close

Enter

Log in using OpenID

8 - 25.02.2015

embedDownload
8/2015
25. veljaèe 2015.
Sastanak kardinala Bozaniæa i ministra Lalovca
Cilj sastanka predsjednika Komisije HBK za odnose s
državom s ministrom financija bio je što bolje
razumijevanje poreznih i ostalih propisa koji ureðuju
obavljanje gospodarske djelatnosti, te naæi rješenja za
buduæa postupanja u zajednièkom interesu
Sjednica biskupa Zagrebaèke crkvene pokrajine
Biskupi su zakljuèili da se u hrvatskoj javnosti raznim
sredstvima pokušava nametnuti trend ignoriranja
važnosti bl. Alojzija Stepinca u životu hrvatskih
vjernika tako da se gotovo zanemaruju dogaðaji i
slavlja povezana s blaženim kardinalom, a koja su
ispunjena oduševljenjem vjernika Pod geslom "Blaženi Alojzije – nada meðu nama"
zapoèeo "Hod sa Stepincem", u kojem æe do Stepinèeva
2016. moæi bl. Alojzija Stepinca biti pronošene župama
Zagrebaèke nadbiskupije
Franjevaèke puèke misije u Bjelovaru
Pod geslom "Danas mi je boraviti u tvojoj kuæi"
misijama se u Godini posveæenog života želi približiti
evanðelje Isusa Krista ljudima današnjice i upoznati ih
s franjevaèkom karizmom
Papa Franjo s ukrajinskim biskupima
Ujedinite svoje snage i podupirite se uzajamno, èineæi
od povijesnih zbivanja razlog za solidarnost i jedinstvo,
takoðer na ekumenskom putu
Domovinske vijesti
Sjednica Stalnog vijeæa HBK
Predstavljena knjiga dr. Celestina Tomiæa "U srcu Crkve"
Korizma za uskrsnu preobrazbu obitelji
Susret èlanova Stalnog vijeæa HBK s redovnièkim poglavaricama
Pepelnica umjetnika s temom "Sloboda satire i vjerski osjeæaji"
"Zaposlimo se" oko dobrih misli
Korizmena poruka biskupa Škvorèeviæa
Dekanatska hodoèašæa u bjelovarsku katedralu
Mediji i redovnièko zajedništvo nekada i danas
Postavljeno spomen-obilježje na èast o. Pelbarta Ladislava Lukacsa
Spomen na poginule branitelje pleternièkog kraja
Zajednièka euharistija mladih Istre - ZEMI
Hodoèašæe Gospiækoga dekanata u Crkvu hrvatskih muèenika
Prvi križni put u vinkovaèkom naselju Borinci
Korizmeni susret sveæenika Gospiæko-senjske biskupije
85. roðendan prelata mons. Vladimira Stankoviæa
Crkva u Hrvata
Uprava KBF-a u Ðakovu u posjetu Pragu
Hrvati iz Koblenza s Papom
Inozemne vijesti
Apel za mir i jedinstvo u Iraku
Objavljena Papina poruka za Svjetski dan mladih 2015.
Novi udar na kršæane u Svetoj zemlji
Nadbiskup Tomasi o pitanjima intelektualnog vlasništva
Papa primio njemaèku kancelarku
Prilog dokumenti
Iskustvo bratstva
Korizma je vrijeme duhovne borbe
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Sjednica Stalnog vijeæa HBK
Izražena zabrinutost zbog neprimjerenog pristupa naše
javne televizije u prenošenju dogaðaja od nacionalnog
znaèenja
Zagreb, 17.2.2015. (IKA) - Pod predsjedanjem mons.
Želimira Puljiæa, zadarskog nadbiskupa i predsjednika
Hrvatske biskupske konferencije, u ponedjeljak 17. veljaèe
održana je sjednica Stalnoga vijeæa HBK u prostorijama
HBK u Zagrebu. Na sjednici su sudjelovali i ostali èlanovi
Stalnoga vijeæa HBK: kardinal Josip Bozaniæ, nadbiskup
zagrebaèki i potpredsjednik HBK, mons. Marin Barišiæ,
nadbiskup splitsko-makarski, mons. Ivan Devèiæ, nadbiskup
rijeèki, mons. Enco Rodinis, generalni tajnik HBK, i mons.
Fabijan Svalina, zamjenik generalnog tajnika HBK. Na
dnevnom redu sjednice Stalnog vijeæa bila je provedba
zakljuèaka prethodnih zasjedanja HBK kao i priprema
sljedeæeg zasjedanja koje æe se održati od 14. do 16. travnja
o.g. Rješavana su i neka pitanja redovitog funkcioniranja
HBK.
Stalno vijeæe uobièajeno se osvrnulo na aktualna dogaðanja
kojima smo svjedoèili ovih dana i na opæeprihvaæene poruke
i pozive na zajedništvo, solidarnost i okrenutost prema
buduænosti te zajedno s brojnim ljudima, koji su nam se
obratili, izražava zabrinutost zbog neprimjerenog pristupa
naše javne televizije u prenošenju dogaðaja od nacionalnog
znaèenja, priopæio je Tiskovni ured HBK.
Predstavljena knjiga dr. Celestina Tomiæa "U srcu
Crkve"
Zagreb, 17.2.2015. (IKA) – Knjiga "U srcu Crkve" dr.
Celestina Tomiæa, OFMConv. (1917. - 2006.) predstavljena
je u utorak 17. veljaèe u dvorani sv. Franje samostana
franjevaca konventualaca na zagrebaèkom Svetom Duhu.
Knjigu su u povodu Godine posveæenog života zajedno
objavili Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca
konventualaca i Hrvatska konferencija viših redovnièkih
poglavara i poglavarica (HKVRPP).
Predsjednik HKVRPP i provincijal Hrvatske kapucinske
provincije sv. Leopolda Bogdana Mandiæa fra Jure Šarèeviæ,
OFMCap, izrazio je radost da upravo u Godini posveæenog
života mogu "našem redovništvu i cijeloj Crkvi predstaviti
knjigu o. Celestina Tomiæa, našega uglednoga teologa,
biblièara, pisca brojnih knjiga i mnogo drugih publikacija".
Rekao je da se HKVRPP kao suizdavaè knjige na skroman
naèin,
posmrtno,
odužuje
zaslužnom
redovniku,
dugogodišnjem profesoru i plodnom piscu. Osvrnuvši se na
sadržaj knjige, napomenuo je da je pisana jednostavnim,
biblijskim, jasnim i èitljivim Celestinovim stilom, a
obogaæena je brojnim navodima crkvenog uèiteljstva,
posebno svetog pape Ivana Pavla II. Središnja misao i
poruka knjige je o nasušnoj potrebi posveæenog života. "Što
bi bilo od svijeta kad ne bilo redovnika"? (Angela iz
Foligna). Kroz tri poglavlja Celestin Tomiæ osvjetljava tri
evanðeoska savjeta i promatra ih s biblijske, teološke,
crkvene i praktiène ljudske strane. Njima prethodi prvo
poglavlje o savršenoj ljubavi, koja je temelj svega. Ona je u
srcu Crkve kao najpotpunije izražena bit posveæenog života.
Nema nikakve sumnje da æe ta knjiga pomoæi, ne samo
posveæenim osobama nego i mnogim drugim vjernicima
laicima, da bolje razumiju Isusov poziv na savršenstvo i da
bolje i vjernije žive svoje redovnièko i kršæansko zvanje i
poslanje, zakljuèio je Šarèeviæ.
2
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
Èlanica Vrhovne uprave Družbe sestara milosrdnica sv.
Vinka Paulskoga s. Marija Karolina Zebiæ u duhu knjige
govorila je o zavjetima. Zapitavši "ima li danas uopæe smisla
živjeti zavjete èistoæe, siromaštva, poslušnosti" istaknula je
da odgovor na to pitanje i ustrajnost u posveæenom životu u
knjizi daje o. Celestin. Tu se nalaze i razjašnjenja i upute.
"Potièe nas i posvješæuje nam da naš posveæeni život ovdje
na zemlji življen u vjeri, nadi i ljubavi bude živo
svjedoèanstvo uskrslog Krista i naše domovine koja je na
nebesima", rekla je te se kratko osvrnula na svaki od zavjeta
"posveæena èistoæa - znak prisutnosti Božjeg kraljevstva",
"posveæeno siromaštvo - znak istinskih vrijednosti" i
"posveæena poslušnost - eshatološki znak".
Dugogodišnji urednik Veritasa i provincijal franjevaca
konventualaca u tri mandata, a sada arhivar Provincije fra
Ljudevit Maraèiæ, OFMConv, koji je u bogatoj pisanoj
ostavštini fra Celestina pronašao taj rukopis pripremljen za
tisak, istaknuo je kako su nakon autorove smrti na vidjelo
došla mnoga neobjavljena djela. Tako je u bogatoj skupini
rukopisa biblijski obojenih, pronaðeno više djela koje je fra
Celestin pisao posljednjih godina života, kad je prestao
njegov pedagoški rad na fakultetu. Rijeè je o 23 knjige
spremne za tisak na ukupno 3950 stranica. "Cijeli
redovnièko-znanstveni život i djelovanje prožet je njegovim
biblijskim promišljanjem redovnièkog života, od dana kad je
kao odgojitelj redovito upuæivao svoje odgajanike tim
putem, preko onoga dugotrajnoga razdoblja kad je èesto
bivao pozivan redovnièkim zajednicama, posebno onima sa
ženskim predznakom, da vodi duhovne vježbe i drži
duhovne obnove, do onoga konaèno potaknutog crkvenim
poticajom na buðenje i obnovu posveæenog života, od
koncilskih dokumenata do papinskih pobudnica. Celestin je
marljivo zapisivao svoje bilješke i zapažanja, usporeðivao ih
s biblijskim temeljima i postavkama, nadopunjavao novijim
crkvenim smjernicama i tako sastavio nekoliko djela", rekao
je Maraèiæ.
Provincijal Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca
konventualaca, ravnatelj meðureligijskog centra Hrvatski
aeropag i urednik Veritasa fra Josip Blaževiæ, OFMConv,
rekao je da ono što daje peèat ovomu djelu je svetaèki lik
autora kojega se i sam sjeæa kao profesora. Prisjetio se i kako
je fra Celestin uvijek bio raspoloživ, k tomu imao je milost s
ondašnjim provincijalom fra Ðurom Hontiæem posjetit ga u
bolnici dan uoèi njegove smrti. Otvorio je oèi, i rekao samo
jednu rijeè, koja mu je bila i posljednja "hvala". Skromno je
živio, skromno umro, rekao je Blaževiæ. U glazbenom dijelu
sudjelovali su bogoslovi fra Milan Gelo i fra Josip Ivanoviæ,
a voditelj programa bio je fra Ivan Lotar.
Pepelnica u požeškoj katedrali s uèenicima katolièkih
škola
Požega, 18.2.2015. (IKA) - Na Èistu srijedu, 18. veljaèe,
požeški biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je euharistijsko
slavlje u požeškoj katedrali za uèenike Katolièke osnovne
škole i Katolièke gimnazije u Požegi. U koncelebraciji bili
su predstojnik Ureda za katolièke škole Požeške biskupije,
ravnatelji spomenutih škola te sveæenici djelatni u župi sv.
Terezije Avilske i u središnjim biskupijskim ustanovama.
Pozdravljajuæi uèenike, biskup je protumaèio kako
Pepelnicom zapoèinje korizma "koja nas podsjeæa na Isusov
èetrdesetodnevni
boravak
u
pustinji
povezan
s
napastovanjem Zloga, gdje je on oèitovao svoje posvemašnje
ika
opredjeljenje vjernosti Oèevu poslanju". Rekao je da
korizmu "ne smijemo shvatiti kao nešto što se odnosi na
druge". Istaknuo je da dolazak na slavlje u katedralu doziva
uèenicima u svijest da je to vrijeme darovano svakome
pojedinom od njih kako bi provjerio sebe u vlastitom
nutarnjem životu, opredjeljenjima za Boga i osobnu
izgradnju, da ne postanu žrtve inercije i sebiènosti koja
razara. Pozvao ih je da se u tom slavlju raspolože za
korizmeni hod uèvršæivanja svoga životnog opredjeljenja s
Bogom.
Biskup je u homiliji ponajprije pojasnio uèenicima razlog
zbog kojeg su napustili svoje školske klupe i došli na slavlje
Èiste srijede u katedralu. Rekao je da je izgradnja kršæanske
kulture posebnost katolièkih škola, a ona se sastoji u tome da
uèenici uz usvajanje znanja - kao i u drugim školama - imaju
i programe u kojima nastoje otvarati svoja srca Bogu kako bi
on po služenju Crkve u njihova mladenaèka biæa unio svoje
svjetlo i smisao, ugradio u njihove savjesti snagu svoga
Duha, te se izgraðivali u cjelovite osobe znanja, srca i
poštenja. Rekao je da je njihovo sudjelovanje na slavlju
poèetka korizme sastavni dio odgojno-obrazovnog projekta
katolièke škole. Uputio je na ljepotu mladenaèke slobode
kad se ona naðe u razgovoru s Bogom, u njemu otkriva
istinu o sebi i opredjeljuje se po njoj živjeti.
Upozorio je potom kako prorok Joel u prvom dnevnom
èitanju, a sv. Pavao u drugom govori o sadašnjem
vremenskom trenutku koji sa sobom nosi otvorenost i šansu
za ostvarenje Božjeg djela u nama: "Evo sad je vrijeme
milosno, evo sad je vrijeme spasa!" Objasnio je kako grèka
rijeè kairos znaèi pravi trenutak koji može biti dobro
iskorišten, ali s druge strane jednako tako proigran. Poruèio
je mladima da ne dopuste biti svladanima inercijom, a
osobito duhovnom, koja donosi nutarnje umiranje, daleko
teže i opasnije od tjelesnoga. Ohrabrio ih je da mudro
pristupaju vremenu koje im je darovano, da ga iskoriste s
Bogom kao kairos za svoj osobni rast, kako u školi tako u
obitelji, u igri i uèenju.
Biskup se potom nadovezao na Isusovu rijeè u evanðelju o
licemjerju koje se može živjeti i u molitvi, postu i davanju
milostinje, ako netko sve to èini da ga drugi vide. Ustvrdio je
kako "ni jedno naše plemenito nastojanje ne smije biti
izvanjsko, prijetvorno nego povezano s našom
unutrašnjošæu, iskrenošæu kojom pristupamo prema Bogu i
prema èovjeku". Rekao je da Isus kao Božji Sin "nije bio
èovjekom tek na neki izvanjski, prijetvoran, licemjeran
naèin, nego u svemu nama jednak, u slabosti i trpljenju,
prolaznosti i umiranju - osim u grijehu". Ta Božja iskrenost
koja je progovorila u Isusovu èovještvu, ljepota je svakoga,
napose mladog èovjeka koji odbija prijetvornost i izgraðuje
se u biæe koje izvana oèituje onaj sklad koji iznutra živi,
rekao je biskup. Potaknuo je djecu i mlade da na tom slavlju
izaberu ono oko èega æe se tijekom korizme posebno
nastojati truditi kako bi ona za njih bila istinski kairos i kako
bi se u povezanosti s Bogom izgraðivali u cjelovite osobe.
"Vidjet æete koliko æete radosti tim putem donijeti sebi i
drugima", zakljuèio je biskup.
Nakon homilije, uvodeæi u obred pepeljanja biskup je rekao
mladima "da nas prah koji si posipamo po glavi podsjeæa na
našu nemoæ pred prolaznošæu i smrtnošæu i svjedoèi vjeru
koliko smo jaki u Isusu Kristu koji je pobijedio našu smrt".
Pri završetku slavlja djeca i mladi uputili su molitvu sv.
Tereziji Avilskoj te zapjevali geslo: "Samo je Bog dostatan!"
Biskup je potom zahvalio svima za sabrano srce kojim su
slavili poèetak korizme i zazvao Božji blagoslov na sve ono
što æe tijekom toga vremena nastojati èiniti, pozivajuæi ih da
svoju vjernost Bogu svjedoèe napose sudjelovanjem na
nedjeljnoj misi.
Domovinske vijesti
Korizma za uskrsnu preobrazbu obitelji
Korizmena poruka rijeèkoga nadbiskupa Ivana Devèiæa
Rijeka, 18.2.2015. (IKA) - "U nedjelju 2. veljaèe, kada se
slavi Dan života ... otpoèeli smo neposrednu pripremu u
našim biskupijama i župama za Drugi nacionalni susret
hrvatskih katolièkih obitelji na Trsatu. Svjesni smo, naime,
da æe biti malo koristi od toga, kao i od drugih sliènih susreta
i skupova, ako im ne prethodi intenzivna duhovna obnova",
piše rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ u svojoj korizmenoj
poruci.
Ako je obitelj u lošem stanju, ne mogu u dobrom stanju biti
ni društvo ni Crkva. "Zato je briga za obitelj podruèje na
kojemu mogu suraðivati svi, i društvo i Crkva, zapravo sve
skupine i svi pojedinci kojima je stalo do istinskog dobra
èovjeka", piše nadbiskup. Problemi s kojima se "kao kršæani
moramo uhvatiti u koštac", kako istièe papa Franjo, svakako
su bijeg od braka i od odgovornosti, individualistièki stil
života, ravnodušnost te zatvorenost u vlastiti egoizam.
Korizma je vrijeme obraæenja i obnove za sve. Ta obnova
posebno je potrebna "braènim drugovima i svim èlanovima
obitelji jer bez odlaska s Isusom u 'pustinju' posta, molitve i
dobrih djela nema istinskog zajedništva ni radosti uskrsnoga
jutra", istièe nadbiskup Devèiæ u poruci.
Susret èlanova Stalnog vijeæa HBK s redovnièkim
poglavaricama
Središnje teme susreta bile su Godina posveæenog života i
borba protiv trgovine ljudima
Zagreb, 18.2.2015. (IKA) - Èlanovi Stalnog vijeæa HBK
susreli su se s višim redovnièkim poglavaricama, èlanicama
Hrvatske konferencije viših redovnièkih poglavara i
poglavarica, u utorak 17. veljaèe u velikoj dvorani HBK u
Zagrebu, izvijestio je Tiskovni ured HBK. Nakon pozdrava
Predsjednika HBK mons. Želimira Puljiæa okupljenima se
obratila i dopredsjednica HKVRPP-a èasna majka Miroslava
Bradica, te predsjednik Vijeæa HBK za ustanove posveæenog
života i družbe apostolskog života mons. Mate Uziniæ.
Buduæi da je u tijeku Godina posveæenog života koju je papa
Franjo proglasio povodom 50. obljetnice dekreta "Perfectae
caritatis", nadbiskup Puljiæ naveo je ukratko Papine ciljeve
ove godine: "Sa zahvalnošæu spominjati prošlost, s nadom
prigrliti buduænost, te s oduševljenjem živjeti sadašnjost".
Uz taj trostruki cilj Godine posveæenog života mons. Puljiæ
napomenuo je i Papina oèekivanja s tim u svezi.
Tako on oèekuje da meðu Bogu posveæenim osobama "vlada
radost" i da ne bude tužnih lica; da Bogu posveæene osobe
"budu proroci svoga vremena", te da nemaju drugih interesa
osim Božjih i da budu na strani siromaha i nezaštiæenih.
Posebice pak Papa oèekuje da Bogu posveæene osobe
njeguju i stvaraju "duhovnost zajedništva", te da
"ogovaranja, zavist, ljubomora i drugi antagonizmi ne smiju
imati mjesta u samostanima". On uz to želi da svi kršæani, a
posebice Bogu posveæene osobe, iziðu i poðu na
"egzistencijalne periferije" gdje su ljudi koji su izgubili
nadu, brojne obitelji u teškoæama, djeca i mladi kojima je
oduzeta buduænost. Dakle, pojedinci koji traže smisao života
i žeðaju za Bogom. To su poticajne misli koje su trajno
nadahnuæe, ne samo u Godini posveæenog života, rekao je
mons. Puljiæ.
Imajuæi u vidu da je papa Franjo na prijedlog Meðunarodne
unije viših redovnièkih poglavara i poglavarica odredio da se
ove godine uz spomendan svete Jozefine Bakhite (8.
veljaèe), na svjetskoj razini "moli za osloboðenje od svake
vrste ropstva, te razmišlja i djeluje protiv trgovine ljudima",
na susretu je s. Stanka Oršoliæ održala kratko predavanje o
"iskustvu volontiranja i rada sa žrtvama trgovine ljudima".
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
3
Domovinske vijesti
Toj važnoj temi trgovine ljudima, koju Papa naziva
"zloèinom protiv èovjeènosti", on je u svojoj poruci za
Svjetski dan mira ove godine naveo taksativno razne
kategorije ropstva: selioce koji žive i rade u uvjetima
nedostojnim èovjeka; osobe prisiljene na prostituciju,
seksualne ropkinje i robove; žene prisiljene na udaju ili
prodaju temeljem dogovorene ženidbe. "Ne mogu ne
misliti", piše Papa, "i na one maloljetne i odrasle koji su
žrtva trgovine ljudskim organima, ili su prisiljeni na
vojaèenje, prosjaèenje, na proizvodnju ili prodaju droge, ili
pak prikrivene oblike meðunarodnog posvajanja". Papa
spominje na kraju i žrtve otmice koje u zatoèeništvu drže
teroristièke skupine i prisiljavaju ih da se bore na njihovoj
strani ili ih iskorištavaju kao robove. Mnogi od njih bivaju
više puta prodavani, muèeni, sakaæeni ili ubijani.
Može nam izgledati èudno, rekao je u pozdravu mons.
Puljiæ, da se u XX. stoljeæu društvo mora boriti protiv
ropstva kad je ono veæ davno zakonski zabranjeno.
Dubrovaèka Republika to je uèinila meðu prvima u Europi,
pa je prije 600 godina zabranila trgovinu ljudi. No, podatci
meðunarodne organizacije rada (ILO) i UN-ova Ureda za
droge i kriminal (UNODC), rekao je mons. Puljiæ, govore
kako u svijetu danas ima oko 35 milijuna žrtava ropstva, od
èega su više od 60% žene i maloljetnici. A prema istim
informacijama svake godine oko 2,5 milijuna ljudi postaju
nove žrtve modernog ropstva. To je zapravo potaknulo papu
Franju da za 8. veljaèe ove godine pozove na molitvu i
razmišljanje o toj problematici.
Na susretu èlanova Stalnog vijeæa Hrvatske biskupske
konferencije i èlanica Hrvatske konferencije viših
redovnièkih poglavara i poglavarica s. Stanka Oršoliæ,
èlanica Družbe sestara Naše Gospe, govorila je o svom
iskustvu volontiranja i rada sa žrtvama trgovine ljudima. Taj
je projekt u tijeku, a cilj je kako se vjerske zajednice u
Hrvatskoj mogu ukljuèiti i pomoæi oko te problematike. Jer,
od modernog oblika ropstva nije izuzeta niti jedna zemlja u
svijetu, pa ni Hrvatska u kojoj prema nekim procjenama oko
15.000 osoba živi u ropstvu. Toj problematici osobiti je
doprinos dao papa Franjo, koji je raznim inicijativama u
nekoliko navrata okupio struènjake i vjerske voðe iz cijelog
svijeta, kako bi o tome zajedno razgovarali i donijeli rješenja
za suzbijanje tog problema i tako sprijeèili ili okonèali
moderne oblike ropstva. Na kraju izlaganja s. Stanka
predstavila je ideju Svjetskog dana molitve protiv trgovanja
ljudima, kao i zaštitnicu sv. Jozefinu Bakhitu.
Sastanak kardinala Bozaniæa i ministra Lalovca
Zagreb, 18.2.2015.
(IKA) - Kardinal Josip Bozaniæ,
potpredsjednik Hrvatske biskupske konferencije i
predsjednik Komisije HBK za odnose s državom, susreo se
18. veljaèe u prostorijama HBK u Zagrebu s ministrom
financija Borisom Lalovcem. Na sastanku su sudjelovali
ravnatelj Carinske uprave Zlatko Grabar, zamjenica
ravnatelja Porezne uprave Marijana Vuraiæ-Kudeljan, mons.
Enco Rodinis, generalni tajnik HBK, i mons. Fabijan
Svalina, zamjenik generalnog tajnika.
Na sastanku se razgovaralo o pitanjima koja se javljaju pri
obavljanju odreðenih djelatnosti i aktivnosti od strane
crkvenih pravnih osoba. Cilj sastanka bio je što bolje
razumijevanje poreznih i ostalih propisa koji ureðuju
obavljanje gospodarske djelatnosti, te naæi rješenja za
buduæa postupanja u zajednièkom interesu.
Tom prilikom izraženo je obostrano zadovoljstvo održanim
sastankom te spremnost na daljnju suradnju, priopæio je
Tiskovni ured HBK.
4
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
ika
Pepelnica umjetnika s temom "Sloboda satire i vjerski
osjeæaji"
Zagreb, 18.2.2015. (IKA) – "Sloboda satire i vjerski
osjeæaji. Koliko satire mogu podnijeti (ne samo) religije?"
bila je tema tradicionalne 15. "Pepelnice umjetnika" održane
18. veljaèe u Zagrebaèkom kazalištu mladih u organizaciji
Hrvatske dominikanske provincije. Uvodnièari u temu bili su
teatrolog dr. Darko Gašparoviæ, profesor filozofije dr. Žarko
Puhovski i teolog dr. Ivan Karliæ, OFMConv. Uvodeæi u
program, inicijator i voditelj tribine fr. Fano Prcela rekao je
da se ovim nastavlja tradicionalni dijalog teologije i
umjetnosti. Pitanja na koja se u raspravi pokušalo dati
odgovor, izmeðu ostaloga su bila: što je umjetnièka sloboda;
smije li odnosno treba li umjetnost podlijegati ikakvim
(samo)ogranièenjima; povrh slobode ima li umjetnost i neku
odgovornost, sada i ovdje; što su to vjerski osjeæaji; što ih
može i kako ih uopæe može definirati.
Prof. Puhovski je govoreæi o slobodi vjernika i nevjernika
istaknuo kako bi "nevjernici htjeli slobodu koja nije
odreðena unaprijed odreðenim dosegom. Vjernici iz svojih
razloga prihvaæaju ogranièenja. Nama se èini da oni nisu
slobodni, a vjernicima se èini da mi nismo slobodni, jer
nemamo orijentaciju, usmjeravanje slobode koja nam je
darivana".
Teatrolog dr. Gašparoviæ pojasnio je da današnji govor o
slobodi prvenstveno podrazumijeva politièke slobode,
slobode èovjeka koje su upisane u deklaracijama o pravima i
slobodama èovjeka. "Meðutim kad je o umjetnosti rijeè, o
tome svjedoèi povijest umjetnosti, tu je bitna unutrašnja
sloboda. Imamo primjere gdje su umjetnici stvarali u
totalitarnim režimima, dakle u uvjetima potpune, odnosno
apsolutne neslobode, ali su ipak uspijevali saèuvati svoju
unutrašnju slobodu. Nasuprot tome, imamo primjere da u
potpuno demokratskim društvima, s apsolutnim slobodama
imamo zapravo neslobodne stvari, jer tu imamo fenomen
koji je posebno zanimljiv, a to je problem autocenzure",
rekao je dr. Gašparoviæ.
Profesor na Katolièkome bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta
u Zagrebu dr. Karliæ, OFMConv., posebno se referirao na
izrièaj koji se udomaæio u našoj javnosti "vjerski osjeæaji".
Pojasnio je kako vjera ne iskljuèuje osjeæaje, ali se ne temelji
na osjeæajima, nego na neèem, odnosno nekom. Stoga bi to
trebao biti govor o dostojanstvu vjere, ili vjerskom
dostojanstvu. Dakle, kad govorimo o povrijeðenim
"vjerskim osjeæajima", zapravo je povrijeðeno naše
dostojanstvo, povrijeðeno je "dostojanstvo moje vjere, mojih
religijskih ili vjerskih uvjerenja, vjerovanje koje meni
predstavlja nešto važno, èemu se ja predajem, u što duboko
vjerujem", pojasnio je.
Nadovezujuæi se na prethodnika, dr. Gašparoviæ rekao je da
kad govorimo o vrijeðanju vjerskih osjeæaja, rijeè je o
vrijeðanju vjerskih vrednota. Naime, postoji nešto, ili je
postojalo nešto što gubimo, a to su civilizacijske, kulturne,
etièke, moralne i vjerske vrednote. Ako se to odbaci,
satiriziramo nešto što je nama glupo, i stalno ulazimo u
vrijeðanje odreðenih vrednota, rekao je. Govoreæi pak o
satiri, pojasnio je sam pojam te se posebno osvrnuo na satiru
u rimsko doba. Govorio je i o komediji koja je stanje duha
koji se želi iskazati u smiješnome, koji se u tom smislu želi
osloboditi smijehom. Dakle, uloga satire je ismijati, izrugati
se likovima koji su utjelovljenje mana, izvrnuti ih kritici. No,
postoje i satire koje su bez humora, u 20. st. One idu do toga
da je to crna komedija, a to se temelji na iskustvu koje je
prošao èovjek u 20. st., rekao je dr. Gašparoviæ. Dr.
Puhovski je rekao da satira funkcionira kao umjetnièki
izražena s nakanom da se nekoga iskljuèi iz zajednice, ne da
se ubije, veæ to znaèi da ne bude jedan od nas. Na pitanje o
ika
granicama slobode, dr. Karliæ rekao je da kad se govori o
slobodi nužno se mora govoriti o odgovornosti, jer sloboda
podrazumijeva odgovornost. Na bilo koji oblik satire ili bilo
kakve uvrede odgovor ne može biti nasilje. Ljudski život
vredniji je od svih uvreda, rekao je. Dr. Puhovski takoðer je
istaknuo kako fizièko nasilje ne može biti odgovor ni na
satiru, ni na uvredu.
Pepelnica u dubrovaèkoj katedrali
Biskup Uziniæ najavio je i da æe Papina inicijativa 24 sata za
Gospodina u Dubrovniku biti provedena dan ranije odnosno
12. i 13. ožujka, zbog hodoèašæa redovnika i redovnica u
Mariju Bistricu te pozvao vjernike da se u nju ukljuèe
Dubrovnik, 18.2.2015. (IKA) - Pepeljanjem kao vanjskim
znakom unutarnje želje za obraæenjem i pokorom veliki broj
vjernika u Dubrovaèkoj biskupiji zapoèeo je na Èistu
srijedu, 18. veljaèe, korizmu. U dubrovaèkoj katedrali
koncelebrirano euharistijsko slavlje predvodio je dubrovaèki
biskup Mate Uziniæ. Potaknuo je vjernike na djela milosrða,
molitvu i post, istièuæi da oni ne smiju biti samima sebi
svrha nego svrha treba biti kvalitetniji osobni kršæanski život
te prenošenje toga iskustva drugima. Takoðer je vjernike
upoznao s porukom pape Franje za korizmu 2015. godine
naslovljenom "Oèvrsnite srca" i pozvao ih da se odupru
"globalizaciji ravnodušnosti'", o èemu Papa govori u poruci.
"Korizma nije sama sebi svrha, ona ima svoj cilj", rekao je
biskup i nastavio: " Jedan od ciljeva je priprava za vazmene
blagdane. Ta priprava ukljuèuje ono što bi trebalo
obilježavati ovaj naš život veæ sada i ovdje, a to je da
vazmeno otajstvo koje slavimo ne bude samo nešto što
slavimo sakramentalno u crkvi nego da ono bude vidljivo i
prepoznatljivo u našem svakodnevnom životu koji kao
kršæani živimo u ovom svijetu i vremenu".
Biskup je nešto više rekao o korizmenim praksama
nadahnutim evanðeoskom rijeèju: iskazivanju milosrða
potrebnima, molitvi i postu. Milosrðe najèešæe shvaæamo
kao nešto materijalno, što ono vrlo èesto i jest, ali ono nije
svedivo samo na materijalno. Ne smijemo iskljuèiti blago
naše vjere koje smo takoðer pozvani donositi onima koji su
potrebni vjere, Radosne vijesti Evanðelja Isusa Krista, a koju
mi imamo i koju bismo im trebali dati. To se može proširiti
dalje i na prenošenje drugih duhovnih vrijednosti poput
znanja, kulture, savjeta, dobre rijeèi i sl, rekao je. "Pritom
treba paziti da to ne èinimo oholo, 's visoka', kako ne bismo
zbog naèina na koji to èinimo bili nazvani licemjerima",
upozorio je biskup. Molitva ukljuèuje potrebu našeg
osobnog razgovora s Bogom, dopuštanje Bogu da nam u
tišini govori, da njegova rijeè uðe u naš život, da dobijemo
nadahnuæe. Pritom treba paziti da to što èinimo ne èinimo da
nas ljudi vide i prepoznaju kao kršæane nego da to èinimo
doista zbog želje da mi progovorimo Bogu i da dopustimo
Bogu da progovori nama, pojasnio je. Post nam treba
pomoæi da posložimo stvari u svom životu, rekao je biskup,
da kroz odricanje od nekih materijalnih ili drugih stvari koje
nas zarobljavaju, susretnemo na pravi naèin u molitvi Boga,
da primijetimo potrebu bližnjega.
Sve ove tri prakse korizmenog vremena, nisu kao ni korizma
same sebi svrha. One su nama pomoæ da budemo kršæani na
kvalitetniji i bolji naèin, ustvrdio je dubrovaèki biskup.
"Korizmeno vrijeme nas približava Bogu, ali nas šalje i
bližnjima da bismo to naše iskustvo životom i rijeèima njima
mogli prenijeti", rekao je. Najavio je da æe Papina inicijativa
24 sata za Gospodina u Dubrovniku biti provedena dan
ranije odnosno 12. i 13. ožujka, zbog hodoèašæa redovnika i
redovnica u Mariju Bistricu te pozvao vjernike da se u nju
ukljuèe.
Domovinske vijesti
Pepelnica u Rijeci
Rijeka, 18.2.2015. (IKA) - Na Pepelnicu, u srijedu 18.
veljaèe, misno slavlje i obred pepeljenja u katedrali Sv. Vida
u Rijeci predvodio je rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ.
Korizma nas podsjeæa na 40-godišnji hod izraelskog naroda
iz ropstva u obeæanu zemlju, ali i 40 dana Isusova boravka u
pustinji, kazao je nadbiskup. Podsjetio je na patnje koje su
Izraelci tada prošli, ali i kušnje s kojim se mi danas
suoèavamo, te istaknuo kako je Isus onaj koji odvodi u
slobodu i izbavlja iz kušnji veæih od onih koje je prošao
izraelski narod. Isus je put koji vodi u istinsku slobodu i
puninu života, poruèio je. U nastavku je istaknuo kako u
korizmi moramo obratiti pozornost na tri stvari: dijeljenje
milostinje, molitvu i post. "Korizma je vrijeme kada
propitujemo naš odnos prema ljudima u nevolji. Ona nas
poziva da se oslobodimo zaokupljenosti samima sobom i
okrenemo bratu. To je vrijeme darivanja materijalnih stvari,
ali i darivanja samih sebe." Govoreæi o važnosti molitve,
nadbiskup je istaknuo kako nas ona obraæa Bogu i u njoj se
susreæemo i osluškujemo Božju volju. Od molitve dobivamo
snagu kako bismo u svom životu mogli ostvariti ono što Bog
od nas oèekuje i traži. Post je takoðer važan jer preko njega
postižemo nutarnju slobodu. "On nam pomaže da odluènije
kažemo 'ne' svemu što nas sputava da pred Bogom budemo
slobodna Božja djeca." Dodao je kako post, molitvu i
darivanje moramo èiniti u skrovitosti i s pravom nakanom. U
korizmo smo pozvani da sve što èinimo, èinimo po uzoru na
rijeèi sv. Ignacija Loyole: "Sve na veæu slavu Božju".
Svojim primjerom i rijeèima, ovo vrijeme koje nam je Bog
darovao trebamo iskoristiti živeæi korizmu zajedno s
Gospodinom kako je on živio, zakljuèio je nadbiskup
Devèiæ. Uoèi Pepelnice u katedrali je organizirano trodnevno
klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom i mise.
"Križni put s razmišljanjima pape Franje"
Split, 19.2.2015. (IKA) - U prostorijama nakladne kuæe
Verbum u èetvrtak 19. veljaèe na konferenciji za medije
predstavljena je knjiga "Križni put s razmišljanjima pape
Franje". Knjigu je predstavio mr. Petar Balta, glavni urednik
nakladne kuæe Verbum. U upravo objavljenoj Verbumovoj
knjizi "Križni put s razmišljanjima pape Franje" sadržana je
cjelovita pobožnost križnog puta s poticajnim meditacijama
posebno odabranima iz više Papinih djela.
"Uskrsnuæe se ne može shvatiti bez križa. Na križu se nalazi
povijest svijeta: milost i grijeh, milosrðe i pokajanje, dobro i
zlo, vrijeme i vjeènost. Meðutim, logika križa nije u prvomu
redu logika boli i smrti, nego ljubavi i sebedarja koje donosi
život". Ove rijeèi pape Franje u molitvi ovoga križnog puta
odjekuju na poseban naèin. Jasnim i dubokim mislima Papa
povezuje bolne postaje križnoga puta iz kojih se zrcali logika
ljubavi s križevima svakoga èovjeka, uranjajuæi nas u
otajstvo našega otkupljenja. Bliskost je uistinu ono na što
nas upuæuju njegove rijeèi, ali i ono što iz njegovih rijeèi
izvire – bliskost križevima naše braæe, ali prvenstveno
bliskost s Kristom u posljednjim trenucima njegova života
koji je dao za naše spasenje, reèeno je na predstavljanju.
Ovaj duhovno i životno vrlo poticajni križni put uvodi nas u
bezvremeno otajstvo Kristove muke i ljubavi èineæi da te
velike trenutke povijesti spasenja proživimo na dubok i
autentièan naèin. Križni put s razmišljanjima pape Franje
obogaæen je upeèatljivim ilustracijama èiji je autor èuveni
Gustave Doré, a knjižicu je moguæe koristiti za osobnu
molitvu, kao i u kršæanskoj zajednici u kojoj se živi svoju
vjeru: u župi, molitvenoj skupini, zajednici mladih i sl, istièe
se u priopæenju upuæenom s predstavljanja.
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
5
Domovinske vijesti
U Zadru poèela molitvena akcija "40 dana za život"
Ukoliko svojom molitvom uspijemo sprijeèiti i jednu majku
da prekine trudnoæu, akcija neæe biti uzaludna jer je to život
više
Zadar, 19.2.2015. (IKA) - Molitvena inicijativa "40 dana za
život" koja promièe zaštitu života od zaèeæa i potièe žene da
odustanu od pobaèaja poèela je u srijedu 18. veljaèe ispred
ulaza koji vodi prema Odjelima ginekologije i pedijatrije
Opæe bolnice Zadar. U èetrdeset dana korizme ispred tog
ulaza svakodnevno æe se izmjenjivati èlanovi te inicijative u
molitvi od 9 do 15 sati. Prvog dana molitve okupili su se
èlanovi udruge Pro vita, Hrvatske katolièke udruge
medicinskih sestara i tehnièara Zadar i drugi. Susret je poèeo
molitvom koju je predvodio povjerenik za crkvene pokrete i
zajednice Zadarske nadbiskupije mons. Ivica Mustaæ. Svaki
susret æe poèinjati zajednièkom molitvom, a nastavit æe se
osobnom molitvom molitelja, u tišini, ili zajednièkom
naglas, krunice, križnog puta i slièno. "To je odlièna ideja za
korizmenu odluku, odreæi se malo svoga vremena i provesti
u molitvi za najslabije. Ne znamo što æe se dogoditi nakon
naše akcije. Molimo se Bogu i njemu sve prepuštamo.
Ukoliko svojom molitvom uspijemo sprijeèiti i jednu majku
da prekine trudnoæu, akcija neæe biti uzaludna jer je to život
više. Smatramo da nema niti jedne situacije koja bi
opravdala prekid života. Premda, razumijemo da postoje
teške i komplicirane situacije u životu koje je teško i
zamisliti, ukoliko ih sami niste doživjeli. No, smatramo da
dijete nije zaslužilo da zbog postupaka drugih ljudi bude
ubijeno. Naša je želja da se u Zadru više ne ubijaju djeca,
najneviniji dio populacije. Želimo zaštititi najslabije", rekao
je Ivica Jandriæ iz organizacijskog tima te akcije u Zadru.
U jednogodišnjem djelovanju u Hrvatskoj, ta se svjetska
molitvena akcija prvi put ove korizme provodi u Zadru. Svi
se mogu prikljuèiti molitvi. U akciji sudjeluju i èlanovi
Neokatekumenskog puta, FRAMA-e, Apostoli Krvi Kristove
i župljani iz cijele nadbiskupije, u želji da promièu kulturu
života na naèin da mole za neroðenu djecu koja su u
opasnosti od ubojstva pobaèajem, za žene koje razmišljaju o
pobaèaju ili su prisiljene izvršiti ga, za rane obitelji,
djevojaka i supruga koje su izvršile pobaèaj te za osoblje
koje obavlja pobaèaj. Prema rijeèima dr. Roberta Karla,
zamjenika sanacijske upraviteljice Opæe bolnice Zadar, na
zadarskoj ginekologiji godišnje se izvrši oko 160 pobaèaja.
Ljeti je taj broj i veæi, u oscilaciji od deset do dvadeset posto
od tog prosjeka niz godina. Od dvanaest ginekologa u Opæoj
bolnici Zadar, devetero ih se pozvalo na priziv savjesti i ne
obavlja pobaèaj.
Pula: "40 dana za život"
Pula, 19.2.2015. (IKA) - U kapeli Sv. Mihovila, u krugu
Opæe bolnice Pula, u èetvrtak 19. veljaèe sveèano je
zapoèela ekumenska molitvena inicijativa "40 dana za život"
koja se u Puli održava prvi put. Na otvorenju posebna gošæa
bila je nacionalna koordinatorica inicijative Petra Tišljariæ.
Program sveèanog otvorenja vodila je Barbara Milovan. Na
poèetku se okupljenima obratio voditelj inicijative "40 dana
za život" za Pulu Pavao Milovan, koji je izrazio zadovoljstvo
dosadašnjim tijekom bdjenja, poèetim dan ranije, na
Pepelnicu. Istaknuo je kako im se graðani samoinicijativno
pridružuju i provode neko vrijeme moleæi s volonterima koji
su tamo po prije dogovorenom rasporedu.
Koordinatorica nacionalne kampanje je nakon zahvale svima
koji su na bilo koji naèin sudjelovali u pokretanju inicijative
u Puli, ukratko iznijela povijest inicijative koja je zapoèela u
Texasu ispred jedne klinike za pobaèaje. U Hrvatskoj je
bdjenje prvi put održano prošle godine u Zagrebu, a ove se
6
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
ika
godine proširilo na deset gradova diljem zemlje. Tišljariæ je
istaknula kako je za prvo prošlogodišnje bdjenje u Zagrebu
evidentirano spašenih 6 života. Ali isto tako, izravan plod
bdjenja je ukljuèenje novih gradova, smanjenje pobaèaja u
zagrebaèkom KBC-u Sestara milosrdnica, smanjenje
pobaèaja u KBC-u Osijek, od kuda su im se obratili i
pismom potièuæi ih da tako nastave. Osim toga je spomenula
da su uz potporu naše nacionalne koordinacije ove korizme u
tijeku bdjenja u Ljubljani, u Subotièkoj biskupiji, u Livnu i
drugim gradovima susjednih zemalja. Od prvog održavanja
bdjenja 2004. u kampanju se ukljuèilo oko 600 gradova iz 27
država, oko 650.000 ljudi je sudjelovalo, od pobaèaja je
spašeno 9699 života, toliko je evidentirano, a zasigurno je
još onih koji nisu evidentirani a spašeni su direktno ili
indirektno pod utjecajem tog pro-life pokreta.
Iznijela je i iskustvo s meðunarodnog susreta koordinatora
održanog nedavno u Londonu. I jedna osoba koja bdje
dovoljna je da spasi neroðeni život, naglasila je Tišljariæ,
spomenuvši sluèaj volonterke koja je upoznala trudnicu, koja
je sljedeæeg dana imala zakazan termin za pobaèaj, ali je
nakon cijelonoænog dopisivanja s volonterkom prespavala
termin i nakon toga odustala od pobaèaja. Koordinatorica je
isprièala i osobno iskustvo prvog osnivaèa inicijative u
Texasu Davida Bereita. Njegov je otac posljednjih mjeseci
života uporno htio da zajedno mole krunicu protiv pobaèaja.
Na pitanje zašto uvijek na tu nakanu, otac mu je odao da je
pokušao njegovu majku natjerati da ga pobaci, završivši
reèenicom "Da ona nije imala hrabrosti zadržati bebu, ti ne
bi sada bio pored mene."
Marko Mofardin iznio je zanimljivo iskustvo doživljeno dan
ranije, razgovor s medicinskom sestrom iz pulske bolnice.
Ona je pristupila volonterima i posvjedoèila o teškim
posljedicama, koje pobaèaj ima na psihièko zdravlje žena,
èemu ona u svome poslu svjedoèi, te je pozvala volontere da
mole na poseban naèin za te žene.
Program je nastavljen glazbeno-molitvenim momentima, a
prigodni nagovor održao je vlè. Jeronim Jokiæ. Na kraju su
još jednom ponovljeno da se u bdjenje može ukljuèiti: putem
e-maila: [email protected], putem web
stranica: www.40danazazivot.com ili putem mobitela: 091
985 2163.
Vjeronauèna olimpijada Gospiæko-senjske biskupije
Ogulin, 19.2.2015. (IKA) - U èetvrtak 19. veljaèe održana je
u Prvoj osnovnoj školi Ogulin vjeronauèna olimpijada za
vjerouèenike osnovnih i srednjih škola s prostora Gospiækosenjske biskupije. Sudionike je pozdravio predstojnik
Katehetskog ureda vlè. Nikola Turkalj, a sudjelovalo je više
od 150 natjecatelja iz 22 ekipe osnovnih škola te 8 srednjih
škola. Sudionike su zatim pozdravili ogulinski gradonaèelnik
Jure Turkoviæ i ravnatelj škole domaæina Zvonko Ranogajec.
Predsjednica povjerenstva za srednje škole, ujedno èlanica
državnog povjerenstva, bila je Ana Stipetiæ, a za osnovne
škole domaæa vjerouèiteljica Ivona Renduliæ. Svim
sudionicima na kraju se obratio gospiæko-senjski biskup
Mile Bogoviæ koji je istaknuo znaèenje Drugoga
vatikanskog koncila kojem je bio suvremenik, i otvorio
Olimpijadu.
Nakon provedenih pisanih testova, tombole i milijunka od
osnovnih škola pobijedila je OŠ Slunj, a od srednjih škola
Gimnazija Bernardina Frankopana iz Ogulina. Za boravka u
Ogulinu sudionici su posjetili župnu crkvu Sv. Križa gdje im
je o povijesti grada i župe govorio ogulinski župnik i dekan
preè. Robert Zuboviæ.
ika
Zagreb: Nadbiskupijsko natjecanje iz vjeronauka
Prva mjesta osvojile su OŠ Josipa Broza iz Kumrovca i III.
gimnazija iz Zagreba
Zagreb, 19.2.2015. (IKA) - Nadbiskupijsko, odnosno za
Zagrebaèku nadbiskupiju meðužupanijsko natjecanje iz
vjeronauka (vjeronauèna olimpijada uèenika osnovnih i
srednjih škola 2014./2015. godine) održano je 19. veljaèe u
prostorijama Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u
Zagrebu. Uz pobjednike županijskog natjecanja, odnosno
predstavnike županija, na natjecanje su pozvane i dvije ekipe
prema naèelu izvrsnosti. Natjecanju su stoga pristupile
sljedeæe ekipe: OŠ Antuna Augustinèiæa iz Zaprešiæa, OŠ
Josipa Broza iz Kumrovca, OŠ Žakanje te iz Zagreba OŠ
Gustava Krkleca, OŠ Augusta Šenoe, OŠ Antuna Branka
Šimiæa i OŠ Tina Ujeviæa. Meðu srednjim školama natjecale
su se SŠ Zlatar, SŠ Dugo Selo, Gimnazija Karlovac te III. i
V. gimnazija iz Zagreba.
U program natjecanja uvela je voditeljica Ivanka Petroviæ,
savjetnica u Uredu za vjeronauk, koja je na poèetku
predstavila ekipe. Uèenike i mentore pred samo je
natjecanje, nakon molitve za proglašenje svetim bl. Alojzija
Stepinca, uvodnim pozdravom ohrabrio i dobrodošlicu
zaželio zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško. Biskup je to
okupljanje nazvao slavljem, što je svakako i svrha ovog
ekipnog tipa natjecanja. Poruèio je natjecateljima neka ne
zaborave na život koji kriju, odnosno otkrivaju dokumenti
Drugog vatikanskog koncila, potaknuo ih je da upoznavajuæi
ovaj važan Koncil ne zaborave upoznavati Crkvu. Kao
primjer pred oèi im je stavio lik blaženog Alojzija Stepinca,
koji je i preko dokumenata Drugoga vatikanskog koncila bio
oslonjen na otajstva Crkve. Pohvalio je natjecateljski duh
koji se osjetio u atmosferi i još jednom uèenike ohrabrio na
zauzimanje kršæanskoga radosnog duha kad se nakon
natjecanja (neovisno o plasmanu) budu vraæali svojim
kuæama. Profesor fundamentalne teologije na KBF-u dr.
Tomislav Kovaè osvrnuo se kratko na temu ovogodišnje
vjeronauène olimpijade – Drugi vatikanski koncil, koju je
predstavio u najkraæim crtama, s osobitim naglaskom na
osvježenje i novine koje je Koncil unio u Crkvu i preko
kojih je Crkva zakoraèila u 21. stoljeæe. Istaknuo je kako je
uvoðenje novoga duha, duha radosti, dijaloga i odgovornosti,
jedan od najvažnijih koncilskih doprinosa Crkvi u
današnjem svijetu.
Uslijedilo je natjecanje u kojemu se prvo pristupilo
pismenom ispitu. Dok je povjerenstvo za provedbu
natjecanja (za osnovnu školu mr. Gordana Barudžija i Anita
Vraniæ te za srednju školu Anita Vukoviæ i Sanja Plevko) u
suradnji s vjerouèiteljima-mentorima ispravljalo testove,
uèenici su s voditeljicom programa Ivankom Petroviæ
posjetili Kamenita vrata i crkvu Sv. Marka na Gornjem
gradu, gdje ih je doèekao dr. Denis Bariæ te ih kratko proveo
crkvom. Nakon ruèka i odmora izvješena je privremena
ljestvica poretka, nakon èega je uslijedio drugi dio
natjecanja. Po pet najboljih ekipa pristupilo je tomboli, gdje
su uèenici pokazali zajedništvo i suradnju u rješavanju
postavljenih zadataka. U posljednjem i završnom dijelu,
naslovljenom Tko želi biti Isusov milijunak, uèenici su
samostalno odgovarali na postavljena pitanja.
Konaèni poredak ekipa je sljedeæi: prva mjesta osvojile su
OŠ Josipa Broza iz Kumrovca (mentor: Tomislav Krušlin) i
III. gimnazija iz Zagreba (mentor: Stjepan Pavek) te su si
svojim rezultatima osigurali nastup na državnom natjecanju.
Na drugome su mjestu OŠ Augusta Šenoe (mentor: Josip
Štefanac) i Gimnazija Karlovac (mentor: Tomislav Šegina),
dok su treæa mjesta osvojile ekipe iz OŠ Antuna
Augustinèiæa iz Zaprešiæa (mentor: Ilija Nikoliæ) i V.
gimnazija iz Zagreba (mentor: Darko Petrinjak).
Domovinske vijesti
Uime provedbenoga povjerenstva i organizatora natjecanja
Ivanka Petroviæ èestitala je na kraju svakom uèeniku
pojedinaèno te je predsjednica Državnoga povjerenstva za
natjecanje iz vjeronauka Anita Vraniæ svima uruèila
prigodne darove i uspomene na natjecanje i odlièan plasman
na nadbiskupijskom natjecanju. Èestitale su i zahvalile svim
mentorima na dobroj volji i angažmanu oko pripremanja
uèenika te su i njima uruèeni simbolièni darovi.
Pobjednièkim ekipama, odnosno školama koje su osvojile
prva tri mjesta uruèene su kao zaslužene nagrade Obiteljske
Biblije, dok su prva mjesta zaslužila i bistu kardinala
Alojzija Stepinca, u ovoj godini koja je sva u njegovu znaku.
A kao i svake godine, za tri prvoplasirana mjesta na
nadbiskupijskom natjecanju Zagrebaèka nadbiskupija
osigurat æe tjedan dana ljetovanja u Malom Lošinju,
izvijestili su iz Ureda za vjeronauk u školi Zagrebaèke
nadbiskupije.
U Varaždinskoj biskupiji najbolji vjerouèenici OŠ
Ðelekovec i Srednje škole Koprivnica
Varaždin, 19.2.2015. (IKA) - U Varaždinu je u èetvrtak 19.
veljaèe održana meðužupanijska razina natjecanja iz
vjeronauka - Vjeronauèna olimpijada za Varaždinsku
biskupiju s temom "Drugi vatikanski sabor".
Natjecanje za osnovne škole održano je u dvorani
biskupijskoga Pastoralnog centra gdje je sudjelovalo 11
ekipa iz Meðimurske, Koprivnièko-križevaèke i Varaždinske
županije.
Najbolji rezultat ostvarili su osnovnoškolci iz OŠ "Mihovila
Pavleka Miškine" iz Ðelekovca i tako se plasirali na državnu
razinu natjecanja, koja æe se održati od 8. do 10. travnja u
Krku.
Pet najboljih ekipa nakon prva dva dijela natjecanja, pisanog
testa i tombole (OŠ Metel Ožegoviæ Radovan, OŠ "Gustav
Krklec" Maruševec, OŠ "Vladimir Nazor" Sveti Ilija, OŠ
"Mihovil Pavlek Miškina" Ðelekovec i OŠ Gornji
Mihaljevec) pristupilo je usmenom dijelu natjecanja – tzv.
milijunaku. Buduæi da su ukupno osvojili najviše bodova, na
državnoj
razini
natjecanja
Varaždinsku
biskupiju
predstavljat æe vjerouèenici OŠ "Mihovil Pavlek Miškina"
Ðelekovec, u sastavu: Stjepan Juras 7.b, Lucija Ganžuliæ 8.,
Antonio Markotiæ 8., Dominik Vuljak 8., pod vodstvom
mentorice vjerouèiteljice Ljiljane Stubiæ s ukupno osvojena
93,25 boda. Predstojnik Katehetskog ureda Damjan Koren
zahvalio je svima na predanom radu i pripremanju za
natjecanje.
Natjecanje za srednje škole održano je u isto vrijeme u
prostorijama Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole u
Varaždinu za 10 srednjoškolskih ekipa. Pozdravne rijeèi
sudionicima su uputili vlè. Koren i ravnatelj škole domaæina
Zoran Hajek. Natjecanje se sastojalo od tri dijela, a nakon
provedenog kviza "Milijunak", na kojem je znanje odmjerilo
pet najboljih ekipa nakon pisanog i tombole (Prva gimnazija
Varaždin, Gimnazija "Fran Galoviæ" Koprivnica, Srednja
škola Koprivnica, Srednja škola Prelog i Srednja škola
Èakovec), najboljima su se pokazali uèenici Srednje škole
Koprivnica (Karlo Bubnjar 4.j raz., Petra Kukec 4.j raz.,
Petra Posavec 4.j raz. i Ines Pintariæ 4.j raz.) s osvojenih
81,75 bodova, predvoðeni mentorom Dejanom Dodlekom te
su se tako plasirali na državnu razinu natjecanja.
Svim èlanovima ekipa uruèena su priznanja za sudjelovanje
na natjecanju, a deset najboljih ekipa (5 OŠ i 5 SŠ) bit æe
nagraðeno veæ tradicionalnim zajednièkim izletom u
organizaciji biskupijskog Katehetskog ureda.
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
7
Domovinske vijesti
Vjeronauèna olimpijada Krèke biskupije
Pobjednici ekipe OŠ Frane Petriæa iz Cresa i SŠ Ambroza
Haraèiæa iz Malog Lošinja
Krk, 19.2.2015. (IKA) - Završnica Vjeronauène olimpijade
za vjerouèenike s podruèja Krèke biskupije u organizaciji
Katehetskog ureda Krèke biskupije održana je 19. veljaèe u
prostorima OŠ Frana Krste Frankopana u Krku. Na
završnom natjecanju, koje je imalo za temu "Drugi
vatikanski sabor", sudjelovalo je deset osnovnoškolskih
ekipa. Vjeronauèna olimpijada zapoèela u crkvi Majke Božje
od zdravlja u Krku. Rijeèi pozdrava i dobrodošlice
natjecateljima i njihovim mentorima uputili su mr. Anton
Peraniæ, predstojnik Katehetskog ureda, i Serðo Sambliæ,
ravnatelj OŠ Frana Krste Franokopana u Krku. Potom je
biskup Valter Župan natjecateljima uputio rijeèi podrške i
zaželio im uspjeh na Olimpijadi. Nakon toga sudionici su
otišli prema osnovnoj školi Fran Krsta Frankopana. Pod
vodstvom mr. Peraniæa, predsjednika Povjerenstva za
provedbu natjecanja, uslijedilo je natjecanje koje se sastojalo
od tri dijela: pisanoga testa, tombole i milijunaka. Prvo
mjesto s 90,75 bodova osvojila je ekipa OŠ Frane Petriæa iz
Cresa.
Na završnom natjecanju za uèenike srednjih škola
sudjelovale su dvije ekipe. Natjecanje je vodila zamjenica
predsjednice Povjerenstva za provedbu natjecanja
vjerouèiteljica Martina Jurjeviæ. Prvo mjesto s osvojenih
73,75 bodova osvojila je ekipa iz SŠ Ambroza Haraèiæa iz
Malog Lošinja. Natjecanje je završeno podjelom nagrada,
koje je i ovaj put darovao biskup, i priznanja natjecateljima i
njihovim voditeljima i meðusobnim èestitanjem.
Vjeronauèna olimpijada Sisaèke biskupije
Pobijedile ekipe OŠ Gvozd i SŠ Glina
Sisak, 19.2.2015. (IKA) - Vjeronauèna olimpijada za
uèenice i uèenike osnovnih i srednjih škola s podruèja
Sisaèke biskupije održana je u èetvrtak 19. veljaèe u
Biskupijskom ordinarijatu - Velikom Kaptolu i Osnovnoj
školi 22. lipnja u Sisku. Otvorenju natjecanja nazoèili su
sisaèki biskup Vlado Košiæ, kancelar Biskupije mons. Marko
Cvitkušiæ, zamjenica župana Sisaèko-moslavaèke županije
Anita Sinjeri Ibriševiæ, viši savjetnik za osnovno i
srednjoškolsko obrazovanje Sisaèko-moslavaèke županije
Darjan Vlahov, voditeljica Odsjeka za školstvo Grada Siska
Kristina Suèiæ i ravnatelji škola koje su sudjelovale u
natjecanju. Na poèetku, okupljene su pozdravili predstojnica
Katehetskog ureda s. Smilja Èirko, zamjenica župana Sinjeri
Ibriševiæ i biskup Košiæ koji je uèenicima uputio rijeèi
ohrabrenja te otvorio Olimpijadu. U glazbeno-scenskom
dijelu programa otvorenja nastupali su najmlaði èlanovi
KUD-a "Hrvatsko srce" iz Odre te uèenici Gimnazije Sisak i
vjerouèitelj SŠ Viktorovac iz Siska Ivica Kovaèiæ, koji su
govorili o papi Ivanu XXIII. i Drugom vatikanskom saboru.
Tema ovogodišnje Vjeronauène olimpijade je "Drugi
vatikanski sabor", a u natjecanju koje se sastoji od
pojedinaènog pismenog testa te grupnih zadataka "Tombole"
i "Milijunaka" sudjelovalo je jedanaest osnovnih i pet ekipa
srednjih škola. U natjecanju osnovnih škola prvo mjesto
osvojila je ekipa OŠ Gvozd, drugo mjesto zauzela je OŠ
Dragutina Tadijanoviæa iz Petrinje, a treæe OŠ Budaševo –
Topolovac – Gušæe. U srednjoškolskom natjecanju prvo
mjesto osvojila je SŠ Glina, drugo je zauzela SŠ
"Viktorovac" iz Siska, a treæe SŠ Ivana Šveara iz Ivaniæ
Grada. Na kraju natjecanja predstojnica Katehetskog ureda s.
Smilja Èirko èestitala je uèenicima na trudu koji su uložili u
natjecanje te njima i njihovim mentorima udijelila prigodne
zahvalnice i poklone.
8
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
ika
Biskup Škvorèeviæ primio pobjednike Vjeronauène
olimpijade
Pobjednici natjecanja ekipe Osnovne škole "Mato Lovrak" iz
Nove Gradiške i Katolièke klasiène gimnazije s pravom
javnosti u Virovitici
Požega, 19.2.2015. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegi
biskup Antun Škvorèeviæ primio je 19. veljaèe dvije
pobjednièke skupine vjeronauène olimpijade koja je toga
dana održana u Požegi.
Na natjecanju osnovnoškolske djece pobijedila je ekipa
Osnovne škole "Mato Lovrak" iz Nove Gradiške koju èine
vjerouèenici Mia Ariæ, Ana Æepiæ, Sara Æepiæ i Sara StragaŠašiæ s vjerouèiteljicom mentoricom Andrijanom Petroviæ.
Na natjecanju iz vjeronauka za srednje škole pobijedila je
ekipa Katolièke klasiène gimnazije s pravom javnosti u
Virovitici u sastavu Iva Blažev, Leo Fel, Marin Kutnjak i
Marta Saboliæ s mentorom fra Klaudijom Milohanoviæem.
Biskup je èestitao pobjednicima, poželio im da na državnom
natjecanju koje æe se održati od 8. do 10. travnja na Krku
dobro predstavljaju Požešku biskupiju te im za nagradu
uruèio vrijedne knjige o Voæinu.
Biskupijska
vjeronauèna
olimpijada
ili
Meðužupanijsko/biskupijsko natjecanje iz vjeronauka
uèenika osnovnih i srednjih škola s podruèja Požeške
biskupije održana je u Požegi u organizaciji Katehetskog
ureda Požeške biskupije i županijskih ureda za društvene
djelatnosti.
Prvi dio natjecanja za osnovne škole održan je u Osnovnoj
školi Julija Kempfa u Požegi.
Od 46 ekipa iz razlièitih škola s podruèja Požeške biskupije,
koje su sudjelovale na županijskom natjecanju, na
biskupijsko natjecanje plasiralo se 10 školskih ekipa koje su
ostvarile najbolje rezultate na županijskom natjecanju.
Biskupijsko natjecanje je zapoèelo molitvom, pozdravima i
uputama za odvijanje natjecanja. Uslijedilo je natjecanje
koje se sastojalo od tri dijela: pisanog testa, tombole i "Tko
želi biti Isusov mili-junak?". Prvo mjesto meðu osnovnim
školama osvojila je ekipa OŠ "Mato Lovrak" iz Nove
Gradiške, druga je bila ekipa OŠ Zdenka Turkoviæa iz
Kutjeva, a treæe mjesto pripalo je OŠ Ivana Gorana Kovaèiæa
iz Starog Petrovog Sela.
Natjecanju iz vjeronauka za srednje škole pristupilo je
petnaest ekipa. Prvi dio natjecanja održan je u Ekonomskoj
školi u Požegi. Drugi i treæi krug natjecanja održani su
zajedno s osnovnim školama iz Požeške biskupije u
Gimnaziji Požega.
U natjecanju srednjih škola pobijedila je ekipa Katolièke
klasiène gimnazije s pravom javnosti u Virovitici, druga je
bila ekipa iz Gimnazije Daruvar, a treæe mjesto zauzela je
ekipa Katolièke gimnazije s pravom javnosti u Požegi.
Svaki èlan ekipe primio je priznanje Malog koncila za
sudjelovanje na natjecanju, a ekipe koje su osvojile prva tri
mjesta i županijska priznanja. Pohvalnice za sudjelovanje i
zahvalnice dodijeljene su ostalim ekipama i mentorima,
èlanovima povjerenstava za natjecanje i školama
domaæinima.
Požeška biskupija osigurala je za sve natjecatelje okrjepu u
poslijepodnevnom dijelu natjecanja. Posebna zahvala
pripada školama domaæinima: Osnovnoj školi Julija
Kempfa, Ekonomskoj školi Požegi te Gimnaziji Požega za
ustupanje prostora i prihvaæanje domaæinstva natjecanja.
.
ika
Vjeronauèna olimpijada Splitsko-makarske nadbiskupije
Pobjednici Osnovna škola Kneza Trpimira iz Kaštel
Gomilice i Nadbiskupijska klasièna gimnazija "Don Frane
Buliæ" iz Splita
Split, 19.2.2015. (IKA) - Nadbiskupijska vjeronauèna
olimpijada osnovnih i srednjih škola Splitsko-makarske
nadbiskupije održana je 19. veljaèe u Zdravstvenoj školi u
Splitu. Nakon školskoga i meðuškolskog natjecanja na
nadbiskupijskoj razini sudjelovalo je 20 osnovnoškolskih i
10 srednjoškolskih ekipa. Na natjecanju su sudjelovale po
jedna ekipa iz osnovne i srednje škole iz Hvarsko-braèkoviške biskupije. Svaku školu predstavljala je ekipa od
èetvero uèenika. Tema ovogodišnjeg natjecanja bila je Drugi
vatikanski koncil.
Svim sudionicima Olimpijade rijeè dobrodošlice uputila je
ravnateljica Zdravstvene škole Mirjana Kurtoviæ, koja je
izrazila zadovoljstvo što je njena Škola imala èast
organizirati natjecanje iz vjeronauka koje je u uskoj vezi s
plemenitim zanimanjima za koja se odgajaju i obrazuju
njihovi uèenici. Okupljenima se obratio i predstojnik splitske
podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje Vlade Matas i
pozvao nazoène da to natjecanje dožive kao susret i poziv na
velika djela.
Kulturno-umjetnièki program poèeo je pjevanjem državne
himne u izvedbi uèenica Zdravstvene škole pod ravnanjem
Nediljke Petrovski. Molitvom, pjesmom i recitacijama
organizatori su unijeli radosno ozraèje u natjecanje. Poseban
odjek na sudionike imao je scenski prikaz u kojem su uèenici
na duhovit naèin predstavili sva zanimanja Zdravstvene
škole i povezali ih s temom natjecanja.
Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ vjerouèenike je
pozvao da vrednote Drugoga vatikanskog sabora unesu u
meðuljudske odnose kako bi usvojene informacije postale
himna životu i našoj Domovini. Predsjednik Povjerenstva
vjerouèitelj Nikola Milanoviæ predstavio je natjecateljske
ekipe te ih upoznao s pravilima Vjeronauène olimpijade.
Uslijedilo je natjecanje koje se sastojalo od pisanog testa,
tombole i kviza "Tko želi biti Isusov milijunak?"
Nakon testova i okrepe vjerouèenici osnovnih škola u pratnji
profesora domaæina obišli su splitsko središte, dok su
srednjoškolski natjecatelji su upoznati s osnovnim
zanimanjima Zdravstvene škole i medicinskim umijeæima za
koje se uèenici osposobljavaju.
Tridesetero uèenika pojedinaèno je nagraðeno knjižicom
"Bog u metrou" za najbolje riješeni test. Tri uèenice iz
osnovnih škola riješile su stopostotno pisani test. Igra
"tombola", u kojoj su istodobno sudjelovale sve ekipe,
pokazala je izvrsno znanje uèenika i osnovnih i srednjih
škola. U završnoj igri "Tko želi biti Isusov milijunak?"
sudjelovalo je po pet najuspješnijih ekipa osnovnih i srednjih
škola koje su dale pobjednike ovogodišnje Vjeronauène
olimpijade.
Prvo mjesto osvojila je ekipa Osnovna škola Kneza Trpimira
iz Kaštel Gomilice koju je pripremila vjerouèiteljica Zdenka
Krokar, s postignutih 96,50 bodova. U kategoriji srednjih
škola prvo mjesto osvojila je Nadbiskupijska klasièna
gimnazija "Don Frane Buliæ" iz Splita pod vodstvom s. Petre
Šakiæ s 95,75 bodova. Sve su ekipe dobile priznanja o
sudjelovanju na natjecanju, a po prvih pet ekipa posebno je
nagraðeno vrijednim knjigama od strane Katehetskog ureda
Splitsko-makarske nadbiskupije.
Na završetku Nadbiskupijske vjeronauène olimpijade
predstojnik don Josip Periš èestitao je pobjednicima i
zahvalio vjerouèenicima, njihovim mentorima, domaæinima i
èlanovima Povjerenstva.
Domovinske vijesti
Predavanje o biskupu Strossmayeru u Dubrovniku
Dubrovnik, 19.2.2015. (IKA) - "Josip Juraj Strossmayer –
istine i kontroverzije" naslov je tribine koju je uz 200.
obljetnicu roðenja blagopokojnog ðakovaèko-bosanskog i
srijemskog biskupa u èetvrtak 19. veljaèe u Dvorani sv.
Ivana Pavla II. u Dubrovniku organizirala Družba "Braæa
hrvatskog zmaja." O biskupu Strossmayeru, posebice o ideji
južnoslovenstva i njegovom istupu na Prvom vatikanskom
saboru, govorio je dr. Ivica Šola, profesor na osjeèkom
sveuèilištu, teolog i publicist.
Predavaè je uvodno kazao da je 85% graðe o Josipu Jurju
Strossmayeru (1815.-1905.), o kljuènim temama i
prijelomnim razdobljima njegova života u arhivima
neistraženo, a barata se prejakim tezama o njemu. Neki
autori smatraju da je on obilježio religijsku povijest 19.
stoljeæa, kao što je Bismarck obilježio politièku povijest tog
razdoblja.
Objašnjavajuæi multikulturalni ambijent u kojem je
Strossmayer odrastao, dr. Šola je kazao kako je
Strossmayeru razlièitost bila prirodno stanje jer je odrastao u
obitelji u kojoj je otac bio austrijski èasnik, majka Hrvatica,
a u Osijeku su se u njegovo vrijeme govorila tri jezika:
njemaèki, maðarski i hrvatski. Veæ u Beèu se susreo se tim
da su maðarizacija i germanizacija njegovu priroðenu
razlièitost htjeli svesti na istost. Dvije sile su željele dokinuti
tu razlièitost na štetu slavenskog naroda, pa i hrvatskog, što
je utjecalo na to da Strossmayer u poèetku prigrli ideju
austroslavizma na federalnoj osnovi. Kako su se povijesne
prilike mijenjale Strossmayer je i dalje ostajao vjeran ideji
jednakopravnosti slavenskih naroda. Vidjevši da to ne može
ostvariti kroz politiku, prebacio je svoje djelovanje na
kulturno podruèje.
Njegovo austroslavstvo nije uspjelo, pa je mislio da æe
možda lakše uspjeti s okrupnjavanjem korpusa južnih
Slavena, uvijek vodeæi raèuna o pitanju hrvatske državnosti,
te je tako pokušao provesti ideju južnoslavenstva. Bio je
neshvaæen i od Ante Starèeviæa i od srpskog naroda, rekao je
Šola.
Kad se danas govori o Strossmayeru smatra se da je on kriv
za jugoslavensku državu, kazao je predavaè, te je citirao
neke povijesne dokumente koji govore suprotno. On je
uvijek zagovarao jedinstvo razlièitosti, a svugdje se susretao
s hegemonijom. Mit o njegovom politièkom jugoslavenstvu
nastao je u bivšoj državi kad je njezina propaganda to
koristila da bi napadala hrvatski nacionalizam, ustvrdio je dr.
Šola.
Govoreæi o kontroverzijama vezanim uz Strossmayera na
crkvenom podruèju predavaè je kazao kako ðakovaèki
biskup nije pristao, u vrijeme kada Crkva gubi moæ u 19.
stoljeæu, na tzv. konstantinovsku Crkvu odnosno Crkvu
vezanu uz politiku nego je stao uz liberalnu opciju koja se
okupila oko novina L'avvenire. Objašnjavajuæi ideje te
skupine predavaè je kazao rijeè o skupini koja je, sto godina
prije Drugog vatikanskog sabora, pedeset godina prije Karla
Bartha, smatrala da je Crkva vezana uz politiku prošlost, te
da treba djelovati drugaèije. Strossmayer je vidio da se Crkvi
dogaða jedan proces koji se ne bi smio dogaðati, a to je, da
kad Crkva gubi svjetovnu moæ, onda nastoji uèvrstiti
unutarcrkvenu moæ. Smatrao je da æe tako doæi do
centralizma u Crkvi i da se time gubi kolegijalnost biskupa.
Nije toèno da je Strossmayer negirao Papin primat, kazao je
dr. Šola, te spomenuo njegov èetvrti govor na Prvom
vatikanskom saboru u kojem Strossmayer pokazuje kako æe
se glasovanjem o papinoj nezabludivosti izgubiti braæu
protestante i pravoslavne, koje on ima u svojoj biskupiji.
Kada se glasovalo on je otišao. Nije se slagao s papom, ali
nije htio ni glasovati protiv. Svojoj biskupiji napisao je
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
9
Domovinske vijesti
okružnicu u kojoj traži da prihvate ono što je izglasovano u
Crkvi. Predavaè je u tom kontekstu ukazao na
Strossmayerovu širinu i dalekovidnost, njegovu velièinu i
primjer za današnje vrijeme. Naveo ga je kao primjer osobe
koja svojim neslaganjem ne razbija jedinstvo.
U glazbenom dijelu programa sudjelovali su Katedralni
madrigalisti i Kvartet Sorkoèeviæ. Njihovim voditeljima
profesorima Margit Cetiniæ i Slobodanu Begiæu moderator
veèeri Nikola Obuljen, predsjednik Zmajskog stola
Dubrovnik, uruèio je zahvalnice za dugogodišnju uspješnu
suradnju.
Predavanju je, uz ostale, nazoèio i dubrovaèki biskup Mate
Uziniæ.
Natjecanje iz vjeronauka Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije
Ðakovo, 19.2.2015. (IKA) - Ekipa Osnovne škole Antuna
Gustava Matoša iz Vinkovaca, pod vodstvom vjerouèitelja
Ivice Begoviæa i ekipa Gimnazije Vukovar, pod vodstvom
vjerouèiteljice Sanje Matièiæ, pobjednici su ovogodišnjeg
Nadbiskupijskog natjecanja iz vjeronauka, održanog 19.
veljaèe u Ðakovu na temu "Drugi vatikanski sabor".
Dvanaest ekipa osnovnoškolaca natjecalo se Osnovnoj školi
I. G. Kovaèiæa, gdje je natjecanje vodila državna povjerenica
za vjeronauènu olimpijadu Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije,
vjerouèiteljica Emilija Dodig, a prisutna je bila i Izidora
Popoviæ, koordinatorica za školski vjeronauk pri
Nadbiskupskom katehetskom uredu. Gimnazija A. G.
Matoša u Ðakovu bila je domaæin natjecanja za 12 ekipa
srednjoškolaca. Natjecanje je vodio vjerouèitelj Dario
Kustura, a nazoène je pozdravila predstojnica Katehetskog
ureda dr. sc. Teuta Rezo, a potom i ravnatelj Škole Zlatko
Mrkiæ, poželjevši uspješno natjecanje. U obje škole
vjerouèenici su prvo rješavali pismeni dio ispita. Potom je
slijedio drugi dio, pod nazivom "Tombola" te treæi dio –
"Milijunak".
Sveèanost proglašenja pobjednika održana je u Dvorani
Antuna Mandiæa Središnje nadbiskupijske i fakultetske
knjižnice u Ðakovu, gdje je nazoène pozdravio ðakovaèkoosjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ. Zahvalu je uputio
Nadbiskupskom katehetskom uredu, Agenciji za odgoj i
obrazovanje – Podružnica Osijek, vjerouèiteljima koji su
sudjelovali u povjerenstvima i onima koji su potaknuli i
pripremali vjerouèenike za natjecanje, te ravnateljima škola
u kojima se natjecanje održalo. Natjecatelje je nazvao
pobjednicima, najboljima od najboljih,
jer prije
nadbiskupijskog postigli izvrsne rezultate na školskim i
županijskim natjecanjima te im èestitao na rezultatima.
"Svi se smijete osjeæati kao dobitnici i pobjednici. Znam da
u ovakvim natjecanjima prvo mjesto èesto ovisi o sitnicama,
malim razlikama, u malo više spretnosti. Nemojte biti
nezadovoljni ako ste u neèemu pogriješili. Tema na koju ste
se natjecali je široka, velika, zahtjevna, i zato vam se svima
divim na postignutim rezultatima. Vjerujem da ste iz svega
izvukli ono najbitnije, da ste se obogatili, družili se s ostalim
èlanovima ekipe i vjerouèiteljima te nauèili puno o Drugom
vatikanskom saboru", rekao je nadbiskup Hraniæ, poželjevši
pobjednièkim ekipama puno uspjeha na državnom natjecanju
koje æe se od 8. do 10. travnja održati na Krku.
Pobjednièkim ekipama i ove godine uruèene su posebne
nagrade: ljetovanje u Zatonu za ekipu osnovnoškolaca te
putovanje u Taize za ekipu srednjoškolaca.
.
10
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
ika
Održana sjednica biskupa Zagrebaèke crkvene pokrajine
Bjelovar, 19.2.2015. (IKA) - U Biskupskome ordinarijatu
Bjelovarsko-križevaèke biskupije u Bjelovaru u èetvrtak 19.
veljaèe održana je 25. sjednica biskupa Zagrebaèke crkvene
pokrajine, pod predsjedanjem zagrebaèkoga nadbiskupa i
metropolita kardinala Josipa Bozaniæa. Na sjednici su
sudjelovali svi biskupi Metropolije: varaždinski biskup Josip
Mrzljak, sisaèki biskup Vlado Košiæ, križevaèki vladika
Nikola Kekiæ, domaæin bjelovarsko-križevaèki biskup
Vjekoslav Huzjak te zagrebaèki pomoæni biskupi Valentin
Pozaiæ, Ivan Šaško i Mijo Gorski.
Središnja toèka sjednice bila je pastoralna godina u znaku bl.
Alojzija Stepinca, na tragu ranije donesenih odluka i poticaja
za osmišljavanje i življenje jakih vremena ove liturgijske
godine, osobito došašæa i korizme. Biskupi su se osvrnuli na
ostvarivanje hodoèašæa i pohoda vjernika u mjesta:
blaženikova roðenja (Krašiæ), njegove nadbiskupske službe
(Zagreb), zatoèeništva (Lepoglava i Krašiæ) i beatifikacije
(Marija Bistrica), a osobito na njegov grob u zagrebaèkoj
prvostolnici. Istaknuto je da je vidljiv snažan odaziv
vjernika, poveæan je broj hodoèašæa, poraslo je zanimanje
mladih i sudjelovanje u pobožnostima. Predstavljen je
program hoda s relikvijama bl. Alojzija i njihovo èašæenje u
svim župama Zagrebaèke nadbiskupije (od poèetka korizme
2015. do spomendana bl. Alojzija 10. veljaèe 2016.).
Biskupi su zakljuèili da se u hrvatskoj javnosti raznim
sredstvima pokušava nametnuti trend ignoriranja važnosti bl.
Alojzija u životu hrvatskih vjernika tako da se gotovo
zanemaruju dogaðaji i slavlja povezana s blaženim
Kardinalom, a koja su ispunjena oduševljenjem vjernika. To
je tim žalosnije jer je upravo on sjajan uzor i putokaz
izgraðivanja i promicanja istinskih vrijednosti u hrvatskome
društvu. Ipak, u svemu raduje osjetljivost novih naraštaja za
istinu o Blaženiku. Biskupi æe posebnu pozornost posvetiti
ovogodišnjim krizmanicima u približavanju svetosti bl.
Alojzija, istièe se u priopæenju upuæenom nakon sjednice
koje prenosi Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.
Vjeronauèna olimpijada Dubrovaèke biskupije
Dubrovnik, 19.2.2015.
(IKA) - Biskupijska klasièna
gimnazija Ruðera Boškoviæa s pravom javnosti pobijedila je
na županijskoj/biskupijskoj razini natjecanja iz vjeronauka te
æe tako predstavljati Dubrovaèku biskupiju na državnom
natjecanju. Pobjednièku ekipu èine uèenici: Pero Paskoviæ,
Lucija Zakarija, Jelena Beniæ i Roko Gvozdenica Šipiæ, a
mentorica im je s. Vianeja Kustura. Meðu osnovnim
školama pobijedila je ekipa OŠ Cavtat, koju èine uèenici
Nikoleta Rodiæ, Antonija Zoriæ, Robert Senjo i Lucija
Hartman, a mentorica je vjerouèiteljica Katarina Radoniæ.
Natjecanje je održano u èetvrtak 19. veljaèe u Biskupijskoj
klasiènog gimnaziji. Tajnik Katehetskog ureda Dubrovaèke
biskupije mr. don Marinko Šljiviæ zaželio je sudionicima da
natjecanje bude uspješno, ali naglasivši da je ipak najvažnije
stvoriti zajedništvo i prijateljstvo, a ne pobijediti. Predstojnik
Katehetskog ureda mr. don Josip Mazarekiæ je istaknuo
važnost Drugog vatikanskog sabora, te zahvalio biskupu,
uèenicima, kao i vjerouèiteljima na njihovom trudu u
pripremi uèenika.
Nakon molitve koju je predvodio, okupljenima se obratio i
dubrovaèki biskup Mate Uziniæ koji je izrazio radost
èinjenicom da je tako velik broj mladih ova tema
zainteresirala i okupila, iz èega je zakljuèio da Drugi
vatikanski koncil nije bio preokupacija Crkve samo prije 50
godina kada je zatvoren, veæ je to na odreðeni naèin i danas,
te kazao: "Znam da ste puno toga nauèili o Koncilu, no ono
što bih još više volio jest da vi ono znanje koje ste usvojili,
ika
koje imate, da to znanje primijenite u vašem kršæanskom
životu i u praksi. Koncil je bio, dao nam je usmjerenja, ali
još u potpunosti nismo uspjeli ostvariti ono što je od nas
Koncil oèekivao. Da se to ne bi dogodilo i vama, ta znanja
nemojte ostaviti samo u teoriji, pretvorite ih u praksu, uèinite
da po vama ova naša biskupija na pravi naèin zaživi
koncilskim duhom", te je istaknuo da to provoðenje Koncila
u praksu ne mogu ostvariti sami biskupi, sveæenici, redovnici
i redovnice, veæ samo u zajedništvu s vjernicima laicima.
Poruèio je mladima da ako to ostvare, postat æe zapravo
pravi pobjednici tog natjecanja.
Vjeronauèna olimpijada Poreèke i Pulske biskupije
Najbolji su bili uèenici OŠ Vladimir Gortan iz Žminja i
Gimnazije Pula
Žminj, 19.2.2015. (IKA) - Vjeronauèna olimpijada za
Poreèku i Pulsku biskupiju, odnosno Istarsku županiju,
održana je 19. veljaèe u Pazinskom kolegiju. Iz 8 osnovnih i
4 srednje škole, 48 uèenika natjecalo se u znanju o
ovogodišnjoj temi "II. vatikanski koncil". Natjecanje je
poèelo uvodnim pozdravom domaæina ravnatelja Pazinskog
kolegija preè. Alejandra Castilla Jimeneza koji je svim
natjecateljima èestitao na trudu uloženom u savladavanju
opsežne graðe za natjecanje. U svijetu, kako ga je papa
Franjo nedavno definirao, globalizirane ravnodušnosti, imati
pred sobom pedesetak mladih koji su marljivo radili na
usvajanju graðe o II. vatikanskom koncilu, a i mnogo više je
onih koji su se pripremali za školska natjecanja, znak je
boljeg, obeæavajuæeg sutra, naglasio je ravnatelj. Kao uvod u
temu natjecanja prikazan je kratki isjeèak iz filma o životu
svetog pape Ivana XXIII. u trenucima kada je odluèivao
sazvati II. vatikanski koncil. Natjecanje je sveèano otvorio
ordinarij Dražen Kutleša, a nazoèili su predstojnik
dijecezanskoga Katehetskog ureda mons. Vilim Grbac i
kancelar biskupije Sergije Jeleniæ.
Nakon glazbeno-meditativnih momenata koje su uprilièili
uèenici Kolegija skupu se obratio biskup Kutleša.
Spominjuæi sekvencu iz filma biskup je naglasio kako je II.
vatikanski koncil htio ono što je životno, živu Crkvu
približiti svakome èovjeku. U tadašnjem svijetu utilitarizma,
relativizma i pragmatizma kada je sve èešæe zastupana ideja
da Istine nema, Crkva je željela podsjetiti, potvrditi da uvijek
vrhovna Istina jest Bog, Isus Krist, odnosno htjela je ljude
usmjeriti prema transcendentnoj dimenziji vjere.
Praktiène informacije i napomene o odvijanju natjecanja
dala je povjerenica za Vjeronauènu olimpijadu u Poreèkoj i
Pulskoj biskupiji i èlanica Državnog povjerenstva za
provedbu natjecanja iz vjeronauka vjerouèiteljica Nela
Peteh.
U kategoriji srednjih škola najbolji su bili uèenici Gimnazije
Pula: Matea Karloviæ, Josipa Karloviæ, Julijana Mašoviæ i
Ana Antoloviæ, pod vodstvom mentora Kazimira Berljavca.
U kategoriji osnovnih škola najuspješniji su bili uèenici iz
žminjske Osnovne škole Vladimira Gortana pod vodstvom
mentorice Karmele Lazariæ: Ena Paus, Nikolina Otoèan,
Luka Gjuriæ i Vedrana Rudan.
Natjecateljski dan završio je proglašenjem pobjednika te
podjelom prigodnih darova koje je osigurao Biskupski
ordinarijat. Ovogodišnji vjeronauèni olimpijci dobili su
nedavno objavljenu monografiju o poreèkoj Eufrazijani.
Organizacija, koordinacija te pravilno i uspješno odvijanje
ovogodišnje vjeronauène olimpijade u Poreèkoj i Pulskoj
biskupiji zasluga su Županijskog povjerenstva na èelu s
ravnateljem Kolegija.
Domovinske vijesti
Književna veèer HKD-a Sv. Jeronima
Predstavljena knjiga Elvisa Duspare "Nanovo roðen"
Zagreb, 19.2.2015. (IKA) - Na desetoj književnoj veèeri
èetvrtkom Hrvatskoga književnog društva Sv. Jeronima,
održanoj 19. veljaèe, a uz sudjelovanje Stjepana Razuma i
samoga pisca, predstavljena je knjiga Elvisa Duspare,
"Nanovo roðen". Duspara (1972.) je vrlo zauzet u
promicanju kršæanskih vrednota u hrvatskom javnom
prostoru, pišuæi u èasopisima "Book" i "Nacija", te na
mrežnom portalu "Dnevno.hr". Glavni lik romana Ilija Mali,
tj. sam Elvis Duspara, mladi je poduzetnik koji je zbog
poslovnog uspjeha izgubio vezu sa stvarnošæu. Nakon
tragedije u obitelji, kad mu umire jednogodišnji sin
prvoroðenac, te njemu i njegovoj supruzi Jasni sve izgleda
izgubljeno, nalazi se u besmislu svoga postojanja. Tražeæi
istinu dobiva mir i sigurnost koju može dati jedino Isus
Krist. Knjiga je zanimljiva u pojedinostima i u cjelini.
Satkana je od mnogo zasebnih poglavlja koja se mogu èitati
odvojeno. Duspara je iznio mnoge dogaðaje koji nisu
protumaèivi ljudskom logikom i fizièkim zakonima. Bog
djeluje u ovom svijetu, a da veæina èovjeèanstva to uopæe ne
zapaža. To je znak da su se ljudi odmetnuli od Boga ili im
svjetski moænici, predvoðeni Zavodnikom, skreæu pozornost
od tih Božjih znakova. Sam pisac posvjedoèio je kako je iz
današnjega njegova viðenja, smrt njegova djeteta bila za
njega i njegovu obitelj blagoslovljeni trenutak koji ga je
pokrenuo na traženje istine i smisla života, te doveo do Isusa
Krista, a to je za èovjeka najveæa dobit.
Izabrane skladbe za Uskrs fest 2015.
Zagreb, 19.2.2015. (IKA) - Izabrani su sudionici Uskrs
festa, našega najstarijeg festivala popularne kršæanske
glazbe, koji æe se održati 12. travnja u Koncertnoj dvorani
"Vatroslav Lisinski" u Zagrebu. Organizatori festivala –
Ured Hrvatske biskupske konferencije za mlade i Hrvatski
katolièki radio – rezultate su objavili u èetvrtak 19. travnja u
HKR-ovoj glazbenoj emisiji "Sacro ritam". Izvoðaèe Uskrs
festa 2015. - njih 15, od ukupno 49 prijavljenih – izabrale su
dvije neovisne struène komisije. Tekstove pjesama
ocjenjivali su dr. Boris Beck, vlè. Velimir Martinoviæ i prof.
Marina Èubriæ. Glazbenu komisiju èinili su: o. Anto Bobaš,
Jelena Vukoviæ, Mladen Vuk, Anita Vidoviæ Medved, Alan
Hržica, vlè. Marinko Milièeviæ i Leo Lang. Izvoðaèi dolaze
iz 10 hrvatskih gradova (Vukovar, Zagreb, Split, Dugo Selo,
Rijeka, Prelog, Osijek, Èakovec, Rovinj, Varaždin,) te 4
gradova iz dijaspore (Mostar – Bosna i Hercegovina,
Laupheim i Wuppertal - Njemaèka, Balgach – Švicarska).
Sudionici Uskrs festa 2015. su: Agnus - Želim ti život na
dlanu dati (Prelog); Andriane - S Tobom Isuse (Split); Ante
Toni Jankoviæ - Svakidašnja jadikovka (Zagreb); Davor
Terziæ i Antonio Tkalec - Jaganjèev i Mojsijev hvalospijev
(Rovinj - Varaždin); Katarina Marèinkoviæ - Slavim Te
Kriste (Balgach / Švicarska); Marijana Zovko - Kao Toma
nevjerna (Laupheim / Njemaèka); Sliryc 33 – Pobjeda (Dugo
Selo); Snježana Peuliæ - Trebam te (Wuppertal / Njemaèka);
Tajana Šariæ i Ljubo Vukoviæ - Hvala Ti (Zagreb); VIS
Cantero - Osposobi me za Ljubav (Mostar / BiH); VIS
Damjan - Svjetlo križa (Vukovar); VIS Familias - Izvor
ljubavi (Osijek); Vlaho Prohaska - Doæi æe èas (Rijeka);
Vlatko Vukina i Janja Vukina Fuèko - Ti svjetlo si svijeta
(Èakovec) i Zbor mladih Preslavnog Imena Marijina Nevjerojatna snaga (Osijek), izvijestio je Organizacijski
odbor Uskrs festa 2015.
.
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
11
Domovinske vijesti
Zapoèeo "Hod sa Stepincem" po župama Zagrebaèke
nadbiskupije
Zagreb, 20.2.2015. (IKA) – Prijenosom moæi bl. Alojzija
Stepinca iz zagrebaèke katedrale u župnu crkvu Pohoda
Blažene Djevice Marije na Dolcu u 20. veljaèe zapoèeo je
"Hod sa Stepincem" po župama Zagrebaèke nadbiskupije
koji æe trajati do Stepinèeva 2016. Neposredno prije
procesije koju je predvodio u zajedništvu s pomoænim
biskupima Valentinom Pozaiæem i Mijom Gorskim,
zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ u zagrebaèkoj
prvostolnici podsjetio je kako je Stepinac prema zamisli onih
kojima je smetao, trebao ostati zaboravljen, "kao osuðenik
negdje odstranjen, neprisutan, a on je iz godine u godinu sve
prisutniji. Sve više osjeæamo njegovu nazoènost. Ali zašto?
Onaj koji je blizu Bogu, blizu je i èovjeku. Mi osjeæamo da
nam je Stepinac blizu, da nas on prati". Kardinal je izrazio
radost što poèetku ovoga znakovitog hoda nazoèe mladi. Oni
su Stepinèevi svjedoci, svjedoci da vrijedi hodati za
Stepincem, rekao je kardinal. Potom je procesija krenula iz
katedrale, preko trga ispred katedrale, te tržnice Dolac do
crkve Sv. Marije gdje je relikvije doèekalo mnoštvo
vjernika.
U homiliji nakon Službe rijeèi, kardinal je istaknuo da je
èašæenje relikvija uvijek pratila osjeæajnost, pobožnost,
molitva za zagovor i milost. Susret i molitva u nazoènosti
relikvija blaženoga Alojzija voðeni su evanðeoskim
svjetlom, a to znaèi da ih vidimo u povezanosti s vjerom u
uskrsnuæe tijela. Relikvije svetih šalju jasnu poruku da
èovjek nije osuðen na posvemašnje nestajanje, nego je,
zahvaæen milošæu, nositelj klice vjeènosti, a time one govore
o temeljnim postavkama kršæanske antropologije, pojasnio je.
Povijest zemnih ostataka blaženoga Alojzija govori kako se
nastojalo odstraniti njegovo tijelo, umanjiti ili uništiti
njegovo znaèenje i prisutnost, pa èak i poniziti. Najbolje to
govori odluka puna morbidnosti i metaforièkoga naboja da
se njegovo srce spali. U tome se vidi svjedoèenje neprijatelja
o istini koju spoznaju, ali ne žele prihvatiti. Naš molitveni
hod s relikvijama i okupljanje oko njih izazov je
suvremenomu poimanju èovjeka, koje s jedne strane, velièa
ljudsko tijelo do razine idolatrije, a zatim ostaje nijem pred
otajstvom smrti, previðajuæi i obescjenjujuæi ljudsku
cjelovitost. Takvim pristupom ljudsko tijelo postaje
predmetom koji gubi dostojanstvo i smisao. Naša upuæenost
na svetost života blaženoga Alojzija pomaže nam da Bogu
zahvalimo za život, da život cijenimo od prvoga trenutka, od
samoga zaèeæa do zadnjega daha na zemlji koji èovjeka
povezuje s vjeènošæu. Hodom s relikvijama odajemo poèast
svim ljudskim životima, misleæi na one, i u našoj Domovini,
koje osobito njihovi najbliži još uvijek traže. Svi su
otkupljeni u Kristu i zato smo pred zemaljskim
nepoznanicama puni nade, istaknuo je kardinal.
Ukazao je na znakovitost poèetka ovoga puta u vremenu
korizme. Ovim hodom želimo uèvrstiti svoja srca i srca
svojih bližnjih u vjeri i nadi, svjesni da nas zagovor
blaženoga Alojzija ne ostavlja same. On bdije nad nama, a
noseæi njegovu prisutnost zagledani smo u njegovu vjeru te
sigurni da æe nam olakšati prepoznavanje naših putova,
nošenje naših križeva i svjedoèenje Kristove pobjede. Neka
nas na tom putu prati nebeska pomoæ naše i Isusove Majke
Marije, rekao je na kraju homilije kardinal Bozaniæ, te
zajedno s vjernicima izmolio molitvu za proglašenje svetim
bl. Alojzija. Prije blagoslova kardinal Bozaniæ istaknuo je
kako je na hodu s nama bl. Alojzije kao naša snaga, naša
nada. Stoga, se i ovaj hod odvija pod geslom "Blaženi
Alojzije – nada meðu nama". Nakon župe sv. Marije do 4.
ožujka hod æe se nastaviti župama Gornjogradskoga
dekanata.
12
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
ika
"Zaposlimo se" oko dobrih misli
Korizmena
poruka
hvarsko-braèko-viškoga
biskupa
Slobodana Štambuka
Hvar, 21.2.2015. (IKA) – "U korizmi 2015. nudim sebi i
vama misao o mislima. Misao po kojoj èovjek pronalazi
smisao, smisao svega u sebi i oko sebe. Zastavljamo se na
'poèetnom udarcu' naših ljudskih poduzimanja: misliti!
Imamo moguænost misliti po èemu možemo u korijenu
našega djelovanja rješavati 'proizvod' misli: (ljudsku) rijeè i
(ljudsko) djelo, pa i propuste ukoliko smo bili pozvani
misliti i promisliti što nam je bila dužnost da ne izostavimo
nešto što je vrijedno našega domišljanja, pa i predviðanja",
piše hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk na
poèetku korizmene poruke koju je uputio vjernicima mjesne
Crkve. Podsjeæa kako u pokajnièkomu èinu za naše grijehe
na prvo mjesto stoji "jer sagriješih mišlju", te potièe vjernike
na razmišljanje o tome koliko u praktiènome pristupu
grijesima svoju pozornost u "ispitu savjesti" daju grijesima
kojima je izvor – ishodište naše misli.
Vjernici su pozvani u Božjoj rijeèi zapisanoj u Pismu
pronalaziti polazište za prosudbu i usmjerenje vlastitih misli,
istièe biskup i podsjeæa pritom da se starozavjetni pisci èesto
u svojim osvrtima i preporukama pozivaju na ljudske misli,
bilo u pozitivnom bilo u negativnom smislu, te navodi
primjere. "Korizma je izvrsna prigoda za pravilnu 'upotrebu'
naših misli! 'Zaposlimo se' oko dobrih misli! Odbacimo zle
misli! I dakako, mislimo o svojim rijeèima i èinima! Ne
dozvolimo da naše misli 'odu na odsustvo'! A prije odlaska
na svetu ispovijed, u svoju pripremu ukljuèimo i ono što
sagriješismo mišlju", pozvao je biskup Štambuk.
Dan otvorenih vrata uršulinskog samostana u Varaždinu
Varaždin, 21.2.2015. (IKA) - Prvi put otkad se posljednjih
godina u prigodi Meðunarodnog dana vodièa turistièkih
vodièa prireðuje razgledavanje znamenitosti grada
Varaždina pod struènim vodstvom, u subotu 21. veljaèe
održan je Dan otvorenih vrata uz moguænost razgledavanja
jedne crkvene ustanove u tom gradu kulture i duhovnosti.
Prva ustanova koja se odazvala pozivu organizatora je
varaždinski Uršulinski samostan, koji njeguje znaèajno
crkveno blago o kojem brižno skrbe sestre uršulinke od svog
dolaska na hrvatsko tlo u Varaždin 1703. godine.
Više stotina posjetitelja sa zanimanjem je razgledalo
prigodnu izložbu koju je tim povodom u samostanu postavila
s. Klaudija Ðuran, uršulinka koja s posebnom zauzetošæu
èuva i promièe duhovno i materijalno crkveno blago
najveæeg i najstarijeg uršulinskog samostana u Hrvatskoj. Uz
struèno vodstvo s. Klaudije i turistièkih vodièa posjetiteljima
su predstavljeni pomno izabrani izlošci liturgijskog ruha i
posuða, ruènih radova u razlièitim tehnikama te pisanih i
tiskanih dokumenata koji govore o plemenitom
višestoljetnom djelovanju uršulinki koje je nemjerljivo
obogatilo ovaj grad. To djelovanje oslikava se ne samo na
odgojno-obrazovnom podruèju koje se nastavlja i danas
putem djeèjeg vrtiæa i osnovne škole, nego i kroz riznicu
crkvenog blaga koja je posljednji put znaèajnije bila
predstavljena 2003. godine na velikoj izložbi u prigodi 300.
obljetnice dolaska uršulinki u Hrvatsku i Varaždin. Stoga ne
èudi veliko zanimanje posjetitelja koji su poželjeli razgledati
izložbu reprezentativnih primjeraka i upoznati manje znane
crtice iz prošlosti uršulinskog samostana i samostanske
crkve Roðenja Isusova.
Meðu izlošcima našlo se nekoliko vrijednih primjeraka iz
razdoblja baroka, kao što su misno ruho iz 18. stoljeæa,
monstranca s poèetka 18. stoljeæa, liturgijsko posuðe
izraðeno od srebra koje je jedna uršulinka donijela u miraz,
ika
relikvijar s moæima sv. Anðele, jeruzalemski križ sa sedefom
i drvom iz maslinskog vrta iz 1744. godine i razni ruèni
radovi, meðu kojima najviše njih u tehnici izrade
lepoglavske èipke, kao i posuðe i recepti èuvene uršulinske
ljekarne. Meðu izlošcima bili su i mitra i drugo ruho baruna i
opata Sigismunda Szinersperga, zahvaljujuæi kojem je
izgraðen velik dio varaždinske uršulinske crkve i samostana,
èime je ostao zabilježen kao najveæi dobroèinitelj te crkvene
ustanove koja je kroz stoljeæa obilježila duhovni život
Varaždina.
Zainteresirani su mogli razgledati i uršulinsku crkvu u kojoj
se, uz oltare, slike i kipove nalaze zemni ostaci sv. Viktorije
i službenice Božje Dobre Majke Klaudije (uršulinke
Klaudije Boellein), te èudotvorni kip Majke Milosti.
Korizmena poruka biskupa Škvorèeviæa
Požega, 21.2.2015. (IKA) - U Godini sv. Terezije Avilske,
zaštitnice požeške katedrale, požeški biskup Antun
Škvorèeviæ uputio je vjernicima korizmenu poruku,
naslovljenu rijeèima avilske svetice "Samo je Bog dostatan".
"Naše vrijeme slièno je Terezijinu vremenu. Duboko
osjeæamo da se danas u globalizacijskim procesima mijenja
odreðeni okvir ostvarivanja ljudskoga postojanja i smisla,
pojavljuje se novo poimanje èovjeka, braka i obitelji,
dosadašnje vrijednosti gube na znaèenju i postavlja se
pitanje dokle možemo stiæi tim novim putem koji još nije
konaèno trasiran. Uvjeren sam da i za ovu našu situaciju
vrijedi odgovor sv. Terezije: 'Samo je Bog dostatan'! Nijedan
model ostvarivanja ljudskoga života koji ne raèuna da je
èovjek po srcu odreðen za Boga i da bez njega ne može biti
sretan – nije realan. Stoga æe najbolje za sebe i za hrvatsko
društvo uèiniti onaj tko, prema Terezijinim mjerilima, ove
korizme odluèi napraviti nove korake s Bogom, proèistiti se i
uèvrstiti na njegovu putu", istièe biskup Škvorèeviæ.
Novi koraci povezani su s Isusovim pozivom "Obratite se i
vjerujte evanðelju", istièe biskup, te pojašnjava: "Obraæenje
je nastojanje oko integralnoga èovjeka, njegova mentaliteta i
djelovanja koje treba biti u skladu s Bogom koji ga poziva
da se odvrati od vlastita ropstva i slijedi put istinske slobode.
To je sinteza cjelokupna kršæanskoga iskustva koje je
Terezija svojim naporima postigla uz pomoæ Božju".
U zakljuèku korizmene poruke biskup Škvorèeviæ vjernike
potièe na konkretne korizmene korake. "Svetica iz Avile
snažno nas podsjeæa da se u svako doba trebamo vraæati
razlozima srca u kojima progovara Bog te nas potièe da se
pod geslom 'Samo je Bog dostatan', odvažimo s njome ove
korizme odluèno se opredijeliti za život s Bogom. U tome
vam od pomoæi žele biti kateheze nadahnute iskustvom sv.
Terezije Avilske koje æe se svakoga petka, povezano s
pobožnošæu križnoga puta, održavati u svim našim župama.
Dok se po razmišljanju Božje rijeèi, po postu i molitvi
budete ovih svetih dana ispunjali Božjom blizinom, rast æe u
vama osjeæaj za bližnjega, napose za onoga u nevolji,
osamljenoga, ostarjeloga, bolesnoga ili siromašnoga.
Posvetite toj našoj 'najmanjoj braæi' (usp. Mt 25,40) dio
svojega vremena, pažnje i srca, odvojite za najpotrebnije i
svoj novèani prilog petkom koji prikupljamo pod geslom
'Podijelimo kruh s gladnima'. Iskusit æete duhovno bogatstvo
od kojeg se živi više nego o kruhu, kako je Isus protumaèio
Napasniku u pustinji (usp. Mt 4,4). Želim vam korizmu punu
novih plemenitih koraka koji æe uèiniti da se sve vaše
poteškoæe i trenutaèno društveno stanje u Hrvatskoj liši
mraka i osvijetli Božjim smislom", poruèuje biskup
Škvorèeviæ.
Domovinske vijesti
Dekanatska hodoèašæa u bjelovarsku katedralu
U sklopu priprave na proslavu 5. obljetnice uspostave
Bjelovarsko-križevaèke biskupije
Bjelovar, 21.2.2015. (IKA) - Kao pripravu na sveèanu
proslavu 5. obljetnice uspostave Bjelovarsko-križevaèke
biskupije 20. ožujka, a u želji jaèanja crkvenog zajedništva
vjernika sa središtem biskupije, organizirana su župna
hodoèašæa u bjelovarsku katedralu po dekanatima.
Tako su u subotu 21. veljaèe u katedralu Sv. Terezije
Avilske hodoèastili vjernici Vrboveèkoga dekanata na èelu s
dekanom i župnikom župe sv. Margarete u Dubravi preè.
Stjepanom Šprajcom. Prije mise vjernici su mogli pristupiti
sakramentu ispovijedi, a uprilièen je i prigodan program koji
se sastojao od vizualne prezentacije i sažetog govora o biti
Crkve, njenom poslanju i hijerarhijskom zajedništvu te s
time povezano o ustrojstvu Bjelovarsko-križevaèke
biskupije.
Euharistijsko slavlje predvodio je biskup Vjekoslav Huzjak
koji je u uvodnoj rijeèi srdaèno pozdravio sve prisutne te
protumaèio smisao hodoèašæa u katedralu. Istaknuo je kako
su ti susreti prigoda da vjernici Bjelovarsko-križevaèke
biskupije bolje upoznaju svoju katedralu te prodube
zajedništvo sa svojim biskupom. "Ova je katedrala, kao
majka svih crkava u biskupiji, mjesto gdje se osjeæa
povezanost u vjeri. Ovo je mjesto gdje se slavi Bog i gdje se
okuplja Crkva. S ovoga mjesta upuæujemo svoje molitve za
našu povijest, za našu sadašnjost i za našu buduænost jer to je
mjesto koje daje sigurnost da je Bog s nama i da smo mi s
njime. Tako povezani, ugraðeni smo u Crkvu Kristovu koju
je On utemeljio na temelju apostola i za koju je žrtvovao
svoj život. Ta je Crkva pozvana od poèetka biti svjedokom
Kristove ljubavi i navjestiteljicom Radosne vijesti svemu
svijetu. Mi smo ta Crkva danas na prostorima naše biskupije
u dragoj nam domovini Hrvatskoj", rekao je biskup.
U homiliji ohrabrio je vjernike da unatoè životnih poteškoæa
i medijske slike o prisutnosti zla u svijetu, ne posumnjaju u
Božju snagu i pobjedu dobra veæ se još odluènije pouzdaju u
Boga "koji jedini može dati snagu i jakost da se ljudi slože
zajedno te da s pomoæu Božjom grade i idu naprijed. Ako
imamo više pouzdanja u Boga, ako imamo svoj oslonac u
Bogu i svoju sigurnost u Bogu, onda æemo iæi naprijed i
onda kada nam je teško i kad nam se èini da ne ide."
Osvrnuvši se na èitanje iz proroka Izaije, protumaèio je na
koji naèin èovjek može zadobiti blagoslov i suzbiti razornu
silu zla i podjela: "Bog nas zove po proroku da maknemo iz
svoje sredine psovku, ružnu rijeè, svaðe i prijetnje meðu
sobom te da pustimo Bogu da on u naša srca stavi svoju
ljubav i da on izgraðuje odnose meðu nama. Onda æemo biti
blagoslovljeni i onda æemo iæi naprijed." Pod tim vidom
zajedništva i odgovornosti, skrbi jednih za druge, biskup je
govorio o obiteljskom licu Crkve koje odsjeva radošæu i
ljepotom, kazavši kako je "ova naša obitelj, Crkva, obitelj
koja se raduje svome stvoritelju, a raduje se i meðu sobom
jer je Bog za nas dao svega sebe, dao se za nas da mi
budemo spašeni, da idemo naprijed u životu, da stvaramo
dobre obitelji u kojima æe se raðati sretni ljudi, ljudi koji æe
moæi preuzimati odgovornost u društvu, u Crkvi, bilo gdje."
Zakljuèujuæi homiliju pozivom na molitvu za Papu, za njega
biskupa te sveæenike kako bi ostali vjerni Kristu i Crkvi te
kako bi služili u radosti i spremnosti na žrtvu, biskup je
poželio hodoèasnicima da s toga mjesta, iz susreta s Bogom i
ljudima ponesu u svoje domove blagoslov i pozdrave onima
koji su htjeli doæi, a nisu mogli, napose starijima i bolesnima.
Nakon misnog slavlja, koje su uvelièali zboraši više župa
dekanata, i zajedništva za stolom, održana je pobožnost
klanjanja Presvetom Oltarskom Sakramentu.
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
13
Domovinske vijesti
Mediji i redovnièko zajedništvo nekada i danas
Drugi u nizu susreta osoba posveæenoga života Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije
Belišæe/Bistrinci, 21.2.2015. (IKA/TU) - Drugi u nizu
susreta osoba posveæenoga života Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije održan je 21. veljaèe. Program je zapoèeo
predavanjem s. Mirjane Juranoviæ na temu "Mediji i
redovnièko zajedništvo nekada i danas" u župi sv. Josipa
radnika u Belišæu. Uslijedio je pohod filijalnoj crkvi Sv.
Stjepana Ugarskog u Bistrincima, rodnom mjestu sluge
Božjega o. Pelbarta Ladislava Lukacsa, jednoga od
sedmorice franjevaca, èlanova Maðarske franjevaèke
provincije sv. Ivana Kapistrana, koji su podnijeli muèeništvo
izmeðu 1944. i 1954. godine. Završetak susreta obilježen je
misnim slavljem u valpovaèkoj župnoj crkvi Bezgrešnog
zaèeæa Blažene Djevice Marije, gdje je o. Pelbart kršten, te
je stoga u krsnoj kapeli postavljeno prigodno spomenobilježje njemu u èast.
Nadbiskupijski susret pozdravnom rijeèju otvorila je s.
Ksenija Majstoroviæ, povjerenica za Pastoral osoba
posveæenog života Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, a
potom je dobrodošlicu izrekao župnik u Belišæu fra Branko
Janjiæ.
U predavanju s. Mirjane, èlanice Družbe sestara klanjateljica
Krvi Kristove, definirano je kršæansko te redovnièko
zajedništvo, a zatim su tematizirani elektronièki mediji:
radio, televizija, internet i mobitel u odnosu na redovnièko
zajedništvo.
"Može se reæi da elektronièki mediji, ispravno upotrebljeni,
mogu pridonijeti stvaranju i podupiranju zajednice
utemeljene na pravednosti i ljubavi. U mjeri u kojoj to èine,
postaju znakovima nade", rekla je predavaèica, istièuæi
pozitivan vid djelovanja društvenih i obavijesnih sredstava,
ali je naglasila i da ona na istim podruèjima mogu djelovati i
kao sredstva koja narušavaju dobro osobe i zajednice.
"Razlièiti medijski sadržaji - razmišljanja, vrijednosti i
ponašanja - koje donose elektronièki mediji, u samostanima
nailaze na sve više zainteresiranih konzumenata. Èesto se ti
sadržaji usvajaju bez dovoljnoga kritièkog prosuðivanja",
uputila je s. Mirjana. Podsjetila je kako je u poèetku u
zajednicama postojao samo jedan radio i televizor;
kompjutor i internet bili su dostupni samo odreðenim
èlanovima u zajednici, a s vremenom došlo je do toga da
navedena sredstva postaju redoviti dio dnevnog raspreda,
smetnja redovnièkoj rekreaciji te daju moguænost bijega u
virtualno zajedništvo.
Kao zanimljiva informacija istaknuto je da nijedan crkveni
dokument o posveæenom životu ne spominje mobitel, a ni
sami redovnici ga ne problematiziraju. "Rijetkost je susresti
redovnika ili redovnicu koja nema mobitel, SMSkomunikacija meðu redovnicima postala je svakodnevica",
te se i tu uoèava smanjenje usmene komunikacije, naglasila
je predavaèica te zakljuèila: "Potrebno je staviti naglasak na
važnost odgoja i samoodgoja za upotrebu medija. Pri tome je
važno razvijati osjeæaj za mjeru, samodisciplinu, askezu, a
nadasve krepost umjerenosti i razboritosti. Elektronièki su
mediji velik izazov za redovnike i redovnice pomoæu kojih
mogu pronalaziti nove i nesluæene naèine komunikacije te
iskoristiti znanja i vještine mlaðih redovnika i redovnica u
pronalaženju novih oblika i vidova zajedništva, osobito
služeæi se internetom."
Nakon predavanja susret je nastavljen radom u èetiri
radionice u kojima se raspravljalo o: elektronièkim medijima
i njihovu utjecaju na redovnièko zajedništvo, oblicima
rekreacije u redovnièkim zajednicama, zauzimanju
ispravnog stava prema medijima te upotrebi mobitela.
14
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
ika
Postavljeno spomen-obilježje na èast o. Pelbarta
Ladislava Lukacsa
Sveèano misno slavlje u valpovaèkoj župnoj crkvi predvodio
nadbiskup Ðuro Hraniæ
Valpovo, 21.2.2015. (IKA/TU) - Spomen-obilježje na èast
sluge Božjega o. Pelbarta Ladislava Lukacsa, jednoga od
sedmorice franjevaca, èlanova Maðarske franjevaèke
provincije koji su podnijeli muèeništvo, roðenog u
Bistrincima 18. veljaèe 1916., a krštenog u valpovaèkoj
župnoj crkvi 19. veljaèe iste godine, postavljeno je i
blagoslovljeno tijekom sveèanog misnog slavlja 21. veljaèe
u krsnoj kapeli valpovaèke župne crkve. Misnim slavljem
predsjedao je ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ, a
suslavili umirovljeni nadbiskup Marin Srakiæ, provincijal
Maðarske
franjevaèke
provincije
Magna
Domina
Hungarorum, o. Dobszay Benedek s ocima franjevcima,
domaæi župnik Zvonko Mrak, župnik u Belišæu i filijali
Bistrinci, fra Branko Janjiæ te brojni dijecezanski i
redovnièki sveæenici. Prisutne su bile osobe posveæenog
života iz cijele Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije te vjernici
Hrvati i Maðari iz Valpovaèkoga, Donjomiholjaèkoga i
Baranjskoga dekanata, pa se stoga pjevalo i molilo i na
maðarskom jeziku.
Pozdravljajuæi sve nazoène, mons. Hraniæ je rekao: "U
Belišæe i Valpovo privuklo nas je životno svjedoèanstvo i
muèenièka smrt jedne Bogu posveæene osobe, o. Pelbarta
Ladislava Lukacsa, roðenog u Bistrincima. Gospodin je
ovdje, u krsnoj kapeli u dnu ove crkve, zapoèeo svoje dobro
spasenjsko djelo u životu o. Pelbarta. Zato smo danas na zid
te krsne kapele stavili spomen ploèu s likom i prikladnim
tekstom, koja æe nas sve podsjeæati na djelovanje krsne
milosti u sluzi Božjemu, muèeniku o. Pelbartu."
Osvræuæi se na evanðeoski tekst o pozivu Leviju, buduæem
apostolu Mateju, nadbiskup je rekao: "Onaj tko ne doðe do
iskustva Mateja, sv. Pavla, sv. Petra koji plaèe u dvorištu
velikoga sveæenika jer je pred jednom sluškinjom pogazio
sva svoja obeæanja, sve svoje prisege te ostao potpuno
ogoljen i u svojoj oholosti potpuno ponižen, i tko se ne
susretne s iznenadnim pogledom Isusove dobrote i milosrdne
ljubavi, taj ne može razumjeti da se u odricanju samih sebe
pronalazi same sebe i da se u smrti vlastite volje ostvaruje
istinska volja Božja." Istièuæi kako je o. Pelbart zasigurno
prošao iskustvo i vlastite slabosti i susreta s pogledom
Isusove milosrdne ljubavi, koji mu je dao snagu za svjedoèki
život te muèenièku smrt, nadbiskup je prisutne upoznao s
njegovim životom. A svoju homiliju zakljuèio je rijeèima:
"Ova župna zajednica, Bistrinci i župa Belišæe, ponosni su
na toga velikog sina i èitava naša Nadbiskupija ponosi se
takvim svetaèkim likovima. Želimo se osnažiti primjerom
takvih, hrabrih i zrelih osoba posveæenoga života. I
vjerujem, drage redovnice i redovnici, da i vi doživljavate da
je ovo slavlje ohrabrenje za sve nas u našem kršæanskom
svjedoèanstvu, u kojemu, želimo li biti autentièni, se i od nas
traži, ne krvno muèeništvo, veæ dosljednost i potpuna
predanost Gospodinu."
O. Pelbart Ladislav/Laszlo Lukacs roðen je 18. veljaèe 1916.
godine u Bistrincima kao sin Stjepana i Jelisave roð. Novak.
Na krštenju je 19. veljaèe 1916. godine u ovoj valpovaèkoj
župnoj crkvi, dobio ime Ladislav. Kad je imao svega 7
mjeseci Ladislav ostaje bez oca. Otac je bio na fronti u I.
svjetskom ratu, razbolio se i 6. rujna 1916. godine umro u
bolnici u Kaposvaru. Bio je prostestantske vjeroispovijesti.
Kasnije, prigodom svog sveæenièkog reðenja, u jednom
svom pismu o. Pelbart je napisao da rodbina ne želi
njegovati nikakav odnos s njim zbog njegovog
protestantskog podrijetla. Poslije oèeve smrti, majka s njim
kao malim djeèakom završetkom Prvog svjetskog rata odlazi
ika
u Budimpeštu da bi u glavnom gradu potražila posao.
Ladislav je ondje primio i ostale sakramente. U tom
razdoblju franjevci i ostali redovi primaju u svoje samostane
djecu lošeg socijalnog stanja, no oštrog uma. Tako i
Ladislava u budimski samostan. Franjevci su mu omoguæili
školovanje, a on je svoj životni put usmjerio prema
franjevaèkom redu u njihovoj Maðarskoj franjevaèkoj
provinciji, tada Sv. Ivana Kapistrana.
U nadbiskupskoj gimnaziji u Budimu Ladislav stjeèe
maturu. Poslije mature, zapoèeo je novicijat i 30. kolovoza
1937. godine polaže privremene zavjete te je dobio
redovnièko ime Pelbart. Po dobroti provincijala, kao
bogoslov bio je 1934. godine na studijskim putovanjima u
Njemaèkoj, Èehoslovaèkoj i Austriji, 1935. godine u
Škotskoj, Francuskoj i Norveškoj, 1936. godine u Kraljevini
Jugoslaviji, Bugarskoj i Turskoj. Studij filozofije završava
1938. i potom, u drugom semestru akademske godine
1939./1940. studira na Papinskom uèilištu Antonianum u
Rimu. Tu je kao 24-godišnji mladiæ, bogoslov, prošao i kroz
krizu svoga zvanja, ali ga je i kroz tu krizu uèvrstio. U tom
razdoblju umrla mu je i mama. Sveèane zavjete položio je 3.
svibnja 1941. godine. Iste je godine, 21. prosinca primio i
red subðakonata. U Budimpešti je zareðen za sveæenika, 21.
lipnja 1942. Buduæi da je bio bez igdje ikoga, mladu misu
slavio je u središnjem samostanu provincije.
Za vrijeme svojih bogoslovskih dana o. Pelbart ukljuèio se u
medijski apostolat. Pokazivao je veliku nadarenost i
zauzetost u studiju. Svjedoèanstva spominju da je govorio 6
jezika. Nekoliko dana nakon sveæenièkog reðenja se
razbolio. Provincijal ga upuæuje na odmor i operacijski
zahvat, a do kraja života imao je ozbiljne želuèane tegobe.
Nakon što se malo oporavio bio je poslan u serafski kolegij u
Jaszbereny gdje postaje vicemagister, propovjednik u crkvi i
ispovjednik. U tom razdoblju priprema i svoju doktorsku
disertaciju. Sljedeæe 1943. godine, vraæen je ponovno u
samostan u Budim i ondje u provincijalnoj kuæi obnaša
službu propovjednika, vjerouèitelja i ispovjednika. Godine
1944. odlazi u Eger. I ondje obnaša službu propovjednika i
ispovjednika. Rado je bio u ispomoæi u okolnim župama,
tijekom godine vodio je trodnevnice i puèke misije. U
samostan primaju ozlijeðene vojnike. S gvardijanom ih
poslužuje, vodi zbor mladih i pomaže zajednice franjevaca
treæoredaca. U kolovozu 1945. poslan je na službu u grad
Hatvan, gdje se, zajedno s ostalom subraæom, napose brinuo
o siromašnima, razvijajuæi karitativni apostolat.
Tadašnjim komunistièkim vlastima u Maðarskoj smetala je
uloga i djelovanje franjevaca meðu narodom, kao i svaka
crkvena aktivnost. Komunisti posvuda otkrivaju tobožnje
zavjere crkvenih ljudi, osobito onih aktivnijih i sposobnijih.
Uhiæenja su postala svakodnevna stvar. Tako u samostanskoj
kronici piše: Novine obavještavaju o senzacionalnim
otkrivanjima "zavjera" koje su neutemeljene. I u Hatvanu su
otkrili takvu "zavjeru". Rezultat toga je uhiæenje o. Pelbarta
u noæi izmeðu 6. i 7. svibnja. O njemu sve do danas ništa ne
znamo. Jedna se osoba ovako prisjeæa: "Bio je Uskrs 1946.
godine. Bio je obièaj èuvara kod Božjeg groba. To je
zapoèelo na Veliki èetvrtak. Na Veliki petak oko deset sati o.
Pelbart mi je pristupio i rekao: Gyurka! Budite ljubazni i
ravnajte èuvanjem Božjeg groba! Ja moram iæi, stigao je
policijski auto po mene. Otiæi æu u policijsku postaju, ne
znam kad æu se vratiti.' Pružio mi je ruku, zagrlio i otišao.
Od tada smo samo ponekad èuli nešto o njemu."
Protiv o. Pelbarta podignuta je montirana optužnica da je
sudjelovao u pripremanju antisovjetskih aktivnosti. Bio je
predan sovjetskom sudu, koji ga je osudio na 10 godina
zatvora i prisilnoga rada. Deportiran je na sjever – preko
Galicije i Ukrajine - sve do Karelije (danas dio Ruske
Domovinske vijesti
Federacije), u radni logor u gradu Medvežegorsku
(Medvezhyegorsk). Jedan grkokatolièki sveæenik u svom
pismu je napisao kako se o. Pelbarta za vrijeme pješaèenja
pokidala cipela, odjeæa mu je bila iskidana, on mu je dao
svoje cipele i rublje. Buduæi da je ionako bio krhkoga
zdravlja, u logoru je skroz oslabio. Muka je trajala dvije
godine. U posljednjim mjesecima svoga života ni gutati nije
mogao, imao je rak grla. Umro je u strašnim mukama 18.
travnja 1948. Imao je svega 32 godine, 12 godina je bio èlan
franjevaèkoga reda, a 6 godina sveæenik.
Biskupijski postupak za proglašenje blaženima sedmorice
maðarskih franjevaca, meðu kojima je o. Pelbart, zakljuèen
je 2013. godine. Proces je uznapredovao te se oèekuje
njihovo skoro proglašenje blaženima. O. Pelbarta
ikonografski meðu njima prikazuju s likom pijetla jer je u
zatvoru spasio od smrti jednog zatvorenika – doušnika,
kojega su ostali zatvorenici kad je to otkriveno htjeli utuæi, a
o. Pelbart ga je spasio od nasilja ostalih zatvorenika.
Pri završetku misnoga slavlja vjernicima se obratio fra Felix
Franka, uèenik o. Pelbarta. Na maðarskom jeziku podijelio
je svoje iskustvo susreta s buduæim blaženikom, a vjernicima
je govor preveo biskupijski vikar za vjernike Maðare vlè.
Gergely Beer. Potom je prigodnu rijeè uputio i provincijal
Benedek, a prevodio je bogoslov Robert Almaši.
Fra Felix se prisjetio kako je ministrirajuæi pri jednoj
pobožnost treæoredcima slušao kako o. Pelbart preprièava
zgodu iz života sv. Franje, o susretu sveca i gubavca, te
odluèio da æe biti nasljedovatelj sv. Franje Asiškog,
franjevac poput o. Pelbarta. Po upisu Serafskog kolegija u
Jaszberenyu o. Pelbart bio mu je vicemagistar. Opisao je kao
je uvijek bio vedra raspoloženja, u odgoju je primjenjivao
metode igre i ljubavi te se svesrdno bavio pitomcima.
Napisao je i himnu pitomaca, a neki od stihova su: "O sveti
oèe naš, Franjo, pomozi nam u boju, neka opjeva himnu
sunca naš vedri život", s refrenom: "Radi oca našega sv.
Franje i u smrt ako treba!" "Volio je mlade, i mi, mladi smo
ga takoðer ljubili. Oduševljavali se njime. Upeèatljivi su bili
i njegovi službeni nastupi. Zato su ga poglavari nakon rata
premjestili u Hatvan", rekao je o. Felix, istièuæi kako je i
tamo uèinkovito djelovao meðu mladima te sa subratom o.
Salezom Kiss osnovao Državni katolièki pokret mladih,
zbog èega su ga i uhitili. Djelomièno opisujuæi muèenja kroz
koja je prošao o. Pelbart do kraja svoga života, njegov
uèenik, fra Felix je zakljuèio: "Molim vas, budite ponosni na
ovog velikog sina grada Valpova i èuvajte vjerno njegovu
uspomenu."
Provincijal maðarske franjevaèke provincije zahvalio je za
potporu u procesu beatifikacije muèenika franjevaèkog reda.
"Ukoliko se dogodi beatifikacija, lik o. Pelbarta bit æe
primjer i maðarskom i hrvatskom narodu", naglasio je
upuæujuæi da se tijekom sljedeæih mjeseci oèekuje dokument
na temelju kojega æe se pristupiti daljnjem postupku
potrebnom za beatifikaciju. "Hvala vam na svakoj vašoj
potpori koju ste nam dali, nastavite moliti kako bi sluga
Božji, o. Pelbart bio što prije u zboru blaženika", poruèio je
provincijal.
Nadbiskup Hraniæ potom je uruèio spomen-ploèu s likom o.
Pelbarta provincijalu te župniku Janjiæu, kako bi one bile
postavljene u Budimpešti te Bistrincima. Uslijedilo je
otkrivanje i blagoslov spomen-obilježja u krsnoj kapeli
valpovaèke župe te molitva za proglašenjem blaženim sluge
Božjega o. Pelbarta Ladislava i 6 muèenika franjevaèkog
reda. Na izlasku iz valpovaèke crkve, brojni vjernici te osobe
posveæenog života zastale su i uputile molitvu uz spomenoblježje o. Pelbartu.
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
15
Domovinske vijesti
Split: Molitveni susret Bog posveæenih osoba
Split, 21.2.2015. (IKA) - U Godini posveæenog života u
crkvi Gospe od zdravlja u Splitu u subotu 21. veljaèe održan
je molitveni susret redovnika, redovnica i Bogu posveæenih
laika Splitsko-makarske nadbiskupije koji je predvodio
nadbiskup Marin Barišiæ. Sudjelovalo je oko 150 Bogu
posveæenih osoba meðu kojima su bili provincijal fra Joško
Kodžoman, provincijalke, bogoslovi i kandidatice.
Nakon redovnièke himne "Zoveš me, Bože", sve je
pozdravio mons. Barišiæ, istaknuvši: "Vi ste, braæo i sestre,
Bogu posveæene osobe kojima je zavjetovanje drugo
krštenje", što znaèi "radikalnije življenje temeljnog krštenja,
ustrajnije i osobnije otkrivati krštenje da zavjeti budu životni
i plodni". Živeæi svoje krštenje Gospodin preko Bogu
posveæenih osoba poveæava svoju aktivnost i djelovanje,
istakao je mons. Barišiæ, te zaželio da Bogu posveæene osobe
mole Gospodina kako bi svatko u svojoj zajednici mogao
prepoznati Božju ljubav prema svakoj osobi. Zakljuèio je
željom da "ova molitva i simboli budu izraz onoga što æemo
ostvarivati u životu". Prvi dio molitvenog susreta bilo je
predstavljanje loga Godine posveæenog života koje su èitali
s. Antonija Delonga (milosrdnica) i fra Jerko Kolovrat
(franjevaèki bogoslov). Razmišljanja vezana uz tumaèenje
loga odnosila su se na vodu, golubicu nad vodom, tri
zvijezde (ispovijedanje vjere, znak bratstva i služba ljubavi),
globus u obliku poliedra, posveæeni život u Crkvi, te
evanðelje, proroštvu i nadu. Logo je izraðen u dijelovima od
stiropora i tako su ga u sveèanoj procesiji redovnici i
redovnice donosili pred oltar gdje su ga slagali u cjelinu.
Nadbiskup je na poèetku drugog dijela susreta izložio
Presveto, a molitvena razmišljanja sadržavala su molitvu
zahvale za pozvane, molitvu mladih za Bogu posveæene
osobe, molitvu za obitelji i nova duhovna zvanja, molitvu za
obnovu redovnièkih zavjeta.
Nova zajednica Krvi Kristove u Slavonskom Brodu
Slavonski Brod, 22.2.2015. (IKA) - Slavonskobrodske župe
sv. Josipa Radnika i sv. Nikole Taveliæa od subote 21.
veljaèe i službeno imaju svoju zajednicu Krvi Kristove.
Èetrdesetero novih èlanova, koji se su veæ duže vrijeme
sastajali svakoga petka na molitvi, sveèano je u novu
zajednicu pristupilo tijekom misnoga slavlja koje je u župnoj
crkvi Sv. Nikole Taveliæa na Jelasu uz domaæeg župnika
Matu Matasoviæa i o. Marijana Zubka, domaæeg sina
misionara Krvi Kristove, predvodio o. Ilija Grgiæ, poglavar
Hrvatske delegacije Družbe misionara Krvi Kristove. U
molitvi vjernika svaki je od èlanova osobno izrekao obeæanje
da æe obnoviti i produbiti svoj kršæanski poziv, svjesnije
živjeti krsna obeæanja i rasti na putu svetosti. O. Grgiæ
uruèio im je statut i temelje formacije.
O toj je prigodi uprilièena i duhovna obnova pod geslom
"Lice tvoje Gospodine ja tražim", koju je od 20. do 22.
veljaèe predvodio o. Grgiæ. Istaknuo je kako je cilj duhovne
obnove, uz službeno pritjelovljenje zajednici Krvi Kristove,
nove èlanove zajednice potaknuti da dublje poniru u otajstvo
svoje vjere i otkrivaju svoje traganje za Bogom. "Kruna
duhovne obnove je uèlanjenje novih èlanova u zajednicu
Krvi Kristove. Kao što krv, koja daje život i donosi kisik u
sve stanice našeg organizma, tako i èlanovi ove zajednice
trebaju biti oni koji æe u svoju sredinu unositi svježinu Božje
ljubavi, koju doživljavaju u euharistiji, u sakramentima, u
formaciji koju prolaze u zajednici kroz tjedne susrete u
molitvi te prepoznavati u svojoj sredini Krista koji i danas
prolijeva svoju krv, koji je prezren i odbaèen...", poruèio je
o. Grgiæ. Voditeljice nove zajednice su zauzete župljanke
Ružica Kavali i Tanja Plazaniæ.
16
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
ika
Spomen na poginule branitelje pleternièkog kraja
Vjernik ne može zaboraviti prošlost, napose nedužne žrtve,
kako iz Domovinskog rata tako iz vremena II. svjetskog rata
i nakon njega, jer one imaju pravo na dostojanstvo koje smo
im dužni iskazivati svojom molitvom, zahvalnošæu i
poštovanjem, poruèio biskup Škvorèeviæ
Pleternica, 22.2.2015. (IKA) - Na prvu korizmenu nedjelju
22. veljaèe požeški biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je u
župnoj crkvi Sv. Nikole biskupa i svetištu Gospe od suza u
Pleternici euharistijsko slavlje tijekom kojega se spomenuo
poginulih i nestalih hrvatskih branitelja iz pleternièkog kraja.
Uvodeæi u sveta otajstva, biskup je protumaèio kako prvu
korizmenu nedjelju slave u Godini sv. Terezije Avilske pod
geslom "Samo je Bog dostatan" te da žele "u svim župama
pa tako i u Pleternici provjeravati sebe što nam se dogaða u
dimenzijama duha i srca, proèistiti se i poput sv. Terezije
posvema otvoriti Bogu da ih on ispuni svojim smislom". "U
to korizmeno nastojanje ukljuèujemo poginule i nestale
branitelje pleternièkoga i požeškog kraja koji su ugradili
sebe i svoje živote u naše današnje dostojanstvo, želimo
svoje sjeæanje i osloboditi od moguæih prljavih pogleda na
njih, pamtiti ih èistoæom Božje ljubavi", ustvrdio je biskup.
Pozvao je da upravo tako mole za sve poginule. Potaknuo je
ujedno na molitvu za stopostotne invalide Domovinskog rata
koji se i ovaj dan na Savskoj cesti u Zagrebu bore za svoje
dostojanstvo, a koji su – kako svjedoèe i dogaðaji dan ranije u opasnosti biti žrtvama odreðenih manipuliranja.
Biskup se u homiliji ponajprije pozdravom obratio
roditeljima i obiteljima poginulih branitelja, zahvalio im što
posebnom ljubavlju u srcima èuvaju spomen na svoje
poginule, na ljepotu i smisao njihove žrtve za našu slobodu.
Pozdravio je i brojnu djecu kojoj je pojasnio kako otvorenost
za Božju rijeè i njezino prihvaæanje srcem unosi u njih
duhovnu toplinu po kojoj su jaèi od hladnoæe u crkvi. Rekao
je nazoènima "da nas s obzirom na prošlost mogu zbuniti
opreèni stavovi što ih èujemo kod nas u javnosti, a koji s
jedne strane uvjeravaju da se ne treba vraæati unatrag nego
gledati u buduænost, dok drugi tako govore o prošlosti da
ostaju njezinim zarobljenicima". Istaknuo je da vjernik ne
može zaboraviti prošlost, napose nedužne žrtve, kako iz
Domovinskog rata tako iz vremena II. svjetskog rata i nakon
njega, "jer one imaju pravo na dostojanstvo koje smo im
dužni iskazivati svojom molitvom, zahvalnošæu i
poštovanjem".
Na temelju naviještene Božje rijeèi o opæem potopu, osvrnuo
se na mnoga zla koja se dogaðaju u suvremenom svijetu i
zapitao ima li u njima neki smisao ili nas ona jednostavno
potvrðuju u nemoæi pred razornom sudbinom koju nam
dodjeljuju. Spomenuo je da se i Isus našao u pustinji
napastovan od Zloga, ali da ga je nadvladao snagom svoje
vjernosti Ocu koja je išla do kraja, do u smrt na križu.
Istaknuo je kako sveti pisac izvještajem o opæem potopu i
Isusovoj osudi na smrt uvjerava da je u svakoj prirodnoj
katastrofi i tragediji koju stvara èovjek svojim
opredjeljenjima za zlo moguæe otkriti Božju inicijativu
kojom nam svjedoèi da zlo i smrt nemaju posljednju rijeè
nego da on u tim stanjima zapoèinje svojom ljubavlju
ostvarivati novi svijet i kako usred svakog dogaðaja treba
imati otvorene oèi da bismo to vidjeli. Podsjetio je kako sv.
Petar u svojoj Poslanici "povezuje vode potopa s krsnom
vodom koja snagom Isusove krvi èisti naše grijehe, daruje
novi život u Duhu Svetom te da tako Božja inicijativa nakon
potopa dobiva spasenjsko ostvarenje".
Primijenio je to i na poginule hrvatske branitelje, rekavši da
je njihovu ljubav za domovinu i spremnost na žrtvu radi naše
slobode potrebno povezati s Božjom inicijativom ljubavi u
Isusu Kristu te se obnoviti u uvjerenju da smisao njihovoj
ika
smrti ne daje mržnja koja ih je fizièki ubila, nego ljubav koja
pobjeðuje smrt. Ustvrdio je da ljudski pozivi na optimizam
koji i u najtežim dogaðajima ljudske povijesti ne prepoznaju
Boga na djelu, ostaju èista zavaravanja. Samo kada kao
vjernici shvaæamo da Bog daje konaèni smisao povijesti i
svim njezinim zbivanjima, imamo istinski temelj za
optimizam s pokriæem, rekao je biskup. Podsjetio je nazoène
kako im njihovo srce nepogrešivo govori da nisu stvoreni za
zlo i smrt, da je u njih duboko upisano opiranje smrti kao
Božji trag u kojem je sv. Terezija otkrila da joj je "Samo
Bog dostatan". Spomenuo je da je vrijeme korizme posebna
prigoda naèiniti nove korake u Hrvatskoj "i to tako ako da
ispitamo koliko uistinu u svom životu raèunamo s Bogom,
da proèistimo naša opredjeljenja za njega i èvršæe životom
svjedoèimo kako nam je samo on dostatan".
Na misi su meðu brojnim vjernicima bili i saborski zastupnik
Franjo Luciæ, požeško-slavonski župan Alojz Tomaševiæ te
pleternièka gradonaèelnica Antonija Joziæ.
Zajednièka euharistija mladih Istre - ZEMI
Pula, 22.2.2015. (IKA) - Korizmeni ZEMI održan je prve
korizmene nedjelje, 22. veljaèe, u pulskoj župi sv. Josipa.
Prigodno izlaganje o korizmi održao je fra Bojan Rizvan iz
pulskog samostana sv. Antuna Padovanskog. Nakon
tematskih
radionica
po
skupinama
o
poznatim
starozavjetnim ulomcima, misno slavlje predvodio je vlè.
Roko Smokroviæ, župni vikar pulske katedralne župe.
Fra Bojan obrazložio je tri osnovne znaèajke koje su temelj
svakog korizmenog hoda: molitva, post i bratska ljubav.
Molitva nije i ne može biti samo naše djelovanje, molitva
znaèi znati prepustiti svoj život Bogu koji nam uvijek dolazi
u susret. Potrebno je upoznati Boga, nadasve preko
sakramenata milosrða - ispovijedi i sakramenta ljubavi euharistije, kojom Krist ulazi u naš život i daje nam duhovnu
hranu za život.
Predavaè je potom pojasnio pojam posta slijedeæi misao
proroka Izaije, te naglasio kako post nije tek odricanje od
hrane, veæ kako se pravi post premješta na razinu odnosa
prema drugima. Post zapravo zahvaæa odnose koji izgraðuju
èovjekov život. Post nas tako uèi prihvaæati vlastite granice
moguænosti, uèi nas postaviti stvari na pravo mjesto,
prihvatiti sebe, ali i druge, te, naglasio je predavaè, ponajviše
od posta moramo nauèiti gubiti, nauèiti biti poražen, tj.
dopustiti da Bog porazi našu okrenutost samima sebi i
proslavi se u našem životu. Molitva i post neupitno dovode
do treæeg elementa korizmenog hoda, bratske ljubavi, jer
mjera iskustva dodira s Bogom je odnos s bližnjima.
Nasuprot globalizaciji ravnodušnosti, o kojoj progovara papa
Franjo u svojoj korizmenoj poruci, potrebno je razviti "svetu
radoznalost", što znaèi da se moramo interesirati za ljude u
svojoj okolini, s namjerom da im pomognemo ako trebaju
našu pomoæ, a ne da njihove životne prièe postanu
predmetom našeg ogovaranja. U nastavku je Marko
Kompariæ podijelio okupljene u pet radnih skupina u kojima
su odraðene radionice koje su imale za cilj pripremu
scenskog uprizorenja dodijeljenog im ulomka iz Starog
zavjeta. Predstavljanje tih ad hoc pripremljenih scenskoglazbenih uradaka prigodnim je komentarima moderirala
Gordana Matika.
Misno slavlje predvodio je vlè. Roko Smokroviæ uz
asistenciju ðakona fra Leopolda Mièiæa. Nakon mise u
prostorijama župe uprilièeno je druženje za stotinjak
sudionika Zajednièke euharistije mladih Istre, koja se je kroz
godine održavanja profilirala kao središnji dogaðaj za
zajednice mladih iz svih dijelova Poreèke i Pulske biskupije.
Domovinske vijesti
Hodoèašæe Gospiækoga dekanata u Crkvu hrvatskih
muèenika
Udbina, 22.2.2015. (IKA) - U Gospiæko-senjskoj biskupiji
tijekom korizmenih nedjelja vjernici iz pojedinih dekanata
hodoèaste u Crkvu hrvatskih muèenika na Udbini. Prve
korizmene nedjelje, 22. veljaèe, hodoèastili su vjernici
Gospiækoga dekanata. Kiša i magla pridonijele su
pokornièkom raspoloženju vjernika. Svoj hodoèasnièki hod
poèeli su s pokornièkim bogoslužjem koje je predvodio
èuvar svetišta i udbinski župnik mons. Tomislav Rogiæ, a
potom su sveæenici dekanata ispovijedali, a vjernici
pristupali sakramentu pokore. Slijedila je pobožnost križnog
puta koju je predvodio gospiæki dekan i župnik mons. Mile
Èanèar, uz vlè. Marinka Milièeviæa, kancelara biskupije.
Postaje su èitali vjernici pojedinih župa. Slijedila je misa, a u
ulaznoj povorci kosinjski župnik Ivan Hodak nosio je
kosinjski misal iz 1483. godine.
Na poèetku je dekanat predstavio dekan mons. Mile Èanèar,
a potom je gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ pozdravio
sveæenike i vjernike. Biskup je u propovijedi naglasio: "Isus
se još na poèetku svog javnog djelovanja susreo s izvorom
zloæe, Sotonom koji ga je htio odvratiti od puta spasenja i
usmjeriti ga mržnjom i nevjerom prema upropaštavanju
svega što je Božja ljubav stvorila. Sotona je sve pokušao, ali
nije uspio. Prvi put je poražen do nogu. Tu borbu opisuje
slikovito evanðelist Marko kako je Isus boravio s divljim
zvijerima, a anðeli mu služahu. Osjetio je on, dakle,
nasilnièku divljinu oko sebe, ali i anðeosku dobrotu. Isus je
pobjedom nad zloæom zapoèeo svoj pobjednièki hod i na
kraju æe kao pobjednik završiti, premda je izgledalo da ga je
zlo porazilo, da su ga divljina i mržnja svijeta nadvladale…
To je svijet u kojemu i mi živimo, u kojemu možemo
doživjeti poraz, ali u kojem možemo biti pobjednici. To je
svijet u kojem se vodi borba za svetost naše obitelji. Ova
korizmena hodoèašæa posvetimo upravo za vjernost obitelji i
za uspješnu pripremu II. nacionalnog susreta hrvatskih
obitelji na Trsatu. U ovoj Godini evanðelja u našoj biskupiji
uzeli smo jedan križ (Senj, 14. stoljeæe). Na rubovima su
simboli evanðelista (Matej/èovjek, Marko/lav, Luka/vol,
Ivan/orao). U sredini se nalazi lik janjeta. Kao da svaki od
evanðelista govori: Evo Jaganjca Božjega koje je pobijedilo
divljinu ovoga svijeta, vuèje osobine, nasilje, nadutost,
oholost ovoga svijeta…
Crkva hrvatskih muèenika želi biti vidljiva propovijed te
radosne vijesti… To æe pokazati i oltarni reljef koji æe zasjati
pred nama na Dan hrvatskih muèenika. Tu æemo vidjeti kako
s raznih strana dolaze Kristu pobjedniku, janjetu Božjemu,
hrvatski muèenici da prime pobjednièki vijenac, zlatnu
medalju za svoju žrtvu. Zasvirat æe nam tada prvi put i
orgulje u ovoj crkvi da poprate taj pobjednièki hod hrvatskih
muèenika Muèeniku Kristu. Bit æe to proslava naših Davida i
jaganjaca, pobjednika a ne poraženih. U tom duhu zabilježio
je i Krbavski poraz od 9. rujna 1493. Pop Martinac. Kada je
u svetu knjigu bilježio stradanje na Krbavskom polju kao da
je upravo gledao tu povorku nevino stradalih "vjere radi
Kristove".
Ne možemo a da ne ukljuèimo u ovo slavlje i spomen na
jednu pobjedu naše vjere i kulture. Na današnji dan 1483.
izišla je iz tiska prva tiskana knjiga ne samo u Hrvatskoj
nego – kako se to obièno kaže, na slavenskom jugu –
Prvotisak. U vrijeme velike opasnosti, kada smo i mi, poput
Davida, stajali pred moænim osvajaèkim, dobro opremljenim
i naoružanim turskim carstvom. No, i u tim okolnostima
izvojevana je za naš narod velika pobjeda naše vjere i
kulture. To je knjiga koja objedinjuje u sebi knjigu na oltaru
i na ambonu. To se zgodno uklapa u našu Godinu evanðelja, ta pobjeda ostvarena od ljudi s ovih naših prostora. Kao
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
17
Domovinske vijesti
predložak za tiskanje knjige poslužio je misal koji je u
Lièkoj Ostrovici napisao 1368. knez Novak Disislaviæ od
plemena Mogoroviæa, a pripreme za tisak obavili su opet
naši glagoljaši s ovoga podruèja, bez obzira gdje je knjiga
tiskana. Neki misle da je i to bilo na ovom našem prostoru –
u Kosinju. A sljedeæa knjiga koja æe biti tiskana je èasoslov,
molitvenik u rukama tada gotovo jedinog pismenog èovjeka
– sveæenika…
Što nas okružuje veæe zlo, to nam se pruža uzvišenija
pobjeda. Nema prave velièine koja se nije izbrusila i izrasla
u borbi protiv ovozemnih podlosti i niskosti. I tu nam je
Isusov primjer najpouèniji, a mogli bismo navesti i brojne
naše velikane, kao npr. Stepinac. S tom pobjednièkom
vjerom krenimo i mi kroz ovu korizmu, bez obzira na kakve
poteškoæe nailazimo, i na mnoštvo divljih zvijeri s kojima se
treba boriti", pozvao je biskup Bogoviæ.
Pjevanje je predvodio katedralni zbor pod ravnanjem
gospiækoga župnog vikara vlè. Josipa Šimatoviæa.
Biskup je na kraju mise zahvalio svima na sudjelovanju, a
domaæin mons. Rogiæ pozvao je prisutne u dvoranu
Pastoralnog centra gdje im je, uz prezentaciju, predstavio
Apostolsku pobudnicu Pape Franje: "Radost evanðelja" i
istaknuo radove koji slijede na Crkvi hrvatskih muèenika,
meðu kojima je oltarni reljef.
Prvi križni put u vinkovaèkom naselju Borinci
Vinkovci, 22.2.2015.
(IKA) - U organizaciji župe
Presvetoga Srca Isusova u Vinkovcima od ovogodišnje
korizme poèela je pobožnost križnoga puta u vinkovaèkom
naselju Borinci na putu prema kapeli Uzašašæa Gospodnjega
na Draganovcima koja je u potpunosti obnovljena godine
2014. Križni put uz postavljene križeve bit æe svake
korizmene nedjelje s poèetkom u 15 sati. Prvi križni put, uz
sudjelovanje više od stotinu vjernika, a koji je predvodio
župnik Presvetoga Srca Isusova u Vinkovcima Matej
Glavica, bio je u nedjelju 22. veljaèe.
Kapela Uzašašæa Gospodnjeg dio je bogate vinkovaèke
povijesti i jedan od rijetkih spomenika kulture koji svoje
podrijetlo vuèe još od 14. stoljeæa. Draganovci su kao
naselje postojali u vrijeme borinaèkoga naselja u blizini
lokaliteta Crkvište (10. - 13. st.), a ono se održalo sve do
poèetka 15. st. Naselje je registrirano i u turskom razdoblju
(1570.). Za ratova za osloboðenje (1687.-1691.) Draganovci
su raseljeni. Njegove stanovnike zatièemo poèetkom 18. st. u
Vinkovcima kamo su se preselili. Obnova kapele Uzašašæa
Gospodnjega ima veliko znaèenje jer je to vrijedan spomenik
kulture koji potvrðuje kontinuitet življenja. Sadašnji oblik je
iz 19. st., povijesni izvori je spominju u 18. st., ali ona je
postojala i u vrijeme srednjovjekovnih Draganovaca. U
obnovi kapele sudjelovali su: Udruga "Vinkovaèki šokaèki
rodovi", Hrvatski sokol Vinkovci, Udruga "Naši Borinci",
bivši župnik župe Presvetoga Srca Isusova u Vinkovcima
Robert Farkaš, potpomognuti Turistièkim uredom Turistièke
zajednice grada Vinkovaca, uz svesrdnu pomoæ vinkovaèkih
tvrtki, pojedinaca i drugih udruga, Gradskoga muzeja
Vinkovci, tvrtke "Vinka" i PIK-a Vinkovci. S obzirom na to
kako je u cijeloj akciji obnove kapele Uzašašæa
Gospodnjega, njegov entuzijazam i doprinos bio
najznaèajniji, vlè. Farkašu uruèena je zahvalnica (2014.).
Cijeli kompleks Draganovci nalazi se na obroncima
Borinaca, i s puno zelenila i s okolnim voænjakom, prava je
oaza mira.
.
18
ika
Franjevaèke puèke misije u Bjelovaru
Bjelovar, 22.2.2015. (IKA) - Franjevaèke puèke misije
franjevaca Hrvatske franjevaèke provincije svetih Æirila i
Metoda zapoèele su u nedjelju 22. veljaèe sveèanim
veèernjim misnim slavljem koje je u crkvi Sv. Antuna
Padovanskog u Bjelovaru predvodio bjelovarsko-križevaèki
biskup Vjekoslav Huzjak.
Uime franjevaèkog bratstva i vjernika župe sv. Antuna
Padovanskog, rijeè dobrodošlice biskupu uputio je župnik
fra Tonio Vuèemiloviæ. Pojasnio je znaèenje franjevaèkih
puèkih misija te zahvalio biskupu na dolasku koji je
prepoznat kao ohrabrenje u nastojanju za obraæenjem i
življenjem po Evanðelju.
Tijekom mise biskup je na misionare i njihov misionarski
rad zazvao Božji blagoslov te im ponaosob podijelio
blagoslovljene znakove križa tau ovim rijeèima: "Primi ovaj
znak ljubavi Kristove i naše vjere. Propovijedaj Krista
raspetoga, snagu i mudrost Božju".
Po završetku mise koordinator misija fra Ivan Matiæ, voditelj
"Kuæe susreta Tabor" predstavio je ukratko program misija u
Bjelovaru, nakon èega su se župnoj zajednici predstavili
misionari fra Goran Malenica iz Varaždina, fra Robert
Æibariæ iz Virovitice, fra Zdravko Èukelj iz Samobora te fra
Franjo.
Misije se održavaju pod geslom "Danas mi je boraviti u
tvojoj kuæi" (Lk 19, 1-10), a traju od 22. veljaèe do 1. ožujka.
Korizmeni susret sveæenika Gospiæko-senjske biskupije
Predavanje na temelju apostolske pobudnice pape Franje
"Radost evanðelja" održao je biblièar dr. o. Dario Tokiæ,
karmeliæanin
Gospiæ, 23.2.2015. (IKA) - Korizmeni susret sveæenika
Gospiæko-senjske biskupije održan je 23. veljaèe u Gospiæu.
U katedrali je bila molitva Treæeg èasa a potom pokornièko
bogoslužje koje je predvodio mons. mr. Tomislav Rogiæ,
župnik i dekan udbinski.
Drugi dio susreta održan je u dvorani Biskupskog
ordinarijata. Predavanje na temelju apostolske pobudnice
pape Franje "Radost evanðelja" održao je biblièar dr. o.
Dario Tokiæ, karmeliæanin. Razlagao je zašto kršæanin mora
biti radostan, rekavši da radost proizlazi iz žive vjere. Bog se
raduje èovjeku i prihvaæa ga onakvim kakav jest. Èovjek
postaje drugaèiji kad povjeruje da ga Bog prima, da mu se
Bog raduje. Na toj radosti i vjeri temelji se i evangelizacija
koja je misijska – ide svima, posebno onima koji su na
periferiji života, svijeta i Crkve. Svi su pozvani naviještati. I
to prije svega svojim životom, svojom radošæu a to znaèi
treba jednostavno biti svjedok. Crkva posebno mora pokazati
razumijevanje za siromašne i griješne, jer Isus nije došao
zbog zdravih nego bolesnih, rekao je dr. Tokiæ.
Po završetku predavanja nastavilo se sa živom raspravom iz
koje su proizišle jasne formulacije i pojašnjenja Papinih
tvrdnji. Papine su misli zaista jedna novost u naèinu i
pristupu èitavoj stvarnosti. Potrebno je vidjeti istinu
evanðelja i te istine prenositi na evanðeoski naèin. Tražiti
ponašanja s razlogom i opravdanjima.
Pred kraj su djelatnici Ordinarijata izrekli odreðene
napomene s obzirom na godišnja izvješæa biskupiji, a
posebno je predstavljen program i priprema za II. nacionalni
susret hrvatskih katolièkih obitelji na Trsatu, 19. travnja. O
tome je izvijestio mons. Tomislav Šporèiæ, koordinator
studijskog dijela susreta.
.
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
ika
Kardinal Bozaniæ primio veleposlanike Republike
Turske, Azerbajdžana i Kraljevine Norveške
Zagreb, 23.2.2015. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ primio je 23. veljaèe u Nadbiskupskom dvoru
u Zagrebu veleposlanika Republike Turske Ahmeta Tutu,
veleposlanika
Azerbajdžana
Kamila
Khasiyeva
i
veleposlanika Kraljevine Norveške Henrika Ofstada,
izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.
Šibenik: Korizmena inicijativa "40 dana za život"
okupila brojne vjernike
Šibenik, 23.2.2015. (IKA) - Ispred šibenske bolnice u tijeku
je molitvena korizmena kampanja "40 dana za život". Brojni
vjernici i volonteri akcije okupljaju se svakodnevno od 7 do
19 sati na molitvenom bdjenju sa zajednièkim ciljem
sprijeèiti pobaèaje u šibenskoj bolnici i spasiti ljudski život.
U Šibeniku je bila i nacionalna koordinatorica kampanje "40
dana za život" Maja Devaj. "Mi smo za život, ne za pobaèaj.
Premda je zakonom u Hrvatskoj dopušten pobaèaj, mi se
nemamo namjeru politièki angažirati veæ nastojimo da se
promjeni svijest meðu ljudima. Inicijativa se sastoji od tri
dijela, prvi dio je molitva i post, drugi je bdjenje i treæi
osvješæivanje lokalne zajednice. Bdjenje je upravo jedan od
naèina kako osvijestiti ljude jer oni nas ovdje vide, zanima ih
što radimo i informiraju se", rekla je Devaj te pozvala sve
Šibenèane da im se pridruže.
Inicijativu "40 dana za život" podržalo je i savjetovalište Pro
Vita koje djeluje u suradnji s Opæom bolnicom Šibenik,
Odjelom ginekologije, Šibenskom biskupijom i Caritasom.
"Od 1996. godine otkako u Šibeniku djeluje savjetovalište
Pro Vita rodilo se 233 djece. Savjetovalište trudnicama
pomaže financijski jer su financije uglavnom kljuèni razlog
zbog kojeg se trudnice odluèuju na pobaèaj. Pro Vita
trudnice pomaže tijekom trudnoæe i do godine dana života
djeteta s 500 kuna mjeseèno", navela je Nina Živkoviæ iz Pro
Vita savjetovališta. Organizatori korizmene kampanje "40
dana za život" pozivaju sve vjernike i ljude dobre volje da se
prikljuèe volonterima i daju svoju potporu životu.
Zagreb: Korizmena formacija animatora mladih
Zagreb, 23.2.2015. (IKA) - Korizmenu formaciju animatora
mladih
održanu
u
ponedjeljak
23.
veljaèe
u
Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu predvodio
je povjerenik za pastoral mladih Zagrebaèke nadbiskupije
vlè. Ivica Budinšæak. Rekavši kako je korizma priprava za
nešto veliko što se dogaða u našim životima, povjerenik je
mlade animatore pozvao da si posvijeste po èemu je vrijeme
u koje smo ušli na Èistu srijedu drukèije od onoga prije.
Govoreæi o vremenu ozbiljnosti, napora, pokore, muke i
obraæenja, vlè. Budinšæak zakljuèio je kako se sve svodi na
križ u kojemu se nalazi naše spasenje.
Promišljajuæi nad ulomkom iz Knjige postanka (Post 3), te
tumaèeæi Božje pitanje "Gdje si?" upuæeno Adamu,
povjerenik je mladima pojasnio kako je upravo to prvo i
temeljno pitanje koje se i svakome od nas postavlja u
korizmi. Ðavao nas svakodnevno iskušava razlièitim
kušnjama, kao što je iskušavao i Isusa u pustinji, a mi èesto
puta pod tim kušnjama padamo nerijetko ni ne shvaæajuæi
težinu njihova tereta. Bog nam pak, uvijek ispoèetka pruža
ruku ne osuðujuæi nas, veæ postavljajuæi nam pitanje: "Gdje
si?" To je pitanje naše pustinje, naše stvarnosti, pitanje koje
traži odgovor našim životom, ustvrdio je povjerenik.
Sam Isus nam je pokazao da kraj nije u trenutku kada križ
sjeda u kamen, veæ u proslavi, u euharistiji. Za taj se kraj
Domovinske vijesti
pripremamo, ali kroz križ, a križ je najteži onda kada ga ne
želimo prihvatiti. Nije važno jesi li zgriješio, nego imaš li
snage dignuti se, pojasnio je vlè. Budinšæak mladima.
Pitanje je to vjere, rekao je, te postavivši mladima pitanje:
"Vjeruješ li?", zakljuèio kako æemo - ako na to pitanje
odgovorimo, znati gdje smo, poznavat æemo svoju kušnju i
uspjeti je nadvladati, uèinit æemo pokoru i doživjeti susret.
"Ja stojim pred svojim Bogom i Bog stoji preda mnom i pita
me gdje sam. Želim vam da kroz ovih èetrdeset dana
odgovorite: Evo me!". Tim je rijeèima Povjerenik zakljuèio
korizmenu formaciju animatora mladih.
Povjerenik je mlade informirao i o velikoj inicijativi koja je
prošloga petka zapoèela u Zagrebaèkoj nadbiskupiji –
molitvenom hodu sa Stepincem koji je odvija pod geslom
"Bl. Alojzije Stepinac – nada meðu nama". Pozvao je mlade
da ne propuste taj veliki dogaðaj u svojoj župi te osmisle
dogaðaje u kojima æe i župna zajednica mladih na poseban
naèin èastiti moæi bl. Alojzija u svojoj župi, objavljeno je na
mrežnim stranicama Zagrebaèke nadbiskupije.
85. roðendan prelata mons. Vladimira Stankoviæa
Zagreb, 24.2.2015.
(IKA) - Prelatu mons. Vladimiru
Stankoviæu uz 85. roðendan 24. veljaèe su na zagrebaèki
Kaptol upuæene èestitke iz njegove rodne Kutine, a uime
Sisaèke biskupije uputio ih je i biskup Vlado Košiæ. Trajne
veze s rodnom Moslavinom i Siskom gdje je veæ u mladosti
zapoèeo svoju bogatu vjersku službu zadržao je do danas.
Roðen je u Kutini 24. veljaèe 1930. godine gdje je 1956.
godine u župnoj crkvi BDM Snježne slavio i mladu misu.
Službovao je kao kapelan od 1957. godine u župi Uzvišenja
sv. Križa u Sisku, a u tom gradu 1961. godine imenovan je
župnikom novoutemeljene župe Pohoda BDM. Jedan je i od
utemeljitelja Zaklade za stipendiranje studenata Sisaèke
biskupije koja nosi ime sluge Božjeg Ivana Bonifacija
Pavletiæa. Obnašao je brojne dužnosti posebno u djelokrugu
Zagrebaèke nadbiskupije i opæenito Katolièke Crkve u
Hrvatskoj. Bio je bliski suradnik zagrebaèkim nadbiskupima
i kardinalima Franji Šeperu, Franji Kuhariæu i Josipu
Bozaniæu, a tri desetljeæa bio je i ravnatelj dušobrižništva za
Hrvate u inozemstvu. U najtežim danima Domovinskog rata
ravnatelj je Hrvatskog Caritasa. Bio je, 1998. godine,
predsjednik Odbora za posjet pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj,
te na èelu obnove Stepinèeve katedrale.
Objavio je više zapaženih knjiga i brojne èlanke, donoseæi i
prve vijesti s Drugoga vatikanskog koncila. I danas ne
miruje. Ovih dana jednim rukopisom podsjetio je na 100.
obljetnicu roðenja i 25. obljetnicu smrti, kako kaže svog
Moslavca mons. Josipa Borošaka iz Osekova, inaèe
prebendara u bazilici Sv. Petra u Vatikanu, a poslije II.
svjetskog rata posebno zauzetog za hrvatske izbjeglice u
Italiji. Godine 2008. primio je Nagradu za životno djelo
Grada Kutine, a roðendansku èestitku mons. Stankoviæu sa
zahvalnošæu za doprinos razvoju grada uputio je i kutinski
gradonaèelnik Andrija Rudiæ.
U petak 27. veljaèe u 16.30 sati, mons. Vladimir Stankoviæ
bit æe prvi gost u emisiji serijala "Na putu brata Bonifacija"
koja æe se emitirati na Radio Moslavini, a uz zapoèeti
službeni postupak za proglašenje blaženim toga
moslavaèkog postolara i redovnika Družbe Sinova
Bezgrešne.
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
19
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Uprava KBF-a u Ðakovu u posjetu Pragu
U razgovoru s vodstvom Katolièkoga teološkog fakulteta
precizirana znanstvena podruèja promicanja zajednièke
suradnje na temelju Erasmus+ programa meðunarodne
mobilnosti
Prag, 19.2.2015. (IKA) - Nakon što je 10. prosinca 2014.
godine potpisan bilateralni ugovor o suradnji izmeðu
Katolièkog bogoslovnog fakulteta u Ðakovu Sveuèilišta
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Katolièkog teološkog
fakulteta Karlova Sveuèilišta u Pragu, uprava KBF-a u
Ðakovu, dekan izv. prof. dr. Ivica Raguž i prodekani doc. dr.
Suzana Vuletiæ, doc. dr. Šimo Šokèeviæ i doc. dr. Grgo
Grbešiæ, sastala se 18. i 19. veljaèe u Pragu s dekanom prof.
dr. Prokop Brožom i prodekanima Katolièkoga teološkog
fakulteta u Pragu.
U razgovoru se uprava KBF-a upoznala s djelovanjem,
vizijom i strategijom Katolièkoga teološkog fakuleta u
Pragu. Precizirana su znanstvena podruèja promicanja
zajednièke suradnje na temelju Erasmus+ programa
meðunarodne mobilnosti s ciljem jaèanja inozemnih
znanstveno-istraživaèkih
aktivnosti
i
usavršavanja
obrazovanja
na
meðunarodnoj
razini,
prijenosa
interdisciplinarnog znanja i razlièitih znanstvenih pristupa
zajednièkih podruèja interesa za studente i znanstvenonastavno i ne nastavno osoblje. Dogovorena je takoðer
konkretna suradnja u znanstvenim simpozijima i
kolokvijima. Na sastanku je predstavljen i znanstvenostrateški plan KBF-a u Ðakovu 2015.-2020., kojim se
dodatno nastoji promicati internacionalna suradnja putem
suorganizacije meðunarodnih simpozija i znanstvenih
kolokvija.
U èetvrtak 19. veljaèe uprilièen je i sastanak u Apostolskoj
nuncijaturi u Pragu s mons. dr. Mislavom Hodžiæem,
tajnikom Nuncijature. Bilo je govora o stanju Crkve u
Èeškoj, o važnosti djelovanja Apostolske nuncijature za
konkretan život Katolièke Crkve kao i o moguæoj suradnji
KBF-a u Ðakovu s ostalim crkvenim institucijama u Èeškoj.
Ovaj je susret bio na tragu vizije Katolièkoga bogoslovnog
fakulteta u Ðakovu Sveuèilišta Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku o važnosti suradnje s europskim katolièkim
teološkim uèilištima, kojom se kani pridonijeti što boljem
ostvarenju uloge teologije na današnjim europskim
sveuèilištima, a to je prije svega aktualnost kršæanskoga
humanizma, koji bi trebao biti nadahnuæe za humanizam i za
opravdanost humanistièkih znanosti u današnjemu vremenu
njegove sve veæe ugroženosti.
Fra Iko Skoko generalni vizitator Bosne Srebrene
Mostar, 19.2.2015. (IKA) - Èlan Hercegovaèke franjevaèke
provincije Uznesenja Marijina i gvardijan franjevaèkog
samostana u Mostaru fra Iko Skoko imenovan je generalnim
vizitatorom Franjevaèke provincije Bosne Srebrene.
Franjevaèka provincija Bosna Srebrena slavit æe redoviti
provincijski kapitul 2016., a generalni vizitator æe službeno
èlanovima Bosne Srebrene biti predstavljen na Dan
provincije 14. rujna 2015. godine, koji æe se slaviti u
samostanu sv. Križa na Kovaèiæima, objavila je stranica
franjevci-split.hr.
.
20
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
"Iskušenja Bosne Srebrene. Stradanje bosanskih
franjevaca 1944.-1985."
U franjevaèkom samostanu u Mostaru predstavljena knjiga
fra Marijana Karaule
Mostar, 19.2.2015. (IKA) - Knjiga fra Marijana Karaule,
OFM, èlana franjevaèke provincije Bosna Srebrena, s
naslovom "Iskušenja Bosne Srebrene. Stradanje bosanskih
franjevaca 1944.-1985." u izdanju Synopsisa – Svjetla rijeèi,
Zagreb – Sarajevo, 2014., predstavljena je u èetvrtak 19.
veljaèe u franjevaèkom samostanu sv. Petra i Pavla
Hercegovaèke provincije Uznesenja Marijina u Mostaru.
Knjigu su predstavili fra Ante Mariæ, OFM, prof. dr. Ivica
Šarac i urednik knjige Ivan Lovrenoviæ. U glazbenom
programu nastupio je zbor mladih iz mostarske franjevaèke
crkve Sv. Petra i Pavla "Petrus". Na kraju predstavljanja
autor Karaula govorio je kako je došlo do pisanja te
povijesno vrijedne knjige u kojoj je obuhvaæeno i èitateljima
približeno èetrdesetgodišnje razdoblje stradanja bosanskih
fratara, te zahvalo organizatoru mostarskom franjevaèkom
samostanu na èelu s gvardijanom fra Ikom Skokom,
predstavljaèima knjige te zboru "Petrusu" kao i svima koji su
došli na predstavljanje.
Hrvati iz Koblenza s Papom
Najstarija župljanka Ana Puškariæ papi Franji uime Hrvata
iz Koblenza darovala ruèni rad, a Papa je uzvratio
blagoslovom i poljupcem najmlaðem hodoèasniku
dvogodišnjem Luki Kožulu
Rim, 20.2.2015. (IKA) - Èlanovi Hrvatske katolièke misije
Koblenz sa svojim župnikom Stjepanom Zadravcem
hodoèastili su u Rim od 16. do 20. veljaèe. Bilo je to
misijsko zahvalno hodoèašæe u povodu 45 godina postojanja
HKM Koblenz, koja je nedavno proslavila svog zaštitnika bl.
Alojzija Stepinca i 45. obljetnicu djelovanja. Hrvatski
hodoèasnici iz Koblenza prolazili su najvažnijim mjestima
Vjeènoga Grada, upoznajuæi se s ljepotama grada,
hodoèasteæi na grobove sv. Petra i Pavla te posjeæujuæi
najvažnije rimske bazilike i crkve.
U srijedu prijepodne sudjelovali su na opæoj audijenciji
tijekom koje je najstarija župljanka HKM Koblenz Ana
Puškariæ papi Franji uime Hrvata iz Koblenza darovala ruèni
rad, a Papa je uzvratio blagoslovom i poljupcem najmlaðem
hodoèasniku iz Koblenza, dvogodišnjem Luki Kožulu.
Nakon audijencije kojom su hodoèasnici zapoèeli korizmu,
uslijedilo je razgledavanje duhovnog sjedišta katolištva:
crkva Sv. Petra, vatikanske zidine, kolonade te posjet grobu
sv. pape Ivana Pavla II., Via Conziliazione, Anðeoska
tvrðava te na kraju i posjet Hrvatskom zavodu Sv. Jeronima,
gdje su slavili misu zajedno s hrvatskim sveæenicimastudentima. Uslijedilo je druženje sa sveæenicima koju se
povezani s misijom kroz dolaske na uèenje jezika i ljetne
odmore u misiji u Koblenzu.
U èetvrtak su hodoèasnici zajedno sa župnikom Zadravcem
slavili misu u bazilici Sv. Petra u Vatikanu na grobu sv.
Petra apostola. Hodoèašæe je završilo u petak oproštajnim
posjetom bazilici Sv. Marije Velike gdje su se hodoèasnici
uz molitve za svoju misiju, svoj grad Koblenz, svoj narod u
Njemaèkoj kao i u Domovini i diljem svijeta oprostili od
Vjeènog Grada zahvaljujuæi Bogu na svim milostima koje su
primili tijekom hodoèašæa.
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Apel za mir i jedinstvo u Iraku
Korizmena poruka kaldejskog patrijarha
Bagdad, 17.2.2015. (IKA) - U poruci za ovogodišnju
korizmu kaldejski patrijarh Louis Sako uputio je apel za mir
i jedinstvo u Iraku. Patrijarh želi da se u Iraku i na Bliskom
istoku što prije postignu mir, stabilnost i moguænost
dostojanstvena života, jer je vrlo teško stanje u zemlji,
poglavito za raseljene obitelji, istièe se u poruci koju prenosi
Radio Vatikan. Osnovno je promicati bratstvo, suradnju i
suživot, gradeæi dobre odnose sa svima i potièuæi u prvom
redu praštanje, pomirbu i opæe dobro, te izbjegavanje
sukoba. U korizmi je važno "podupirati vrijednosti i moralne
ideale poput poštenja, žrtvovanja i pomaganja bližnjemu,
zajedno s ljubavlju prema domovini i jaèajuæi jedinstvo. U
Iraku i na Bliskom istoku trebamo uèvrstiti kršæansku
nazoènost, jer smo kao kršæani svjedoci nade. Ne povlaèimo
se nego obnavljajmo svoju vjeru u buduænost, pozvao je
patrijarh Sako.
Objavljena Papina poruka za Svjetski dan mladih 2015.
Vatikan, 17.2.2015. (IKA) – Tiskovni ured Svete Stolice
objavio je 17. veljaèe poruku pape Franje za Svjetski dan
mladih 2015. "Nastavljamo naše duhovno hodoèašæe prema
Krakovu, gdje æe se u srpnju 2016. održati sljedeæi Svjetski
dan mladih. Odluèili smo na tome putu voditi se
blaženstvima. Prošle godine smo razmišljali o blaženstvu
siromašnih duhom, umetnutom u širi kontekst 'govora na
gori'. Zajedno smo otkrili revolucionarni znaèaj blaženstava i
Isusov snažni poziv da se hrabro upustimo u avanturu
potrage za sreæom. Ove godine æemo razmišljati o šestom
blaženstvu: 'Blago èistima srcem: oni æe Boga gledati!' (Mt
5, 8)", piše Papa. Primjeæujuæi kako se izraz blaženi odnosno
sretni javlja devet puta u toj prvoj velikoj Isusovoj
propovijedi (usp. Mt 5, 1-12), Papa istièe kako je potraga za
sreæom zajednièka svim ljudima svih vremena i svih dobnih
skupina. Bog je stavio u srce svakog muškarca i svake žene
nezatomljivu želju za sreæom i ispunjenjem. Zar ne osjeæate
da su vaša srca nemirna i u stalnoj potrazi za dobrom koja
može utažiti svoju žeð za beskonaènim, piše Papa te istièe
kako je u Kristu ispunjenje snova o dobroti i sreæi. Mladost
je vrijeme u kojem cvjeta veliko afektivno bogatstvo
prisutno u vašim srcima, duboka želja za istinskom ljubavi.
Koliko je samo snage u toj sposobnosti voljeti i biti voljen!
Ne dopustite da ta dragocjena vrijednost bude uništena ili
izoblièena. To se dogaða kada u naše odnose prodre
instrumentalizacija bližnjih za svoje sebiène ciljeve, ponekad
kao puke objekte užitka. Srce je ranjeno i tužno nakon tih
negativnih iskustava. Molim vas, nemojte se bojati prave
ljubavi, one kojoj nas Isus uèi, poziva Papa u poruci. Neki
od vas osjeæaju ili æe osjetiti Gospodinov poziv na brak, na
zasnivanje obitelji. Mnogi danas misle da je taj poziv "izašao
iz mode", ali to nije istina! Upravo zbog toga cijela crkvena
zajednica prolazi kroz posebno razdoblje razmišljanja o
pozivu i poslanju obitelji u Crkvi i u suvremenom svijetu.
Pozivam vas takoðer da razmislite o pozivu na redovnièki
život i sveæeništvo. Kako je lijepo vidjeti mlade ljude koji su
prigrlili poziv da se daju posve Kristu i službi njegovoj
Crkvi! Preispitajte se èista srca i ne bojte se onoga što Bog
od vas traži! Polazeæi od vašega "da" na poziv Gospodnji
postat æete novo sjeme nade u Crkvi i društvu. Ne
zaboravite: Božja je volja da budemo sretni, istièe Papa u
poruci za Svjetski dan mladih 2015.
Novi udar na kršæane u Svetoj zemlji
Rim, 17.2.2015. (IKA) - Žele izgraditi Zid odvajanja u
dolini Cremisan, kako bi otuðili zemlju koja pripada
palestinskim kršæanima. Ako se to ostvari, cijelo æe podruèje
zidom biti ugušeno, a prvi koji æe napustiti taj kraj bit æe
upravo kršæani, rekla je za agenciju Fides gradonaèelnica
Betlehema palestinska katolkinja Vera Baboun, koja se u
srijedu 11. veljaèe, nakon opæe audijencije susrela sa Svetim
Ocem. Poslije ju je, zajedno s gradonaèelnicima još dva
obližnja grada i palestinskim predstavnikom pri Svetoj
Stolici, primio Papin državni tajnik kardinal Pietro Parolin,
izvijestio je 17. veljaèe Radio Vatikan.
Svrha je posjeta Rimu izaslanstva gradonaèelnika
takozvanoga "kršæanskog trokuta", na podruèju Zapadne
obale Jordana, bila izložiti Svetoj Stolici pogubne posljedice
koje bi gradnja Zida odvajanja u dolini Cremisan imala na
starosjedilaèke kršæanske zajednice u gradu i na podruèju
gdje je roðen Isus.
Zid odvajanja koji želi Izrael, naime, prijeti plodnom
podruèju doline Cremisan, gdje se nalaze vinogradi i
maslinici, u vlasništvu 58 kršæanskih obitelji iz Beit Jale, te
dva salezijanska samostana i jedna škola. U tom dijelu,
istaknuli su palestinski gradonaèelnici, zid nije potreban radi
sigurnosti, nego mu je jedina svrha odvojiti kršæanske
obitelji od njihove zemlje, kako bi ju potom oduzeli i
proširili prostor za nova izraelska ilegalna naselja.
Ako zemlja u toj dolini, koja je još jedino zeleno podruèje na
tom prostoru, bude oduzeta, neæe više biti buduænosti za
ostanak kršæana. Gustoæa naseljenosti poveæat æe se do
neodržive razine i mnogi æe odluèiti napustiti taj kraj, a
takva stanja veæ dugo smanjuju kršæansku nazoènost u
Svetoj zemlji, upozorila je betlehemska gradonaèelnica.
Podruèje doline Cremisan pohodila su u sijeènju
šesnaestorica biskupa, sudionika ovogodišnjega posjeta
Palestini i Izraelu, koji je organizirala Koordinacija biskupa
za Svetu zemlju, odnosno tijelo koje okuplja biskupe i
predstavnike biskupskih konferencija iz Europe i Sjeverne
Amerike. Na kraju posjeta, biskupi su u priopæenju istaknuli
svoje zauzimanje u suprotstavljanju gradnji zida u toj dolini i
oduzimanju zemlje Palestincima.
Pepelnica u Vatikanu
Vatikan, 18.2.2015. (IKA) - Papa Franjo je tijekom obreda
pepeljanja u crkvi Sv. Sabine 18. veljaèe pozvao vjernike da
tijekom korizme daju milostinju, ali da se pritom ne
hvalisaju i istièu. Predložio je da da mole za dar suza kako bi
naš put obraæenja postao sve istinskiji i bez pretvaranja.
Grešnici smo i obratimo se bez licemjerja, poruèio je
Papa.Kardinal Jozef Tomko je pepelom posuo glavu pape
Bergoglia, kao i nazoènih redovnika i vjernika. Prema
starodrevnom obredu Pepelnice na poèetku korizme i ove se
godine Papa popeo na brežuljak Aventin, gdje poèinje
korizmeni hod po rimskim crkvama, i pozvao vjernike da
prema Mojsijevu zakonu poste, èine pokoru, mole i daju
milostinju. Papa Franjo od poèetka svoga pontifikata ustraje
na umjerenosti i trijeznosti, na podijeli dobara i na unutarnjoj
sabranosti. Navodeæi prema Matejevu evanðelju Isusove
rijeèi da kada dajemo milostinju ne razglašavamo to pred
sobom kao što èine licemjeri u sinagogama i na ulicama, da
ih ljudi hvale, i kad se molimo da ne privlaèimo pozornost
na sebe kako bi nas ljudi vidjeli te kada postimo da ne
budemo utuèeni i melankolièni poput licemjera.
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
21
Inozemne vijesti
Nadbiskup Shevchuk o ratu u Ukrajini
Ne radi se o graðanskom ratu veæ o agresiji strane zemlje na
ukrajinske graðane i ukrajinsku državu, istièe ukrajinski
grkokatolièki poglavar
Rim, 19.2.2015. (IKA) - Ukrajinski katolièki biskupi došli
su kako bi s Papom podijelili istinu o ruskoj invaziji na
Ukrajinu: nije rijeè o graðanskom ratu, veæ o izravnoj
agresiji susjedne zemlje, rekao je za Catholic News Service
nadbiskup Sviatoslav Shevchuk, poglavar Grkokatolièke
Crkve u Ukrajini, osvræuæi se na posjet ad limina ukrajinskih
biskupa, koji je u tijeku. "Istina je to da smo mi – ukrajinski
narod – žrtve", kazao je nadbiskup Shevchuk, prenosi Radio
Vatikan.
U razgovoru s novinarima nakon božanske liturgije u bazilici
Svete Marije Velike 19. veljaèe, kako je prenio Catholic
Herald, nadbiskup je ustvrdio da se stanje u Ukrajini može
opisati "s jednom rijeèi: rat", ali "moramo istaknuti da se ne
radi o graðanskom ratu", veæ o "agresiji strane zemlje na
ukrajinske graðane i ukrajinsku državu", rekao je nadalje
ukrajinski grkokatolièki poglavar.
Pastiri su u Ukrajini zabrinuti i zbog više od 2 milijuna
izbjeglica – meðu kojima ima 140.000 djece. Prema rijeèima
nadbiskupa Shevchuka, dosad je ubijeno više od 6000 ljudi –
uglavnom civila. "Svjedoci smo najveæe humanitarne
katastrofe u istoènoj Europi, od završetka II. svjetskog rata",
rekao je, primjeæujuæi kako gotovo 80% ukrajinskog
stanovništva na humanitarne potrebe pokušava odgovoriti
putem dobrovoljnog rada pri župama.
Grkokatolièki poglavar stoga je pozvao meðunarodnu
zajednicu da "pomogne zaustaviti agresora" i organizirati
humanitarnu pomoæ. "Istina je da smo mi, ukrajinski narod,
žrtve i, prema Svetom pismu, Bog je uvijek uz one koji
nepravedno trpe. On je sam postao žrtva prikazujuæi se na
križu", rekao je nadbiskup Shevchuk, dodajuæi kako zbog
toga – osobito u ovom teškom trenutku povijesti Ukrajine,
oèekuje solidarnost kršæanske zajednice diljem svijeta.
Najstarija redovnica na svijetu proslavila 108. roðendan
Lucca, 20.2.2015. (IKA) - Najstarija redovnica na svijetu
kamilijanka s. Candida Belotti proslavila je u petak 20.
veljaèe svoj 108. roðendan. Više od 80 godina èlanica je
Družbe kæeri sv. Kamila de Lellisa koja brine o bolesnicima.
S. Candida je pokretna, ima još veoma bistro pamæenje, a
sve iznenaðuje svojim svijetlim duhom i simpatiènošæu.
Roðena je kao treæe od desetero djece u obitelji, 20. veljaèe
1907. godine u mjestu Quinzano kod Verone u Italiji. Krsno
ime joj je Alma. Otac joj je bio postolar, a majka domaæica.
Odrasla je u skromnoj obitelji gdje je katolièka vjera imala
duboke korijene. Kao djevojka poèela je izuèavati zanat za
krojaèicu, a u svojoj dvadesetoj godini spoznala je svoj
redovnièki poziv. U Družbu sestara kamilijanki stupila je 5.
sijeènja 1931. godine. Kao redovnica djelovala je u Forte dei
Marmi, Rimu (gdje je izuèila školu za njegovateljicu),
Torinu, Camaioreu i Viareggiou. Bila je i magistra za nove
sestre koje su stupale u Družbu. U Jubilarnoj godini 2000.
umirovljena je kao 93-godišnjakinja te je premještena u
matiènu kuæu sestara u Lucci gdje i danas živi.
Za svoj 100. roðendan hodoèastila je u Lurd, a za 107.
roðendan, prošle godine, bila joj je velika radost misu slaviti
s papom Franjom u kapeli Doma Svete Marte i nakon mise
kratko se susresti s njim. Ovogodišnji roðendan proslavila je
s braæom kamilijancima i susestrama misom zahvalnicom u
crkvi Presvetoga Trojstva u Lucci.
22
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
ika
Biskup Warduni o novom valu nasilja u Iraku
Militanti samozvane Islamske države èine što god žele i oèito
im mnogi u svijetu pomažu, prodajuæi im oružje
Bagdad, 20.2.2015. (IKA) - U Iraku je u posljednjih tjedan
dana samozvana Islamska država ubila više od 150 osoba
izvijestila je iraèka vlada, govoreæi o novom valu napada na
zemlju. U Bagdadu je 19. veljaèe barem 10 osoba poginulo u
razlièitim eksplozijama. Izbjeglica je više od dva i pol
milijuna.
Noæ svijeta, tragièno stanje, jer militanti samozvane
Islamske države èine što god žele i oèito im mnogi u svijetu
pomažu, prodajuæi im oružje, rijeèi su kojima je pomoæni
kaldejski biskup Bagdada, Shlemon Warduni u razgovoru za
Radio Vatikan opisao stanje u Iraku.
Na komentar da amerièki predsjednik Obama govori o
genocidu koji se èini uime islamistièkog ekstremizma,
biskup Warduni potvrðuje da se provodi genocid i istièe da
bi meðunarodne sile mogle napraviti nešto, samo kad bi
htjele. Vièemo i stalno vièemo da se ne prodaje oružje, ne bi
li se militantima oduzela sredstva za rat. Nije potrebno
bombardirati, ali je potrebno prekinuti prodavati oružje i
razgovarati te samo molitva može nešto postiæi, zakljuèio je.
Mons. Warduni nadalje istièe kako prema njegovu mišljenju
veæina stanovništva ne želi teroristièke èine. Poslušajmo što
govore: Radije umjereni islam, ne želimo fanatièni islam
koji svima otežava život, ne samo kršæanima, veæ i drugim
religijama, ali i islamu, jer i muslimane ubijaju, objasnio je
kaldejski katolièki biskup, dodajuæi: "Zbog toga veæina
radije želi umjerenu religiju kako bi mirno živjeli u toj
zemlji".
Papa s ukrajinskim biskupima
Ujedinite svoje snage i podupirite se uzajamno, èineæi od
povijesnih zbivanja razlog za solidarnost i jedinstvo, takoðer
na ekumenskom putu
Vatikan, 20.2.2015. (IKA) - Poštovati primirje i naèela
meðunarodnih zakona, i ne prekinuti dijalog i suradnju kako
bi se došlo do moguæega mira – još je jedan apel pape Franje
za Ukrajinu, upuæen tijekom susreta s biskupima te zemlje,
održanoga 20. veljaèe u Vatikanu u prigodi njihova pohoda
ad limina. Papa je, meðu ostalim, izrazio žalost zbog
nerazumijevanja
koje
vlada
meðu
latinskom
i
grkokatolièkom zajednicom u Ukrajini, te ih potaknuo na
jedinstvo, izvještava Radio Vatikan.
Pred velikim brojem okupljenih grkokatolièkih i latinskih
biskupa, papa Franjo govorio je o oružanom sukobu koji "i
dalje žanje nevine žrtve, i izaziva velike patnje èitavom
narodu". Sveti Otac uputio je apel sukobljenim stranama
kako bi se poštovalo naèelo meðunarodnih zakona, i
posebno, kako bi se poštovalo nedavno potpisano primirje.
Meðutim, važna je uloga koju su biskupi pozvani preuzeti u
ovom trenutku, te je stoga papa Franjo nekoliko puta
ponovio da nije zadaæa Kristova službenika promicati
konkretno politièko rješenje. Biskup je graðanin i pastir;
stoga je narod prvi primatelj njegove skrbi. Slušajuæi svoj
narod, pozorni ste na vrijednosti koje ga obilježavaju, a to je
susret, suradnja, sposobnost za rješavanje spornih pitanja.
Kratko reèeno, traženje moguæega mira, napomenuo je Papa.
Gledajuæi stanje u zemlji, imate pravo izložiti, takoðer
zajednièki, svoje misli o njezinoj sudbini, odnosno možete
potvrditi vrijednosti koje su povezujuæi èimbenik
ukrajinskoga društva, znajuæi da je Sveta Stolica uz vas, i u
meðunarodnim ustanovama, kako bi uèinila razumljivima
vaša prava, vaše brige i opravdane evanðeoske vrijednosti
koje vas nadahnjuju.
Sukob je prouzroèio teške posljedice u životu obitelji,
ika
primijetio je Sveti Otac te upozorio da su se poveæale razlike
meðu malobrojnim bogatašima u odnosu na druge ljude. Ta
je pojava, nažalost, u razlièitoj mjeri iskvarila i javne
ustanove. Zbog toga je došlo do nepravednoga siromaštva, u
velikodušnoj i bogatoj zemlji, primijetio je Sveti Otac te
potièuæi biskupe da ustraju u isticanju kako je smisao
pravednosti i istine, najprije moralni, a tek onda politièki,
pozvao ih da budu branitelji obitelji, siromaha, nezaposlenih,
slabih, bolesnih, starijih osoba, umirovljenika, invalida i
izbjeglica.
Papa je ukrajinskim latinskim i grkokatolièkim biskupima
uputio još jedan apel. Teret povijesti uvjetuje odnose, kazao
je, ipak, žao mi je kada èujem da vlada nerazumijevanje.
Isus Krist je vaš lijeènik, a vi ste samo jedno tijelo, i vaše æe
jedinstvo biti dobro i za Crkvu i za naciju. Ujedinite svoje
snage i podupirite se uzajamno, èineæi od povijesnih
zbivanja razlog za solidarnost i jedinstvo, takoðer na
ekumenskom putu, istaknuo je papa Franjo. Neka krv vaših
svjedoka bude još jedan razlog koji vas potièe prema
istinskom zajedništvu srdaca, poželio je na kraju Sveti Otac.
Nadbiskup Tomasi o pitanjima intelektualnog vlasništva
Zbog "pretjeranog usredotoèenja na profit", farmaceutska
industrija radije ulaže u zdravstvena istraživanja koja imaju
veæi tržišni potencijal u bogatim zemljama
Ženeva, 21.2.2015. (IKA) - U cjelovitosti poštujuæi prava na
privatno intelektualno vlasništvo, Sveta Stolica potièe
"kreativan i inovativan pristup" toj temi, kako bi se osigurali
lijekovi svima kojima su potrebni, istaknuo je nadbiskup
Silvano Tomasi, stalni promatraè Svete Stolice pri
Ujedinjenim narodima u Ženevi, u govoru na Društvenom
forumu pri Vijeæu za ljudska prava.
Sveta Stolica potvrðuje odgovornost država da osiguraju
dostupnost lijekova te njihovu financijsku i fizièku
pristupaènost. Premda je suvremena znanost umnožila
moguænosti sprjeèavanja i lijeèenja bolesti, države i
meðunarodna zajednica nisu ispunile svoju odgovornost i
uèinile ih dostupnima najsiromašnijem i marginaliziranom
stanovništvu, ustvrdio je mons. Tomasi, prenosi Radio
Vatikan.
Dva su naèina kako sadašnje provoðenje intelektualnog
vlasništva onemoguæuje potrebnu dostupnost lijekova: Prvo,
neke farmaceutske tvrtke žele ostvariti nerealan profit i
povrat ulaganja, tako da skupo naplaæuju lijekove, što
dovodi do "potpunog zanemarivanja" onih koji si te lijekove
ne mogu priuštiti te stvara "neuravnotežen sustav slobodne
trgovine, tvoreæi tako praktièni monopol".
Drugo, nastavio je mons. Tomasi, sadašnji sustav ne potièe
istraživanje lijekova, dijagnozi i tretmana ako se oèekuje
"mali povrat ulaganja" – kao što je sluèaj sa zanemarenim
tropskim bolestima, rijetkim bolestima ili onima koje
prevladavaju u siromašnim zemljama, kao što su HIV,
tuberkuloza, malarija, hepatitis ili ebola.
Zbog "pretjeranog usredotoèenja na profit", farmaceutska
industrija radije ulaže u zdravstvena istraživanja koja imaju
veæi tržišni potencijal u bogatim zemljama, objasnio je
nadbiskup Tomasi i zakljuèio: "Briga oko zaštite
intelektualnih vlasnièkih prava – premda po sebi legitimna –
mora se vidjeti u široj perspektivi promicanja opæeg dobra,
izgradnje globalne solidarnosti i davanja prednosti životu i
dostojanstvu najranjivijih ljudi".
Inozemne vijesti
Papa primio njemaèku kancelarku
Razgovarali o temama susreta zemalja skupine G7, kao i o
stanju u Europi, naroèito sukobu u Ukrajini
Vatikan, 21.2.2015. (IKA) - Papa Franjo primio je 21.
veljaèe u Vatikanu njemaèku kancelarku Angelu Merkel. U
razgovoru su se zadržali oko 40 minuta, a kancelarka se
potom susrela s Papinim državnim tajnikom kardinalom
Pietrom Parolinom i nadbiskupom Paulom Richardom
Gallagherom, tajnikom za odnose s državama, prenosi Radio
Vatikan. Tijekom srdaènih razgovora, istaknuli su temu
susreta zemalja skupine G7, koji æe se održati u Bavarskoj, s
osvrtom na pitanja poput borbe protiv siromaštva i gladi,
izrabljivanja ljudi te prava žena, kao i promicanje zaštite
stvorenoga. Meðu temama razgovora bilo je i stanje u
Europi, naroèito sukob u Ukrajini, s naglaskom na davanje
prednosti traženju mirnog rješenja.
Kancelarka Merkel tom je prigodom uruèila donaciju za
djecu-izbjeglice te Papi darovala CD sa skladbama Johana
Sebastiana Bacha. Sveti Otac kancelarki je darovao
medaljon svetoga Martina, na kojem je prikazan kako daje
svoj plašt siromahu, te primjerak apostolske pobudnice
Evangelii gaudim, na njemaèkom jeziku.
Sveti Grgur iz Nareka bit æe uskoro uvršten meðu
nauèitelje Crkve
Vatikan, 24.2.2015. (IKA) - Sveti Grgur iz Nareka bit æe
uskoro uvršten meðu nauèitelje Crkve, postajuæi tako 36.
svecem koji æe nositi taj uzvišeni naslov, najnoviji nakon sv.
Ivana Avilskog i sv. Hildegarde iz Bingena, koje je
nauèiteljima proglasio papa emeritus Benedikt XVI. godine
2012.
Papa Franjo primio je u subotu 21. veljaèe u privatnu
audijenciju
kardinala
Angela
Amata,
proèelnika
Kongregacije za proglašenje svetih, te je potvrdio da æe
naslov nauèitelja opæe Crkve biti dan svetom Grguru iz
Nareka, sveæeniku i monahu, koji je roðen oko 950 godine, a
umro oko 1005. godine u tadašnjoj Armeniji, odnosno
današnjoj Turskoj, izvijestio je Radio Vatikan.
Grgur je roðen u malom selu Narek u obitelji pisaca. Majka
mu je preminula dok je još bio dijete, a njegov otac Khosrov,
nakon što je postao nadbiskup, povjerio je Grgura i njegova
brata Ivana roðakinji Ananiji iz Nareka, utemeljiteljici
seoskog samostana i škole. Grgur je ušao u samostan
Narekavkan te je nakon sveæenièkoga reðenja postao i
opatom, provodeæi život u radu, molitvi i poniznosti; voðen
ljubavlju prema Kristu i Bogorodici.
Sveti Grgur je bio izniman teolog i jedan je od najvažnijih
pjesnika u povijesti armenske književnosti. U njegova djela
spadaju Komentar pjesme nad pjesmama te Narek – zbirka
od 95 molitava u stihu. Njegov je grob, smješten u
spomenutom samostanu, sve do armenskog genocida bio
mjestom hodoèašæa i molitve.
.
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
23
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Iskustvo bratstva
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 18. veljaèe
2015.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Na našem putu kateheza o obitelji, nakon razmišljanja o
ulozi majke, oca, djece, danas su na redu braæa. "Brat" i
"sestra" su rijeèi koje kršæanstvo jako voli. I, zahvaljujuæi
obiteljskom iskustvu, to su rijeèi koje sve kulture i sva
razdoblja razumiju.
Bratska veza ima posebno mjesto u povijesti Božjeg naroda,
koji prima svoju objavu u živom ljudskom iskustvu. Psalmist
pjeva o ljepoti bratske veze: "Gle, kako je dobro i kako je
milo kao braæa zajedno živjeti" (Ps 132, 1). I to je istina,
bratstvo je nešto lijepo! Isus Krist je priveo svojoj punini
takoðer to ljudsko iskustvo bratstva i sestrinstva, unijevši ga
u trinitarnu ljubav i osnaživši ga tako da može nadiæi
rodbinske veze i svaki zid otuðenosti.
Znamo da kada se bratski odnos uništi, kada se razori odnos
meðu braæom, utire se put bolnom iskustvu sukoba, izdaje,
mržnje. Biblijsko izvješæe o Kajinu i Abelu predstavlja
primjer toga negativnog ishoda. Nakon Abelova ubojstva,
Bog pita Kajina: "Gdje ti je brat Abel?" (Post 4, 9a). To
pitanje nastavlja ponavljati u svakom naraštaju. I nažalost, u
svakom naraštaju, ne prestaje se ponavljati dramatièni
Kajinov odgovor: "Zar sam ja èuvar brata svoga?" (Post 4,
9b). Raskid veze izmeðu braæe je nešto ružno i loše za
èovjeèanstvo. Takoðer u obitelji, koliko se samo braæe svaða
zbog sitnica, ili zbog nasljedstva, pa onda više ne prièaju
jedni s drugima, jedni druge više èak ni ne pozdravljaju. To
je loše! Bratstvo je nešto veliko, kada se pomisli da su sva
braæa bila u istoj majèinoj utrobi devet mjeseci, potjeèu od
iste mame! Bratstvo se ne može raskinuti.
Razmislimo malo: svi poznajemo obitelji u kojima postoje
podjele meðu braæom, koja su se posvaðala; molimo
Gospodina za te obitelji - možda u našoj obitelji ima nekih
sluèajeva – da se ponovno braæa ujedine, da se ponovno
uspostavi obiteljsko jedinstvo. Bratstvo se ne smije raskinuti
i kada se raskine dogodi ono što se dogodilo s Kajinom i
Abelom. Kad Gospodin pita Kajina gdje mu je brat, on
odgovara: "Ali, ja ne znam, nije me briga za mog brata". To
je loše, to je vrlo, vrlo bolno èuti. U svojim molitvama
uvijek molimo za braæu, koja su podijeljena.
Veza bratstva koja se uspostavlja u obitelji meðu djecom,
ako se dogaða u ozraèju odgoja za otvorenost prema
drugima, je velika škola slobode i mira. U obitelji se djeca
uèe ljudskom suživotu, kako zajedno živjeti u društvu.
Možda toga nismo uvijek svjesni, ali upravo je obitelj ta koja
uvodi bratstvo na svijetu! Polazeæi od tog prvog iskustva
bratstva, jaèanog privrženošæu i obiteljskim odgojem, stil
bratstva se širi kao obeæanje na èitavo društvo i na odnose
meðu narodima.
Blagoslov kojega Bog, u Isusu Kristu, izlijeva na tu vezu
bratstva on širi na nezamisliv naèin, i time omoguæuje da ta
veza nadiðe sve razlike u naciji, jeziku, kulturi, pa èak i
vjeroispovijesti.
Zamislite samo što postaje veza meðu ljudima, èak i
meðusobno vrlo razlièitima, kada jedno drugom mogu reæi:
"Ovaj mi je upravo poput brata, ova mi je poput sestre"! I to
24
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
lijepo! Povijest je, uostalom, u dovoljnoj mjeri pokazala da
takoðer sloboda i jednakost, bez bratstva, mogu biti
ispunjeni individualizmom i konformizmom, pa i osobnim
interesom.
Bratstvo u obitelj blista pogotovo kad vidimo brigu,
strpljivost, ljubav i privrženost kojom se obasipa mlaðeg
brata ili sestru koji su slabiji, bolesni ili hendikepirani.
Veoma je mnogo braæe i sestara koji to èine, u cijelom
svijetu, i možda ne cijenimo dovoljno njihovu velikodušnost.
I kada je u obitelji mnogo djece - danas sam pozdravio
obitelj s devetero djece: najstariji, ili najstarija, pomaže ocu,
majci, u brizi oko manje djece. I baš je to lijepo, pomagati
braæi.
Imati brata, sestru koji te voli je snažno, neprocjenjivo,
nezamjenjivo iskustvo. Isto se to dogaða u kršæanskom
bratstvu.
Najmanjima, najslabijima, najsiromašnijima treba pristupati
s nježnošæu: oni imaju "pravo" obuzeti nam dušu i srce. Da,
oni su naša braæa i moramo ih voljeti i postupati s njima kao
takvima. Kada se to dogodi, kada su siromašni kao èlanovi
obitelji, samo naše kršæansko bratstvo ponovno oživi.
Kršæani izlaze ususret siromašnima i slabima ne iz
poslušnosti nekom ideološkom programu, veæ zato što nam
rijeè i primjer Gospodina govore da smo svi braæa. To je
naèelo Božje ljubavi i svake pravde meðu ljudima.
Predlažem vam jedno: prije završetka – preostalo mi je još
nekoliko redaka - u tišini svaki od nas, sjetimo se naše braæe,
naših sestara i u tišini se od srca pomolimo za njih. Trenutak
tišine.Evo ovom svojom molitvom smo ih sve, braæu i sestre,
s mislima, srcem, doveli ovdje na trg da prime blagoslov.
Danas je više nego ikada potrebno vratiti bratstvo u srce
našeg tehnokratskog i birokratskog društva: tada æe i sloboda
i jednakost dobiti svoju pravu intonaciju. Stoga, ne lišavajmo
olako naše obitelji, zbog podložnosti ili zbog straha, ljepote
šireg bratskog iskustva bratinstva i sestrinstva. I ne gubimo
svoje povjerenje u širinu horizonta kojeg vjera može izvuæi
iz tog iskustva, osvijetljenog Božjim blagoslovom.
Apel Svetog Oca
Želim ponovno pozvati na molitvu za našu braæu Egipæane
koji su prije tri dana ubijeni u Libiji samo zbog toga što su
kršæani. Neka ih Gospodin primi u svoj dom i udijeli utjehu
njihovim obiteljima i njihovim zajednicama.
Molimo i za mir na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi,
sjetimo se svih umrlih, ranjenih i izbjeglica. Neka
meðunarodna zajednica uzmogne naæi mirovna rješenja na
teško stanje u Libiji.
.
ika
Korizma je vrijeme duhovne borbe
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 22.
veljaèe 2015.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
U prošlu srijedu, obredom pepeljenja, zapoèela je korizma, a
danas je prva nedjelja toga liturgijskog vremena u kojem se
spominjemo èetrdeset dana koje je Isus proveo u pustinji,
nakon krštenja u rijeci Jordanu. Sveti Marko piše u
današnjem Evanðelju: "I odmah ga Duh nagna u pustinju. I
bijaše u pustinji èetrdeset dana, gdje ga je iskušavao Sotona;
bijaše sa zvijerima, a anðeli mu služahu" (1, 12-13). Ovim
jezgrovitim rijeèima evanðelist opisuje kušnju u koju se Isus
dobrovoljno upustio prije poèetka svog mesijanskog
poslanja.
To je kušnja iz koje Gospodin izlazi kao pobjednik i ona ga
priprema na naviještanje evanðelja Kraljevstva Božjega. On
se, u tih èetrdeset dana samoæe, borio sa Sotonom "prsa o
prsa", raskrinkao njegove kušnje i pobijedio ga. I u njemu
smo svi mi pobijedili, ali taj "pobjednièki duh" moramo
zadržati u našoj svakodnevici.
Crkva nam doziva u pamet to otajstvo na poèetku korizme,
jer nam to daje perspektivu i smisao toga vremena, a to je
vrijeme borbe – u korizmi se moramo boriti – vrijeme
duhovne borbe protiv duha zla (usp. Zborna Pepelnice). I
dok prolazimo kroz korizmenu "pustinju", naš je pogled
èvrsto upravljen prema Uskrsu, koji je Isusova konaèna
pobjeda nad Zlim, grijehom i smræu. To je dakle znaèenje
ove Prve korizmene nedjelje: odluèno se vratiti na Isusov
put, koji vodi u život. Gledati Isusa, što je èinio Isus, i kroèiti
s njim.
Prilog dokumenti
da u ovoj "pustinji", koju predstavljaju te duhovne vježbe,
uzmognemo èuti Isusov glas i ispraviti mnoge nedostatke
koje svi imamo, te da se odupremo kušnjama kojima smo
svaki dan izloženi. Stoga vas molim da nas prate svojim
molitvama.
Nakon Angelusa
[…]
Korizma je hod obraæenja u èijem je središtu srce. Naša se
srca moraju obratiti Gospodinu. Zato sam, na ovu prvu
nedjelju, odluèio vama koji ste ovdje na trgu pokloniti malu
džepnu knjigu pod naslovom "Èuvaj svoje srce". To je ova
[pokazuje je]. U ovoj su knjižici sabrana neka od Isusovih
uèenja i bitni sadržaj naše vjere, kao što je sedam
sakramenata, darovi Duha Svetoga, deset zapovijedi, vrline,
djela milosrða, i tako dalje. Sada æe ih razdijeliti volonteri,
meðu kojima je mnogo beskuænika, koji su došli na
hodoèašæe. I kao i uvijek i danas ovdje na trgu upravo oni
koji su u potrebi donijet æe nam veliko bogatstvo: bogatstvo
našeg uèenja, kako bi saèuvali srce. Neka svaki uzme
knjižicu i ponese je sa sobom, kao pomoæ za obraæenje i
duhovni rast, koji uvijek polazi od srca, tog poprišta
svakodnevnog opredjeljivanja izmeðu dobra i zla, izmeðu
svjetovnosti i evanðelja, izmeðu ravnodušnosti i dijeljenja s
drugima. Svijet treba pravdu, mir, ljubavi i moæi æe ih imati
jedino ako se vrati svim srcem Bogu, koji je izvor svega
toga. Uzmite knjigu i cijelu je proèitajte.
Svima želim ugodnu nedjelju. Molim vas da, posebno u
ovom tjednu duhovnih vježbi, ne zaboravite moliti za mene.
Dobar tek i doviðenja!
A taj Isusov put vodi kroz pustinju. Pustinja je mjesto gdje
se može èuti Božji glas, ali i glas napasnika. U buci, zbrci to
nije moguæe; èuju se tek površni glasovi. No u pustinji
možemo siæi u dubinu, gdje se doista odluèuje o našem
odreðenju: o životu ili smrti.
A kako èujemo Božji glas? Èujemo ga u njegovoj rijeèi.
Zato je važno poznavati Sveto pismo, jer u protivnom
neæemo znati odgovoriti na zamke Zloga. I ovdje se vraæam
na moj savjet èitati Evanðelje svaki dan: svaki dan èitati
Evanðelje, razmišljati o njemu, nakratko, deset minuta; i
uvijek ga nositi sa sobom: u džepu, torbi… Ali imati
Evanðelje nadohvat ruke. Korizmena pustinja nam pomaže
reæi "ne" svjetovnosti i idolima, pomaže nam donositi hrabre
odluke u skladu s evanðeljem i ojaèati našu solidarnost s
braæom.
Uðimo dakle u tu pustinju bez straha, jer nismo sami: mi
smo s Isusom, s Ocem i s Duhom Svetim. Štoviše, kao i u
Isusovom sluèaju, upravo je Duh Sveti taj koji nas vodi na
korizmenom putu, isti onaj Duh koji je sišao na Isusa i koji
nam je darovan na krštenju. Korizma je stoga milosno
vrijeme u kojem trebamo biti sve svjesniji onoga što je Duh
Sveti, kojeg smo primili na krštenju, izveo i izvodi u nama.
A na kraju korizme, na vazmenom bdijenju, moæi æemo
obnoviti s veæom sviješæu krsni savez i obveze koje iz njega
proizlaze.
Neka nam Sveta Djevica, uzor pouèljivosti Duhu, pomogne
da se prepustimo vodstvu Duhu, koji želi da svaki od nas
postane "novo stvorenje".
Njoj posebno povjeravam ovaj tjedan duhovnih vježbi koje
æe zapoèeti danas popodne, a na kojima æu sudjelovati
zajedno sa svojim suradnicima u Rimskoj kuriji. Molite se
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
25
Prilog prikazi
ika
Prilog prikazi
Leksikon katolièkih muških redova
Djelo "Leksikon katolièkih muških redova" autorice Zdravke
Krpine (Naklada sv. Antuna, Zagreb, sijeèanj 2015.) prvo je
takvo djelo na hrvatskom jeziku. Èitavu tu složenu
pastoralnu, teološku, misionarsku i eklezijalnu graðu
autorica je klasificirala u 274 leksikografske natuknice,
prema popisu Papinskoga godišnjaka (Annuario Pontificio)
koji navodi sve živuæe ustanove posveæenog života i družbe
apostolskog života, odnosno one koji danas djeluju u svijetu,
ne spominjuæi ugasle ili one koje pak Sveta Stolica još nije
priznala.
Svojom
preglednošæu
i
sistematiènošæu
zadovoljava potrebe znanstvene i struène javnosti,
redovnièkih zajednica i crkvenih institucija. Vrlo je
pristupaèan najširoj laièkoj i èitateljskoj publici, a zahvalna
je i preporuèljiva literatura za odgojno-obrazovne i kulturne
ustanove koje se bave ovom tematikom. Nakon Zagrebaèke
Biblije (KS 1967.) Jeruzalemske Biblije (Kršæanska
sadašnjost 1994.), Nasljeduj Krista Tome Kempenca
(Prometej 1998.) i Opæega religijskog leksikona (LZ
Miroslav Krleža 2002.), Hrvatska je dobila Leksikon
katolièkih muških redova, kapitalno djelo kršæanske i
nacionalne kulture. (ika-ap/kj)
Raspisan natjeèaj za književno i likovno stvaralaštvo
hrvatskih redovnica i redovnika
Natjeèaj u organizaciji Hrvatske konferencije viših
redovnièkih poglavara i poglavarica traje od blagdana
Svijeænice, tj. od 2. veljaèe do svetkovine Duhova, 24. svibnja
Hrvatska konferencija viših redovnièkih poglavara i
poglavarica (HKVRPP) u povodu Godine posveæenoga
života raspisala je natjeèaj za književno (poezija, kratka
prièa, putopis, esej, monodrama) i likovno stvaralaštvo
hrvatskih redovnica i redovnika.
Natjeèaj ima nakanu potaknuti hrvatske redovnice i
redovnike, od novicijata nadalje, na stvaranje suvremene
hrvatske duhovne književnosti i likovnoga stvaralaštva
protkanih kršæanskim vrednotama.
Natjeèaj traje do svetkovine Duhova, 24. svibnja.
Nakon provedenoga natjeèaja najuspjeliji æe radovi – prema
ocjeni struènoga ocjenjivaèkog suda – biti objavljeni u
knjizi, kao sintezi umjetnièke kreativnosti hrvatskoga
redovništva danas. Predstavljanje knjige s najuspjelijim
književnim i likovnim radovima te izložba najuspjelijih
likovnih radova planira se za kraj Godine posveæenoga
života. Najbolji radovi bit æe nagraðeni.
Radovi koji se šalju na natjeèaj trebaju biti do sada
neobjavljeni i neizloženi, a tematski odgovarati natjeèaju:
Bog, vjera, nada, ljubav, život, radost, zajedništvo, Crkva,
Blažena Djevica Marija, hrvatski sveci i blaženici, sluge i
službenice Božje, sveæenici, redovnice, redovnici, posveæeni
laici, hodoèašæa, apostolat.
Autor se smije prijaviti s dva književna rada, po jedan u dva
odabrana žanra (poezija, kratka prièa, putopis, esej,
monodrama) te s dva likovna rada.
Detaljni uvjeti natjeèaja, te upute o slanju radova mogu se
naæi na mrežnoj stranici organizatora www.redovnistvo.hr,
gdje se nalazi i prijavni obrazac. Dodatne obavijesti mogu se
dobiti i putem telefona na broj 099 8134 964. (ika-mb/kj)
.
26
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
Zbornik "Dar Domovine"
Zbornik odabranih radova sa 6. susreta hrvatskoga
duhovnoga književnoga stvaralaštva "Stjepan Kranjèiæ"
Zbornik odabranih radova "Dar Domovine" sa 6. susreta
hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva "Stjepan
Kranjèiæ" objavljen je krajem 2014. godine u Križevcima. U
Zborniku je prezentirano 37 radova podijeljenih u više
tematskih skupina.
Skupina "Blagost domu" sabire 14 pjesama. U skupini
"Nasmiješeni anðeo" predstavljeno je osam kratkih prièa.
"Putovanje i plovidba" predstavlja pet putopisa. Šest eseja
nalazi se u skupini "Zemaljski grad", dok su èetiri
monodrame u skupini "Feniks". U uvodniku dr. Tanje Baran
naslovljenom "Domovini s ljubavlju i poštovanjem"
predstavljen je sažetak šestog natjeèaja "Književni
Kranjèiæ". Na natjeèaj koji je bio otvoren od 15. svibnja do
15. kolovoza 2014. godine 138 autora iz 5 europskih zemalja
(BiH, Hrvatska, Njemaèka, Slovenija i Srbija) poslalo je 221
rad. Razvrstani su u pet tematskih skupina, a struèno
povjerenstvo u sastavu dr. Vladimir Lonèareviæ, mr. Božidar
Petraè i vlè. Drago Bosnar odabralo je 15 radova koji su
nagraðeni. Dr. Lonèareviæ u urednièkoj rijeèi "Književnost
pod svjetlom Onostranosti" spominje se književnih
obljetnica i tako stogodišnjice od roðenja hrvatskih
katolièkih književnika (Lucijana Kordiæa, Rajmunda
Kuparea, Vinka Kosa) èija se djela u današnje vrijeme slabo
èitaju. Zatim se prisjeæa poèetka izlaženja katolièkoknjiževno-kulturnog èasopisa "Hrvatska prosvjeta" (1914.1940.), te obljetnice smrti A. G. Matoša. U duhu
prouèavanja doprinosa katolièkih pisaca baštini hrvatske
književnosti u Križevcima u organizaciji Hrvatskih studija,
Glasa Koncila i Udruge za promicanje znamenitih
Križevèana "Dr. Stjepan Kranjèiæ" krajem listopada 2014.
organiziran je bienalni znanstveni skup. Dr. Lonèareviæ
istièe da je "natjeèaj pokazao da književnost kršæanskoga
nadahnuæa
ima
vitalnost,
svježinu,
inovativnost,
raznovrsnost". Dodaje, kako je natjeèaj pokazao da je
motivski spektar širok, ali i da tematski može biti
koncentriran, da ima potencijal u svim formama i da
pobuðuje stvaralaèke energije, pridonoseæi obnovi kršæanske
duhovnosti u cjelini naše književnosti. U zborniku je i 28
bilješka o autorima, bilješke o èlanovima Struènog
povjerenstva, te popis svih autora sudionika. (ika-mb/kj)
"Ti si moj anðeo"
Nova knjiga Anselma Gruena u izdanju KS-a
"Ti si moj anðeo" nova je knjiga benediktinca Anselma
Gruena u izdanju "Kršæanske sadašnjosti". Anðeli su – kako
nas uèi katolièka dogmatika – stvorena duhovna biæa i
osobne sile. Kao stvorena duhovna biæa možemo ih i
doživjeti. Anðeli su uvijek glasnici Božji. To mogu biti
osobe koje nam se obraæaju u nekom odreðenom trenutku
našega života. To mogu biti unutarnji poticaji ili snovi koji
nas upozoravanju na nešto. Anðeli mogu biti i iskustva koja
doživljavamo, a ne možemo ih pobliže opisati. "Kad
dogmatika nauèava da su anðeli osobne sile, tada to znaèi da
oni štite moju osobnost. No oni nisu osobe koje bismo mogli
pojedinaèno izdvojiti. U ezoteriji se želi upoznati upravo
svoga anðela, nazivati ga imenom. To nije u skladu s
biblijskom tradicijom ni s teologijom anðela kakvu je razvila
kršæanska tradicija", kaže u uvodu pisac brojnih duhovnih
uspješnica. (ika-mš/kj)
ika
Prijatelju koji ne vjeruje
Autor knjige je nadbiskup Vincenzo Paglia
Knjiga "Prijatelju koji ne vjeruje" autora nadbiskupa
Vincenza Paglie, predsjednika Papinskog vijeæa za obitelj,
objavljena je u izdanju Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u
Sarajevu i Glasa Koncila iz Zagreba. Na hrvatski jezik
preveo ju je Hrvoje Kalem. Knjiga donosi prikaz izabranih
tema kojima se u svojem promišljanju bavi teologija, osobito
nakon II. vatikanskog koncila, a koje su postale posebno
aktualne devedesetih godina 20. st. i kasnije. Meðu njima su
teme o odnosu vjere i razuma, vjere i znanosti, promišljanja
o meðureligijskom dijalogu, o èinu vjere, o krizi vjere, Bogu
koji se katkad èini odsutnim iz vjernikova života, zatim
razmišljanje o kršæanskoj molitvi, o smrti, èovjekovoj
tjeskobi pred smræu…
Obraæajuæi se prijatelju koji ne vjeruje (ali ne samo njemu),
Paglia nastoji pronaæi sklad izmeðu vjernika i onih koji ne
vjeruju tj. izmeðu vjernika i tragatelja za istinom. To je
posebno oèito kad obraðuje teme poput meðureligijskog
dijaloga te odnosa vjere i razuma i vjere i znanosti, pri èemu
je vidljiv stav prijateljstva, koji krasi autorovo obraæanje
onima koji ne vjeruju. Pritom nijednu od spomenutih tema
autor ne obraðuje krajnje iscrpno, ne ulazi u duboka teološka
promišljanja konfrontirajuæi razlièite teološke stavove, veæ
radije uvodi u spomenute teme i ostavlja prostor èitatelju da
o njima dodatno promišlja. Privlaènosti knjige pridonosi i
pripovjedaèki stil pisanja, za koji se autor odluèio i koji æe
biti od pomoæi i onima koji imaju solidno teološko znanje,
kao i onima koji su tek otkrili svoje zanimanje za teološke
teme.
Vincenzo Paglia roðen je 20. travnja 1945. godine u mjestu
Boville Ernica, Provincija Frosinone (Italija). Magisterij iz
filozofije i teologije stekao je na Papinskome lateranskom
sveuèilištu u Rimu, a magisterij iz pedagogije na Sveuèilištu
Urbino u Italiji. Za sveæenika Rimske biskupije zareðen je
1970. Bio je rektor crkve Sv. Egidija u Trastevereu, u Rimu,
i jedan je od osnivaèa Zajednice sv. Egidija. Župnik Svete
Marije u Trastevereu bio je od 1981. do 2000. Biskupom
Biskupije Terni – Narni – Amelia postaje 2000. godine, a
2002. imenovan je predsjednikom meðunarodnoga
Katolièkoga biblijskog saveza. Èlanom Papinskog vijeæa za
promicanje nove evangelizacije bio je imenovan 2011., a od
2012. predsjednik je Papinskog vijeæa za obitelj. (ika-gk/kj)
Pjesme štovanja i hvale
Nosaè zvuka skladatelja Anðelka Igreca
"Pjesme štovanja i hvale" novi je nosaè zvuka skladatelja
Anðelka Igreca, objavljen u suizdanju Glasa Koncila i
AULOS-a u povodu 15. obljetnice postojanja i djelovanja
zbora varaždinske katedrale "Chorus Angelicus". Nosaè
zvuka donosi snimku koncerta održanoga u varaždinskoj
katedrali u nedjelju 23. studenoga 2014. godine, na kojem je
praizveden ciklus od osamnaest pjesama uglazbljenih
biblijskih psalama i tekstova Novog zavjeta. Koncertnoj
izvedbi zbora varaždinske katedrale pridružio se i
Varaždinski komorni orkestar. Veæina je skladbi – èija su srž
pohvale, prošnje, vapaji i molitve – prvotno napisana za
molitve, susrete i mise s mladima, stoga obiluje raznovrsnim
ritmovima.
Skladbe je uglazbio maestro Anðelko Igrec, priznat hrvatski
skladatelj, dobitnik "Porina" za najbolji album klasiène
glazbe 2010. godine, a ujedno osnivaè te voditelj zbora
varaždinske katedrale "Chorus Angelicus". (ika-gk/kj)
Prilog prikazi
"Svjetlo mojoj stazi"
Knjiga dr. fra Darka Teperta u izdanju "Teovizije"
"Svjetlo mojoj stazi" naziv je nove knjige dr. fra Darka
Teperta objavljene u izdanju "Teovizije" iz Zagreba. Naziv
je knjige temeljen na psalamskom stihu "Tvoja rijeè nozi je
mojoj svjetiljka i svjetlo mojoj stazi" (Ps 119). Ta se zbirka
razmišljanja nadahnjuje Božjom rijeèju, ali i drugim
poticajima iz Crkve i društva, te iz života svetih ljudi.
Stoga su razmišljanja podijeljena u tri nejednaka dijela. U
prvom i najopsežnijem dijelu naslovljenom "Božja rijeè"
skupljena su razmišljanja o Božjoj rijeèi opæenito, o njezinu
znaèenju i naèinima kako èovjek pristupa Božjoj rijeèi.
Nakon toga slijede razlièita razmatranja nad pojedinim
biblijskim tekstovima. Poneka se tema i ponavlja, ali u
obliku novog razmišljanja, te se tako i praktièno vidi kako
Božja rijeè uvijek može biti nova i kako se nikad ne može do
kraja iscrpsti.
U drugom dijelu koji nosi naslov "Crkva i društvo" nekoliko
je razmišljanja koja se bave Crkvom, njezinom ulogom u
društvu, ali i društvenim odnosima viðenim iz kršæanske
perspektive. Konaèno, u treæem dijelu, naslovljenom "Likovi
svetaca", razmatrani su životi i primjeri pojedinih svetaca,
kako onih spomenutih u Svetom pismu tako i onih iz
kasnijih razdoblja. Ti su primjeri uzeti kao poticaj za
svakodnevni život.
Ono što ujedinjuje te tri skupine razmišljanja jest želja da
budu kratak poticaj za svakodnevni život. Da èitatelju, kao
što su to bila i autoru, budu svjetlo na svagdanjoj životnoj
stazi, stoji u uvodu knjige. (ika-fk/sp)
Meditacije uz evanðelja u korizmi
Knjiga dr. Josipa Šimunoviæa u izdanju Glasa Koncila
Nova knjiga dr. Josipa Šimunoviæa "Klanjamo ti se
spasitelju svijeta. Meditacije uz evanðelja u korizmenom
vremenu" objavljena je u izdanju Glasa Koncila.
Nakon što se autor predstavio meditacijama uz evanðelja u
liturgijskoj godini A, B i C: "Imam (li) vremena za tebe",
"Zaraðeno nebo" i "Ta tvoja rijeè života" te meditacijama uz
evanðelja u došašæu i božiænom vremenu "Doði, Spasitelju
svijeta!", sad pred èitatelja stavlja meditacije uz evanðelja za
svaki dan u korizmenom vremenu.
Promišljanja doslovno prate redoslijed èitanja tekstova
evanðelja u A, B i C godini misnih èitanja, što èitatelju
omoguæuje praktiènost u svakodnevnom korištenju.
Šimunoviæeve korizmene meditacije, pune osobnosti,
jasnoæe i odreðene britkosti, obiluju pitanjima u 'ja' obliku.
Time autor u tekst unosi vlastitu osobnost i pokušava se
èitatelju približiti u intimno proživljenu razmišljanju, kao i
samomu Kristu, kojega tekst donosi. Središnji dio autorova
osobnog promišljanja u svjetlu korizme, a ujedno poticaj za
èitatelje da urone u misterij po dotad izreèenome, nalazi se u
meditacijama za Vazmeno trodnevlje, koje završavaju u
radosti uskrsnog jutra.
Kao i u dosadašnjim knjigama, tako i novom knjigom
meditacija autor dr. Šimunoviæ pjesnièkim izrièajem, iz
osobne perspektive, zove svakog èitatelja, vjernika da zaviri
u dubinu svoje duše, da uèini svojevrsnu "inventuru" sebe i
svojih postupaka. Pogotovo usmjerava pozornost na
znaèenje simbola Isusova križa u korizmi, vremenu pokore i
obraæenja, kao prekretnice u kojoj se ne okreæemo samo
prema Gospodinu, nego i svakomu èovjeku.
Sve to autor èini ponavljanom blagošæu, kojom zraèe
njegovi meditativni tekstovi, jer iz njega samog izvire ta
blagost, koja crpi temelje u osobno doživljenu Isusu Kristu.
(ika-vp/kj)
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
27
Prilog prikazi
O važnosti odgoja u današnjem svijetu
Autorice knjige su dr. Blaženka Valentina Mandariæ i dr.
Ružica Razum
"Važnost odgoja u današnjem svijetu. Doprinos vjeronauka
odgojnom djelovanju škole" naslov je knjige autorica dr.
Blaženke Valentine Mandariæ i dr. Ružice Razum,
objavljene u izdanju Katolièkoga bogoslovnog fakulteta
Sveuèilišta u Zagrebu i Glasa Koncila.
U knjizi se autorice ozbiljno i argumentirano suoèavaju s
važnim temama koje se odnose na neke poteškoæe i izazove
suvremenog odgoja te na doprinos vjeronauène nastave
odgojnomu djelovanju škole. Pritom obraðuju važna pitanja
iz podruèja odgoja te iz podruèja religijskopedagoške i
katehetske stvarnosti, o kojima valja voditi raèuna želi li se
tražiti i pronalaziti odgovore na temeljne odgojne dileme i
probleme suvremenog èovjeka i suvremenog društva.
Podijeljena je u dva dijela. Prvi dio, pod naslovom "Odgoj,
društvo, religija", u pet poglavlja s razlièitih aspekata
promišlja o suvremenom odgoju. U drugom dijelu,
naslovljenom "Doprinos vjeronauka odgojnom djelovanju
škole", u sedam poglavlja stavlja se naglasak na vjeronauk te
njegov doprinos odgojnomu djelovanju suvremene škole.
Knjiga je namijenjena studentima – buduæim uèiteljima i
nastavnicima, osobito vjerouèiteljima, odgojiteljima u
predškolskim ustanovama, roditeljima te svima onima koji
žele jasnije razumjeti te zrelo i odgovorno preuzeti vlastitu
odgajateljsku odgovornost. (ika-gk/sp)
Kršæanska pomoæ ugroženima samoubojstvom
"Kršæanska pomoæ ugroženima samoubojstvom" naslov je
nove knjige vjerouèitelja Lovre Kladariæa, sveuèilišnog
specijalista pastoralne teologije. Knjiga je tiskana u nizu
Biblioteke Diacovensia Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u
Ðakovu. Autor izborom teme i vlastitim istraživanjima želi
promovirati kulturu kršæanskog života. Kvalitativnim
istraživanjem propitao je problematiku i razmišljanja
vjernika ugroženih samoubojstvom. Knjiga je namijenjena
struènjacima u pomažuæim zanimanjima (sveæenicima,
psiholozima, obiteljskim savjetnicima, lijeènicima), ali i
svim ljudima koje zanima problematika samoubojstva.
Naslov knjige želi posebno pozvati osobe koje tijekom
kriznih situacija sumnjaju u smisao vlastitog života, da lakše
prihvate životne probleme i odbace svaku suicidalnu
ideaciju, a autor se nada da æe svojim istraživanjem dati
doprinos izgraðivanju kulture života, kao i smanjenju broja
samoubojstava u našoj domovini. (ika-tu/sa)
"Mali princ" s biblijskim komentarom
Prièa "Mali princ" francuskog pisca Antoinea de Saint
Exuperya (1900.-1943.) u novom talijanskom izdanju
objavljena je potkrijepljena biblijskim komentarima. Prièu je
preveo i teološki analizirao Enzo Romeo, novinar
talijanskoga informativnog programa TG2 i suradnik
katolièkih listova "Jesus" i "Credere".
Saint-Exupery je svojom prièom i svojim pitanjima otkuda i
zašto ljudsko postojanje, stvorio "svojevrsni Najnoviji
zavjet", piše Romeo, tumaèeæi: "Osjeæamo se kao slijepi
putnici na putu prema vjeènosti, zaslijepljeni spoznajom
koju nikada neæemo moæi shvatiti." Vjerske motive u
"Malom princu" autor nalazi, izmeðu ostalog kako piše
Kathpress, u pustinji, u ruži kao cilju naših težnji kao i u
uzaludnoj potrazi za tijelom maloga princa. (ika-mp/kj)
28
25. veljaèe 2015. broj 8/2015
ika
"Na svetost pozvane – Pisma redovnicama"
Objavljena knjiga pisama sluge Božjega fra Ante Antiæa
redovnicama
U izdanju Vicepostulature sluge Božjega fra Ante Antiæa
tiskana je knjiga "Na svetost pozvane – Pisma redovnicama".
U knjizi je sabrano 413 pisama redovnicama sluge Božjega
fra Ante Antiæa koji je napisao ukupno 2265 pisama od kojih
988 pisama redovnicama, 792 pisma sveæenicima i 485
pisama laicima. Knjiga, u povodu Godine posveæenoga
života donosi pisma upuæena pojedinim èasnim sestrama
razlièitih redova i družbi u razdoblju od 1947. do 1965.
Knjiga donosi i skupna pisma, koja je sluga Božji pisao
splitskim klarisama u razdoblju od 1926. do 1964. (13
pisama) i sestrama sv. Križa u razdoblju od 1958. do 1962.
(12 pisama). Sluzi Božjem pisma su bila vrlo važno
pomagalo u njegovu duhovnom vodstvu, tako da možemo
reæi da je dopisivanje zapravo dopisna škola posveæivanja i
da je rijeè o posebnoj vrsti apostolata, napisao je u
predgovoru vicepostulator dr. fra Josip Šimiæ.
U pismima otkrivamo da se lik fra Ante pomalo gubi, bolje
reèeno povlaèi u Isusovu sjenu, a da Isusov lik sja sve jaèe.
On potièe one kojima piše da se duhovno obnove bez obzira
na životne prilike ili neprilike u kojima se nalaze. Pisanje
pisama promatra kao zadaæu koju treba izvršiti kako bi one i
oni kojima piše doista težili za "stanovima Božjim", piše
vicepostulator. (ika-fk/sp)
"Posveta Isusu Kristu po Mariji
Knjigu Miljenka Sušca su suizdali Družba Marijinih
misionara – monfortanci i Kršæanska sadašnjost
U knjizi "Posveta Isusu Kristu po Mariji", autor Miljenko
Sušac donosi prikaz marijanske duhovnosti ne vodeæi se
toliko znanstvenim kriterijima, veæ materiju iznosi više na
obavijestan naèin jer mu je nakana da prosjeèni kršæanski
vjernik ovu knjigu može koristiti kao priruènik za svoj
duhovni život.
Knjiga Posveta Isusu Kristu po Mariji je zamišljena i kao
praktièni priruènik za razmatranje pojedinih cjelina (bilo za
pojedinca ili skupine), te na kraju svake cjeline donosi kratke
poticaje za osobno razmišljanje. U tom smislu ona odražava
uvriježenu pastoralnu praksu u Italiji.
Na odreðeni naèin knjiga je i odgovor na poticaj, sada
svetog, pape Ivana Pavla II. koji je i sam živio posvetu Isusu
Kristu po Mariji, te poticao monfortanske redovnièke obitelji
da èine sve kako duhovno blago posvete koje su baštinile od
svojega utemeljitelja ne bi ostalo skriveno, nego poznato i
plodonosno.
Sveti Ivan Pavao II. za svoje geslo uzeo je upravo
Monfortovu reèenicu posvete ili, moglo bi se reæi, predanja:
"Totus tuus – Sav Tvoj", koja se odnosi na Blaženu Djevicu
Mariju.
Knjigu su suizdali Družba Marijinih misionara –
monfortanci i Kršæanska sadašnjost. (ika-sp)
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
2
File Size
382 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content