21/2014
28. svibnja 2014.
Papa posjetio Svetu zemlju
Papa Franjo hodoèastio je, kako je sam isticao, u Svetu
zemlju u spomen na 50. obljetnicu povijesnoga
ekumenskog susreta pape Pavla VI. i patrijarha
Atenagore. Posjetivši Jordan, Palestinska podruèja i
Izrael, Papa je zatražio zaštitu svetih mjesta koja nisu
"muzeji ni turistièka atrakcija", nego su mjesta na
kojima vjerske zajednice žive svoju vjeru, svoju kulturu
i svoje društveno zauzimanje.
Ohrabrio je mirovna nastojanja za rješenje izraelskopalestinskog sukoba i meðuvjerskih napetosti, odbacio
svaki oblik nesnošljivosti i potaknuo na poštivanje
prava kršæanske zajednice kao i prava drugih vjerskih
skupina i svih manjina, istaknuvši da Jeruzalem mora
biti grad mira. Sasvim nenadano pozvao je
palestinskoga i izraelskog predsjednika na molitvu za
mir u Vatikan. Papa je izrazio svoju blizinu žrtvama,
prognanicima i izbjeglicama i dao potporu kršæanima
u Svetoj zemlji. Posebno je zahvalio sveæenicima,
redovnicima i redovnicama za sve što èine za tamošnje
kršæane.
Vrhunac Papina posjeta Svetoj zemlji bio je susret i
ekumensko bogoslužje sa carigradskim patrijarhom
Bartolomejem I. kada se na molitvi uz "Petra i Andriju"
u bazilici Sv. Groba simbolièno okupila cijela Crkva.
Papa i patrijarh potpisali su i zajednièku Izjavu koju u
cijelosti donosimo u rubrici "Dokumenti".
Domovinske vijesti
Dr. Pero Araèiæ izabran za èlana suradnika HAZU
Studenti KBF-a iz Splita u posjetu Hvarsko-braèko-viškoj biskupiji
Susret sveæenika Zadarske nadbiskupije zareðenih posljednjih deset
godina
Nadbiskupi Hraniæ i Srakiæ te vodstvo Caritasa posjetili županjsku
Posavinu
Vepric: Sveæenièki dan sveæenika Splitsko-makarske nadbiskupije
Sjednica Prezbiterskog vijeæa Sisaèke biskupije
Izvješæe Hrvatskog Caritasa o prikupljenim novèanim sredstvima za
poplavljene
Posveta oltara i blagoslov obnovljene crkve u Velikoj
Izvješæe Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije o prikupljenim
sredstvima
Pokop o. Ivana Pala Sztrilicha
Dvadeseta obljetnica Društva Hrvatska žena u Vinkovcima
Predsjednik Josipoviæ posjetio nadbiskupa Hraniæa
Svetkovina Gospe od Karavaja
Znanstveni skup "Strossmayer i glazbenici"
Crkva u Hrvata
Poziv hrvatskoj zajednici u Italiji da pomognu ugroženom
stanovništvu
42. hodoèašæe Hrvata na Birnau
Duhovna obnova za sveæenike Srijemske biskupije
Dva hrvatska franjevca u Papinoj blizini u Svetoj zemlji
Inozemne vijesti
Kardinal Parolin o Papinu putu u Svetu zemlju
Prilog dokumenti
Dar znanja
Papin nagovor uz molitvu Kraljice neba
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Dr. Pero Araèiæ izabran za èlana suradnika HAZU
Zagreb, 15.5.2014.
(IKA/TU) – Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti, pod predsjedanjem akademika Zvonka
Kusiæa, na zasjedanju 15. svibnja izabrala je prof. dr. sc.
Peru Araèiæa, dekana Katolièkog bogoslovnog fakulteta u
Ðakovu, za svoga èlana suradnika. Prof. dr. sc. Araèiæ
nazoèit æe sveèanom proglašenju novih èlanova Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti 17. lipnja u 11 sati u palaèi
Akademije, kada æe mu biti uruèena povelja.
Caritas Požeške biskupije i Zveèevo razveselili najmlaðe
u prihvatnim centrima
Požega, 19.5.2014. (IKA) - Caritas Požeške biskupije je
odmah isti dan nakon informacije o iseljavanju prvih
stanovnika poplavljenih podruèja istoène Hrvatske u suradnji
s tvrtkom Zveèevo d.d. iz Požege, koja je donirala 16 paleta
svojih proizvoda za pomoæ nastradalima od poplava,
razveselio je djecu i mlade u ponedjeljak 19. svibnja u
prihvatnim centrima u Otoku, Komletincima, Cerni,
Gradištu, Nijemcima, Vrbanji i Županji. Proizvodi su
vozilom Zveèeva d.d. uz pomoæ volontera Caritasa Požeške
biskupije Ivice Grgiæa te dvojice djelatnika tvrtke Zveèevo
d.d. Ivana Obradoviæa i Mije Galoviæa dopremljeni do
prihvatnih centara u spomenutim mjestima gdje su
oduševljena djeca i mladi pomogli u njihovu istovaru i
raspodjeli. Ravnatelj Caritasa Požeške biskupije Goran
Lukiæ zahvalio je tvrtki Zveèevo d.d. na doniranim
proizvodima za poplavljena podruèja kao i za svu ostalu
pomoæ koju nastoje iskazati u karitativnom djelovanju preko
Caritasa Požeške biskupije.
Studenti KBF-a iz Splita u posjetu Hvarsko-braèkoviškoj biskupiji
Biskup Štambuk studentima šaljivim stilom objasnio što to
znaèi u 25 godina biskupske službe 2 godine provesti u
trajektu
Split, 20.5.2014. (IKA) - U sklopu kolegija Crkva Kristova,
dr. Edvard Punda održao je 20. svibnja terensku nastavu u
vidu posjeta jednoj partikularnoj Crkvi. Desetero studenata
treæe godine Filozofsko-teološkog studija na Katolièkom
bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Splitu, pod vodstvom
profesora bili su u prilici pobliže upoznati posebnosti otoèke
biskupije. U jutarnjim satima u gradu Hvaru susreli su se s
biskupom Slobodanom Štambukom koji im je najprije
tumaèio posebnosti svoje biskupije, kako u povijesnom,
geografskom, tako i u duhovnom smislu. Proveo ih je po
katedrali Sv. Stjepana I, pape i muèenika, rastumaèio postav
biskupskog muzeja, te svojim pristupaènim i šaljivim stilom
objasnio što to znaèi u 25 godina biskupske službe 2 godine
provesti u trajektu. Župnik don Mili Plenkoviæ studente je
poèastio ruèkom nakon kojega je slijedio interesantni susret
s benediktinkama koje slave 350. obljetnicu boravka u
Hvaru. Samostan je poznat po èipki od agave koja je
jedinstvena u svijetu, te je pod zaštitom UNESCO-a.
Studenti su zajedno s benediktinkama molili Deveti èas.
Boravak u Hvaru zakljuèen je posjetom franjevaèkom
samostanu Gospe od milosti u kojem se èuva najveæa slika
Posljednje veèere. Fra Joakim Jaki Gregov svojim
jednostavnim svjedoèanstvom o radu u samostanu i s
ljudima potaknuo je na razmišljanje o tome kako mala djela
mnogo znaèe.
2
28. svibnja 2014. broj 21/2014
Sisaèka biskupija uplatila 200 000 kn za pomoæ
stradalima od poplava u Hrvatskoj, BiH i Srbiji
Sisak, 21.5.2014. (IKA) - Sisaèka biskupija uplatila je u
srijedu 21. svibnja donaciju od ukupno 200 000 kuna za
pomoæ stradalima od poplava u Hrvatskoj, Bosni i
Hercegovini i Srbiji. Tako je po 50 000 kuna upuæeno
Caritasima Ðakovaèko-osjeèke i Vrhbosanske nadbiskupije
te Požeške biskupije, a po 25 000 kuna Caritasima
Beogradske nadbiskupije i Banjoluèke biskupije.
Biskupija nastavlja i dalje pomagati pogoðenima kroz mrežu
Biskupijskog Caritasa te se svakodnevno najnužnija pomoæ
u hrani i higijenskim potrepštinama upuæuje prema
Caritasima na stradalim podruèjima.
Katehetski dan Dubrovaèke biskupije
Dubrovnik, 21.5.2014. (IKA) - Katehetski dan za sve
vjerouèitelje i sveæenike Dubrovaèke biskupije održan je u
srijedu 21. svibnja u samostanu sv. Klare u Dubrovniku. Na
poèetku molitvu je predvodila s. Marija Jovanoviæ, a nakon
toga okupljene je pozdravio predstojnik Katehetskog ureda
Dubrovaèke biskupije mr. don Josip Mazarekiæ. Dubrovaèki
biskup Mate Uziniæ pridružio se pozdravima te èestitao i
zahvalio vjerouèiteljima, sveæenicima, redovnicima i
redovnicama za uspješan Susret hrvatske katolièke mladeži,
koji je velikim dijelom ostvaren i zahvaljujuæi njima, no
istovremeno je poruèio da te plodove treba nastaviti
„zalijevati" kako bi rad s mladima i dalje bio uspješan.
Viša savjetnica za vjeronauk iz Agencije za odgoj i
obrazovanje prof. Sabina Marunèiæ održala je predavanje o
uvoðenju graðanskog odgoja i obrazovanja u škole.
Govoreæi opæenito o kurikulumu, rekla je kako naglasak više
nije na sadržaju, veæ na ostalim sastavnicama: ciljevima,
metodama i vrednovanju, tj. da najvažnijim postaju ishodi
uèenja i kompetencije (osposobljenosti) samih uèenika.
Pojasnila je razliku izmeðu jezgrovnog kurikuluma (obvezni
nastavni predmeti), razlikovnog kurikuluma (izborni
predmeti) i školskog kurikuluma koji je „osobna iskaznica
škole". Prikazala je i povijesni prikaz uvoðenja graðanskog
odgoja u eksperimentalnoj fazi od školske godine
2012./2013. Iznijela je i primjer korelacije vjeronauka i
graðanskog odgoja, gdje se jasno vidi da se u odgojnoobrazovnim postignuæima vjeronauka razvijaju i mnogo šire
kompetencije od nekih koje se navode u kompetencijama za
graðanski odgoj. Vjerouèiteljima je istaknula da imaju
prostora u školi, te da su i oni dio odgojno-obrazovnog
sustava.
Nakon predavanja uslijedila je rasprava u kojoj je istaknuto
da se i vjerouèitelji mogu ukljuèiti u javnu raspravu o
graðanskom odgoju.
Na kraju je generalni vikar Dubrovaèke biskupije mons. dr.
Petar Paliæ koji je bio predsjednik Organizacijskog odbora
Susreta hrvatske katolièke mladeži, iznio okupljenima osvrt i
analizu, predstavljajuæi sve pripreme, ali i nudeæi
perspektive za daljnji rad s mladima. Zahvalio je svima koji
su sudjelovali u pripremama, posebno vjerouèiteljima.
Rekao je da je i cijeli Susret bio svojevrsna kateheza.
Poruèio je da kvalitetna priprema nužno vodi uspjehu, što i
ovaj Susret svjedoèi, istovremeno istaknuvši i da cijeli
dogaðaj ne smije biti samo "bljesak", nego uistinu mora biti
nešto s èime æe nastaviti. Pozvao je vjerouèitelje nastave i
dalje biti aktivni sudionici rada s mladima u Dubrovaèkoj
biskupiji.
ika
Biskup Škvorèeviæ posjetio pleternièku obitelji
nastradalu u poplavi
Meðu najveæim poteškoæama je nedostatak vode koju dovoze
u cisternama, zagaðenost prostorija koje su bile zahvaæene
poplavom, uništenost gotovo svih kuhinjskih aparata, drugog
namještaja, posuða i hrane, isušivanje zidova i popravak
stolarije
Požega, 21.5.2014.
(IKA) - Požeški biskup Antun
Škvorèeviæ u pratnji ravnatelja Caritasa Požeške biskupije
Gorana Lukiæa posjetio je 21. svibnja obitelj Soldo u Gradcu
kod Pleternice èija je kuæa jedna od teže nastradalih u
nedavnoj poplavi jer se nalazi u najnižem dijelu toga mjesta.
Nakon povlaèenja vode mjesto daje dojam kao da se nije
dogodila nesreæa. Ali kad se uðe u kuæe otkriva se sva težina
stanja koje æe duže potrajati. Zatekli su obitelj u èišæenju
kuæe i gospodarskih zgrada od mulja, uništenog namještaja i
susreli radnike volontere koji popravljaju vodovod kako bi
ponovno dobili vodu iz zdenca barem za higijenske potrebe
jer zdenac još nije saniran. U radu im je pomagao i sin Frane
koji kao sveæenièki aspirant stanuje u požeškom Kolegiju i
pohaða Katolièku gimnaziju. Biskup i ravnatelj upoznali su
se s problemima koje ima oko 150 obitelji u Gradcu i
Ivandvoru èije su kuæe bile pod vodom. Meðu najveæim
poteškoæama je nedostatak vode koju dovoze u cisternama,
zagaðenost prostorija koje su bile zahvaæene poplavom,
uništenost gotovo svih kuhinjskih aparata, drugog
namještaja, posuða i hrane, isušivanje zidova i popravak
stolarije, napose vrata koja nakon natopljenosti vodom više
ne funkcioniraju. U suradnji s biskupijskim Caritasom župni
dragovoljci predvoðeni župnikom Antunom Æorkoviæem i
župnim vikarom Ivanom Certiæem nastojali su opskrbiti
prehrambenim i higijenskim potrepštinama najprije starije
samce i obitelji s brojnom djecom. Po tom istom prioritetu
nastoje popisati potrebe pojedinog kuæanstva u namještaju
kako bi ga Biskupijski Caritas u okviru svojih moguænosti
nastojao što prije nabaviti potrebnima.
Susret sveæenika Zadarske nadbiskupije zareðenih
posljednjih deset godina
Turanj, 21.5.2014. (IKA) - Susret sveæenika Zadarske
nadbiskupije zareðenih posljednjih deset godina održan je u
srijedu 21. svibnja u župi Gospe Karmelske u Turnju.
Duhovni nagovor u župnoj dvorani za petnaestoricu
sveæenika održao je povjerenik za permanentni odgoj mlaðih
sveæenika Zadarske nadbiskupije mr. don Marinko Duvnjak.
Govorio je o stvarnosti grijeha i potrebi obraæenja. „Velièina
èovjeka je kada zna pitati za oproštenje, priznati svoje
grijehe i tražiti oproštenje. Zlo koje èini, èovjek može
spoznati kad ga se odrièe i kad se iskreno kaje za poèinjeni
grijeh. Kada ga èini, onda ga ne može spoznati, jer zlo sa
sobom nosi i sljepoæu, tamu. Zato je potrebna i milost - za
spoznaju grijeha i obraæenje", rekao je Duvnjak, potaknuvši
subraæu na preispitivanje svoga djelovanja jer je to jamac
hoda naprijed. Istaknuo je znaèaj ispovijedi i redovitost
slavljenja sakramenta pomirenja, potièuæi na „razmatranje
vlastitih padova koje èinimo ohološæu, ponosom". „Temeljni
kršæanski stav je znati tražiti oproštenje od ljudi koje smo
povrijedili. To je svima teško, ali to je jedini pravi put. Na to
nas potièu evanðelje i toliki primjeri svetaca. Priznanje
krivnje èovjeka osobito snažno pogaða, no to je potreba
ljudske duše", rekao je Duvnjak, istaknuvši i velièinu Božjeg
milosrða koje se pritom oèituje, jer je Bog preuzeo tuðe
grijehe na sebe. „Kada ispaštamo tuðe grijehe, a ne svoje,
kada trpimo, najslièniji smo Kristu. Moji grijesi padaju na
mene, ali i na druge ljude. Nekada tuði grijeh pada na tebe,
Domovinske vijesti
ali tada si najslièniji Kristu, jer Krist je ispaštao naše grijehe,
a ne svoje", istaknuo je Duvnjak.
Nakon duhovnog nagovora, sveæenici su se okupili u župnoj
crkvi na euharistijskom klanjanju koje je vodio don Dario
Tièiæ. Istaknuo je povezanost s Kristom u ordinarnom
sveæeništvu u kojem su sveæenici na osobit naèin pozvani
biti drugi Krist. Temeljem dokumenta o ispovijedanju i
formiranju duhovnih voða po uputama Kongregacije za kler,
Tièiæ je priredio ispit savjesti kojim je potaknuo na
razmatranje razvoja cjelovitog sveæeništva, u odnosu prema
hijerarhiji, disciplini, liturgiji, sakramentima, prolazeæi kroz
sve stvarnosti života sveæenika. Susret je završen pohodom
zadarskog nadbiskupa Želimira Puljiæa koji je ohrabrio
sveæenike u ustrajnosti njihovog poziva i poslanja.
Nadbiskupi Hraniæ i Srakiæ te vodstvo Caritasa posjetili
županjsku Posavinu
Nadbiskupija se želi usmjeriti na potrebe kada se voda
povuèe i kada se mještani budu trebali vratiti kuæama
Ðakovo, 21.5.2014.
(IKA/TU) - Ðakovaèko-osjeèki
nadbiskup Ðuro Hraniæ, nadbiskup u miru Marin Srakiæ,
predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Josip
Mrzljak, ravnatelj Hrvatskog Caritasa Fabijan Svalina te
ravnatelj Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije vlè. Ivica
Rebiæ pohodili su u srijedu 22. svibnja poplavljene župe
Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije.
Prvo su se zaustavili u Županji te u pratnji župnika Ivana
Varošèiæa obišli nasip na Savi. Ondje su ih doèekali
vukovarsko-srijemski župan Božo Galiæ te gradonaèelnik
Davor Milièeviæ. Župan Galiæ tom je prigodom istaknuo
kako je uslijed opadanja vodostaja Save situacija nešto bolja,
ali i dalje izuzetno teška. I nadalje se poduzimaju sve
aktivnosti kako bi se u što veæem razmjeru smanjile štete.
Nije zadovoljan suradnjom s Hrvatskim vodama, jer smatra
kako su odustale od druge linije obrane od poplava opæina
Drenovci i Vrbanja, a posao su odradili dobro organizirani
mještani i volonteri. Pozdravlja èinjenicu da je Vlada
proglasila katastrofu, kao i definiranje Državnog stožera za
zaštitu i spašavanje, dodajuæi da se sve aktivnosti moraju
raditi zajednièki, jer je to jedini naèin da bi se obranili od
daljnjih šteta.
Nakon posjeta Županji, krenulo se put Soljana i Strošinaca.
U Soljanima brojni mještani i volonteri iz susjednih sela
neumorno pune vreæe pijeskom te grade nasipe, a izaslanstvo
Nadbiskupije i Caritasa doèekali su pjevajuæi marijanske
pjesme. Mještani Soljana istièu kako su u strahu, ali se
nadaju da æe ih najgore ipak zaobiæi. U poplavljene Strošince
nije bilo moguæe uæi, vojska je puštala samo mještane s
traktorima da pokušaju spasiti domaæe životinje. U
Drenovcima je goste doèekao župnik Marko Ðidara, zajedno
sa župnicima poplavljenih i ugroženih župa župnikom iz
Gunje Josipom Semialjcem, župnikom iz Raèinovaca
Zoranom Aladiæem, župnikom iz Strošinaca Vinkom
Dubravcem, župnikom iz Vrbanje Andrijom Kramarom, a
pridružio im se i glavni imam u Gunji Idriz Bešiæ.
Sljedeæe odredište bilo je Gunja. Ondje se može jedino
vojnim vozilima, ali vojska ne dopušta nikomu ulazak u
poplavljeno selo. Izaslanstvo Nadbiskupije i Caritasa otišlo
je u marijansko svetište u Šumanovce. Crkva je sigurna, na
suhom, ali je dio groblja uz crkvu poplavljen. Ondje su se
pomolili za sve stradale u poplavi te u pratnji dekana i
župnika iz Posavskih Podgajaca preè. Marka Mikiæa krenuli
put Rajeva Sela, gdje je situacija takoðer izrazito teška,
unatoè èinjenici da se voda poèela povlaèiti. Velik broj kuæa
je poplavljen, a neke od siline bujice i vode razrušene. U
tijeku je akcija prikupljanja uginulih životinja, ali i akcija
28. svibnja 2014. broj 21/2014
3
Domovinske vijesti
spašavanja onih preživjelih. Župna crkva takoðer je u vodi, a
selom su se poèeli širiti neugodni mirisi.
Na povratku iz Rajeva Sela izaslanstvo se zaustavilo u
Posavskim Podgajcima, gdje je jedan dio sela takoðer
poplavljen. Ondje vojska u suradnji s mještanima danonoæno
puni vreæe s pijeskom i gradi zeèje nasipe. Put je nastavljen
prema Cerni, gdje je izaslanstvo u pratnji naèelnika Opæine
Gorana Begoviæa u školskoj sportskoj dvorani pohodilo
izbjegle osobe pogoðene poplavom te im pružilo rijeèi
podrške i utjehe. Kako istièe naèelnik Begoviæ, mještani su
se organizirali u iznimno kratkom roku i izvan svakih
oèekivanja. U opæini Cerna prijavljeno je 500 izbjeglih
osoba, uglavnom iz Gunje, Posavskih Podgajaca i
Raèinovaca, a dio je iz Bosne, iz Domaljevca i Vidovica.
Veæina je smještena po obiteljima, a prihvatni centar ima
apsolutno sve što je potrebno. Ekipe su i na terenu gdje
dostavljaju sve potrebno smještenima u obiteljima, u dvorani
su na raspolaganju dvije lijeènièke ekipe, a donacije pristižu
iz sata u sat. Imamo sve što nam treba, èak i previše, kaže
naèelnik, pa je koordiniranje donacija preuzela Županija te
se donacije upuæuju na toèno odreðene lokacije za
prihvaæanje pomoæi. Nakon posjeta izbjeglima izaslanstvo je
posjetilo i domaæega župnika Iliju Araèiæa te obišlo župnu
crkvu koja je u fazi renoviranja.
"Htio bih zahvaliti svima koji su izrazili solidarnost. Biskupi
ovih dana nazivaju i uplaæuju donacije na raèuna našeg
Hrvatskog Caritasa, ljudi su se doista spontano organizirali i
mislim da su svi jako dobro zbrinuti. Ova nevolja koja je
snašla Nadbiskupiju i naše župe izvukla je iz ljudi ono
najplemenitije, najhumanije, sliku Božju. Dirnut sam tom
spremnošæu za rad ljudi koji su došli sa strane, kao i
solidarnosti obitelji koje ne dopuštaju da ljudi iz
poplavljenih župa budu u dvoranama nego ih pozivaju u
svoje domove", rekao je nadbiskup Hraniæ. Podsjetio je da je
Nadbiskupija izdala okružnicu, uplatila na raèun Caritasa
100 tisuæa kuna za potrebe prehrane i osobne higijene,
organizirala prikupljanje pomoæi, pozvala vjernike na
solidarnost, organizirat æe kolektu te pomoæ prikupljati i
kroz milostinju. Nadbiskupija se želi usmjeriti na potrebe
kada se voda povuèe i kada se mještani budu trebali vratiti
kuæama.
"Tu želimo suraðivati s Vladom RH i njezinim odgovornim
institucijama i s drugima. Snašla nas je velika nevolja i ne
možemo pokriti sve troškove i sve potrebe, ali 3-4 milijuna
kuna moæi æemo izdvojiti. Ne znajuæi što nas oèekuje, ove
smo se godine upustili u dva velika projekta, otvaranje
Puèke kuhinje u Slavonskom Brodu, što je projekt vrijedan
2,8 milijuna kuna, a zapoèinju radovi kako bi do kraja
godine otvorili i puèku kuhinju u Vinkovcima koja æe
pokrivati i potrebe Vukovara. Taj je projekt takoðer vrijedan
skoro 2 milijuna kuna. Dakle, ove smo godine najveæi dio
sredstava kojima u biskupiji možemo pomoæi usmjerili
prema Caritasu", rekao je nadbiskup, dodajuæi kako
nadbiskupiju pogaða i sve ono što se dogaða u Bosni i
Hercegovini te je i na raèun Caritasa Vrhbosanske
nadbiskupije uplaæeno 100 tisuæa kuna.
Predsjednik Hrvatskog Caritasa biskup Mrzljak istaknuo je
da je Hrvatski Caritas prvi pokrenuo inicijativu za pomoæ
poplavljenima, da potièe biskupijske, a oni župne Caritase i
koncentriraju se na 'dan poslije'. "Kao što sam danas rekao
jednoj skupini ljudi, nitko neæe ostati gladan i nitko neæe
ostati pod vedrim nebom, svaki æe dobiti krov nad glavom i
hranu. To je ono što se može uèiniti sada, a treba razmišljati
o onome što æe se èiniti kasnije. Ovih su nam se dana javili i
naši misionari iz Europe koji takoðer pokreæu jednu
inicijativu. Hrvatski Caritas je taj koji prikuplja ta sredstva i
rasporeðuje ih. Moramo misliti i na naše sunarodnjake,
4
28. svibnja 2014. broj 21/2014
ika
odnosno sve one koji su u potrebi i u Bosni i Hercegovini, a
isto tako i u Srbiji. Od dobivenih sredstava najviše æemo dati
za Slavoniju, ali moramo misliti i na BiH, ali isto tako i na
Srbiju koja je u velikim nevoljama", rekao je biskup
Mrzljak.
Nadbiskup u miru Srakiæ prisjetio se kako je godinu dana
nakon njegova imenovanja pomoænim biskupom buknuo rat,
a godinu dana nakon njegova razrješenja došla je nova
nevolja - poplave. I kao što se u prvom sluèaju oèitovala
solidarnost prema stradalnicima, tako se ista solidarnost
dogodila i ponavlja prema stradalnicima poplava. "Upravo
æe nas ta solidarnost izvuæi. Dobro je netko kazao prije 20-ak
godina – najveæi donator u ratnim nevoljama bio je hrvatski
narod. Pa kada se sada neki pitaju tko æe to obnoviti, kako
æemo to sanirati, moramo priznati – opet æe hrvatski narod
biti najveæi donator. Zahvaljujemo onima koji su dali svoj
obol u ovim stradanjima i podsjeæam da æe naš Caritas ostati
uz stradalnike ne samo u ovim trenucima kada se naveliko
skuplja pomoæ, nego i kasnije, kada bude trebalo doista iz
dana u dan izvlaèiti ljude iz oèaja, iz jada u koji ga uvlaèi
ova poplava. Tu smo, došli smo dati podršku ljudima koji
stradavaju. I zapamtite, ne dajemo svoju podršku samo
svojim dolaskom. I kada tjelesno nismo uz vas, s vama smo
uvijek", poruèio je nadbiskup Srakiæ.
Župnik potopljene župe sv. Jakova apostola u Gunji
Semialjac istaknuo je da je ova tragedija i katastrofa uèinila
ne samo materijalnu štetu, veæ i odreðenu duhovnu,
psihološku traumu ljudima ovoga kraja. "Ovih dana
obilazimo ih koliko god možemo, nastojimo ih utješiti,
pružiti im rijeè utjehe i nade u siguran povratak koji æe se
zbiti prije ili kasnije. U svoje i ime ostalih župnika želim
zahvaliti župnicima koji su na podruèju svojih župa
organizirali prihvat ljudi iz Cvelferije. Zahvaljujem svima
onima koji su sudjelovali i još uvijek sudjeluju u obrani
nepoplavljenih dijelova ovoga kraja i nadljudskim naporima
nastoje spasiti sve nepotopljeno. Nama slijedi ne samo
povratak u domove koje smo morali napustiti, nego i
normalizacija cjelokupnog života. Ovaj je kraj i prije same
ove katastrofe bio pritisnut teškim gospodarskim prilikama,
a ova katastrofa koja nas je pogodila još æe više utjecati na
cijeli ovaj kraj. Ipak, u susretu sa svojim vjernicima, bez
obzira koliko ima suza i oèaja, u njima je snažna volja i
jakost da povrate sve izgubljeno i što prije normaliziraju
život u ovim krajevima", rekao je vlè. Semialjac.
Tijekom susreta u Drenovcima župnici poplavljenih župa
izvijestili su o stanju u svojim župama. Župnik Semialjac
rekao je da je stara crkva u Gunji potpuno poplavljena, dok
je u novoj crkvi poplavljen samo jedan dio u visini 20-30
cm. Poplavljen je i župni stan te novi pastoralni centar, koji
je u funkciju stavljen protekle godine.
Vlè. Aladiæ pokušao je s ekipom Ministarstva kulture
posjetiti poplavljenu župnu crkvu u Raèinovcima koja je
zaštiæeni spomenik kulture, a ove godine obilježava svoju
200. obljetnicu. Premda izaslanstvo ima svoje vozilo i
èamac, vojska ne dopušta ulazak u selo, kaže župnik. Kako
je èuo, u crkvi je 30-ak cm vode.
Premda voda još uvijek nadire, crkva i župni stan u
Strošincima još uvijek stoje na suhom, i to zahvaljujuæi
konfiguraciji tla, izvijestio je župnik Dubravac. Strošinci su
imali nešto više vremena za obranu pa je zahvaljujuæi
velikom broju volontera voda usmjeravana prema šumi i
Spaèvanskom bazenu. Kopani su dodatni kanali i zeèji
nasipi, stoèni fond je uglavnom spašen te su se mještani
obratili Ministarstvu poljoprivrede da pomogne s hranom.
Neki su ohrabreni što nisu potopljeni pa su ostali u svojim
kuæama. Sretni smo što poplava u Strošincima ipak nije
velikih razmjera, ali se i dalje bojimo jer smo okruženi
ika
silnim vodama sa svih strana, rekao je vlè. Dubravac.
Imam Bešiæ gledao je kako voda od groblja navire i ono što
pamti je silna, neobièna huka vode, a sve se dogaðalo
nevjerojatno brzo. "Došlo je do izražaja jedinstvo,
solidarnost i to me oduševljava. Bojimo se emigracije,
ionako nam mladi odlaze, kako li æe tek sada biti... Bojim se
ostat æemo bez naroda, 'atar' bez ratara", rekao je imam
Bešiæ, dodajuæi kako je u planu otvoriti dvije manje puèke
kuhinje u mjestu kada krene obnova. Tako æe se narod moæi
posvetiti obnovi i neæe morati razmišljati što i gdje pojesti.
Javljaju se i volonteri koji bi došli i pomogli u obnovi.
"Ramazan mi je za mjesec i pol dana, 28. lipnja, u petak je
glavna molitva. Prvi put æe biti džamija bez džume, a èitav
rat nismo preskoèili ni jednu dnevnu, kamoli tjednu
molitvu", kroz suze je rekao imam Bešiæ.
Antonio Šarin novi predsjednik AKD-a "Jeronim"
Rijeka, 21.5.2014. (IKA) - U Nadbiskupskom domu u
Rijeci u srijedu, 21. svibnja održana je izborna skupština
Akademskoga katolièkog društva "Jeronim". Susret je
zapoèeo molitvom koju je predvodio Velimir Martinoviæ.
Jedan od utemeljitelja i prvih èlanova „Jeronima", Miroslav
Radiæ, upoznao je nove èlanove s poviješæu Društva kojega
su 7. ožujka 1997. godine osnovale generacije studenata
rijeèke Teologije. Društvo je tada djelovalo u tri pravca:
katehetsko-odgojnom, socijalnom i promotivnom. Na
Skupštini održanoj 7. travnja 2000. izmijenjen je Statut
Društva, èime je ono prestalo biti strukovno-teološko
društvo, a postalo je otvoreno za sve studente i akademske
graðane, te je stvorena pretpostavka za veæim povezivanjem
katolièkih intelektualaca na ovim prostorima. Društvo je veæ
tada, kao i na skupštini 2005, tražeæi nove èlanove, tražilo i
poticaj za oživljavanje rada u smjeru organiziranijeg
djelovanja i jaèanja kršæanske kulture življenja u našem
društvu. Takav je smjer preporuèen i za daljnji rad Društva,
rekla je dosadašnja predsjednica Društva, Kristina Pilipoviæ.
Od dosadašnjih aktivnosti koje je "Jeronim" organizirao i
nastojao kontinuirano provoditi, izdvojene su: Dani kulture
AKD „Jeronim" – u povodu blagdana sv. Jeronima, 30. rujna
(koncerti, tribine, hodoèašæa), Duhovsko bdjenje na Delti i
"Rijeka za Papu" – prisjeæanje na boravak sv. Ivana Pavla II.
u Rijeci, Planinarski križni put – ove godine održan jubilarni
deseti put u kontinuitetu, poèevši od 2005, promocije knjiga,
izdavanje lista „Zašto ne?" te istupi u javnost kao reakcije na
ugrožavanje vrednota koje „Jeronim" baštini.
Pilipoviæ je u nastavku objasnila ulogu i znaèaj radnih tijela
Društvu te su u njih uvedeni novi èlanovi Društva. Novim
predsjednikom jednoglasno je izabran teolog Antonio Šarin,
a izabrani su i ostali èlanovi Predsjedništva, Suda èasti i
Nadzornog odbora. Obraæajuæi se skupštini, novoizabrani
predsjednik Šarin iskazao je spremnost da s puno novih
èlanova Društvo nastavi tradiciju AKD-a organiziranjem
dosadašnjih i novih dogaðaja, i to kroz izgradnju sustavnog
rada i aktivnim ukljuèivanjem cjelokupnog èlanstva.
Sastanku je nazoèio novi èlan Društva, dekan Filozofskog
fakulteta, Predrag Šustar koji je najavio moguænost suradnje
s Fakultetom èime bi se pridonijelo izgradnji modernog
graðanskog društva.
.
Domovinske vijesti
Biskup Škvorèeviæ pohodio sjedište Caritasa i zahvalio
volonterima
Požega, 21.5.2014.
(IKA) – Požeški biskup Antun
Škvorèeviæ posjetio je 21. svibnja sjedište Caritasa Požeške
biskupije u Požegi kamo ovih dana pristižu donacije
pojedinaca, župa i poduzeæa za nastradale u poplavama.
Ravnatelj Caritasa Goran Lukiæ upoznao je biskupa s
organizacijom rada u trenutaènim izvanrednim okolnostima.
Desetak volontera iz požeških župa pod vodstvom tajnika
Caritasa Miroslava Perutke i njegove pomoænice Vere
Šimunoviæ nastoje razvrstati pristiglu odjeæu te je pripremiti
za prijevoz do nastradalih u poplavama u Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini. Prehrambene proizvode smještaju u prostorije
koje je dao Josip Mikšik na raspolaganje u svojoj kuæi gdje
volonter Ivica Grgiæ sa suradnicima priprema pakete koje
zatim volonteri vozaèi prevoze potrebnima na zadana
odredišta. Sredstva higijenske namjene odlažu u prostorije
koje je za ovu prigodu dao na raspolaganje Valentin Lisec u
svome domu, a volonter Ilija Novak sa svojim suradnicima
priprema za prijevoz potrebnima. Biskup je pohvalio
volontere za gotovo cjelodnevnu požrtvovnost kojom nastoje
da životne potrepštine što prije stignu do onih kojima su
namijenjene. Zahvalio je ravnatelju Caritasa Lukiæu za
organizaciju rada primjerenu trenutaènom stanju kako bi se
žrtvama poplave žurno pružila pomoæ u velikoj nevolji.
Vepric: Sveæenièki dan sveæenika Splitsko-makarske
nadbiskupije
Split, 21.5.2014. (IKA) - Sveæenièki dan sveæenika Splitskomakarske nadbiskupije, koji se redovito održava u svibnju,
uprilièen je u srijedu 21. svibnja u marijanskom svetištu u
Vepricu. Susret, na kojemu se okupilo oko stotinu i dvadeset
sveæenika, zapoèeo je u kapeli koncelebriranim
euharistijskim slavljem koje je predvodio splitsko-makarski
nadbiskup Marin Barišiæ. U središte propovijedi nadbiskup
je stavio evanðelje u kojemu Isus govori svojim uèenicima
„Ja sam trs, vi loze". Upozorio je kako svaki sveæenik treba
biti na oprezu da se njegove pastoralne aktivnosti ne bi
pretvorile u aktivizam bez Krista. Kazao je kako Isus isto
govori sveæenicima danas, te da uvijek moraju imati na umu
da su oni mladice loze, no da bez Krista ne mogu uèiniti
ništa.
U drugom dijelu programa održanom u velikoj dvorani,
proèelnici i predstavnici ureda i ustanova Splitsko-makarske
nadbiskupije predstavili su rad ureda kojeg zastupaju,
podruèje svojih aktivnosti i suradnike, te planove i poteškoæe
pri radu. O radu i uredima Nadbiskupskog ordinarijata te o
suradnji Ordinarijata sa župnicima govorili su generalni
vikar mons. Miroslav Vidoviæ i pastoralni vikar dr. Nediljko
A. Anèiæ te kancelar don Ratomir Vukorepa koji je iznio
statistike o broju roðenih, vjenèanih i umrlih od 1988. do
2013. godine. O ostvarenim aktivnostima i programima
Obiteljskog i braènog savjetovališta govorila je dr. Anita
Strujiæ-Vladanoviæ. Rad pastorala mladih u nadbiskupiji i u
župama predstavio je voditelj ureda mr. Mihael Proviæ.
O aktualnom stanju i problemima u pastoralu duhovnih
zvanja u svojiim odgojnim ustanovama govorili su rektor
Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu mr. Boris
Vidoviæ, magistar bogoslova u Franjevaèkom klerikatu o. fra
Ante Antiæa u Splitu fra Petar Milanoviæ Trapo, ravnatelj
Nadbiskupskog sjemeništa mr. Jenko Buliæ, fra Antonio
Mravak umjesto ravnatelja Franjevaèkog sjemeništa u Sinju
fra Ivice Udovièiæa i don Jure Vrdoljak, povjerenik za
duhovna zvanja. Poteškoæe i potreba u pastoralu bolesnika
prenio je mr. Tomislav Topèiæ (KBC Firule). O aktivnostima
28. svibnja 2014. broj 21/2014
5
Domovinske vijesti
Tiskovnog ureda i suradnji sa župnicima govorila je Kristina
Bitanga, a u kratkom videu postojeæe emisije i svoj rad
predstavili su i drugi djelatnici Tiskovnog ureda. Rad
crkvenog školstva te aktualnosti oko upisa u novu školsku i
akademsku godinu predstavili su dekan Katolièkog
bogoslovnog fakulteta dr. Ante Mateljan i ravnatelj
Nadbiskupijske klasiène gimnazije u Splitu don Josip Dukiæ.
Statistiku o parnicama u kojima se utvrðuje sklapanje
nevaljalog
ili
nepostojeæi
brak
na
Crkvenom
interdijecezanskom sudu I. stupnja u Splitu iznio je dr. Josip
Deliæ. O Ekonomatu Nadbiskupije te o meðusobnim
ekonomskim obvezama župa i Nadbiskupskog ordinarijata
govorio je don Mijo Šurlin. Izvješæe o gradnji i održavanju
sakralnih objekata iznio je voditelj Graðevinskog ureda don
Josip Lonèar koji je istaknuo pomake u traženju lokacija i
dozvola za crkve u župama Blatine i Spinut. Istaknuta je
takoðer potreba izgradnje Sveæenièkoga doma i zgrade
Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu.
Zakljuène misli i poticaje uputio je nadbiskup Barišiæ.
Zahvalio je predavaèima na kvalitetnim izlaganjima ali i na
svakodnevnom zauzetom radu na dobru mjesne ali i opæe
Crkve. Izrazio je radost zbog plodne rasprave i
dobronamjernih i iskrenih kritika naglasivši da time zrelije i
odgovornije gradimo zajedništvo. Pozvao je sveæenike da
potaknu braène parove da se odazovu na hodoèašæe braènih
drugova u Rim u organizaciji Splitsko-makarske nadiskupije
koje æe se održati od 13. do 19. srpnja 2014. godine.
Okupljeni sveæenici za vrijeme susreta skupili su 100 tisuæa
kuna pomoæi za stradale u poplavama u Hrvatskoj, Bosni i
Hercegovini i Srbiji. Ovim simboliènim gestom, sveæenici su
se velikodušno odazvali pozovu i poticaju nadbiskupa
Barišiæa te od svojih osobnih prihoda odvojili dio novca
kako bi, osim rijeèima ohrabrenja i molitvom, i na konkretan
naèin pomogli braæi i sestrama koji su pogoðeni
katastrofalnim posljedicama poplava. Skupljeni iznos uplatiti
æe se Hrvatskom Caritasu koji æe ga proslijediti onima koji
su u potrebi.
Nedjelja solidarnosti u Sisaèkoj biskupiji sa stradalima
od poplava
Sisak, 22.5.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ
uputio je u èetvrtak 22. svibnja pismo svim sveæenicima,
redovnicama i vjernicima Biskupije u kojem ih poziva na
solidarnu pomoæ stradalima u poplavama u Hrvatskoj, Bosni
i Hercegovini i Srbiji.
U pismu biskup Košiæ istièe: "Slušajuæi i gledajuæi izvještaje
o katastrofalnim poplavama koje su ovih dana pogodile našu
Slavoniju, ali i susjednu Bosnu i Hercegovinu te Srbiju,
sjeæamo se sliènih vlastitih borbi s prijetnjama poplave u
veljaèi ove godine u našoj Biskupiji. Tim smo više, nakon
preživjelih sliènih premda Bogu hvala manjih problema,
pozvani ukljuèiti se u solidarnu pomoæ stradalima. Naš
biskupijski Caritas je odmah reagirao, kao i naši župni
Caritasi tako da su veæ poslane prve pošiljke
najpotrebnijima, na èemu u njihovo ime zahvaljujem.
Ujedno molim i dalje sve vas da svatko koliko može
pridonese svojim darom, bilo materijalnim bilo duhovnim,
da se ublaže nevolje ljudi koji su pogoðeni ovom
elementarnom nepogodom. Prije svega proglašavam
nedjelju, 25. svibnja u našoj Biskupiji Nedjeljom
solidarnosti sa svima stradalima u poplavama, te odreðujem
da se u svim crkvama na misama s narodom moli za sve koji
su pogoðeni poplavama, da ih Gospodin zaštiti, ali i za sve
one koji im pomažu, da im Gospodin dadne snagu da ustraju
u pružanju pomoæi unesreæenima. Svoje novèane priloge i
svoje darove u naravi, hrani i drugim potrepštinama, možete
6
28. svibnja 2014. broj 21/2014
ika
donijeti u župni ili biskupijski Caritas. Neka Gospodin
nagradi svako dobro djelo jer On je rekao: 'Što ste god
uèinili jednome od ove moje najmanje braæe meni ste
uèinili.' (Mt 25,40). Pokažimo stoga svoju solidarnost s
Gospodinom koji trpi u našoj potrebnoj braæi i sestrama".
Pomoæ iz Caritasa Rijeèke nadbiskupije poslana u
Ðakovo
Rijeka, 22.5.2014. (IKA) - Caritas Rijeèke nadbiskupije u
èetvrtak, 22. svibnja uputio je u Caritas Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije kamion s humanitarnom poæi za ljude na
poplavljenim podruèjima.
U kamionu se nalaze higijenske potrepštine, posteljina, deke,
odjeæa i obuæa te više od tone hrane. Uz 600 litara vode u
bocama od 5 ili 1.5 litara, desetak je kutija djeèjih
potrepština, pelena, hrane za novoroðenèad, boèica i
igraèaka.
Pri ukrcaju dan ranije, djelatnicima i volonterima Caritasa
pomagali su bogoslovi. Rijeèki Caritas zahvaljuje graðanima
koji su u tri dana sakupili pun kamion humanitarne pomoæi
za stradale u poplavama. Pomoæ se i dalje sakuplja, Caritas
je zbog izvanrednih uvjeta otvoren od 8 do 20 sati.
Šibenska biskupija pomaže stradale u poplavama
Iz Caritasa poruèuju da se ne donosi odjeæa i obuæa nego
higijenske potrepštine za djecu i odrasle, hrana i voda
Šibenik, 22.5.2014. (IKA) - Pomoæ sakupljena u Šibenskoj
biskupiji, a namijenjena žrtvama poplave u Slavoniji
otpremljena je u èetvrtak 22. svibnja. U prikupljanju
sudjelovali su brojni vjernici, sveæenici, redovnice, volonteri
Caritasa i djeca Katolièke osnovne škole u èijim se
prostorijama pomoæ i prikupljala.
Tijekom utovara pomoæi volontere i djelatnike Caritasa
obišao je i šibenski biskup Ante Ivas. Razgovarao je s
volonterima te ih je potaknuo i pozvao da nesebièno pomažu
ljudima u potrebi.
Zamjenik ravnatelja biskupijskog Caritasa Miljenko Jukiæ
istaknuo je kako su se dobri ljudi grada Šibenika u velikom
broju odazvali pozivu za pomoæ. Graðanima poruèuje da
odjeæe i obuæe ima u dovoljnim kolièinama i ne treba ih
donositi. Potrebne su higijenske potrepštine, hrana, voda,
djeèja hrana, djeèja higijena i pelene, rekao je Jukiæ.
Sjednica Prezbiterskog vijeæa Sisaèke biskupije
Sisak, 22.5.2014.
(IKA) - Šesta redovita sjednica
Prezbiterskog vijeæa Sisaèke biskupije održana je u èetvrtak
22.svibnja u Velikom Kaptolu, Biskupijskom ordinarijatu u
Sisku, pod predsjedanjem biskupa Vlade Košiæa.
Glavna tema bila je organizacija Dana obitelji Sisaèke
biskupije koji æe se održati 11. listopada te je stoga na
sjednici sudjelovao i povjerenik za pastoral obitelji fra
Nikola Jureta. Vijeæe je razmotrilo i prijedlog korekcije
granica izmeðu župa Kutine i Kutinske Slatine, te Kutine i
Repušnice i dalo svoje mišljenje. Osim tih dvaju toèaka na
sjednici se razmatralo stanje poplava u Slavoniji i potaknut
je rad župnih Caritasa u prikupljanju pomoæi za stradale po
župama. U drugom dijelu razgovaralo se o pripremi slavlja
sv. Kvirina 4. lipnja, koje æe ove godine biti posebno
sveèano zbog najavljenog proglašenja crkve Sv. Kvirina
bazilikom, što je biskupu najavio apostolski nuncij u RH
nadbiskup Alessandro D'Errico koji æe i predvoditi
ovogodišnje slavlje.
ika
Hvarska biskupija uplatila Caritasu Požeške biskupije
sredstva za pomoæ stradalima od poplava
Hvar, 22.5.2014. (IKA) – Hvarska biskupija uplatila je na
raèun Caritasa Požeške biskupije pomoæ u iznosu od 70 000
kn za sve stradale uslijed poplava na podruèju te biskupije.
Na taj naèin Hvarska biskupija želi posvjedoèiti svoju
blizinu i suosjeæanje sa stanovnicima toga podruèja koje je
zahvatila prirodna nepogoda sa straviènim posljedicama. U
svim župama trootoèke biskupije pokrenuta je i akcija
prikupljanja pomoæi za stradale u poplavama, a sveæenici
Hvarskoga dekanata na svojoj su rekolekciji, održanoj 20.
svibnja, upoznati s poticajima Hrvatskoga Caritasa za
prikupljanjem potrebne pomoæi stradalima.
Biskup Škvorèeviæ posjetio poplavljene u Lipiku
Susreo se s nekoliko katolièkih i pravoslavnih obitelji u
njihovim domovima
Lipik, 22.5.2014. (IKA) - Požeški biskup Antun Škvorèeviæ
u pratnji ravnatelja Caritasa Požeške biskupije Gorana
Lukiæa posjetio je 22. svibnja Lipik kako bi se upoznao sa
stanjem nakon poplave i dogovorio o moguænostima daljnje
pomoæi nastradalim obiteljima i o najpotrebnijim zahvatima
u njihovim kuæama. U župnom stanu doèekali su ga župnik
Jozo Zoriæ, dogradonaèelnik Lipika Slobodan Katunar te
proèelnica za društvene djelatnosti Veronika Prhal. Župnik i
predstavnici Grada izvijestili su biskupa kako je u noæi 16.
svibnja rijeka Pakra brzim naletom poplavila naselje u
jugoistoènom dijelu Grada gdje se nalazi industrijska zona,
potopila 58 kuæa i dvorišta, ušla u 34 kuæe i u nekoliko
industrijskih pogona. Premda se voda zadržala samo dva
dana u kuæama, šteta je velika jer je sav namještaj natopljen
vodom, najveæi broj domaæinskih aparata zamuljen i
neupotrebljiv, parketni i drugi drveni podovi dignuti, vrata
nabrekla,
poljoprivredna
mehanizacija
u
dvorištu
onesposobljena, automobili iznutra i u motornom dijelu
namoèeni, u industrijskim pogonima neka postrojenja teško
ošteæena, u vrtovima usjevi uništeni ili zagaðeni vodom koja
je u njih naplavila i neèistoæu iz septièkih jama.
Stanovništvo iz poplavljenih kuæa jednim dijelom smješteno
je u privremena boravišta u Gradu, ali neki zbog bojazni od
kraðe noæivaju u vlastitim provizornim skloništima. Voda u
gradskom vodovodu je ponovno pitka, u kuæama je
provedeno osnovno èišæenje, ali su za isušivanje zidova na
raspolaganju samo pet aparata te æe ono dugo potrajati da bi
se moglo razmišljati o popravku podova i ureðenju prostorija
za stanovanje. Župni Caritas prikupljao je osnovna životna
sredstva i namještaj te je zajedno s Gradom pružio
ugroženima prvu pomoæ. Pristigla je i pomoæ Caritasa
Požeške biskupije u hrani i higijenskim potrepštinama. No,
ostaje još velika zadaæa pronaæi moguænosti da se što prije za
petnaestak najugroženijih obitelji osiguraju osnovni uvjeti za
stanovanje te nabavi najpotrebnije u namještaju i kuæanskim
aparatima.
Nakon razgovora u župnom stanu biskup se zajedno sa svim
sugovornicima uputio u poplavljeno naselje te se iz bližega
upoznao s opisanim posljedicama poplave. Susreo se s
nekoliko katolièkih i pravoslavnih obitelji u njihovim
domovima. Potaknuo ih je na hrabrost, poželio im duhovnu
snagu u nevolji, obeæao molitvenu potporu i materijalnu
pomoæ u okviru biskupijskih moguænosti. Gradske službe
napravile su popis ošteæenja te æe na temelju toga zajedno s
Caritasom Požeške biskupije nastojati popraviti najteže i
nabaviti najpotrebnije. Meðu poteškoæama je i to što svi
nastradali žele što prije popraviti svoje stanje, a za neke
radove i nabavu namještaja potrebno je odreðeno vrijeme.
Domovinske vijesti
Avion s tonom pomoæi iz Dubrovnika za stanovništvo
Gunje
Dubrovnik, 22.5.2014. (IKA) - Tona najnužnije pomoæi s
juga Hrvatske upuæena je avionom oko 14 sati prema istoku
Hrvatske, toènije prema Gunji.
Pomoæ æe biti prebaèena avionom Croatia Airlinesa iz
Dubrovnika prema Zagrebu gdje æe je doèekati volonteri
Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije koji æe pomoæ zatim
prevesti do Županje, do prihvatnog centra Katolièke
malonogometne lige Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije.
Voditelji tog centra s volonterima pomoæ iz Dubrovnika
podijelit æe stanovništvu Gunje. U akciju u Dubrovniku
ukljuèili su se Caritas Dubrovaèke biskupije, Dubrovaèkoneretvanska županija, Grad Dubrovnik, Volonterski centar
Dubrovnik i facebook grupa „Dubrovnik za obitelji
pogoðene poplavama".
Dodajmo ovome i još jednu zanimljivost: anonimni
dobroèinitelj iz Konavala je putem Caritasa Dubrovaèke
biskupije ponudio svoj kamion od 2.5 tone kojim æe u Bosnu
biti prevezena humanitarna pomoæ koju su prikupili u
Bošnjaèkom dobrotvornom društvu „Merhamet" u
Dubrovniku.
Biskup Štambuk primio gradonaèelnika Hvara i
predstavnike Gradskoga vijeæa
Hvarski biskup posebno istaknuo neriješena pitanja povrata
crkvene imovine
Hvar, 22.5.2014.
(IKA) – Hvarski biskup Slobodan
Štambuk primio je u èetvrtak 22. svibnja, u prigodi 25.
obljetnice
biskupskoga
posveæenja,
hvarskoga
gradonaèelnika Rina Budroviæa s kojim su u pratnji bili
predsjednik
Gradskoga
vijeæa
Marko
Jelièiæ
i
potpredsjednici toga vijeæa. Uz prigodnu èestitku,
predstavnici gradske vlasti grada Hvara uruèili su biskupu
Štambuku prigodni dar.
U tijeku posjeta biskup Štambuk i gradonaèelnik Budroviæ s
pratnjom razmijenili su mišljenja o pojedinostima vezanima
uz život toga grada. Istaknuli su, pritom, želju da se
zajednièki planovi, poput rješavanja pitanja staraèkoga doma
u gradu, zatim produženja gradske rive i rješavanje
oborinskih voda, postave kao prioriteti. Biskup Štambuk
posebno je istaknuo neriješena pitanja povratka crkvene
imovine koja joj je oduzeta za vrijeme komunistièke
vladavine, pri èemu je podsjetio na zgradu u uvali Mala
Grèka i na ljetnikovac Hanibala Luciæa.
Na susretu je bilo rijeèi i o pomoæi za stradale uslijed
poplava u Slavoniji, te što zajednièki na tome planu mogu
uèiniti crkvena i gradska vlast. Ovogodišnji Dan državnosti,
25. lipnja, kako je istaknuto, bit æe prikladno obilježen.
Izvješæe Hrvatskog Caritasa o prikupljenim novèanim
sredstvima za poplavljene
Do 22. svibnja ukupno prikupljeno 2.026.262,72 kuna
Zagreb, 22.5.2014. (IKA) - Uslijed velikih materijalnih
stradanja i brojnih ugroženih obitelji i domaæinstava
uzrokovanih poplavama u kontinentalnoj Hrvatskoj
izlijevanjem Save, Hrvatski Caritas je 17. svibnja odlukom
svojega predsjednika varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka,
pokrenuo akciju prikupljanja pomoæi poplavljenima. Odaziv
prikupljanju pomoæi je velik, ali su i potrebe unesreæenih
goleme.
Predsjednik i ravnatelj Hrvatskog Caritasa, mons. Mrzljak i
mons. Fabijan Svalina, zajedno s ðakovaèko-osjeèkim
nadbiskupom Ðurom Hraniæem, posjetili su 21. svibnja
28. svibnja 2014. broj 21/2014
7
Domovinske vijesti
poplavljena podruèja u županjskoj Posavini te izbjeglièki
centar u Cerni u kojem je smješteno oko 200 osoba.
Do 22. svibnja, u akciji prikupljanja novèane pomoæi za
stradale u poplavama preko raèuna Hrvatskog Caritasa
hrvatski su graðani i poslovni subjekti uplatili iznos od
1.766.262,72 kuna, od toga on-line uplatama 104.703 kn. Do
sada je na donacijski telefon 060 9010 registrirano 41 600
poziva što uz iznos od 6,25 kn po pozivu odgovara iznosu od
260.000 kuna. Time je ukupan iznos 2.026.262,72 kuna.
Hrvatski Caritas je iz vlastitih sredstava interventnog Fonda
solidarnosti do sada uputio pomoæ od 70.000 kuna Caritasu
Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, 30.000 kuna Caritasu
Požeške biskupije, 100.000 kuna Caritasu biskupske
konferencije Bosne i Hercegovine te 6.600 eura Caritasu
Srbije.
Nastavlja se prikupljanje novèane pomoæi za stradale od
poplava u Slavoniji i regiji: uplatom na kunski raèun
Hrvatskog Caritasa: IBAN: HR0523400091100080340;
poziv na broj 175 za Hrvatsku (za Slavoniju), poziv na broj
185 za Bosnu i Hercegovinu i poziv na broj 195 za Srbiju.
Za stradale u Slavoniji aktivan je i donacijski telefon 060
9010 (cijena po pozivu 6,25 kn, PDV ukljuèen). Cjelokupni
iznos – 6,25kn iskoristit æe se za pomoæ poplavljenima.
U akciji se može prikljuèiti i uplatom na devizni raèun
Hrvatskog Caritasa (banka ne uzima proviziju na uplate):
IBAN:
HR1123600001101621994;
SWIFT(BIC)
ZABAHR2X.
Djelatnici i volonteri nad/biskupijskih, dekanatskih i župnih
Caritasa diljem Hrvatske ukljuèeni su u prikupljanje pomoæi
stanovnicima poplavljenih podruèja. Sva pomoæ u naravi
(hrana, voda, sanitetski i higijenski materijal, odjeæa i obuæa,
posteljina, namještaj itd.) prikuplja se na župama i/ili u
koordinaciji s nad/biskupijskim Caritasom. Tako prikupljene
stvari usmjeravaju se izravno nad/biskupijskim Caritasima
koji tu pomoæ dostavljaju u poplavljena podruèja i skrbe za
izbjegle stradalnike.
Posveta oltara i blagoslov obnovljene crkve u Velikoj
U obredu posvete biskup je pod glavnu oltarnu ploèu položio
moæi bl. Ivana Merza
Velika, 22.5.2014. (IKA) - Drevna župna crkva Sv.
Augustina u Velikoj nedaleko Požege, sa srednjovjekovnim
gotièkim svetištem iz vremena augustinaca te baroknom
laðom iz doba kad je pokraj nje bio franjevaèki samostan,
zaslugom župnika Marija Saniæa tijekom više godina
postupno je obnavljana. Na dan trideset i osme obljetnice
kako je kardinal Franjo Kuhariæ okrunio kip Velièke Gospe
koja se ovdje od davnine štuje, 22. svibnja požeški biskup
Antun Škvorèeviæ predvodio je slavlje posvete novog oltara i
blagoslova obnovljene crkve. Pozdrav mu je uputio župnik
Saniæ koji je ujedno predstavio crkvu i izvedene radove te
rekao: „Crkva Svetoga Augustina je velika knjiga povijesti i
sjeæanja. Kada bi zidovi mogli govoriti, progovorili bi nam o
najstarijim sveæenicima augustincima i franjevcima te o
biskupijskim sveæenicima od 1797. godine, o bogatom
vjerskom, duhovnom i kulturnom životu koji je postojao
ovdje prije nego je nas bilo, govorili bi nam o potrebi
vjernika i redovnika da se crkva širi i dograðuje te od male
gotièke crkve èak dvjema dogradnjama postane ova današnja
velika, lijepa, prostrana i jednostavna, a opet crkva koja
potièe i poziva na sabranost, pobožnost i molitvu. Upravo ta
crkva temeljito je prijašnjih godina obnavljana dopuštenjem
Biskupskog ordinarijata u Požegi. Pod nadzorom
Konzervatorskog odjela u Požegi i drugih koji su izradili
konzervatorsku studiju nastojalo se pri obnovi saèuvati
izvorni gotièki i barokni trag u ovoj zgradi. Crkva je ureðena
8
28. svibnja 2014. broj 21/2014
ika
u duhu Drugog vatikanskog koncila". Biskup je u uvodnoj
rijeèi podsjetio kako je oltar središte crkve, žrtvenik na
kojem uskrsli Gospodin u svetoj misi obnavlja svoju žrtvu
ljubavi na križu i pobjedu nad smræu te èini dionicima svoga
spasenjskog djela sve one koji vjernièki u slavlju sudjeluju i
u prièesti primaju dar njegova preobraženog tijela i krvi.
Upozorio je na znakovitost ovoga slavlja koje se odvija u
vremenu kad su mnogi Velièani izgubili radno mjesto i nose
posebne terete života, kad je najnovija poplava na podruèju
Požeške biskupije potopila oko 300 obiteljskih domova, a u
županjskoj Posavini oko 2000. Rekao je da je žrtva koja se
trenutaèno prikazuje na oltaru osobnih patnji brojnih
hrvatskih ljudi duboko povezana s Isusovom žrtvom i ima
dragocjenu vrijednost te da je „s posebnim osjeæajima vjere i
zahvalnosti želimo prinijeti Bogu na novoposveæenom oltaru
obnovljene velièke crkve".
Biskup je u homiliji potaknuo velièke župljane da ne svedu
sebe na novost iz ljudskih moguænosti, nego da se u svojoj
novoureðenoj crkvi zaustavljaju pred silnim djelom Božje
ljubavi na križu u kojoj se dogodila za njih konaèna
moguænost one novosti za kojom èezne svako ljudsko biæe.
U obredu posvete biskup je pod glavnu oltarnu ploèu položio
moæi bl. Ivana Merza. Nakon poprièesne molitve predvodio
je èin povjere Velièana Isusovoj Majci. Na kraju je zahvalio
svima koji su pomogli u obnovi crkve, meðu njima i
prethodnim sveæenicima, napose nedavno preminulom
dugogodišnjem velièkom župniku Mirku Roginiæu. Ljepoti
slavlja uvelike je pridonijelo pjevanje crkvenoga mješovitog
zbora pod ravnanjem Josipa Franjiæa.
Otvoreni 6. dani hrvatskih svetaca i blaženika
Prvi dan posveæen bl. Miroslavu Bulešiæu i sv. Marku
Križevèaninu
Križevci, 22.5.2014. (IKA) - Molitvenim, književnim i
glazbenim programom posveæenim hrvatskim muèenicima
bl. Miroslavu Bulešiæu i sv. Marku Križevèaninu, misnim
slavljem, koje je u koncelebraciji s bjelovarsko-križevaèkim
biskupom Vjekoslavom Huzjakom i više sveæenika,
predvodio poreèki i pulski biskup u miru Ivan Milovan, te
otvorenjem izložbe portreta „Hrvatski sveci i blaženici u
našem narodu" akademskoga grafièara Matka Antolèiæa, u
Križevcima su u èetvrtak 22. svibnja zapoèeli 6. dani
hrvatskih svetaca i blaženika.
U propovijedi je biskup Milovan preprièao cjelokupan život
Miroslava Bulešiæa te je govorio o nemoguæoj situaciji za
katolièke sveæenike pod komunistièkom diktaturom u Istri.
Govorio je o tome kako je bl. Bulešiæ bio zaljubljen u svoje
sveæeništvo, kako je vodio dubok duhovni život, vodio
aktivan pastoral, organizirao puèke misije, okupljao ljude te
da je bio neustrašiv, premda je njegov vjeronauk vrlo brzo
prozvan fašistièkom školom. Biskup Milovan je podsjetio na
to kako je Bulešiæ spominjao bijelo i crveno muèeništvo,
crveno koje je krvlju podnio on, a bijelo u kojem se ne
prolijeva krv, veæ se živi zahtjevno, ali lijepo. Istaknuo je da
se u Hrvatskoj i danas valja boriti za katolièke ideale, za
život od prirodnoga zaèeæa do prirodne smrti, za toleranciju i
solidarnost meðu ljudima, te da je važno sakramentalno
živjeti. Na kraju je, zahvaljujuæi na pozivu da sudjeluje na
Danima hrvatskih svetaca i blaženika, uputio na izreku da su
sveci kao zvijezde, da ih ne možemo uhvatiti, ali da nam oni
daju usmjerenje.
Na kraju misnoga slavlja biskup Huzjak zahvalio je biskupu
Milovanu na dolasku u Križevce, a zahvalio mu je i na tome
što je kao poreèki i pulski biskup godinama pratio i poticao
kauzu za Bulešiæevo proglašenje blaženim. U toj je zahvali
povezao muèeništva bl. Alojzija Stepinca, bl. Miroslava
ika
Domovinske vijesti
Bulešiæa, ali i biskupa Jaše u Rumunjskoj Antona Durkoviæa
kojemu je otac bio Hrvat, a èijem je proglašenju biskup
Huzjak nedavno nazoèio u Rumunjskoj. „Muèeništva njih
trojice prouzroèila je ista mržnja, isto nerazumijevanje,
komunistièko neprijateljstvo prema Crkvi", istaknuo je
biskup Huzjak, poruèujuæi da muèeništvo nije nedohvatljivo
i da je muèeništvo dosljedno življenje vjere u svakodnevnim
životima.
Glazbeni obol euharistijskom slavlju dali su križevaèki župni
zborovi, župe sv. Ane te župe BDM Žalosne i sv. Marka
Križevèanina.
Program je nastavljen u Gradskoj galeriji otvorenjem izložbe
portreta u razlièitim tehnikama „Hrvatski sveci i blaženici u
našem narodu". Izložbu, koja æe biti otvorena do 10. lipnja,
prati sadržajan katalog u kojem je estetsku analizu napisao
likovni kritièar Stanko Špoljariæ. U njemu je objavljen i
popis svih hrvatskih svetaca i blaženika te slugu i službenica
Božjih te su prikazani portreti svih naših proglašenih
duhovnih velikana. Nakon zatvaranja izložbe u Križevcima,
ta ista izložba bit æe otvorena na blagdan bl. Augustina
Kažotiæa 3. kolovoza u Gradskom muzeju u Blaženikovu
rodnom Trogiru, uz Redovnièke dane 11. rujna u galeriji
„Vinko Draganja OP" dominikanskoga samostana u Splitu,
te na blagdan Beata Angelica 18. veljaèe 2015. u samostanu
i župi bl. Augustina Kažotiæa na zagrebaèkoj Pešèenici.
U sveèanosti otvorenja sudjelovali su križevaèki
gradonaèelnik Branko Hrg, koprivnièko-križevaèki župan
Darko Koren, ravnatelj križevaèkoga Gradskog muzeja
Zoran Homen, direktorica Galerije hrvatske sakralne
umjetnosti „Laudato", koja je organizirala izložbu i osmislila
sadržajan katalog izložbe, Ksenija Abramoviæ, te sam autor.
Izložbu je otvorio biskup Huzjak. Glazbeni obol sveèanosti
dao je Vokalni sastav „Allegro" te prigodnim tekstovima o
svetosti glumac Dubravko Sidor. Kroz program je uime
organizatora 6. dana hrvatskih svetaca i blaženika Udruge za
promicanje znamenitih Križevèana „Dr. Stjepan Kranjèiæ" te
križevaèkih župa sv. Ane te BDM Žalosne i sv. Marka
Križevèanina vodila Tanja Baran.
Održana tribina "(Ne)vidljivi svjedoci"
Gosti tribine kazališna glumica Kathleen Ann Thompson i
Branimir Reiter iz Udruge Job
Zagreb, 22.5.2014. (IKA) - Sedma i posljednja tribina
"Jedinstvo u razlièitosti" u ovoj pastoralnoj godini, a 34. u
nizu, održana je u èetvrtak, 22. svibnja u dvorani Vijenac
Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu.
Pozdravnu rijeè uputio je ravnatelj NPI i biskupski vikar za
laike dr. Tomislav Markiæ. Pojašnjavajuæi temu tribine,
istaknuo je, kako ona poziva na promišljanje o najveæem
dijelu društva, a to je svakodnevnica.
Ovogodišnji ciklus tribina nosio je naziv "Vjernik u
društvu", a tema ove tribine je "(Ne)vidljivi svjedoci".
Predavanje, koje je u stvari bilo iskreno svjedoèenje održala
je kazališna glumica Kathleen Ann Thompson iz SAD-a.
Istaknula je kako su umjetnici na neki naèin robovi odjeka
koje primaju od publike, a osobito od kritike "drhte od straha
i zarobljeni su onim što æe kritika reæi, a slava ih dovodi do
toga da postaju idoli drugima". Shvatila sam ako bih ostala u
tom okruženju da bi postala ovisna, zarobljena svim tim, a
Bog je taj koji treba biti središte naše pažnje, na to smo
usmjereni cijelim životom, ustvrdila je.
O življenju vjere u svakodnevnom životu govorio je
Branimir Reiter iz Udruge Job. Nepokretan od roðenja, do
svoje 20. godine bio je pomalo ljut na Boga, jer nije imao
ono što imaju njegovi vršnjaci. Nije mu bila jasna Božja
ljubav, smatrao je, da ga ne voli, da ga je prevario. No, tada
je na hodoèašæu u Meðugorje od osobe koja je bila tužna,
shvatio da ga Bog ljubi i da ga treba baš takvog kakvog ga je
stvorio. To je promijenilo njegov život, i shvatio je da su
pravi invalidi oni koji nemaju ljubav, a ne oni koji su
prikovani uz kolica.
Bog je ljubav, a bez ljubavi ne možemo. Budite u ljubavi i
Bog æe vam biti blizu, poruèio je Reiter. S njim se složila i
Kathleen Ann Thompson te istaknula kako samo duboka
ljubav može dovesti do slobode.
U glazbeno-molitvenom dijelu sudjelovali su Prijatelji
Malog Isusa, meðu kojima i djeèji zbor iz Retkovca.
Projekt Marijinih obroka u požeškoj školi
Požega, 22.5.2014. (IKA) - U požeškoj osnovnoj školi
Antuna Kanižliæa 22. svibnja su tijekom cijeloga dana
provodili akciju pod nazivom „Gladnoj djeci za školski
obrok" u suradnji s Udrugom "Marijini obroci Hrvatska"
koja je dio meðunarodnog projekta Mary's meals. Marijini
obroci trenutaèno hrane više od 450.000 djece u 15 zemalja,
uglavnom Afrike. U školi su tim povodom organizirali
humanitarni sajam.
O teškoj situaciji u kojoj se nalaze gladna djeca govorila je
volonterka Marijinih obroka i Anðeoskog srca Ðurðica
Luciæ iz Zagraða koja je i sama nekoliko mjeseci provela u
Beninu. "Potrebna je samo jedna kuna da se nahrani jedno
dijete u jednom danu, a 75 kuna je dovoljno za cijelu školsku
godinu. Nama je to malo, a nekome mijenja život",
posvjedoèila je Luciæ.
"Ovaj prekrasni projekt kroz koji se osiguravaju obroci
najsiromašnijoj djeci svijeta organiziramo drugu godinu u
nizu. Drago nam je što su nam se pridružili svi naši uèenici,
njihovi roditelji i nastavnici te mnogi drugi. Isto tako
potreseni smo situacijom u poplavljenim podruèjima te smo
u ovaj sajam kojeg planiramo godinu dana nastojali uklopiti
pomoæ poplavljenima te smo u dvorištu škole pored naših
štandova dali prostor Caritasu Požeške biskupije te Crvenom
križu", objasnila je vjerouèiteljica u školi Ana Marija Biršiæ
Glibo.
Predstavljena knjiga "Od Otoka Gospe, moli za nas"
Autora don Ante Mateljana i Josipa Botterija Dinija
Solin, 22.5.2014. (IKA) - U domu Zvonimir u Solinu, 22.
svibnja, predstavljena je knjiga "Od Otoka Gospe, moli za
nas", autora dr. don Ante Mateljana, dekana Katolièkoga
bogoslovnog fakulteta u Splitu i Josipa Botterija Dinija,
akademskog slikara. O knjizi su tom prigodom uz autore,
govorili i Marko Matijeviæ, izvršni urednik Solinske kronike
te don Vinko Sanader, župnik i upravitelj svetišta Gospe od
Otoka koji je ujedno vodio program predstavljanja.
Knjiga ima za cilj Gospino svetište u Solinu približiti širem
hrvataskom puku i svim hodoèasnicima iz drugih država te
ih upoznati s ovom našom nacionalnom i vjerskom
kolijevkom, rekao je don Vinko Sanader. "Procesija na
blagdan Male Gospe dobila je puno veæu i sadržajniju
dimenziju zbog izvrsnih meditacija i poticajnih misli
sveæenika don Ante Mateljana. To što je don Ante izgovorio
kroz proteklih 16 godina stalo je u ovu knjigu na 150
stranica i vjerujem kako æe svima biti to divno štivo, ujedno i
duhovna obnova, kako za pojedince tako i za obitelji. Uz
prekrasnih 20 grafika uvaženog akademskog slikara Josipa
Botterija Dinija koje prikazuju dvadeset otajstava Gospine
krunice, ova knjiga mora naæi svoj kutak i mjesto u kuænoj
biblioteci svakog Solinjanina i svakog drugog Hrvata
vjernika", istaknuo je don Vinko.
Potom je o procesijama u Solinu govorio Marko Matijeviæ
koji je istaknuo kako se obnovom hrvatske države obnavlja i
28. svibnja 2014. broj 21/2014
9
Domovinske vijesti
solinska procesija u svom izvanjskom sjaju, a dobila je i
novost koja jaèa njezinu duhovnu dimenziju - don Antine
nagovore koji se posredstvom suvremenih tehnologija
razliježu èitavim Solinom. „Nagovori pomažu da procesija
ne postane parada, da ostane na duhovnu korist i da se ne
pretvori u šetnju sa svrhom 'da vidim i da budem viðen'.
Objedinjeni u knjizi koju vam danas predajemo, nagovori
opremljeni produhovljenim crtežima snažno svjedoèe o
našem vremenu", rekao je Marko Matijeviæ.
Jedan od autora knjige Josip Botteri Dini, akademski slikar
je istaknuo kako je to peta knjiga u kojoj suraðuje sa don
Antom Mateljanom. Prisjeæajuæi se davnih vremena kada je
Gospin otok bio u žici, a on radio vitraje u crkvi Gospe od
Otoka, istaknuo je kako ga je ljubav prema Gospi nadahnula
da pripremi svih 20 grafika u knjizi koje prikazuju dvadeset
otajstava Gospine krunice, po pet otajstava radosnih,
otajstava svjetla te žalosnih i slavnih uz lik Gospe Velikog
zavjeta. „Odluèili smo se da te grafike budu u zlatu jer to
dolikuje Gospi i njezinom slavlju", naglasio je Josip Botteri
Dini.
Na kraju se nazoènima obratio i sam autor dr. don Ante
Mateljan koji je rekao kako je knjiga zamišljena i složena
kao svojevrsna knjiga molitve: u kojoj se nalazi kao uvod u
molitvu Prolog: Tri štenja koja se èitaju na dan Male Gospe,
a govore o povijesnom štovanju blažene Djevice Marije u
Solinu što ih je sastavio don Lovre Katiæ. Na kraju je i
Epilog, zapravo molitveni završetak u obliku litanijske
molitve upravljene blaženoj Djevici Mariji. Don Ante se
zahvalio don Vinku, tiskari Dalmacija-papir, nakladniku
Crkva u svijetu, don Vedranu Toriæu na lekturi te svima koji
su pridonijeli izlazak ove vrijedne knjige.
Predstavljanje knjige je pjesmom uvelièao mješoviti zbor
Gospe od Otoka pod ravnanjem prof. Danijele Petrušiæ.
Pružanje psihološke pomoæi stradalima u poplavama
Osobe kojima je potrebna ovakva vrsta pomoæi mogu se
svakodnevno javiti u Savjetovališta u Osijeku (031/253-916)
i Slavonskom Brodu (035/411-420), a bit æe organizirana i
predavanja i radionice za djecu i odrasle
Osijek/Slavonski Brod, 23.5.2014. (IKA/TU) - Braèno i
obiteljsko savjetovalište Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije u
Osijeku i Slavonskom Brodu ukljuèilo se u pružanje
psihološke potpore stradalima na poplavom ugroženim i
evakuiranim podruèjima nadbiskupije, a koji su svoj
privremeni smještaj našli u obiteljima te prihvatnim
centrima. Voditelj Savjetovališta dr. Josip Bošnjakoviæ
istaknuo je da se osobe kojima je potrebna ovakva vrsta
pomoæi mogu svakodnevno javiti u Savjetovališta u Osijeku
(031/253-916) i Slavonskom Brodu (035/411-420). Osim
toga, tijekom narednih dana struèni suradnici posjetit æe
neke od naselja kako bi kroz predavanja te radionice za
djecu i odrasle nastojali pomoæi osobama koje su privremeno
napustile svoje domove.
Izvješæe Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije o
prikupljenim sredstvima
Skladišta Caritasa na raspolaganju su svima koji žele
donirati i tako pomoæi mještanima poplavljenih podruèja
Osijek, 23.5.2014. (IKA/TU) - Tijekom cijeloga tjedna (19.
– 25. svibnja) Caritas Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije u
svojim skladištima u Osijeku, Ðakovu, Vinkovcima,
Vukovaru, Donjem Miholjcu, Podvinju i Nijemcima
prikuplja donacije za pomoæ mještanima poplavljenih
podruèja Nadbiskupije. Koordinacija s dekanatskim
povjerenicima Caritasa je svakodnevna, a oni komuniciraju
10
28. svibnja 2014. broj 21/2014
ika
sa župnim Caritasima i prate te usmjeravaju akcije
prikupljanja
donacija.
Ovotjedna
mreža
suradnje,
zalaganjem brojnih volontera, rezultirala je prikupljanjem 47
tona odjeæe, 50 tona hrane, 27 kubika pitke vode, 9 tona
higijenskih potrepština, a prikupljena je i velika kolièina
lijekova, posteljine, madraca, namještaja i djeèjih kolica. Na
raèun Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije uplaæeno je
462 000 kuna.
Donacije su uputili svi Caritasi hrvatskih nad/biskupija kao i
inozemne biskupije te fizièke i pravne osobe. Vrata skladišta
otvorena su i za donacije usmjerene Caritasu Vrhbosanske
nadbiskupije. Ravnatelj Caritasa Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije vlè. Ivica Rebiæ u kontaktu je s ravnateljem
Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije dr. Mirkom Šimiæem te
æe se, kada zato budu ostvareni uvjeti, donacije za njihova
podruèja prevesti u Bosnu i Hercegovinu.
Akcija prikupljanja nastavlja se i dalje – skladišta Caritasa
na raspolaganju su za sve koji žele donirati i tako pomoæi
mještanima poplavljenih podruèja. Više informacija može se
dobiti na broj telefona 031/253-910.
Novèana sredstva i dalje se mogu uplaæivati na raèun
Caritasa
Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije:
IBAN:
HR6123400091110046082; poziv na broj: 100 za Slavoniju;
poziv na broj: 200 za BIH te poziv na broj: 300 za Srbiju.
Pokop o. Ivana Pala Sztrilicha
Zagreb, 23.5.2014. (IKA) - Nakon duge i teške bolesti u
svojoj isusovaèkoj zajednici u Zagrebu, na Fratrovcu
preminuo je 20. svibnja o. Ivan Pal Sztrilich, u 87. godini
života, 60. redovništva i 52. sveæeništva. Sprovodne obrede
je u petak, 23. svibnja 2014. na gradskom groblju Mirogoj u
Zagrebu, u krugu subraæe i prijatelja pokojnikovih, vodio i
govorom se oprostio od pokojnika p. Ante Tustonjiæ,
provincijal. U ime zajednice maðarskih vjernika koje je pater
u Zagrebu godinama vikendom pastoralno obsluživao od
pokojnika se oprostio Horvath M. Laszlo.
O. Sztrilich rodio se 26. lipnja 1927. godine u Somboru
(tadašnja Kraljevina Jugoslavija). Školovao se u rodnom
gradu, a nakon što su mu partizani strijeljali oca on je bio
mobiliziran u tzv. "Maðarski radni bataljun" gdje je ostao
sve do prosinca 1945. kada je i demobiliziran. Završivši 7. i
8. razred gimnazije, polaže maturu i upisuje Graðevinski
fakultet u Beogradu. Nakon jednog semestra, u proljeæe
1948. odlazi u Zagreb gdje upisuje Elektrotehnièki odsjek
Tehnièkog fakulteta. 1953. godine diplomira kao inženjer
elektrotehnike. Ubrzo se zapošljava na Institutu "Ruðer
Boškoviæ" u Zagrebu. Redovito je ministrirao u isusovaèkoj
crkvi u Palmotiæevoj, a god.1954. zamolio je da ga prime u
red. Prve zavjete položio je 1956. Završivši studij filozofije i
teologije na Jordanovcu, tadašnji nadbiskup-koadjutor dr.
Franjo Šeper zaredio ga je za sveæenika u Bazilici Srca
Isusova, 29. srpnja 1962. godine. Nakon isusovaèke
formacije jedno kreæe vrijeme bio je odgojitelj i profesor u
sjemeništu u Dubrovniku. Ubrzo je bio poslan u Rim na PU
Gregorijanu na daljnje usavršavanje, te je 1970. magistrirao,
a 1973. i doktorirao na tamošnjem filozofskom fakultetu. Od
tada preuzima službu profesora na Jordanovcu gdje predaje
razne predmete iz filozofije i povijesti filozofije. Kroz osam
školskih godina, od 1973./74. do 81./82., redovito odlazi u
Sarajevo gdje na Vrhbosanskoj višoj teološkoj školi predaje
nekoliko filozofskih predmeta, svaki drugi semestar. U to
vrijeme je i dvije školske godine odlazio u München gdje je
takoðer držao predavanja na tamošnjem Filozofskom
fakultetu Družbe Isusove. Od 1978. do 1983. bio je ravnatelj
filozofskog studija na Filozofsko-teološkom Institutu u
Zagrebu. Službu profesora obavljao je do svoga umirovljenja
ika
1996. godine. Bio je èlan Hrvatskog filozofskog društva i
èlan predsjedništva Društva maðarskih znanstvenika i
umjetnika u Hrvatskoj. Redovito je svake nedjelje služio
misu na maðarskom jeziku. Od kolovoza 2010. kad mu se
zdravstveno stanje ozbiljno pogoršalo, boravio je u
isusovaèkoj zajednici na Fratrovcu, a u bolesti je o. Sztrilich
ostao isti onakav kakav je bio cijeloga života: èovjek reda i
discipline, poslušan i strpljiv, zadržavši smisao za humor,
rekao je provincijal Tustonjiæ u oproštajnom govoru.
Nakon sprovoda misu zadušnicu je predslavio o. Mijo Nikiæ,
superior, u crkvi Bezgrješnog zaèeæa BDM na Jordanovcu u
suslavlju s 35 sveæenika a homiliju održao pokojnikov
kolega i subrat Anto Mišiæ.
Nastavljeni 6. Dani hrvatskih svetaca i blaženika
Drugi dan bio je posveæen sluzi Božjem Anti Tomièiæu
Križevci, 23.5.2014. (IKA) - Prigodnom prezentacijom i
molitvenim sadržajima posveæenima hrvatskom kapucinu fra
sluzi Božjem Anti Tomièiæu, euharistijskim slavljem koje je
predvodio fra Branko Lipša, župnik župe sv. Mihaela i
dekan remetskoga dekanata u Zagrebu, a propovijedao
zamjenik provincijala Hrvatske kapucinske provincije dr. fra
Anto Barišiæ, te okruglim stolom "Buduæi hrvatski
blaženici", u Križevcima su u petak 23. svibnja nastavljeni 6.
Dani hrvatskih svetaca i blaženika.
Sveèanost je zapoèela predstavljanjem života i kljuènih
poruka fra Ante Tomièiæa te molitvom za Tomièiæevo
proglašenje blaženim u izvedbi Molitvene skupine "Sluga
Božji fra Ante Tomièiæ" župe sv. Mihaela iz zagrebaèke
Dubrave.
Uz predvoditelja mise fra Branka Lipšu i propovjednika fra
Antu Barišiæa suslavili su još franjevci kapucini fra Ivan
Markanoviæ i fra Eugen Pavlek, franjevci iz provincije
Bosne Srebrne zamjenik provincijala fra Marijan Karaula,
župnik iz Sesvetske Sopnice fra Zdravko Dadiæ i fra Stjepan
Paviæ, zatim franjevac iz zadarske provincije sv. Jeronima
fra Stanko Škunca, sveæenik Krèke biskupije mr. Saša Ilijiæ,
zatim kanonici Prvostolnoga kaptola zagrebaèkog mons.
Lovro Cindori i mons. Ivan Mikleniæ te domaæin župnik
križevaèke župe sv. Ane Stjepan Sovièek.
U propovijedi je dr. Barišiæ ispripovijedao da je prije tri
mjeseca završen biskupijski proces za proglašenje blaženim
sluge Božjeg Ante Tomièiæa koji je trajao od 2005. te da je
sveèanu proslavu tom prigodom u Rijeci predvodio rijeèki
nadbiskup Ivan Devèiæ. Naglasio je da je fra Ante bio rodom
iz Like, iz obitelji s dvanaestero djece, da je proživio dva
svjetska rata te da je u više od šezdeset godina franjevaštva
izrastao u pravoga slugu Božjeg. „Djelovao je kao kuhar,
sakristan i portir u Varaždinu, Karlobagu, Splitu,
Dubrovniku, Zagrebu i Rijeci gdje je i umro te je sve svoje
službe obavljao s ljubavlju i požrtvovnošæu", istaknuo je dr.
Barišiæ rekavši da je sluzi Božjem Anti najteže padala služba
prosjaèenja i da je novac koji je isprosio od ljudi bio
iskorišten za izgradnju ili obnovu crkava i samostana koje
vodi franjevci kapucini. „Rekao je da nikome ne bi poželio
takav posao kao što je prosjaèenje, ali nije prezao ni od
nemilih zadataka", naglasio je dr. Barišiæ i podsjetio da je
kapucinski sluga Božji umro 1981. na glasu svetosti, da je
tijekom cijeloga života bio blag, strpljiv, ponizan i susretljiv,
da je najviše služio ljudima, a najmanje sebi. "Sva njegova
imovina bila je u Crkvi, sva njegova imovina bio je Isus
Krist", zakljuèio je dr. Barišiæ.
Glazbeni obol misnome slavlju dao je Mješoviti zbor župe
sv. Mihaela iz zagrebaèke Dubrave.
Zatim je u Hrvatskom domu održan okrugli stol "Buduæi
hrvatski blaženici". O petero kandidata za oltar s puno su
Domovinske vijesti
podataka i veoma toplo govorili vicepostulatori i
promicatelji slugu Božjih. O Šimunu Filipoviæu govorio je
fra Stjepan Paviæ, o Mariji Krucifiksi Kozuliæ s. Dobroslava
Mlakiæ, o Antunu Mahniæu vlè. Saša Ilijiæ, o Lini Maupasu
fra Stanko Škunca te o Anti Tomièiæu fra Anto Barišiæ.
Moderator okrugloga stola bio je glavni urednik Glasa
Koncila mons. Ivan Mikleniæ, a u glazbenom je dijelu
programa nastupila Željka Marinoviæ.
Susret sa književnikom u Osijeku
Gost je bio Stepan Lice
Osijek, 23.5.2014.
(IKA) – Književnik Stjepan Lice
gostovao je 23. svibnja u osjeèkoj knjižari Kršæanske
sadašnjosti „Dr. Josip Turèinoviæ" u programu "Susret s
autorom". Stjepan Lice, pjesnik i pravnik iz Zagreba autor
èetrdesetak knjiga nastalih u proteklih èetrdesetak godina.
Kazivao je tekstove i pjesme te je, naposljetku, govorio o
pokojnom prijatelju pjesniku fra Anti Grbešu èiju je knjigu
„Ulomci duše" objavila KS i priredio Lice.
U razgovoru s autorom publika je doznala kako je Lice
poèeo pisati još od malih nogu te da od sijeènja 1974.
redovito suraðuje s Kanom. Aktivan je u Franjevaèkom
svjetovnom redu i od mladosti povezan sa Crkvom i u njoj
angažiran.
20. obljetnica djelovanja Djeèjeg vrtiæa Jordanovac
Zagreb, 24.5.2014.
(IKA) - 20. obljetnica djelovanja
Djeèjeg vrtiæa Jordanovac u sklopu jordanovaèkoga
samostana Školskih sestara franjevki sa sjedištem u Splitu
proslavljena je 24. svibnja. Obljetnica je okupila sestre iz
raznih podružnica zajedno s provincijalnom predstojnicom s.
Leonkom Bošnjak Èovo i vrhovnom predstojnicom s.
Klarom Šimunoviæ, koja je u kanonskom pohodu ovoj
Provinciji. Slavlju su nazoèili i uzvanici, meðu kojima
predstavnice vjerskih vrtiæa iz Zagreba, predstavnici
gradskih ureda Grada Zagreba, dobroèinitelji vrtiæa i
samostana te sva djeca korisnici vrtiæa sa svojim roditeljima.
Euharistijsko slavlje u zajedništvu s trojicom sveæenika
predvodio je vojni biskup Juraj Jezerinac. U prigodnoj
homiliji naglasak je stavio na odgoj djece i ulogu obitelji,
osobito majke u odgoju te ulogu odgojiteljica u cjelovitom
odgoju djeteta. Sestrama odgojiteljicama je posvijestio
važnost odgojnoga rada i potaknuo ih da ne klonu u tom
zahtjevnom poslu koji je dio njihova redovnièkog poziva.
Osnaženi na euharistijskoj gozbi kruha i Rijeèi Božje,
zajednièko slavlje nastavljeno je pred vrtiæem na djeèjoj
priredbi koju su s djecom pripremile redovnice zajedno s
odgojiteljicama i djelatnicima vrtiæa, a poslije i uz zajednièki
objed.
Dvadeseta obljetnica Društva Hrvatska žena u
Vinkovcima
Vinkovci, 24.5.2014. (IKA) - Sveèanim misnim slavljem
koje je u središnjoj vinkovaèkoj crkvi Sv. Euzebija i Poliona
u subotu 24. svibnja predvodio domaæi župnik mons. Tadija
Pranjiæ proslavljena je dvadeseta obljetnica osnutka Društva
"Hrvatska žena" Vinkovci èija je predsjednica Helena
Kuhariæ, prof. "Društvo 'Hrvatska žena' Vinkovci poznato je
široj javnosti, ne samo u gradu Vinkovcima po svom
humanitarnom djelovanju, nego i u cijeloj Hrvatskoj.
Društvo je poznato po svojim aktivnostima dobrote i
èovjeènosti koje èlanice nastoje ostvariti i realizirati prema
svojim moguænostima, ponajprije ovdje gdje žive, a onda
pomažu i gdje god je potrebno. "Dok vam èestitam ovu
28. svibnja 2014. broj 21/2014
11
Domovinske vijesti
obljetnicu, zahvaljujem vam i za dobrotu koju svjedoèite jer
dobrota i ljubav prema bližnjemu je zapovijed jednaka prvoj:
ljubite Boga i bližnjega svoga. O tim dvjema zapovijedima
zavisi sav zakon i proroci, one ne mogu jedna bez druge, a vi
volite i ljubite i Boga, volite i ljubite i bližnjega svoga što ste
svojim životom pokazale u ovih dvadeset godina djelovanja
u vremenima koja nam nisu bila uvijek sklona. Bila su i
teška i ratna i poratna. I u svemu što se dogodilo na ovim
prostorima, nastojale ste ostati uvijek dosljedne etici Društva
'Hrvatska žena' Vinkovci", rekao je mons. Pranjiæ. Na
poseban naèin prisutni su se u molitvi sjetili i preminulih
èlanica Društva „Hrvatska žena" Vinkovci.
Pjevanje je predvodio Ženski pjevaèki zbor „Hrvatica" u
sastavu Društva „Hrvatska žena" Grada Zagreba pod
ravnanjem Alana Kljaiæa.
Predsjednik Josipoviæ posjetio nadbiskupa Hraniæa
Ðakovo, 24.5.2014. (IKA/TU) - Predsjednik Republike
Hrvatske dr. Ivo Josipoviæ nazoèio je 24. svibnja programu
XII. Strossmayerovih dana u Ðakovu, te se tom prilikom u
Nadbiskupskom dvoru susreo s ðakovaèko-osjeèkim
nadbiskupom Ðurom Hraniæem. Na susretu je bio nazoèan i
ðakovaèko-osjeèki nadbiskup u miru Marin Srakiæ.
Predsjednik Josipoviæ i nadbiskup Hraniæ razgovarali su o
suradnji Crkve i države. Spomenuli su se i onih kojima je
sada najteže, ljudi u poplavljenim podruèjima Slavonije,
izrazili svoju solidarnost te istaknuli da razmišljaju kako im
najviše pomoæi. Dotaknuta su i pitanja obnove katedrale Sv.
Petra u Ðakovu i konkatedrale Sv. Petra i Pavla u Osijeku.
"Te dvije katedrale prevažni su vjerski objekti i spomenici
hrvatske kulture. Nadam se da æe u dobrom partnerstvu
države i Crkve, uz korištenje europskih fondova, zapoèeti
obnova te dvije prevažne zgrade", istaknuo je predsjednik
Josipoviæ.
Nadbiskup Hraniæ, zajedno s nadbiskupom Srakiæem
zahvalio je dr. Josipoviæu na posjetu i uruèio mu prigodne
darove: monografije "Ðakovo – biskupski grad" te
„Ðakovaèko-osjeèka nadbiskupija nekad i danas", knjigu o
biskupu Strossmayeru te tri vrhunska biskupijska vina.
Potom je predsjednika upoznao s poviješæu Nadbiskupskog
dvora i njegovih salona, a predsjednik se upisao u Knjigu
gostiju.
Uz suradnike predsjednika Josipoviæa, susretu su nazoèili
dožupan Osjeèko-baranjske županije Željko Kraljièak,
gradonaèelnik Ðakova Zoran Vinkoviæ te ostali predstavnici
županijske i gradske vlasti.
Križevci: Dani hrvatskih svetaca i blaženika - Dan bl.
Alojzija Stepinca
Križevci, 24.5.2014. (IKA) - Pretprogramom i misnim
slavljem koje je u križevaèkoj župnoj crkvi Sv. Ane u
veèernjim satima predvodio rektor Nadbiskupskoga
bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu mr. sc. Anðelko Košæak,
izvedbom scenskoga prikaza "Optuženi Stepinac" te
radionicama za djecu na temu hrvatskih svetaca i blaženika u
prijepodnevnim i popodnevnim satima, u Križevcima je u
subotu 24. svibnja održan program treæega dana 6. Dana
hrvatskih svetaca i blaženika.
Molitveni, književni i glazbeni program posveæen bl.
Alojziju Stepincu uoèi mise u crkvi sv. Ane izveli su
bogoslovi Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u
Zagrebu. Misu su uz predvoditelja mr. Anðelka Košæaka
suslavili sjemenišni poglavari duhovnik Vlado Razum i
prefekt dr. sc. Ivan Dodlek te župnik domaæin Stjepan
Sovièek.
12
28. svibnja 2014. broj 21/2014
ika
U propovijedi je mr. Košæak podsjetio na to da se bl.
Stepinac prihvatio nadbiskupske službe sa samo 36 godina,
da se usudio pruzeti teret vodstva velike Zagrebaèke
nadbiskupije makar je bio mlad èovjek, jer se uzdao u Isusa
Krista. "Stepinac je bio Marijin hodoèasnik, svakoga dana
izmolio je sva otajstva krunice, iako je imao obveze od jutra
do veèeri, jer je znao da æe mu Nebeska majka uvijek biti
oslonac i da se od vjere živi" – naglasio je mr. Košæak
rekavši da je buduæi hrvatski svetac živio jakim, snažnim,
redovitim vjernièkim životom pa da je svaku svoju rijeè,
gestu, pokret, a sve mu se gledalo i mjerilo, predao u Božje
ruke. Rektor Košæak je naglasio da æe ovih dana po pitanju
Stepinèeve kauze u Vatikanu zasjedati teološka komisija, da
se smijemo radovati skoroj kanonizaciji te da se Stepincu,
kao svijetlom svetaèkom liku Crkve u Hrvata, i dalje
trebamo utjecati u zagovor.
Nakon mise bogoslovi su, predvoðeni svojim prefektom dr.
Ivanom Dodlekom, izveli scenski prikaz "Optuženi
Stepinac".
U tijeku prijepodneva u križevaèki Hrvatski dom stiglo je
više ekipa vjerouèenika sa svojim vjerouèiteljima koja su,
pod pokroviteljstvom mjeseènika "Mali koncil - Mak",
tijekom jutra i prijepodneva stvarala literarne, novinarske,
dramske, likovne, glazbene i plesne izrièaje na temu
hrvatskih svetaca i blaženika. Njih je, kao i njihove voditelje,
vjerouèitelje ili èasne sestre - uvodno pozdravio i molitvu
predvodio križevaèki župnik Sovièek, urednik "Maloga
koncila" Vojmil Žic te koordinatorica radionica Valentina
Jurišiæ. Glazbena je gošæa bila magistrica gitare i pjevaèica
Tamara Perc. U popodnevnim su satima stvoreno djeca
pokazala u javnoj izvedbi.
Križevaèkim župama sv. Ane te BDM Žalosne i sv. Marka
Križevèanina te Udruzi za promicanje znamenitih
Križevèana "Dr. Stjepan Kranjèiæ" kao organizatorima
suorganizacijski su se pridružile križevaèke gradske
ustanove: Puèko otvoreno uèilište, Gradska knjižnica
"Franjo Markoviæ", Glazbena škola Alberta Štrige i Gradski
muzej.
Prvi forum studenata Teologija u interdisciplinarnom
dijalogu
Split, 24.5.2014. (IKA) - U Splitu je od 22. do 24. svibnja
održan prvi Forum studenata Teologija u interdisciplinarnom
dijalogu koji je u okupio 18 studenata iz Ðakova, Zagreba i
Splita. Forum je bio posveæen temi relevantnosti teologije u
društvenoj i akademskoj raspravi, a na njemu su uz teologe i
studente teologije sudjelovali i studenti fizike i filozofije.
Forum je protekao u dijaloškom tonu uz mnogo kvalitetnih i
konstruktivnih rasprava o razlièitim temama. Cijeli je Forum
bio podijeljen na èetiri tematske cjeline: bioetika, prirodne
znanosti, filozofija i društvena i akademska rasprava, unutar
kojih su studenti promišljali ulogu i mjesto teologije u
dodiru s ostalim znanostima i unutar konteksta društvene
rasprave. Opæi zakljuèak s obzirom na temu Foruma je da
društvo, kao i Crkva, neæe samoinicijativno posezati za
teolozima i njihovim relevantnim stavovima, nego da se
sami teolozi svojim radom i angažmanom, na neki naèin
trebaju nametnuti i unutar društva kao i unutar same Crkve.
Organizatori prvog Foruma su Katolièki bogoslovni fakultet
Sveuèilišta u Splitu u suradnji s Katolièkim bogoslovnim
fakultetom Sveuèilišta u Zagrebu te Hrvatskim katolièkim
sveuèilištem u Zagrebu. Treba napomenuti kako je ovo prvi
projekt za studente kojega su organizirale ove tri institucije
zajedno na razini Hrvatske, te da postoji veliki potencijal i
interes meðu studentima za navedenu tematiku. Meðu
sudionicima prevladavali su studenti teologije (njih 12 sa
ika
KBF-a u Zagrebu i 2 sa KBF-a u Splitu te jedan sa KBF-a u
Ðakovu), a sudjelovali su i jedan student fizike s PMF-a i
jedan s filozofije u Splitu. Meðu studentima je bilo i 5
studenata koji su na poslijediplomskom studiju.
Organizatori, kao i sami sudionici, iskazali su želju da na
buduæim Forumima bude više studenata s ostalih sastavnica
sveuèilišta kako bi dijalog i interdisciplinarnost bili još
kvalitetniji i konkretniji, jer je upravo dijalog potreban kako
bi se ljudi meðusobno obogaæivali, te na taj naèin izravno
obogaæivali naše društvo.
Teme izlaganja studenata bile su usmjerene kritièkoj analizi
položaja teologije i interdisciplinarnosti, poput primjerice
izlaganja o znaèaju teologije u bioetici, odnosa vjere i
razuma (teologije i filozofije naspram prirodnih znanosti), o
pogledu feminizma i teologije na ženu, o položaju teologije
na sveuèilištu, o teološkom sluèaju inicijative U ime obitelji
i korištenju društvenih mreža hrvatskih biskupija.
Podruèno bratstvo FSR-a bl. Alojzija Stepinca
hodoèastilo u svetište Majke Milosrða
Kloštar Ivaniæ, 24.5.2014. (IKA) - Godišnje hodoèašæe
Podruènoga bratstva Franjevaèkoga svjetovnog reda (OFS)
bl. Alojzija Stepinca sa sjedištem u Zagrebu i Podruènoga
bratstva Franjevaèke mladeži održano je 24. lipnja u Svetištu
Majke Milosrða u Kloštar Ivaniæu. Sudjelovalo je više od tri
stotine hodoèasnika iz dvadeset i devet mjesnih bratstava
OFS-a, iz cijelog Podruènog bratstva koje se proteže na
podruèju Zagrebaèke nadbiskupije, Varaždinske, Sisaèke i
Bjelovarsko-križevaèke biskupije te dijelom i na podruèju
Požeške i Gospiæko-senjske biskupije.
Domaæini i
suorganizatori hodoèašæa i bratskog susreta bili su
franjevaèki samostan, župa i bratstva OFS-a i Franjevaèke
mladeži u Kloštar Ivaniæu. Na poèetku su hodoèasnike
pozdravili podruèna ministra OFS-a Branka Èernugelj,
ministra mjesnog bratstva OFS-a Anðelka Marèan i domaæi
župnik fra Tomislav Božièek, OFM, koji je opširno govorio
o povijesti mjesta, župe, svetišta i prisutnosti i djelovanja
franjevaca u Kloštar Ivaniæu.
Nakon toga je, prigodom Godine sv. Ljudevita u kojoj se
obilježava 800. obljetnica njegova roðenja, podruèni asistent
OFS fra Zvonimir Brusaè, TOR, održao izlaganje "Život i lik
sv. Ljudevita, kralja, zaštitnika Treæega reda sv. Franje".
Prijepodne je zakljuèeno pobožnošæu Majci Milosrða.
Hodoèasnici su u skupinama posjetili, takoðer u Kloštar
Ivaniæu, franjevaèku crkvu Sv. Ivana Krstitelja uz bivši
franjevaèki samostan, Karmel svete Terezije od Djeteta Isusa
koji se nalazi u prostorima tog franjevaèkog samostana te
samostan školskih sestara franjevaka Bosansko-hrvatske
provincije Preèistog Srca Marijina.
U završnom dijelu molila se franjevaèka krunica a zatim se,
nakon procesije s kipom Majke Milosrða, slavila euharistija
kojoj je predsjedao mons. Vlado Košiæ, sisaèki biskup, koji
je i sam poèetkom svibnja zavjetovanjem evanðeoskog
života u OFS-u, kao brat Kvirin, postao èlanom bratstva
OFS-a u Æuntiæu i èlanom toga Podruènog bratstva. Biskup
je istaknuo Franjino siromaštvo kao želju za potpunim
predanjem Bogu i djelovanje Duha Svetoga u Marijinom
posebnom poslanju da bude Majkom našeg Gospodina i
Spasitelja te pozvao braæu i sestre Franjevaèkoga svjetovnog
reda da budu otvoreni poticajima Duha Svetoga koji ih šalje
da budu svjedoci Božjeg kraljevstva u današnjem svijetu
iako oni, kao ni Isus, "nisu od svijeta". Koncelebrirali su
župnik fra Tomislav Božièek, fra Milan Krišto, OFM,
predsjednik Konferencije podruènih duhovnih asistenata
OFS-a te desetak sveæenika meðu kojima su bili franjevci iz
Kloštra Ivaniæa i mjesni asistenti OFS-a.
Domovinske vijesti
Biskup Košiæ predvodio misu za vlè. Slavka Rukavinu
Vlè. Slavko Rukavina, katehist i vojni dušobrižnik rodom iz
Gline stradao je od komunistièkih vlasti 1945. godine na
Križnom putu
Glina, 24.5.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ
predvodio je u subotu 24. svibnja u župnoj crkvi Sv. Ivana
Nepomuka u Glini misu za vlè. Slavka Rukavinu, katehistu i
vojnog dušobrižnika, roðenog u Glini i stradalog od
komunistièkih vlasti 1945. godine na Križnom putu. Tom
prigodom biskup je i blagoslovio na župnoj kuæi
novopostavljenu spomen-ploèu za ovog sveæenika. U
koncelebraciji bili su domaæi župnik vlè. Ivica Maðer, dekan
fra Goran Rukavina i sveæenici iz Glinskog dekanata.
U homiliji obraæajuæi se okupljenim vjernicima te 62
krizmanika kojima je biskup kasnije podijelio sakrament
potvrde, biskup je progovorio o poveznici krizme i
sveæenika-muèenika. „Sv. potvrda je sakrament Duha
Svetoga, koji nas osposobljava da budemo potpuni kršæani,
dapaèe i da svoju vjeru svjedoèimo. A za muèenike se od
starine u Crkvi upotrebljava rijeè 'martyr', što znaèi 'svjedok'.
Sigurno, Bog ne traži od svih nas da kao muèenici
svjedoèimo za svoju vjeru u Krista, ali nešto pretrpjeti i
žrtvovati se dužni smo, a i osposobljeni ako suraðujemo s
Duhom Svetim koji nam se daje u ovom svetom
sakramentu", poruèio je biskup.
U nastavku biskup je podsjetio na životni put vlè. Rukavine,
te je istaknuo kako je imao svega 32 godine kad je ubijen,
njegova krivnja bila je to da je bio Hrvat i to da je bio
katolièki sveæenik. Biskup je i upoznao krizmanike s
Godinom hrvatskih muèenika u Sisaèkoj biskupiji, te o
postavljanju spomen ploèa na ubijene sveæenike-muèenike.
"Zamislite: 22 sveæenika su ubijena na podruèju ili s
podruèja naše Biskupije! Meðu njima je i vaš župljanin, u
Glini roðen, mladi sveæenik Slavko Rukavina. On nije uèinio
nikakav zloèin, ali smetao je onima koji su 1945. preuzeli
vlast i htjeli su zatrti katolièku vjeru u hrvatskom narodu. To
su bili komunisti. Na žalost i danas ima onih koji ih
opravdavaju, koji dapaèe velièaju taj zloèinaèki sustav pa ne
vole ni katolièku vjeru ni hrvatski narod", rekao je biskup te
upozorio i na Bleiburg, u vapijuæi zloèin izvršen nad našim
narodom i ignoriranje istoga od strane vladajuæih.
Biskup je još upozorio kako i danas na žalost Hrvati i
katolici smetaju – i to u ovoj državi, koja se zove Republika
Hrvatska. "Zašto i kako je to moguæe? Pa to je zato jer ju
vode oni koji ju ne vole, koji ne vole ni Hrvate ni katolike!
Pogledajte, na sve strane se skuplja ovih dana za
poplavljene, ali jedva da tko u državnim medijima kaže da
Crkva organizira nešto, da skuplja hranu, da vjernici darivaju
odjeæu, novac, da župe, biskupije, Caritas uplaæuje za žrtve
poplava. Ne, nigdje se to ne može gotovo ni èuti. Samo se
istièe kako Crveni križ skuplja, koliko je veæ skupio, koliko
je poslao kamiona i tona hrane i odjeæe, a Crkvu se ignorira!
Tako je bilo i s referendumom o obitelji. Ali – pobijedili su
oni koji su slušali Crkvu a ne politièare. Na žalost oni ništa
nisu nauèili iz toga", zakljuèio je propovjednik.
Na kraju biskup je poruèio mladima: „Odluèite se i vi da
æete ostati vjerni prijateljstvu s Isusom. Sveti papa Ivan Pavo
II. posebno je volio mlade. On je njima odmah na poèetku
svoje službe rekao znamenite rijeèi: „Ne bojte se! Otvorite
širom vrata Kristu!" I ja to vama kažem: Ne bojte se!
Obeæajte da æete biti uvijek vjerni Kristu. Ovo je danas za
vas jedan preokret, jedna novost. Vi više niste djeca, mogli
bismo reæi da se upravo danas opraštate od djetinjstva i
ulazite u mladost. Da biste bili sretni mladi ljudi, izaberite
Isusa Krista. On vam danas daje svoga Svetoga Duha, koji je
ljubav Božja, da vas vodi i brani u vašem životu. On vas želi
voditi putovima dobra i braniti od zla. Otvorite mu se,
28. svibnja 2014. broj 21/2014
13
Domovinske vijesti
prihvatite ga. I zapoènite svoj mladenaèki život u vjeri,
hrabro, ne bojeæi se te budite ponosni što ste uèenici
Kristovi. On vas nikada neæe ostaviti. A vi se ugledajte u
hrabre muèenike, meðu kojima je i vaš Glinjanin koga su
ubili neprijatelji vjere, ali on nama i danas svijetli i govori da
je lijepo pripadati Kristu i za njega živjeti. U tome ustrajte i
vi".
Djelatnici KBF-a u Zagrebu posjetili Požegu
Upoznali su se sa znamenitostima i ustanovama Požeške
biskupije
Požega, 24.5.2014.
(IKA) - Djelatnici Katolièkog
bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu pod vodstvom
prodekana fra Marija Cifraka uputili su se 24. svibnja na
godišnji izlet u požešku "Zlatnu dolinu". Posjetili su najprije
franjevaèki samostan u Cerniku i biblijsku izložbu koju je
postavio Cernièanin, dugogodišnji profesor na Biblijskom
institutu u Jeruzalemu fra Tomislav Vuk. U Požegi su pod
vodstvom župnika Ivice Žuljeviæa razgledali katedralu,
upoznali njezinu veoma vrijednu kasnobaroknu arhitekturu i
opremu, najnovije zahvate na tom zdanju, napose djela
suvremenih umjetnika, svratili se u kapelu sv. Ivana Pavla II.
u kripti katedrale, obližnji Dom pape Ivana Pavla II. u koji je
smješten Sveæenièki dom i Kolegij za sveæenièke aspirante
te središnja kuhinja Požeške biskupije u èijem je sastavu i
Caritasova kuhinja. Informirali se o obližnjem Odgojnoobrazovnom centru u kojem djeluje Katolièka osnovna škola
i Gimnazija.
U Biskupskom domu primio ih je biskup Antun Škvorèeviæ
koji je u pozdravu spomenuo da ga raduje njihov posjet jer
ga podsjeæa na vrijeme kada je i sam bio djelatnik
Katolièkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Najprije im je
u crkvi sv. Lovre prikazao povijest Crkve i njezinu
prisutnost na prostorima Požeštine od davnih vremena, a u
gradu Požegi od njegova prvog pisanog spomena.
Protumaèio im je nastojanja oko obnove ovih prostora nakon
150-godišnje osmanlijske vladavine, napose po isusovaèkom
djelovanju koje je u Požegi zaslužno za uspostavu odgojnoobrazovnih ustanova, meðu kojima je Gimnazija i
Akademija. Spomenuo je institucije koje je zagrebaèki
biskup Franjo Thauzy osnovao u Požegi te tako ovaj grad
uèinio prikladnim za sjedište nove biskupije utemeljene
1997. godine. Biskup je s gostima iz Zagreba posjetio
Povijesnu knjižnicu Požeške biskupije gdje ih je upoznao s
najvrijednijim predmetima, od inkunabula i rukopisnih djela
do tiskanih knjiga 16. do 18. stoljeæa, meðu njima znaèajna
skupina hrvatskih pisaca na latinici a poneko djelo i na
uglatoj æirilici, zvanoj bosanèica. Knjige imaju i povijesnu
vrijednost jer po svojim "ex librisima" svjedoèe o požeškim
ustanovama, meðu kojima i one koje su vodili isusovci,
pavlini zatim Subalterni konzistorij i Orfanotrofij.
Zagrebaèki gosti zadržali su se u Biskupskom domu u
razgovoru s biskupom, prisjetivši se vremena kada je on
vršio profesorsku službu na Katolièkom bogoslovnom
fakultetu i bio predstojnik Katehetskog institutu.
Nastavili su potom put Požeškom dolinom i slijedili snažne
povijesne tragove vidljive po pojedinim kulturnim
spomenicima, zadržali se u Kutjevu a potom u pleternièkom
kraju posjetili sadržaje seoskog turizma, da bi uz Svetište
Gospe od suza nastavili put prema Zagrebu.
.
14
28. svibnja 2014. broj 21/2014
ika
Susret medijskih djelatnika s prostora Gospiæko-senjske
biskupije
Plitvice, 24.5.2014. (IKA) - U pastoralnom centru Marije
Majke Crkve na Plitvicama 24. svibnja održan je redoviti
godišnji susret medijskih djelatnika s prostora Gospiækosenjske biskupije. Središnje predavanje na temu
Profesionalni komunikatori u službi evangelizacije održao je
struèni suradnik Tiskovnog ureda Zagrebaèke nadbiskupije
Davor Trbušiæ.
Sudionike susreta pozdravio je predsjednik Odbora za
medije Gospiæko-senjske biskupije mons. Mile Peciæ te
istaknuo znaèaj prethodnih susreta za profesionalno i
teološko formiranje medijskih djelatnika s prostora
biskupije. Èlan odbora za medije Zvonko Ranogajec je u
nastavku održao prezentaciju s osvrtom na svih sedam
prethodnih susreta. Naveo je predavaèe, njihove teme i
glavne poruke i zakljuèke tih susreta. Glavni predavaè Davor
Trbušiæ održao je središnje predavanje susreta na temu
Profesionalni komunikatori u službi evangelizacije.
U raspravi se ukazalo na više aktualnih problema meðu
kojima su mali broj zaposlenih na poslovima komunikacije,
nedostatak stalnosti planiranja i trajnosti projekata, ali i na
visoku medijsku razinu u jednoj od najmlaðih hrvatskih
biskupija Gospiæko senjskoj biskupiji.
Komemoracija uz otkrivanje spomen-obilježja "Jakljan
1945."
Misu zadušnicu za stradale predvodio je dubrovaèki biskup
Mate Uziniæ u crkvi Sv. Stjepana na Šipanu
Dubrovnik, 25.5.2014. (IKA) - Komemoracija uz otkrivanje
spomen-obilježja "Jakljan 1945." održana je u subotu, 24.
svibnja na otoèiæu Jakljanu pokraj Dubrovnika, a nakon toga
misu zadušnicu za stradale predvodio je dubrovaèki biskup
Mate Uziniæ u crkvi Sv. Stjepana na Šipanu.
Na komemoraciji su prigodne rijeèi uputili Željko Kulišiæ,
predsjednik Udruge Hrvatski domobran Dubrovnik koja je
organizirala cijeli dogaðaj, zamjenik ministra branitelja
pukovnik Ivan Grujiæ, župan Nikola Dobroslaviæ, ispred
Dubrovaèko-neretvanske županije koja je prihvatila
pokroviteljstvo komemoracije.
Predsjednik Kulišiæ podsjetio je na tijek dogaðanja koji su
doveli do podizanja spomen-obilježja 214-orici njemaèkih i
hrvatskih mornara i vojnika na Jakljanu. Njihovi posmrtni
ostaci ekshumirani su te pokopani 2013. godine. Osvrnuvši
se na rad Udruge istaknuo je: "Mi se ponosimo jer znamo da
èinimo dobro djelo, kako samim žrtvama koje nakon sedam
desetljeæa konaèno pronalaze smiraj svojih duša, a isto tako
èinimo dobro i njihovim obiteljima koje mogu slobodno
položiti cvijetak i pomoliti se svojim najmilijima. Konaèno,
ali ne manje važno, èinimo dobro za društvo u cjelini jer
ovim èinom se skida veliko povijesno breme koje je gušilo
kako prošlost tako i buduænost Hrvatske." Posebno je
zahvalio pokojnom Zvonimiru Koporèiæu i pokojnom
Kuzmi Stjepoviæu koji su bili najzaslužniji za otkrivanje
mjesta zloèina na Jakljanu.
Pukovnik Grujiæ je rekao kako je Republika Hrvatska
unaprijedila zakonodavni okvir u podruèju istraživanja,
ureðenja i održavanja vojnih grobalja, žrtava Drugog
svjetskog rata i poraæa polazeæi od europskih rezolucija. Sve
smrtno stradale osobe imaju pravo na dostojno vjeèno
poèivalište, a oèuvanje spomena na njih i dostojno
postupanje s njihovim posmrtnim ostacima je obveza države.
Istaknuo je kako je uspostavljen sustav koji objedinjuje sve
te elemente, a prva u takovom okviru je ekshumirana
masovna grobnica na Jakljanu.
Domovinske vijesti
ika
Župan Dobroslaviæ je istaknuo kako je na Jakljanu poèinjen
zloèin jer su 1945. vojnici ubijeni bez suðenja i prava na
obranu, a pravo na to nitko ne smije oduzeti èovjeku. "Jedan
totalitarni režim uvjerio je ljude oko sebe kako njegovi
ciljevi mogu biti opravdanje za uništavanje pojedinaca,
grupa i naroda. To je bio totalitarni komunistièki režim. Ali
ne smijemo zaboraviti da je takav svaki totalitarni režim, a
mi smo ih imali više, i svaki zaslužuje jednaku osudu."
Spomenik koji je idejno rješenje Nevenka Bilobrka, otkrili
su najmlaði i najstariji èlanovi Udruge Ante Margaretiæ i
Pavo Dalmatin.
U molitvi za stradale dubrovaèki biskup mons. Mate Uziniæ
je rekao kako u suoèavanju sa svakim ljudskim stradanjem
misli idu prema križu na kojem je Krist raspet, a koji je
simbol stradanja, ali i znak pobjede i spasenja. "U križu
promatramo raspetu ljubav koja je toliko potrebna našem
svijetu," kazao je biskup pozivajuæi okupljene da u križu
prepoznaju žrtve svih ratova koji su obilježili prošlo stoljeæe
u Hrvatskoj i susjednim zemljama, i patnje svih onih
pogoðenih tim stradanjima.
Na kraju su pored spomenika položeni vijenci i zapaljene
svijeæe za pokoj duša ubijenih na otoku Jakljanu, a poèasni
plotun ispalili su Dubrovaèki trombunjeri. Komemoraciji su
bili nazoèni i Goran Radiæ, predstavnik njemaèke zaklade
koja skrbi o ostacima ubijenih njemaèkih vojnika na prostoru
Republike Hrvatske i šire, predstavnici udruga proisteklih iz
Domovinskog rata, udruge politièkih zatvorenika, èlanovi
domobranskih udruga iz Zadra, Omiša, Metkoviæa i
Dubrovnika kao i mještani elafitskih otoka.
Udruga Hrvatski domobran je 2009. godine podigla kaznenu
prijavu protiv nepoznatih poèinitelja koji su u vremenu od
1943. do 1945. godine pogubili više stotina žitelja
Dubrovnika i okolice na dubrovaèkom podruèju.
Sudionici komemoracije sudjelovali su i na misi zadušnici na
Šipanu gdje je istoga dana proslavljan blagdan Gospe
Šipanske, odnosno blagdan Marije Pomoænice kršæana.
Vjernici su od poèetaka Crkve Mariju prepoznavali kao
pomoænicu kršæana pa taj naziv postoji još od tada, rekao je
u uvodu propovijedi biskup Uziniæ koji je u koncelebraciji
sa župnikom don Slavkom Grubišiæem i drugim
sveæenicima, predvodio misu. Nakon bitke kod Lepanta papa
je taj naziv ukljuèio u lauretanske litanije, a sam blagdan
slavi danas 200. obljetnicu jer ga je 1814. godine, iz
zahvalnosti Mariji pomoænici, ustanovio papa Pio VII. nakon
što se vratio u Vatikan iz izgnanstva.
Na temelju misnih èitanja dubrovaèki biskup je govorio o
borbi izmeðu dobra i zla te, osvræuæi se na komemoraciju
ubijenih na Jakljanu, svibanjska poslijeratna stradanja i
milijune žrtava svih totalitarizama 20. stoljeæa, istaknuo da
mi sada kao da još uvijek živimo u toj situaciji zla i ne
možemo se toga osloboditi. "A ne možemo se osloboditi jer
ne znamo istinu. Da bismo se toga oslobodili moramo
utvrditi istinu," rekao je biskup. Takoðer je podsjetio na
govor njemaèkog vojnog atašea Raubera kojeg je održao na
pokopu žrtava Jakljana na Domobranskom groblju 1. ožujka
prošle godine, a u kojem je, uz ostalo, rekao kako je za njih
pitanje humanosti da mogu naæi sve njemaèke vojnike
izgubljene tijekom Drugog svjetskog rata i da im je svaki put
važno kad ih naðu. "Ovakvo promišljanje bi trebalo, želimo
li iza sebe ostaviti Drugi svjetski rat i konaèno poèeti živjeti
u stvarnosti i doprinositi da naša domovina ima sadašnjost i
buduænost, biti ono što æe motivirati svakog graðanina
Republike Hrvatske. Imati jednaki pijetet prema svakoj žrtvi,
staviti žrtvu u središte, a ne agresora. I pokušati utvrditi, ako
je ikako moguæe, ime i prezime svake žrtve i iskazati joj
jednako poštovanje."
Biskup je ponovo istaknuo važnost utvrðivanja istine jer
ljudi nisu brojevi nego imaju svoje ljudsko dostojanstvo,
obitelji koje su ostale žaliti.
"Mislim da je put prema konaènom rješavanju onoga što je
za nama da pristupimo svakom grobu i grobištu i pokušamo
utvrditi što se dogodilo," rekao je biskup. Važnost
utvrðivanja istine je vidljiva i na primjeru Jakljana za kojeg
se govorilo da se tu nalaze 102 žrtve, a ustanovilo se da ih je
214. "Ljubav je jedina sposobna pobijediti mržnju, oprost je
jedini sposoban zatvoriti stranicu povijesti kako bismo
zajedno krenuli izgraðivati bolju sadašnjost i buduænost."
Drugi narodi, poput njemaèkog, ne pitaju se kojoj i kakvoj
vojsci je tko pripadao, nego prepoznaju èovjeka koji je
izgubio život i kojeg treba dostojanstveno pokopati. Dok mi
ne doðemo do te razine, ostat æemo u prošlosti, neæemo se
znati nositi sa sadašnjošæu i bojim se, neæemo imati
buduænost, poruèio je biskup i zazvao u pomoæ Mariju
Pomoænicu kršæana kako se to ne bi dogodilo.
Koncert u zadarskoj katedrali za pomoæ stradalima od
poplava
Zadar, 25.5.2014. (IKA) - Zadrani su u velikom broju
sudjelovali na humanitarnom koncertu za pomoæ žrtvama
poplavljenih podruèja u nedjelju 25. svibnja u katedrali Sv.
Stošije u Zadru, kojom prigodom su dobrovoljnim prilogom
prikupili više od 12 tisuæa kn za pomoæ stradalima od
poplava. „Èast nam je biti s vama, širiti ljubav i pomagati
drugima. Svi smo došli s istim ciljem, pomoæi žrtvama
poplava. Gledamo srcem, a ono je veliko kada vidimo koliko
smo se ujedinili u spremnosti pomoæi", rekli su voditelji
koncerta, Luka Kotlar i Josipa Butiæ. Inicijator tog dogaðaja
je zbor mladih župe Uznesenja BDM s Belafuže u Zadru koji
su izveli pjesmu Naš Bog je velik, a sa solisticom Matejom
Županoviæ otpjevali su iIzlièi me i Gospodinu hvala. Zbor
mladih Magnificat iz Bibinja izveo je pjesme Gospodu mom,
Bože moj što je jutro i Bog te ljubi, a zbor mladih župe Srce
Isusovo iz Zadra pjesmu Slava Kralju kraljeva i Božja ljubav
– Božja snaga. Zbor mladih 'AKA Crescendo' sa Sveuèilišta
u Zadru otpjevao je Djeluj kroz mene i Samo tvoja ljubav
Bože, a Ive Županoviæ pjesmu Milost u klavirskoj pratnji
Luke Kotlara. Sopranistica Nela Šariæ izvela je skladbe Ave
Maria i Panis Angelicus u klavirskoj pratnji Blanke Aždajiæ
Mediæ. Poželjevši da, uz materijalna sredstva, s tog dogaðaja
do stradalih ljude stigne i duhovna poruka i podrška u
ljubavi i ohrabrenosti da nisu sami, Ðani Maršan je izveo
pjesme Zahvalnica, koju je skladao povodom pohoda pape
Ivana Pavla II. Hrvatskoj i Bože èuvaj Hrvatsku, u èijoj
izvedbi je sudjelovao sav puk u katedrali. Zakljuèno,
izvoðaèi i publika zajedno su otpjevali Velik si i Krist na
žalu.
Koncert je pohodio i zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ, koji
je pohvalio angažman mladost koja je srcem okupila punu
katedralu i u svega dva dana organizirala koncert èiji je
veliki odaziv dobar znak i poticaj u osjetljivosti za bližnjega.
Župnik katedrale, don Josip Radojica Pinèiæ, srdaèno
zahvalivši svim izvoðaèima i ljudima koji su pomogli
organizaciju na naèin da su sredstva koja su trebala biti
naplaæena dana u prilog za stradale, poruèio je: "Naši su
mladi uvijek bili osjetljivi i dosjetljivi. Oni nemaju srebra ni
zlata, ali imaju veliku ljubav i talente koje su podijelili s
nama. Od srca hvala svima".
.
28. svibnja 2014. broj 21/2014
15
Domovinske vijesti
Završeni 6. Dani hrvatskih svetaca i blaženika
Posljednji dan bio je u znaku bl. Ozane Kotorske
Križevci, 25.5.2014. (IKA) - Molitvenim, književnim i
glazbenim programom posveæenim bl. Ozani Kotorskoj,
misnim slavljem koje je predvodio provincijal Hrvatske
dominikanske provincije Anto Gavriæ te predstavljanjem
knjige posveæene bl. Ozani Kotorskoj u križevaèkoj župnoj
crkvi sv. Ane u nedjelju 25. svibnja 2014. završeni su 6.
Dani hrvatskih svetaca i blaženika.
Bl. Ozani posveæeni pretprogram, govoreæi i pjevajuæi o
životu bl. Ozane Kotorske, izvele su èlanice Kongregacije
sestara dominikanki svetih Anðela Èuvara.
Uslijedilo je misno slavlje koje je u koncelebraciji s
predsjednikom Hrvatske konferencije viših redovnièkih
poglavara i poglavarica, provincijalom Hrvatske karmelske
provincije o. Vinkom Mamiæem, promicateljem kanonizacije
i štovanja dominikanskih svetaca Marijanom Biškupom te
križevaèkim župnikom Stjepanom Sovièekom predvodio
provincijal Hrvatske dominikanske provincije Anto Gavriæ.
On je u propovijedi govorio o tome kako bl. Ozani najstroža
pravila nisu bila teret, da su to ljudi prepoznali i dolazili k
njoj po pomoæ, a da ih je ona iz svoje oaze mira neumorno
tješila, hrabrila i mirila. Obraæajuæi se djeci i roditeljima dr.
Gavriæ je pojasnio da ne bi bilo bl. Ozane da nije bilo
njezine majke, da je Ozani obitelj bila temelj, veliko svetište
u kojem joj je majka bila prvi sveæenik i prva crkva jer je
Ozana bila roðena u selu u kojem nije bilo ni sveæenika ni
crkve. "Kao djevojèica Ozana je ispitivala majku o tome tko
je Bog, može li se Bog vidjeti, a majka joj je darivala
prekrasnu pedagogiju neuke žene, uèila ju je da je sve na
svijetu stvorio Bog" – pripovijedao je o životu bl. Ozane
Kotorske dr. Gavriæ naglasivši da su se takvi Ozanini
vjernièki poèeci s vremenom pretvorili u Ozaninu želju da se
zatvori u malu sobicu u kojoj æe se potpuno posveæivati
Kristu i razmatranju njegove muke. „Iako je bl. Ozana
živjela prije pet stoljeæa, izazov nam je, primjer, nadahnuæe i
poticaj danas pa molimo njezin zagovor da sve više rastemo
u ljubavi prema Isusu, obitelji i domovini, da nam kao
ekumenska svetica, kojoj su se povjeravali i utjecali i
katolici i pravoslavci, izmoli mir, da bude uzor za jedinstvo
kršæana i kršæanskih crkava" – zakljuèio je u propovijedi dr.
Gavriæ. Glazbeni obol euharistijskoj sveèanosti dao je Zbor
dominikanskih bogoslova „Jordan Viculin, OP"
Nakon mise dr. Gavriæ i fr. Mirko Irenej Vlk, koji je voditelj
dominikanskoga laièkog bratstva mladih „Bl. Ozana
Kotorska", predstavili su upravo objavljenu knjigu
dominikanca Innocenta Taurisana „Blažena Ozana Kotorska
– dominikanka (1493. – 1565.)" za koju su rekli da je
najbolji životopis bl. Ozane objavljen dosad.
Time su završeni èetverodnevni 6. Dani hrvatskih svetaca i
blaženika kojima se željelo potaknuti na bolje poznavanje i
intenzivnije štovanje hrvatskih duhovnih velikana.
Manifestaciju su, uz pokroviteljstvo Bjelovarsko-križevaèke
biskupije, organizirali: Udruga za promicanje znamenitih
Križevèana "Dr. Stjepan Kranjèiæ", župa sv. Ane Križevci te
župa BDM Žalosne i sv. Marka Križevèanina Križevci, uz
potporu Hrvatske konferencije viših redovnièkih poglavara i
poglavarica, Glasa Koncila, Grada Križevaca, Privredne
banke Zagreb i "Tim Kabela d.o.o.". Suorganizatori su bili:
Galerija hrvatske sakralne umjetnosti "Laudato" Zagreb te
križevaèke gradske ustanove: Gradski muzej, Puèko
otvoreno uèilište, Gradska knjižnica "Franjo Markoviæ",
Glazbena škola Alberta Štrige i Turistièka zajednica
Križevci.
16
28. svibnja 2014. broj 21/2014
ika
Hrvatski Caritas prikupio gotovo 2.800.000 kuna za
poplavljene
Zagreb, 26.5.2014. (IKA) – Na kunski raèun Hrvatskog
Caritasa IBAN: HR0523400091100080340, kod PBZ, s
pozivom na broj 175 (za Slavoniju), do 26. svibnja uplaæeno
je 2.212.951,17 kn za stradale u poplavama u Slavoniji. Uz
to je putem on-line uplata na mrežnoj stranici Hrvatskog
Caritasa evidentiran iznos od 126.728,00 kn, a na
donacijskom telefonu 060 9010 registrirano 47 850 poziva,
što uz iznos od 6,25 kn po pozivu odgovara iznosu od
299.062,50 kn. Inozemne uplate iznose ukupno 57.012,51
kn. Primljena je i uplata Splitsko-makarske nadbiskupije u
iznosu 100.000,00 kuna. Time je do sada ukupno
prikupljeno 2.795.754,18 kuna.
Hrvatsko redovništvo s milijun kuna pomaže stradalima
Zagreb, 26.5.2014.
(IKA) - Èlanovi Vijeæa Hrvatske
konferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica
(HKVRPP), na izvanrednoj sjednici održanoj 26. svibnja
2014. u Provincijalatu Hrvatske franjevaèke provincije sv.
Æirila i Metoda Zagrebu donijeli odluku da æe HKVRPP s
milijun kuna pomoæi žrtvama katastrofalnih poplava.
Redovnièke zajednice prema svojim moguænostima
pojedinaèno veæ pomažu duhovno i materijalno, a ovaj je
zajednièki prinos redovništva izraz solidarnosti svih
redovnika sa stradalima u Hrvatskoj, te Bosni i Hercegovini,
stoji u priopæenju Tajništva HKVRPP-a.
Osma sjednica Prezbiterskoga vijeæa Zagrebaèke
nadbiskupije
Zagreb, 26.5.2014.
(IKA) - U Nadbiskupskome
bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu održana je pod
predsjedanjem zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa
Bozaniæa, 26. svibnja 2014. godine, osma sjednica
Prezbiterskoga vijeæa Zagrebaèke nadbiskupije. Na sjednici
su sudjelovala 43 èlana Vijeæa. Nakon zajednièke molitve
Treæega èasa kardinal se, pozdravljajuæi nazoène, osvrnuo na
teško stanje nastalo zbog poplava i na oblike pomoæi koju
naša mjesna Crkva pruža preko Caritasa. Spomenuo je i
važne proslave u proteklom razdoblju: blagdan bl. Alojzija
Stepinca i perspektivu njegove skore kanonizacije, kao i
kanonizaciju dvojice papa što je bio najvažniji dogaðaj u
nedavnome razdoblju na planu opæe Crkve, izvijestio je
Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.
U prvoj središnjoj toèki sjednice dr. Denis Bariæ, tajnik
Druge sinode Zagrebaèke nadbiskupije, sveæenicima je
predstavio Radni dokument (Instrumentum laboris) Sinode,
koji je tijekom protekle dvije godine izradila radna skupina
pod kardinalovim vodstvom, a sudjelovali su u njoj: biskup
mons. dr. Ivan Šaško, mons. dr. Tomislav Ivanèiæ, prof. dr.
Ante Crnèeviæ, prof. dr. s. Valentina Mandariæ i dr. Denis
Bariæ. Tajnik Sinode dr. Bariæ predstavio je raspored graðe u
Radnom dokumentu, istaknuvši da je Dokument podijeljen
na èetiri dijela pod sljedeæim naslovima: Crkva zagrebaèka u
zajedništvu svoga poziva i poslanja, Crkva zagrebaèka u
djelu evangelizacije, Crkva zagrebaèka u slavljenju Kristova
otajstva i Crkva zagrebaèka u suvremenome društvu. Izložio
je i predstojeæe korake: Nadbiskupovo odobrenje Radnoga
dokumenta, izrada Pravilnika Sinode, izbor èlanova Sinode
te sama Sinoda. Na koncu je pozvao na svesrdnu molitvu za
uspjeh Sinode.
U sljedeæoj toèki sjednice biskup mons. Mijo Gorski
osvrnuo se na susrete èlanova župnih ekonomskih vijeæa koji
su održani po arhiðakonatima Zagrebaèke nadbiskupije. Na
ika
tim susretima sudjelovalo je ukupno 160 sveæenika i 436
vijeænika koje se pobliže upoznalo s njihovim dužnostima i
ovlastima u župnom ekonomskom vijeæu. Susreti su pokazali
da je potrebno nastaviti s edukacijom èlanova vijeæa kako bi
se poboljšala suradnja izmeðu vijeænika i župnika na dobro
župne i nadbiskupijske zajednice.
U posljednjoj toèki dnevnoga reda bilo je rijeèi o
katehezama za odrasle, koje se tijekom ove pastoralne
godine održavaju u Zagrebaèkoj nadbiskupiji. Na temelju
održanih dekanatskih sastanaka na tu temu i pisanih osvrta
dekana u kojima su izneseni prijedlozi za poboljšanje tog
programa, vlè. Ivica Budinšæak i vlè. Tomislav Subotièanec,
èlanovi Povjerenstva za pripremu kateheza za odrasle,
iznijeli su više prijedloga za održavanje kateheza u sljedeæoj
pastoralnoj godini. Zakljuèeno je da spomenuto
Povjerenstvo, na temelju primljenih prijedloga, treba izraditi
plan održavanja kateheza u novoj pastoralnoj godini.
Na sjednici je takoðer dogovoreno da æe se u èetvrtak, 26.
lipnja u 9.30 sati, uoèi svetkovine Presvetoga Srca Isusova,
koja je ujedno i dan sveæenièkoga posveæenja, u zagrebaèkoj
prvostolnici okupiti sveæenici, dijecezanski i redovnièki, na
zajednièkom euharistijskom klanjanju. Na koncu sjednice
Kardinal je nazoènim sveæenicima darovao svoju nedavno
objavljenu knjigu pod naslovom: "Ivan Pavao II. – papa
hrvatske nade".
Svetkovina Gospe od Karavaja
Tisno, 26.5.2014. (IKA) - Svetkovina Gospe od Karavaja
sveèano je proslavljena u ponedjeljak 26. svibnja u župi
Tisno na Karavaju, jednom od èetiri marijanska svetišta
Šibenske biskupije. Središnje sveèano misno slavlje pred
velikim brojem vjernika iz cijele Šibenske biskupije i iz
susjedne Zadarske nadbiskupije predvodio je šibenski biskup
Ante Ivas. Homiliju i cijelo misno slavlje biskup je posvetio
obitelji. Istaknuo je kako ugroženost obitelji znaèi
ugroženost za narod, Crkvu i cijeli svijet. Upozorio je da je
obitelj u dubokoj krizi. Ona se nalazi na rubovima društva i
društvenih interesa. Obitelji ostaju bez temeljnih prihoda za
život i nitko se zbog toga pretjerano uzbuðuje. Brojne su
obitelji koje svoje egzistencijalne probleme rješavaju uz
pomoæ Caritasa, upozorio je šibenski biskup.
Poèetak devetnice za Kvirinovo u Sisku
Sisak, 26.5.2014. (IKA) - Devetnica uoèi svetkovine sv.
Kvirina, zaštitnika Sisaèke biskupije i Grada Siska, kojom æe
se Sišèani i hodoèasnici iz osam dekanata Biskupije u crkvi
Sv. Kvirina u Sisku duhovno pripravljati za proslavu svoga
zaštitnika zapoèela je u ponedjeljak 26. svibnja sveèanim
misnim slavljem koje je predvodio sisaèki biskup Vlado
Košiæ. U koncelebraciji bili su mons. Ivan Hren, kancelar
mons. Marko Cvitkušiæ, domaæi župnik mons. Zdravko
Novak i desetak sveæenika iz cijele Biskupije.
U homiliji biskup je istaknuo kako æe ova crkva postati osma
bazilika u Hrvatskoj, te pojasnio što proglašenje ove crkve
bazilikom zapravo znaèi. "Time se uzvisuje dostojanstvo
jedne crkve na viši stupanj da bi se tako oznaèilo da ona
predstavlja u odreðenom smislu duhovno središte za jedno
podruèje ili jednu Biskupiju kao kod nas. Sveti Kvirin ima
osobito znaèenje za našu Biskupiju i Grad Sisak, a kao
muèenik i svetac veæ više od 17 stoljeæa privlaèi svojim
svjedoèanstvom sve kršæane i pokazuje im da slijede njegov
primjer, te ih upuæuje na Krista za koga je on prolio svoju
krv", rekao je biskup.
Nakon poprièesne molitve biskup je dvanaestoro zaslužnih
vjernika, te mons. Ivanu Hrenu, graditelju bazilike, i
Domovinske vijesti
Caritasu Biskupije dodijelio odlikovanja sv. Kvirina, znak
priznanja za osobite zasluge u Sisaèkoj biskupiji. Ovo
odlikovanje, prvi puta dodijeljeno ove godine, dodjeljivat æe
se i ubuduæe uoèi Kvirinova, a njime æe se prepoznavati oni
koji se posebno trude da svojim svjedoèanstvom žive svoju
vjeru.
Nadbiskup Barišiæ sudjelovao u akciji "Hrvatska
pomaže"
U pozivnom centru nadbiskup se javljao na pozive graðana
Split, 26.5.2014. (IKA) - U velikoj humanitarnoj akciji
"Hrvatska pomaže" za pomoæ stradalima u poplavama koja
je održana u ponedjeljak, 26. svibnja, aktivno je sudjelovao i
splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ.
Za vrijeme trajanja velikih koncerata u Zagrebu, Splitu i
Rijeci, na kojima su sudjelovale brojne glazbene zvijezde,
graðani cijele Hrvatske zvali su broj za pomoæ 060 90 11, a
u pozivnim centrima u ova tri grada na pozive graðana
javljale su se osobe iz javnog života Hrvatske.
U pozivnom centru u hotelu Bellevue u Splitu okupilo se
tristotinjak umjetnika, politièara, glazbenika, sportaša i
kulturnjaka koji su se izmjenjivali na telefonima. Meðu
njima je bio i nadbiskup Barišiæ koji je s graðanima iz cijele
Hrvatske razgovarao èetrdesetak minuta.
Do ponoæi na broj 060 90 11 ostvareno je 525.910 poziva te
je sakupljeno 3.286.937 kuna. Organizatori humanitarne
akcije bili su Hrvatska radiotelevizija i Hrvatska glazbena
unija uz veliku pomoæ gradova Zagreba, Splita i Rijeke te
Hrvatskog društva skladatelja.
Predsjednik Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalog
èestitao novom mitropolitu Porfiriju
Nadam se dobroj suradnji i nastavku izgradnje dobrih
odnosa izmeðu Srpske pravoslavne te Katolièke Crkve u
Hrvatskoj
Zagreb, 27.5.2014. (IKA) - Predsjednik Vijeæa Hrvatske
biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog sisaèki
biskup Vlado Košiæ uputio je u ponedjeljak 26. svibnja
èestitku o. Porfiriju Periæu u povodu imenovanja
mitropolitom zagrebaèko-ljubljanskim.
"Kad sam èuo da ste imenovani mitropolitom zagrebaèkoljubljanskim, iskreno sam zahvalio Bogu za Vas i Vaš
dolazak u Zagreb i Hrvatsku. Poznavajuæi Vas kao veoma
gostoljubivog igumana koviljskog manastira i znajuæi za
Vaše kršæanske i duhovne vrline, obradovan sam zbog
Vašeg imenovanja i preuzimanja zagrebaèko-ljubljanske
eparhije koja je ostala bez svoga pastira nakon što je
Gospodin pozvao k sebi o. Jovana. Dok Vam iskreno
èestitam želim Vam obilje Božjeg blagoslova u novoj službi!
Nadam se dobroj suradnji i nastavku izgradnje dobrih
odnosa izmeðu Srpske pravoslavne te Katolièke Crkve u
Hrvatskoj", istaknuo je biskup Košiæ u èestitki.
Godišnji susret biskupa Mrzljaka s medijskim
djelatnicima
Dr. Mirko Mataušiæ govorio i Crkvi i medijima u
graðanskom društvu
Varaždin, 27.5.2014. (IKA) - Godišnji susret varaždinskog
biskupa Josipa Mrzljaka s medijskim djelatnicima u prigodi
proslave 48. svjetskog dana sredstava društvene
komunikacije, kojeg Crkva obilježava sedme uskrsne
nedjelje, održan je u utorak 27. svibnja u dvorani
biskupijskog Pastoralnog centra.
Susret veæ tradicionalno prireðuje biskupijski Ured za
28. svibnja 2014. broj 21/2014
17
Domovinske vijesti
pastoral u medijima, èija je voditeljica Anita Trešèec
pozdravila sve nazoène. Na susret su bili pozvani dopisnici i
suradnici katolièkih medija s podruèja Varaždinske biskupije
te djelatnici u svjetovnim i crkvenim medijima na podruèju
biskupije, a odazvali su se i djelatnici Ordinarijata i drugih
biskupijskih ureda.
Na susretu je predstavljena ovogodišnja poruka pape Franje
s temom "Komunikacija u službi istinske kulture susreta".
Poruku je predstavila struèna suradnica za medije
Varaždinske biskupije Jasminka Bakoš-Kocijan.
Katolièki teolog i komunikolog dr. sc. fra Mirko Mataušiæ
održao je potom predavanje o temi "Crkva i mediji u
graðanskom društvu". Uvodno je govorio o važnosti
komunikacije i sredstava komunikacije za život društva,
izlagao je o razvoju medija kroz razne društvene sustave
tijekom povijesti sve do današnjih dana, te promišljao o
zahtjevnostima i izazovima koje današnje graðansko društvo
stavlja pred Crkvu, medije i medijske djelatnike. Istaknuo je
kako Crkva danas ima povoljne uvjete za razvoj i djelovanje
svojih medija buduæi da je svjetovnim medijima najèešæe
zanimljiva kada se u njoj dogaða nešto ekstremno. Pa ipak
Crkva i preko takvih medija treba znati stvari koje dobro radi
predstaviti javnosti na zanimljiv naèin. Premda Crkvi
katolièki mediji nisu neophodni za njezino poslanje, ona ih
treba upravo zato jer ne može oèekivati da æe svjetovni
mediji, koji su ovisni o raznim interesima, biti u potpunosti
objektivni i zainteresirani javnosti prenijeti ono što je Crkvi
važno i što Crkva želi poruèiti svijetu. A Crkva želi poruèiti
da svi ljudi imaju jednaka prava, da je kljuèna dobrobit
svakoga i da Božja ljubav želi zaživjeti u svakome ljudskom
srcu, a takav njezin nauk smeta mnogim lobijima i
interesima, upozorio je dr. Mataušiæ dodavši da nema drugog
puta u napredak èovjeèanstva osim toga da priznamo zakon
ljubavi i dobrobiti za svakog jer svi smo djeca Božja. Crkva
zastupa takvo naèelo i želi suraðivati sa svima kojima je to
naèelo takoðer na srcu. I dok Crkva treba razvijati suradnju
sa svjetovnim medijima i djelovanje svojih vlastitih medija,
ona bi ujedno trebala biti usmjerena na naobrazbu vjernika
da bi bili educirani kako djelovati na kršæanski naèin u
politici, gospodarstvu, društvu i medijima, zakljuèio je
predavaè.
Biskup Mrzljak na kraju je zahvalio svima na odazivu te je
uputio zahvalu i predstavnicima lokalnih medija na dobroj
suradnji i zaželio da i dalje bude uistinu usmjerena na
dobrobit sviju. Kako Papa na poseban naèin u svojoj poruci
govori o kulturi susreta, biskup je izrazio nadu da je i ovaj
godišnji susret pridonio razvijanju kulture susreta.
Znanstveni skup "Strossmayer i glazbenici"
Ðakovo, 27.5.2014.
(IKA/TU) - U sklopu XII.
Strossmayerovih dana, koje organizira Grad Ðakovo te
Katolièki bogoslovni fakultet u Ðakovu, u subotu, 24.
svibnja u Dvorani biskupa Mandiæa Središnje nadbiskupijske
i fakultetske knjižnice održan je znanstveni skup
"Strossmayer i glazbenici", kojemu je nazoèio i predsjednik
Republike Hrvatske dr. Ivo Josipoviæ. Uvodni pozdrav
uputio je Ivica Mandiæ, predsjednik organizacijskog odbora
Strossmayerovih dana, potom se obratio predsjednik
Josipoviæ te je uslijedilo predavanje akademika Zorana
Juraniæa i maestra Ive Andriæa. Skupu su nazoèili
predstavnici Županije osjeèko-baranjske, Grada Ðakova i
profesori povijesti pet slavonsko-baranjskih županija.
Violinist Ioan Pauna i klavijaturist Igor Valeri otvorili su
znanstveni skup kompozicijama Dvoržaka i Liszta,
suvremenika biskupa Strossmayera, a uslijedila je i
praizvedba djela "Noæ na Savi", Franje Krežme posveæena
18
28. svibnja 2014. broj 21/2014
ika
biskupu Strossmayeru.
Podsjeæajuæi na Strossmayerovo geslo "Znanjem do
slobode" Mandiæ je naglasio: "Obveza je naše generacije i
generacija koje dolaze, da materijalna dobra koja je biskup
Strossmayer ostavio hrvatskom narodu, a prije svega mislim
na Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti (HAZU),
Galeriju starih majstora, i najdraže dijete biskupa
Strossmayera - ðakovaèku katedralu, pomognemo i te
kulturne i sakralne spomenike saèuvamo od daljnjega
propadanja. Ðakovaèku katedralu ne možemo gledati samo
kao sakralni objekt, ona ima šire kulturno znaèenje za èitav
hrvatski narod." Mandiæ je potom zahvalio predsjedniku
Josipoviæu što je došao uvelièati XII. Strossmayerove dane
te rekao: "Strossmayer je još uvijek neisprièana prièa, onaj
koji može biti prava vodilja da Ðakovo 2020. godine bude i
grad kulture s odsjekom u Vukovaru". Podsjetio je i na
Strossmayerove obljetnice koje æe se obilježiti sljedeæe
godine.
Istièuæi kako je Strossmayer jedan od najznaèajnijih i
najutjecajnijih hrvatskih liènosti ne samo 19. stoljeæa nego i
hrvatske povijesti uopæe te citirajuæi Strossmayerove govore
u kojima istièe važnost obrazovanja, osnivanja akademije
znanosti i umjetnosti te sveuèilišta, dr. Josipoviæ je rekao:
"Drago mi je što sam danas ovdje, u gradu koji je uz Osijek,
mjesto visokog obrazovanja u istoènoj Hrvatskoj u kojemu
je poèetkom 19. stoljeæa osnovano Dijecezansko bogoslovno
uèilište Biskupskog sjemeništa na èiju se tradiciju nastavlja
Katolièki bogoslovni fakultet. Razmišljanje o toj tradiciji
dugoj preko 200 godina vraæa nas uvijek na ime Josipa Jurja
Strossmayera, intelektualnog i duhovnog pokretaèa i
materijalnog utemeljitelja hrvatskog sveuèilišta i HAZU. On
je vjerovao da hrvatski narod može i treba iæi u korak s
ostalim kulturno razvijenim narodima Europe i znao je da se
to ne može ostvariti bez vlastitih kulturnih i znanstvenih
ustanova na materinjem jeziku". Istaknuo je kako je
Strossmayer veliko znaèenje pridavao i kulturnoj djelatnosti
Katolièke Crkve smatrajuæi da su crkvena dobra važan dio
kulture hrvatskoga naroda, a dobrotvorni angažman Crkve
veliki poticaj u kulturnom razvoju cijele Hrvatske.
"Gledajuæi osobu J. J. Strossmayera iz današnje perspektive,
tog velikog vizionara i mecenu hrvatske kulture, obrazovanja
i umjetnosti, treba istaknuti kako je ona bila epohalna s
nemjerljivim doprinosom baštini i ugledu hrvatskog naroda",
zakljuèio je Josipoviæ.
Govoreæi o odnosu Strossmayera prema glazbi i glazbenika
prema Strossmayeru akademik Juraniæ naglasio je
Strossmayerovo mecenatstvo. Pobrojao je i djela koja su mu
glazbenici posveæivali, obilježavanja i poèasti koje su mu
iskazane nakon smrti s naglaskom na akciju prikupljanja
sredstava za podizanje njegova spomenika iznad zgrade
HAZU-a, a predavanje je zakljuèio prigodnom
prezentacijom. Strossmayer je vjerovao da je njegovanje
baštine, kako jezika tako i obièaja, vrlo važno. Podupirao je
amatersko muziciranje te sva pjevaèka društva, ne samo u
Hrvatskoj nego i u Sloveniji i Grazu. Imao je znaèajnu ulogu
pri nagovaranju Ivana Zajca da osnuje zagrebaèku Operu, a
meðu društvima koje je podupirao posebno se istièe Kolo,
koje je bilo luèonoša cijeloga pjevaèkog pokreta u
Hrvatskoj. Podupirao je i pojedince, a istièu se Ema Vizjak,
Matilda Malinger, Maja Strozzi, Franjo Krežma, Franjo
Kuhaè, Ludvik Kuba te Dvoržak i Liszt. Maestro Andriæ
govorio je o Strossmayeru i glazbenicima prema graði iz
arhiva Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice u
Ðakovu. U Nadbiskupijskom arhivu u Ðakovu tragovi na
temu Strossmayer i glazbenici prilièno su skromni, meðu
ostalim i zato jer su prilièno probrani. Korespondencije na
ovu temu nema mnogo, svega su tri skladbe posveæene
ika
Strossmayeru, a dvije se tek spominju, dok nekih znaèajnijih
glazbenih priredbi u Ðakovu u Strossmayerovo doba
zapravo i nije bilo. Jedino podruèje koje je solidno
popraæeno arhivskom graðom jest ono vezano uz nabavku
orgulja za katedralnu crkvu, rekao je Andriæ. Istaknuo je da
se Strossmayer na podruèju glazbe najèešæe se pouzdavao u
svoje prijatelje i znance koji su mu preporuèivali pojedine
glazbenike i glazbenice, njihov studij, projekte i poduhvate,
a slièno je bilo i pri nabavki orgulja, Strossmayer se pouzdao
u Friedricha Schmidta i Josipa Vallingera pri izboru
instrumenta. Maestro Andriæ potom je govorio o glazbi u
ðakovaèkoj katedrali za vrijeme Strossmayera te o pismima
glazbenika biskupu Strossmayeru koja je u arhivu pronašao i
djelima njemu posveæenima. XII. Strossmayerovi dani
zapoèeli su otvaranjem izložbe "Strossmayer i glazbenici" u
Muzeju Ðakovštine, 23. svibnja, a manifestacija je zatvorena
koncertom Zagrebaèke filharmonije u ðakovaèkoj katedrali,
27. svibnja.
Domovinske vijesti
takvi. To je evanðelje. Oni su ponos i nada da nikada neæe
nestati èovjeènosti u hrvatskog èovjeka", ustvrdio je Mamiæ,
zakljuèivši: "U ovom èasu nam je potrebno zajedništvo mira,
nacionalna solidarnost, vjernièka i ljudska povezanost,
velika odgovornost za zemlju koju ubija nezaposlenost i
ekonomska nemoæ. Zato stvarajmo vrednote koje æe biti
oslonac nadolazeæim naraštajima. Ti naraštaji neæe imati
povijesno iskustvo koje su hrvatski branitelji prošli, ali ne
uskratimo im spoznaju o snazi i ulozi "križa" u oslobaðanju i
spašavanju Domovine. Uèimo ih da se nadahnu na njem u
izgradnji novog svijeta i "nove zemlje". Ne lišimo ih poruke
koju æe im križ u vremenima zla pokazati kao lijek života.
Ostavimo im solidarnost, ljubav prema slobodi zemlje i
nesebiènost vlastitog uloga, odluènost i žrtvu u izgradnji
zemlje i odnosa koji ne uvjetuju; nemojmo ih lišavati duboke
poveznice s Bogom".
Euharistijsko slavlje pjevanjem je animirala Klapa HRM
"Sveti Juraj".
Misa u povodu Dana Oružanih snaga RH i Hrvatske
kopnene vojske
Zagreb, 28.5.2014. (IKA) – U povodu Dana Oružanih snaga
RH i Hrvatske kopnene vojske vojni biskup Juraj Jezerinac
predvodio je euharistijsko slavlje u srijedu, 28. svibnja u
svetištu Sveta mati slobode u Zagrebu. U koncelebraciji su
bili generalni vikar Vojnoga ordinarijata dr. o. Jakov Mamiæ,
OCD, vikar za pastoral don Josip Staniæ, SDB, te vojni i
policijski kapelani.
Na misi su bili predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko,
izaslanik predsjednika RH Zlatko Gareljiæ, zamjenica
ministra obrane Višnja Tafra, naèelnik GS OS RH general
zbora Drago Lovriæ, naèelnik PUZ-a Goran Burušiæ, drugi
saborski zastupnici, generali, visoki èasnici i branitelji.
Pozdravljajuæi nazoène na poèetku misnog slavlja, biskup
Jezerinac pozvao je na molitvu za hrvatske branitelje koji su
dali život u obrani Domovine.
"Ovdje smo danas da kao Hrvatske oružane snage, muževi i
žene vojnog poziva, uèimo kako snagu oružja još
intenzivnije usmjeriti prema vrijednosti mira, rekao je u
homiliji generalni vikar Mamiæ, istaknuvši da je obrana
zemlje bila i ostaje imperativ života. Hrvatski branitelji su ga
savršeno ostvarili i saèuvali su dostojanstvo, èistu i zlom
neoptereæenu savjest, spremnost oprosta. Ljubav prema
Domovini, graðena i hranjena snagom vjere i pobožnosti,
nije OSRH-a dopuštala da se pretvore u osvetnike i ubojice
života. Zato su oni preživjeli i danas puni mira i nutarnje
slobode, a poginuli postaju znakom snage ljubavi, rekao je
Mamiæ.
„Danas, kada slavimo Dan oružanih snaga i Kopnene vojske
RH, ne trebamo se ni sramiti niti zaboravljati snagu Križa
kojega je svaki naš vojnik na svojoj krunici nosio u svojim
najtežim danima obrane. Neka i nama taj znak bude znakom
nesebiène ljubavi i èiste savjesti u obrani i izgradnji svoje
zemlje. Neka nam taj znak postane mjestom koje æe nas
uvoditi u razumijevanje straviène snage zla, ali i ispravnog
opiranja zlu; neka nas osposobi za plemenitu uzajamnost i
solidarnost koja se pod križem stvara. Tko su "Oružane
snage Republike Hrvatske" pokazuju osobito križevi novije
povijesti Domovine: križ prepoznatljiv u nasrtaju agresije i
obrani zemlje; i aktualni križ nasrtaja sile poplavnih voda
koje su pogodile Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.
Kao što se u dogaðaju agresije na Domovinu hrvatski
branitelj pokazao kao biæe ljubavlju sraslo sa zemljom i
svime što ona predstavlja, tako je sada hrvatski vojnik, bez
ikakve upitnosti, sebe izložio smrti da spasi izložene smrti.
Blago ovoj zemlji èiji su sinovi i kæeri, pripadnici OSRH-a
28. svibnja 2014. broj 21/2014
19
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Poziv hrvatskoj zajednici u Italiji da pomognu
ugroženom stanovništvu
Novac se može uplatiti na žiro-raèun ili dostaviti u Zavod sv.
Jeronima u Rimu
Rim, 22.5.2014. (IKA) – Na mrežnoj stranici Papinskoga
hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu objavljen je poziv
svim sveæenicima, redovnicima, redovnicama, vjernicima
hrvatske zajednice u Rimu i Italiji, svim prijateljima
Talijanima i ljudima dobre volje, da pokažu ljudsku
solidarnost i duhovnu blizinu s postradalima u poplavama.
Apelira se na sve sveæenike i Bogu posveæene osobe kao i
sve katolièke vjernike da danomice uzdižu svoje molitve
dobrome Bogu za sve ugrožene da ne klonu duhom.
Novèana pomoæ može se uplatiti na žiro-raèun za ovu
prigodu otvoren kod Banca del Fucino naslovljen na: Chiesa
di S. Girolamo dei Croati – Aiuto Alluvione 2014; Iban
IT06L0312403210000000238230.
Novèani prilozi mogu se dostaviti i u sakristiju Hrvatske
crkve sv. Jeronima, sakristanki s. Gizeli ili s. Kseniji u
Zavod sv. Jeronima, uvijek s napomenom da je to za
ugrožene u poplavi.
Sakupljeni novac dostavit æe se Hrvatskom Caritasu i
Caritasu Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.
„S velikom zabrinutošæu i bolom u duši pratimo
katastrofalna stradanja i posljedice od poplava koje su ovih
dana pogodile Republiku Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i
druge susjedne krajeve. Èvrsti u vjeri, nadi i ljubavi u
dobroga Boga od kojeg nam dolazi svako dobro
ujedinjujemo se u molitvi za sve tragièno preminule.
Molimo Duha životvorca za sve pogoðene da ne klonu
duhom, da smognu snage još jednom iznova zapoèeti", istièe
se u pozivu rektora Zavoda dr. Jure Bogdana.
Veæ dio župe Oštra Luka-Bok u Bosanskoj Posavini
takoðer pod vodom
Oštra Luka, 24.5.2014. (IKA/KTA) - Veliki dio župe Imena
Marijina Oštra Luka-Bok kod Orašja u Bosanskoj Posavini
velikim je dijelom potopljena. Župni vikar vlè. Branko Juriæ
u svom kratkom izvješæu kancelariji Nadbiskupskog
ordinarijata vrhbosanskog napisao je da obilazi svoje
župljane te poslao nekoliko fotografija.
"Sve župe u Šamaèkom dekanatu su stradale: Prud, Bosanski
Šamac, Grebnice, Tišina, Domaljevac, Kopanice, Vidovice,
Tolisa, Oštra Luka-Bok. Jedino je Orašje, za sada na suhom,
ali s jako puno ljudi u prihvatnim centrima i pod opasnošæu
od pucanja zeèjih nasipa kod kojih ljudi stražare 24 sata na
dan", napisao je vlè. Juriæ napominjuæi da je stalno na
podruèju župe Oštra Luka-Bok osim kada idu u Orašje puniti
vreæe s pijeskom.
"Glavna cesta kroz župu Oštra Luka-Bok je prohodna osim
na pojedinim mjestima gdje se voda prelijeva. Kuæe uz tu
cestu su na suhom, ali dvorišta su poplavljena. A skoro sve
ostale seoske ulice, koje nisu na tom glavnom putu, pune su
vode koja raste i kruži svim selima. U mnogim kuæama u
sokacima je voda ušla u kuæu. Svaki dan èamcem obilazim
selo i stanje je vrlo zabrinjavajuæe. Oko 95% poljoprivrednih
zemljišta u selu je potpuno pod vodom, a tako i veæina štala
pa je stoka evakuirana. Sve ovo æe jako osiromašiti ljude
ovog kraja, jer je poljoprivreda i uzgoj životinja glavni
financijski oslonac mnogih obitelji. Ima jako puno
komaraca, zmija, štakora, žaba i divljaèi", napisao je vlè
Juriæ.
20
28. svibnja 2014. broj 21/2014
15. hodoèašæe Hrvata Skandinavije u grad sv. Birgitte
Milodari namijenjeni stradalima u poplavama u Hrvatskoj i
BiH
Vadstena, 24.5.2014. (IKA) - "Mi trebamo Boga, trebamo
Božju dobrotu koja æe nas ozdravljati, Njegovo milosrðe,
Njegovu ljubav...", tim je rijeèima apostolski nuncij u
Skandinaviji mons. Henry Jozef Nowacki zapoèeo homiliju
na sveèanoj misi 24. svibnja u Vadsteni, na grobu sv.
Birgitte, zaštitnice Švedske i cijele Europe. Obitelj, molitva i
istinsko sebedarje bile su glavne znaèajke propovijedi koju
je poljski apostolski nuncij uputio hrvatskim hodoèasnicima
u samostanskoj crkvi u Vadsteni na njihovu jubilarnom
petnaestom hodoèašæu.
Uz apostolskog nuncija koncelebrirali su kancelar biskupije
Stockholm i voditelj hrvatske katolièke misije u glavnom
gradu Švedske mons. Stjepan Biletiæ, vlè. Vladimir Švenda
(Malmoe), vlè. Drago Æumurdžiæ (Jönköping) i vlè. Ilija
Janjiæ (Goeteborg).
Na poèetku mise sve je okupljene pozdravio mons. Biletiæ te
podsjetio na jubileje koji se ove godine slave u hrvatskim
misijama u Skandinaviji. Najznaèajniji su 40. obljetnica
postojanja hrvatske misije u Stockholmu, 15. obljetnica
hodoèašæenja u Vadstenu, 25. obljetnica sveæeništva vlè.
Drage Æumurdžiæa i 40. obljetnica sveæeništva njega osobno.
Na misi je pjevao umjetnièki djevojaèki zbor Mozartine iz
Zagreba pod ravnanjem Ive Majceniæ. Nakon mise druženje
je nastavljeno u sportskoj dvorani "Ishallen" u Vadsteni gdje
su nastupali djevojaèki zbor Mozartine i HKD Plitvice iz
Skillingaryd –a – Vaggeryda –a. Na misi i druženju bili su i
predstavnici veleposlanstava Republike Hrvatske i
Federacije BiH u Švedskoj. Milodar koji je bio prikupljen za
vrijeme euharistije namijenjen je Caritasu Hrvatske i BiH za
stradale u nedavnim poplavama.
42. hodoèašæe Hrvata na Birnau
Nakon mise koju je predvodio biskup Župan prikupljana
novèana pomoæ za stradale u poplavama
Birnau, 25.5.2014. (IKA) – Tradicionalno 42. hodoèašæe
Hrvata na Birnau održano je u nedjelju 25. svibnja. Rijeèi
dobrodošlice uime cistercitskog samostana uputio je prior o.
Johannes Brügger O.Cist. Uime organizatora, voditelj
Hrvatske katolièke misije Singen-Villingen fra Dinko
Grbavac, OFM zahvalio je domaæinu te uputio rijeèi
dobrodošlice predvoditelju ovogodišnjeg slavlja krèkom
biskupu Valteru Županu. Ovogodišnjim krizmanicima,
kumovima, roditeljima, a napose onima koji su došli iz
Domovine iz poplavljenih podruèja zaželio je dobrodošlicu,
pozivajuæi sve da se na ovom svetom mjestu napose sjete
onih koji trpe najviše – Slavonije, Posavine, Bosne. Biskup
Župan u propovijedi je poruèio da vjera mora postati zrela ili
nestaje. Rast u vjeri – poziv je za mlade ali i za sve. Vjera
mora biti osobna, a ne privatna stvar. Osobna stvar je moje,
ono što nosim uvijek sa sobom – a privatno je kakvo æu
odijelo kupiti, hoæu li ga nositi ili baciti, to je moja privatna
stvar! Vrijeme krizme i poslije – je vrijeme sazrijevanja u
vjeri, rekao je. Obraæajuæi se roditeljima, pozvao ih je kao
Isus apostole: „Budite svjedoci! Svoje iskustvo vjere
svjedoèite! Svjedoèenje je iznošenje osobnog iskustva! Ako
ste vjernici svjedoèit æete! Ako ne svjedoèite niste vjernici!
Rijeèi i uvjerenje trebaju biti prepoznati u vašem
svjedoèenju vjere! Nikada nije bilo lako svjedoèiti! Nikada!
Od Isusovog vremena do danas! Nikada nije bilo lako biti
ika
vjernik!" Ohrabrujuæi i potièuæi roditelje, kao i mlade –
biskup je poruèio: „Bogu vjerujmo! To je istinsko
prijateljevanje s Bogom! Ne zapuštajte slavljenje mise
nedjeljom! Božja rijeè ima snagu koju ljudska rijeè nema!
Obiteljska molitva drži obitelj zajedno!" Nakon slavlja o.
Dinko je sve pozvao da u skladu sa svojim moguænostima
daju prilog za zacjeljivanje novonastalih rana nastalih
poplavom u Bosni i Slavoniji. Ovom prigodom biskup
Župan obišao je na drugom kraju Bodenskog jezera
prekrasni koncilski grad Konstanz, koji je prije koji tjedan
sveèano otvorio veliki jubilej – 900. obljetnicu od poèetka
koncila u ovom gradu.
Duhovna obnova za sveæenike Srijemske biskupije
Upuæena pomoæ u poplavljena sela Srijemske biskupije
Petrovaradin, 26.5.2014. (IKA/TU) – Duhovna obnova za
sveæenike Srijemske biskupije na kojoj su sudjelovali i
sveæenici grkokatolici koji djeluju u Srijemu održana je 26.
svibnja. Duhovnu obnovu je predvodio vlè. Stjepan Barišiæ,
župnik u Petrovaradinu 2 i upravitelj biskupijskog svetišta
Gospe Snježne na Tekijama u Petrovaradinu. Tema duhovne
obnove je razmatranje enciklike pape Franje "Radost
evanðelja".
U prvom dijelu voditelj duhovne obnove je prikazao papinu
encikliku "Radost evanðelja" kao radost koja ispunjava srce i
èitav život svakog onog koji susretne Isusa. To je radost koja
se obnavlja i koja se dijeli sa drugima. Predavaè je ukazao na
problem kada je duhovni život zaokupljen iskljuèivo
vlastitim interesima i brigama. U takovom životu nema više
prostora za druge, nema prostora za siromašne. Božji glas se
više ne sluša, ne uživa se više radost njegove ljubavi, ne
osjeæa se zanos za dobra djela. Vjernici su nesumnjivo i
trajno izloženi toj opasnosti. U nastavku predavanja
prikazana je radost evanðelja kao misijska radost, jer Božja
rijeè ima skrivene moguænosti koje ne možemo predvidjeti.
Svi koji navještaju evanðelje trebaju malo više preuzeti
inicijativu, trebaju pratiti ljude na svakom koraku na svom
putu, ma koliko on mukotrpan i dug bio.
Na kraju je predavaè zakljuèio: "Kršæani imaju zadaæu
naviještati evanðelje ne iskljuèujuæi nikoga, i ne kao novu
obavezu veæ kao oni koji dijele radost pozivajuæi druge, a svi
imaju pravo, na bogatu gozbu ljubavi".
Zatim je vlè. Barišiæ kao upravitelj svetišta na Tekijama
prikazao program aktivnosti u povodu nastupajuæeg jubileja
300. obljetnice svetišta na Tekijama 2016. godine. i najavio
je kao pripravu:
održavanje mariološkog simpozija,
povijesnog simpozija, prigodnih koncerata i izložbi,
izdavanje sveobuhvatne monografije Svetišta, te provedbu
obnoviteljskih zahvata na eksterijeru i enterijeru crkve i
Svetišta. Na duhovnom planu, pozvao je sveæenike da se
pridruže ustrajnim molitvama sestara iz Karmeliæanskog
samostana u Ðakovaèkoj Breznici, kao i mnogim drugima
koji veæ mole Zavjetnu molitvu princa Eugena Savojskog za
sadašnje i buduæe blagostanje Tekijskog svetišta.
Na koncu ove duhovne obnove sveæenici su dogovorili kako
raspodijeliti pomoæ Caritasa prikupljenu iz svih župa
Srijemske biskupije za pomoæ poplavljenima u Srbiji.
Dogovoreno je da se glavnina sakupljene pomoæi uputi u
sela Jamena i Moroviæ koje se nalaze u Srijemskoj biskupiji,
a preostali dio da se uputi prema potrebama.
Crkva u Hrvata
Dva hrvatska franjevca u Papinoj blizini u Svetoj zemlji
Betlehem/Jeruzalem, 27.5.2014. (IKA) - Dva franjevca fra
Filip Ðurðeviæ i fra Božo Saraf èlanovi Hrvatske franjevaèke
provincije sv. Æirila i Metoda nalaze se na studiju u Svetoj
Zemlji, te su za netom završenog hodoèašæa pape Franje
imali priliku biti u njegovoj blizini.
Prvi susret s Papom imali su u Betlehemu, gdje su se nalazi
u skupini franjevaca zaduženih za sakristijske prostore. Po
dolasku, Papa je pozdravio svakoga ponaosob. Drugi susret
imali su u bazilici Sv. Katarine, kada im je Papa poruèio
"Molim vas, molite za mene!", objavila je mrežna stranica
Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda
www.ofm.hr.
U Jeruzalemu Papa je ruèao s franjevcima u samostanu
Svetoga Spasitelja. Papa je kasnio oko dva sata, a po dolasku
je rekao "Oprostite mi što ste zbog mene morali postiti dva
sata, ali neka to bude za blagoslov ovog mog pohoda". Po
završetku ruèka, Papa je zahvalio franjevcima što upravo u
Svetoj zemlji nastoje oèuvati kršæanstvo i što zahvaljujuæi
njima ovdje ima kršæana. Temeljem svog iskustva iz Buenos
Airesa gdje na ulici kada ljudi ugledaju franjevca u habitu,
imaju veliko poštovanje jer je habit znak jednostavnosti i
privrženosti malenima, franjevce je zamolio da èuvaju tu
karizmu.
.
28. svibnja 2014. broj 21/2014
21
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Vatikan: Ne vodi se istraga protiv kardinala Bertonea
Vatikan, 20.5.2014. (IKA) – Protiv bivšega državnog
tajnika Svete Stolice kardinala Tarcisia Bertonea, prema
priopæenju iz Vatikana, ne provodi se nikakva istraga zbog
navodne pronevjere novèanih sredstva. Pravosuðe države
Vatikana nije poduzelo nikakve istražne radnje protiv
Bertonea, navodi se u pojašnjenju.
"Što se tièe vijestî koje kruže, izjavljujem da vatikanske
sudske vlasti nisu pokrenule nikakvu kriviènu istragu protiv
kardinala Tarcisia Bertonea" – rekao je ravnatelj Tiskovnoga
ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi.
Njemaèki list "Bild" je, naime, izvijestio je kako je kardinal
pod istragom zbog pronevjere oko 15 milijuna eura, kojima
je vatikanska banka IOR navodno kupila sada bezvrijedne
dionice filmske produkcijske kuæe "Lux Vide".
Papino obraæanje talijanskim biskupima
Rim, 20.5.2014.
(IKA) - Nedostatak ili siromaštvo
zajedništva najveæa je sablazan; hereza koja nagrðuje Božje
lice i razara Crkvu. Podjele se ne mogu nièim opravdati –
ustvrdio je papa Franjo govoreæi 20. svibnja na 66. opæoj
skupštini talijanskih biskupa koja se održava u Vatikanu.
Papa je govorio o svom viðenju Crkve te kako je osnovno
težiti jedinstvu, jer pomanjkanje je zajedništva najveæa
sablazan… Bolje je odstupiti… nego trgati tuniku i
sablažnjavati sveti Božji narod. Stoga, kao pastiri, imamo
izbjegavati napasti koje nas izoblièuju: da se brinemo samo
o sebi, kao da može postojati neko blagostanje, osim
blagostanja naših zajednica; od klevete, poluistina koje
postaju lažima, od žalopojki koje svjedoèe o intimnim
razoèaranjima – istaknuo je Papa.
Naši su sveæenici, vi to dobro znate, èesto izmoreni
prezahtjevnom službom i katkada ih slabi rezultati
obeshrabruju: odgajajmo ih tako da uspjeh mjere po naèelu
rashod–dobit, da ishod ovisi o uloženom trudu. Kao pastiri
budite jednostavni u življenju, ne žudite za materijalnim
dobrima, budite siromašni i milosrdni. Saginjite se nad
onima koji su emocionalno ranjeni i nad onima kojima život
kao da gubi smisao – potaknuo je Sveti Otac a prenosi Radio
Vatikan.
Papina poruka u povodu 50. obljetnice Papinskoga vijeæa
za meðureligijski dijalog
Meðureligijski dijalog ne podrazumijeva relativiziranje
kršæanske vjere
Vatikan, 20.5.2014. (IKA) - Meðureligijski dijalog ne
podrazumijeva relativiziranje kršæanske vjere – istaknuo je
papa Franjo u poruci kardinalu Jean-Louisu Tauranu, u
prigodi 50. obljetnice djelovanja Papinskoga vijeæa za
meðureligijski dijalog. Papa je stoga istaknuo da æe Crkva
biti sve više zauzeta u dijalogu sa svima koji pripadaju
razlièitim vjerskim tradicijama.
Podsjetivši da je ta vatikanska ustanova za meðureligijski
dijalog nastala tijekom Drugoga vatikanskog sabora, po želji
Pavla VI., papa Franjo je istaknuo, kako prenosi Radio
Vatikan, da je to razdoblje bilo obilježeno velikim
otvaranjem. Crkva se, naime, osjeæala potaknuta istinskom
željom za susretom i dijalogom s cijelim èovjeèanstvom –
primijetio je Sveti Otac te dodao – Uostalom, dijalog je
moguæ samo poèevši od vlastita identiteta. Kako je pokazao
sveti Ivan Pavao II. dijalog i naviještanje uzajamno se ne
22
28. svibnja 2014. broj 21/2014
iskljuèuju, nego su duboko povezani, iako ih valja držati
odvojene i ne valja ih ni miješati, ni instrumentalizirati, ni
smatrati jednako vrijednima ili zamjenjivima – istaknuo je
Papa.
Poput Krista na putu prema Emausu, Crkva želi biti blizu, i
suputnica na putu svakom èovjeku – napomenuo je Papa te
dodao – Takva raspoloživost za zajednièki hod još je nužnija
u naše doba, obilježeno velikim, do sada nepoznatim,
uzajamnim djelovanjem meðu razlièitim narodima i
kulturama. U tom æe se smislu Crkva uvijek sve više
zauzimati u hodu putom dijaloga, te u jaèanju veæ
plodonosne suradnje sa svima onima kojima je, kao
pripadnicima razlièitih vjerskih tradicija, zajednièka volja za
uspostavljanjem prijateljskih odnosa, i koji sudjeluju u
brojnim pothvatima za dijalog – istaknuo je papa Franjo.
Na kraju je Sveti Otac zahvalio Papinskom vijeæu za
meðureligijski dijalog za posao obavljen tijekom proteklih
50 godina, te izrazio nadu da æe novim zanosom nastaviti
svoje poslanje, koje æe takoðer mnogo pomoæi u svrhu mira,
i istinskoga napretka svih naroda.
Prije deset godina svetište Mariazell pokazalo se kao
"europsko odredište"
"Hodoèašæe naroda", održano 22. svibnja 2004., kada je iz
osam zemalja došlo oko 100.000 hodoèasnika, zajedno s
najvišim politièkim predstavnicima, bilo je glavni dogaðaj
Srednjoeuropskoga katolièkog dana te veliko crkveno slavlje
u povodu proširenja EU-a na istok
Beè, 21.5.2014. (IKA) - Prije deset godina cijela Europa je
gledala u Mariazell i u 100.000 vjernika koji su se 22.
svibnja 2004. okupili na "hodoèašæu naroda" u marijanskom
svetištu, pokazujuæi se uvjerenim "svevremenskim
kršæanima", bez obzira na okolnosti, piše austrijska katolièka
tiskovna agencija Kathpress. Hodoèašæe je bilo vrhunac
Srednjoeuropskoga katolièkog dana, na koji su bile priredile
biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, Hrvatske,
Poljske, Slovenije, Slovaèke, Èeške, Maðarske i Austrije.
Taj Katolièki dan zapravo je trajao jednu cijelu godinu. Od
lipnja 2003. nudio je brojna crkvena dogaðanja i inicijative u
osam zemalja prema kojima se Europska unija trebala
proširiti na istok, što je politièki i ostvareno 1. svibnja 2004.
Najveæe hodoèašæe u to srednjoeuropsko marijansko
svetište, održano pod geslom "Krist - nada Europe!",
oèitovalo je radost zbog konaènog prevladavanja "željezne
zavjese" i ponovnog ujedinjenja Europe. Politièka poruka
zajednièkog hodoèašæa naglašena je prisutnošæu tadašnjeg
predsjednika Europske komisije Romana Prodija i veæine
predsjednika zemalja sudionica hodoèašæa. Državni tajnik
Svete Stolice, kardinal Angelo Sodano, kao Papin izaslanik
slavio je misu s oko stotinu kardinala i biskupa te s oko
tisuæu sveæenika. Sveèana misa je bila višejezièna, a zbog
velikog mnoštva hodoèasnika održana je na aerodromu uz
Mariazell.
Sedam molbi vjernicima svojih zemalja na putu u buduænost,
biskupi osam BK saželi su u "Poruku iz Mariazella": najprije
"ljudima pokazivati Krista", zatim "uèiti se moliti i
pouèavati moliti", te "poveæati i produbiti vjersko znanje."
Kršæanin takoðer mora "biti znak", treba "oèuvati kulturu
nedjelje", "štititi i razvijati život" te "promicati solidarnost u
Europi i u svijetu". Crkveni i društveni razvoj od tada tom
programatskom tekstu nisu ništa naštetili, nego je on i sada
kao i onda uvijek usmjeren prema velikim zajednièkim
ika
izazovima u današnjoj Europi.
Èinjenica da su Bosna i Hercegovina te Hrvatska od poèetka
bile suorganizatori Srednjoeuropskoga katolièkog dana, bio
je svjestan politièki stav i projekt za buduænost osam
biskupskih konferencija. Deset godina kasnije, s
pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji, 1. srpnja 2013.,
vizija je djelomièno ostvarena, a za Bosnu i Hercegovinu
ona nije postala ništa manje važna, istièe se u osvrtu na
desetogodišnjicu Hodoèašæa naroda u Mariazell.
Uoèi putovanja u Svetu zemlju Sveti Otac se preporuèio
Gospi
Vatikan, 23.5.2014. (IKA) - Papa Franjo je u petak, 23.
svibnja, otišao u baziliku Svete Marije Velike, u privatni
posjet, kako bi se pomolio Gospi, i preporuèio joj svoje
putovanje u Svetu zemlju. Nakon molitve, koja je trajala oko
15 minuta, Papa je pred Gospinu sliku položio struèak ruža,
izvijestio je Radio Vatikan.
To je bio osmi posjet pape Franje toj bazilici tijekom
njegova papinstva. Prvi je put u svetište, otišao 14. ožujka
prošle godine, dan nakon izbora za papu. Nadprezbiter
bazilike, kardinal Santos Abril y Castello, prisjetio se da je te
veèeri, 13. ožujka, bio na veèeri s papom Franjom, koji mu
je rekao: "Želio bih sutra posjetiti Gospu, da pod Njezinu
zaštitu stavim cijelo svoje papinstvo".
Kardinal je istaknuo veliku marijansku pobožnost pape
Franje koji je nedavno pozvao sve vjernike da svakoga dana
mole krunicu. Papa uvijek vrlo rado dolazi u baziliku Svete
Marije Velike, jer u Majci vidi predvodnicu i nadahnuæe za
èitavo svoje djelovanje – dodao je kardinal Abril y Castello.
Kardinal Parolin o Papinu putu u Svetu zemlju
Vatikan, 23.5.2014. (IKA) - Papa Franjo æe u subotu, 24.
svibnja, poæi u trodnevni pohod Svetoj zemlji, u prigodi 50.
obljetnice susreta izmeðu Pavla VI. i patrijarha Atenagore u
Jeruzalemu, te je stoga u srijedu, na opæoj audijenciji, tražio
od vjernikâ da ga molitvom prate na tom putovanju.
Mislim da æe plodovi toga Papina hodoèašæa biti usmjereni
na susret – rekao je u razgovoru za Radio Vatikan Papin
državni tajnik kardinal Pietro Parolin. Znamo da Sveti Otac
odlazi u vrlo izmuèenu zemlju – primijetio je kardinal te
izrazio nadu da æe istinski plod toga pohoda biti pomoæ
svima odgovornima, kao i svim ljudima dobre volje, da
donesu hrabre odluke na putu prema miru.
Što se tièe oèekivanja Svete Stolice od izraelskopalestinskoga dijaloga, kardinal je kazao da je s jedne strane
pravo Izraela da živi i uživa mir i sigurnost unutar
meðunarodno priznatih granica; pravo palestinskoga naroda
da ima suverenu i neovisnu domovinu, pravo na slobodno
kretanje i pravo na dostojan život. A potom, tu je i
priznavanje svetoga i univerzalnoga obilježja grada
Jeruzalema, njegove kulturne i vjerske baštine; dakle, kao
hodoèasnièko mjesto vjernika triju monoteistièkih religija.
To su, na neki naèin, i glavne toèke na kojima æe Papa
insistirati i ovaj put, u skladu s "politikom" Svete Stolice što
se tièe izraelsko-palestinskoga sukoba.
Osvrnuvši se na ekumenski susret na Svetomu Grobu, s
patrijarhom Bartolomejom I., u spomen na susret Pavla VI. s
patrijarhom Atenagorom, kardinal je Parolin istaknuo da je
upravo taj povijesni susret dao bitan, odluèujuæi poticaj
ekumenskomu hodu, i pokazao nam da su geste katkada
korisnije, i uvjerljivije od rijeèî. Nadam se da æe susret pape
Franje s patrijarhom Bartolomejom oživjeti taj plamen, taj
zanos za ekumenski hod koji bi trebao poticati sve pothvate,
kojih ima – istaknuo je kardinal te dodao da bi trebao
Inozemne vijesti
postojati duh zanosa i snažna želja za jedinstvom kao što je
bila žarka Isusova molitva u Dvorani Posljednje veèere, prije
njegove muke i smrti.
Sabor SPC-a izabrao vikarnog episkopa jegarskog
Porfirija Periæa za mitropolita zagrebaèko-ljubljanskog
Srpska Pravoslavna Crkva zahvaljuje svima koji su pomogli
poplavljenima
Beograd, 24.5.2014. (IKA) - Redovno zasjedanje Svetog
arhijerejskog sabora Srpske Pravoslavne Crkve, pod
predsjedanjem srpskog patrijarha Irineja, održano je od 14.
do 24. svibnja u manastiru Studenici, Rasu i Beogradu. Kako
se navodi u priopæenju, Sabor je popunio upražnjene
eparhije Srpske Pravoslavne Crkve. Meðu ostalim, izabrao je
dosadašnjeg vikarnog episkopa jegarskog Porfirija Periæa za
mitropolita
zagrebaèko-ljubljanskog,
te
dosadašnjeg
vikarnog episkopa lipljanskog Jovana Æulibrka za episkopa
slavonskog.
Sabor je na samom poèetku donio odluku da se kao prva
pomoæ Crkve postradalima od katastrofalnih poplava u Srbiji
i Republici Srpskoj izdvoji svota od deset milijuna dinara i
da se odmah otvori fond za pomoæ s posebnim žiro-raèunom.
Sabor zahvaljuje svima koji su sudjelovali u spašavanju ljudi
i imovine od poplava, kako onima iz Srbije tako i
spasiteljima iz Rusije te onima koji iz susjednih zemalja i
svijeta pružaju pomoæ ugroženima. Na sve njih saborski Oci
prizivaju Božji blagoslov.
Papa doputovao u Amman
Amman, 24.5.2014. (IKA) - Papa Franjo je 24. svibnja
doputovao u Amman, prvo odredište svoga trodnevnog
putovanja u Svetu zemlju. Zrakloplov kojim je Papa putovao
sletio je u meðunarodnu zraènu luku jordanskoga glavnog
grada nešto prije 12 sati. Papu su u u zraènoj luci doèekali
princ Ghazi bin Muhammed, kao predstavnik jordanskog
kralja Abdulaha II., latinski jeruzalemski patrijarh Fouad
Twal, kustod u Svetoj zemlji o. Pierbattista Pizzaballa,
apostolski nuncij u Jordanu i Iraku Giorgio Lingua i drugi
predstavnici vjerskih i civilnih vlasti.
Na svom korisnièkom raèunu na Twitteru @Pontifex Papa je
ponovno pozvao vjernike na molitvu: "Dragi prijatelji,
molim vas da me pratite svojim molitvama na mojem
putovanju u Svetu zemlju".
Papa se susreo s jordanskim kraljem
Vatikan, 24.5.2014. (IKA) – Odmah po dolasku u Amman
papa Franjo je posjetio kraljevsku palaèu Al-Husseini gdje
ga je primio sa svim poèastima kralj Abdulah II. U svom
prvom službenom govoru na svom trodnevnom apostolskom
putovanju u Svetu zemlju Papa se sjetio ratnih izbjeglica,
posebno onih iz susjedne Sirije. "Ova zemlja pruža
velikodušno gostoprimstvo velikom broju izbjeglica iz
Palestine, Iraka te drugih kriznih podruèja, osobito susjedne
Sirije, pogoðene ratom koji veæ predugo traje. To
gostoprimstvo zaslužuje poštovanje i potporu meðunarodne
zajednice", rekao je Papa u svom govoru tijekom kurtoaznog
posjeta jordanskom kralju. Podsjetivši na sve ono što Caritas
i Crkva u Jordanu èine kako bi pomogli izbjeglicama, Papa
je odmah uputio svoj prvi poziv na mir: "Pozivam na
nastavak mirovnih napora u traženju željenog trajnog mira u
èitavoj regiji". Potom se osvrnuo osobito na stanje u Siriji:
"Vrlo je nužno i hitno iznaæi mirno rješenje sirijske krize,
kao i pravedno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba".
28. svibnja 2014. broj 21/2014
23
Inozemne vijesti
Papa predvodio misu u Ammanu
Amman, 24.5.2014. (IKA) – Papa Franjo predvodio je u
popodnevnim satima svoju prvu misu u sklopu hodoèašæa u
Svetu zemlju povodom 50. obljetnice susreta Pavla VI. i
patrijarha Atenagore u Jeruzalemu. Na prepunom
meðunarodnom stadionu glavnoga jordanskog grada, koji
može primiti 30.000 ljudi, okupljeni su doèekali Papin
dolazak neskrivenim oduševljenjem. Papa se provezao meðu
mnoštvom otvorenim papamobilom posebno pozdravljajuæi
djecu. Na misi je 1.400 djece primilo prvu prièest a meðu
sudionicima misnog slavlja bili su i brojni izbjegli kršæani iz
Palestine.
"Koliko samo svijet treba osobe koje su svjedoci mira. To je
nužnost koju naš svijet takoðer traži od nas: nositi mir,
svjedoèiti mir", rekao je Papa u svojoj homiliji
usredotoèenoj na temu mira. Misa je slavljena nedaleko od
mjesta na kojem je Duh Sveti sišao na Isusa, nakon što ga je
Ivan krstio u rijeci Jordanu. Meðu djela Duha Svetoga,
podsjetio je Papa, ubraja se i "stvaranje sklada" i "unošenje
mira u raznim sredinama i meðu razlièitim osobama".
Razlièitosti ne smiju prouzroèiti odbacivanje i prepreke, jer
je razlièitost uvijek obogaæenje. Zbog toga zazovimo danas
gorljiva srca Duha Svetoga i molimo ga da pripremi put mira
i jedinstva, rekao je Papa u svojoj homiliji pozivajuæi sve da
èine geste poniznosti, bratstva, opraštanja i pomirenja. "Te
geste su preduvjet za pravi, èvrsti i trajni mir", dodao je.
Mir se ne može kupiti: to je dar kojeg treba strpljivo tražiti i
vješto i znalaèki graditi malim i velikim gestama koje
èinimo u svom svakodnevnom životu. Mir se uèvršæuje ako
prepoznamo da smo svi iste krvi i da smo dio ljudskog roda;
ako ne zaboravimo da imamo jednog nebeskog Oca i da smo
svi njegova djeca, stvoreni na njegovu sliku i priliku, rekao
je Papa. Papa je na kraju homilije pozdravio sve prisutne a
posebno kršæane izbjegle s ratnih podruèja, Palestine, Sirije i
Iraka.
Na misi su vjernici s Papom izmolili molitvu za mir na
Bliskom istoku.
Papa se susreo s izbjeglicama iz Sirije i Iraka
Amman, 24.5.2014. (IKA) – Na kraju prvog dana svoga
apostolskog pohoda Svetoj zemlji papa Franjo se susreo s
osobama s invaliditetom i izbjeglicama iz Sirije i Iraka.
Susret je održan u svetištu podignutom na mjestu Isusova
krštenja u Betanija s onu stranu Jordana. Duboko smo
pogoðeni dramama i ranama našega doba, osobito onima
prouzroèenim sukobima na Bliskom istoku koji još uvijek
traju, rekao je Papa u svom obraæanju na susretu na kojem se
okupilo više od 600 izbjeglica i osoba s invaliditetom. Papa
je u tome kontekstu posebno istaknuo teško stanje u
"ljubljenoj Siriji, koju razdire bratoubilaèki rat koji traje veæ
više od tri godine i koji je odnio nebrojene žrtve, prisilivši
milijune osoba na bijeg u druge zemlje. Svi želimo mir!",
istaknuo je Papa. Sveti je Otac pritom govorio o "pohlepi za
novcem" i tvornicama koje prodaju oružje. To nas, rekao je,
mora potaknuti na razmišljanje o tome tko se krije iza svega
toga, tko to zaraæenim stranama daje oružje da mogu
nastaviti sukob! Razmislimo i uputimo molitvu za te jadne
ljude, zloèince, da se obrate, rekao je Papa. Meðunarodnu
zajednicu je pozvao da ne ostavi Jordan da se sam nosi s
teškom humanitarnom situacijom izazvanom valom
izbjeglica koji stižu na njezin teritorij nego da nastavi i ojaèa
svoje djelovanje u pružanju potpore i pomoæi izbjeglicama.
"Ponovno upuæujem usrdni apel za mir u Siriji. Neka
prestanu nasilja i neka se poštuje humanitarno pravo, te
zajamèi nužna pomoæ onima koji trpe. Neka svi odustanu od
nastojanja da prepuste oružju rješavanje problemâ i neka se
24
28. svibnja 2014. broj 21/2014
ika
vrate putu pregovora. Rješenje se može postiæi jedino
dijalogom i posredovanjem, suosjeæanjem prema onima koji
pate, traženjem politièkog rješenja i osjeæajem odgovornosti
prema braæi", rekao je Papa u svom obraæanju.
Tijekom susreta nekoliko je izbjeglica govorilo Papi o
svojim tragiènim osobnim iskustvima predstavivši tako samo
dio agonije i patnji mnoštva izbjeglica koji se nalaze u
Jordanu.
Od lipnja 2011. Jordanski Caritas aktivno je ukljuèen u
pružanje pomoæi mnoštvu izbjeglica iz ratom pogoðene
Sirije. U travnju 2014. Caritas je zbrinuo 360.000 osoba,
odnosno ukupno 72.505 obitelji.
Papa molio pred zidom razdvajanja na Zapadnoj obali
Betlehem, 25.5.2014. (IKA) – Putujuæi od Predsjednièke
palaèe do Trga jaslica u Betlehemu papa Franjo je spontano
sišao s džipa kojim je putovao te zastao pred zidom
razdvajanja na Zapadnoj obali koji dijeli Izrael od
palestinskih podruèja, prenosi Radio Vatikan. Papa se
zadržao nekoliko minuta u molitvi pred zidom.
Papa u Betlehemu
Došao je èas za sve da smognu hrabrosti za velikodušnost i
kreativnost u služenju dobru, hrabrost za mir, koji se zasniva
na tome da svi priznaju pravo dvjema državama da postoje i
uživaju mir i sigurnost unutar meðunarodno priznatih
granica, rekao je Papa u svom obraæanju predstavnicima
politièkih vlasti u Palestini
Betlehem, 25.5.2014. (IKA) – Papa Franjo doputovao je 25.
svibnja helikopterom u Palestinu, drugu dionicu svoga
apostolskog pohoda Svetoj zemlji. Neposredno po dolasku
primio ga je palestinski predsjednik u Predsjednièkoj palaèi
gdje se susreo s predstavnicima palestinskih vlasti. Papa
Franjo je doèekan uz sve dužne poèasti, a sastanku s
Abbasom prisustvovao je i premijer palestinske Vlade u
Ramallahu Rami Hamdallah kao i ministri.
Bliski istok, rekao je Papa, veæ desetljeæima živi dramatiène
posljedice jednog dugotrajnog sukoba koji je prouzroèio
rane koje teško zacjeljuju. Pa i onda kada ne bukti nasilje,
nesigurna situacija i nerazumijevanje meðu dvjema stranama
stvaraju nesigurnost, nijekanje prava, izolaciju i egzodus
èitavih zajednica, podjele, oskudice i patnje svih vrsta, rekao
je Papa u svom obraæanju predstavnicima palestinskih
politièkih vlasti. Želim iz dubine srca reæi da je kucnuo èas
da se okonèa to stanje, koje postaje sve neprihvatljivije, i to
za dobro sviju. Neka se dakle udvostruèe napori i inicijative
upravljene stvaranju uvjetâ za uspostavu èvršæeg mira,
utemeljenog na pravednosti, priznavanju prava sviju i
uzajamnoj sigurnosti. Došao je èas za sve da smognu
hrabrosti za velikodušnost i kreativnost u služenju dobru,
hrabrost za mir, koji se zasniva na tome da svi priznaju
pravo dvjema državama da postoje i uživaju mir i sigurnost
unutar meðunarodno priznatih granica, rekao je Papa.
Pozvao je da se izbjegavaju inicijative i èini koji su u
proturjeèju sa iskazanom voljom za postizanjem pravoga
dogovora i da se neumorno, odluèno i dosljedno teži prema
miru. Mir æe donijeti sa sobom bezbrojne blagodati za
narode ovog podruèja i èitavog svijeta. Mir u sigurnosti i
uzajamnom povjerenju postat æe èvrsti okvir za suoèavanje i
rješavanje drugih problema te tako pružiti priliku za
uravnoteženi razvoj, koji æe postati modelom za druga krizna
podruèja, rekao je Papa.
ika
Papa slavio misu u Betlehemu
U ovom našem svijetu, sa svom njegovom visoko razvijenom
tehnologijom, veliki broj djece i dalje žive u neljudskim
uvjetima, na rubu društva, u periferijama velikih gradova ili
na selu. Mnoga su djeca i danas izložena izrabljivanju,
zlostavljanju, ropstvu, nasilju i ilegalnoj trgovini. Mnoštvo
djece živi u izbjeglištvu, neka se od njih utope u moru,
posebice u vodama Mediterana. Danas, dok to priznajemo,
osjeæamo sram pred Bogom, pred Bogom koji je postao
dijete, rekao je Papa
Betlehem, 25.5.2014. (IKA) – Svako dijete koje se raða i
odrasta u svim dijelovima našeg svijeta je pokazatelj koji
nam omoguæuje utvrditi zdravstveno stanje naših obitelji,
naših zajednica, našega naroda, rekao je papa Franjo u svojoj
homiliji na misi na Trgu jasala ispred Bazilike Roðenja
Isusova u Betlehemu drugoga dana svoga apostolskog
pohoda Svetoj zemlji 25. svibnja.
Velika je milost slaviti euharistiju na mjestu gdje se rodio
Isus! Dijete Isus, roðeno u Betlehemu, je znak koji daje Bog
onima koji su èekali spasenje i ostaje zauvijek znak Božje
nježnosti i prisutnosti u našem svijetu, rekao je Papa na
poèetku svoje homilije. Djeca su i danas znak. Ona su znak
nade, znak života, ali i "dijagnostièki" pokazatelj, biljeg što
pokazuje zdravlje obitelji, društva i èitavog svijeta. Gdje god
su djeca prihvaæen, voljena, štiæena i zaštiæena, obitelj je
zdrava, društvo postaje bolje i svijet èovjeèniji.
Betlehemsko Djetešce je krhko, nastavio je Papa, kao i sve
novoroðene djece. Ne zna govoriti, a ipak je ono Rijeè
tijelom postala, koja je došla preobraziti srce i živote svih
muškaraca i žena. To dijete, poput svakog drugog djeteta, je
ranjivo, treba pomoæ i zaštitu. I danas, djeca trebaju
prihvaæanje i zaštitu, od trenutka svoga zaèeæa.
Nažalost, u ovom našem svijetu, sa svom njegovom visoko
razvijenom tehnologijom, veliki broj djece i dalje žive u
neljudskim uvjetima, na rubu društva, u periferijama velikih
gradova ili na selu. Mnoga su djeca i danas izložena
izrabljivanju, zlostavljanju, ropstvu, nasilju i ilegalnoj
trgovini. Mnoštvo djece živi u izbjeglištvu, neka se od njih
utope u moru, posebice u vodama Mediterana. Danas, dok to
priznajemo, osjeæamo sram pred Bogom, pred Bogom koji je
postao dijete, rekao je Papa.
I moramo se zapitati: tko smo mi pred djetetom Isusom? Tko
smo mi pred današnjom djecom? Jesmo li poput Marije i
Josipa, koji su prigrlili Isusa i brinuli se za njega s oèinskom
i majèinskom ljubavlju? Ili smo poput Herodu, koji ga je
želio ukloniti? Jesmo li poput pastirâ, koji su pohitali
pokloniti mu se i dati mu svoje skromne darove? Ili smo
ravnodušni? Jesmo li možda slatkorjeèivi ili ljudi koji koriste
pobožne rijeèi, ljudi koji iskorištavaju slike siromašne djece
i od toga zaraðuju novac? Jesmo li spremni stati uz tu djecu,
"gubiti vrijeme" s njima? Znamo li ih slušati, brinuti se za
njih, moliti za njih i s njima? Ili ih zapostavljamo, jer smo
previše zaokupljeni vlastitim poslovima?, zapitao je Papa u
homiliji na misi u Betlehemu.
"I evo vam znaka: naæi æete novoroðenèe...". Možda je to
dijete uplakano. Plaèe jer je gladno, jer mu je hladno, jer želi
da ga netko zagrli... I danas, djeca plaèu, plaèu puno, a
njihov plaè predstavlja izazov za nas. U svijetu u kojem se
svakodnevno baca na tone hrane i lijekova ima djece koja
plaèu zbog gladi i lako izljeèivih bolesti, ali se njihov plaè ne
èuje. U dobu u kojem se istièe zaštita maloljetnika, cvate
trgovina oružjem koje završava u rukama djece-vojnika;
postoji tržište za proizvode koje proizvode mala djeca robovi. Njihov je vapaj zatomljen: ona se moraju boriti, ona
moraju raditi, ona ne mogu plakati! No, njihove majke plaèu
za njih, poput Rahele: one plaèu za svoju djecu i ne žele se
utješiti (usp. Mt 2, 18), rekao je Papa.
Inozemne vijesti
Dijete Isus, roðeno u Betlehemu, svako dijete koje se raða i
odrasta u svim dijelovima našeg svijeta, je pokazatelj koji
nam omoguæuje utvrditi zdravstveno stanje naših obitelji,
naših zajednica, našega naroda. Takva iskrena i poštena
dijagnoza može nas dovesti do novog naèina života u kojem
naši odnosi neæe više biti u znaku sukoba, ugnjetavanja i
konzumerizma, veæ bratstva, opraštanja i pomirenja,
solidarnosti i ljubavi, rekao je Papa u homiliji koju je
zakljuèio molitvom: Marijo, Majko Isusova, ti koja si
prihvatila, nauèi nas prihvaæati, ti koja si se klanjala, nauèi
nas klanjatsei , ti koja si slijedila, nauèi nas slijediti.
Na kraju mise Papa je s okupljenim vjernicima izmolio
molitvu Kraljice neba.
Papa pozvao palestinskoga i izraelskog predsjednika u
Vatikan na molitvu za mir
Betlehem, 25.5.2014. (IKA) – Papa Franjo pozvao je
palestinskoga predsjednika Mahmouda Abbasa i izraelskog
predsjednika Šimona Peresa da doðu u Vatikan i pridruže
mu se u molitvi Bogu za dar mira. "Nudim svoj dom u
Vatikanu kao mjesto za taj molitveni susret", rekao je Papa
nakon molitve Kraljice neba u Betlehemu.
Papa je istaknuo da svi želimo mir, a mnogi ga grade dan po
dan malim gestama i djelima. Takoðe je upozorio na dužnost
sviju a posebno onih koji su u službi svojih naroda da budu
instrumenti i djelatnici mira, posebno po svojim molitvama.
Graditi mir je teško, no živjeti bez mira je trajna muka, rekao
je Papa, dodajuæi da muškarci i žene tih zemalja i cijeloga
svijeta traže od nas da stavimo pred Boga njihovu žarku
nadu za mirom.
Dvojica predsjednika prihvatili Papin poziv na molitvu
Papa se susreo s palestinskom djecom iz izbjeglièkih logora
Jeruzalem, 25.5.2014.
(IKA) – Palestinski i izraelski
predsjednik Mahmoud Abbas i Šimon Peres prihvatili su
papin poziv na zajednièku molitvu za mir. Obojica žele u
narednom mjesecu, dok još traje Peresov mandat, susresti se
s Papom u Vatikanu i moliti za mir, objavili su izraelski
mediji pozivajuæi se na tiskovne urede dvojice predsjednika.
O. Frederico Lombardi rekao je novinarima da još nije
odreðen datum molitve u Vatikanu, te da, koliko je njemu
poznato, niti jedan papa nije do sada uputio slièan poziv.
Nakon mise i ruèka s kršæanskim obiteljima, papa Franjo je
posjetio Špilju roðenja i izbjeglièki centar gdje se susreo s
djecom iz izbjeglièkih logora Dheisheh, Aida i Beit Jibrin.
Ne dopustite da prošlost odreðuje vaš život. Uvijek gledajte
naprijed, rekao je papa djeci, te ih upozorio da se nasilje ne
može pobijediti nasiljem, nego samo mirom. Mirom, radom i
dostojanstvom unaprijedite domovinu, poruèio je Papa,
dodavši da æe moliti za njih Božji blagoslov a djecu je
zamolio da mole za njega.
Helikopterom je zatim prevezen u Tel Aviv gdje su ga
doèekali izraelski predsjednik i premijer.
Papa osudio napad na židovski muzej u Bruxellesu
Jeruzalem, 25.5.2014. (IKA) – Papa Franjo u govoru po
dolasku u Tel Aviv oštro je osudio napad na Židovski muzej
u Bruxellesu u kojemu su tri osobe ubijene a èetvrta je teže
ranjena. Papa je izrazio duboku tugu zbog toga "brutalnoga"
i "zloèinaèkog napada antisemitistièke mržnje" te
posvjedoèio molitvenu blizinu žrtvama i ranjenima. Govorio
je i o izazovu mira izmeðu Izraela i Palestinaca te ustvrdio
da "rješenje dviju država" mora "postati stvarnost a ne ostati
san". U govoru u kojemu je istaknuo važnost poštivanja
28. svibnja 2014. broj 21/2014
25
Inozemne vijesti
tradicija i prava pripadnika svih triju monoteistièkih religija,
Papa se spomenuo i žrtava Holokausta, te potaknuo na
promicanje obrazovanja u kojemu se dogaða ukljuèivanje i
susret i u kojemu neæe biti mjesta za antisemitizam u bilo
kojemu obliku ili za izražavanje neprijateljstva,
diskriminacije i nesnošljivosti prema bilo kojemu pojedincu
ili narodu.
Papa i patrijarh Bartolomej potpisali zajednièku izjavu
Jeruzalem, 25.5.2014. (IKA) – Papa Franjo i ekumenski
patrijarh Bartolomej I. makon privatnoga razgovora 25.
svibnja potpisali su zajednièku izjavu u kojoj obeæavaju da
æe nastaviti na putu jedinstva meðu katolièkom i
pravoslavnim Crkvama. U zajednièkoj izjavi Papa i patrijarh
istièu da je njihova dužnost zajednièki raditi na zaštiti
ljudskoga dostojanstva i obitelji te gradnji pravednoga i
humanoga društva u kojemu se nitko neæe osjeæati
iskljuèenim. Takoðer su istaknuli, kako prenosi Radio
Vatikan, potrebu oèuvanja svega stvorenoga i prava na
vjersku slobodu. Dvojica vjerskih poglavara izrazila su
zabrinutost zbog položaja kršæana u sukobima na Bliskome
istoku te istaknula žurnost u traženju oproštenja i jedinstva
ljudske obitelji dok se istodobno poštuju legitimne
razlièitosti.
Susret dvojice crkvenih poglavara - nasljednika sv. Petra i
sv. Andrije - održan je u prigodi 50. obljetnice povijesnoga
susreta pape Pavla VI. i patrijarha Atenagore godine 1964.
Zajednièka molitva pape Franje i patrijarha Bartolomeja
Jeruzalem, 25.5.2014.
(IKA) - Papa Franjo se na
ekumenskom bogoslužju u bazilici Sv. Groba osvrnuo na
"tragiènu" podjelu meðu kršæanima rekavši da nas naše
nesuglasice ne smiju prestrašiti i zaustaviti naš napredak
prema jedinstvu. No, svjestan je da mnoge razdaljine još
moraju biti prijeðene prije nego što budu prevladane sve
podjele i kršæani budu mogli zajednièki biti oko istoga
euharistijskoga stola.
Kristov grob nas poziva da napustimo svaki strah i da
raèunamo s Božjim iznenaðenjem, rekao je patrijarh
Bartolomej u svome govoru. Patrijarh je istaknuo da put
ljubavi, opraštanja, istinskoga mira i odanosti istini je put
kojim trebaju iæi svi kršæani bez obzira kojoj Crkvi pripadali
i tako trebaju dati primjer cijelome svijetu. Put može biti dug
i težak, ali to je jedini naèin kako ispuniti volju Gospodinovu
da svi budu jedno, rekao je u svome nagovoru ekumenski
patrijarh.
Papa Franjo je u svome obraæanju istaknuo da se radi o
izuzetnoj milosti biti na toj molitvi, te podsjetio da su
kršæani ljudi uskrsnuæa a ne smrti. Ne možemo zanijekati
podjele koje postoje meðu nama Isusovim uèenicima, a ovo
sveto mjesto èini nas bolno svjesnima njihove tragiènosti,
rekao je Papa. Trebamo vjerovati da kao što je kamen pred
grobom bio odmaknut, tako æe biti i uklonjena svaka
prepreka našem punom zajedništvu. To æe biti milost
ukrsnuæa èiji predokus imamo veæ danas. Svaki puta kada
tražimo oprost od drugih za naše grijehe protiv drugih
kršæana i svaki puta kada smognemo odvažnosti dati i
primiti takvo oproštenje, kušamo uskrsnuæe. Svaki puta kada
nadvladamo naše dugotrajne predrasude i pronaðemo
odvažnosti graditi nove bratske odnose, svjedoèimo da je
Krist uskrsnuo, istaknuo je Papa. U govoru je potaknuo na
molitveno sjeæanje na cijeli Bliski istok, koji je èesto
oznaèen djelima nasilja i sukobima; na mnoge muškarce i
žene koji diljem svijeta pate zbog rata, siromaštva i gladi,
kao i na kršæane koji su progonjeni zbog vjere u Uskrsloga.
26
28. svibnja 2014. broj 21/2014
ika
Cijelo ekumensko bogoslužje prigodom 50. obljetnice
susreta pape Pavla VI. i patrijarha Atenagore bilo je puno
simbola. Papa Franjo i patrijarh Bartolomej ušli su svaki sa
svoje strane, da bi se susreli na sredini i zagrlili, primjetili su
novinari. Prvi puta je prekinut i status quo izmeðu katolièke,
grèko-pravoslavne i armenske Crkve, te su kršæani u crkvi
Sv. Groba molili ne jedini uz druge ili jedni nakon drugih,
nego zajedno, zabilježile su katolièke agencije. Stoga je taj
susret bio veliki izazov za organizatore, te je i poèetak
znatno kasnio. Papu i patrijarha pozdravila su trojica
crkvenih službenika - pravoslavni Grk, Armenac i jedan
franjevac. Dvojica crkvenih poglavara zajedno su iskazala
poèast kamenu pomazanja i pri tome su obojica skinula
svoja pokrivala za glavu. Na susretu je Evanðelje
naviješteno na grèkome i latinskome, a pjevao je grèki kor.
Papa Franjo i patrijarh Bartolomej molili su zajedno na Sv.
Grobu i na stijeni gdje je stajao Isusov križ. Blagoslovili su
sudionike toga povijesnog dogaðaja, na kojem se simbolièno
okupila cijela Crkva na mjestu gdje je i Crkva nastala, kako
je istaknuto u komentarima, te su se odvezli u istome
automobilu u sjedište latinskog patrijarha gdje su zajedno
veèerali.
Papa molio pred Zidom plaèa
Papa Franjo posjetio je grob zaèetnika moderne židovske
države i molio pred spomenikom žrtvama terorizma
Jeruzalem, 26.5.2014. (IKA) – Papa Franjo molio je treæega
dana svoga pohoda Svetoj zemlji pred Zidom plaèa.
Izmolivši Oèe naš, stavio je u zid papir s rukom ispisanom
molitvom na španjolskome jeziku. I njegov prethodnik papa
Benedikt XVI. molio je pred Zidom i stavio u njega molitvu.
Zatim je Papa položio vijenac na grob Theodora Herzla,
zaèetnika modenre izraelske države, a u pratnji su mu bili
izraelski predsjednik Šimon Peres i premijer Benjamin
Netanyahu. Papa Franjo je prvi poglavar Katolièke Crkve
koji je za svoga posjeta Svetoj zemlji pohodio Herzlov grob
a taj je èin našao veliki odjek u izraelskim medijima.
Nakon posjeta Herzlovom grobu, Sveti Otac neplanirano je
zastao po vlastitoj želji kraj spomenika za žrtve terorizma
koji se nalazi u blizini.
Abraham kao praotac i uzor Židovima, muslimanima i
kršæanima
Papa se susreo s jeruzalemskim velikim muftijom
Jeruzalem, 26.5.2014. (IKA) – Svoj treæi dan boravka u
Svetoj zemlji papa Franjo zapoèeo je susretom s
jeruzalemskim velikim muftijom Muhammedom Husseinom
u èijoj su pratnji bili visoki islamski dužnosnici. U govoru je
Papa istaknuo bratski dijalog i suradnju kršæana i muslimana
koji "daju novu snagu za odgovor na zajednièke izazove koji
se pred nas stavljaju". Takoðer je istaknuo Abrahama,
hodoèasnika i praoca Židova, kršæana i muslimana, koji je
svima otac u vjeri i uzor koji treba nasljedovati. Na kraju
govora, Papa je uputio svima, koji Abrahama priznaju kao
praoca, poziv: poštujmo i ljubimo jedni druge kao braæa i
sestre. Nauèimo razumjeti patnju onoga drugoga. Nikada ne
zlorabimo ime Božje za opravdanje nasilja. Radimo
zajednièki za pravdu i mir!
.
ika
"Nikada više, Gospodine, nikada više"
Papa odao poèast žrtvama Holokausta
Jeruzalem, 26.5.2014. (IKA) – Papa Franjo za svoga posjeta
Svetoj zemlji odao je poèast žrtvama Holokausta. U
Memorijalnom centru Yad Vashem Papa je 26. svibnja
potaknuo vjeèni plamen, položio vijenac žutog i bijelog
cvijeæa i molio pognute glave u tišini za žrtve. Poljubio je
ruke preživjelima iz Holokausta te saslušao svjedoèenja o
zloèinima nacista u Drugome svjetskom ratu.
Papin govor na talijanskome jeziku bila je meditacija u
obliku dijaloga izmeðu Gospodina i Adama. Poglavar
Katolièke Crkve istaknuo je tragediju Holokausta i Oèevu
bol zbog izgubljene djece. "Nikada više, Gospodine, nikada
više", zavapio je papa Franjo, zakljuèivši govor rijeèima:
"Ovdje smo, Gospodine, posramljeni onim što je èovjek,
stvoren na tvoju sliku i priliku, sposoban uèiniti. Sjeti nas se
u svome milosrðu."
Papa se susreo s dvojicom glavnih izraelskih rabina
Jeruzalem, 26.5.2014. (IKA) – Kršæani i Židovi mogu
zajednièki dati veliki prinos miru i snažno se suprotstaviti
svakom obliku antisemitizma i svakom drugom obliku
diskriminacije, istaknuo je papa Franjo u govoru na susretu s
dvojicom izraelskih glavnih rabina. Sveti Otac istaknuo je
važnost židovskih korijena kršæanske vjere i duhovnih veza
koje povezuju kršæane i Židove, te pozvao na zajednièko
nastojanje u borbi za mir i razumijevanje u "svijetu koji se
brzo mijenja". Takoðer je podsjetio na svoje prijateljstvo i
susrete s brojnim pripadnicima židovskoga naroda još iz
doba dok je bio nadbiskup u Buenos Airesu, te da je
kršæansko-židovski dijalog – kojeg je nazvao Božjim darom plod Drugoga vatikanskog koncila. Istaknuo je i važnost
dijaloga izmeðu Glavnog rabinata u Izraelu i Komisije Svete
Stolice za vjerske odnose sa Židovima. Upozorio je i na
potrebu – posebno meðu mladima – poznavanja s jedne
strane židovskih korijena kršæanske vjere, te s druge strane
poznavanja kršæanstva koje svoje korijene ima upravo u
Svetoj zemlji.
Papa je govorio talijanski, a govore dvojice rabina na
hebrejskom prevodio je kustos Svete zemlje Pierbattista
Pizzaballa.
Papa odluèno za mir, poštivanje svih vjerskih zajednica i
manjina u Izraelu
Papa Franjo susreo se s izraelskim predsjednikom
Jeruzalem, 26.5.2014. (IKA) – Papa Franjo susreo se
posljednjega dana svoga posjeta Svetoj zemlji s izraelskim
predsjednikom Šimonom Peresom. U govoru je Papa
zatražio zaštitu svetih mjesta Židova, kršæana i muslimana,
te upozorio da svaki oblik nasilja ili nesnošljivosti prema
Židovima, kršæanima ili muslimanima mora biti odluèno
zaustavljen. Sveta mjesta nisu "muzeji ni turistièka
atrakcija", nego su mjesta na kojima vjerske zajednice žive
svoju vjeru, svoju kulturu i svoje društveno zauzimanje,
rekao je Papa u govoru i zatražio zaštitu njihova sakralnog
znaèaja.
Sveti Otac je ohrabrio mirovna nastojanja za rješenje
izraelsko-palestinskog sukoba i meðuvjerskih napetosti,
odbacio svaki oblik nesnošljivosti i potaknuo na poštivanje
prava kršæanske zajednice kao i prava drugih vjerskih
skupina i svih manjina u Izraelu. Jeruzalem mora biti grad
mira. "Kako je dobro kada hodoèasnici i stanovnici uživaju
slobodan prilaz Svetim mjestima i mogu slobodno
sudjelovati u vjerskim sveèanostima", rekao je Papa.
Inozemne vijesti
Izraelskoga 90-godišnjeg predsjednika nazvao je èovjekom
mira i mirotvorcem, te obeæao svoje molitve za mir,
sigurnost, napredak i "ono što je najljepše" bratstvo.
Izraelski predsjednik nazvao je Papu u svome govoru
borcem protiv diskriminacije, antisemitizma i rasizma, te
istaknuo da vjera ponekad može donijeti "trule plodove",
misleæi na zloporabu vjere u teroristièke svrhe.
Na ulazu u Predsjednièku palaèu izraelski predsjednik
predstavio je, kako je izvijesito Kathpress, Papi skupinu
smrtno bolesne djece oboljele od karcinoma koja su izrazila
želju vidjeti Svetoga Oca. Prigodom susreta Papa i
predsjednik Peres posadili su maslinovo drvo u vrtu palaèe.
Susret je održan u nazoènosti politièkih, vjerskih i
društvenih uglednika, te nekoliko stotina djece razlièitih
vjeroispovijesti.
Nakon susreta s izraelskim predsjednikom Papa se privatno
susreo i s premijerom Benjamin Netanyahuom u Centru
Notre Dame, te se još jednom privatno susreo s ekumenskim
patrijarhom.
Papin susret sa sveæenicima, redovnicima, redovnicama i
sjemeništarcima Svete zemlje
Zahvalio im je za njhovo djelovanje u Svetoj zemlji i pozvao
ih da vjerno nasljeduju Krista - Papa je mimo protokola
prema vlastitoj želji ruèao s franjevcima – èuvarima Svete
zemlje
Jeruzalem, 26.5.2014. (IKA) – Nakon ruèka s franjevaèkom
zajednicom u samostanu Svetoga Spasitelja unutar zidova
staroga grada – koji nije bio naznaèen u službenom
programu Papina putovanja – Sveti Otac susreo se u crkvi
Isusove smrtne borbe u Getsemanskom vrtu sa sveæenicima,
redovnicima, redovnicama i sjemeništarcima iz Svete
zemlje; njih oko èetiri stotine meðu kojima i hrvatski
franjevci na školovanju i u službi u Svetoj zemlji. Zahvalio
im je za njhovo djelovanje u Svetoj zemlji i pozvao ih da
vjerno nasljeduju Krista. Istodobno ih je ohrabrio da ne budu
prestrašeni i obeshrabreni nego da hrabro i s povjerenjem
ustraju na svome putu i u svome poslanju. U nagovoru koji
je dijelom bio u obliku ispita savjesti, Papa je sve okupljene
– biskupe, sveæenike, Bogu posveæene osobe, sjemeništarce
– potaknuo na razmišljanje: Tko sam ja pred patnjama moga
Gospodina? Jesmo li meðu onima koji su zaspali, izdali ga,
zatajili, planirali život bez njega, ili meðu onima koji su uz
Gospodina ustrajali do kraja kao Blažena Djevica i apostol
Ivan, pitao je Papa. Svjesni smo nesrazmjera izmeðu velièine
Božjega poziva i naše malenosti, izmeðu uzvišenosti
poslanja i stvarnosti ljudske slabosti, rekao je Papa te
posvjedoèio velièinu Božje dobrote i milosrða i da je Bog
uvijek na našoj strani i nikada nas ne napušta.
U crkvi iz koje je poslao pozdrav svim kršæanima u Svetoj
zemlji, Papa je doèekan sa snažnim pljeskom i povicima
"Živio Papa". Latinski patrijarh Fouad Tawal u pozdravu je
upozorio na teško stanje kršæana u Svetoj zemlji, rekavši da
strah koji je Isus osjetio u Getsemanskom vrtu još traje za
njegove sinove i kæeri.
Na susretu je papa Franjo nosio crvenu štolu koju je Pavao
VI. koristio za svoga povijesnog pohoda Svetoj zemlji god.
1964. Nakon Službe rijeèi posadio je maslinovo drvo pored
onoga koje je njegov prethodnik posadio prije pedeset
godina.
Papa je mimo protokola prema vlastitoj želji ruèao s
franjevcima – èuvarima Svete zemlje, a pratili su ga samo
apostolski nuncij nadbiskup Giuseppe Lazzarotto i kustos
Pierbattista Pizzaballa. I samim franjevcima promjena plana
javljena je tek sat vremena prije ruèka, izvijestio je Njemaèki
program Radio Vatikana.
28. svibnja 2014. broj 21/2014
27
Inozemne vijesti
Papa slavio misu u Dvorani Posljednje veèere
Jeruzalem, 26.5.2014. (IKA) – Dvorana Posljednje vèeere je
mjesto sjeæanja. Istaknuo je to papa Franjo na kraju svoga
apostolskoga putovanja slaveæi misu s biskupima Svete
zemlje u Dvorani Posljednje veèere. Crkva je roðena "u
pokretu" i stoga je svaki vjernik pozvan iæi u svijet
naviještati Radosnu vijest i uskladiti s njome svoj život,
poruèio je Papa. Posebno je protumaèio znaèenje te dvorane
za svakog kršæanina. Dvorana Posljednje veèere podsjeæa
nas na dijeljenje, bratstvo, sklad i mir meðu nama. Koliko je
ljubavi i dobrote proizašlo iz te Dvorane. Koliko je milosrða
izašlo od tuda, kao rijeka iz svoga izvora, koja poèinje kao
potok i prerasta u veliku bujicu. Svi sveci crpe iz toga
izvora, rekao je Papa. Dvorana Posljednje veèere podsjeæa
nas i na raðanje nove obitelji, Crkve, koju je utemeljio
uskrsli Krist, obitelji koja ima majku, Djevicu Mariju.
Kršæanska obitelj pripada toj velikoj obitelji i u njoj ona
pronalazi svjetlo i snagu usred izazova i teškoæa života. Sva
djeca Božja iz svakog jezika i naroda pozvana su biti dijelom
te velike obitelji, kao braæa i sestre i sinovi i kæeri jednog
Oca na nebesima, rekao je papa Franjo na završnoj misi
svoga apostolskoga pohoda Svetoj zemlji.
Papa otputovao iz Svete zemlje
Tel Aviv, 26.5.2014. (IKA) – Papa Franjo završio je svoj
trodnevni posjet Svetoj zemlji. Zrakoplovom izraelske
kompanije El Al otputovao je u Rim. U ispraæaju do
zrakoplova su sudjelovali izraelski predsjednik Šimon Peres
i premijer Benjamin Netanyahu koji je Papi na oproštaju
rekao: "Molimo za Vas i Vi molite za nas".
Papina "leteæa konferencija za medije"
Papa najavio susret sa žrtvama spolnog zlostavljanja –
osvrnuo se na pitanje sveæenièkog celibata, pitanje
rastavljenih i ponovno vjenèanih – reformu Kurije – te
govorio o odreknuæu od službe pape Benedikta XVI.
Vatikan, 26.5.2014. (IKA) – Nakon trodnevnoga posjeta
Svetoj zemlji papa Franjo na povratku u Rim odgovarao je
na pitanja novinara koji su s njime putovali u zrakoplovu. U
40-minutnome razgovoru, Papa je odgovarao na razlièita
pitanja od crkvenih napora za suzbijanje zlostavljanja
maloljetnika od strane sveæenika i redovnika, do reforme
Rimske kurije. Novinare je zanimalo Papino stajalište o
celibatu, odreknuæu od službe Benedikta XVI. te kamo
planira na iduæa apostolska putovanja, izvijestio je Radio
Vatikan.
Papa je za prvi tjedan u lipnju najavio misu u kapelici Doma
Svete Marte u Vatikanu sa žrtvama seksualnoga
zlostavljanja. Nakon mise Papa æe razgovarati sa žrtvama,
koje su iz Njemaèke, Engleske i Irske, a susretu æe nazoèiti i
bostonski kardinal Sean P. O'Malley, predsjednik
Povjerenstva za zaštitu maloljetnika od seksualnog
zlostavljanja. Papa je potvrdio da u sluèajevima pedofilije
neæe biti povlaštenih te da su trojica biskupa pod istragom
Svete Stolice, a jedan je veæ osuðen. Govoreæi o spolnom
zlostavljanju maloljetnika, Papa je koristio oštre rijeèi,
istaknuvši: "Spolno zlostavljanje je težak zloèin a sveæenik
koji ga èini izdaje tijelo Gospodinovo. To je kao sotonistièka
misa".
Odgovarajuæi na pitanje o sveæenièkom celibatu, Papa je
rekao da Katolièka Crkva istoènoga obreda redi oženjene za
sveæenike, te da celibat nije dogma nego pravilo života koje
on poštuje i smatra velikim darom za Crkvu. Premda su
"vrata za diskusiju" otvorena, trenutaèno su za Crkvu druge
28
28. svibnja 2014. broj 21/2014
ika
teme u središtu interesa.
Glede nadolazeæe sinode o obitelji, a na novinarsko pitanje o
prièesti rastavljenih i ponovno vjenèanih, Papa je, kako
prenosi KNA, upozorio da su problemi obitelji veliki i da se
to pitanje treba gledati u cjelini, rekavši da je pravi problem
kriza koju obitelj danas proživljava i opadanje broja mladih
ljudi koji se odluèuju za brak. Meðutim, postupak priprave
za brak i postupak za proglašenje ništavnosti braka trebaju
daljnje promišljanje, dodao je Papa. Takoðer je istaknuo da
se u Crkvi prema rastavljenim katolicima ne smije ponašati
kao da su ekskomunicirani.
Osvrnuvši se na poziv na molitvu za mir koju je uputio
palestinskome i izraelskome predsjedniku, Papa je rekao da
nije odreðen datum za tu molitvu. Susret dvojice
predsjednika bit æe molitveni susret, a ne èin posredovanja,
rekao je poglavar Katolièke Crkve najavivši da æe na molitvi
sudjelovati i rabin i muslimanski vjerski službenik.
Papa je novinarima najavio i apostolska putovanja u Južnu
Koreju, te u sijeènju Sri Lanku i na Filipine, gdje æe pohoditi
podruèje koje je prije nekoliko godina pogodio razorni
tsunami. U kolovozu æe u Seulu sudjelovati na Azijskom
danu mladih i blaženima proglasiti korejske muèenike.
Na pitanje o proglašenju blaženim pape Pija XII, papa
Franjo je odgovorio da je kauza otvorena, ali da još uvijek
nedostaje èudo za proglašenje.
Sveti Otac se osvrnuo i na reformu Rimske kurije rekavši,
smijuæi se, da je on vjerojatno najveæa prepreka toj reformi.
Dodao je da je zadovoljan dosadašnjim i najavio nove
susrete Vijeæa kardinala. Osmorica kardinala savjetnika
susrest æe se u srpnju te u rujnu. Reforma je zapoèeta s
vatikanskim financijama o èemu je bilo velikog odjeka u
medijima, rekao je Papa novinarima.
Na pitanje, hoæe li kao Benedikt XVI. odstupiti iz papinske
službe, papa Franjo je odgovorio: "On je otvorio vrata za
umirovljenje papa", no samo Bog zna hoæe li u buduænosti
biti takvih sluèajeva. Kada doðe vrijeme, "uèinit æu što mi
Gospodin kaže, molit æu i pokušati shvatiti Božju volju",
rekao je Papa.
To je bila druga "leteæa konferencija za novinare" pape
Franje; prvu je održao na povratku sa Svjetskoga dana
mladih u Rio de Janeiru.
O. Lombardi o ekumenskom susretu u Jeruzalemu i
Papinu putovanju u Svetu zemlju
Vatikan, 27.5.2014. (IKA) - Glasnogovornik Svete Stolice
o. Federico Lombardi dao je intervju za Radio Vatikan o
povijesnom susretu Pape i Bartolomeja I. Rekao je da je
susret veæ dugo išèekivan i priželjkivan od obojice, veæ od
prvoga njihova susreta u Vatikanu, kad je Bartolomej I. papi
Franji ponudio da doðe u Svetu zemlju na proslavu znaèajne
obljetnice susreta njihovih prethodnika, što je bila jedna
lijepa i velika novost.
Tako se s ekumenizmom može krenuti naprijed, te uèiniti da
se osjeti njegova snaga, radost i nadahnuæe, upravo moleæi
zajednièki na grobu Uskrsloga Krista, što je veoma važno.
Na pitanje o reakcijama na Papin poziv predsjednicima
Izraela i Palestine, na zajednièki molitveni susret za mir,
glasnogovornik je kazao da su reakcije mnoge, jer to je bila
jedna od velikih vijesti drugoga dana pohoda Svetoj zemlji i
zasigurno originalna i hrabra Papina ponuda.
Lijepo je to što se papa Franjo držao svoga podruèja. A što
jedan duhovni i moralni voða može ponuditi za mir?
Predlaže susret pred Bogom te da se od Njega zaište pomoæ
kako bi se uèinilo ono što mi do sad nismo bili sposobni
postiæi te nam je stoga potrebna neèija pomoæ. I kako bismo
se mi sami obratili, promijenili svoje srce tako te se
ika
Inozemne vijesti
osposobimo za susret i dijalog; kako bismo izišli iz sebe
samih, Papa nam je – sukladno svojoj kompetenciji – dao
prikladnu ponudu, kazao je Lombardi.
Lijepo je to što se takva ponuda èini ostvarivom, što u
kontekstu koji – u smislu postizanja mira na ovim
prostorima – izgleda nemoguæ za naše ljudske snage, te se
stoga, ova hrabra Papina gesta poziva dvojici predsjednika
na susret i molitvu za mir, prihvaæa s ganuæem, sa
zanimanjem i rekao bih sa zahvalnošæu.
Na pitanje novinara o eventualnom datumu takvog susreta,
glasnogovornik je kazao da mu izgleda preuranjeno govoriti
o datumu te da takvo što pušta da obje strane formalno
obznane Svetom Ocu, sukladno vremenu koje bi odgovaralo
svakoj od strana i to na naèin da se do tada svi na takvo što
možemo duhovno pripraviti.
Na pitanje o tome je li Sveti Otac umoran, s obzirom na
intenzitet i brojne susrete u tako kratkom vremenu,
Lombardi je odgovorio da je vidljivo da papi Franji, kao i
svakoj osobi koja se s velikom vjerom zauzima za stvari,
vjera pomaže u podnošenju teškoæa. Zasigurno, ne možemo
reæi da ovih dana Papa nema teškoæa, jer obavlja
nevjerojatan posao, pa ako hoæete i fizièki: vidjeli smo ga
više puta kleknuti u pobožnom poštovanju u Svetom Grobu.
No, on ima snagu koja se èini nepresušnom, a koju zasigurno
crpi iz velike vjere i Božje milosti, kojom mu Bog pomaže
kako bi ovu službu obavio – kazao je na koncu
glasnogovornik Tiskovnoga ureda Svete Stolice.
28. svibnja 2014. broj 21/2014
29
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Dar znanja
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 21. svibnja
2014. – Papini apeli
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Danas želim predstaviti još jedan dar Duha Svetoga, dar
znanja. Kada se govori o znanju, nekako odmah pomislimo
na èovjekovu sposobnost da sve bolje upoznaje stvarnost
koja ga okružuje i da otkrije zakone kojima se ravnaju
priroda i svemir. Znanje koje dolazi od Duha Svetoga ne
ogranièava se, meðutim na ljudsko znanje: to je posebni dar,
koji nam pomaže shvatiti, kroz stvoreni svijet, Božju
velièinu i ljubav i njegovu duboku povezanost sa svakim
stvorenjem.
1. Kada su naše oèi prosvijetljene Duhom, otvaraju se
kontemplaciji Boga, u ljepoti prirode i u velièanstvenosti
svemira, i vode nas do toga da otkrivamo kako sve govori o
njemu i njegovoj ljubavi. Sve to budi u nama veliko
divljenje i duboki osjeæaj zahvalnosti! To je osjeæaj koji nas
prožme takoðer kada se divimo nekom umjetnièkom djelu ili
bilo kojoj divoti koja je plod èovjekova uma i stvaralaštva:
promatrajuæi sve to Duh nas potièe uzdiæi hvalu Gospodinu
iz dubine našeg srca i prepoznati, u svemu što imamo i što
jesmo, neprocjenjivi Božji dar i znak njegove beskonaène
ljubavi prema nama.
2. U prvom poglavlju Postanka, upravo na poèetku èitave
Biblije, istièe se da Bog uživa u svojem stvorenju, opetovano
ponavljajuæi ljepotu i dobrotu svake stvari. Na kraju svakog
dana napisano je: "I vidje Bog da je dobro" (1, 12.18.21.25).
Ali ako Bog vidi da je sve stvoreno dobro i lijepo, i mi
moramo zauzeti isti stav, vidjeti da je stvorenje dobro i
lijepo. Eto dara znanja, te ljepote: velièajmo Boga,
zahvaljujmo Bogu, što nam je dao toliku ljepotu. A kada je
Bog završio sa stvaranjem èovjeka, ne kaže: "vidje Bog da je
dobro", veæ kaže da je to bilo "vrlo dobro". U Božjim oèima
mi smo najljepši, najveæi, najbolji od svih stvorenja. "Ali,
oèe, a anðeli?". Ne, anðeli su ispod nas, mi smo više od
anðela, kao što smo èuli u knjizi Psalama. Gospodin nas
voli! Moramo mu zahvaljivati za to. Dar znanja nas stavlja u
duboki sklad sa Stvoriteljem i mi postajemo dionici jasnoæe
njegova pogleda i njegova suda. U toj perspektivi
uspijevamo dokuèiti u muškarcu i ženi vrhunac stvaranja,
kao ispunjenje njegova nauma ljubavi koji je utisnut u
svakog od nas i koji nam daje uzajamno se prepoznavati
braæom i sestrama.
3. Sve to ulijeva vedrinu i mir i èini od kršæanina radosnog
Božjeg svjedoka, poput svetog Franje Asiškog i tolikih
svetaca koji su znali velièati i opjevati njegovu ljubav
kontemplacijom stvorenog svijeta. Istodobno, meðutim, dar
znanja nam pomaže da ne padnemo u neke pretjerane ili
pogrešne stavove. Prvi je od njih opasnost da se smatramo
gospodarima stvorenog svijeta. Stvoreni svijet nije neka
svojina, kojom možemo samovoljno gospodariti po vlastitoj
želji; niti je, još manje, vlasništvo samo nekolicine: stvoreni
svijet je dar, to je divni dar kojeg nam je Bog dao, zato da se
za njega brinemo i koristimo na dobrobit sviju, uvijek s
velikim poštivanjem i zahvalnošæu. Drugi pogrešni stav
predstavlja napast da se zaustavimo na stvorenjima, kao da
ona mogu pružiti odgovor na sva naša oèekivanja. Darom
znanja, Duh Sveti nam pomaže da ne upadnemo u tu grešku.
Ali želim se vratiti na prvi pogrešan put: samovoljno
gospodariti stvorenim svijetom namjesto da ga èuvamo.
Moramo èuvati stvoreni svijet jer je dar kojeg nam je
Gospodin dao, to je Božji dar nama; mi smo èuvari
30
28. svibnja 2014. broj 21/2014
stvorenja. Kada izrabljujemo stvoreni svijet, uništavamo
znak Božje ljubavi. Uništavati stvoreni svijet znaèi reæi
Bogu: "ne sviða mi se". I to nije dobro: eto to je grijeh.
Èuvanje stvorenja je upravo èuvanje Božjeg dara i to znaèi
reæi Bogu: "hvala, ja sam èuvar stvorenja ali zato da ga
unaprijedim, a nikada zato da uništim tvoj dar". To mora biti
naš stav prema stvorenju: èuvati ga jer ako uništimo stvoreni
svijet, stvoreni svijet æe uništiti nas! Ne zaboravite to.
Jednom sam bio na selu i èuo izreku jedne jednostavne
osobe, koja je jako voljela cvijeæe i njegovala ga. Ta osoba
mi je rekla: "Moramo èuvati te lijepe stvari koje nam je Bog
dao; stvorenje je za nas zato da se dobro koristimo njime; ne
zato da ga izrabljujemo, veæ da ga èuvamo, jer Bog oprašta
uvijek, mi ljudi ponekad ali stvoreni svijet ne oprašta nikada
i ako ga ne èuvaš on æe te uništiti".
To nas mora potaknuti na razmišljanje i da tražimo od Duha
Svetoga dar mudrosti da shvatimo dobro da je stvorenje
najljepši Božji dar. On je uèinio mnoge dobre stvari za nešto
najbolje od svega a to je èovjek.
Papini apeli
Ponovno sam u mislima sa stanovništvom Bosne i
Hercegovine i Srbije, teškog pogoðenog poplavama, s
izgubljenim ljudskim životima, brojnim izbjeglima i velikim
štetama. Stanje se nažalost pogoršalo, zato vas pozivam da
se pridružite mojoj molitvi za žrtve i za sve osobe kušane
tom nepogodom. Neka ne izostane solidarnosti s tom našom
braæom kao ni konkretne potpore meðunarodne zajednice.
Sve vas pozivam da se molite Gospi za stanovništvo Bosne i
Hercegovine i Srbije.
Dana 24. svibnja slavi se liturgijski spomen Blažene Djevice
Marije Pomoænice kršæana, koju se vrlo pobožno èasti u
svetištu Sheshan u Šangaju. Pozivam sve vjernike da mole
da, pod zaštitom Marije Pomoænice, katolici u Kini nastave
vjerovati, nadati se i ljubiti i da, u svakoj prigodi, budu
kvasac skladnog suživota meðu svojim sugraðanima.
Istoga dana u Aversi æe blaženima biti proglašeni Mario
Vergara, sveæenik PIME-a (Papinskog instituta za inozemne
misije), i Izidor Ngei Ko Lat, vjernik laik i vjerouèitelj, koji
su ubijeni 1950. u Burmi, iz mržnje prema kršæanskoj vjeri.
Njihova herojska vjernost Kristu može biti ohrabrenje i
poticaj te primjer misionarima i napose vjerouèiteljima koji
u misijskim zemljama vrše dragocjen i nezamjenjiv
apostolski rad, na èemu im je èitava Crkva zahvalna.
Papin nagovor uz molitvu Kraljice neba
Betlehem, nedjelja 25. svibnja 2014.
Draga braæo i sestre, dok se pripremamo zakljuèiti ovo
slavlje uputimo svoju misao Presvetoj Mariji, koja je upravo
ovdje u Betlehemu donijela na svijet svoga Sina. Djevica je
više od bilo koje druge osobe kontemplirala Boga u Isusovu
ljudskom licu. Uz pomoæ svetog Josipa, ona ga je povila u
pelene i položila u jasle.
Njoj povjeravamo ove krajeve i sve koji u njima žive, da
mogu živjeti u pravdi, miru i bratstvu. Povjeravamo joj
takoðer hodoèasnike koji ovdje dolaze da crpe s izvora
kršæanske vjere – mnogi su od njih prisutni i na ovoj svetoj
misi.
Marijo, bdij nad našim obiteljima, mladima i starijima. Bdij
nad onima koji su izgubili vjeru i nadu. Tješi bolesne,
zatvorenike i sve koji trpe. Bdije nad crkvenim pastirima i
nad èitavom vjernièkom zajednicom, da budu "sol i svjetlo"
u ovoj blagoslovljenoj zemlji. Podupri odgojna djela,
ika
posebno Bethlehem University.
Promatrajuæi Svetu Obitelji ovdje u Betlehemu misao mi
spontano leti prema Nazaretu, kojeg se nadam da æu moæi
takoðer podsjetiti ako Bog da nekom drugom prigodom. S
ovoga mjesta grlim od srca sve kršæanske vjernike koji žive
u Galileji i izražavam svoju potporu realizaciji
Meðunarodnog centra za obitelj.
Svetoj Djevici povjerimo buduænost ljudske obitelji, da se u
svijetu otvore novi i obeæavajuæi obzori bratstva, solidarnosti
i mira.
Zajednièka izjava pape Franje i ekumenskog patrijarha
Bartolomeja I.
Apostolska delegacija, Jeruzalem,25. svibnja 2014.
1. Kao što su se naši èasni prethodnici, papa Pavao VI. i
ekumenski patrijarh Atenagora, ovdje u Jeruzalemu susreli
prije pedeset godina, tako smo se i mi, papa Franjo i
ekumenski patrijarh Bartolomej, htjeli susresti u Svetoj
zemlji, "gdje je naš zajednièki Otkupitelj, Krist Gospodin,
živio, nauèavao, umro, uskrsnuo i uzašao na nebo, odakle je
poslao Duha Svetoga na Crkvu koja se raðala" (Zajednièka
izjava pape Pavla VI. i patrijarha Atenagore, objavljena
nakon susreta 6. sijeènja 1964.). Ovaj naš susret, ponovni
sastanak biskupa Crkve u Rimu i Crkve u Carigradu, koje su
utemeljili braæa, apostoli Petar i Andrija, za nas je izvor
snažne duhovne radosti, te nam pruža priliku da promišljamo
o dubini i autentiènosti veza koje postoje meðu nama, a plod
su hoda punog milosti kojim nas je Gospodin vodio, poèevši
od onoga blagoslovljenog dana prije pedeset godina.
2. Naš današnji bratski susret novi je i neophodan korak na
putu prema jedinstvu prema kojem nas može voditi samo
Duh Sveti: jedinstvu zajedništva u zakonitoj razlièitosti.
Živom zahvalnošæu spominjemo se koraka koje nam je
Gospodin veæ dao da prijeðemo. Zagrljaj što su ga
razmijenili papa Pavao VI. i patrijarh Atenagora ovdje u
Jeruzalemu, nakon mnogih stoljeæa šutnje, pripremio je put
gesti izvanrednoga znaèaja, uklanjanju iz spomena i iz Crkve
odluka o meðusobnom izopæenju iz 1054. godine. Slijedila je
razmjena posjeta u njihovim sjedištima u Rimu i Carigradu,
èesta dopisivanja, a potom i odluka pape Ivana Pavla II. i
patrijarha Dimitrija, obojice èasne uspomene, da zapoènu
teološki dijalog o istini izmeðu katolika i pravoslavnih. Kroz
ove godine Bog, izvor svakog mira i ljubavi, nauèio nas je
da jedni druge smatramo èlanovima iste kršæanske obitelji,
pod jedinim Gospodinom i Spasiteljem, Kristom Isusom, te
da jedni druge ljubimo, te možemo ispovijedati svoju vjeru u
isto Kristovo evanðelje kako su ga primili apostoli i kako je
izraženo i nama preneseno po ekumenskim saborima i
crkvenim ocima. Potpuno svjesni da nismo postigli cilj
punoga zajedništva, danas potvrðujemo svoju zauzetost da
nastavimo zajedno hoditi prema jedinstvu za koje je Krist
Gospodin molio Oca, "da svi budu jedno" (Iv 17,21).
3. Svjesni da se to jedinstvo pokazuje u ljubavi prema Bogu i
u ljubavi prema bližnjemu, èeznemo za danom u kojem
æemo konaèno zajedno sudjelovati na euharistijskoj gozbi.
Kao kršæani imamo zadatak da se pripravimo za primanje
toga dara euharistijskoga zajedništva, prema nauku svetog
Ireneja Lionskoga, ispovijedanjem iste vjere, trajnom
molitvom, nutarnjim obraæenjem, obnovom života i bratskim
razgovorom (Adversus haereses, IV,18,5; PG 7, 1028).
Stižuæi prema tome cilju prema kojem usmjeravamo svoje
nade, pred svijetom pokazujemo Božju ljubav, te æemo u
tome svijetu biti prepoznati kao istinski uèenici Isusa Krista
(usp. Iv 13,35).
4. S tim ciljem, temeljni doprinos potrazi za punim
zajedništvom izmeðu katolika i pravoslavnih pružio je
Prilog dokumenti
teološki dijalog Mješovite meðunarodne komisije. U vrijeme
papa Ivana Pavla II. te patrijarha Dimitrija, napredak koji su
postigli naši teološki susreti bio je od bitne važnosti. Danas
želimo izreæi koliko duboko cijenimo postignute rezultate,
kao i napore koji se sada poduzimaju. Nije rijeè o tek
teorijskom djelovanju, nego o djelovanju u istini i ljubavi,
koje zahtjeva još dublje poznavanje tradicije jednih i drugih,
kako bismo ih razumjeli i od njih uèili. Stoga ponovno
istièemo da teološki dijalog ne traži najmanji zajednièki
nazivnik na kojem æe se moæi postiæi kompromis, nego se
temelji na prouèavanju cjelovite istine koju je Krist darovao
svojoj Crkvi i koju, pokrenuti Duhom Svetim, ne prestajemo
sve bolje razumijevati. Zato zajedno naglašavamo da naša
vjernost Gospodinu zahtjeva bratski susret i istinski dijalog.
Ova zajednièka potraga ne udaljava nas od istine. Naprotiv,
po razmjeni darova, vodit æe nas, pod vodstvom Duha, svoj
istini (usp. Iv 16,13).
5. Premda smo još na putu prema punom zajedništvu, odsada
imamo obvezu pružiti zajednièko svjedoèanstvo Božje
ljubavi prema svima, suraðujuæi u služenju ljudskom rodu,
osobito s obzirom na obranu dostojanstva ljudske osobe u
svakom stadiju života, kao i na obranu svetosti obitelji
utemeljene na braku, na promicanje mira i opæeg dobra, na
odgovor na bijedu koja nastavlja pogaðati naš svijet.
Prepoznajemo da se neprestano trebamo suoèavati s glaðu,
neimaštinom, nepismenošæu, nejednakom raspodjelom
dobara. Naša je obveza da uèinimo napor te zajedno
izgradimo pravedno i humano društvo u kojem se nitko neæe
osjetiti iskljuèenim ili zanemarenim.
6. Duboko smo uvjereni da buduænost obitelji èovjeèanstva
ovisi i o tome kako æemo znati èuvati, mudro i s ljubavlju, s
pravednošæu i jednakošæu, dar stvaranja što nam ga je Bog
povjerio. Stoga s pokajanjem prepoznajemo nepravedno
iskorištavanje našeg planeta, što predstavlja grijeh u Božjim
oèima. Naglašavamo svoju odgovornost i obvezu da gajimo
osjeæaj poniznosti i umjerenosti kako bi svi osjetili potrebu
da poštuju stvorenje te ga brižno èuvaju. Usto, potvrðujemo i
svoju zauzetost u buðenju savjesti s obzirom na oèuvanje
stvorenoga. Pozivamo sve muškarce i žene dobre volje da
traže naèine kako æe živjeti uz manje rastrošnosti a s veæom
trezvenošæu, pokazujuæi manje pohlepe a više velikodušnosti
za oèuvanje Božjega svijeta i za dobro njegova naroda.
7. Postoji i žurna potreba uèinkovite i zauzete suradnje meðu
kršæanima s ciljem oèuvanja posvuda prava na javno
priznavanje svoje vjere te da se prema nama odnosi s
pravednošæu kad nastojimo promicati doprinos koji
kršæanstvo i dalje daje suvremenom društvu i kulturi. U tom
smislu, potièemo sve kršæane da promièu istinski dijalog sa
židovstvom, s islamom i s drugim religijskim tradicijama.
Nezainteresiranost i meðusobno nepoznavanje mogu samo
voditi nepovjerenju, a nažalost i sukobu.
8. Iz ovoga Svetoga grada Jeruzalema, želimo izreæi svoju
zajednièku duboku zabrinutost za položaj kršæana na
Bliskom istoku i za njihovo pravo da ostanu graðani svojih
domovina u punom smislu. S pouzdanjem upravljamo svoju
molitvu svemoguæem i milosrdnom Bogu za mir u Svetoj
zemlji i na cijelom Bliskom istoku. Molimo osobito za
Crkve u Egiptu, u Siriji i u Iraku, koje su mnogo trpjele zbog
nedavnih dogaðaja. Ohrabrujemo sve strane, bez obzira na
njihova religijska uvjerenja, da nastave raditi na pomirenju i
na pravednom priznavanju prava naroda. Duboko smo
uvjereni da su jedino moguæe sredstvo postizanja mira, ne
oružje, nego dijalog, praštanje i pomirenje.
9. U povijesnom okruženju obilježenom nasiljem,
nezainteresiranošæu i egoizmom, toliki muškarci i žene
danas se osjeæaju izgubljenima. Upravo zajednièkim
svjedoèenjem radosne vijesti evanðelja, moæi æemo pomoæi
28. svibnja 2014. broj 21/2014
31
Prilog dokumenti
èovjeku našega vremena da ponovno naðe put koji ga vodi
do istine, do pravde i do mira. Jedinstveni u nakani i
spominjuæi se primjera koji su prije pedeset godina ovdje u
Jeruzalemu dali papa Pavao VI. i patrijarh Atenagora,
pozivamo kršæane, vjernike svih vjerskih tradicija i sve ljude
dobre volje, da prepoznaju hitnost sadašnjega trenutka koji
nas poziva da tražimo pomirenje i jedinstvo obitelji
èovjeèanstva u punom poštovanju zakonitih razlièitosti, za
dobro cijelog ljudskog roda i buduæih naraštaja.
8. Dok proživljavamo ovo zajednièko hodoèašæe na mjesto
gdje je naš jedini i isti Gospodin Isus Krist bio raspet, gdje je
bio pokopan i gdje je uskrsnuo, ponizno povjeravamo
zagovoru Presvete Marije i vazda Djevice buduæe korake
našega puta prema punom jedinstvu, te èitavu obitelj
èovjeèanstva preporuèujemo beskonaènoj ljubavi Božjoj.
"Neka te Gospodin licem svojim obasja, milostiv ti bude!
Neka pogled svoj Gospodin svrati na te i mir ti donese!" (Br
6,25-26).
32
28. svibnja 2014. broj 21/2014
ika

MISNE NAKANE TIJEKOM TJEDNA

Zar je papa trgovački putnik?

Gkk-331-13 - Župa Kraljice svete Krunice

24.01.2015. - Župa sv. Terezije Avilske Suhopolje

To rekavši, dahne u njih i kaže im: »Primite Duha Svetoga. Kojima

21.03.2015. - Župa sv. Terezije Avilske Suhopolje

NIKOLA Br 23(336).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

mjesec listopad

24. lipnja 2014. Slavlje u zagrebačkoj katedrali Zagrebački

8 - 25.02.2015