih brodograditelja srednjeg vijeka je Palin pok.Hranka iz 1396. godine, ali osim oznake zanata i toga da se svojom barkozijom, koju je imao u suvlasništvu sa Stojkom Burilom, bavio još i pomorskom trgovinom, nema podataka o njegovoj djelatnosti (Kovijanić, n. dj., GPMK I, 62 i V, 6). Više brodograditelja iz perioda 1330-1440. godine navedeno je u arhivskim spisima samo po imenu (Radonac, Branko, Stojko, Radič i Dobrac), iako se njihov rad donekle može pratiti. Za neke druge opet, ima i puno prezime (Ivanko Tihobratić i Stefan Pintura), ali osim oznake zanata nema spomena o obimu njihova rada (Isto, GPMK I, 64-65). Obiično se izrađuju barkozije, cakore i barke, od 14 do 20 lakata, s nekoliko vesala i kržnim jedrom. Cijena im se kreće oko 30 perpera (Isti, GPMK VIII, 51-52 i VI, 23; detaljnije o tipovima, mjerama i nosivosti u članku Milivoja S. Miloševića, Bokeljski jedrenjaci građeni u Kotoru i Perastu u periodu od 1397. do 1455. godine, GPMK IX, 7-17). Izuzetno su velike barkozije latinskog tipa, jedna od 40 kola, a druga od 800 vreća mlet. mjere. Izgrađivali su ih kalafati Branko, Stojko i Radič, prvu po nalogu nekih članova plemićke kuće Bolica i Marka Alegretova, a drugu po narudžbi Leonarda da Esculo. Približno su iste cijene, 220 i 226 perpera (Isti, GPMK II, 12-13). Ako se radilo po nadnici, ona je za kotorskog brodograditelja iznosila od devet groša do jednog perpera (Isti, GPMK VI, 24). Krajem XVI i početkom XVII vjeka u Kotoru rade kao brodograditelji nekoliko Korčulana (R. Kovijanić, o brodograditelju Mišuliću, GPMK IV, 171-174). Pomorstvo Rječnik SREDNJEVJEKOVNE GALIJE (1): O trgovačkim brodovima ranoga srednjeg vijeka nema iscrpnih podataka. Na istočnom Sredozemlju prevoze robu karabi, a u zapadnom basenu plove okrugli brodovi kojima se ne zna ime. Po uzoru vizantiskog dromona novi učitelji brodogradnje s apeninskih obala bivši đaci vizantiske škole, Mlečani i Đenovljani, počeli su oko sredine 10. vijeka graditi novu vrstu galije. Atlantskim okeanom plovile su u to doba srednjovjekovne nave, ali je u 12. vijeku počela i Engleska nabavljati galije za svoje ekspedicije. U 13. vijeku galija se proširila čitavim Sredozemljem i stekla dobar glas. Glavno brodogradilište srednjovjekovnih galija bila je Đenova, kasnije joj se pridružila Venecija, pa donekle i Ren u Francuskoj. Italijanski brodograditelji, trgovci, brodari, pomorci i kondotjeri su preplavili sve obale Sredozemlja i Atlantika do Bretanje i Flandrije. Zauzimali su položaje admirala čas na jednoj, čas na drugoj strani, a uz to su se bavili trgovačkim ekspedicijama s dosta piratske naravi. U osnovi svih tih djela, običaja i pothvata osjećao se uticaj Vizantije. Slike prvih galija pune su fantazije i toliko izobličene da je teško tim brodovima ustanoviti pravi oblik. Na njima se pojavila krupna novost, za koju sada sa sigurnošću znamo da je uvedena potkraj 13. vijeka. U brodogradnji se pojavilo pravo kormilo u sredini krme, umjesto onoga velikog vesla sa strane što su ga izumeli stari Egipćani. Novi izum bio je posebno važan jer se pomoću pravog kormila moglo upravljati i najvećim brodovima, dok se krmeno veslo moglo upotrebljavati samo na čamcima i brodićima. Svojim galijama Đenovljani i Mlečani su plovili na daleka okeanska putovanja duž afričke i evropske obale, a redovan promet su održavali s Flandrijom i Rumunijom. Na sje-ver se izvozio biber, đumbir i vino, a dovozila se vuna. Iz Rumunije se uvozilo žito. Stari jedrenjaci Jedan od posljednjih peraških jedrenjaka Andriana (48 tona) u oluji; Vlasnik i upravitelj bio Josip Bratičević; Potonuo je 1884. g. kod Aleksandrije; akvarel nepoznatog autora iz Zbirke Gospe od Škrpjela, Perast; Model ovog jedrenjaka (mala fotografija) nalazi se u Muzeju Perasta a trenutno se radi na njegovom renoviranju
© Copyright 2024 Paperzz
