POD VISOKIM POKROVITELJSTVOM MINISTARSTVA KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE XXXIV. MEĐUNARODNI FESTIVAL HRVATSKE TAMBURAŠKE GLAZBE U OSIJEKU 2011. GODINE Osijek, od 13. do 22. svibnja 2011. NAKLADNIK HRVATSKI TAMBURAŠKI SAVEZ U OSIJEKU PREDSJEDNIŠTVO XXXIV. MEĐUNARODNOG FESTIVALA HRVATSKE TAMBURAŠKE GLAZBE U OSIJEKU 31000 OSIJEK, Ribarska ul. 1. - P P 140 ZA NAKLADNIKA DANIJEL KOPRI, predsjednik HTS u Osijeku ŽELJKO ČIKI, predsjednik Organizacijskog odbora FHTG u Osijeku UREDILI Kruna Fürst Medić (glavna urednica), Đuro Šovagović, Dubravka Nikolić, Branko Dagen, suradnici NASLOVNA STRANICA Vladimir Džanko, akademski slikar LOGOTIP FESTIVALA Boris Demur, akademski slikar GRAFIČKI UREDNIK Zoran Holik NAKLADA 800 PRIMJERAKA PRIPREMA I TISAK Grafika, d.o.o. Osijek UTEMELJITELJI MEĐUNARODNOG FESTIVALA HRVATSKE TAMBURAŠKE GLAZBE U OSIJEKU STD “PAJO KOLARIĆ”, OSIJEK OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA GRAD OSIJEK HRVATSKI TAMBURAŠKI SAVEZ U OSIJEKU SPONZORI FESTIVALA A company of PHENIX group OSILOVAC LJEKARNA SOKAČ OSMAK PAPUK, NAŠICE OSJEČKA PIVOVARA HRVATSKE ŠUME – NAŠICE MEDIJSKI POKROVITELJI MEĐUNARODNOG FHTG GLAS SLAVONIJE d.d., Osijek HRT-TV Osijek HRT-HR Radio Osijek OSTV SIB.hr Osijek-online Osijek 031 Našice.org SUORGANIZATORI FESTIVALA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA GRAD OSIJEK HRVATSKO DRUŠTVO SKLADATELJA OPĆINA FERIČANCI GRAD VUKOVAR HRVATSKI DOM, VUKOVAR RUŽIČKINA KUĆA, VUKOVAR STD "PAJO KOLARIĆ", OSIJEK KUD "MANUEL", FERIČANCI TD "DORA PEJAČEVIĆ", NAŠICE GRAD NAŠICE MJESNI ODBOR NAŠICE ŠUD ŠARAN GLJIVARSKO DRUŠTVO NAŠICE OGŠ "KONTESA DORA", NAŠICE OŠ VLADIMIRA NAZORA FERIČANCI OGŠ BELI MANASTIR OGŠ VUKOVAR HKUD "VLADIMIR NAZOR" SOMBOR HRT HRVATSKI RADIO, RADIO OSIJEK FINANCIJSKI POMOGLI MINISTARSTVO KULTURE RH HRVATSKO DRUŠTVO SKLADATELJA – ZAMP OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA GRAD OSIJEK POMOGLI PRI ORGANIZACIJI XXXIV. MEĐUNARODNOG FHTG HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE, OSIJEK PRVI FESTIVAL ODRŽAN U OSIJEKU 23. i 24. TRAVNJA 1961. GODINE ČLANOVI HRVATSKOG TAMBURAŠKOG SAVEZA U OSIJEKU 1. STD “PAJO KOLARIĆ” – Osijek 2. TD “FERDO LIVADIĆ” – Samobor 3. OGŠ FRANJE KUHAČA – Osijek 4. KUD “VARTEKS” – Varaždin 5. TO OGŠ “JOSIP RUNJANIN” – Vinkovci 6. TO KUD-a “GAJ” – Zagreb 7. TO KUD-a “GAJ” – Zaprešić 8. VTO HKUD-a “MATIJA GUBEC” – Ruma 9. KUD “PODRAVKA” – Koprivnica 10. DTO KUD-a “JURAJ LONČARIĆ” – Hrženica 11. KULTURNOUMJETNIČKA UDRUGA “ZVON” ŽUPNE ZAJEDNICE – Mala Subotica 12. TO KUD-a “BRANIMIR” – Nin 13. TO ŽENSKE OPĆE GIMNAZIJE DRUŽBE SESTARA MILOSRDNICA – Zagreb 14. TO OŠ MATIJE GUPCA – Zagreb 15. TO FA “MATIJA GUBEC” – Karlovac 16. TO HKC “BUNJEVAČKO KOLO” – Subotica 17. TO OŠ ANTUNA i IVANA KUKULJEVIĆA – Varaždinske Toplice 18. TZ KUD-a “BELICA” – Belica 19. TO OŠ “ZDENKA TURKOVIĆA” – Kutjevo – Vetovo 20. KUD “REČICA” – Rečica kod Karlovca 21. KUD “ŽELJEZNIČAR” – Karlovac 22. GTO “SVETI MARKO KRIŽEVČANIN” – Križevci 23. TO DRUŠTVA NAŠA DJECA – Josipdol 24. TD “JOSIP VUKOVIĆ” – Parndorf, Austrija 25. GŠ "ALBERTA ŠTRIGE" – Križevci 26. TO TD “DORA PEJAČEVIĆ – Našice 27. HKD “NAPREDAK” – Tuzla 28. TO GŠ “FERDO LIVADIĆ” – Samobor 29. KUD “MARTINČANI” – Martinska Ves 30. TO OGŠ – Požega 31. HKUD “PETAR ZRINSKI” – Vrbovec 32. TO “GAJ” – Zaprešić 33. UDRUGA TAMBURAŠA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE – Čakovec 34. TS KUD-a “HRUŠEVEC KUPLJENSKI” – Hruševec Kupljenski 35. TO KRSTE ODAKA – Drniš 36. TO TD “TOMO ŠESTAK” – Koprivnica 37. TO OŠ “IVAN GORAN KOVAČIĆ” – Staro Petrovo Selo 38. TO OŠ Prof. FRANJE VIKTORA ŠIGNJARA – Virje 39. POŽEŠKI TAMBURAŠKI ORKESTAR 40. TO OŠ MOLVE – Molve 41. TO KUD-a “BISER MEĐIMURJA” – Žiškovec – Čakovec 42. TO KUD-a “MIHOVLJAN” – Mihovljan 43. GŠ VARAŽDIN – Varaždin 44. TO KUD-a “OTON ŽUPANČIČ” – Artiče, Slovenija 45. HPD “RODOLJUB” – Virovitica 46. TO OBRTNIČKOG GLAZBENOG DRUŠTVA – Varaždin 47. TO VIPAVSKI TAMBURAŠI – Vipava, Republika Slovenija 48. TO "TAMBURAŠI" – Vipava, Republika Slovenija 49. TO KUD-a "DOBREČ" – Republika Slovenija 50. ŽTO STJEPAN BUJAN – STIPIĆ, Čakovec 51. OGŠ BELI MANASTIR ORGANIZACIJSKI ODBOR XXXIV. MEĐUNARODNOG FESTIVALA HRVATSKE TAMBURAŠKE GLAZBE U OSIJEKU DANIJEL KOPRI, predsjednik Saveza ŽELJKO ČIKI, predsjednik KRUNA FÜRST MEDIĆ, dopredsjednica HTS VESNA MORES, poslovna tajnica DUBRAVKA NIKOLIĆ, rizničarka BRANKO DAGEN, arhivar VERA ERL, "Šokačka grana" LJERKA HEDL, Grad Osijek DRAGUTIN KRIŽANIĆ, BREŽICE, Slovenija STJEPAN LONČAR NIKOLA MAK FRANJO MATUSINOVIĆ DRAŽEN BAĐUN, Glas Slavonije GOJKO MITIĆ, Glas Slavonije MATA MATARIĆ, Sombor, Vojvodina PAJO KOLARIĆ * Osijek, 17. I. 1821. † Osijek, 13. XI. 1876. XXXIV. MEĐUNARODNI FESTIVAL HRVATSKE TAMBURAŠKE GLAZBE U OSIJEKU Program festivala DOBRO DOŠLI! Svim tamburaškim orkestrima, sudionicima XXXIV. MEĐUNARODNOG FESTIVALA HRVATSKE TAMBURAŠKE GLAZBE U OSIJEKU, članovima stručnih povjerenstava, gostima i uzvanicima, iskreno želimo DOBRODOŠLICU u grad PAJE KOLARIĆA i JULIJA NJIKOŠA, te ugodan boravak u lijepim mjestima Hrvatske: Osijeku, Vukovaru, Našicama, Feričancima, Belom Manastiru i Somboru (Republika Srbija), te zasluženi uspjeh na festivalskom natjecanju. PREDSJEDNIŠTVO HRVATSKOG TAMBURAŠKOG SAVEZA ORGANIZACIJSKI ODBOR FESTIVALA 11 NOVO RUKOVODSTVO HRVATSKOG TAMBURAŠKOG SAVEZA Na redovitoj skupštini Hrvatskog tamburaškog saveza, koja je održana u Osijeku 26. veljače 2011. godine, u Predsjedništvo su izabrani: Željko Čiki (Osijek), Branko Dagen (Osijek), Marinko Ergotić (Osijek), Ljerka Hedl (Osijek), Zdravko Jelić (Osijek), Dragutin Križanić (Brežice), Danijel Kopri (Našice), Josip Magdić (Zagreb), Frano Matusinović (Osijek), Marija Medić (Osijek), Vesna Mores (Osijek), Dubravka Nikolić (Osijek), Krešimir Račić (Zagreb), Dragutin Stivaničević (Osijek), Vera Svoboda (Strmec Samoborski), Anamarija Šimičić (Samobor), Đuro Šovagović (Osijek), Milka Tomić (Drniš) i Antun Žderić (Osijek). DANIJEL KOPRI – NOVI PREDSJEDNIK Neposredno nakon godišnje skupštine sastalo se Predsjedništvo Hrvatskog tamburaškog saveza i jednoglasno izabralo za novoga predsjednika, profesora i skladatelja Danijela Koprija iz Našica, koji je zahvalio na povjerenju i obećao da će uložiti velike napore za nastavak široke aktivnosti Saveza i Međunarodnog festivala hrvatske tamburaške glazbe. Izabrano je uže rukovodstvo u kojemu je mr. sc. Krešimir Račić, dirigent iz Zagreba, zamjenik predsjednika, a profesorica Marija Medić iz Osijeka, Zdravko Jelić, direktor Osječkog trgovačkog društva “Konikom”, Antun Žderić, predsjednik Slavonskog tamburaškog društva “Pajo Kolarić” i direktor firme “ORKA”, i profesorica Anamarija Šimičić iz Samobora, dopredsjednici. NOVO UMJETNIČKO VIJEĆE Na skupštini je izabrano i novo Umjetničko vijeće, koje čine: Danijel Kopri, predsjednik Hrvatskog tamburaškog saveza (Našice), Miloš Grubić, profesor i dirigent (Beli Manastir), Mihael Ferić, glazbeni pedagog (Slavonski Brod), Antal Papp, glazbeni pedagog i dirigent (Koprivnica), Ivan Lekić dirigent i glazbeni pedagog (Staro Petrovo Selo), profesor Josip Magdić, skladatelj (Zagreb), prof. Aleksandar Radivojević, skladatelj (Karlovac), Dragutin Stivaničević, glazbeni pedagog i dirigent (Osijek) te profesor Josip Uglik, ravnatelj Glazbene škole Franje Kuhača, Osijek. 13 NOVI NADZORNI ODBOR SAVEZA Skupština je izabrala i novi Nadzorni odbor, koji će u narednom četverogodišnjem razdoblju djelovati u sastavu: Katica Delač, Nikola Mak i Jelena Tolj. Svi su iz Osijeka. PROFESOR FRANO DRAGUN – POČASNI PREDSJEDNIK Dugogodišnji tajnik Hrvatskog tamburaškog saveza Frano Dragun, proglašen je na Skupštini za počasnog i doživotnog predsjednika Hrvatskog tamburaškog saveza. Podsjećamo: Dragun je dugi niz godina uspješno i odgovorno, kao tajnik, vodio Hrvatski tamburaški savez, te uz posebne napore osiguravao pristojne materijalne uvjete za održavanje i okupljanje tamburaških orkestara na svim manifestacijama Hrvatskog tamburaškog saveza. I u zadnje vrijeme, kada mu je narušeno zdravstveno stanje, organizatori festivalskih manifestacija u Dragunu su imali dragocjenog suradnika, koji im je svojim dugogodišnjim iskustvom svesrdno pomagao. Među inim, uključio je u festivalska događanja i svoju unučad! FRANJO FEKETE – POČASNI ČLAN PREDSJEDNIŠTVA I Franjo Fekete, dugogodišnji marljivi i odgovorni rizničar Hrvatskog tamburaškog saveza, proglašen je na Skupštini za počasnog i doživotnog člana Predsjedništva Hrvatskog tamburaškog saveza u Osijeku. Oni koji znaju umirovljena osječkog željezničara, odaju mu posebno priznanje za njegovo odgovorno i štedljivo vođenje uvijek skromne riznice Hrvatskog tamburaškog saveza. I u vremenima kad je izgledalo da je u blagajni “propuh”, Franjo je nekim svojim čarobnim štapićem nalazio rješenja da se na vrijeme namire obveze prema onima kojima je pripadala skromna, gotovo simbolična nagrada za radne obveze u HTS-u. 14 DJEČJIM ORKESTRIMA – “NJIKOŠEVA BISER – GRANA” U znak sjećanja na prvog i jedinog predsjednika Hrvatskog tamburaškog saveza, pokojnog Julija Njikoša, na godišnjoj je skupštini odlučeno da se dječjem tamburaškom orkestru koji osvoji najveći broj bodova na Međunarodnom festivalu hrvatske tamburaške glazbe, dodijeli posebna diploma “Njikoševa biser – grana”. Odlučeno je i da arhiv Hrvatskog tamburaškog saveza, kojega je Njikoš osnovao i prikupio najviše arhivske građe, od sada nosi naziv “Arhiv Julije Njikoš”. Danas taj arhiv uredno i marljivo vodi Branko Dagen. Podsjetimo: vode se pregovori da se arhivska građa, posebice brojni notni materijali, digitalizira a cijeli arhiv “preseli” u glazbeni odjel osječkog Muzeja Slavonije. 15 PLAKETA DR. JOSIP ANDRIĆ rad akademskog kipara STJEPANA DIVKOVIĆA iz Zagreba HRVATSKI TAMBURAŠKI SAVEZ U OSIJEKU MEĐUNARODNI FESTIVAL HRVATSKE TAMBURAŠKE GLAZBE Zlatna plaketa TAMBURA PAJE KOLARIĆA TAJNIK HTS i MFHTG U OSIJEKU PREDSJEDNIK HRVATSKOG TAMBURAŠKOG SAVEZA Prof. FRANO DRAGUN JULIJE NJIKOŠ Plaketa TAMBURA PAJE KOLARIĆA rad ZORANA HOLIKA iz Osijeka KONTESA DORA rad profesora glazbe Marijana Slakića iz Našica 16 PRIZNANJA I NAGRADE 1. STRUČNO POVJERENSTVO ocjenjuje orkestre bodovima do mogućih 100 bodova. Ocjene Stručnog povjerenstva su konačne. Orkestar koji se ne bude obazirao na pravila natjecanja, bit će diskvalificiran. ORKESTRI OSVAJAJU: za 70 i više bodova BRONČANU PLAKETU “TAMBURA PAJE KOLARIĆA” za 80 i više bodova SREBRNU PLAKETU “TAMBURA PAJE KOLARIĆA” za 90 i više bodova ZLATNU PLAKETU “TAMBURA PAJE KOLARIĆA” 2. Rezultati Stručnog povjerenstva bit će objavljeni na završetku MFHTG u Osijeku. 3. HRVATSKO DRUŠTVO SKLADATELJA dodjeljuje PLAKETU dr. JOSIP ANDRIĆ tamburaškim orkestrima za NAJBOLJU PRAIZVEDBU koncertne skladbe. (Rad akademskog kipara STJEPANA DIVKOVIĆA.) NAJUSPJEŠNIJIM AUTORIMA PRAIZVEDBI dodjeljuje se temeljem odluke Povjerenstva: BRONČANA PLAKETA “TAMBURA PAJE KOLARIĆA” SREBRNA PLAKETA “TAMBURA PAJE KOLARIĆA” ZLATNA PLAKETA “TAMBURA PAJE KOLARIĆA” NAJUSPJEŠNIJEM DIRIGENTU majstor Siniša Abičić poklanja bisernicu iz svoje radionice. ZA NAJBOLJU VOKALNU IZVEDBU SKLADBE iz natjecateljskog programa od 2011. godine gradonačenik Grada Našica dodjeljuje nagradu KONTESA DORA. 17 ZLATNA TAMBURICA Od 1994. godine GLAS SLAVONIJE Osijek dodjeljuje na završnom koncertu ZLATNU TAMBURICU zaslužnim pojedincima za razvoj tamburaške glazbe. Prvu ZLATNU TAMBURICU dobio je 1994. godine JULIJE NJIKOŠ, muzikolog, skladatelj i dirigent, 1995. godine IVAN FURIĆ, glazbeni pedagog i dirigent, 1996. godine ŽELJKO ČIKI, predsjednik Festivala Hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku, 1997. godine FRANO DRAGUN, predsjednik Festivala hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku, 1998. godine MARIJA VUKELIĆ, dugogodišnja tajnica Festivala hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku, 1999. godine ADALBERT MARKOVIĆ, sveučilišni profesor, skladatelj i dirigent, 2000. godine ŽELJKO BRADIĆ, glazbeni pedagog i dirigent, 2001. godine STJEPAN NJIKOŠ, osnivač i dugogodišnji tajnik Festivala hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku, RAJKO EĆIMOVIĆ, glazbeni pedagog i dirigent, 2002. godine FRANJO FEKETE, dirigent, 2003. godine MIHAEL FERIĆ, glazbeni pedagog i dirigent, 2004. godine IVANKA KONFIC, dirigentica i ravnateljica GŠ “ALBERTA ŠTRIGE” iz Križevaca, 2005. godine KRUNA FÜRST MEDIĆ, književnica i dopredsjednica Hrvatskog tamburaškog saveza u Osijeku, 2006. godine ANDREJ JAKUŠ, dirigent i glazbeni pedagog iz Zadra, 2007. godine MILKA TOMIĆ, profesorica glazbe i dirigentica iz Drniša, 2008. godine IVO LEKIĆ, dirigent i glazbeni pedagog iz Starog Petrovog Sela, a 2009. godine ANTAL PAPP, dirigent i glazbeni pedagog iz Koprivnice. ZLATNA TAMBURICA, rad akademskog kipara MARIJANA SUŠCA iz Osijeka 18 PROGRAM XXXIV. MEĐUNARODNOG FESTIVALA HRVATSKE TAMBURAŠKE GLAZBE U OSIJEKU 13. - 22. svibnja 2011. Petak, 13. svibnja 2011. 20,00 HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE U OSIJEKU SVEČANO OTVORENJE TJEDNA XXXIV. MEĐUNARODNOG FESTIVALA HRVATSKE TAMBURAŠKE GLAZBE U OSIJEKU Josip Runjanin: LIJEPA NAŠA DOMOVINO Stihovi Antun Mihanović – arr. Julije Njikoš Pjevački zbor HPD „LIPA“ Osijek Dirigentica: Valerija Fischbach Voditeljica programa: Vlasta Ramljak POZDRAVNA RIJEČ: KRUNA FÜRST MEDIĆ, dopredsjednica HTS i MFHTG KREŠIMIR BUBALO, gradonačelnik GRADA OSIJEKA STD „Pajo Kolarić“, Osijek TO „Krste Odaka“, Drniš TO "Dora Pejačević" i OGŠ "Kontesa Dora", Našice Sudjeluju vokalni solisti: Vera Svoboda, Kristina Brkić, bisernica: Jasmin Ramić, berda: Ivan Vulić, brač: Miroslav Flegar Dirigenti: Tihana Huber, Milka Tomić, Marina Kopri Subota, 14. svibnja 2011. 18.00 OGŠ „BELI MANASTIR“, BELI MANASTIR TO KUD Mihovljan, Mihovljan TO Vipavski tamburaši, Vipava Tamburaški zbor KUU "Zvon" Župne zajednice Mala Subotica Tamburaški orkestar KUD "Oton Župančič", Artiče Sudjeluju vokalni solisti: Sabina Mikša, Uršula Jašovec, Tino Jelenić, Elizabeta Križanić Dirigenti: Ivan Bartolić, Neža Žgur, Valentino Škvorc, Dragutin Križanić Tamburaški Farkaški orkestar „Ruse“, Dječja vokalna skupina „Sluntse“, Bugarska – revijalni program Voditeljica programa: Vlasta Ramljak 19 Nedjelja, 15. svibnja 2011. 18.00 Hrvatski dom SOMBOR TO Obrtničkog glazbenog društva, Varaždin TO KUD "Podravka", Koprivnica TO „Stjepan Bujan – Stipić“, Čakovec Seniorski TO KUD „Varteks“, Varaždin Sudjeluju vokalni solisti: Mia Paravinja, Jelena Martinčević Korbelj, Henrik Šimunković, Matija Borščak violina: Bojan Marković, cimbal: Nikola Baričević Dirigenti: Damir Mumlek, Krešo Lukačić, Boris Novak, Tibor Bün Revijalni program: TO muzičke škole „Petar Konjović“ Sombor Somborsko tamburaško društvo – Sombor Dirigent: nastavnik Djura Parčetić Voditeljica programa: Sanja Martinović Petak, 20. svibnja 2011. 18.00 Ružičkina kuća VUKOVAR TO OGŠ „Beli Manastir“, Beli Manastir TO GŠ Franje Kuhača, Osijek TO Tamburaškog društva „Tomo Šestak“, Koprivnica Sudjeluju vokalni solisti: Valentina Gyerek, Tena Loinjak, Zdenko Vujasinović Dirigenti: Miloš Grubić, Domagoj Petrović, Antal Papp Voditeljica programa: Vlasta Ramljak Subota, 21. svibnja 2011. 18.00 OŠ Vladimira Nazora FERIČANCI Dječji tamburaški orkestar, Varaždinske Toplice TO Sportskog društva „Sloboda“, Tuzla Glazbeno društvo „Tamburjaši“, Vipava Tamburaški zbor KUD „Tamburica“, Staro Petrovo Selo Sudjeluju vokalni solisti: Renata Hrženjak, Zekija Suman, Kristina Brkić, Ivan Hoić Dirigenti: Zlatko Piplek, Nihad Mujezinović, Vlasta Lokar–Lavrenčić, Ivan Lekić Voditeljica programa: Vlasta Ramljak Nedjelja, 22. svibnja 2011. 11.00 Dom kulture, NAŠICE Mlađi Tamburaški orkestar TD „Ferdo Livadić“, Samobor 20 Dječji TO KUD „Rečica“, Rečica Sudjeluju vokalni solisti: Marija Cvetković, Miroslav Živković Dirigenti: Petra Vojvodić, Josip Vušir Voditeljica programa: Vlasta Ramljak 18.00 Dom kulture, NAŠICE KUD „Branimir“, Nin TO Glazbene škole Požega, Požega KUD "Gaj", Zagreb Dječji TO KUD „Rečica“, Rečica Sudjeluju vokalni solisti: Vera Svoboda, Maja Orišković, Lidija Horvat Dunjko Dirigenti: Ivana Burela, Saša Botički, Krešimir Račić PROGLAŠENJE REZULTATA UMJETNIČKOG VIJEĆA FESTIVALA 20.00 POZORNICA PRED OGŠ „Kontesa Dora“ Našice Voditelj programa: Jelena i Luka Ostović 20.00. 21.00 ZAVRŠNA SVEČANOST FESTIVALA Uz glazbeni domjenak Tamburaškog društva “Dora Pejačević” Našice Tamburaški orkestar Sudjeluju: Danijela Pintarić, Kristina Brkić, Kristina Minarik, Andrea Kopri, Dean Kopri i Zvonimir Krpan Udaraljke: Dario Tičić Dirigenti: Marina Kopri i Dean Kopri Mješoviti pjevački zbor “Ad libitum” solisti: Juraj Jurlina, Kristina Brkić, Dean Kopri, Kristina Minarik, Bojana Husnjak, Ana Pinter i Jelena Gerendaj prateći bend: Rajko Lončarić, Marko Galetić, Tomislav Štimac, Slaven Jedvaj i Dražen Koprivčić Dirigentica: Andrea Kopri Domjenak uz osobne kontakte svih sudionika MFHTG-a POVJERENSTVO ZA OCJENJIVANJE TAMBURAŠKIH ORKESTARA Josip Magdić Dragutin Stivaničević Marina Kopri Anton Grahek Dražen Varga POVJERENSTVO ZA PRAIZVEDBE Dragutin Stivaničević Josip Magdić Daniel Kopri 21 PREDSTAVLJAMO VAM DJEČJE TAMBURAŠKE ORKESTRE 23 TAMBURAŠKI ORKESTAR KULTURNO-UMJETNIČKOG DRUŠTVA „MIHOVLJAN“ MIHOVLJAN Članovi društva: Jurica Risek (1995.), Martin Oslić (1995.), Marcel Gojak (1996.), Ivana Petrač (1996.), Vatroslav Pavleković (1996.), Nikola Petanjek (1996.), Mihaela Ljubek (1996.), Mihael Pavlek (1996.), Mihael Cobović (1996.), Petar Petrač (1996.), Matija Kralj (1997.), Petar Martinjak (1997.), Alen Vučković (1997.), Dominik Martinjak (1998.), Sabina Mikša (vokalna solistica). PROGRAM Josip Magdić Josip Magdić Vilim Gustav Brož Julije Njikoš INTRADA za TO op 229 BALADA za TO op 236 – Hommage à Julije Njikoš (praizvedba) NA VALOVIH JADRANSKOG MORA KOD BIJELE LAĐE Stihovi: Drago Britvić Izvodi: Sabina Mikša 24 Dirigent: IVAN BARTOLIĆ S TAMBUROM GOTOVO OSAMDESET GODINA Kulturno-umjetničko društvo „Mihovljan“ osnovano je u prosincu 2002. godine. U Mihovljanu se tambura svira od tridesetih godina prošlog stoljeća o čemu svjedoče usmenom predajom najstariji žitelji mjesta. Danas u tamburaškoj sekciji svira više različitih uzrasta djece, a sve ih podučava profesor Ivan Bartolić. U tamburaškoj sekciji KUD-a „Mihovljan“ nastava se odvija individualno, u malim tamburaškim sastavima i orkestralnom muziciranju. Dječji tamburaški sastav do sada je sudjelovao na koncertima KUD-a „Mihovljan“, županijskoj smotri, a gostovao je i u mjestima županije. Pet godina unatrag sudjeluje na susretima zagrebačkih glazbenih amatera (Večeri tamburaških orkestara), na kojim svaki put postiže zapažen uspjeh. U svibnju 2008. godine sa solisticom Patricijom Hitrec, sudjelovali su prvi put na 31. MFHTG-u u Osijeku i osvojili brončanu plaketu „Tambura Paje Kolarića“. Na istom festivalu brončanu plaketu za praizvedbu skladbe „PLESNI MOZAIK“ dobio je skladatelj Nikša Njirić u izvedbi tamburaškog orkestra KUD-a „Mihovljan“. Godine 2009. sa solisticom Majom Miklaužić, također su sudjelovali na MFHTG-u i osvojili srebrnu plaketu „Tambura Paje Kolarića“. Godine 2010. na istom festivalu sa solisticom Patricijom Hitrec, osvajaju zlatnu plaketu „Tambura Paje Kolarića“. Prilikom primanja zlatne plakete, u studenom 2010. predstavljaju nosač zvuka s četrnaest skladbi. Tu su zastupljene kajkavske pjesme, pjesme s festivala „Zvuci Panonije“, te skladbe s koncertnog i klasičnog glazbenog područja. 25 TAMBURAŠKI ORKESTAR GLAZBENE ŠKOLE FRANJE KUHAČA U OSIJEKU Članovi orkestra: Tomislav Glavaš (1996.), Dora Škorić (1997.), Arijan Bogdanović (1995.), Josip Pavošević (1998.), Dominik Kotris (1995.), Filip Vuković (1996.), Ines Čabaj (1996.), Tin Pećar (1994.), Aleksandra Vukadinović (1996.), Dario Ćorluka (1998.), Barbara Žuro (1995.), Sven Valjda (1998.), Benjamin Kušen (1998.), Tin Potz (1998.), Marijan Pribisalić (1998.), Mile Naletilić (1995.), Robert Sabljo (1995.), Kristijan Mirkut (1997.), Ivan Juriša (1994.), Ognjen Zdravković (1994.), Matko Žuro (1997.), Bruno Koić (1994.). PROGRAM Vilim Gustav Brož Marinko Ergotić Dragutin Hurza Željko Barba NA VALOVIH JADRANSKOG MORA VESELI RINGIŠPIL (praizvedba) TAMBURAŠKI SASTANAK ŽELJA Stihovi: Katarina Barba Izvodi: Tena Loinjak 26 Dirigent: DOMAGOJ PETROVIĆ I TAMBURA SE USELILA U ŠKOLU Tamburaški orkestar u Glazbenoj školi Franje Kuhača u Osijeku djeluje od 1981. godine, od kada je uveden instrument tambura u program osnovne glazbene škole. Cilj djelovanja orkestra je razvoj skupnog muziciranja i podizanje kvalitete rada na višu razinu. Članove orkestra čine učenici od trećeg do šestog razreda tamburaškog usmjerenja, te oni učenici teoretskog usmjerenja srednje škole koji su u svojim mjestima već svirali tambure, pa imaju potrebno predznanje za sviranje u orkestru. Nakon završenog školovanja na odjelu tambure, na kojemu je od školske godine 2006./2007. uvedena individualna nastava, većina učenika nastavlja sviranje u tamburaškim društvima. Mnogi bivši učenici nastavili su širenje tamburaške glazbe u svojim mjestima u kojima žive i rade, bilo kao članovi orkestara ili sastava, te aktivno svirajući također pridonose razvoju glazbene kulture u svojim sredinama. Orkestar je od osnutka do 2007. godine vodio prof. Marinko Ergotić, koji se od 2001. godine bavi skladateljskim radom za koji je i nagrađen 2006. godine. Od školske godine 2007./2008. dirigent postaje mladi profesor Domagoj Petrović bivši učenik ove škole i solist na braču seniorskog orkestra STD „Pajo Kolarić“, pa i dirigent seniorskog orkestra 2005. i 2006. godine. Orkestar nastupa na MFHTG-u od 1994. godine kada je osvojio brončanu plaketu u juniorskoj konkurenciji, jer nije postojala kategorija dječjih orkestara. Godine 1996. osvaja srebrnu plaketu, a II. nagradu osvaja 1997. i 1999. godine na Hrvatskim natjecanjima učenika i studenata glazbe i plesa u prvoj kategoriji tamburaških orkestara. "Srebrnu plaketu Tambura Paje Kolarića" osvaja i 2000., 2001., i 2003. godine, te ponovo 2006. i 2007. godine. Novi mladi dirigent Domagoj Petrović, koji gradi lijepu glazbenu budućnost, 2008. godine s orkestrom osvaja srebrnu plaketu, a 2009. godine orkestar Glazbene škole Franje Kuhača po prvi puta osvaja i najviše priznanje – Zlatnu plaketu "Tambura Paje Kolarića". I 2010. godine na XXXIII. MFHTG-u u Osijeku orkestar Glazbene škole Franje Kuhača Osijek osvojio je Zlatnu plaketu "Tambura Paje Kolarića". 27 TAMBURAŠKI ORKESTAR KULTURNO-UMJETNIČKOG DRUŠTVA „BRANIMIR“ NIN Članovi orkestra: Anđela Stulić (1999.), Petra Čvrljević (1996.), Anđela Šalov (1997.), Nikolina Škibola (1998.), Nina Relja (1999.), Karla Matešić (2000.), Matina Surić (1997.), Lorena Relja (2000.), Karmen Matešić (1997.), Luka Čvrljević (1998.), Gašpar Ćurko (1997.), Vinona Burela (1998.), Ivana Glavan (1993.), Matea Kosović (1998.), Luka Ljubičić (1990.), Ana Šalov (2000.), Korina Oltran (2000.), Tereza Stulić (1994.), Jelena Burela (1994.), Kristina Glavan (1998.). PROGRAM Dragutin Zehetner Ivan Božičević Vilim Gustav Brož Julije Njikoš SAN NA KRKI, Mazurka Opr 99 SEPIA VALS (praizvedba) NA VALOVIH JADRANSKOG MORA OSIJEK JE DUŠA DUŠE MOJE Stihovi: Zlatko Crnec Izvodi: Vera Svoboda 28 Dirigentica: IVANA BURELA U VRHU TAMBURAŠKE GLAZBE Tamburaški orkestar Kulturno-umjetničkog društva „Branimir“ Nin djeluje već punih sedamnaest godina. Tijekom svog postojanja orkestar je nastupao i održao bezbroj koncerata u gradu Ninu i Zadarskoj županiji za Božić, Uskrs, Novu godinu, obilježavanja Dana grada te povodom drugih različitih prigoda. Orkestar je sudjelovao diljem Hrvatske na mnogim koncertima, smotrama, gostovanjima i turnejama u inozemstvu. Svake godine sudjeluje na Međunarodnom festivalu hrvatske tamburaške glazbe, a u natjecateljskom dijelu festivala do sada je osvajao brončane, srebrne ili zlatne plakete „Tambura Paje Kolarića“ čime se svrstao u sam vrh tamburaštva u Hrvatskoj. Nadalje, dobitnik je mnogih visokih nagrada i priznanja sve do onog Zadarske županije, Europske federacije turističkih novinara, zatim Zlatnog „Čikinog križa“ i druge. Osnivač i dugogodišnji dirigent orkestra bio je prof. Andrej Jakuš, dobitnik nagrade „Zlatna tamburica“ za zasluge oko afirmacije i unapređenja tamburaške glazbene umjetnosti u Hrvatskog, jačanja i stimuliranja stvaralačke i izvođačke djelatnosti i ostvarivanje novih oblika rada u razvoju tamburaške glazbe. Kada se spomene Nin na polju tradicije i glazbene kulture, odmah vas misli vode na slavne tamburaše koji su svojim glazbenim ostvarenjima pokupili čitav niz odličja i zadivili mnogobrojne. No, kako su oni najmlađi upravo ti koji svojim upornim radom nastavljaju tradiciju sviranja tamburice, njihovi su uspjesi najradosniji. Ponosni su građani Nina na svoje tamburaše i uvijek s lijepom riječju bodre najmlađe koje radosno susreću na ulici s tamburicom u ruci prigodom odlaska na probe. Tamburaši osjećaju da su ponos svojeg grada pa isto tako ustrajno i ponosno sviraju kako bi opravdali povjerenje odraslih. Danas je voditeljica početnika prof. Grozdana Klarin, a one iskusnije tamburaše uvježbava i dirigira im darovita prof. Ivana Burela. 29 MLAĐI TAMBURAŠKI ORKESTAR TAMBURAŠKOG DRUŠTVA „FERDO LIVADIĆ“ SAMOBOR Članovi orkestra: Katarina Lucija Vuković, Jelena Tompak, Ida Otmačić, Maja Krištofić, Irma Majstorović, Davor Ban, Valentina Mezdić, Julija Zorko, Sven Spevec, Ivan Belobrajdić, Davor Peter, Vjekoslav Borić, Mia Dragozet, Klara Barišić, Matea Pros, Filip Leon Bradač, Filip Črpić, Filip Agnić, Filip Jakopač, Luka Krištofić, Ivo Rede, Kristijan Frančina, David Skenderović, Tin Balaban, Luka Hofer, Luka Cvetković, Mislav Đurić, Domagoj Kovačević. PROGRAM J. Andrić S. Leopold J. Stahuljak F. Buljubašić - P. Gotovac NA BUNARU NEBO IZNAD SAMOBORA PLESNA SUITA op. 33 III. st. Polka RANO MOJA Izvodi: Miroslav Živković 30 Dirigentica: PETRA VOJVODIĆ PRAVO OSVJEŽENJE ZA SVOJ GRAD Mlađi tamburaški orkestar TD-a „Ferdo Livadić“ svojim je zapaženim nastupima uvijek pravo osvježenje u svome gradu, čiji je zaštitni glazbeni znak ime velikoga Ferde Livadića, ali i diljem domovine Hrvatske. Uz koncertne nastupe privlače ih i motiviraju u radu i brojna natjecanja učenika i mladeži na svim razinama kao i glazbena druženja s kojima uspješno izmjenjuju iskustva i poticaje. Pod čarobnim dirigentskim štapićem Petre Vojvodić na nastupima gotovo uvijek sve ljubitelje tamburaških skladbi nagrade vilinskim zvucima i mladenačkom svježinom svojih izvedbi. 31 TAMBURAŠKI ORKESTAR OSNOVNE GLAZBENE ŠKOLE BELI MANASTIR Članovi orkestra: Dominik Tatai (1999.), Dinko Knežević (2001.), Martina Frank (1997.), David Gyula Šimon (1998.), Tin Bubalović (1999.), Marija Frank (1998.), Ljudevit Balić (1999.), Tvrtko Balić (1996.), Andrijan Gere (1997.), Petar Nikolić (1996.), Tin Bariša Ivković (1996.), Josip Jelić (1998.), Želimir Marton (1997.), Renata Jakić (1998.), Aljoša Kovačević (199.), Mihajlo Ćuk (1998.), Milan Nikolić (1998.), Vid Juraj Ivković (2000.), Matko Knežević (20001.), Lorena Pligl (2000.), Filip Dević (1999.), Toni Opačak (1999.), Bruno Bencek (2000.), Milan Novaković (1996.), Vladan Malbaša (1996.), Dorian Laslo (1997.), Matej Jakopec (2000.), Filip Horvat (1994.), Filip Ban (2001.), Matej Koler (1996.), Pavo Jelić (1994.), Krunoslav Balog (1998.). PROGRAM Adalbert Marković Goran Jurić Stjepan Stepanov Željko Barba PEJZAŽ DJEČJI FILM (praizvedba) OUVERTURA br. 2 ŽELJA Stihovi: Katarina Barba Izvodi: Valentina Gyerek 32 Dirigent: MILOŠ GRUBIĆ TEK IM JE GODINA TREĆA Osnovna glazbena škola Beli Manastir je počela s radom početkom školske godine 2008./2009. kada je upisana prva generacija učenika. Zabilježen je veliki interes učenika za upis u glazbenu školu, a izuzetan interes učenici su pokazali za učenje sviranja tambura i sudjelovanje u radu tamburaškog orkestra škole. Nakon nepune tri godine rada Osnovne glazbene škole Beli Manastir nastao je orkestar koji sada broji 32 učenika. 33 TAMBURAŠKI ORKESTAR TAMBURAŠKOG DRUŠVA „DORA PEJAČEVIĆ“ I OSNOVNE GLAZBENE ŠKOLE „KONTESA DORA“ NAŠICE Članovi orkestra: Luka Žagar (1998.), Vjekoslav Radan (1996.), Renato Guljaš (1999.), Barbara Bistrović (1998.), Nikolina Pintarić (1999.), Alen Galinec (1999.), Nera Knezović (1998.), Dora Kovačević (1999.), Domagoj Pintarić (1996.), Tina Mikičić (1999.), Ana Jakšić (1998.), Nives Lukačić (1998.), Marko Sertić (1997.), Tena Dudjak (1998.), Mateja Mikičić (1998.), Ivan Vulić (1999.), Tajana Vulić (1996.), Marko Knezović (1996.), Miroslav Flegar (1996.), Ivona Flam (1999.), Marin Hasanović (1999.), Stela Javorček (1998.), Matea Miđić (1999.), Ena Horvat (1998.), Marta Knežević (1997.), Dora Kurtek (1998.), Lara Šušak (1998.), Bruno Zahirović (1999.), Marko Vulić (1997.), Sara Jurić (1997.), Ana Kozina (1997.), Matko Milanović (1998.), Jasmin Ramić (1997.), Mislav Vučinić (1997.), Mirna Ladnjak (1999.), Krunoslav Mihaljević (1995.), Krešimir Turković (1995.), Ivan Glova (1991.), Marko Tomašević (1992.), Davorin Silađi (1995.), Martina Nikodem (1994.), Martina Kolarić (1995.), Mihael Katavić (1995.), Filip Suk (1996.), Dražen Koprivčić (1989.), Katarina Bosak (1993.). PROGRAM Stjepan Stepanov Daniel Kopri Dean Kopri Zlatko Potočnik OUVERTURA GLAZBENA SKICA ZA BISERNICU I BERDE (praizvedba) Solisti: Jasmin Ramić i Ivan Vulić LEGENDA RUŽICE GRADA DOĐI ŽELJO Stihovi: Antun Tuna Klem Izvodi: Kristina Brkić 34 Dirigentica: MARINA KOPRI IZNJEDRENE NEBROJENE SKLADBE Planirajući proslavu 125. obljetnice rođenja prve hrvatske skladateljice Dore Pejačević i 25. godišnjice Osnovne glazbene škole „Kontesa Dora“ u Našicama, voditelji tamburaškog orkestra Marina i Daniel Kopri ponovno su značajno mjesto, u svečarskoj godini, namijenili Odjelu tambure i Tamburaškom društvu „Dora Pejačević“ Našice. U nastavi Odjela tambure u radu s učenicima svoj doprinos su dali i djelatnici Andrea Kopri, prof. i Dean Kopri. Akcije prikupljanja materijalnih sredstava za kupovinu koncertnog glasovira uspješno su završene, uz blagonaklonost Osječko-baranjske županije, Grada Našica, donatora te sredstava prikupljenih na koncertima, koje je uspješno nosio tamburaški orkestar i atraktivni solisti: Gibonni, Danijela Pintarić, Jelena Radan, Meritas, Ana i Snježana Rucner… Glasovir je na svečanom koncertu promovirala pijanistica Pavica Gvozdić. Godina 2010. svakako je obilježila odlazak dvojice velikih ljudi, skladatelja, dirigenta i prijatelja: Adalberta Markovića i Julija Njikoša. Dvadeset i jedna godina prijateljevanja, stručnih skupova, natjecanja, putovanja... Iz takvog emotivnog sučeljavanja iznjedrene su nebrojene koncertne skladbe za tamburaške orkestre nagrađivane na mnogobrojnim natjecanjima. Antologijsko mjesto zasigurno zauzima Markovićeva „Melodija“ za violinu i tamburaški orkestar, prva skladba koja je na MFHTG u Osijeku nagrađena plaketom „Dr. Josip Andrić“ Hrvatskog društva skladatelja. Gradeći program za prošlogodišnji XXXIII. MFHTG, pojavila se želja za ponovnim stavljanjem „Melodije“ Adalberta Markovića na repertoar Tamburaškog orkestra iz Našica. Intuicija koja je uvijek bila emotivni putokaz voditelja Tamburaškog orkestra, ni ovaj put nije iznevjerila. Na komemoraciji koja je upriličena povodom smrti pokojnog skladatelja i prijatelja, brojni su se članovi obitelji, prijatelji i kolege oprostili od vrsnog glazbenog umjetnika uz zvukove ove skladbe s našeg trećeg nosača zvuka, što je bio emotivan šok za voditelje orkestra iz Našica. Tamburaški komorni sastavi OGŠ „Kontesa Dora“ opetovano su u Opatiji na državnom natjecanju osvojili najviše nagrade kao i komorni sastavi Umjetničke akademije iz Osijeka sa svojom voditeljicom, profesoricom Andreom Kopri (u tri godine pet državnih nagrada). Završetak natjecateljskog programa ponovno će pripasti profesorici Kristini Brkić, koja će svojim intonativno besprijekornim vokalom potvrditi još jedno samodokazivanje ovog mladog Tamburaškog orkestra i svih dobronamjernih ljudi koji su uvijek bili uz njega. Želja i potreba za odjelom tambure na srednjoškolskoj razini u Osječkobaranjskoj županiji nije usahnula, iako su recesijski vjetrovi još uvijek prejaki. 35 DJEČJI TAMBURAŠKI ORKESTAR KULTURNO-UMJETNIČKOG DRUŠTVA “REČICA" Članovi orkestra: Matija Ban (1996.), Matija Purgar (1996.), Ivan Benšić (1995.), Stjepan Šafar (1997.), Mateja Banić (1995.), Ivana Bermarija (1995.), Antonija Pevac (1995.), Ivana Benšić (1996.), Paula Mravunac (1997.), Sara Špišić (1997.), Ana Gojšić (1998.), Valentina Kozlović (1998.), Katarina Kozlović (1996.), Andreas Gojšić (1997.), Ivan Bedeniković (1994.), Josip Požgaj (1995.), Lukas Špišić (2001.), Luka Fundurulić (2001.), Franjo Vrane (2001.), Florijan Gojšić (2000.), Filip Horvat (1999.), Dominik Čujko (1999.), Tajana Žunac (1999.), Magdalena Stipković (1999.), Ivan Žunac (1999.), Leonardo Kapučija (2001.), Doroteja Lukić (2000.), Lucija Žeger (2001.), Laura Vidović (2001.), Fran Golubić (2002.), Veronika Golubić (2000.), Filip Peretić (2000.), Tena Basar (1999.), Josip Kučinić (1999.), Martin Šafar (2000.), Bruno Lukić (2001.). PROGRAM Siniša Leopold Mario Bogliuni Stjepan Stepanov Julije Njikoš IGRA NA PIJESKU NEDOVRŠENA PRIČA (praizvedba) OUVERTURA br. 2 OSIJEK JE DUŠA DUŠE MOJE Stihovi: Zlatko Crnec Izvodi: Marija Cvetković 36 Dirigent: JOSIP VUŠIR OSAMDESET I OSAM GODINA DRUGOVANJA S TAMBUROM Kulturno-umjetničko društvo „Rečica“ iz Rečice kraj Karlovca osnovano je davne 1923. godine. Iz generacije u generaciju članovi su prenosili ljubav prema izvornoj pjesmi i plesu kao i ljubav prema zvuku tamburice. I danas se u društvu njeguju vrijednosti koje su nam ostavili naši roditelji, djedovi, pradjedovi… U proteklih 88 godina osvojene su mnoge nagrade i ostvareni mnogi uspjesi, ali oni najdraži uspjesi za Dječji tamburaški orkestar postignuti su upravo na Festivalu hrvatske tamburaške glazbe, na kojem orkestar sudjeluje od 1989. godine. Gotovo neprekinuti niz osvojenih zlatnih plaketa posljednjih godina svjedoči o izuzetno kvalitetnoj sinergiji voditelja Josipa Vušira i mnogih generacija tamburaša. Dječji orkestar nastupio je četiri puta na Festivalu i osvojio četiri zlatne plakete te tako nastavio tradiciju svojih prethodnika. Kao najmlađim tamburašima koji nastupaju na Festivalu iznimna je čast i zadovoljstvo nastupiti u društvu „velikih“ orkestara. Dječji orkestar je na najboljem putu da raste i napreduje pod sigurnom palicom voditelja Josipa Vušira i dosegne željene vrhunce na kojima se nalaze samo najbolji. Ali, kako kaže njihov voditelj: „Važno je htjeti, ali još važnije moći!“ 37 DJEČJI TAMBURAŠKI ORKESTAR SLAVONSKOG TAMBURAŠKOG DRUŠTVA „PAJO KOLARIĆ“ OSIJEK Članovi orkestra: Sara Han (1997.), Antun Bošnjak (1998.), Mateo Fotak (1997.), Filip Milković (1997.), Dominik Majdandžić (1997.), Antonio Elter (1997.), Sara Aščić (1997.), Barbara Aščić (1999.), Oktavija Flanjak (1997.), Garijel Šajfar (1997.), Matteo Šimašek (1997.), David Čobanović (1997.), Ana Čobanović (1998.), Marija Ganjto (1996.), Martina Ganjto (1998.), Dario Ćorluka (1997.), Robert Pepić (1997.), Dora Vujnović (1998.), Bernard Vujnović (1998.), Marijan Pribisalić (1998.), Karlo Šimić (1997.), Filip Mihić (1997.), Vladimir Vujnović (1997.), Antonio Živković (1997.), Marin Knežević (1997.). PROGRAM Julije Njikoš Tihana Huber Vilim Gustav Brož Julije Njikoš ALLEGRO ZA MAESTRA (praizvedba) BALADA O MORU NA VALOVIH JADRANSKOG MORA OSIJEK JE DUŠA DUŠE MOJE Stihovi: Zlatko Crnec Izvodi: Vera Svoboda 38 Dirigentica: TIHANA HUBER POSEBNO MJESTO U POVIJESTI TAMBURAŠKE GLAZBE Lijepo je rečeno da za sve one koje nismo očuvali u svojim srcima i svijesti, kao da i nisu postojali, a ono o čemu mi sami svjedočimo, kao da se nije ni dogodilo. Dovoljno je spomenuti ime Paje Kolarića i Julija Njikoša koji su svojim predanim radom pridonijeli razvoju i napretku društva i čija će sjećanja na njih ostati zauvijek u našim mislima. Osobito 21. ožujka 1954. godine kada je osnovano društvo i kada se, evo, proslavlja 57. rođendan. Mi smo danas ti koji nastavljamo njihov rad u nastojanju očuvanja tradicije i da kroz oblike muziciranja djelujemo na unapređivanju tamburaške glazbe. Vođeni ljubiteljima tambure i vrsnim glazbenicima kroz generacije, društvo ima trajni zadatak da tamburaštvo afirmira i unapređuje do umjetničkih dometa čime si je osiguralo i mjesto u povijesti glazbene kulture. U 57 godina plodnog djelovanja društvo je zauzelo posebno mjesto u tamburaškoj glazbi u domovini i inozemstvu zahvaljujući brojnim gostovanjima u zemljama Europe i Amerike, te u Kanadi. Dostojno je obavljalo svoju kulturnu misiju, otkrivajući svu ljepotu naše glazbene i kulturne baštine i postiglo izuzetne rezultate, osvajalo brojne nagrade i priznanja na brojnim smotrama i festivalima. Ove godine prvi puta nastupa u natjecateljskom dijelu Festivala i Dječji tamburaški orkestar pod dirigentskom palicom Tihane Huber koja djeluje u „Paji“ od 2009. godine preuzimanjem orkestra koji je do tada vodio Darko Sonnenfeld od 2007. čiji je dirigent od 2007. bio. Svojim nastupima i gostovanjima u Osijeku i izvan grada, pokazali su sposobnost i ljubav prema tamburi kao i ambiciju za još većim usavršavanjem. Gostovali su u Dražu, Varaždinu i Republici Mađarskoj. U Osijeku su nastupili u osnovnim školama, za Dan grada, na obiteljskom sajmu, bili su izvrsni na novogodišnjem koncertu, a vatreno krštenje su imali na 42. slavonskom sijelu, tradicijskoj zabavi koja okuplja i do 450 ljudi. Od početka 2010. godine dirigentica vodi i školu za tambure koja traje četiri školske godine. Na nedavno održanoj skupštini društva, ponovo je izabran za predsjednika Antun Žderić, a za tajnicu Vesna Mores. Dopredsjednici su Stjepan Stanković i Damir Lončarić, blagajnica je Gordana Žderić, a ostali članovi su Stjepan Posavi, Ana Đurok, Vedrana Adamek i Kristina Babić. 39 DJEČJI TAMBURAŠKI ORKESTAR OSNOVNE ŠKOLE ANTUNA I IVANA KUKULJEVIĆA VARAŽDINSKE TOPLICE Članovi orkestra: Danijela Belić (1998.), Tea Tomić (1998.), Nikolina Pantaler (1998.), Veronika Horvat (1998.), Jurica Mihalić (1998.), Marko Ratković (1990.), Petar Seketin (1998.), Valentina Dušak (1996.), Martina Dubovečak (1998.), Ivan Rissi (1998.), Robert Hlebec (1997.), Karlo Kociper (199.), Ana-Maria Pokos (1998.), Nikolina Katalenić (1990.), Martina Gjud (1998.), Danijela Mičuda (1997.), Domagoj Hostnjak (1998.), Ivona Ratković (1997.), Kristijan Janušić (1997.), Stjepan Pokos (1997.), Lucija Gredelj (1998.), Ana-Marija Mrvičić (1997.), Danijel Sopić (1997.), Ena Anđel (1997.), Jelena Hrženjak (1997.), Dalija Poustecky (1997.), Martin Horžić (1997.), Magdalena Bedeković (1997.), Veronika Crnov (1996.), Ana Marija Malenica (1996.), Dajana Ratković (1996.), Dino Ratković (1996.), Ivan Ratković (1996.), Leonardo Kapetanović (1995.), Dominik Pokos (1991.), Slaven Pokos (1989.), Monika Grđan (1999.), Adam Ban (1999.), Renata Hrženjak (1992.), Zvonimir Detelj (1996.), Mihael Dubovečak (1996.), Mihael Bešenić (1996.), Matija Levatić (1998.), Domagoj Kušter (1997.), Lorena Cenić (1996.), Filip Kanešić (1999.), Magdalena Kos (1999.), Patrik Pantaler (2000.), Moreno Debić (1998.), Manuela Dušak (1997.). PROGRAM Stjepan Stepanov Tomislav Uhlik Vilim Gustav Brož Nikica Kalogjera STARE STAZE FANTAZIJA ZA TO VESELI SVATOVI (praizvedba) NA VALOVIH JADRANSKOG MORA JAŠINI TAMBURAŠI Stihovi: Pavle Blažek Izvodi: Renata Hrženjak 40 Dirigent: ZLATKO PIPLEK DUGE, DUGE GODINE S TAMBUROM Tambura je s kratkim prekidima, prisutna u Varaždinskim Toplicama od druge polovice 19. stoljeća. U plejadi brojnih zaljubljenika u nju, danas je vrsni glazbeni pedagog Zlatko Piplek, učitelj – savjetnik glazbene kulture. Pod njegovim stručnim vodstvom u Osnovnoj školi Antuna i Ivana Kukuljevića djeluje Dječji i mali tamburaški orkestar s više od sto članova. Do sada je tamburaški orkestar sudjelovao na smotrama glazbenog stvaralaštva djece i mladeži Varaždinske županije i dvanaest puta osvojio prvo mjesto. Na Festivalu hrvatske tamburaške glazbe osvaja jednu brončanu i deset srebrnih plaketa „Tambura Paje Kolarića“, te tri brončane plakete u kategoriji novih koncertnih glazbi. Orkestar redovito nastupa na svim školskim i gradskim svečanostima, uključuje se i u vjerske blagdane, priprema samostalne koncerte, te gostuje u Varaždinu, Cerniku i Zagrebu i izvan granica Hrvatske, u Slovačkoj. Pomno njeguju tradicionalnu hrvatsku glazbu, ali i obrade vječnih melodija te transkripcije klasične glazbe. Maestro Zlatko Piplek 1999. dobiva priznanje grada Varaždinskih Toplica za svoj požrtvovan i svestran rad, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa promaknulo ga je u zvanje učitelja – savjetnika. Sada je i predsjednik Glazbene mladeži grada Varaždina i svojim poletom i ljubavlju prema glazbi utječe na razvoj glazbene kulture cijele Varaždinske županije. 41 PREDSTAVLJAMO VAM JUNIORSKE TAMBURAŠKE ORKESTRE 43 TAMBURAŠKI ORKESTAR GLAZBENE ŠKOLE POŽEGA Članovi orkestra: Antun Adžić (1993.), Leonardo Marković (1992.), Zlatko Galik (1995.), Lara Kelemen (1995.), Nikola Mikšik (1997.), Domagoj Rodić (1997.), Andriana Jaković (1995.), Ana Vukašinović (1997.), Domagoj Miljanović (1993.), Igor Krišto (1990.), Tena Andrijević (1996.), Sandra Jurišković (1994.), Katarina Marić (1993.), Josip Tkalčec (1994.), Dominik Čuljak (1996.), Matija Mandić (1998.), Luka Vukašinović (1998.), Matea Fadiga (1994.), Kristijan Žakić (1994.), Filip Radić (1996.), Ivan Perak (1996.), Ivan Karadža (1994.), Leo Pažin (1998.), Silvestar Knežević (1995.), Darko Marić (1992.), Petar Pranjić (1994.), Filip Štivičić (1994.), Katarina Vukašinović (1995.), Ivan Vukašinović (1993.), Petar Vukašinović (1994.). PROGRAM Branko Rakijaš Davor Bobić A. Marković Zdravko Šljivac KONCERTNA ETIDA ZA TAMBURAŠKI ORKESTAR RITMICO SLAVONICO ZA TAMBURAŠKI ORKESTAR, TIMPANE I TRIANGL (praizvedba) CAPRICCIO SLAVONIJO MOJA, PJESMOM ME PROBUDI Stihovi: Terezija Bognar Izvodi: Maja Orišković 44 Dirigent: SAŠA BOTIČKI MLADI SVE USPJEŠNIJI Tamburaški orkestar Glazbene škole Požega osnovan je 2003. godine. Trenutno broji trideset članova i redovito nastupa na koncertima Glazbene škole i kulturnim manifestacijama grada Požege i Požeško-slavonske županije. Od važnijih koncerata izdvajamo gostovanje na godišnjem koncertu tamburaških orkestara „Festival bunjevačkih pisama“ u Subotici i Somboru 2010, nastup na smotri tamburaških i mandolinskih orkestara u Varaždinu 2008. godine, zajednički koncert s pjevačkim društvom „Vile Velebita“ iz Požege u Zürichu 2009. godine i u dvorani Lisinski 2010. godine, zatim zajednički koncert orkestra za Dan grada s Trenkovim pandurima 2009. i sedam susreta najboljih tamburaških orkestara održanih u Cerniku, Križevcima, Osijeku, Našicama i Požegi, te veliki godišnji koncert tamburaškog orkestra na kraju svake školske godine. Dvanaest članova tamburaškog orkestra su i članovi Hrvatskog tamburaškog orkestra koji broji otprilike 100 najboljih tamburaša iz cijele Hrvatske. Iako mlad, ovaj orkestar je imao uspješne nastupe na natjecanjima. Do sada je osvojio dvije nagrade na državnom natjecanju orkestara glazbenih škola u Dubrovniku 2007. i 2009. godine, a na Međunarodnom festivalu hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku osvojio je brončanu plaketu 2006. i srebrnu 2008. godine. Kako je Požega rasadnik vrsnih tamburaša, ovaj orkestar će svakako pridonijeti još većoj popularizaciji i napretku muziciranja na tamburama u požeškom kraju i diljem Hrvatske. Orkestar od osnutka vodi prof. Saša Botički. 45 TAMBURAŠKI ORKESTAR TAMBURAŠKOG DRUŠTVA „TOMO ŠESTAK“ KOPRIVNICA Članovi orkestra: Lana Fabijanec (1996.), Kristina Puc (1990.), Ema Jančevec (1998.), Helena Hudika (1993.), Marko Česi (1986.), Dorijan Dević (1997.), Luka Prišlin (1997.), Ivan Papp (1979.), Petar Lončar (1993.), Lucija Đaković (2000.), Tihana Viborni (1998.), Janko Jenčevec (1992.), Ivana Kečanović (1984.), Davorin Đaković (1977.), Luka Veljanovski (1993.), Tomislav Kovač (1983.), Mateusz Stanojević (1975.), Zdenko Vujasinović (vokal). PROGRAM Stjepan Mikac Vilim Gustav Brož Siniša Leopold Nikica Kalogjera DRAVSKA IDILA USPOMENA NA ZLATNI PRAG RAZIGRANI POTOČIĆ (praizvedba) PRIMAŠI Stihovi: Pavle Blažek Izvodi: Zdenko Vujasinović 46 Dirigent: ANTAL PAPP POD PALICOM ANTALA Tamburaški orkestar Tamburaškog društva „Tomo Šestak“ počeo je s radom prije desetak godina pod ravnanjem dirigenta Antala Pappa, a uz savjet i potporu Julija Njikoša i Rajka Ećimovića. Orkestar je dobio ime po Tomi Šestaku (1852. – 1921.), prvom školovanom koprivničkom kapelniku, orguljašu i skladatelju, jednom od osnivača Hrvatskog pjevačkog društva „Podravac“, u čijem sklopu je djelovao i prvi koprivnički tamburaški zbor. Redovitim nastupima na Međunarodnom festivalu hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku od 1998. do danas, tamburaši TO „Tomo Šestak“ osvojili su nekoliko srebrnih i brojne zlatne plakete „Tambura Paje Kolarića“. Orkestar njeguje hrvatsku orkestralnu tamburašku glazbu, ali i drugu klasičnu i zabavnu glazbu aranžiranu za tambure, izvodeći je diljem Hrvatske, uz zapažene nastupe i u Sloveniji, Mađarskoj, te Bosni i Hercegovini. Od samog početka tamburaškim orkestrom ravna voditelj i dirigent Antal Papp, kojemu svi članovi mogu zahvaliti svoje prve note odsvirane na tamburi. Rođen je 1948. godine, a u koprivnički glazbeni život uključuje se 1970. kad se zapošljava u osnovnoj školi. Od svog dolaska u Koprivnicu dirigent Antal Papp razvija kod mladih ljubav prema tamburaškoj glazbi vodeći svih tih godina u kulturno-umjetničkim društvima tamburaške sastave i orkestre zdušno, toplo i bez predaha. Godine 2009. dirigentu Antalu Pappu je na završnoj priredbi MFHTG-a u Osijeku dodijeljena ZLATNA TAMBURICA Glasa Slavonije, Osijek zbog izuzetnih zasluga i velikog doprinosa razvoju vrsne koncertne tamburaške glazbe. 47 TAMBURAŠKI ORKESTAR KRSTE ODAKA DRNIŠ Članovi orkestra: Ana Lucić (1993.), Petra Pulić (1998.), Andrea Valić (1996.), Lucija Kontić (1995.), Marija Prpa (1994.), Patricija Topić (1996.), Karmen Černak (1997.), Petra Šiklić (1995.), Paula Marin (1997.), Anica Čajić (1996.), Marija Ercegovac (1988.), Josipa Ivić (1992.), Sanja Močić (1994.), Marko Bojčić (1993.), Ivona Odak (1996.), Tomislav Odak (1994.), Ivana Dičak (1996.), Dino Jukić (1994.), Tanja Barišić (1995.), Veronika Šindilj (1994.), Darija Močić (1993.), Marta Cigić (1996.), Maja Prpa (1997.), Anđela Pijuk (1995.), Franka Vukorepa (1995.), Lucija Beković (1997.), Marin Jukica (1994.), Ana Ljaljić (1994.), Anđela Ramljak (1994.), Matea Černak (1996.), Zvonimir Lojić (1995.), Goran Ercegovac (1994.), Marko Marin (1996.), Frane Prpa (1998.). PROGRAM Julije Njikoš Stjepan Stepanov: Julije Njikoš Siniša Leopold BARANJSKA RAPSODIJA SLAVONSKI KRAJOBRAZ Revidirao Julije Njikoš TRI RUŽE Stihovi: Drago Britvić Izvodi: Vera Svoboda FRITULICE (praizvedba) 48 Dirigentica: MILKA TOMIĆ U ZADNJIH DESET GODINA – OSAM ZLATNIH PLAKETA Tamburaški orkestar „Krste Odaka“ iz Drniša djeluje od 1970. godine. Orkestar broji 34 člana. Sastavljen je od osnovaca i srednjoškolaca. Nakon završetka srednje škole većina tamburaša nastavlja školovanje u Splitu, Zadru i Zagrebu. Samo pojedinci se vraćaju u Drniš. Zašto? Većina njih nema mogućnosti zapošljavanja u Drnišu. Grad Drniš je bogat kulturnom tradicijom. Počeci organiziranog glazbenog života datiraju još od 1864. godine. Prvi tamburaški orkestar osnovan je 1887. godine. Nakon Drugog svjetskog rata obnavlja se aktivnost, ali ne u kontinuitetu. Od 1975. godine neprekidno djeluje tamburaški orkestar, prvo u okviru Kulturno-umjetničkog društva „Božidar Adžija“, a nakon Domovinskog rata kao Tamburaški orkestar „Krste Odaka“, skladatelja rođenog u Siveriću. Skladatelj Krsto Odak svojim senzibilitetom dao je značajan doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi. Od 2000. godine orkestar je osvojio dvije srebrne i osam zlatnih plaketa „Tambura Paje Kolarića“. U tom razdoblju orkestar je nagrađivan za najbolju praizvedbu „Sjećanje“ Adalberta Markovića plaketom „Dr. Josip Andrić“ od Hrvatskog društva skladatelja. Orkestar je nagrađen i za najbolju koncertnu skladbu 2004. godine. Dirigentica Milka Tomić već desetljećima radi na promidžbi tamburaške glazbe i odgoju mladih tamburaša. Nagrađena je za svoj rad i razvoj tamburaške glazbe 2007. godine ZLATNOM TAMBURICOM koju dodjeljuje „Glas Slavonije” iz Osijeka. Godine 2010. nagrađena je za svoj rad i uspjeh Nagradom grada Drniša. Tijekom svih ovih godina orkestar skupa sa svojom dirigenticom nastupa na svim značajnim feštama i blagdanima u gradu Drnišu i u Županiji. Orkestar je od 2000. godine nastupao, osim u Hrvatskoj, u Mađarskoj, Austriji, Bosni i Hercegovini i Srbiji – Vojvodina. Najzaslužnija za uspjeh orkestra je dirigentica Milka Tomić koja postiže izvanredne rezultate samo zato što osjeća veliku ljubav prema djeci i Hrvatskoj. Svaki put naglašava da joj je kod djece podjednako važno što kvalitetnije sviranje, ali i odgoj mladih na kojima će počivati država Hrvatska. 49 PREDSTAVLJAMO VAM SENIORSKE TAMBURAŠKE ORKESTRE 51 TAMBURAŠKI ORKESTAR KUD „PODRAVKA“ KOPRIVNICA Članovi orkestra: Ivana Edišar, Lucija Bukvić, Ana Periša, Ivan Ciganek, Karlo Vranar, Mirko Pintarić, Vladimir Bulić, Tomislav Prukijaš, Davor Lakuš, Ida Rukelj, Dino Ciganek, Vladimir Winter, Marko Kukec, Ivan Đurišević, Kristina Marić, Filip Patrčević, Petar Šimčić, Jerko Sladoljev, Jasmina Azenić, Ivan Jazvec, Petar Škvorc, Sabina Erdeljac, Nina Madunić, Andreja Blažeković, Karlo Franjo, Matija Klasan, Dario Merić, Jelena Martinčević – Korbel. PROGRAM I. Vidošić B. Potočnik Franjo Ksaver Kuhač Julije Njikoš NARODNI PLES BR. 1 (hercegovački) TRI PTIČICE Z’ KOPRIVNICE (praizvedba) POZDRAV PRIJATELJICE IZ BEČA za TO Julije Njikoš ZLATNI DANCI Stihovi: Drago Britvić Izvodi: Jelena Martinčević – Korbelj 52 Dirigent: KREŠO LUKAČIĆ OKITILI SE S DEVET ZLATNIH Tamburaški orkestar KUD-a „Podravka“ Koprivnica daje neprocjenjiv doprinos kulturnom razvoju Koprivnice gdje je započeo svoj rad 1982. godine, kao i u kulturnom razvoju cijele nacije u promicanju njezinih glazbenih vrijednosti u svijetu, bez obzira radi li se o umjetničkom stvaralaštvu ili o izvornoj narodnoj glazbi. Mladenački zanos zaljubljenika u glazbu i tamburicu omogućio je svladavanje svih interpretacijskih zapreka. Okupljeni mladi entuzijasti pridonijeli su vrlo brzom umjetničkom napretku orkestra i svrstali se među najkvalitetnije, vrhunske hrvatske amaterske tamburaške orkestre. O tome svjedoče brojna priznanja i nagrade. Godine 1983. na XI. festivalu tamburaške glazbe u Osijeku orkestar je nagrađen posebnom nagradom za praizvedbu skladbe „Poema eroica“ Adalberta Markovića. Na XII. i XIII. festivalu orkestar je dobitnik brončanih plaketa „Tambura Paje Kolarića“ da bi na XIV. i XV. festivalu dobio srebrne plakete. Na XVIII. festivalu (1995.) orkestar osvaja Zlatnu plaketu „Tambura Paje Kolarića” i taj uspjeh ponavlja na svim festivalima održanim do danas, tako da ukupno broji devet osvojenih zlatnih plaketa „Tambura Paje Kolarića“. Zlatnim plaketama dodaje osvojenu plaketu „Dr. Josip Andrić“ za najbolje odsviranu praizvedbu na Festivalu 2002. godine. Već samo ovi podaci puno govore o kvaliteti orkestra, ozbiljnom pristupu radu, interesu i talentu njegovih članova. Uz natjecanja, orkestar se afirmirao i brojnim godišnjim koncertima ili muzicirajući uz druge ansamble i soliste na različitim priredbama. Umjetničkom radu i uspjesima svakako ima posebne zasluge dirigent orkestra, gospodin Krešo Lukačić, koji neumorno radi s orkestrom od samog osnutka, prenoseći svoje veliko iskustvo, znanje i talent na mlade te na taj način postiže vrhunske umjetničke rezultate. Program orkestra odiše serioznošću, a to se očituje u izvođenju skladbi značajnih stranih i domaćih skladatelja (A. Rubinstein, G. Bizet, J. Brams, L. Boccherini, J. Offenbach, P. Mascagni, T. Vidošić, H. Borenić, A. Marković, J. Njikoš, R. Rajter, F. Kuhač, J. Andrić, J. Kaplan i mnogi drugi). Nije zaboravljena ni duhovna glazba, kvalitetna glazba lakšeg žanra i izvorna narodna glazba. Upravo ta programska raznolikost otkriva prave kvalitete orkestra. Brojno članstvo u orkestru, brojni nastupi te mnoge nagrade svjedoče o visokoj kvaliteti orkestra, ljubavi prema tamburi i lijepoj glazbi. 53 SENIORSKI TAMBURAŠKI ORKESTAR KULTURNO-UMJETNIČKOG DRUŠTVA „VARTEKS“ VARAŽDIN Članovi orkestra: Matija Boršćak – koncert majstor (1989.), Bojan Marković (1988.), Matija Vučković (1994.), Marko Turčin (1986.), Goran Strelec (1994.), Mislav Nemec (1997.), Gordan Horvat (1995.), Alen Horvatić (1995.), Maja Horvatić (1996.), Nikola Košćak (1997.), Nikola Bosilj (1991.), Janko Zelić-Friščić (1993.), Renato Bogović (1995.), Nikola Radošić (1993.), Miroslav Njegovec (1988.), Krešimir Krajner (1987.), David Levatić (1997.), Jan Šahmazar (1996.), Dominik Lenčić (1994.) Filip Vidić (1997.), Mislav Juriša (1994.), Mario Popović (1982.), Saša Kelemen (1995.), Silvije Krsnik (1989.), Petar Jezidžić (1987.), Ben Kocijan (1999.), Domagoj Habek (1994.), Jurica Žibek (1988.), Marin Šestak (1992.). PROGRAM Antoni Lorenc Siniša Leopold Božo Potočnik Arsen Dedić USPAVANKA (3. stav. iz “Kosovske suite” GLAZBA ZA ŽICE (praizvedba) Solo violina: Bojan Marković Solo cimbal: Nikola Baričević VUKOVARSKA GOLUBICA PANONSKE TREŠNJE Stihovi: Duško Maričić Izvodi: Matija Boršćak 54 Dirigent: TIBOR BÜN VRSNI MLADI NASTAVLJAJU TRADICIJU Kulturno-umjetničko društvo „Varteks“ je najaktivnije i najbrojnije kulturno društvo u Varaždinu koje djeluje od davne 1946. godine. U društvu aktivno radi tamburaški orkestar, folklorno-glazbeni ansambl, dječji folklorni ansambl, škola folklora, folklorna igraonica, mandolinski orkestar, likovna sekcija te škola tradicijskih glazbala. Tamburaški orkestar KUD-a „Varteks“ djeluje od 1978. godine. Većinu članova orkestra činila su djeca radnika Varteksa, no kako je orkestar polako stjecao afirmaciju nastupima u gradu i okolici, počeli su stizati novi članovi iz grada i okolice. Povećanjem broja članova stvorilo se solidno tamburaško društvo, koje je svojim programima potpuno zadovoljilo potrebe grada i okolice. Od 1983. godine nastupa na Festivalu hrvatske tamburaške glazbe gdje je ostvarilo niz zapaženih rezultata. Do 2007. godine orkestar redovito nastupa na Festivalu pod vodstvom Dragutina Korena te osvaja dvije brončane i četiri srebrne plakete „Tambura Paje Kolarića“. Odlaskom u mirovinu, Dragec prepušta dirigentsku palicu mladom i perspektivnom dirigentu prof. Tiboru Bünu pod čijim vodstvom u razdoblju od 2007. do 2010. godine orkestar nastupa na svim županijskim natjecanjima te osvaja prva mjesta. Isto tako stječe pravo nastupa na Međunarodnom festivalu hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku gdje protekle četiri godine osvaja četiri zlatne plakete „Tambura Paje Kolarića“, što pokazuje iznimne kvalitete članova i vodstva orkestra. Na međunarodnom festivalu tamburaških orkestara u Bijelom Polju, Crna Gora, orkestar je prvi puta nastupio 2010. godine gdje je proglašen najboljim orkestrom završne večeri festivala. Orkestar bilježi uspješne nastupe u inozemstvu na gostovanjima u Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Crnoj Gori. Na svom repertoaru ima klasične tamburaške skladbe, narodne pjesme i plesove Hrvatske, melodije naroda Europe i svijeta, te plesnu i popularno zabavnu glazbu. Orkestar je sastavljen od mladih, ali vrsnih svirača od osnovne škole do fakulteta. Uz školske obveze, svakodnevno izdvajaju slobodno vrijeme uživajući i opuštajući se u muziciranju na tradicionalnim i tradicijskim glazbalima Lijepe Naše. U vrijeme kad su ostali mladi njihove dobi, na žalost, izloženi svakakvim porocima, Varteksova djeca su s ponosom čuvari tradicije hrvatskog naroda. 55 TAMBURAŠKI ORKESTAR KULTURNO-UMJETNIČKOG DRUŠTVA „GAJ“ ZAGREB Članovi orkestra: Ida Balković (1991.), Hrvoje Ciglar (1989.), Ivan Ćurić (1995.), Marija Đurić (1986.), Tomislav Đurić (1990.), Ivan Gavran (1989.), Margareta Gregorić (1994.), Ivan Habrka (1987.), Grgo Jakić (1994.), Bernard Jugović (1989.), Jelena Karamatić (1998.), Tomislav Krznar (1985.), Martina Kulić (1988.), Martina Landripet (1989.), Lucija Lulić (1994.), Marta Lulić (1998.), Petra Mačak (1989.), Ivan Miter (1990.), Branimir Munjeković (1981.), Dominik Munjeković (1984.), Damir Novak (1987.), Matej Pavlešić (1989.), Silvije Švrljuga (1976.), Ivana Tanovski (1987.), Ivan Topić (1989.), Nikola Vrebčević (1994.), Morana Živičnjak (1988.). PROGRAM Vilim Gustav Brož Nikša Njirić Julije Njikoš Adalbert Marković NAZDRAVICA MORNARA FANTAZIJA ZA TO (praizvedba) KONCERT za brač i TO u G-duru stavci: I Allegretto-Andantino, II Andante cantabile, III Allegro-Sostenuto, IV Allegretto-Vivace TAMBURE U SRCU Stihovi: Željko Krznarić Izvodi: Lidija Horvat Dunjko sopran 56 Dirigent: KREŠIMIR RAČIĆ U SJAJU SEDAM ZLATNIH PLAKETA Tamburaški orkestar Kulturno-umjetničkog društva „Gaj“ iz Zagreba stariji je od Društva kojemu pripada kao jedna od njegovih sekcija. Njegovi začeci sežu u školsku godinu 1986./7. kada u zagrebačkoj Osnovnoj školi „Braća Horvat“ (danas OŠ „Savski Gaj“) profesor glazbene kulture Ljudevit Adamek u sklopu izvannastavnih aktivnosti započinje podučavati tamburu i osniva tamburaški orkestar. Od 1995. godine orkestar djeluje kao sekcija novoosnovanog Tamburaško-pjevačkog društva „Gaj“. U jesen 1999. godine na inicijativu programa „Zagreb te zove“ za socijalnu prevenciju djece i mladeži Grada Zagreba, orkestar postaje temelj nastanku Kulturno-umjetničkog društva „Gaj“ u sklopu kojega djeluje i danas. Uz orkestar u KUD-u „Gaj“ djeluju još i tamburaški podmladak te početnička tamburaška sekcija. Tamburaški orkestar svojim je djelovanjem postigao veoma zapažene uspjehe na mnogim koncertima i nastupima u zemlji i inozemstvu. Stekao je reputaciju vrsnog orkestra s jasno profiliranim programom i dobio visoke ocjene glazbenih stručnjaka na festivalima i glazbenim susretima. Posebno se ističu Srebrna i sedam Zlatnih plaketa „Tambura Paje Kolarića“ osvojene na festivalima hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku. Također treba istaknuti nagradu „Dr. Josip Andrić” Hrvatskog društva skladatelja koju je orkestar dobio 2008. godine za najbolju izvedbu praizvedbe na Međunarodnom festivalu hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku (praizvedba Vu ‘noj crnoj gori, skladatelja Josipa Magdića). Posljednjih godina tamburaški orkestar aktivno surađuje s eminentnim vokalnim i instrumentalnim umjetnicima kao što su pijanistica Katarina Krpan i solisti Miroslav Živković, Vera Svoboda i Božidar Brajković. U svom umjetničkom djelovanju orkestar izvodi opuse istaknutih skladatelja koncertne tamburaške glazbe – dr. Josipa Andrića, Emila Cossetta, Vinka Glasnovića, Pere Gotovca, Josipa Kaplana, Josipa Magdića, Adalberta Markovića, Julija Njikoša, Nikše Njirića, Zdravka Šljivca, Tomislava Uhlika, Tihomila Vidošića, akademika Lovre Županovića i mnogih drugih. Utemeljitelj i umjetnički voditelj orkestra od njegova osnutka bio je prof. Ljudevit Adamek, a od 2009. godine orkestar vodi Krešimir Račić, dugogodišnji član i korepetitor tamburaškog orkestra. 57 TAMBURAŠKI ORKESTAR „STJEPAN BUJAN – STIPIĆ“ ČAKOVEC Članovi orkestra: Nikola Kraljić, Marko Mikulaj, Goran Vibović, Dean Vibović, Mario Zovkić, Patricija Kovač, Željko Grahovec, Nikola Lepen, Hrvoje Cirković, Matija Moslavac, Karlo Perhoč, Dragan Dragović, Nikolina Novak, Ivica Mesarić, Damir Markuš, Nikola Grozdek, Teo Vurušić, Jurica Magdalenić, Antonio Peršak, Krunoslav Kossi. PROGRAM Igor Kuljerić Josip Magdić Franjo Ksaver Kuhač Nikica Kalogjera INSTRUMENTALNE PREOBRAZBE IN TONO SCHERZOSO (praizvedba) POZDRAV PRIJATELJICE IZ BEČA JAŠINI TAMBURAŠI Stihovi: Pavle Blažek Izvodi: Henrik Šimunović 58 Dirigent: BORIS NOVAK PROMICANJE BOGATE BAŠTINE Županijski Tamburaški orkestar „Stjepan Bujan – Stipić“ je osnovan na prijelazu 1997. na 1998. godinu u okviru Udruge tamburaša Međimurske županije. Inicijator osnivanja je Stjepan Bujan koji ostaje dirigent do 2005. godine. Težnja osnivača tamburaškog orkestra bila je promicanje bogate međimurske glazbene baštine, njegovanje sviranja tambure te razvijanje ljubavi mladih ljudi prema tom tradicionalnom međimurskom glazbalu. Krajem 1998. godine započinju redoviti nastupi. Tamburaški je orkestar nastupao na mnogobrojnim manifestacijama diljem Lijepe Naše te u inozemstvu. Redovito sudjeluje na Međunarodnom festivalu hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku, gdje je osvojio dvije brončane, srebrnu te četiri Zlatne plakete „Tambura Paje Kolarića“. Članovi orkestra su učenici srednjih škola, studenti i glazbenici različitog profila. Sadašnji dirigent je prof. Boris Novak. 59 TAMBURAŠKI ORKESTAR KUD "OTON ŽUPANČIČ" ARTIČE Članovi orkestra: Ljiljana Deržanič, Breda Berlan, Mateja Berlan, Ivan Fuks, Robert Fuks, Vincenc Haler, Bojan Hotko, Alja Kovačič, Maja Lapuh, Vesna Lapuh, Darko Deržanič, Barbara Lapuh, Barbara Ogorevc, Jožica Travnikar, Nina Roguljić, Jelena Vukolič, Tomislav Vahčič, Martina Zorko, Branka Žičkar, Elizabeta Križanič, Dragutin Križanič, Matjaž Prevenšek, Mojca Libenšek, Darja Lapuh, Larisa Vodopivec, Ana Marija Šimičič, Darja Cizelj, Petra Novak, Grega Hotko, Nastja Ferenčak, Katja Drnovšek, Martina Slivšek, Alen Kostevc. PROGRAM V. G. Brož Dragutin Križanić Emil Adamič J. Njikoš (D. Britvić) NAZDRAVICA MORNARA “ROŽA” SERENADA (II. st. Lento) ZLATNI DANCI Pjeva Elizabeta Križanić 60 Dirigent: DRAGUTIN KRIŽANIĆ RIJEKA – U MORU DOGAĐANJA Prije 77 godina je grupica mladih entuzijasta uzela u ruke tamburice izrađene u domaćoj radinosti i zasvirala prvi put uz stručno i idejno vodstvo Ivana Blatnika pod imenom „Sloga“. To bijaše početak tamburaštva uz važan podatak da današnji Tamburaški orkestar KUD-a „Oton Župančič“ neprekidno djeluje već četrdeset i dvije godine. Artiče danas bogato i veselo živi svoju svakodnevicu s tamburom u ruci, s pjesmom i plesom uz njezine meke žice, ili kako to retoričkim pitanjem oslikava sjajni dirigent tamburaškog orkestra Dragutin Križanić, koji taj posao radi još od 1983. godine: „Harmonija naših zajedničkih nastojanja, naših želja i postignuća je malena sjajna kap u moru ljepote duha ovoga svijeta... prava rijeka u moru događanja na području amaterske kulture na našem domaćem tlu..., nikla na temeljima prošlosti..., pogleda uperenog u budućnost... Ponekad čovjek sam sebe pita kako je moguće da glazbeni instrument, jedan komad oblikovanog drveta i žica koja u tehničkom druženju s njim proizvodi ton, ima tako velik utjecaj na naš svagdanji život, ima takvu snagu?.. Tambura i glazba koju ona ima u sebi, nosi ogromnu snagu... Samo joj dušu moramo dati... Ljubav joj moramo dati... I žica nam ljubav ljubavlju vraća!“ Stoga nije čudo što TO bilježi brojne nastupe, brojna priznanja na revijama tamburaških orkestara diljem Republike Slovenije, u Njemačkoj, Hrvatskoj, Austriji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji, ali i značajna natjecanja na festivalima tamburaške glazbe bivše Jugoslavije i kasnije Hrvatske u Osijeku, Vinkovcima, Tuzli, Starom Petrovom Selu, Križevcima, koja su donijela ogrlicu od osvojenih zlatnih i srebrnih plaketa... i još puno toga dragocjenog što se brojkama i slovima zapisati ne da... 61 62 PREDSTAVLJAMO VAM TAMBURAŠKE ZBOROVE OD 8 DO 20 GLAZBENIKA 63 TAMBURAŠKI ORKESTAR OBRTNIČKOG GLAZBENOG DRUŠTVA VARAŽDIN Članovi orkestra: Marko Grđan (1977.), Lidija Detić (1979.), Anja Petrlić (1989.), Vladimir Mikac (1984.), Franjo Lazić (1942.), Radoslav Mumlek (1953.), Ružica Habulin (1968.), Božidar Lipljin (1955.), Ana Kranjčić (1987.), Rudolf Šantek (1950.), Goran Garojević (1971.), Vlatko Ježuvita (1981.), Alen Kostanjevec (1974.), Valentin Šeremet (1994.), Mia Paravinja (1988.), Damir Mumlek (1975.). PROGRAM Davor Bobić Stjepan Mikac Vilim Gustav Brož Adalbert Marković LA VALSE SCHERZO (praizvedba) U POSAVSKOJ ŠUMI NISAM SAMA Stihovi: Duško Maričić Izvodi: Mia Paravinja 64 Dirigent: DAMIR MUMLEK DUBOKI GLAZBENI KORJENI Obrtničko glazbeno društvo Varaždin djeluje kao nestrukovna sekcija Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin. Osnovano je 1938. godine pod imenom KUD „Zanatlija“. Društvo u početku djeluje kao sekcija muškog, a kasnije i mješovitog pjevačkog zbora. Godine 1983. na inicijativu tadašnjeg voditelja zbora g. Stjepana Mikca, osniva se Tamburaški orkestar. Orkestar njeguje tradiciju tamburaške glazbe pa tako na repertoaru nalazimo skladbe za tambure poznatih hrvatskih skladatelja, vokalno-instrumentalne skladbe pisane za festivale koji njeguju tamburašku glazbu, nezaobilazne „domaće popevke“, zatim skladbe autora novijeg doba pisane za tamburu, a tu su i obrade popularnih i poznatih melodija i klasične glazbe. Orkestar djeluje punih 28 godina. Sudjeluje na svim važnijim manifestacijama u Gradu i Županiji, bilježi nastupe i gostovanja diljem domovine, a i u inozemstvu, uspješno organizira samostalne koncerte, surađuje s brojnim vokalnim i instrumentalnim solistima, vokalnim skupinama, zborovima, autorima, eminentnim stručnjacima. Iza sebe ima i snimljeni studijski nosač zvuka. Redovito sudjeluje na županijskim smotrama tamburaških orkestara i sastava te ostvaruje vrlo dobre rezultate i drži zavidnu kvalitetu među orkestrima u Županiji. U 2008. godini orkestar je zapaženim samostalnim cjelovečernjim koncertom proslavio 25. obljetnicu, a zajedničkim koncertom sa zborom i 70. obljetnicu postojanja Društva. Prošla, 2010. godina zapamćena je po prvom predstavljanju orkestra na Međunarodnom festivalu hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku i osvajanju srebrne plakete s 87 bodova. Orkestar čini petnaestak svirača, glazbenika, zaljubljenika u tambure različite dobi i profesija. U ovom sastavu djeluju od 2005. godine, a zanimljivo je to da su dva člana u postavi od samog početka djelovanja orkestra. Voditelj i dirigent je Damir Mumlek. 65 TAMBURAŠKI ZBOR KULTURNO-UMJETNIČKE UDRUGE „ZVON“ ŽUPNE ZAJEDNICE MALA SUBOTICA Članovi orkestra: Denis Hajdarović (1991.), Damjan Sirc (1993.), Jelena Cirković (1993.), Dajana Škvorc (1991.), Nikola Vranović (1992.), Hrvoje Cirković (1992.), Tino Jelenić (1991.), Mario Janković (1992.), Lidija Herman (1991.), Jelena Herman (1989.), Ema Mikec (1994.), Danijel Škvorc (1994.), Stiven Ivković (1993.), Marina Juras (1982.), Tomislav Peras (1993.). PROGRAM Josip Andrić Franjo Kežman Branko Rakijaš Arsen Dedić TAMBURA PAJE KOLARIĆA scherzo za brač solo i TO Brač solo: Tino Jelenić SJEĆANJE (praizvedba) SCHERZO BRIOSO za TO PANONSKE TREŠNJE Stihovi: Duško Maričić Izvodi: Tino Jelenić 66 Dirigent: VALENTINO ŠKVORC TAMBURAMA ZVONE I STARI I MLADI Kulturno-umjetnička udruga „Zvon“ djeluje od prosinca 1996. godine s ciljem poticanja i unapređivanja kulture i etno-baštine na području župe i općine Mala Subotica. Udruga okuplja članove u tamburaškoj, folklornoj, dramskoj, etno-skupini, zboru, vokalnim skupinama te radionici ručnih radova. Članstvo u „Zvonu“ je od dječje do starije životne dobi. „Zvon“ je pokretač i nositelj niza kulturnih manifestacija u župi i općini, a posljednjih osam godina domaćini su i organizatori Smotre dječjeg folklornog stvaralaštva. Redovito nastupaju na svim smotrama međimurskog folklora i običaja, a i na regionalnim smotrama u Hrvatskoj i inozemstvu gdje zastupaju Međimurje. Svojim nastupima po Međimurju i Hrvatskoj, ali i izvan domovine, žele se povezati i družiti s društvima i udrugama. Tamburaški sastav osnovan je 1995. godine u okviru Župne zajednice Mala Subotica za potrebe crkvenog zbora da bi se kasnije osnovala udruga pod imenom „Zvon“ u sklopu koje sastav dalje djeluje. Tijekom ovih petnaest godina djelovanja izmijenilo se nekoliko generacija tamburaša. Današnju generaciju tamburaša čini 30 ljubitelja tamburaške glazbe, učenika osnovnih i srednjih škola te studenata koji djeluju u tamburaškom zboru, dječjem tamburaškom sastavu i ženskom tamburaškom sastavu „Zvončice“. Njihov je voditelj Valentino Škvorc. "Zvonovi" tamburaši također su polaznici zimske škole folklora, smjer sviranje koje vodi maestro Siniša Leopold. Tamburaški zbor KUU „Zvon“ trenutno broji petnaest članova, a u posljednje dvije godine bilježi zapažene nastupe na županijskoj smotri tamburaša. Prošle godine sudjelovali su prvi put na XXXIII. MFHTG-u i osvojili Srebrnu plaketu „Tambura Paje Kolarića“. 67 TAMBURAŠKI ZBOR KULTURNO-UMJETNIČKOG DRUŠTVA „TAMBURICA“ STARO PETROVO SELO Članovi orkestra: Dario Dragić (1975.), Damir Ivanišević (1993.), Vjekoslav Hodak (1992.), Vinko Ivanišević (1996.), Zdravko Ivanišević (1965.), Jakov Ivošević (1996.), Marin Juranović (1996.), Kruno Lončar (1981.), Mario Pelan (1988.), Hrvoje Milak (1987.), Blaž Solić (2001.), Zoran Špoljarić (1990.), Bruno Šporčić (1998.), Tomislav Vlaović (1981.), Vedran Župančić (1992.). PROGRAM Božo Potočnik Josip Magdić Branko Rakijaš Aleksandar Radivojević STARI GLAS STAROSELSKI SPLET (praizvedba) SCHERZO BRIOSO BREZE SA PSUNJA Stihovi: Božidar Stanić Izvodi: Ivan Hoić 68 Dirigent: IVAN LEKIĆ ZASVIRALO VIŠE OD 2600 TAMBURAŠA Kulturno-umjetničko društvo „Tamburica“ iz Starog Petrovog Sela osnovano je 1971. godine, zahvaljujući učiteljima Ivanu Lekiću i Zvonku Šagovcu. U proteklih 40 godina prepoznatljivost društva činio je Tamburaški sastav, vokalni solisti te Veliki tamburaški orkestar. Posljednjih 10-ak godina tu ulogu preuzima Dječji TO u suradnji s OŠ I. G. Kovačića, vokalna skupina „Lira“ i folklor. Bilježe više od 600 nastupa, 19 gostovanja u inozemstvu, 54 koncerta u Austriji, Sloveniji, Njemačkoj, Češkoj, Italiji, Grčkoj, Švicarskoj, Švedskoj, Norveškoj, SAD, Kanadi i Venezueli. Izdali su šest LP-a i 3 CD-a, gostovali u deset radio emisija i pet TV nastupa. Tamburaški orkestar (juniori) nastupio je na FTGJ 1974., 1976. i 1981. godine, na republičkim smotrama djece i omladine Hrvatske od 1975. do 1981. godine u Varaždinu i Gospiću (osvojena brončana plaketa i specijalna nagrada Prosvjetnog sabora Hrvatske – orkestar je vodio Ivan Lekić). Najuspješniji u zadnjih 15 godina bio je mladi TO u suradnji s dječjim TO OŠ I. G. Kovačića, osvojivši tri srebrne i devet brončanih plaketa nastupima na MFHTG-u u Osijeku. Zasluge pripisujemo dirigentu i voditelju prof. Mladenu Ivoševiću. U radu društva odgojeno je više od 2.600 tamburaša, oko 170 plesača i pjevača. Predsjedništvo MFHTG i Tamburaški savez iz Osijeka već je šest puta podarilo Starom Petrovom Selu jednu koncertnu festivalsku večer. To je nagrada za sve učinjeno na promicanju tamburaške glazbe. Pri osnovnoj školi trenutno ne djeluje dječji TO, stoga je obnovljen Tamburaški zbor KUD-a 2010. godine. Iste godine nastupio je na MFHTG-u u revijalnom dijelu programa. Ove godine priprema nastup na Festivalu i u natjecateljskom dijelu u skupini tamburaških zborova. Voditelj i dirigent je Ivan Lekić, dobitnik „Zlatne tamburice Paje Kolarića“ 2008. godine. 69 TAMBURAŠKI ORKESTAR KULTURNOG DRUŠTVA VIPAVSKI TAMBURAŠI VIPAVA REPUBLIKA SLOVENIJA Članovi orkestra: Andrej Božić (1986.), Ana Curk (1995.), Marko Curk (1989.), Tina Curk (1986.), Urška Koren (1989.), Mojca Malik (1988.), Veronika Malik (1992.), Meta Praček (1992.), Polona Praček (1989.), Boštijan Prelc (1992.), Peter Prelc (1989.), Katja Sorta (1994.), Marko Vitkovič (1993.), Jure Žgur (1989.), Meta Žgur (1989.). PROGRAM Tihomil Vidošić Vilim Gustav Brož Neža Žgur Stjepan Mihaljinec RAZIGRANE ŽICE U POSAVSKOJ ŠUMI PESEM ŠTUDENTA (praizvedba) DRAVSKA SKELA Stihovi: Saša Galić Izvodi: Uršula Jašovec 70 Dirigentica: NEŽA ŽGUR TAMBURAJU U RITMU SVOG SRCA Tamburaški orkester "Vipavski tamburaši" spada med najboljše tamburaške orkestre v Sloveniji. Sestavlja ga petnajst mladostno zagnanih srednješolcev in študentov, ki jih povezuje ljubezen do tamburic, njihovo igranje pa v poslušalcih vzbuja svojevrsten ritem srca. Orkester je del tamburaškega društva, ki ga sestavljata še starejši orkester in skupina mlajših tamburašev. S svojim delovanjem se trudijo oživljati tradicijo, ki je bila tudi v teh krajih nekoč živa. V repertoarju orkestra so vse zvrsti glasbene literature: izvirne tamburaške skladbe, priredbe slovenskih in tujih ljudskih skladb, sakralne skladbe, priredbe iz bogate zakladnice klasičnih skladb ter priredbe zimzelenih in popularnih melodij. S strokovnostjo in vztrajnostjo raste tudi kakovost, s katero se lahko pohvalijo na več področjih: Na državnih srečanjih tamburašev in mandolinistov so osvojili šest zlatnih priznanj, dvakrat so se udeležili Mednarodnega festivala tamburaške glasbe v Osijeku in prejeli zlati plaketi „Tambura Paje Kolarića“. Tamburaško znanje, odlična igralska tehnika in natančnost v interpretaciji so vrline, ki jih potrjuje udeležba na številnih mednarodnih festivalih. Dirigentka Neža Žgur Neža Žgur je obiskovala nižjo glasbeno šolo v Ajdovščini, nato pa se je vzporedno s Škofijsko gimnazijo v Vipavi vpisala še na Srednjo glasbeno in baletno šolo Ljubljana – smer glasbeni stavek in oboje uspešno zaključila. Septembra 2010. je z odliko diplomirala iz kompozicije in glasbene teorije pri prof. Pavlu Mihelčiču na Akademiji za glasbo v Ljubljani. Trenutno obiskuje doktorski študij iz kompozicije pri dr. Andreju Missonu in tretje leto študira dirigiranje pod mentorstvom prof. Milivoja Šurbka. Že tretje leto vodi tamburaški orkester Vipavski tamburaši. Za to zasedbo je napisala že veliko izvirnih tamburaških skladb ter ljudskih, sakralnih in popularnih priredb. Njene glasbene in skladateljske sposobnosti dokazujejo številne nagrade in praizvedbe v slovenskem in tujem glasbenem prostoru. Leta 2008. je na Mednarodnem festivalu v Buševcu na Hrvaškem dobila nagrado za najboljšo izvirno ljudsko skladbo „Dekle in fantič“, leta 2010. pa je na Mednarodnem festivalu hrvatske tamburaške glasbe v Osijeku dobila bronasto plaketo „Tambura Paje Kolarića“ za novo skladbo Hitro poplesavanje za flavto solo in tamburaški orkester. 71 GLAZBENO DRUŠTVO TAMBURJAŠI VIPAVA (REPUBLIKA SLOVENIJA) Članovi orkestra: Mojca Lavrenčič (1993.), Špela Raspor (1993.), Neža Andlovic (1993.), Mateja Ferjančič (1994.), Anja Ličen (1994.), Polona Ferjančič (1993.), Nika Uršič (1994.), Petra Česen (1996.),Tone Plesničar (1995.), Matevž Ferjančič (1996.). PROGRAM Janko Gregorc Vladimir Hrovat Vilim Gustav Brož Siniša Leopold BALETNA FANTAZIJA BURJA (praizvedba) U POSAVSKO ŠUMI USPAVANKA NA DRAVI Stihovi: Terezija Bognar Izvodi: Kristina Brkić 72 Dirigentica: VLASTA LOKARLAVRENČIČ PRVI PUT GOSTOVALI I VRATILI SE SA ZLATOM Tamburaški zbor TAMBURJAŠI prihaja iz Slovenije, natančneje iz Vipave. Mladi tamburaši delujejo v okviru Glasbenega društva Tamburjaši, njihovo ime pa vsebuje značilnost kraja, od koder prihajajo in sicer burjo. Skupina sodi v drugo generacijo tamburašev, ki se je izoblikovala na OŠ „Draga Bajca“ Vipava pod mentorstvom glasbene pedagoginje Vlaste Lokar Lavrenčič. Po večletnem uspešnem sodelovanju sa starejšimi kolegi, so oblikovali svojo skupino, ki ki danes šteje 10 članov. Večina med njimi je srednješolcev. Vsi se izobražujejo tudi v glasbeni šoli im poleg tamburic igrajo tudi druge inštrumente. V letu 2008. so prvič samostojno nastopili na državnem srečanju tamburaških i mandolinskih skupin in orkestrov Slovenije in za svoj nastop prejeli zlato priznanje. V letu 2009. so na državnem tekmovanju ponovno osvojili zlato priznanje s pohvalo, udeležili pa so se tudi Mednarodnega festivala hrvaške tamburaške glasbe v Osijeku in osvojili zlato plaketo Tambure Paje Kolarića. Poleg nastopov doma so gostovali že na Dunaju, v Frankrurtu in na Hrvaškem, radi pa sodelujejo tudi z drugimi tamburaškimi ali pevskimi društvi ter drugimi glasbeniki. V svoj repertoar vključujejo originalne tamburaške skladbe, slovenske ljudske skladbe in priredbe popularnih skladb. Tamburaški sastav TAMBURJAŠI dolazi iz Slovenije, točnije iz Vipave. Mladi tamburaši djeluju u okviru Glazbenog društva Tamburjaši, njihovo ime sadrži riječcu „burja“ po kojoj je Vipava prepoznata. Grupa pripada drugoj generaciji tamburaša koja je stasala u Osnovnoj školi „Draga Bajca“ Vipava pod mentorstvom glazbene pedagoginje Vlaste Lokar Lavrenčič. Nakon višegodišnje uspješne suradnje sa starijim kolegama, osnovali su vlastitu grupu koja danas broji deset članova. Skoro svi su već srednjoškolci, a školuju se i na glazbenoj školi. Pored tambure sviraju i druge instrumente. Godine 2008. sastav je prvi put nastupio na državnom natjecanju tamburaških i mandolinskih grupa i orkestara Slovenije i za svoj nastup primio zlatno priznanje. Godine 2009. su na državnom natjecanju ponovo primili zlatno priznanje s pohvalom. U istoj godini su bili sudionici Međunarodnog festivala hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku i osvojili zlatnu plaketu „Tambura Paje Kolarića“. Pored nastupa u Sloveniji svirali su u Beču, Frankfurtu i u Hrvatskoj. Vrlo rado surađuju s drugim tamburaškim i pjevačkim društvima i ostalim glazbenicima. U svoj repertoar uključuju originalne tamburaške skladbe, slovenske narodne i popularne skladbe. 73 TAMBURAŠKI ORKESTAR SPORTSKOG DRUŠTVA „SLOBODA“ TUZLA (BOSNA I HERCEGOVINA) Članovi orkestra: Nerma Škripić (1991.), Nešad Hadžić (1994.), Zumreta Džaferagić (1995.), Bruno Šimunović (1997.), Edin Brković (1994.), Harun Azapagić (1997.), Edin Alibegović (1991.), Edin Tufekčić (1991.), Bakir Bećirević (1997.), Edin Salković (1996.), Adi Alibegović (1996.), Mehmed Sulejmanagić (1996.), Tibor Kovačević (1995.), Emir Fazlić (1995.), Miran Kovačević (1997.), Igor Davidović (1989.), Đemal Trakić (1972.), Zekija Suman (vokalna solistica). PROGRAM Sava Vukosavljev Julije Njikoš Josip Magdić Vladimir Smiljanić ROMANCA TUZLANSKI DIPTIH I. stavak POD TUZLOM SE ZELENI MERAJA STAROGRADSKA RAPSODIJA op 234 (praizvedba) TRI BISERA STAROG GRADA Stihovi: Terezija Bognar Izvodi: Zekija Suman 74 Dirigent: NIHAD MUJEZINOVIĆ ZAKORAČILI PREMA – STOTOJ U krilu Sportskog društva „Sloboda” Tuzla već 91 godinu djeluje Muzička sekcija – Tamburaški orkestar koji je rado viđen i slušan. Nastupaju na raznim svečanostima i koncertima. Šire vlastito obrazovanje i odgajaju se na bogatim tradicijama. Od Petog festivala tambure u Zenici 1988. godine, do festivala u Tuzli 1991. godine osvajaju sve prve nagrade. Uzlaznu putanju prekida 1992. godine agresija na Bosnu i Hercegovinu. Zasmetale su, ali samo nakratko, granate, glad, nestanak struje. Uskoro su opet na poslu i sceni. Godine 1994. na prvom novogodišnjem koncertu „Slobodini“ tamburaši dokazuju kako zvuči tambura u rukama onih koji je osjećaju i vole i sami doživljavaju. Rad i uspjesi ostvaruju se pod brižnim rukovodstvom predsjedništva sekcije, ali i izuzetnim odnosom rukovoditelja Muzičke sekcije Nihada Mujezinovića. Ponikao, također, u ovoj sekciji kao njezin dugogodišnji član, unio je i unosi u svoj rad i rad orkestra izvanredan entuzijazam i samoprijegor. Tempo koji on nameće u radu i osobno požrtvovanje izazivaju posebno poštovanje, a rezultati i uspjesi doveli su do afirmacije tamburaškog orkestra i Zlatnih plaketa „Tambura Paje Kolarića“. 75 SKLADATELJ I KAPELNIK DRAGUTIN ZEHETNER 2 Bečko Novo Mjesto, 2. VI. 1858. 24. IX. 1918. Šibenik, P o rođenju Nijemac, dospio je u Dalmaciju i ovdje se upoznao s radom tamburaških orkestara. Još u Bečkom Novom Mjestu postaje članom limene glazbe, te dotjeravši kao kapelnik vojne glazbe do tadašnje štražmeštarske šarže, istupio je iz vojske u 33. godini svoga života i došao u Supetar na otoku Braču za kapelnika. Poslije je neko vrijeme službovao i u Splitu, a zatim kao kapelnik u Drnišu i Kninu, te dva puta u Šibeniku, gdje je i umro. Njegovo je značenje u razvoju tamburaške glazbe kojom se počeo baviti za svog kapelničkog djelovanja u tome što je napisao nekoliko izvornih skladbi za tambure. I on je, poput Šandora Bosiljevca i Ivana Bozzottia, shvatio da za tamburaške orkestre treba prvenstveno skladati izvorne koncertne skladbe. Za naslove svojih djela uzimao je dalmatinske nazive. Tako je skladao mazurku SAN NA KRKI (TAMBURICA, Sisak broj 20. 1914. g.) nekoliko koncertnih valcera, koračnicu, ATEMS i desetak skladbi plesnog karaktera. Najpoznatiji je ostao po svojoj uvertiri U PEĆINI (TAMBURICA, Sisak broj 19.- 1912. g.). Uz uvertiru Josipa Canića MOJA OTADŽBINA i Bosiljčevu uvertiru SOKOL, ova Zehetnerova skladba je treća uvertira izvorno skladana za tamburaški orkestar. Muzički jednostavno građena, melodika lahko shvatljiva i skladana u salonskom stilu, bila je prije Prvog svjetskog rata osvježenje uz mnoštvo tamburaške literature pretežno zabavnog tipa. U izvedbi američkog tamburaškog orkestra TAMBURICA iz Pittzburga (SAD) snimljena je i na gramafonsku ploču. Julije Njikoš Razgovor s Danijelom Koprijem, novim predsjednikom Hrvatskog tamburaškog saveza NEPOPRAVLJIVI OPTIMIST I ZALJUBLJENIK U OPUS DORE PEJAČEVIĆ Najviše me obeshrabruju ljudi koji ne žele prihvatiti iskonsko-civilizacijsku sintagmu kako se "čovjeka ne može očovječiti bez umjetnosti", na čijem vrhu svih umjetnosti ponosno stoji glazba! Na skupštini Hrvatskog tamburaškog saveza u Osijeku, skladatelj iz Našica, profesor Danijel Kopri, jednoglasno je izabran za novoga predsjednika, drugog po redu u dugoj, pedesetogodišnjici Saveza pod vodstvom Julija Njikoša, pitamo – za one koji malo znaju – tko je Danijel Kopri? – Otac je dva prekrasna djeteta, Andree i Deana, a kada upoznate dijete, upoznali ste i roditelja. Nepopravljivi je optimist, jarac u horoskopu, uporan do krajnjih granica pa često iscrpljuje sebe i svoje suradnike. Čovjek bez liječničkog kartona i s jedinom životnom slabošću: Marinom Kopri, svojom životnom družicom. Predsjednik je filozofskog kružoka – koji ne postoji – o utjecaju vibracija na život u svijetu koji nas okružuje. Zaljubljenik u glazbeni opus prve hrvatske skladateljice – kontese Dore Pejačević iz čije glazbene ostavštine često i sam traži nadahnuća u svom glazbenom životu. Daniel Kopri neslužbeni je predsjednik Programske komisije manifestacije Memorijal Dore Pejačević i član Povjerenstva za ocjenjivanje solo-tambura uz pratnju glasovira u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Agencije za odgoj i obrazovanje, te HDGPP-a. MOTIVACIJA ISPRED OCJENE! Romantičar je u duši, pedagog, kod kojega ocjena nikada nije mjerilo znanja nego motivirajući faktor. Organizator je stotine koncerata u Hrvatskoj i inozemstvu s vrhunskim hrvatskim glazbenicima, za čije je 77 NA IZVORU NADAHNUĆA: obitelj Kopri uz Dorin klavir u spomen-sobi hrvatske skladateljice Dore Pejačević nastupe uz tamburaški orkestar i dirigentsko umijeće Marine Kopri obrade sam pripremao. Producent je tri vrhunska tamburaška nosača zvuka. Zajedno sa suprugom Marinom dobitnik je najvišeg pedagoškog priznanja „Ivan Filipović“, Nagrade Grada Našica, jedne zlatne i dvije srebrne plakete „Tambure Paje Kolarića“ za izvedbe na Međunarodnom festivalu hrvatske tamburaške glazbe... Poznat kao animator djece, omladine, roditelja, sponzora, političkih opcija, iako sâm nikad nije bio član nijedne stranke. Njegov moto „ZA ŽIVOT BEZ NASILJA“, moto je koji ga prati od djetinjstva. Također je veliki ljubitelj životinja, jer kako bi i sâm rekao „tko ne voli životinje – ne voli ni ljude“. Daniel Kopri je čovjek s kojim su iskreno povezane prijateljske veze velikog broja Našičana, ali i ljudi dobre volje širom Hrvatske i svijeta; jer „smisao života je u davanju, a ne u uzimanju – a ljubav je pozitivna energija koja se prenosi frekvencijom kompatibilnom s cjelokupnim životom...“ Pitamo: Izabrani ste na mjesto čovjeka koji je Savez i Festival vodio od njegova osnutka i prvoga Festivala 1961. godine. Što je to što ste «naslijedili» i što vas na neki način ohrabruje na toj funkciji i, dabome, što vas u ovome trenutku, da tako kažem – obeshrabruje? – Međunarodni festival hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku, pedesetogodišnji je ustroj manifestacije čije su reference utemeljene u tambu78 raštvo koje obitava oko Lijepe Naše, a to ohrabruje u uvjerenju kako će i ovaj MFHTG proteći u duhu svega onoga dobroga što nam je ostavio u naslijeđe Julije Njikoš, čovjek koji je Savez i Festival vodio od 1961. godine. Kao dugogodišnji suorganizatori Festivala, rasli smo i sazrijevali u natjecateljskim sučeljavanjima i organizacijskim situacijama, što nam daje samopouzdanje kako uz logistiku provjerenih djelatnika Hrvatskog tamburaškog saveza, Tamburaškog društva „Dora Pejačević“, Osnovne glazbene škole „Kontesa Dora“, tako i nove ljude implementirane u organizacijske vode možemo uspješno ovogodišnji međunarodno-natjecateljski-revijalni tijek događanja dovesti do kraja na zadovoljstvo svih sudionika. TAMBURE SU RAVNOPRAVNE SA SVIM DRUGIM GLAZBALIMA – Najviše me obeshrabruju ljudi koji ne žele prihvatiti iskonsko-civilizacijsku sintagmu kako se „čovjeka ne može očovječiti bez umjetnosti“, na čijem vrhu piramide svih umjetnosti ponosno stoji glazba! Takvi su ljudi često u poziciji da na ine načine „potpomažu“ daljnji razvoj našeg nacionalnog glazbala – tambure, kao i Međunarodnog festivala hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku. Tambure su glazbala po svojim tehničkoizražajnim mogućnostima ravnopravna svim drugim, što dokazujemo natjecanjima na kojima komorni tamburaški sastavi i orkestri često pobjeđuju u konkurenciji s drugim instrumentalnim skupinama. Najveći OBITELJ KOPRI DALEKO OD ZAVIČAJA: uspomena s dalekog putovanja Norveškom prije deset godina na trajektu s poluotoka Fosena prema Trondheimu 79 problem individualne nastave na odjelima tambure je originalna literatura pisana za takva glazbala, što se posebno očituje na natjecanjima solo-tambura uz pratnju glasovira. Kod tamburaških orkestara problem originalne literature izražen je na način dostupnosti brojnim praizvedbama i partiturama koje nisu u digitaliziranom obliku i u današnjem informatičkom svijetu u kojem više nitko nema vremena rukom prepisivati dionice također su „mrtve note na papiru“. Jedno od pitanja koje ćemo sigurno morati otvoriti je i ono kako tamburaško notno blago učiniti dostupno današnjem glazbeniku. – Kako dalje širiti tamburaštvo? – Bez medija ne možemo širiti ljepotu tamburaškog izričaja. Televizije, radio-postaje, tiskovine, internet, nosači zvuka, DVD, važan su dio promoviranja i predstavljanja ljubavi prema ovom glazbalu koje je u nama Hrvatima „genetski kodirano“. Otvoriti vrata tamburi u svim glazbenim žanrovima, pokazati i dokazati kako tambure dobro zvuče u obradama klasične, zabavne, rock i ine glazbe trnovit je put kojim moramo hodati svakom novom partiturom, probom ili koncertom. NAŠU OBITELJSKI PRIČU – ŽELIM SVAKOME RODITELJU Pitamo sugovornika: - Četvero vas je u obitelji Kopri koji su životno vezani za glazbu. Ima li dana i trenutaka da glazba nije glavna tema razgovora i ako nije, koji su to razgovori koji vas "odmiču" od glazbe? - Imati obitelj koja je osim genetske povezanosti oblikovana u savršeni glazbeni tim uzajamnog nadopunjavanja u različitim sklonostima, obiteljska je priča koju želim svakom roditelju. Andrea i Dean su svoje prve glazbene korake napravili još s pet godina, pjevajući u dječjem zboru uz rock-band, kao i uz naš tamburaški orkestar. Sudjelovali su na stotinama koncerata, snimanjima, putovanjima po cijeloj Lijepoj Našoj, Europi, svirajući i pjevajući gradili su svoju osobnost koja je rezultirala i s Rektorovom nagradom i Top-stipendijom Republike Hrvatske. – Zajednički odlasci na koncerte, kinopredstave, ljetovanja, uvijek su dobra prilika da se posao koji „nosimo na leđima“ gurne u stranu. Osim ljubavi prema glazbi obitelj Kopri emotivno je vezana i kroz ljubav prema životinjama koje su uvijek bile dio naše obiteljske priče. Đuro Šovagović 80 Razmišljanja vršitelja dužnosti tajnika Hrvatskog tamburaškog saveza Branka Dagena SVE VIŠE ZLATNIH TAMBURAŠA – SVE MANJE I MANJE NOVCA! Na skupštini, održanoj u Osijeku 26. veljače 2o11. godine, Dagen je iznio impresivne podatke o broju orkestara i članova koji su se natjecali na Međunarodnom festivalu hrvatske tamburaške glazbe, ali i osvojenim zlatnim priznanjima, dok na drugoj strani takav tamburaški zamah ne samo u Hrvatskoj već u međunarodnom okruženju, ne prati očekivana i nužna financijska potpora ni Hrvatskom tamburaškom savezu ni tamburaškim orkestrima. P oštovani prijatelji, nalazim se u neobičnom položaju. Poslove tajništva – uz vođenje arhive – prihvatio sam kad su u zadnja dva festivala orkestri koji su nastupali, osvojili čak trideset i osam zlatnih plaketa prema prosudbi posebne komisije. Pokojni predsjednik, Julije Njikoš, je na kraju trideset i drugog Festivala, kada je podijeljeno osamnaest zlatnih plaketa, izjavio da "dosada ni na jednom Festivalu, nije podijeljeno od 1964. godine izvođačima toliko zlatnih plaketa!" Što svjedoči koliko je napredovala izvođačka izvrsnost tamburaških orkestara. I, samo godinu dana kasnije – na trideset i trećem Međunarodnom festivalu – letvica je podignuta čak na dvadeset orkestara koji su ponijeli svojim kućama Zlatnu plaketu! To potvrđuje da je izvođenje glazbe na tamburama orkestara koji se natječu na Međunarodnom festivalu, doseglo visoku, zavidnu razinu muziciranja, na čemu mogu zavidjeti i oni kojima je glazba na tamburama profesionalni posao! 81 Ovaj podatak ističem radi toga da vas uvedem u jedno drugo područje koje je neposredno vezano za jedan drugi posao koji prate tamburaše u njihovu okupljanju i stvaranju povoljnijih uvjeta za djelovanje i natjecanje na Međunarodnom festivalu hrvatske tamburaške glazbe. Taj dio posla leži u organizaciji i stvaranju uvjeta da tamburaški orkestri imaju potporu u pratećim "opslužiteljima" u stvaranju primjerenih uvjeta za odmjeravanje znanja i iskustva u nastupima na javnoj pozornici. P odatak o broju zlanih plaketa ističem radi toga da vas uvedem u područje koje je neposredno vezano za jedan drugi posao koji prate tamburaše u njihovu okupljanju, stvaranju što povoljnijih uvjeta za djelovanje i natjecanje na Međunarodnom festivalu hrvatske tamburaške glazbe. Taj dio posla leži u organiziranju i stvaranju uvjeta da tamburaškim orkestrima potpomognu u stvaranju programskih izvođenja za finalno odmjeravanje znanja, iskustva i vještine na javnoj pozornici. Srce svega toga je tajništvo Saveza i Festivala, o čijem radu imam obvezu nešto kazati. Vodeći računa da je taj dio posla uspješno vodio i odrađivao profesor Frano Dragun, pa mu ovom prigodom izražavam veliku zahvalnost u svoje ime i ime Saveza! Svakako, ne mogu a da istovremeno ne izrazim i zahvalnost našemu vjernom, brižnom i pedantnom rizničaru Franji Fekete, koji je domaćinski štedljivo vodio naše skromne financijske prihode, da mu zahvalimo i na izboru njegove nasljednice, gospođe Dubravke Nikolić, koja je nastavila njegovim, utabanim stazama! MIRIS ČOBANCA: Skupštinare je dočekao i trajao za vrijeme zasjedanja, zamamni miris čuvenoga slavonskog čobanca kojega je „vario“ glavni i odgovorni urednik Radio Osijeka Davor Lončarić, inače zaljubljenik i prijatelj majstora na tamburama… 82 KRATKO, JASNO I NE BAŠ OHRABRUJUĆE: Izvješće nove rizničarke Dubravke Nikolić, bilo je vrlo kratko i ne baš obećavajuće. Ono malo novca što je Hrvatski tamburaški savez skupio – što od grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, te iz republičkih sredstava – za tamburaše i festivale, trošilo se više nego skromno. Ništa nisu bolja očekivanja u narednom razdoblju. I dok se zvuci tambure šire ne samo u Hrvatskoj već i susjednim zemljama od kojih se mnoge „griju“ na europskim izvorima – Savez i Festival jedva krpaju kraj s krajem! Nadajmo se da će gospođa Dubravka na idućoj skupštini imati mnogo boljih vijesti! O bujam poslova koji svakodnevno izviru iz zahtjeva i potrebe Međunarodnog festivala hrvatske tamburaške glazbe, traži na mjestu tajnika, osim bliskost s tamburom i tamburaškom glazbom i okretnost, znanje, marljivost i odlike prilagodljivosti današnjim prilikama, koji bi na odgovarajući način pratio snažni razvoj tamburaštva. Danas je, mislim prigoda da o toj temi otvoreno razgovaramo s naglaskom traženja i drugih, izdašnijih vidova financiranja i Saveza i festivalskih manifestacija, pa tako i financiranje tajništva. Nalazimo se, dakle, u situaciji kad se iz godine u godinu širi tamburaški pokret i preko granica Hrvatske, ali se šire i sredine koje žele prihvatiti festivalske manifestacije, jača kvaliteta izvođača, širi se i krug skladatelja, i to novih mladih skladatelja koji pišu skladbe za sve kategorije tamburaških orkestara, okuplja se i sve veći broj "podupirajućih" članova na koncertima, a istovremeno, na drugoj strani, sve je više orkestara i društava koji jedva krpe kraj s krajem, pa tako i naš Savez i festivalske manifestacije… Unatoč tome, ne možemo zanemariti da je tajništvo dosada uspješno organiziralo sve priredbe i druge festivalske manifestacije, koji je, 83 eto, prerastao i u međunarodni festival. Ne samo po broju orkestara iz inozemstva koji izvode svoj program na tamburama. Tajništvo je u tom pogledu dalo svoj doprinos u organizaciji nastupa, u prijateljskoj suradnji s domaćinima u mjestima gdje su orkestri nastupili pa sve do rješavanja ostalih problema koji su pratili festivalske priredbe. Festival i njegove manifestacije redovito su i opširno pratili publi- kacije, knjige i programe svih sudionika Festivala i glasilo "Hrvatska tamburica", koje je donosilo informacije o sudovima ocjenjivača i osvajanju priznanja, ali i opširne reportaže i dojmove sa susreta tamburaša i njihova programa u svim mjestima gdje su nastupali. Naravno, ne možemo zanemariti da smo baš pretprošle i lanjske godine zakazali u redovitom izdanju "Hrvatske tamburice" radi financijskih i drugih problema, Dopustite da vas u najkraćim crtama podsjetim na najznačajnije festivalske manifestacije koje su se javno odvijale u vremenu od prošle pa sve do evo, današnje skupštine. Dakle, od 2oo6. do 2o1o. godine u pet festivala natjecanja s koncertnim programima održani su osim u središtu Saveza, Osijeku, još u mjestima Našice, Belišće, Donji Miholjac, PAŽLJIVI SLUŠATELJI: Članovi Saveza hrvatske tamburaške glazbe pažljivo su saslušali sve govornike koji su uzeli riječ na skupštini, kojoj su prisustvovali i tajnik Hrvatskog sabora kulture Dražen Jelavić i brojni predstavnici grada Osijeka… 84 Beli Manastir, Vinkovci, Vukovar, Staro Petrovo Selo, Pečuh (Mađarska), Duboševica, Parndorf (Austrija) i Sombor (Srbija). N a pet festivala Hrvatske tamburaške glazbe nastupilo je – ni manje ni više – nego stotinu i trideset i tri što orkestra, što grupa, što malih sastava. Te činjenice svjedoče o snazi tamburaškog pokreta, ali i širini prostora na kojemu tamburaši izvode svoj program. Uz to, tajništvo gotovo svakodnevno, osobito pred Festival, ima otvorene razgovore, telefonske kontakte sa svima koji se pripremaju za Festival. Bilo da traže notne materijale od skladatelja bliskih tamburaškoj glazbi – podsjećam da imamo jednu od najbogatijih arhiva skladbi pisanih od skladatelja bliskih tamburi. Usput: u zadnje su vrijeme počeli razgovori o tome da osječki Muzej Slavonije preuzme bogatu i sistematiziranu glazbenu arhivu s djelima pisanih za tambure. Prije toga – ili usporedo – razgovara se i o digitalizaciji arhive tako da ona bude na uvid i korištenje svim tamburaškim orkestrima i malim sastavima. Osim toga Festival povremeno izdaje i publikacije koje govore o povijesti tamburaške glazbe u nas, tako da će upravo uskoro biti završeno tiskanje prve knjige pokojnog Julija Njikoša o povijesti i razvoju tambure i tamburaške glazbe. Savez, a preko njega i tamburaška društva, najviše osjećaju posljedice dugogodišnje krize u društvu, što se izravno odražava i na rad i razvoj tamburaške glazbe. To, naravno, najviše pogađa naše članice: tamburaška društva, ali i Savez, koji je nosilac značajnih tamburaških aktivnosti i manifestacija. Dosadašnji izvori financiranja Hrvatskog tamburaškog saveza vrlo su oskudni za njegovu naraslu aktivnost koja u zadnje tri-četiri godine prelazi granice Republike Hrvatske i postaje sve značajnija međunarodna manifestacija. U pravo ta međunarodna komponenta naše aktivnosti, daje nam naznaku da bismo trebali "otkriti" putove u traženju izvora financiranja. Jer, i sami znate da u našem području međunarodne suradnje i širenja tamburaške glazbe izvan granica naše domovine, postoje sredstva koja takve manifestacije podržavaju. Neka mi bude dopušteno da s ovoga mjesta i u svome izvješću uputim zahtjev našim članovima i orkestrima koji lakše pronalaze puteve do republičkih i inih međunarodnih institucija da nam pripomognu da svojim programima i aktivnostima, koncertima u susjednoj Bosni i Hercegovini, Vojvodini, te članicama Europske unije Mađarskoj, Sloveniji i Austriji, "zakucamo" i na vrata fondova Europske unije koji potiču međugraničnu suradnju susjednih 85 zemalja, osobito ovaj vid koji mi njegujemo: glazba, pjesma, međusobno zbližavanje naroda… Dragi i poštovani prijatelji, želio sam u svojem izvješću potaknuti vas na razmišljanje – ne samo o aktivnostima koje potiče, organizira i vodi Hrvatski tamburaški savez, već da vidimo kako da se osiguravaju snažniji i redovitiji izvori financiranja naše razgranate aktivnosti, koja ima plemenite ciljeve, i da ne dođemo u situaciju da ne možemo materijalno pratiti tako razgranati plodni pokret koji je zahvatio tamburu u zadnjih desetak godina. Nije neskromno kazati da je u tome bila i ostala velika uloga Hrvatskog tamburaškog saveza i našega, sada već, Međunarodnog festivala, kojega je dosada uspješno vodio pokojni maestro Julije Njikoš. Njemu u znak zahvalnosti naša je obveza i dužnost da nastavimo voditi i dalje tamburaški pokret na svim područjima ne samo Hrvatske već i susjednih zemalja. 86 DIRIGENTI, SKLADATELJI, OCJENJIVAČI, VODITELJI... DANIEL KOPRI: NA DORINOM TRAGU Osvojivši jednu zlatnu i dvije srebrne plakete „Tambura Paje Kolarića“, profesor Daniel Kopri nepobitno potvrđuje kako Našice poslije utemeljiteljice moderne hrvatske glazbe, kontese Dore Pejačević, ponovo imaju skladatelja intuitivnog nadahnuća. Na posljednja tri festivala hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku, profesor Daniel Kopri, voditelj Odjela tambure i proslavljenog tamburaškog orkestra, nagrađen je jednom zlatnom i dvjema srebrnim plaketama „Tambura Paje Kolarića“, što potvrđuje da se grad Našice može ponositi svojim skladateljem i razinom glazbene kulture koja u tom gradu nastaje pronoseći Dorino ime i djelo dostojno divljenja. Na tamburaškom glazbenom spektaklu koji je lani – 2010. godine – dvanestog lipnja, održan u slavonskom hramu kulture – na pozornici HNK u Osijeku, uz 14 obrada koje smo čuli na koncertu, orkestar je odsvirao i pet skladbi Daniela Koprija (Našička princeza; Fantazija za berdu i Moja prva ljubav; Ljubav uvijek pobjeđuje i Pred Dorinom bistom). Tragom korijena majke Marije (rođene u Lili pored Našica, a krštenoj u našičkoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog) prof. Daniel Kopri doselio je 1986. u Našice s obitelji (supruga Marina, kći Andrea i sin Dean) i uključio se u rad HKD-a „Lisinski“ pjevajući i skladajući za različite glazbene sastave. Kao glazbeni stručnjak i pedagog obnaša različite dužnosti: predlagač je i član ocjenjivačkog suda na državnim natjecanjima solo tambura uz pratnju glasovira; godinu dana radio je kao predavač na Umjetničkoj akademiji – Odjel tambure, gdje sada uspješno radi njegova kći prof. Andrea Kopri, a također je i dugogodišnji predsjednik Programske komisije manifestacije “Memorijal Dore Pejačević”. Zajedno sa suprugom, dirigenticom Marinom Kopri, dobitnik je Nagrade „Ivan Filipović“ godine 1997., najvišeg prosvjetnog priznanja koje dodjeljuje Hrvatski sabor za uzoran pedagoški rad i postignuća u struci. Iskreni zaljubljenik u glazbu Dore Pejačević, romantičar u duši, Daniel Kopri ističe: „Našički park pun je vibracija koje nije teško upiti i prenijeti u notno crtovlje, treba samo srcem osluškivati prirodu i nadahnjivati se 87 nepresušnim izvorima jer ljepotu treba naći, istinu otkriti, nužno učiniti, ono što oslobađa – proživjeti, Dorina je misao koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim.“ Kolosalna simfonija Dore Pejačević skladana u fis-molu, kao i većina Koprijevih skladateljskih ostvarenja, ispunjava dušu slušatelja osobitom životnom radošću. Sada već prepoznatljiva glazbena obitelj Kopri sigurna je oaza u kojoj će skladatelj Daniel Kopri iznjedriti još puno glazbenih bisera na radost zahvalnoj publici. DEAN KOPRI: DIRIGIRA, SKLADA I MUZICIRA Dean Kopri, student diplomskog studija Glazbene pedagogije na Umjetničkoj akademiji u Osijeku i dobitnik Top stipendije za top stipendije 2009. godine, od listopada je 2009. godine dirigent Juniorskog orkestra Slavonskog tamburaškog društva “Pajo Kolarić” i jedan od voditelja Tamburaške škole u okviru društva. U proteklim dvjema godinama s Tamburaškim komornim sastavom i Triom Akademije osvojio je tri visoke nagrade na Državnom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa u Opatiji, pri čemu ga je stručno vodila prof. Andrea Kopri. Od ožujka 2008. godine suradnik je Osnovne glazbene škole “Kontesa Dora” kao korepetitor Dječjeg zbora. U Nadzornom je odboru Tamburaškog društva “Dora Pejačević” Našice, u kojem još uvijek aktivno muzicira kao vokalni solist, prateći vokal i klavijaturist na koncertima u Hrvatskoj i šire. S Tamburaškim je orkestrom snimio četiri glazbena CD-a (Razglednica iz Našica, Impresije iz Našica, I to smo mi, Tragovi na vodi) te DVD Zapis na brezovoj kori. Također se bavi skladanjem, produciranjem i snimanjem instrumentalne glazbe za filmove, računalne igre i dr. U veljači 2009. godine tvrtka Eidos Interactive, koja proizvodi hit serijal Tomb Raider, objavila je intervju s Deanom Koprijem na svojoj službenoj web stranici. Pjeva u Akademskom zboru koji je proteklih četiriju godina izvodio velika djela, kako u Hrvatskoj, tako i u mađarskom Pečuhu. Član je Mješovitog zbora HKD-a “Lisinski” Našice. Sa šesnaest je godina postao član Hrvatskog društva skladatelja. Od tada je napisao niz autorskih kompozicija i obrada za tamburaški orkestar, solo instrument i glasovir, rock band i dr. Sa sestrom je Andreom napisao poprock mjuzikl Dva svijeta, koji je trenutno u pripremi. ANDREA KOPRI: SLAŽE NAGRADE DO NAGRADE Andrea Kopri profesorica je tambura i voditeljica Dječjeg pjevačkog zbora u OGŠ “Kontesa Dora” Našice. U trima godinama rada, od kada 88 je diplomirala na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, s nadarenim je učenicima osvojila osam regionalnih i četiri državne nagrade na natjecanjima učenika i studenata glazbe i plesa. Od ožujka je 2007. stručni suradnik na kolegiju Tambure pri Umjetničkoj akademiji u Osijeku. S motiviranim je studentima postigla izvrsne rezultate osvojivši tri državne nagrade u disciplinama komorni sastavi i trio, predmetima koji ne postoje u akademskom obrazovanju, već su proizvod snažne želje studenata i njihove profesorice za daljnjim glazbenim napretkom u muziciranju na tamburama. Već četvrtu godinu dirigentica je Mješovitom pjevačkom zboru HKD-a “Lisinski” Našice, koji je održao brojne koncerte u Hrvatskoj i inozemstvu. Kao zaslužna studentica, dobitnica je Rektorove nagrade akademske godine 2004./2005. Tijekom godina, sudjelovala je u snimanju četiriju glazbenih CD-ova Tamburaškog društva “Dora Pejačević” i DVD-a Zapis na brezovoj kori. Svoj doprinos daje i kroz aranžiranje skladbi za tamburaški orkestar i solo instrumente. S bratom Deanom napisala je brojne skladbe i pjesme za rock-band, a trenutni im je izazov rad na pop-rock mjuziklu, koji je već pronašao mladog i uspješnog zagrebačkog redatelja. Uz Tamburaško društvo “Dora Pejačević” Našice nastupa kao vokal i prateći vokal u Hrvatskoj i inozemstvu. MARINA KOPRI: ČETVRTI CVIJET NA OBITELJSKOJ GRANI! Marina Kopri rođena je 20. svibnja 1957. godine u Rijeci. Osnovnu je školu pohađala u Vukovaru, a Srednju glazbenu Franje Kuhača u Osijeku. Studirala je na Akademiji umjetnosti u Novome Sadu, gdje je i diplomirala te stekla zvanje profesora glazbe. Zaposlila se kao nastavnica glazbene kulture u Vukovaru, a zatim u Vinkovcima kao profesionalni voditelj KUD-a “Lisinski” i podmlatka puhačkog orkestra te nastavnik solfeggia, harmonike i zborovođa u Osnovnoj glazbenoj školi “Josip Runjanin”. U Našice je doselila 1986. godine sa suprugom Danielom i kćeri Andreom, gdje su se oboje zaposlili i upotpunili obitelj rođenjem sina Deana. U novoosnovanoj osnovnoj glazbenoj školi predavala je solfeggio, glasovir i harmoniku te vodila pripravni razred, zbor i orkestar harmonika. Otvaranjem Odjela tambure 1989. godine započela je suradnju s HKD-om “Lisinski” Našice, čime započinje razdoblje njezina intezivnog bavljenja glazbenom pedagogijom izvan škole. Kao dirigentica Pjevačkog zbora i Tamburaškog orkestra HKD-a “Lisinski”, od 1990. do 1996. godine, te nadalje Tamburaškog orkestra Osnovne glazbene škole Dore 89 Pejačević, sustavno je promicala zborno pjevanje i tamburašku glazbu, što aktivno čini i danas. Marina je 2002. godine sa suprugom Danielom sudjelovala u osnivanju Tamburaškog društva “Dora Pejačević” u Našicama, gdje je kao dirigentica osvojila prestižne nagrade i oblikovala Tamburaški orkestar srednjoškolaca i studenata, a nekadašnjih učenika glazbene škole, u jedan od najuspješnijih orkestara u cijeloj zemlji. Tijekom svoje pedagoške prakse sa svojim je učenicima osvojila sedamdeset nagrada i priznanja, s Tamburaškim orkestrom snimila ukupno četiri nosača zvuka i nekoliko televizijskih emisija te nastupila u brojnim mjestima diljem Hrvatske i Europe (Španjolska, Norveška, Švicarska, Njemačka, Slovačka, Mađarska, Italija i Slovenija). U svom plodnom glazbenom radu posebna joj je čast istaći audijenciju kod Svetog Oca Ivana Pavla II. u Vatikanu. Uspješan pedagoški rad okrunjen je 1997. godine dodjelom godišnje nagrade “Ivan Filipović”, koja je ujedno i najviša državna nagrada na području pedagoške djelatnosti. Godine 2003. dobila je godišnju nagradu Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga u Zagrebu. Agencija za odgoj i obrazovanje i ministar Dragan Primorac dodijelili su joj nagradu kao mentorici Tamburaškog orkestra za osvojenu prvu nagradu u školskim godinama 2006./2007., 2007./2008. i 2008./2009. u obliku keramičkog globusa. U 2004. je godini osvojila i godišnju županovu nagradu Osječko-baranjske županije za uspješan pedagoški rad u 2004. godini. Budući da se većina nabrojenih aktivnosti odvija u izvannastavnom vremenu, značajno je istaći da je cijeli svoj profesionalni i privatni život podredila glazbi, a posebno radu s mladima. Veći dio svoga rada obavlja volonterski, a osobito se rado odaziva humanitarnim akcijama. Njezine su glazbene aktivnosti često motivirane i usklađene sa značajnim projektima kojima Našice i cijela Hrvatska obilježavaju obljetnice rođenja i smrti prve hrvatske skladateljice Dore Pejačević. Tijekom procesa razdvajanja od Osnovne škole Dore Pejačević, 2007. je godine izabrana za privremenu ravnateljicu samostalne Osnovne glazbene škole “Kontesa Dora” u Našicama, a od siječnja 2008. za prvu ravnateljicu. Sva njezina priznanja i pedagoški uspjesi proizlaze iz uspješne suradnje sa suprugom aranžerom, skladateljem, idejnim začetnikom i organizatorom glazbenih događanja. U budućnosti će ova suradnja biti stručno oplemenjena i glazbenim doprinosima njezine djece. 90 MILOŠ GRUBIĆ: PONOSAN NA SVOJE UČENIKE Miloš Grubić rođen je 22. prosinca 1974. godine u Našicama. Osnovnu je glazbenu školu završio u Donjem Miholjcu. Diplomirao je glazbenu kulturu na Pedagoškom fakultetu u Osijeku 1997. godine. Od 2001. do 2008. godine u Osnovnoj glazbenoj školi “Slatina” radi kao nastavnik tambura, dirigent Tamburaškog orkestra i voditelj Komornog sastava tambura. U 2008. se godini zaposlio kao nastavnik tambura i voditelj Komornog sastava tambura u Osnovnoj glazbenoj školi “Beli Manastir”. Tijekom svog stručnog rada osvojio je brojne glazbene nagrade i priznanja. S tamburaškim je orkestrom Osnovne glazbene škole "Slatina" na Festivalu hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku osvojio dvije srebrne i dvije zlatne plakete “Tambura Paje Kolarića”, a s Komornim sastavom iste škole na Državnom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa 2005. i 2006. godine osvojio treću i drugu nagradu. Na regionalnom natjecanju u disciplini solo bisernica uz pratnju glasovira u Vinkovcima njegovi su učenici osvojili dvije druge nagrade. Ponosan je i uspjehom svojih petero učenika koji su upisali srednju glazbenu školu u Križevcima. Miloš Grubić istakao se i osobnim nastupima s orkestrom 100 tamburaša u Koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” u Zagrebu te na koncertu u Konzerthauseu u Beču, postavši time njihovim aktivnim članom. JOSIP MAGDIĆ: PLODAN I NAGRAĐIVAN Josip Magdić (Ogulin, 19. 3. 1937.), skladatelj, dirigent, orguljaš i pedagog nakon završene Više pedagoške škole u Zagrebu upisao je kompoziciju i dirigiranje na Akademiji za glasbo u Ljubljani te 1966. magistrirao kompoziciju u klasi L. M. Škerjanca. I orgulje je učio u Ljubljani. Isprva je bio samostalni umjetnik u Ljubljani, a 1967. odlazi u Bjelovar gdje postaje direktorom Glazbene škole V. Lisinskog. Od 1970. profesor je teorijskih predmeta na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, 1972. utemeljuje i vodi ansambl za suvremenu glazbu Moderna muzika Sarajevo, pet godina kasnije pokreće i koncertira s grupom MASMANTRA koju spaja s elektroakustičkom radionicom (EAR) pri udruženju skladatelja. Postaje 1985. redovitim profesorom, a 1981. tiskan mu je udžbenik Vokalna polifonija po uzoru na suvremena nastojanja da se u oblasti predmeta Kontrapunkt, odnosno Polifonija zaista izučava renesansni slog. U Sarajevu je ostao i u vrijeme najtežih ratnih događanja nastupajući vrlo angažirano u okviru Hrvatskog kulturnog društva "Napredak" kada je stvorio i dvije značajne zbirke RATNE KAJDE ‘92 i DOMINUS 91 CONTERENS BELLA. Tijekom 25 godina, koliko je radio u Sarajevu, predavao je kompoziciju, orkestraciju, polifoniju, analizu glazbenih oblika, suvremenu notaciju i elektroničku glazbu. Od 1995. redoviti je profesor teoretskih predmeta na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Krajem 2006. g. Muzička akademija je tiskala dopunjen i bogato opremljen udžbenik Vokalnu polifoniju – strogi renesansni slog /Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis/. Često nastupa solistički izvodeći vlastita djela na orguljskim koncertnim turnejama po Francuskoj, Danskoj, Italiji, Hrvatskoj, Njemačkoj, Norveškoj, SAD, Kanadi, Irskoj itd. Dvije stotine i trideset sedam opusa, koji se izvode gotovo u svim europskim zemljama i na više kontinenata, stvoreni su za najrazličitije ansamble od solističke, komorne, simfonijske, vokalno-instrumentalne pa do dječje, zborske, scenske, tamburaške, elektroničke, filmske i multimedijalne glazbe, kao i instalacija. Član je Društva slovenskih skladateljev od 1964., Udruženja kompozitora BiH od 1970., a Hrvatskog društva skladatelja od 1995. Bio je u tri mandata prodekan Muzičke akademije u Sarajevu od 1983. do 1985. i od 1990. do 1994., pročelnik Teoretsko-pedagoškog odsjeka od 1971. do 1978., zatim Odsjeka za kompoziciju i dirigiranje od 1987. do 1989. Također je bio tajnik, a kasnije i predsjednik Udruženja kompozitora BiH, zatim predsjednik manifestacije Dana muzičkog stvaralaštva BiH, vođa Elektroakustičke radionice BiH EAR, član i predsjedavajući redakcije TMSJ u Opatiji, tajnik jugoslavenske sekcije ISCM (1984. - 1986.) itd. Za svoje stvaralaštvo primio je nagrade i priznanja: Prešernovu akademsku nagradu 1964., Nagradu SSS-a 1969. za orkestarsku skladbu; Nagradu IX. međunarodnog natječaja elektroakustičke glazbe u Bourgesu, Šestotravanjsku nagradu grada Sarajeva 1986., Nagradu Zlatno kolo Kulturno-prosvjetne zajednice BiH 1987., Četverosrpanjsku nagradu SUBNOR-a 1988., Nagradu Ministarstva kulture Republike Hrvatske 2002. i 2003. za Kasaciju za basklarinet i gudački kvartet, Zlatne plakete na Danima duhovne glazbe u Splitu (1998., 2004., 2006. i 2009.g.), Vjesnikovu nagradu Josip Štolcer Slavenski, 2007. godine… DRAGUTIN STIVANIČEVIĆ: VRSTAN UČITELJ I GLAZBENI PEDAGOG Osječanin, Dragutin Stivaničević, rodio se šestog rujna 1946. godine u Mandićevcu. Školovao se u Osijeku gdje je i završio Srednju glazbenu školu "Franjo Kuhač", nastavio studij glazbe u Sarajevu na Muzičkoj 92 akademiji, gdje završava šesti stupanj. Danas radi u Osnovnoj školi “Dobriša Cesarić” u Osijeku. Od 1996. godine vanjski je suradnikmentor Pedagoškog fakulteta – Odjel glazbene kulture, a od te godine imenovan je mentorom u školi u kojoj radi, a koja je postala vježbaonicom Pedagoškog fakulteta – Odjel za glazbenu kulturu. Šest godina je obavljao dužnost voditelja Stručnog vijeća glazbene kulture osnovnih škola Osječko-baranjske županije. Zapažene je rezultate postigao i kao voditelj i dirigent poznatog i priznatog Slavonskog tamburaškog društva “Pajo Kolarić”, posebice na svim dosadašnjim festivalima hrvatske tamburaške glazbe. S društvom je širio glazbenu tradiciju slavonskog podneblja njegujući koncertnu i ostalu glazbenu literaturu na tamburama kao plemenitom tradicijskom instrumentu. Danas, osim što je djelatnik u Osnovnoj školi “Dobriša Cesarić”, obnaša funkciju dirigenta Muškog pjevačkog zbora “Zrinski” i dobitnik je nagrade Osječko-baranjske županije za životno djelo ostvareno u području kulture i prosvjete u 2008. godini. Ističe se ne samo kao vrsni glazbeni učitelj već i glazbeni pedagog, o čemu svjedoči činjenica da je njegova škola, u kojoj radi trideset i pet godina, bila vježbaonica Pedagoškog fakulteta. Glazba je Stivaničeviću nadahnuće i smisao postojanja, a raspjevani glasovi mladih ljudi i vrhunski izvedeni tonovi na tamburaškim instrumentima – najveće životno zadovoljstvo. DRAŽEN VARGA: TRIDESET I PET GODINA S GLAZBOM U Vrbovcu, rodnom gradu, završio je osnovnu školu, nižu glazbenu školu i gimnaziju. Srednju glazbenu polazio je u Bjelovaru (klarinet). Na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu diplomirao je 1976. stekavši zvanje nastavnik glazbene kulture. Predaje glazbeni u osnovnim školama u Vrbovcu, Savskom Marofu, Zaprešiću i Zagrebu, a posljednjih 15 godina radi kao nastavnik tambura u Glazbenoj školi Zlatka Balokovića i Ferde Livadića u Samoboru, te osnovnim glazbenim školama u Vrbovcu i Zaboku. Brojna su kulturno-umjetnička društva s kojima je surađivao tijekom ovih 35 godina rada. Izdvajamo samo neka; KUD "Prečko", KUD "Croatia", FA "Ententin", FA "Mladost-Samoborček", KUD "Hruševec Kupljenski", KUD "Strmec", KUD "Zabok". Za sva ta društva napisao je nekoliko desetaka glazbenih obrada od kojih je dio snimljen na nosače zvuka. Veliki dio tih aranžmana sakupio je u zbirci Birajmo si frajlicu namijenjenoj tamburaškim sastavima i orkestrima i vokalnim solistima i folklornim zborovima. U vlastitom izdanju pripremio je Početnicu za 93 tamburaše, kvartnog a-e i g-d sustava, a u pripremi su i priručnici za glazbenu školu (s istom tematikom). Stalni je glazbeni suradnik Hrvatskog sabora kulture. U njihovoj organizaciji održava seminare i predavanja za mlade tamburaške voditelje. Predavač je i voditelj seminara za potrebe Javnog sklada Republike Slovenije i član Državne komisije koja ocjenjuje slovenske tamburaške orkestre. Kao nastavnik tambura postigao je niz zapaženih rezultata i bezbroj nagrada i priznanja koje su učenici tambura donijeli u svoje škole. Nekoliko desetaka prvih i drugih, od regionalnih do državnih, a najdraže su mi četiri Zlatne plakete Tambura Paje Kolarića iz Osijeka i tri druge i tri prve s Državnih natjecanja ansambala u organizaciji GDGPP-a. Na temelju svih dosadašnjih rezultata, primio je (2007.) Godišnju nagradu HDGPP-a. ANTON GRAHEK: U RUKAMA ŽUPANČIČEVA PLAKETA Anton Grahek rođen je 15. siječnja 1968. godine u Novom Mestu (Slovenija). Danas živi u Črnomlju. Osnovnu i nižu glazbenu školu za klavir pohađao je u Črnomlju. U Mariboru je upisao studij Glazbene pedagogije. Zaposlen je u nižoj Glazbenoj školi u Črnomlju gdje podučava učenike sviranju i na tamburama. S tamburicom se počeo “družiti” tek u svojoj dvadeset i petoj godini u folklornoj grupi u Dragatuši. Tu je počeo podučavati 1993. godine i prve tamburaše. Iz te je grupe bio ustanovljen, danas najbolji, Tamburaški orkestar “Dobreč” iz Dragatuša, koji je bio šest puta prvi na državnom natjecanju tamburaških orkestara Slovenije. Prošle je godine orkestar na Festivalu u Osijeku, u svojoj kategoriji, osvojio drugo mjesto. Uz vođenje Tamburaškog orkestra “Dobreč” radi i s tamburaškim orkestrom Glazbene škole Črnomelj i tamburaškom grupom u Dragatušu. Za svoj rad s tamburašima dobio je najviše kulturno priznanje općine – Župančičevu plaketu. 94 Nova knjiga Julija Njikoša SITNE ŽICE TAMBURICE I U VAŠIM RUKAMA Iznenadna smrt dugogodišnjeg predsjednika Hrvatskog tamburaškog saveza glazbe, osnivača i brižnog voditelja Festivala hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku Julija Njikoša, zatekla je u trenucima završetka knjige „Povijest tambure i tamburaške glazbe“. Knjiga je izašla iz tiska osječke nakladničke kuće Grafika d.o.o. Sadrži približno stotinu i sedamdeset stranica bogato ilustriranih u bojama o prvim tamburaškim društvima i zborovima na našim prostorima; o prvim glazbenim djelima pisanim za tamburu; o brojnim skladateljima koji su pratili razvoj tambure i tamburaške glazbe, ali i stručnim poukama o sviranju na pojedinim tamburaškim glazbalima… I na taj način predstavlja štivo za vježbanje sviranja na ovome instrumentu. Knjiga može poslužiti i kao dar u razmjeni prigodom gostovanja sa srodnim društvima. Vjerujemo da ćete iskoristiti ovu rijetku prigodu da obogatite svoju literaturu ovom vrijednom knjigom o tamburi, ljubimici mnogih koji se nikad ne rastaju od sitnih žica tamburice i svega onoga dobrog što nam donose. Oni koji žele imati ovo jedinstveno i vrijedno izdanje, mogu se obratiti tiskari „Grafika“ (031 310 300) i „Šokačkoj grani“ u Osijeku, te njegovoj supruzi Veri Svoboda. 95 REZULTATI XXXIII. MEĐUNARODNOG FESTIVALA HRVATSKE TAMBURAŠKE GLAZBE U OSIJEKU OSIJEK, 14. do 23. svibnja 2010. 97 REZULTATI NATJECANJA DJEČJIH TAMBURAŠKIH ORKESTARA NAZIV ORKESTRA BODOVI NAGRADA DJEČJI TAMBURAŠKI ORKESTAR 82 OŠ ANTUNA I IVANA KUKULJEVIĆA, VARAŽDINSKE TOPLICE Dirigent: Zlatko PIPLEK Srebrna plaketa "Tambura Paje Kolarića" DJEČJI TAMBURAŠKI ORKESTAR KUD-a "JURAJ LONČARIĆ", HRŽENICA Dirigent: Dragutin KOREN 92 Zlatna plaketa "Tambura Paje Kolarića" TAMBURAŠKI ORKESTAR GLAZBENE 92 ŠKOLE FRANJE KUHAČA, OSIJEK Dirigent: Domagoj PETROVIĆ Zlatna plaketa "Tambura Paje Kolarića" MLAĐI TAMBURAŠKI ORKESTAR TAMBURAŠKOG DRUŠTVA "FERDO LIVADIĆ", SAMOBOR Dirigentica: Petra VOJVODIĆ 95 Zlatna plaketa "Tambura Paje Kolarića" TAMBURAŠKI ORKESTAR "KONTESA DORA" I TAMBURAŠKO DRUŠTVO "DORA PEJAČEVIĆ", NAŠICE Dirigentica: Marina KOPRI 99 Zlatna plaketa "Tambura Paje Kolarića" DJEČJI TAMBURAŠKI ORKESTAR KUD-a "REČICA", REČICA Dirigent: Josip VUŠIR 99 Zlatna plaketa "Tambura Paje Kolarića" Osijek, 23. svibnja 2010. PREDSJEDNIK STRUČNOG POVJERENSTVA ZA NATJECANJE TAMBURAŠKIH ORKESTARA JULIJE NJIKOŠ v.r. 99 REZULTATI NATJECANJA JUNIORSKIH TAMBURAŠKIH ORKESTARA NAZIV ORKESTRA BODOVI NAGRADA TAMBURAŠKI ORKESTAR GLAZBENE ŠKOLE VARAŽDIN Dirigent: Josip LEVATIĆ 88 Srebrna plaketa "Tambura Paje Kolarića" TAMBURAŠKI ORKESTAR TAMBURAŠKOG DRUŠTVA "TOMO ŠESTAK", KOPRIVNICA Dirigent: Antal PAPP 94 Zlatna plaketa "Tambura Paje Kolarića" TAMBURAŠKI ORKESTAR STD "PAJO KOLARIĆ", OSIJEK Dirigent: Dean KOPRI 95 Zlatna plaketa "Tambura Paje Kolarića" TAMBURAŠKI ORKESTAR KUD-a "GAJ", ZAGREB Dirigent: Krešimir RAČIĆ 98 Zlatna plaketa "Tambura Paje Kolarića" TAMBURAŠKI ORKESTAR GLAZBENE ŠKOLE ALBERTA ŠTRIGE KRIŽEVCI Dirigent: Stjepan FORTUNA 99 Zlatna plaketa "Tambura Paje Kolarića" TAMBURAŠKI ORKESTAR KRSTE ODAKA, DRNIŠ Dirigentica: Milka TOMIĆ 99 Zlatna plaketa "Tambura Paje Kolarića" Osijek, 23. svibnja 2010. PREDSJEDNIK STRUČNOG POVJERENSTVA ZA NATJECANJE TAMBURAŠKIH ORKESTARA JULIJE NJIKOŠ v.r. 100 REZULTATI NATJECANJA SENIORSKIH TAMBURAŠKIH ORKESTARA NAZIV ORKESTRA BODOVI NAGRADA TAMBURAŠKI ORKESTAR TAMBURAŠKOG DRUŠTVA "IVAN VUKOVIĆ", PARNDORF, AUSTRIJA Dirigent: Johann MASZL 92 Zlatna plaketa "Tambura Paje Kolarića" TAMBURAŠKI ORKESTAR KUD-a "OTON ŽUPANČIČ", ARTIČE REPUBLIKA SLOVENIJA Dirigent: Dragutin KRIŽANIĆ 95 Zlatna plaketa "Tambura Paje Kolarića" TAMBURAŠKI ORKESTAR KUD-a "DOBREČ", DOBREČ REPUBLIKA SLOVENIJA Dirigent: Anton GRAHEK 98 Zlatna plaketa "Tambura Paje Kolarića" STARIJI TAMBURAŠKI ORKESTAR TAMBURAŠKOG DRUŠTVA "FERDO LIVADIĆ", SAMOBOR Dirigentica: Anamarija ŠIMIČIĆ 100 Zlatna plaketa "Tambura Paje Kolarića" Osijek, 23. svibnja 2010. PREDSJEDNIK STRUČNOG POVJERENSTVA ZA NATJECANJE TAMBURAŠKIH ORKESTARA JULIJE NJIKOŠ v.r. 101 REZULTATI NATJECANJA TAMBURAŠKIH ZBOROVA NAZIV ORKESTRA BODOVI NAGRADA TAMBURAŠKI ZBOR KULTURNO85 -UMJETNIČKE UDRUGE "ZVON" ŽUPNE ZAJEDNICE MALA SUBOTICA Dirigent: Valentino ŠKVORC Srebrna plaketa "Tambura Paje Kolarića" TAMBURAŠKI ORKESTAR OBRTNIČKOG GLAZBENOG DRUŠTVA VARAŽDIN Dirigent: Damir MUMLEK 87 Srebrna plaketa "Tambura Paje Kolarića" TAMBURAŠKI ORKESTAR KUD-a "MIHOVLJAN", MIHOVLJAN Dirigent: Ivan BARTOLIĆ 92 Zlatna plaketa "Tambura Paje Kolarića" TAMBURAŠKI ZBOR "GAJ" ZAPREŠIĆ Dirigent: Danijel ROŽANKOVIĆ 93 Zlatna plaketa "Tambura Paje Kolarića" TAMBURAŠKI ANSAMBL GLAZBENE 94 ŠKOLE "FERDO LIVADIĆ", SAMOBOR Dirigentica: Petra VOJVODIĆ Zlatna plaketa "Tambura Paje Kolarića" TAMBURAŠKI ORKESTAR KUD-a VIPAVSKI TAMBURAŠI VIPAVA – REPUBLIKA SLOVENIJA Dirigentica: Neža ŽGUR Zlatna plaketa "Tambura Paje Kolarića" 95 TAMBURAŠKI ORKESTAR HRVATSKOG 96 PJEVAČKOG DRUŠTVA "RODOLJUB", VIROVITICA Dirigentica: Mirna MIHALKOVIĆ Zlatna plaketa "Tambura Paje Kolarića" TAMBURAŠKI ZBOR KUD-a VARTEKS VARAŽDIN Dirigent: Tibor BÜN Zlatna plaketa "Tambura Paje Kolarića" 98 Osijek, 23. svibnja 2010. PREDSJEDNIK STRUČNOG POVJERENSTVA ZA NATJECANJE TAMBURAŠKIH ORKESTARA JULIJE NJIKOŠ v.r. 102 U SPOMEN JULIJU NJIKOŠU ŽIVOT POSVEĆEN TAMBURI I TAMBURAŠIMA U noći 27. listopada 2010. godine u Zagrebu je u 87. godini preminuo skladatelj, melograf i glazbeni organizator Julije Njikoš stariji, doajen hrvatske tamburaške glazbe. Rođen je u Osijeku 1924. godine. Gotovo 70 godina prisutan u hrvatskom glazbenom životu. Školovao se i glazbu učio u rodnom gradu, a kasnije u Zagrebu. Svojom razgranatom djelatnošću jedan je od najzaslužnijih za očuvanje tradicijske glazbe u svim njezinim oblicima. Kao sakuJulije Đula Njikoš pljač izvornoga narodnoga melosa tijekom Osijek, 9. 4. 1924. – dugog djelovanja zapisao je više od 4000 Zagreb, 27. 11. 2010. narodnih pjesama, kola i poskočica te priča iz pučkoga života koje je sabrao u desetak knjiga. Najveći dio toga narodnoga blaga potječe iz Njikoševe rodne Slavonije za koju je ostao trajno vezan unatoč dugogodišnjem životu i djelovanju u Zagrebu. Od 1951. godine radio je kao urednik i komentator niza radijskih emisija o narodnoj glazbi od kojih je mnoge i utemeljio, a među kojima se posebno ističu one vezane uz rad amaterskih društava. Iznimno je zaslužan za razvoj tamburaške glazbe u rodnom Osijeku gdje je utemeljio Tamburaški orkestar Radio Osijeka, Slavonsko tamburaško društvo „Pajo Kolarić“, te Međunarodni festival hrvatske tamburaške glazbe. Bio je među osnivačima te predsjednik Umjetničkog savjeta Festivala tamburaške glazbe u Osijeku (1961.) i festivala zabavne glazbe „Zvuci Panonije“ (1972.); predsjednik Hrvatskog tamburaškog saveza; glavni urednik glasila „Hrvatske tamburice" i urednik notnih izdanja za tamburaške orkestre. Također je vodio Osječko kulturno društvo „Josip Kraš“ i Slavonsko tamburaško društvo „Pajo Kolarić“ s kojim je često 103 nastupao u zemlji i inozemstvu. Kao skladatelj ispunio je bogat opus najrazličitijim djelima za instrumentalne sastave i zborove, solo popijevke te narodne i dječje igrokaze. Posebno se ističu „Slavonska rapsodija“, kantata „Šokadija“, Koncert za brač i tamburaški orkestar u G-duru, ciklus koncertnih kola i mnoga druga djela. Za svoj rad Julije Njikoš dobio je mnoga priznanja i nagrade, među njima i Zlatni grb grada Osijeka za životno djelo, te nagradu Osječko-baranjske županije za životno djelo; diskografsku nagradu „Porin“ za životno djelo, te nagrade „Franjo Ksaver Kuhač“ i Hrvatskog društva skladatelja za izniman doprinos očuvanju hrvatske glazbene baštine. Julije Njikoš izgubio je bitku za život. Bolest ga je u 87. godini odvojila od svijeta u kojem je živio i uživao u radostima glazbe na tamburama. Glazba na tamburama otpratila ga je – 3. studenoga 2010. godine – na vječni počinak na osječkom groblju Svete Ane. U njegovu rodnome gradu, u srcu drage, voljene Slavonije, kojoj je darovao svojim skladbama najplemenitije osjećaje. 104 SADRŽAJ PUT DO FESTIVALA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 PROGRAM XXXIV. MEĐUNARODNOG FESTIVALA HRVATSKE TAMBURAŠKE GLAZBE U OSIJEKU . . . . . . . . . . . . 19 PREDSTAVLJAMO VAM DJEČJE TAMBURAŠKE ORKESTRE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 PREDSTAVLJAMO VAM JUNIORSKE TAMBURAŠKE ORKESTRE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 PREDSTAVLJAMO VAM SENIORSKE TAMBURAŠKE ORKESTRE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 PREDSTAVLJAMO VAM TAMBURAŠKE ZBOROVE OD 8 DO 20 GLAZBENIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 NEPOPRAVLJIVI OPTIMIST I ZALJUBLJENIK U OPUS DORE PEJAČEVIĆ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 SVE VIŠE ZLATNIH TAMBURAŠA – SVE MANJE I MANJE NOVCA! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 DIRIGENTI, SKLADATELJI, OCJENJIVAČI, VODITELJI... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87 SITNE ŽICE TAMBURICE I U VAŠIM RUKAMA . . . . . . . . . . . . . 95 REZULTATI XXXIII. MEĐUNARODNOG FESTIVALA HRVATSKE TAMBURAŠKE GLAZBE U OSIJEKU OSIJEK, 14. do 23. svibnja 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97 U SPOMEN JULIJU NJIKOŠU ŽIVOT POSVEĆEN TAMBURI I TAMBURAŠIMA . . . . . . . . . . . 103 105
© Copyright 2024 Paperzz
