close

Enter

Log in using OpenID

14.5.2010 1 Neurastenija i Somatiformni poremečaji

embedDownload
14.5.2010
Neurastenija i Somatiformni
poremečaji
Somatiformna autonomna
disfunkcija
U somatiformnoj disfunkciji , prisutni
su tjelesni simptomi ,simptomi
vezani uz određene funkcionalne
sustave ili organe čiju aktivnost
regulira autonomni živčani sustav.
Simptomi :
hiperaktivnost autonomnog živčanog
sustava (npr. Znojenje trmor)
Subjektivni i nespecifični doživljaji
(npr. Osječaj stezanja i boli )
Simptomi mogu biti poglavito vezani
uz kardiovaskularni sustav sustav sa
smetnjama u obliku lupanja srca,
palpitacija , tahikardije , probadanja
u prijedjelu srca.
Simptomi se mogu manifestirati
u gornjem i donjem dijelu
gastrointestinalnog trakta .
U gornjem dijelu kao psihogene
aergrafije,dispepsije i štucanje .
Simptomi se još pojavljuju u
respiratornom sustavu kao
hiperventilacija i u urogenitalnom
kao učestalo mokrenje i dizurija.
U donjem proljev i grčevi koji
upučuju na iritabilnost crijeva.
1
14.5.2010
Przistentni bolni somatiformni
poremečaj
U perzistentnom somatiformnom
bolnom poremečaju prisutne su
različite boli koje se nemogu
objasniti patofiziološkim organskim
procesima ili somatoformnim
poremečajima .Nego su povezane
emocijalnim konfliktom
psihosocijalnim problemima.
Boli obično ne odgovaraju anatomskoj
raspodjeli živačanih zavšetaka ,a
mogu biti udružene i sa senzorskim i
motornim simptomima kao
parestezije ili spazmi.
Bolesnici obično uzimaju analgetike
koji nemaju nikakvog učinka.
Liječenje somatiformnih
poremečaja
Boli omogučuju psihološke i
sekundarne dobiti ,kao što su
izbjegavanje određenih aktivnosti.
Poremečaj može trajati mjesecima ili
godinama.
Izbjegavati nepotrebne i skupe
pretrage.
Važan je adekvatan psihološki pristup
Neurastenija ili sindrom umora
To je stanje kog kojeg cjelokupna
duševna i tjelesna sposobnost
smanjena , a da pritom ne postoje
nikakve bolesne promjene u
organizmu.
Neurastenija je zapravo oblik neuroze
kod kojeg se tegobe očituju pretežno
kao različite funkcionalne i tjelesne
smetnje !
Znaci neurasternije su vrtoglavica ,
glavobolja trnci u rukama i
nogama,znojenje , bol oko srca ,
teško disanje.
2
14.5.2010
Tegobe često prati opći osječaj
malaksavosti ,slabost težine u
čitavom tijelu, brzo umaranje i
pospanost preko dana , noću
nesanica.
Pojavi neurastenije pogoduje stalna
emocionalna uzbuđenja koja nastaju
povodom različitih sukoba , npr.
Neslaganje u braku , nezadovoljstvo
u poslu i pretjerana ambicioznost.
Neurastenik
Osoba koja pokazuje znakove
neurastemije.Neurostenici se tuže na
duševni i tjelesni umor čak i onda
kada obavljuju lakše poslove .
Pretjerano zaokupljeni svojim
smetnjama te se povlači u sebe ,
udaljuje od okoline i teško se
prilagode životnim prilikama.
Neurastemici su mrzovoljni
razdražljivi , rastreseni , često se tuže
da im slabi pamčenje . Uvijek se boje
da će ih neko prestići ili zapostaviti
Oblici umora
1.Brzo zamaranje nakon mentalnih
aktivnosti , smanjena učinkovitost ,
poteškoće koncentracije
,nedjelatvorno razmišljenje.
2. Osječaj tjelesne ili fizičke slabosti ,
brzog umaranja i nakon najmanjih
napora , osječaj nemogučnosti
opuštanja, subjektivni osječaji boli i
stezanja u mišičima .
3
14.5.2010
Lječenje
U oba tipa mogu se naći i drugi neugodni
simptomi kao što su vrtoglavica , tenzijska
glavobolja , osječaj opće nestabilnosti
.Mogu biti prisutni zabrinutost radi lošeg
tjelesnog i psihičkog osječanja ,
funkcioniranja ,razdražljivost,depresivnost,
anksioznost.Učestali su poremečaji
spavanja.
Prva metoda je kognitivna
bihevioristička terapija .Drugi pristup
je uzimanje ljekova (busfiran
,efexor) . Medikamentozna terapija se
primjenjuje uz psiho terapiju nikako
umjesto nje.
Sindrom depresije i derealizacije
Karakteristika
Ovi sindromi u izoliranom obliku
rijetkost.Češće su udruženi sa
shizofrenim , depresivnim
,anksioznim ili nekim drugim
poremečajima.
Promjenjeno doživljavanje ,sebe i
vanjskoga svijeta uz gubitak osječaja
za realnost.
Simptomi
Povezani su s doživljavanjem
otuđenosti ili odvojenosti, kada
oboljeli postaje vanjski promatrač
vlastitih mentalnih ili tjelesnih
procesa , odnosno doživljava sebe
kao da je automat ili kao da je u snu ,
iako je budan.
Oboljeli mogu imati doživljaji da se i
njegova okolina promjenila , jer vide
drukčije svijet i predmete oko sebe
koji im mogu izgledati nepoznati ,
čudni i otuđeni .
4
14.5.2010
4.b.
Nikolina Živković
Marko Matečić
Profesor mr. sc.Davor Moravek,dr
.med.spec.psihijatar
5
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
33 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content