2011/12
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
Green Garden • broj 90 • siječanj / veljača 2014. • godina XIV
-5Amarilis
-5Luk vlasac
-5Sorte krumpira
-5Proljetna gnojidba maslina
-5Otrovanje pčela
[email protected]
www.sjemenarna.com
NOVO!!!
Bodovna Green Garden kartica
BRZO, JEDNOSTAVNO I BESPLATNO DO POGODNOSTI!
1. KORAK
Ispunite bodovnu pristupnicu
vjerodostojnim podacima
2. KORAK
Preuzmite Vašu privremenu
bodovnu karticu
3. KORAK
Prikupljajte bodove i koristite
raspoloživi iznos u KM
Ako već imate magnetnu karticu
Kluba Green Garden, odmah možete
početi s prikupljanjem bodova!
TABLICA BODOVANJA
*tablica boniteta može biti varijabilna
kroz bonitetna razdoblja
*proizvodi označeni kao akcijski/
sniženi ili pojedini posebno označeni
proizvodi ne podliježu obračunu bodova
POTROŠENIH 5 KM = PRIKUPLJEN 1 BOD
Vrijeme trajanja bonitetnih razdoblja:
od 01. 10. do 31. 03.
od 01. 04. do 30. 09.
Riječ urednika
Editor’s word
Prvi broj glasila Green Garden u 2014. godini na svojim stranicama donosi veliki broj zanimljivih priloga iz različitih oblasti
poljoprivredne proizvodnje. Najveći broj priloga vezan je za cvjećarstvo, povrtlarstvo i voćarstvo. Početne stranice glasila obiluju
temama iz cvjećarstva među kojima se izdvaja prilog o amarilisu.
Početkom veljače u južnim područjima Hercegovine započinje
sadnja krumpira. Kako bi proizvođačima olakšali izbor sorti, pripremili smo poseban prilog o novim sortama krumpira.
Ovih dana, na području Hercegovine, u tijeku je rezidba voćaka
i vinove loze, iza koje slijedi zimska zaštita. Za ljubitelje voćaka i
vinove loze pripremili smo poseban prilog o rezidbi. Za vinogradare smo pripremili i prilog o bolestima vinove loze čije simptome
vinogradari mogu uočiti prilikom rezidbe vinove loze.
Ljubitelji voćaka mogu pročitati nekoliko zanimljivih priloga o
limeti, aroniji, stupastim jabukama te o gnojidbi i pomlađivanju
maslina.
Ovo je samo dio sadržaja prvog broja glasila Green Garden u
ovoj godini. Vjerujemo da će i ostali prilozi u ovom broju pronaći
svoje čitatelje.
Uredništvo
Sadržaj
Amarilis – biljka raskošnih cvjetova................. 4
Lukovice za ljetnu cvatnju.................................. 6
Posude za cvijeće i ukrasno bilje.......................8
Povrtnjak zimi....................................................13
Sjeme u trakama - jednostavna sjetva............14
Svježi radič - zimska poslastica........................17
Luk vlasac - slabo poznata povrtnica..............18
Obavezno naklijavanje krumpira
prije sadnje............................................................19
The first issue of Green Garden in 2014. brings you many interesting articles from different fields of agricultural production.
The largest number of articles is related to the field of floriculture, vegetable growing and fruit growing. First pages are dedicated to the topics from filed of floriculture, and among all of
them there is an article about flower bulbs amaryllis.
The beginning of February in south Herzegovina is time when
many producers start with planting of seed potatoes. To make
it easier for them to choose what varieties will they plant – we
have prepared special article about new seed potato varieties.
These days, in Herzegovina, it’s time for pruning fruit trees
and grape wine, and after that will follow winter protection. Fruit
growers and winegrowers can find special article about pruning.
For winegrowers we also prepared article about grape wine diseases which symptoms can be seen during the pruning.
On the pages dedicated to the fruit lovers you can read a couple of interesting articles about lime, chokeberry (aronia), columnar apples and about fertilization and rejuvenation of olives.
This is only a part of everything that you can find in the first
issue of Green Garden this year. We believe that other articles will
also find their readers.
Editor’s office
Pet najznačajnijih sorti krumpira u BiH..........20
Alat za rezidbu voćaka...................................... 22
Rezidba breskve i nektarine............................. 24
Proljetna gnojidba masline organskim
gnojivima...........................................................28
Pomlađivanje masline iz debla i panja...........30
Pitanja i odgovori...............................................31
Uzgoj stupastih jabuka..................................... 32
Limeta - osvježavajuća vrsta agruma.............34
Ne zaboravite posaditi aroniju........................ 35
Novosti, obavijesti, najave!!!
Klub Green Garden dugi niz godina okuplja znatan broj hobista i profesionalaca
koji su redovni kupci Sjemenarna agrocentara, kao i znatiželjnike koji žele znati
sve novitete iz poljoprivrednog svijeta. Stalni porast broja članova naša je vodilja u
pripremi novih, zanimljivih iskustava, te ugodnih iznenađenja i pogodnosti.
Uz raznovrsnu bogatu ponudu, povoljne cijene, bogate nagradne igre, obavijesti o
novostima u ponudi, svojim kucima Sjemenarna uvijek daje više!!!
Zahvaljujemo se na ukazanom povjerenju i veselimo na nastavku suradnje.
A za sve one koji to još nisu iskusili saznajte što Vam klub GG pruža i pridružite se
nizu naših zadovoljnih kupaca.
Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član:
jednostavno – preuzmite pristupnicu, ispunite i pošaljite/dostavite prema uputama
koje ćete pronaći u pristupnici.
Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo Vam donosi brojne
pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u
Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: [email protected]
Crna pjegavost - sve veći problem
hercegovačkih vinograda..................................36
Viktorija – atraktivna stolna sorta
vinove loze......................................................... 37
Ranoproljetna gnojidba vinograda
organskim gnojivima........................................38
Kamo s ostacima nakon zimske rezidbe
vinove loze.........................................................40
Otrovanje pčela..................................................44
Kultura pijenja vina...........................................48
Zanimljivosti .....................................................50
Glasilo GREEN GARDEN
Nakladnik:
SJEMENARNA d.o.o.
Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiH
Tel.: + 387 (39) 700 000;
Fax: + 387 (39) 706 572;
[email protected]
[email protected]
www.sjemenarna.com
Glavni urednik:
dr. Ivan Ostojić
Redakcijski kolegij:
Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea
Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko,
Velimir Lasić
Marketing:
Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.
Andrea Šaravanja, mr. oec.
Lektor:
Blanka Kraljević, prof.
Fotografija na naslovnici:
Ivan Ostojić
Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04
od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden
oslobođen je plaćanja poreza na promet.
4
AMARILIS – biljka
raskošnih cvjetova
Raskošni, krupni cvjetovi purpurne, narančaste, crvene i bijele boje
te oni dvobojni čine ovu biljku iznimno privlačnom. A ljepota ovoga uistinu prekrasnog cvijeta skoro da se i ne može usporediti s
cvjetovima ostalih ukrasnih biljaka. Naime, amarilisovi cvjetovi
jednostavno dominiraju tijekom zime, u vrijeme kada nas napuste
šarene latice različitih sobnih biljaka
Stanislava Rotim, dipl. ing.
O
va lukovičasta sobna biljka, pravog naziva prugasti sunovrat,
vitezova zvijezda ili zvanika, pripadnica je obitelji sunovrata, srodnih
narcisa i visibaba. Sadi se u razdoblju
od studenog do siječnja, i to tako što
lukovicu do pola utisnemo u supstrat,
pažljivo zalijemo te ostavimo na tamnom i toplom mjestu. A da bi se po-
sađena lukovica što bolje ukorijenila,
moramo voditi računa da optimalna
temperatura u prostoriji iznosi od 2025 stupnjeva C.
Osim toga, iznimno je važno da u
toj fazi biljku ni u kojem slučaju obilno
ne zalijevamo a sve kako ne bi došlo
do pojave truljenja lukovica. Jer mnogi
ljubitelji amarilisa, nerijetko iz neznanja, upravo kod zalijevanja koriste velike količine vode kojom čak prskaju i
samu lukovicu. To je, dakako, pogrešno
stoga što smo time našu novu sobnu
biljku osudili na propadanje. A ukoliko
poštujemo navedena pravila, za kratko
vrijeme, iz sredine lukovice ubrzo će potjerati snažna cvjetna stabljika. Kada se
to pak dogodi, lonac premještamo na
svijetlo mjesto, i to postupno, kako bi
biljci dali vremena da se što bolje adaptira tj. prilagodi. Na svakoj od cvjetnih
stabljika, kojih ponekad može biti i
nekoliko razvit će se, obično u paru, od
dva do šest veličanstvenih zvonastih
cvjetova. Spomenimo i kako se dugi
sabljasti listovi razvijaju tek u vrijeme
cvjetanja biljke. Međutim, tijekom cvatnje potrebno je biljku obilnije zalijevati,
a svaka dva do tri tjedna i prihranjivati
tekućim gnojivom za cvjetajuće biljke.
Prijeko potrebna vlažnost zraka osigurava se finim raspršivačima, a tijekom
cjelokupnog vremena cvjetanja dobro
je lonac s biljkom staviti na vlažne kamenčiće ili odgovarajući treset. Premjestimo li na samom početku cvjetanja
biljku na hladnije mjesto duže vremena
moći ćemo i uživati u njezinim raskošnim cvjetovima.
Što nakon cvatnje?
Nakon što biljka ocvate potrebno
ju je smjestiti na sunčano i prozračno
mjesto stoga što će listovi, koji još
uvijek rastu, opskrbiti lukovicu prijeko potrebnim hranjivima. A pravilno
i odgovarajuće njegovane lukovice
svake se godine povećavaju za 1-2
cm. Stoga nastavite sa zalijevanjem
i prihranjivanjem biljke, a stabljiku s
ocvalim cvjetovima odrežite na otprilike 20-tak cm visine. Od sredine
svibnja amarilis možete slobodno
stavit u vrt ili na terasu. U kolovozu
prorijedite zalijevanje i prihranu, a
od listopada pa do početka prosinca
potpuno je i obustavite, a sve kako
bi lukovica mogla mirovati. Ovako
njegovana biljka, bit će potkraj prosinca spremna za presađivanje, u
nešto veću posudu sa svježom i hranjivima bogatom zemljom. Na ovaj
način pravilno prihranjivana i uredno
zalijevana biljka, koja je na vrijeme
presađena u drugu posudu, dat će
cvjetove kakve smo upravo željeli.
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
2011/12
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
KOLEKCIJA PROLJETNIH LUKOVICA
20 cm
IA
BEGON
3
4/5
Salmon
S
TU
A KAK
DAHLI ectacle
1
100 cm
120 cm
LA
GLADIO
th red
I.
50
Color Sp
White
wi
10/12
50 cm
NIA
GLOXI
rick
r Frede
Empero
4/5
12/14
LILIUM
C
ASIATI
55 cm
12/14
Mix
s
Zbog lijepih cvjetova, različitih oblika i boja te ugodnih
mirisa, ukrasne su lukovice odličan izbor za vrt.
Dakle, sada je vrijeme za izbor, kupnju i sadnju
proljetnih lukovica želimo li da nam vrt u proljeće
blista u bojama. U bogatoj Green Garden kolekciji
proljetnih lukovica izaberite za svoj vrt razne
vrste: begonia, gladiola, kala, dhalia,
gloxinia i mnogih drugih.
6
Lukovice za ljetnu cvatnju
Lukovice za ljetnju cvatnju mogu se saditi od ožujka do svibnja. Na našem području najčešće se sade
koncem ožujka ili početkom travnja.
Stipe Glavina, master struke
U
krasne lukovice ne podnose teška zbijena tla, dobro uspijevaju u
pjeskovitom ilovastom tlu. Prigodom sadnje lukovicu čvrsto utisnite
u tlo, tako da baza bude u dodiru sa
zemljom. Ako je samo spustite u rupu,
ispod lukovice se stvori zračni džep, pa
se ne može ukorijeniti. Dubina sadnje:
općenito je pravilo da je dubina sadnje
2 do 3 puta veća od veličine (promjera)
lukovice. Najčešći razmak sadnje je 8 do
10 cm za sitne lukovice, a 10 do 20cm za
krupnije. Lukovice uvijek sadite u skupinama, i to od 10 naviše iste vrste. Tako
ćete dobiti mnogo ljepšu sliku. Ukoliko
je potrebna gnojidba, koristite koštano
brašno, a nikako svježi stajski gnoj. A
na kraju ljetno-jesenske sezone cvatnje
pripremaju se za prezimljavanje.
čak i u kamenjaru ili u balkonskom
sandučiću (patuljaste vrste). U sušnim
područjima, uz obilno zalijevanje dobro
je oko biljaka staviti sloj sjeckane kore
drveća (oko 5cm), koji će spriječiti brzo
isparavanje vode.
Visoke stabljike nekih sorata trebaju
potporanj, štap koji će se zabiti prije
sadnje da se ne ošteti gomolj. Dva ili
tri puta u sezoni, dalije treba pognojiti
kompleksnim mineralnim gnojivom siromašnim dušikom, da bi cvatnja bila
bogatija.
Andreas Dahli (po kome je biljka nazvana) smatrao je daliju povrćem, a ne
vrtnim cvijećem. 1815. u Belgiji je uzgojena dalija s dvostrukim cvjetovima i
zanimanje se s gomolja prebacilo se na
cvijet.
od 14 dana (jer cvatnja jednogacvjetnog
klasa ne traje duže od dva tjedna). Ako
se biljke sade u skupini dovoljno blizu
jedna druge, međusobno se podupiru
i nije potreban (dodatni) potporanj.
Osim kao vrtno cvijeće izvrsne su i za
rez.
Ime roda dolazi iz latinskog jezika,
u značenju «mali mač», kao aluzija na
oblik listova.
Dahlia hybrida (dalija, georgina)
Vladarica vrtova od konca ljeta pa do
prvih jesenskih mrazeva. Bogatstvom
oblika i boja plijene našu pozornost
u vremenu kada je većina vrsta već
ocvala. Njihovo gomoljasto korijenje
osjetljivo je na mraz, pa ih sadimo
kad prođe opasnost, od konca ožujka
do sredine travnja. Iznad svega, dalija je vrlo prilagodljiva biljka. Iako voli
humusno-ilovasto tlo, rast će gotovo
svagdje. Voli sunce, ali će uspijevati i u
polusjeni. Zadebljalo korijenje ili, kako
je uvriježeno reći gomolj, sadi se na dubinu 15cm, tako da vrh korjenova vrata
ostane pokriven slojem zemlje debljine
5cm. Gredica samo za dalije je idealan
način uzgoja, ali one će se snaći među
trajnicama na rubnom dijelu gredice,
Gladiolus sp. (gladiola)
Dostojanstvenost njezinih cvjetnih
stapki unosi u vrt jednu novu notu. Temeljna značajka ove biljke jest: uspravna stabljika, macoliki listovi i šesterolatični cvjetovi, koji svi gledaju u istom
smjeru. Cvjetovi dolaze u svim nijansama duginih boja, a njihov promjer varira
od 5cm u minijaturnih sorti do 15cm u
divovskih.
Sade se na sunčano mjesto, zaštićeno od vjetra, u svako dobro drenirano
tlo. Dubina sadnje 10-13cm, razmak
sadnje 10-15cm. Najbolje ih je saditi u
skupinama 5-7 biljaka iste boje zajedno. Da bi gladiole neprestano cvale tijekom cijelog ljeta, sadimo ih od sredine
travnja do sredine lipnja u razmacima
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
7
Canna hybrida (kana)
Biljka prekrasnog lišća i tropskog
izgleda. Cvjetni klas u svemu podsjeća na gladiolu, osim što nema njezinu
popularnost. Lišće joj je veliko i snažno,
zelene ili tamne crvenkastosmeđe boje.
Cvjetovi mogu biti jednobojni – žuti, crveni, ružičasti ili narančasti, ali ima ih
prošaranih kontrastnim bojama. Koristi
se u cvijetnjacima i gredicama te na
terasama. Rizome kane «potjeramo»
u tresetnom supstratu koncem velja-
če, a na otvoreno ih sadimo kad prođe
opasnost od mraza. Kana troši puno
hranjiva pa joj treba osigurati duboko i
hranjivo tlo. Na manje površine sade se
niske biljke, visina 50 do 60 cm. Visoke
sorte, visine 150 obično su u drugom
redu u gredici. Sade se u manjim skupinama od po nekoliko biljaka, a razmak
sadnje je 40cm. Dubina sadnje je 10cm.
Ljubiteljica je sunca.
Ime roda je staro klasično ime za biljku koja nalikuje na trsku.
Lilium sp. (ljiljani, krin)
Reputacija «teško uzgojivih» biljaka,
danas nije utemeljena. U posljednjih
30-ak godina hibridi ljiljana imaju nove
standarde u veličini cvijeta, snazi i otpornosti. Postoje ljiljani za gotovo svaki
vrt. Veličina cvijeta varira u promjeru
od 2,5 do 30cm, raspon boja obuhvaća
cijeli cvjetni spektar, s iznimkom plave.
Veliko variranje u visini biljke čine ljiljane pogodnim vrstama za mnoge dijelove vrta. Za sadnju ljiljana izaberite
sunčano mjesto u vrtu. Ako biljke ne
posadimo na dovoljno sunčano mjesto, stabljike će se iskriviti u potrazi za
suncem i dobit ćete nepravilne biljke. Za
Freesia hybrida (frezija)
Svojom ljupkošću i opojnim mirisom
dotiču i osvajaju. Vrlo dobro poznate
kao cvijeće za rez, a manje su poznate
vrtne frezije. Kupnjom posebno prepariranih gomolja za sadnju na otvorenom počinje naša pustolovina. Sade se
koncem travnja za cvatnju od kolovoza
do listopada. Mjesto sadnje mora biti
polusjenovito i zaštićeno od vjetra, a tlo
plodno i ocjedito. Sade se u skupinama,
na dubinu 5 do 8 cm, a razmak između
gomolja je 10 cm. Iz svakog gomolja
potjerat će 4 do 6 cvjetnih stapki, svaka
sa 10 do 15 mirisnih cvjetova. Ako ih ne
režemo potjerat će nove cvjetne stapke, nakon što se prve osuše. Redovito
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
razliku od cvijeta, stabljika podnosi sjenu, zato ljiljane valja saditi u travnjak ili
među niske pokrivače tla.
Lukovice nemaju zaštitni omotač pa
se lako osuše, o čemu moramo voditi
računa. Lukovice svih sorti ljiljana sade
se tako da vršak lukovice bude pokriven slojem zemlje debelim 10-ak cm.
Zalijevanje redovito i temeljito, tako
da ne dopustimo da ljiljan ostane bez
vlage. Ljiljani ne podnose presađivanje i
najbolje uspijevaju na mjestu na kojem
su jednom posađeni. Postojeća paleta
hibridnih ljiljana zadovoljava i najzahtjevnije ukuse.
Ljiljani su simbol čistoće i nevinosti.
To je cvijet svečanih trenutaka. Žuti ljiljan
znak je brige i boli.
zalijevanje je dio koji se ne preskače u
uzgoju fezija.
Friedrich Heinrich Theodor Frees njemački botaničar i brodski liječnik, po
kome je frezija dobila ime. Domovina
frezija je Karipska oblast u južnoj Africi.
8
nom u octu. Istina, kod malo kvalitetnijih i skupljih posuda ove neugledne
mrlje se vrlo rijetko i pojavljuju.
Keramičke posude - mnoštvo
neobičnih oblika
Posude za cvijeće
i ukrasno bilje
Sobno cvijeće se uzgaja u različitim vrstama posuda, čije dimenzije
prije svega ovise od same ukrasne biljke. Tako pojedine biljke vole
velike i prostrane posude dok druge opet uspijevaju samo u niskim
posudama ili plitkim zdjelicama. Stoga, znalci i ljubitelji cvijeća veliku pozornost pridaju upravo njezinu odabiru
Matea Ćorić, master struke
Glinene posude - prikladne
za sve sobne biljke
Velika prednost glinenih posuda je u
tome što ih možemo iskoristiti za sve
vrste biljaka. Osim toga, ponuda tegli
i lonaca od gline doista je velika. Ali,
prethodno nešto trebate znati-zimzelene sobne biljke najbolje izgledaju u
jednostavnim, neukrašenim posudama
dok mirisni aranžmani od cvjetnica itekako dražesno djeluju u uskim posudama jer su visoke i tanke. Tako izgledaju
doslovce poput buketa u vazi. S druge
strane niskim cvjetnim vrstama bolje
odgovaraju male i šire glinene posude.
Vrhunac su posude od terakote koja
je ujedno nešto više od gline i koja zbog
svog velikog “šarma” predstavlja najbolju opciju za ukrašavanje domova,
balkona i vrtova. Samo kod kupovine
svih vrsta glinenih posuda vodite računa da nemaju nikakve oštre rubove koji
se mogu lako otkrhnuti a dobra posuda
imat će i dobar zvuk kada kucnete po
njoj. I još nešto, kada se na glinenim
posudama pojave bjelkaste mrlje od
kamenca i soli iz mineralnog gnojiva
problem rješavate četkicom namoče-
Danas na tržištu nalazimo veliki broj
privlačnih i neobičnih ukrasnih keramičkih posuda, različitih boja i dimenzija.
Zapravo riječ je o ukrasnim loncima u
koje možemo položiti već zasađene biljke
zajedno s posudom. Dakle, ukrasni keramički lonci se rabe isključivo za “kamufliranje” postojećih neuglednih i oštećenih posuda. Većina tih ukrasnih posuda
nema drenažne otvore pa mogu poslužiti
i umjesto tanjurića ili drugih podmetača
koji se obično stavljaju pod posude.
Plastične posude - najlošiji izbor
I doista, plastične posude jesu najprihvatljivije s obzirom na malu cijenu
ali one nisu i najpogodnije. Zašto? Zato
što takve posude nisu namijenjene za
velike sobne biljke jer su prelagane i kao
takve prilično nestabilne. Takve posude
se lako prevrnu, pogotovo u slučajevima kada su neadekvatne tj. premalene
i kada se zemlja u njima prosuši. Međutim, možemo ih koristiti za manje cvjetne biljke posebice ako imamo malo veći
broj ukrasnih biljaka. Ali, kako su navedene jeftine plastične posude često
i neugledne uz malo naše kreativnosti
i taj nedostatak lako možemo pretvoriti u prednost. Dovoljno se poslužiti
trikom uz pomoć ljepljive trake kojom
oblijepimo posudu, obojimo je, a kad se
boja osuši, skinemo ljepljivu traku i dobili smo pruge koje po želji zatim možemo obojiti i nekom drugom bojom. Tako
uz malo kreativnosti za kratko vrijeme
i najneugledniju plastičnu posudu za
cvijeće možemo preobraziti u šareno
umjetničko djelo.
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
Sadnice ruža
Alati i oprema u rezidbi
Alati i oprema u rezidbi se može
podijeliti u četiri skupine:
ź To su one kojima se reže
(ručne pile, voćarsko-vrtlarske
škare i noževi).
ź Oni alati koji služe za čišćenje
(grablje, vile, sječkalice).
ź Sigurnosna oprema
ź Sredstva za pristup višim
biljkama
To se dalje može podijeliti na ručni
alat i mehanički alat kao što su
motorne pile, škare za rezanje
živice, sječkalice i sl.
vrtlarskih škara.
FISKARS univerzalni teleskopski vrtni rezač UP 86
Ručni alati u rezidbi
Najosnovniji alat je dobar par
vrtlarskih škara. One moraju biti
stalno naoštrene. Loše vrtlarske
škare, s oštricama koje se
razdvajaju dok režete, ili su tupe,
oštetit će drvo dok kroz njega
prolaze. Mogu i zgnječiti drvo.
Za deblje drvo mogu se koristiti
voćarske škare (škare za grane s
dugim drškama). Voćarske škare
su škare sa produženom drškom
kojim se može doseći u visoki grm
ili krošnju stabla i njima se upravlja
s tla.
Pila ima u različitim oblicima i
veličinama. Malene sklopive pile
najkorisnije su vlasnicima malih
vrtova. Jako su oštre i takve ostaju
duži radni vijek.
Vrtni rezači su alati koji dosežu do
vrhova drveća i gustog grmlja.
Održavanje
Većinu reznih alata treba redovito
održavati. Nakon dužeg rada
oštrice se istupe i počinju gubiti
svoju moć rezanja. Kada tragovi
rezanja više nisu čisti, a vlasi i kora
se počinju ljepiti za oštricu,
vrijeme je da se alati
naoštre. Oštri alati
zahtijevaju manje
napora od strane
vrtlara, a čisti rezovi
pospješuju brže
zacijepljenje biljaka.
Dio vrtlarske opreme
za održavnja čine i grablje, metle,
vile, kariole.
Električni i motorni alati
Uz ručne alate za rezidbu koriste se
i električni i motorni alati. Motorne
pile, škare za živicu, vrtne
sječkalice su alati koji se često
koriste u vrtu.
Vrtne sječkalice stvaraju dodatni
prostor. One otpadni materijal koji
nastaje rezidbom pretvaraju u fino
isjeckani materijal. Njega možete
iskoristiti za oblaganje tla ili kao
kompost, kao i za gnojenje i
stvaranje humusa.
FISKARS set za održavanje
Načela rezidbe i oblikovanja
Rezidba je jedan od onih vrtlarskih poslova koji možete zanemariti ako
želite. Međutim takav pristup će samo privremeno biti uspješan zato što
će se na kraju posao orezivanja nagomilavati i bit će vrlo teško sve to
dovesti u red. Rezidba se često smatra jednim od manje dragih vrtlarskih
poslova, vještina koju neki posjeduju, dok drugi ne.
Naravno, kao i sve ostalo što je povezano s vrtlarenjem, to je jednostavno
stvar iskustva. Svi griješimo u početku, no priroda zna opraštati i ne
događa se često da se uništi stablo ili grm griješeći pri orezivanju, naročito
zato što je većina vrtlara vrlo oprezna kada to prvi put radi.
VIKING vrtna sječkalica
Sigurnosna oprema
Vrlo su važne sigurnosne mjere
opreza da bi se izbjegle nepotrebne
nezgode. U rezidbi od zaštitne
opreme zavisno od alata kojim se
radi koristi se sljedeća sigurnosna
oprema: rukavice, zaštitne
naočale, štitnici za uši, kaciga,
sigurnosne čizme i sl.
Svi tipovi tla pod kontrolom:
VIKING motokultivatori.
S inovativnim VIKING motorkultivatorima obrađivanje tla napreduje osjetno lakše i
bolje. Ovi snažni uređaji štede snagu, jednostavni su za rukovanje i visoko efikasni
u radu. Sa stabilnom konstrukcijom, robusnim komponentama i precizno
usklađenim alatima. Uređaji su usavršeni u mnogim detaljima te provjereni
opsežnim testovima do najmanjih sitnica.
Ekskluzivni uvoznik i distributer firmi STIHL i VIKING
Mostar, Bišće polje bb.Tel.: 036 352 560
www. unikomerc.ba, E-mail: [email protected]
POVRĆE U VRTU
2011/12
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
U proljeće su najintenzivniji
radovi u vrtu.
Imati vlastito povrće, začine, voće
i drugo bilje u svom vrtu vrijedno
je svakog truda, zato je tu veliki
izbor raznih vrsta sjemena
Green Garden za sjetvu.
13
Povrtnjak zimi
U odnosu na prethodne mjesece sjetva i sadnja povrća, sredinom zime, dobiva veće značenje, što se podjednako odnosi na
otvoreni i zaštićeni prostor. Osim toga, približavanjem proljeća
potrebno je izvršiti i pripreme oko izbora povrtnih kultura, nabavke sjemena i gnojiva
Dado Marić, dipl. ing.
P
ribližavanjem toplijeg vremena u
povrtnjaku se lagano intenziviraju radovi. To se posebice odnosi
na sjetvu u zaštićeni prostor s ciljem
proizvodnje prijesadnica koje se nakon
potpunog razvitka sade na otvorenim
ili zaštićenim prostorima. Međutim,
kako se najviše sije hibridno sjeme,
a ono nije jeftino, savjetujemo svim
uzgajivačima da strogo
vode računa o gustoći
i dubini sjetve, ali i o
pravilnom izboru hibrida
povrća. Pošto se svake
godine na tržištu pojavljuju novija i kvalitetnija
sjemena, savjetujem svim
uzgajivačima povrća da
u obzir uzmu i određenu
dozu opreznosti, odnosno, da cijelu proizvodnju
ne zamjenjuju novijim
hibridima, već da ih
prvotno isprobaju. Tako
bi proizvodnju trebalo
zasnivati 80 % na već
provjerenim sjemenima,
a noviji hibridi bi trebali
zauzimati maksimalno 20
% proizvodnog prostora.
Osim proizvodnje prijesadnica, tijekom veljače
obavlja se i sadnja krumpira,
proljetnog češnjaka, luka (arpadžik), artičoke, šparoga i rabarbare. U
Hercegovini je posebno aktualna sadnja
ranog krumpira koji se već početkom
svibnja nalazi na policama trgovina.
Dakle, bliži se vrijeme kada će u povrtnjaku biti veoma živo i vrijeme kada
uzgoj povrća (prijesadnica i konzumnog
povrća) biva vrlo profitabilan.
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
S druge strane, ljubitelje neobičnog i
rijetkog povrća obavještavamo da je u
Sjemenarnine agrocentre u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama pristigla veća
količina ovog sjemena. To znači da i ove
godine možete posijati sjemena iz neobičnog svijeta tikava, tikvica, paprika,
rajčica, krastavaca, kineskog kupusa i
ostalog povrća koje inače nemate priliku kupiti na policama trgovina ili na
tržnicama.
Sjetva povrća na otvoreni prostor u toplijim područjima
VRSTA POVRĆA
GRAŠAK
MRKVA
PERŠIN
ROTKVICA
ŠPINAT
CIKLA
KOLIČINA SJEMENA g/m2
25
4
3
3
3
3
VRIJEME SJETVE
01. - 20. 02.
10. - 28. 02.
10. - 28. 02.
10. - 28. 02.
01. - 28. 02.
20. - 28. 02.
14
SJEME U TRAKAMA
jednostavna sjetva
Da se snovi mogu ostvariti, znaju svi povrtlari koji su već koristili sjeme u trakama. Dovoljno je u kvalitetno pripremljeno tlo
položiti trake koje se potom pokrivaju rahlom zemljom. Ostalo
je dječja igra jer nema ni prorjeđivanja ni presađivanja biljaka
Matea Pehar, dipl. ing.
U
prigradskim naseljima, većim i
manjim mjestima, posljednjih
godina izgrađeno je i još uvijek
se gradi mnogo kuća. Obično je riječ o
vikendicama čiji vlasnici nastoje pobjeći iz gradske gužve i odvojiti jedan
dio stresne svakodnevnice upravo za
odmor uz hobi vrtlarenje. To nije pojava
novijeg značaja jer je ona potvrđena i
primjerima, odnosno, trendovima iz
susjednih zapadnih zemalja. Uostalom
površina povrtnjaka. Ali, tada upravo
činimo kontra učinak u vidu postizanja
pregustog rasporeda biljaka na maloj
površini. Svakako, pregusta sjetva je
veliki problem u povrtlarenju. Stoga je
poznata sjemenska kuća Franchi odlučila pomoći svim početnicima u hobi
vrtlarenju.
Sjemenske trake – precizna sjetva
Na tržištu su se pojavile trake različite duljine (najčešće pet metara) u kojima se već nalazi sjeme povrća spremno
za sjetvu. Što to znači? To znači da su
u navedenoj traci sjemenke posložene
na pravu udaljenost što u mnogo čemu
olakšava sam časak sjetve. Međutim,
navedene trake se koriste samo kod
sjetve na otvorenom i u slučajevima
kada smo zemlju prethodno kvalitetno
obradili, odnosno, fino-mrvičasto usitnili. Osim toga, tlo treba biti i dobro nagnojeno jer je razumljivo kako će biljke
napredovati samo uz dovoljnu količinu
hranjivih elemenata. Pošto smo traku
položili na pripremljeno i prikladno
nagnojeno tlo, dovoljno ju je lagano
prekriti slojem rahle zemlje i zaliti. Za
kratko vremensko razdoblje dolazi do
razlaganja trake uslijed čega se razvija
i “ekološka energija” koja pospješuje
početni rast sjemena.
Navedene trake su dosta prikladne za
sjetvu sitnijeg sjemena povrća čiji ravnomjeran raspored na gredici nije lako
izvediv. Osim toga, sjetvom eko trake
ostvarujemo i manje zbijanje tla u povrtnjaku jer u ovom slučaju nema redovitog
prorjeđivanja i presađivanja biljaka, te
time i nepotrebnog gaženja zemlje. Što
na kraju reći nego bravo Franchi...
svaki dan nas mediji “bombardiraju”
proizvodnjom «zdrave hrane» i prednostima uzgoja povrća u obiteljskom
povrtnjaku. Zbog toga, navedeni vikendaši uz kuće obično kupuju i okolne
parcele na kojima uz ukrasne vrste drveća i grmlja planiraju tj. uklapaju vlastiti obiteljski povrtnjak. Ali, pošto se
većinom radi o “novopečenim gradskim
poljoprivrednicima” koji nisu vični sjetvi
povrća javljaju se i prve poteškoće.
Pregusta sjetva-simbol
amaterizma u povrtnjaku
I doista, najlakše je nabaviti malo
više sjemena kojim se doslovce pokrije
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
ORGANSKA GNOJIVA
Fruttorto
univerzalno
gnojivo za sve
poljoprivredne
kulture
Phenix
namjensko
gnojivo
za voćke i
vinovu lozu
Biorex
organsko
gnojivo za
povrtne
kulture
PIC
organsko
gnojivo za
lisnato
povrće
Biolivo
namjensko
gnojivo
za masline
Potražite u:
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg
Agrocentar SJEMENARNA Mostar
Agrocentar SJEMENARNA Čitluk
Agrocentar SJEMENARNA Grude
039 700 000
036 352 700
036 641 700
039 661 255
17
Matea Pehar, dipl. ing.
P
oput salate, endivije, artičoke i radič (Cichorium intybus) predstavnik je porodice glavočika (Asteraceae), a uzgaja se zbog lišća. To je vrlo
vrijedna povrtlarska kultura, koja povoljno djeluje na probavu i elastičnost
krvnih žila i to isključivo zbog sadržaja
karakterističnih gorkih tvari (intybina), organskih kiselina te mnoštva
vitamina. I dok se ljubiteljima povrća
u našoj zemlji na sam spomen gorkih
zimskih salata diže kosa na glavi, u susjednoj Dalmaciji isti ti ljubitelji povrća
oblizuju prste. Razlog leži u činjenici
kako su Talijani ipak ostavili traga u
dalmatinskoj kulturi, korigirajući tako i
njihove prehrambene navike. A kolika
je popularnost toga lisnatog povrća u
Italiji najbolje govori i činjenica kako se
u gradu Colonga Veneta, nedaleko od
Verone, već 20 godina održava tzv. Festival radiča. Sorta koju posebno slave
na toj priredbi jest radichio di Verona,
radič tamno-crveno-ljubičastih listova
i bijelih rebara smještenih u relativno
čvrstoj glavici. Ali, kako danas postoji
velik izbor različitih kultivara radiča
tako se i boja njihova lišća kreće od svih
nijansi zelene, preko šarenih pa sve do
onih crveno, odnosno, ljubičasto obojenog lišća. Koji god, pak, da odaberemo
nećemo pogriješiti jer u 100 grama radič
ima svega desetak kalorija a predstavlja
i više nego bogat izvor vlakana, vitamina B6 važnog za pravilan rast i razvoj,
te antioksidansa C i E, folne kiseline i
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
SVJEŽI RADIČ
zimska poslastica
željeza, dakle tvari bitnih za zdravu krv.
Osim toga, sadržava značajne količine
magnezija koji čuva srce premda ima i
određenu količinu fosfora i cinka. Stoga
lako možemo zaključiti kako se radi o
nadasve zdravom povrću, dostupnom
tijekom čitave godine a koje svojom
bojom, specifičnim i pomalo gorkastim
okusom, ukrašava i obogaćuje mnoga
jela.
* U srednjem vijeku od divljeg radiča nastala je u Europi kulturna biljka cikorija, Cichorium intibus var.sativum D.C., koja se uzgaja prvenstveno zbog zadebljalog korijenja, a koristio se kao krmna biljka i kasnija
za sušenje i pripremu kavovina. Značajka je ovog varijeteta zadebljali
korijen pravilna oblika, koji je našao i druge primjene.U Italiji se jedan
ekotip koristi kuhan kao varivo.U sjevernoj Europi najviše je raširen uzgoj korijena za pospješivanje i korištenje novog lišća u svježem stanju
kao salata ili kuhan kao prilog.
18
LUK VLASAC
slabo poznata
povrtnica
Stipe Glavina, master struke
L
uk vlasac ima listove koji su cjevasti, šuplji, dugi 20 - 25 cm koji
formiraju više ili manje kompaktni busen na zajedničkom rizomu, koji
može imati do 80 izboja. U prvoj godini
takva biljka ne cvate, a u drugoj godini
nakon mirovanja i vernalizacije (poticajno djelovanje hladnoće na stvaranje
cvjetova) iz svih starijih izboja izbije
cvjetna biljka visoka oko 30 cm, koja
na vrhu nosi cvat (štitac s ružičastim
ili ljubičastim cvjetovima). Sjeme brzo
gubi klijavost, pa se koristi samo jednogodišnje sjeme.
Vrlo je otporan na niske temperature i može podnijeti u tlu i vrlo oštre
kontinentalne zime. Kada se dužina
dana smanji ispod 14 sati, a temperatura padne ispod 16 °C, asimilati iz lišća
premještaju se u lukovice, a lišće žuti i
odumire što je znak prelaska u mirovanje.
se dušikom uz navodnjavanje i međurednu o
Posljednjih godina raste potražnja i
za lukom vlascem, što se može pripisati njegovu favoriziranju koje provode
pisani mediji koji ga redovito svrstavaju
kao neizostavni dodatak jelima, prvenstveno salatama od rajčice, juhama,
umacima, iako se dosta koristi i kao dekoracija na sendvičima i sl. Osim toga,
slovi i kao vrijedan začin svim jelima s
mesom. A tajna njegova uspjeha leži u
ugodnom okusu koji mu daju jabučna i
limunska kiselina. Specifičnost njegova
blagog okusa i mirisa dolazi i od eteričnog ulja cistein sulfoksida. Valja spomenuti i kako se zeleni vlasac iznimno
cijeni u Europi upravo za zimskih mjeseci jer predstavlja vrijedan izvor minerala i vitamina u zaštiti od redovitih
prehlada. Iako se kao povrće najviše uzgaja u kućnim vrtovima i manjim gospodarstvima u blizini tržišta pokazao se
vrlo pouzdanim i za uzgoj u posudama
unutar domaćinstva. Uostalom, kada
ga tako veličaju zašto ga i ne iskušati?
Ta ukoliko nam se zamjeri, uvijek može
završiti kao dodatak juhama...
Uporaba u svježem stanju
Luk vlasac se uglavnom uzgaja zbog
potrošnje u svježem stanju. Izravna
sjetva na otvorenom u proljeće koncem
ožujka ili početkom travnja ili u drugoj
polovici rujna. Prikladniji je uzgoj iz presadnica proizvedenih u kontejnerima.
Za jesensku sadnju sredinom listopada
koriste se oko 60 dana stare presadnice
proizvedene na otvorenom na isti način. Kada listovi narastu 15 do 20 cm,
režu se malo iznad razine tla i slažu u
vezice po 20 g. U prvoj godini bere se
2 - 3 puta, ovisno o vremenu sjetve ili
sadnje. U drugoj i trećoj godini bere se
3 - 4 puta, a može se postići prinos do
30 t/ha. Poslije svake berbe prihranjuje
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
Obavezno naklijavanje
krumpira prije sadnje
19
Svake godine u našem glasilu Green Garden objavljujemo članke o naklijavanju gomolja pred sadnju krumpira. Postavlja se pitanje zašto? Zato što se radi o veoma važnoj mjeri za rane sorte
(Arnova, Arizona, Faluka, Monaco i dr.) kao i sušna područja (Hercegovina) jer je dokazano da se
ovom mjerom prinos krumpira povećava i do 25%
Mario Ćubela, dipl. ing.
U
koliko nam je poznato da u
Hercegovini imamo nemali broj
proizvođača koji sade krumpir na
velikim površinama i u velikim količinama, onda nikako ne možemo zanemariti 25 posto veći urod. S druge strane,
proizvođači koji sade manje količine
(isključivo za potrebe domaćinstva) ne
bi trebali zanemariti naklijavanje jer je
poznato kako ova mjera utječe i na brže
prispjevanje krumpira za 10 do 25 dana,
u ovisnosti od sorte. To je posebno važno u sušnim godinama (kao što je bila
prošla) jer su tada štete od nedostatka
vlage puno manje.
Postupak naklijavanja
S naklijavanjem bi trebalo početi barem 40 dana pred sadnju i u tu
svrhu treba koristiti suhe, čiste i osvijetljene prostorije. U novije vrijeme se
koristi i umjetno osvjetljenje u vidu
flourescentnih lampi jačine 40 do 65
W. Međutim, posebnu pozornost trebamo obratiti na temperaturu koja u
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
prostorijama treba iznositi od 13 do
18 stupnjava C. Kada smo prostorije
očistili i dezinficirali 2 postotnim rastvorom formalina (ukoliko će gomolji
biti prostrti po podu) i kada smo nabavili certificirani, kvalitetan sjemenski
krumpir potrebno je još osigurati drvene gajbice (holandeze). U holandeze
se pažljivo slažu gomolji, po mogućnosti u jednom sloju. Ali, u tijeku naklijavanja gomolje trebamo povremeno i
okretati kako bi se klice što ujednačenije aktivirale. Ne smijemo zaboraviti
ni povremeno provjetravanje prostorije
kako bi pojavu gljivičnih oboljenja sveli
na najmanju moguću mjeru. Ukoliko
smo dobro sproveli postupak naklijavanja, dobit ćemo kratke klice, oko 1,5
do 2 cm duljine čiju čvrstinu testiramo
tako što uhvatimo za klicu i dobro protresemo. Ukoliko se klice ne otrgnu,
znači da smo naklijavanje krumpira
uspješno proveli. Prije same sadnje,
pripremljene gomolje iznosimo u polje
vodeći računa da klice što manje oštetimo tj. polomimo.
20
Pet najznačajnijih
sorti krumpira u BiH
Ivica Doko, dipl. ing.
K
ada govorimo o sjemenskom
krumpiru, sa žaljenjem ćemo
ustvrditi kako je kod nas domaći
sortiment prilično oskudan. Osim toga,
dosadašnja iskustva svjedoče da su
najbolji proizvodni rezultati postignuti
korištenjem proizvodnog i genetskog
potencijala inozemnih sorti, nerijetko
i onih koje u uvjetima gdje su selekcionirane nisu imale veću perspektivu. A
upravo zahvaljujući otvaranju tržišta,
posljednjih 15-tak godina naši proizvođači imaju mogućnost sadnje i uzgoja
najkvalitetnijih europskih i svjetskih
sorata. Tako su u Hercegovini za kratko vrijeme, zbog svoje velike kvalitete
Arnova je svakako najzani-
mljivija iz palete novih, ranih
sorata žućkastobijele boje
pokožice. Zbog dobrih proizvodnih osobina stručnjaci
predviđaju kako su napokon
pronašli sortu koja će zamijeniti dobro poznatu Jaerlu. Do sada
su joj jedino mogle parirati dvije sorte- Adora i Liseta, ali, nažalost, bez značajnijeg
uspjeha kod velikih proizvođača. Naime,
Adora je manje rodna u odnosu na Jaerlu
dok Liseta kasnije prispjeva 10-tak dana,
premda su obje navedene sorte puno
kvalitetnije za konzumiranje od Jaerle. Ali
to očito nije bitna činjenica velikim proizvođačima koji od sjemenskog krumpira
Faluka je perspektivna srednje
rana sorta čija dužina vegetacije iznosi nešto više od sto
dana. Gomolji imaju bijelu mekanu pokožicu, s
mesom krem bijele boje.
Osnovna prednost Faluke je
u tomu što predstavlja jednu od najrodnijih sorti krumpira
tako da se, uz prosječnu agrotehniku, ispod jedne cime može
očekivati prinos između 2,5 do 3,00 kilograma.
Gomolji su pak krupni i ujednačeni, duguljastoovalni s plitkim okcima. Osim iznimno velike rodnosti Faluka je tolerantna na visoke temperature
i nedostatak vlage, te je otporna na biljne bolesti
(viruse, krastavost i trulež gomolja, bakterijsku
bolest crna noga i dr.), a što je posebice važno
većim proizvođačima krumpira. Osim toga, Faluka
„udomaćene“ strane sorte kao što su
Romano, Kennebec, Monalisa, Liseta,
Adora, Carera...
Međutim, svake godine na tržištu
pojavljuju se nove, još produktivnije
sorte izvrsnih kulinarskih osobina. U
tom pogledu posebno izdvajamo ove
sorte: Arnova, Faluka, Arizona, Artemis i Roko.
traže da je vrlo rani i da je iznimno rodan.
Arnova upravo udovoljava ovim prohtjevima jer prispjeva u potpuno isto
vrijeme kada i Jaerla, s tim da je za 3050 % rodnija od nje. Stoga vjerujemo
kako će za 2-3 godine Arnova potpuno
zamijeniti Jaerlu za koju je već utvrđena
brza degeneracija-izrođavanje, što dovodi do
poteškoća u proizvodnji njezina sjemena.
je dobra sorta B kulinarskog tipa što znači da je prikladna za različite namjene
(kuhanje, pečenje i prženje). Drugim
riječima, zbog toga što se gomolji ne
raskuhavaju pogodna je za pripravljanje različitih složenaca, krumpir juha i
paprikaša premda zbog relativno malog sadržaja suhe tvari njezini gomolji
mogu jednako dobro poslužiti i za prženje pomfrita.
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
Sistematsko ispitivanje, praćenje i uvođenje novih sorata krumpira selekcioniranih u svijetu, uz
prethodnu provjeru u praksi u proizvodnim hercegovačkim područjima, najsigurniji je način da se
iz bogate ponude kvalitetnih sorata odaberu one koje su za naše uvjete najpogodnije.
Arizona je nova rana sorta krumpira, žute boje pokožice i
svijetlo žute boje mesa pogodna za svježu potrošnju. Urod je
iznimno visok s ujednačenim, atraktivnim i krupnim ovalnim
gomoljima. Arizona je jedna od najnagrađivanijih sorti krumpira u Nizozemskoj. Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje.
Izrazito lijepi, krupni, glatki i ovalni gomolji žute boje poko-
žice i svijetlo žute boje mesa su glavna
značajka ove sorte. Ono što izdvaja
ovu sortu od ostalih sorti krumpira su
ujednačeni, lijepi, atraktivni gomolji
srednje krupnoće.
Artemis je vrlo rana sorta krumpira, izrazito atraktivnih
gomolja. Gomolji su krupni, izduženo-ovalnog oblika. Artemis je sorta visokih prinosa u skupini ranih sorti.
Zahtijeva povećanu gnojidbu sa dušikom. Prije
sadnje potrebno je naklijavanje gomolja. Pogodna za uzgoj na različitim
tipovima tala. Posebno interesantna za proizvodnju mladog
krumpira na području hercegovine. Srednje osjetljiva ma pripravke na bazi metribuzina. Gomolji
svijetlo žute boje pokožice, a žute
boje mesa. Sorta se koriste za svježu
potrošnju ali je odlična za pomfrit i čips.
Obilježje sorte: Rana žuta sorta
Roko pripada skupini kasnih sorti, dužina vegetacije 140 dana. Značajka sorte je crvena do svijetlo ljubičasta boja pokožice, dok je meso bijele boje. Sorta
se koristi za svježu potrošnju, ali je pogodna za
skladištenje. Dobro je tolerantna na visoke ali i
niske temperature.
Obilježje: Visoki prinos, lijepi jednoobrazni gomolji srednje krupnoće.
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
22
Alat za rezidbu voćaka
Za kvalitetnu, lakšu i bržu rezidbu potrebno je odabrati odgovarajući i za rad pripremljen alat, koji
treba biti oštar, čist, prikladne konstrukcije i izrađen od kvalitetna materijala. Za rezidbu se upotrebljavaju voćarske škare, voćarski noževi, pile i pribor za oštrenje (turpije i razne vrste bruseva).
Mladen Karačić, dipl. ing.
Voćarskim škarama (nožicama)
– režemo tanje grane (promjera do 25
mm). Upotrebljavaju se kad nije neophodno potrebna velika kvaliteta prereza, jer se njima ne mogu izvesti precizni
presjeci bez nagnječenja kore i drveta,
a svako takvo nagnječenje nepovoljno
utječe na zacjeljivanje rana. Škare moraju biti propisno stegnute, tako da ne
pružaju veliki otpor rezaču, a isto tako
poželjno je da nisu previše labave, jer
time drobe i nagnječuju staničje kore i
drveta oko presjeka. Najprikladnije su
voćarske škare koje imaju dvije susretne oštrice.
Za rezidbu debljih grana koriste se
posebne škare koje su konstrukcijski
prilagođene za te zahvate. Tim škarama
se režu grane debljine 30-50 mm. Isto
tako postoje škare sa tzv. telepatskim
drškama za rezidbu grana koje su u višim dijelovima krošnje i koje rezač sa tla
ne može dohvatiti običnim škarama za
deblje grane.
Voćarski nož (hipa) - služi nam
kada želimo postići precizan i ravan
presjek, stoga, najčešće ga koristimo
kod rezidbe mladih voćaka, kad odstranjujemo štrljak ili prikraćujemo podlogu
iznad mjesta cijepljenja. Njime možemo i zagladiti rane na debljim granama,
nakon reza pilom, jer pilom se staničje
kore i drveta jače oštećuje. Nož s obje
strane nije isti, s jedne strane je ravan,
a s druge je uzdignut od oštrice prema
gore. Oštrimo ga brusom, ali nikada
onu ravnu stranu, i kod reza ravna strana uvijek je okrenuta prema dijelu koji
ostaje na voćki. Njime uvijek režemo na
potez, a ne na pritisak. Najčešće ga koristimo u manjim voćnjacima, jer rad s
njim je sporiji, pa time i skuplji.
Pile – koristimo ih kod prikraćivanja
ili odstranjivanja debljih grana. Imamo
dva tipa pila koje koristimo pri rezidbi:
list i luk pile. Luk pile mogu biti izrađe-
ne s pomičnim i nepomičnim listom.
Najviše se koristi sklopiva voćarska
pila. Listovi pile urađeni su tako da se
na njima nalaze zupci koji su postavljeni tako da je svaki drugi zubac blago izvijen u drugom smjeru. Listovi se
izrađuju s veličinom zubaca od 3 do 5
mm. Najprikladnije su pile sa srednje
velikim zupcima. One s malim zupcima
nisu prikladne jer se pri rezidbi nabija
piljevina između zubaca, pa nisu učinkovite. Dok one s velikim zupcima jače
oštećuju staničje kore i drveta, čime je
kasnije otežano zarastanje tih rana.
Pile se oštre turpijicama, i to svaki drugi
zubac u suprotnom smjeru.
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
2011/12
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
Voćarski vosak se koristi
prilikom svih oblika
kalemljenja. Voskom se
premazuju presjeci grana
za vrijeme zimske rezidbe,
u vrijeme mirovanja
vegetacije, kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbe.
Voćarskim voskom
se premazuju rane na
stablima nastale od
mraza ili drugih klimatskih
nepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem grana.
Voćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterija
i gljivica u biljku. Može se koristiti na svim vrstama
stabala (voćke, vinova loza, ukrasno grmlje…).
Potražite u:
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg
Agrocentar SJEMENARNA Mostar
Agrocentar SJEMENARNA Čitluk
Agrocentar SJEMENARNA Grude
039 700 000
036 352 700
036 641 700
039 661 255
24
Rezidba breskve i nektarine
Rezidba breskve i nektarine obavlja se od početka opadanja lišća pa do kretanja vegetacije, ne kod
temperatura ispod ništice. U hladnim područjima preporuča se kasnija rezidba, dok se u južnim
područjima obavlja koncem siječnja ili početkom veljače.
Mladen Karačić, dipl. ing.
Zimska rezidba
Kada će se početi s rezidbom često
ovisi od veličine nasada, odnosno o
raspoloživoj radnoj snazi. Kod većih
nasada s rezidbom se započinje odmah
nakon opadanja lišća, bez obzira radi
li se o kontinentalnom ili mediteranskom području. Kod manjih nasada s
rezidbom se započinje najčešće koncem
siječnja ili početkom veljače. U područjima gdje su česti proljetni mrazevi rezidba se obavlja kasno, najčešće nakon
kretanja vegetacije kada su već uočljive
štete na pupoljcima odnosno izbojima.
U tom slučaju veća je mogućnost izbora
zdravih pupoljaka. Često se u praksi rezidba obavlja u vrijeme cvatnje (Italijapokrajina Emilia-Romagna).
Rodni i nerodni izboji kod breskve
Kod breskve se razlikuje nekoliko vrsta rodnih i nerodnih izbijaka.
Svibanjska (majska) kitica je vrlo
kratki izboj reduciranih internodija. Završava uvijek lisnim pupom, oko kojeg
su postrano smješteni u skupini cvjetni
pupovi. Ovaj izboj je obično dug 2-5 cm,
s 3-5 postranih cvjetnih pupova. Rijetko se javlja kod mladih i bujnih voćaka.
Nema većeg značaja za rodnost breskve
ukoliko se razvilo dovoljno rodnih (mješovitih) izbojaka. Na svibanjskoj kitici
formira se malo lišća, pa plodovi na njoj
ostaju sitni.
Kratki rodni izboj je tanki izboj
dužine do 15 cm s razvijenim kratkim
internodijima. Vršni pup mu je uvijek
drveni, a postrano su smješteni cvjetni
pupovi. Nema većeg značaja za rodnost
breskve, jer nema dovoljno lišća pa plodovi ostaju sitni.
Mješoviti rodni izboj je dugačak
20-70 cm i dulje, ovisno od bujnosti,
starosti i sorte. To je dugi rodni izboj.
Mješoviti rodni izboj je najznačajniji
za rodnost breskve, na kome su dubro
razvijeni cvjetni i lisni pupovi, iz kojih
se razvijaju najkrupniji i najkvalitetniji
plodovi i nove rodne mladice. Na vrhu
izboja nalazi se drveni pup.
Ljetni ili preuranjeni izboji razvijaju se iz pupova mladica formiranih
u istom vegetacijskom razdoblju. Ovi
se izboji razvijaju kod mladih i bujnih
voćaka. U pravilu nisu rodni, ali ako se
ranije jave u krajevima s dugom vegetacijom, mogu se formirati cvjetni pupovi,
pa ovi izboji mogu biti rodni.
Mlazevi ili vodopije se dugi snažni
izboji vertikalnog rasta koji se razvijaju iz adventivnih ili latentnih pupova
starijih grana, ali i mladih, na mjestima
jačeg dotoka hranjiva i u blizini reza ili
povreda. To su nerodni izboji koje većinom rezidbom odstranjujemo ili koristimo za formiranje krošnje.
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
Za 10-15
litara vode
Arizona
Arizona
Arnova
Arizona, rana sorta najljepšeg izgleda gomolja;
sorta sa najviše nagrada u Nizozemskoj
Arnova, rana,
izuzetno rodna sorta
Faluka
Faluka, najrodnija sorta,
odlična za kuhanje i pečenje
Evolution
Evolution
Pekaro
Evolution, rana crvena sorta krumpira
namijenjena proizvodnji mladog krumpira
Pekaro, crvena kasna sorta,
izuzetno rodna, zamjena za Kondor
A
Artemis
Artemis
Artemis, izrazito rodna rana sorta krumpira,
odlična za kuhanje i pomfrit
Roko
Romano
Roko, nova kvalitetna sorta za zimnicu,
zamjena za Romano
Romano, najkvalitetnija sorta
za jelo i zimnicu
28
Proljetna gnojidba masline
organskim gnojivima
Ivica Doko, dipl. ing.
P
oznato je da maslina može uspijevati na plitkim, skeletoidnim
tlima koja su siromašna humusom i mineralnim tvarima gdje mogu
doživjeti preko dvjesto godina. To joj
omogućuje njezina otpornost prema
suši koja je rezultat dobre razgranatosti
korijenove mreže. No, takva stabla su
slabe bujnosti, nemaju redovite prirode, a rodnost im je niža nego na stablima uzgojenim na plodnim i prikladnim
tlima.
Ukoliko se maslina uzgaja na skeletnim tlima slabo opskrbljenim hranjivima, ona ne postiže dovoljan ukupni
prirast jednogodišnjih izboja koji su osnova za rodnost. Dužina jednogodišnjih
izboja je mala pa nema obilne cvatnje,
zametanja plodova i rodnosti.
S druge strane, maslina je vrlo osjetljiva prema slaboj prozračnosti i suvišku vode u tlu. Stoga su tla glinene ili
ilovasto-glinene teksture koja su slabo
propusna za vodu, neprikladna za uzgoj
maslina ako se prethodno ne popravi
njihova dreniranost agromeliorativnim
zahvatima. Prikladna tla za uzgoj maslina su pjeskovito-ilovasta i ilovasta,
duboka, drenirana, dovoljno opskrbljena humusom i mineralnim hranjivima
te neutralne reakcije. Mogu biti slabo
kisele ili slabo alkalične reakcije, ali ako
su kisela i ne sadrže dovoljno kalcija,
tada se preporuča kalcifikacija.
Redovita gnojidba organskim gnojivima je vrlo važna u popravljanju svojstava loših tala (skeletnih i glinenih)
jer osim hranjivih elemenata, gnojivom
se unosi organska tvar koja povećava
sadržaj humusa, popravlja strukturu tla
i povoljno utječe na mikrobiološku aktivnost. Kod težih glinenih tala popravlja prozračnost i toplinu, a kod laganih
skeletnih tala organska tvar zadržava
vlagu i ublažava sušu.
Za gnojidbu maslina posebno su
prikladna organska gnojiva na koje
maslina pozitivno reagira. Jedno takvo
gnojivo je BIOLIVO.
Biolivo je 100% organsko gnojivo
s poboljšanim načinom otpuštanjem
dušika. Naime, osnovna značajka ovog
gnojiva je da postupno otpušta dušik
kojeg biljka postupno usvaja. Dakle,
nema ispiranja dušika bez obzira na
kiše tijekom zime. Osim fosfora (3%) i
kalija (3%), ovo gnojivo je osobito bogato organskim ugljikom (42%).
Organsko gnojivo BIOLIVO je optimalno za gnojidbu maslina zahvaljujući
i dodatku bora. Bor je mikroelement
neophodan za vegetativni razvoj, koji
potiče sintezu nukleinskih kiselina i
klorofila. Glavna funkcija bora vezana je
za oplodnju, jer bor pomaže pri oplodnji
i primjenom bora povećava se postotak
oplođenih cvjetova.
Razdoblje uporabe gnojiva je jako
dugo, od zime do proljeća. Preporuča se
ovo gnojivo primijeniti najkasnije do
dva tjedna prije kretanja vegetacije. Količina gnojiva iznosi 70-80 kg/dulumu.
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
NPK 3:3:3+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
30
Pomlađivanje masline iz
debla i panja
Č
esto puta smo prinuđeni obaviti
pomlađivanje maslina. Najbolji
način za pomlađivanje je iz debla
ili panja.
Iz debla
Provodi se kad je deblo zdravo, račvište visoko, glavne grane oštećene,
ogoljele, isprepletene, a stablo prešlo
fazu rodnosti. U ovom slučaju najčešća
pogreška je visina presijecanja debla.
Najnormalnije je da bude tik ispod račvanja glavnih grana. No ako taj dio nije
pogodan (zdrav), može se spuštati do
pogodnijega, ali nikako ispod 40 cm
od tla. Stablo prepiljeno nisko ne tjera
nove mladice iz debla, nego iz panja,
pa ovaj dio debla umire i valja ga posve
otpiliti. Optimalna visina presijecanja
je 70-100 cm od tla. Iz ostatka debla
šiknut će prava šuma novih mladica.
Ovdje nastaju dvije pogreške: veći broj
mladica od potrebnog i slabi ili pogrešan položaj pojedinih mladica. Broj novih mladica ovisi o promjeru debla, snazi bivšeg stabla (korijenov sustav), sorti
i, dakako, o uzgojnom obliku koji je maslinar namijenio. U prijašnjoj praksi bilo
je uobičajeno ostaviti tri-četiri glavne
grane, ostale ukloniti. No, pokazalo se
da tri-četiri grane za kratko vrijeme porastu tri-četiri metra, stvore krošnju na
vrhu, u donjem dijelu ostaju gole. Time
se problem vraća na početak. Zato danas preporučamo ostaviti više
grana. Time postižemo
njihov jednakomjeran
razvoj i zadržavamo
nižu krošnju. Postupak
za odabir novih grana
je sljedeći: prve godine
ostave se sve nove mladice na vijencupresjeku debla. Druge godine uklone se
nepotrebni dvojnici i one mladice koje
je i samo stablo odbacilo. Treće godine
ostave se mladice koje svojim položajem i razvojem čine već osnovicu buduće krošnje. Položaj novih mladica mora
biti ‘’prirodan’’, tj. jedna grana ne smije
konkurirati susjednoj. To se događa kad
mladice rastu jedna nad drugom. Ona
gornja po svom položaju treba postati
‘’glavna’’, ali joj to ne dopušta ona donja
koja je bliža izvoru napajanja (korijenu)
pa je u razvoju koči. Zato ovu donju valja na vrijeme odrezati.
Iz panja
To je presijecanje stabla u razini tla.
Obavlja ga čovjek, a kod nas još više vatra. U posljednjih 40 godina stotine tisuća stabala masline uništene su u požarima koji su harali na obali i otocima.
Pogreške se javljaju u ‘’odgoju’’ mladih
izdanaka-budućeg stabla. Prepuštena
sebi, maslina će od mnoštva izdanaka
izabrati dio koji će prerasti u stabla. No
taj izbor ne ide u korist čovjeku. Maslina
ima glavni cilj produljiti život drvu, rod
je sporedni cilj. Zato u malom prostoru odgaja veći broj djece koja u takvoj
postavi nikad ne postaju stabla. Osim
toga ona ne može uništiti suvišnu djecu. To radi čovjek. Ako je panj jedinstven
(promjer do 50 cm), ostave se tri grane svaka na glavnoj žili i odgajaju kao
stablo. Ako panj nije jedinstven, može
se ostaviti četiri-pet novih grana-izdanaka-koji su na glavnim žilama. Izdanci
moraju biti jedan do drugog-uokrug, ne
jedan nad drugim. Prve godine ostave
se svi izdanci, druge godine njih 10-20,
a treće konačan broj. Najčešća pogreška je prekobrojnost i slab raspored
izdanaka. Prekobrojni izdanci ne služe
ničemu, nikad neće postati stabla, stalna su smetnja i zato ih valja ukloniti. O
položaju-rasporedu, već sam rekao.
Preuzeto iz Gospodarskog lista
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
31
PITANJA I ODGOVORI
Presađivanje limuna
Prošle godine sam kupio dvije sadnice
limuna mjesečara. Agronom koji radi u tom
rasadniku je rekao da limunove presadim
u neznatno veći sud. Međutim, imam dvije
velike, prostrane posude u kojima bi limun
mogao ostati dugo vremena bez daljnjega
presađivanja. Mogu li odmah sadnice presaditi u velike sudove?
Svakako biste trebali poslušati savjet koji
ste dobili, a objasnit ću vam i zašto. Limun
se češće presađuje u prvim godinama života.
Ovisno od veličine posude i intenziteta rasta,
nekada se tijekom jedne godine presadi i do
dva puta. Međutim, vrlo je važno to raditi postupno kako se razvija korijenov sustav i krošnja. Sadnja sadnica limuna odmah u veliki sud
nije poželjna jer stablo donosi kvalitetan rod
tek kada korijenje u cijelosti iskoristi svo tlo
u loncu. Zbog toga limun treba postupno presađivati s tim da je najoptimalnije vrijeme za
presađivanje pred početak proljetne vegetacije
Ivica Doko, dipl. ing
Sadnja živice
Planiram svoju okućnicu od prometnice
odvojiti, odnosno, ograditi živom ogradom.
Stoga me zanima na koji način se obavlja
sadnja živice?
Živice se obično sade u jednom redu, a
ukoliko raspolažete s dovoljno prostora istu
tu sadnju možete planirati i u dva reda (cikcak sadnja). Ukoliko pak, planirate formiranje
duge živice za koju će vam trebati mnogo
biljaka onda je dobro u rasadnicama određenu količinu unaprijed i naručiti. Što se broja
sadnica tiče, one ovise od veličine i načina
rasta biljne vrste s tim da će vam po nepisanom pravilu za jedan dužni metar trebati od
2 do 5 sadnica (sadnja u jedan ili dva reda).
Razumljivo, da ukoliko želite živicu koja će se
brzo zatvoriti onda se i sama sadnja planira malo gušće, s tim da ipak u tom pogledu
ne smijete pretjerivati. Dakle, ako vam se ne
žuri, grmove posadite na preporučenu udaljenost. Sadnja se izvodi na način da uz trasu
živice prethodno nategnete uže uz koje se
iskopa jarak dubine 30-50 cm i širine 40-60
cm. Potom je poželjno vilama dodatno prorahliti dno jaraka. Sadnice razmjestite po trasi
živice na predviđenim razmacima, naizmjenično raspoređujući slabije i snažnije sadnice,
kako bi i živica bila koliko-toliko ujednačena.
Nakon toga, iskopanu zemlju iz jarka pomiješajte s organskim supstratom te manji dio,
te mješavine nanesite na dno jarka i na tu
zemlju položite sadnice. Slijedi zatrpavanje
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
jarka s ostatkom zemlje uz njezino pažljivo
zbijanje. Kada ste sa sadnjom završili, još je
potrebno živicu prikratiti kako biste potakli
njezino grananje, ali i izvršiti obilno zalijevanje jarka da bi se zemlja slegla i kako bi biljke
dobile dovoljne količine vode.
Matea Ćorić, master struke
Zaštita ruža tijekom zime
Opadanje listova kod kamelije
U stanu, pored raznolikog cvijeća imam i
kućnu kameliju. Zanima me zašto dolazi do
žućenja i opadanja njenih listova i je li to znak
da je potrebno presaditi u veći lonac?
Kućnu kameliju ili kako je još nazivaju
japansku ružu, ljubitelji cvijeća smatraju jednom od najzahtijevnijih kućnih biljaka. Iako je
to jednim dijelom i točno, praksa je pokazala
da se kamelija uz odgovarajuću njegu može
uzgajati više godina. Veoma je osjetljiva na
toplotu. Cvjeta od prosinca do svibnja, a cvijet joj je prelijep, krupan i raširen. Ne škodi joj
hladnoća do 2°C, ali joj nikako ne prija toplota veća od 8 do 10°C. Voli svjež zrak i dosta
svjetla, ali ne smijete je izložiti izravnome
jakom suncu. Zbog nagle promjene temperature i mijenjanja mjesta, kao i suvišnog
zalijevanja požuti i otpadne joj lišće. Ne voli
prevelike saksije, a uspijeva u lakoj rastresitoj
zemlji. Ne treba je presađivati svake godine
već svake treće ili četvrte, jer bi zbog čestog
presađivanja mogla manje cvijetati.
Matea Pehar, dipl. ing.
Posjedujem manji nasad ruža koje uzgajam
na malo višoj nadmorskoj visini i u uvjetima
kontinentalne klime. Stoga me i zanima, trebam li svoje ruže tijekom zime štititi od niskih
temperatura, odnosno, trebam li provoditi
njihovo zimsko zagrtanje?
Vrijedi pravilo kako će ruže dobro prezimiti
samo ukoliko ih u jesen pradobno i kvalitetno
zagrnemo. Jer u vašim uvjetima uzgoja prvi
jesenski mrazevi obično dolaze kada su ruže
još nepokrivene. Zeleni listovi tada već za
nekoliko dana požute i otpadnu što je znak
da vegetacije potpuno prestaje. To je ujedno
i znak da tek tada treba obaviti spomenuti
posao zagrtanja. A zagrće se motikom i prave
se humke, tako da sloj
zemlje visine od 20tak cm prekrije spojno mjesto (kalem)
i izbojke. Postavlja
se pitanje-što će biti
s dijelovima biljke
iznad humke. Oni će,
naime, biti izloženi
mrazevima i hladnoći, ali će isto tako
tijekom orezivanja u
proljeće biti uklonjeni,
pa ih i ne treba štititi
od niskih temperatura. Spomenimo i
kako zemlja korištena
Polica AKTIV PLUS pruža sigurnu zaštitu od posljedica nesretnog
prigodom zagrtanja
slučaja uz iznimno povoljnu gomora biti fino usitdišnju premiju!
njena a sve kako bi
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 10,00 KM:
što bolje nalegla tj.
— za slučaj smrti uslijed nezgode
5.000,00 KM
kako bi sama humka
— za slučaj trajnog invaliditeta
10.000,00 KM
bila kompaktnija. I
— za slučaj 100% trajnog invaliditeta
15.000,00 KM
na kraju, recimo da
— dnevna naknada za bolničko liječenje
10,00 KM
je zagrtanje obavezna
Odabirom uplate većeg iznosa gomjera koja se provodišnje premije i svote pokrića po
polici AKTIV PLUS bit će veće.
di kod ruža čajevki i
Dovoljno je da nas kontaktirate
mjesečarki što znači
telefonski ili da posjetite Vama
da ruže puzavice i
najbliže prodajno mjesto Croatia
osiguranja d.d. kako bismo Vam
penjačice u pravilu ne
aktivirali ovo iznimno povoljno i
traže posebnu njegu
korisno osiguranje.
www.croatiaosiguranje.ba
tijekom zime.
Ivan Perić, dipl. ing.
AKTIVPLUS
32
Uzgoj stupastih jabuka
Zbog nedostatka obradivih površina često smo prinuđeni saditi veći broj voćnih stabala od mogućeg, zbog čega se u kasnijim godinama uzgoja javljaju nepremostive poteškoće. Ipak, u novije doba
pojavljuje se rješenje u vidu stupaste jabuke.
Mario Ćubela, dipl. ing.
Minimalna rezidba jabuka
P
od pojmom stupaste jabuke
podrazumijevamo svojevrsnu biološku novinu koja omogućava
uzgoj od čak deset tisuća voćaka po
hektaru. Na taj način omogućavamo
zasnivanje obiteljskih voćnjaka na
manjim hercegovački površinama, odnosno, okućnicama. Drugim riječima,
navedene jabuke se uzgajaju bez naslona što znatnije snižava inače skupe
troškove podizanja voćnih nasada.
Navedene stupaste jabuke možemo
posaditi i na pola metra razmaka a koliko iznosi i samo međuredno rastojanje.
A u amaterskim plantažama i manjim
voćnjacima najbolje je saditi jabuke
u jednom, dva ili tri reda. Ukoliko se
sadi više takvih blokova, između njih
treba ostaviti rastojanje od najmanje
1,2 metra, a sve kako bi pojednostavili
i omogućili lakšu rezidbu, okopavanje,
zalijevanje i zaštitu.
Što je to stupasta jabuka?
Stupaste jabuke odlikuje činjenica
da stablo čini uspravna kordunica koja
se prirodno ne grana i koja je cijelom
svojom dužinom obrasla tzv. rodnim
kolačima. To znači da voćke ni ne trebaju naslon jer svaka stupasta sadnica jabuke ima uspravan porast i vitku
kordunicu, obraslu rodnim elementima
od osnove do vrha. Zbog svega toga navedene jabuke brzo prorode te već prve
godine nakon sadnje formiraju nekoliko
plodova. A da bi se to uistinu i ostvarilo
uvijek nabavljajte sadnice na kojima već
postoje cvjetni pupoljci, o kojima pak
morate voditi računa da se prigodom
transporta i ne oštete. Razumljivo je da
će stupasta jabuka u drugoj i narednim
godinama svakako dati puno veći urod,
tako da bi se on pete godine trebao
ustaliti na 10-15 kg po stablu. A osim
što je, za svoje prilike prilično rodna,
stupasta jabuka je i vrlo dekorativna jer
tijekom jeseni biva okićena plodovima
duž cijeloga svog vitkog stabla.
Stupasta jabuka ima minimalne zahtjeve za rezidbomZapravo sve se svodi
na prorjeđivanje cvjetnih pupoljaka
skraćivanjem tzv. rodnih kolača. Spomenuta mjera posebice je važna kod
sorti koje obilnije rađaju zato što one
obično prerode i zbog toga alternativno
rađaju svake druge godine. A kod rezidbe vrijedi pravilo kako se jednogodišnji
ljetorasti (duži od 10-tak cm), a koji
se mogu pojaviti na rodnim elementima gdje su formirani i cvjetni pupoljci,
uklanjanju u osnovi. Ukoliko se pak oni
pojave izravno na vodilici, na dijelu gdje
nema formiranog rodnog kolača, moramo ih prikratiti na dva-tri pupoljka. Na
taj način pomažemo obnavljanje rodnih
kolača i njihovo formiranje na mjestima
koja uopće nisu bila ni obrasla. Međutim, minimalna rezidba stupastih jabuka upotpunjava se tijekom lipnja, što
znači da se stanovite korekcije mogu
obaviti i zelenom rezidbom. Tada se
otklanjaju postrane grane koje stvaraju
zasjenu ili se prikraćuju na dva-tri pupoljka. Pošto se to radi u vrijeme diferencijacije cvjetnih pupoljaka oni će se i
formirati na prikraćenim granama.
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
ŠKARE ZA VEZANJE
VINOVE LOZE
• Jednostavan način rukovanja
• Vezanje vinove loze može
obavljati samo jedna osoba
• Brzina vezanja povećana
za dva do tri puta
• Omogućen rad u rukavicama
prilikom hladnog vremena
Potražite u:
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg
Agrocentar SJEMENARNA Mostar
Agrocentar SJEMENARNA Čitluk
Agrocentar SJEMENARNA Grude
039 700 000
036 352 700
036 641 700
039 661 255
34
LIMETA
osvježavajuća
vrsta agruma
Dado Marić, dipl. ing.
O
vo ljeto na policama gotovo svih
trgovina širom BiH pojavila su se
osvježavajuća pića koja sadrže
limetu- neobičnu, ali i većini ljudi nepoznatu biljnu vrstu. Naime, limeta pripada skupini agruma i možemo slobodno
reći da je blizak rođak s limunom.
Za limetu možemo reći da je limunova mlađa, ali i slađa sestra. U Europu
su je u 15. stoljeću donijeli britanski
moreplovci, a vjeruje se da su upravo
zahvaljujući njoj i njezinu bogatstvu
vitaminom C ti moreplovci čuvali zdravlje. Limeta je po obliku ploda vrlo slična
limunu, samo što je plod glatke, tanke
kore koja je izrazito zelene ili žućkaste
boje ovisno o stupnju zrelosti . Plod
ima vrlo ugodnu aromu i osvježavajući
okus. U zadnje vrijeme limeta se sve
više uzgaja kao pojedinačna stabla uz
okućnice, ali se može uzgajati i u posudi. Inače, agroekološki uvjeti uzgoja,
izbor tla isti su kao i kod limuna.
Limeta je nastala u južnoj Aziji, a zahvaljujući Arapima proširila se na prostore Sjeverne Afrike, Španjolske i Portugala. Danas se ova voćka proizvodi u
najvećoj mjeri na području Indije, Mek-
sika i Egipta. Limeta ne sadrži masnoće, zasićene masne kiseline, kolesterol
i soli. Niskokalorična je i odličan izvor
vitamina C. Od minerala prisutni su kalcij, kalij i fosfor. Osim što je zbog svoje
arome i kiselosti korisna u kulinarstvu,
jedan je od sastojaka za brojne koktele
i razna druga osvježavajuća pića, no ova
voćka može se koristiti i u zdravstvene
svrhe.
Za limetu se slobodno može reći da
je omiljena među ženama jer njezini
sastojci najviše odgovaraju ženama
Limeta poboljšava varenje, sprječava
zatvor i urinarne infekcije, ublažava respiratorne tegobe i probleme s desnima
i kožom. Korisna je za mršavljenje, a
upotrebljava se i u kulinarstvu i kozmetici.
Mirisna ulja koja sadrže plod ovog
voća podstiču varenje, a čaša tople
vode sa sokom od limete pomaže pri
mršavljenju.
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
Ne zaboravite
posaditi aroniju
35
Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativno
novu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uzgajati tek prije pedesetak godina. U početku se, iz neznanja, uzgajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezinih ljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgoj.
Mladen Karačić, dipl. ing.
N
ije poznato kada se uistinu počelo s uzgojem ove nadasve zanimljive i ljekovite voćne vrste.
Međutim, pouzdano se zna da je u Europu aronija pristigla iz istočnog dijela
sjeverne Amerike..
Kako uopće izgleda aronija?
Aronija predstavlja listopadni grm
visok 1,5-3,0 m, koji odlikuje bujan rast.
Međutim, pravilnom i pravodobnom
rezidbom aroniju možemo oblikovati
i kao manje drvo. Odlikuje se jajolikim
tamnozelenim kožastim listovima čija
dužina iznosi 8 cm, a širina 5 cm. Aronija je prvenstveno bila i poznata kao
biljka s estetsko-dekorativnim svojstvima. A njezini plodovi dozrijevaju relativno brzo (za 80-tak dana), kada od
crvene koncem kolovoza poprime ljubičasto crnu boju. Plodovi dospijevaju u
grozdovima, ne osipaju se i veoma su
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
ugodnog okusa. Plod je bobica promjera 1,5 cm i težine 1-1,5 grama. Drugim
riječima, aronija se svrstava u skupinu
jagodičastog voća koje odlikuju redoviti
i stabilni prinosi. Biljka je samooplodna, prorodi treće godine nakon sadnje,
ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom
grmu, s tim da njezina puna produktivnost traje nešto više od 20 godina.
Aronijom protiv zloćudnih bolesti!
Uporaba plodova ove biljke je višestruka. Naime, poznati su brojni
ljekoviti učinci njezinih zrelih plodova
koji pored prirodne boje-antocijana,
sadržavaju i vitamine A, B, C te minerale koji su korisni za krvotok, koji
uravnotežuju krvni tlak, liječe jetrene i
želučane tegobe, čir, migrenu, šećernu
bolest, aterosklerozu i brojne druge
bolesti. A da je aronija vrijedan prirodni
lijek najbolje potvrđuje podatak kako
korištenje njezinih ljekovitih plodova
pomaže u liječenju tumora i vrtoglavica
zbog bolesti unutarnjeg uha. Zanimljivo je da su njezini plodovi masovno
korišteni nakon katastrofe u Černobilu.
Osim toga, ruskim liječnicima aronija je
sredinom tih 80-tih godina već bila dobro poznata. Tim više što je u gradu Bijsku još od 1966. godine osposobljena
tvornica u kojoj su se iz plodova aronije
proizvodile vitaminske tablete.
Spomenimo još kako aronija fantastično dobro podnosi sve uvjete uzgoja. Tako
se jednako uspješno uzgaja u kontinentalnom kao i u mediteranskom podneblju. Jednako joj odgovara kiselo ili slano
tlo premda se relativno jednostavno uzgaja i na siromašnim, kamenitim i manje
kvalitetnim tipovima tala. Vidljivo je da
ova biljka ne traži osobitu njegu, a što se
posebice odnosi na njezinu zaštitu. Naime aroniju ne napadaju štetnici, a nema
ni značajnijih bolesti te se nesmetano
može uzgojiti bez uporabe pesticida.
Plantažno se sadi na razmak 3 x 2 metra,
čime se ostvaruju iznimno visoki prinosi.
36
Crna pjegavost
- sve veći problem
hercegovačkih vinograda
Pojava ove opasne bolesti može postati jedan od glavnih problema u uzgoju vinove loze, pogotovo kod osjetljivih kultivara (plavac mali, žilavka, kardinal, debit, škrlet, vranac, i dr.) Uzročnik
bolesti je gljiva Phomopsis viticola.
B
olest se nekada nazivala eskorioza, iako se pod tim nazivom
podrazumijevaju i neke druge
bolesti vinove loze. Fomopsis je kao
bolest postao problem nakon smanjene
uporabe fungicida na bazi bakra, koji su
se prije više koristili, a imali su fungicidno djelovanje i na ovu bolest.
Simptomi bolesti
Simptomi se tijekom vegetacije najbolje uočavaju na mladicama, i to na
bazalnim internodijima (najčešće drugi
i treći internodij), u obliku izduženih i
ulegnutih tamnih lezija, koje zbog razvoja bolesti pucaju i poprimaju izgled
rak ranica. U zimsko vrijeme simptomi
se na odrvenjenoj rozgvi očituju izbjeljivanjem vanjskog dijela ili kore rozgve,
iako to ne mora uvijek biti slučaj kod
zaražene rozgve, jer simptome izbjeljivanja rozgve mogu prouzročiti i druge
fitopatogene gljive kao npr. Botrytis,
Botryosphaeria i dr.
Također se na rozgvi dobro uočavaju
tamne lezije ili ranice koje su se javile
još na mladicama tijekom vegetacije.
Iz takve rozgve u rano proljeće izbijaju
crna plodna tijela ili piknidi, u kojima
nastaju piknospore, koje onda šire
zarazu. Također pupovi na zaraženoj
rozgvi zaostaju u razvoju i kasnije se
otvaraju ili nikako ne polaze. Mladice
koje izbiju iz takvih pupova često su
zakržljale i zaostale u razvoju.
Ako za rezidbu ostavimo zaraženu
rozgvu, pupovi ili ne potjeraju ili potjerale mladice budu jako zakržljale,
pa iduće godine ne mogu poslužiti za
daljnu rezidbu.
Bolest stoga iz godine u godinu iscrpljuje biljku, stalno smanjujući urod, a
može doći i do sušenja zaraženog dijela
čokota. Zaraza piknosporama događa
se već rano u proljeće (tijekom travnja),
na početku vegetacije, pa je to idealno
vrijeme za zaštitu od ove bolesti, iako
prvo tretiranje treba provesti još u razdoblju zimskog mirovanja i početkom
vegetacije.
Suzbijanje
Od agrotehničkih preventivnih mjera suzbijanja najbitnije je pripaziti na
rezidbu i kompletno iznošenje zaražene rozgve iz vinograda, kao i njezino
spaljivanje, jer je takva rozgva stalan
izvor zaraze. Pri rezidbi uvijek moramo
ostavljati isključivo zdravu rozgvu.
Druga mjera koju treba napraviti
u razdoblju mirovanja prije kretanja
vegetacije već je spomenuto prskanje
fungicidima, i to u koncentracijama koje
su do tri puta veće od onih u vegetaciji.
To su uglavnom fungicidi na bazi bakra
kao npr.: Nordox 75 WG, Nordox Super
75 WP, Kocide DF, Cuprablau Z WP, Bakreni Dithane WP i dr. Na početku vegetacije (počevši od faze 9-11 po BBCH
skali) treba nastaviti s prskanjem, i to
barem dva puta sljedećim fungicidima: Antracol WP 70, Chromoneb S-70,
Dithane M-45, Mankozeb WP, Pinozeb
M-45 WP, Star 80 WP, Delan 700
WDG, Polyram DF, Quadris KS, Shavit
F WP, Daconil 720 SC, Mikal Flash WG,
Rival WP, Winner WP, Alonso WP i dr.
prof.dr.sc. Tihomir Miličević
Zavod za fitopatologiju
Agronomski fakultet u Zagrebu
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
VIKTORIJA – atraktivna
stolna sorta vinove loze
Stipe Glavina, master struke
S
orta je križanac kojeg su Leopodatu Victoria i Coridei Gheorghe
stvorili u Institutu za hortikulturna istraživanja u Rumunjskoj križanjem
sorata Cardinal i Afus Ali. Sorta se brzo
raširila u Rumunjskoj, a nakon uspješnih pokusa adaptacije prihvatili su je i
mnogi vinogradari u Grčkoj,
osobito u vinogradarskim
zonama Kavala i Calcidica
Vršak mladog izboja,
otvoren, zelen, skoro
goli, listići veliki, peterokutni sa 5 režnjeva. Sinus otvoren u obliku U,
boje zelene, donja strana
skoro gola. Grozd veliki piramidalan
srednje zbijen, sa srednjom težinom
cca 600-700 gr., bobica krupna, cilindrično – eliptična, boje zeleno –žute,
srednje težine 10-12 gr. okus neutralan,
kožica s malo maška, srednje debljine,
jednolično obojena, meso hruskavo s
dvije sjemenke.
Sorta je bujna, ima dobru rodnost
bazalnih pupova, prikladna je za uzgojne oblike velike kao i one manje
ekspanzije, može se uzgajati u obliku
pergola (Tendone) ili manje razvijenih
oblika uz žicu. Realna rodnost je 1,2.
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
Malo je osjetljiva na pepelnicu i botritis.
Rodnost je velika: Na uzgojnim oblicima uz žice i armaturu (Spalliera) lako
se postiže prirod 20 t/ha. Grozd je veliki piramidalan srednje zbijen, sa srednjom težinom oko 600-700 grama.
37
Boba je krupna, cilindrična – eliptično,
zeleno-žute boje, srednje težine 10-12
grama. Pokožica je srednje debljine,
jednolično obojena, meso hrskavo s
dvije sjemenke. Viktorija dozrijeva sredinom kolovoza
Vrlo je zanimljiva sorta zbog ranijeg
dozrijevanja, odličnih svojstava
grozda kao i zbog redovite rodnosti. U selekciji koja je
izvedena u Vivai Cooperativi Rauscedo u suradnji s
Vitrohellas naglašena
je jednoličnost i zdravstvena čistoća sorte,
pa stoga predstavlja
vrijednu sortu za sve proizvođače stolnoga grožđa.
38
Ranoproljetna
gnojidba vinograda
organskim gnojivima
Velimir Lasić, dipl. ing.
P
lodnost i struktura tla jedan su
od osnovnih parametara za uzgoj voćaka i vinove loze. Zato
se plodnost i struktura u voćnjacima i
vinogradima tla moraju kontinuirano
održavati na odgovarajućoj razini. Gnojidba organskim gnojivom jedna je od
mjera održavanja i poboljšanja plodnosti i strukture tla, te joj treba pokloniti
odgovarajuću pažnju.
Organsko gnojivo je potrebno unositi u tlo da ne bi došlo do gubitka hranjiva (naime, organska komponenta veže
hranjiva i biljka ih lakše usvaja). Osim
toga organska komponenta poboljšava
strukturu i teksturu tla te čini tlo rahlijim. Za gnojidbu vinograda treba koristiti kvalitetno organsko gnojivo koje
ne sadrži primjese u vidu slame, sjena,
neke prostirke i druge biljne ostatke.
Od nekoliko organskih gnojiva koja se
trenutačno mogu nabaviti na području
Hercegovine, za gnojidbu vinograda
preporučamo organska gnojiva pod na-
zivom Fruttorto bio ili Phenix
Fruttorto bio je prirodno organsko
gnojivo koje se sastoji od mješavine
goveđeg gnojiva i gnojiva od peradi te
sušenog tropa, bogatog kalijem, koji
ostaje nakon prerade grožđa
Phenix je organo-mineralno gnojivo, NPK sastava 6-8-15, namijenjeno za
osnovnu gnojidbu voćnjaka i vinograda
u periodu jesen-zima, odnosno rano
proljeće. Osim osnovnih NPK hranjiva
Phenix sadrži i magnezij koji je posebno bitan za vinovu lozu na području
Hercegovine. Naime, na području Hercegovine vinova loza često obolijeva od
magnezijeve kloroze čiji je uzrok nedostatak magnezija u tlu ili slaba pristupačnost tog hranjiva
Karakteristike Fruttorta i Phenix-a
1.Fruttorto i Phenix su visokokvalitetna organska gnojiva proizvedena
posebnim postupkom od stajskog
gnojiva
2.Fruttorto i Phenix su po količini koja
se koristi za gnojidbu cjenovno isplativiji nego stajnjak i mineralno gnojivo zajedno
3.Fruttorto i Phenix su u obliku peleta
ili rezanaca koje se lako razbacuju i
puno je jednostavnija manipulacija s
gnojivom, pakiranje je u vrećama od
25 kg
4.Ova dva gnojiva ne sadrže sjemenke
korova, štetnike niti uzročnike biljnih
bolesti jer su prošla termički postupak (izlaganje višim temperaturama), prilikom proizvodnje
Za gnojidbu voćnjaka i vinograda
Fruttorto bio se koristi u količini 150 –
200 kg/dulumu a Phenix 75-100 kg/
dulumu
I za kraj, Fruttorto i Phenix primijeniti što ranije, čim vam to vremenske
prilike dopuste, obično je to nakon rezidbe, a nakon primjene obavezno ga
inkorporirajte (unesite) u tlo oranjem
ili frezanjem.
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
40
Kamo s ostacima nakon
zimske rezidbe vinove loze
Rezidba vinove loze u zimskom mirovanju jedan je od najzahtjevnijih ampelotehničkih zahvata.
Osnovni mu je cilj formiranje uzgojnog oblika i njegovo održavanje. Tom se rezidbom s trsa uklanja glavnina jednogodišnjeg i dvogodišnjeg drva (stari lucnjevi) nastalog u prethodnoj vegetaciji.
Nakon rezidbe slijedi izvlačenje orezane rozgve iz armature, a jedan od velikih problema jest kako
s njom tada postupati.
D
va su osnovna načina kako postupati s orezanom rozgvom, a
to su: iznijeti je iz vinograda, ili
ostaviti unutar redova. Ima niz argumenata koji govore za i protiv jedne ili
druge varijante, pa ih ovdje navodimo.
Prezimljenje bolesti na rozgvi
Poznato je kako je jednogodišnja
rozgva mjesto prezimljenja niza gljivičnih bolesti kao što su crna pjegavost,
pepelnica i siva plijesan. U slučaju njihova jakog napada u prethodnoj godini,
događa se da i na jednogodišnjoj rozgvi
nalazimo jaku populaciju tih bolesti u
formi u kojoj one prezimljuju. Zanimljivo je kako one uglavnom prezimljuju
plitko ispod kore, na samoj kori ili unutar pupa, a svaka od njih ima specifične
simptome vidljive golim okom na jednogodišnjoj odrvenjeloj rozgvi.
To ima za posljedicu da rozgva koja
ostaje u vinogradu nakon rezidbe postaje izvor infekcije u narednoj vegetaciji, što je glavni argument za uklanjanje rozgve iz vinograda nakon rezidbe.
Dakle, smatra se da ćemo uklanjanjem
orezane rozgve iz vinograda smanjiti
početni napad i odgoditi jaču zarazu
bolestima u narednoj vegetaciji.
Važno je pritom napomenuti kako se
takva rozgva nakon iznošenja iz vinograda mora spaliti prije početka vegetacije ili usitniti i kompostirati. Ukoliko
se rozgva samo iznese na hrpu u blizini
vinograda, i dalje ćemo imati izvor bolesti koje će vjetar raznositi uokolo.
Rozgva kao biomaterijal
S druge strane, rozgva predstavlja i
biomaterijal koji je vinova loza stvorila
korištenjem mineralnih tvari (posebno
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
41
kalija) koje smo mi unijeli u prethodnim
godinama gnojidbom vinograda. Raspadanjem rozgve te se mineralne tvari
vraćaju u tlo, a nastaje i humus koji je
izrazito bitna komponenta plodnosti
svakoga tla. Međutim, kako je rozgva
drvenasta, njoj je potrebno relativno
dugo vremena da se razgradi. To znači
da ako rozgvu samo ostavimo na tlu,
ona predstavlja ne samo izvor primarne
zaraze gljivičnim bolestima koje na njoj
prezimljavaju već će i dugo vremena
nakon toga otežavati prolazak kroz vinograd strojevima i ljudima.
Pravilnim usitnjavanjem rozgve
(malčiranjem) ubrzavamo njezino razlaganje čime uništavamo i bolesti koje
su na njoj. To je posebno ubrzano kod
zatravljenih vinograda gdje je nakon
malčiranja rozgva pomiješana s usitnjenom travom i tlom, što bitno ubrzava
njezino razlaganje. Također, u slučaju
da nakon malčiranja usitnjenu rozgvu
zaoremo, ona će se razgraditi puno brže
nego na površini tla, a na taj način gotovo u potpunosti eliminiramo mogućnost da ona bude izvor zaraze gljivičnim
bolestima. Bitno je napomenuti da što
je rozgva jače usitnjena, to će brže biti
njezino razlaganje, pa tako i smanjena
opasnost od širenja bolesti koje se na
njoj nalaze.
Osim što je rozgva vrijedan izvor
hranjiva i humusa koje će obogatiti
tlo, postoje i drugi razlozi u modernom
vinogradarstvu koji su uzrok tome da
se rozgva ostavlja u vinogradu nakon
rezidbe.
To se prvenstveno odnosi na visoku
cijenu radne snage koja je potrebna
za iznošenje rozgve, kao i potreba za
novim strojevima (strojevi za baliranje
rozgve). Dakle, sve se češće primjenjuje
ostavljanje rozgve u vinogradu nakon
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
rezidbe, međutim, nikako se ne bi
smjelo nastaviti s praksom da se rozgva
ostavlja neusitnjena, kao što je katkad
slučaj, sve do početka vegetacije. Na taj
način povećavamo opasnost od jake
početne zaraze gljivičnim bolestima.
Svakako, prije donošenja odluke o
tome hoćemo li rozgvu ostaviti u vinogradu ili je iz njega iznijeti moramo
uzeti u obzir nekoliko čimbenika:
- Intenzitet zaraze gljivičnim bolestima u prethodnoj vegetaciji – ako
smo imali jak napad gljivičnih bolesti
u prethodnoj godini, posebice crne
pjegavosti i sive plijesni, preporučuje
se rozgvu iznijeti i spaliti.
- Veličina i izoliranost nasada – ako se
radi o manjim vinogradima koji su
izolirani (u blizini nema vinograda iz
kojih se bolesti mogu širiti), uklanjanje rozgve imat će veći učinak nego u
slučaju da se radi o vinogradu okruženom drugim vinogradima iz kojih
se rozgva ne iznosi.
-U slučaju ekološke proizvodnje,
iznošenje rozgve smatra se jednom
od važnijih mjera kontrole gljivičnih
bolesti.
-Kada na orezanoj rozgvi nema
simptoma bolesti (sitne crne točkice, ispucanost i sl.), tj. kada smo u
prethodnoj godini bolesti držali pod
kontrolom ili nije bilo uvjeta za njihov razvoj, možemo se odlučiti za
ostavljanje rozgve i njezino malčiranje.
Darko Preiner, dipl. ing.
Agronomski fakultet u Zagrebu
Briketi od rozgve vinove loze
Danas se sve češće rozgva vinove loze
koristi za proizvodnju briketa. Naime, od
davnina je poznato da roštilj pripremljen
na rozgvi vinove loze ima posebnu aromu.
U posljednjih nekoliko godina na tržištu u
BiH mogu se pronaći briketi koji su proizvedeni od rozgve vinove loze.
Nakon rezidbe, rozgva se sakuplja
i balira posebnim strojevima. Balirana rozgva dalje ide na sjeckanje kako bi
se dobile granulacije određene veličine. Poslije toga, usitnjena masa se suši u
posebnim rotirajućim sušarama koje koriste struju toplog zraka koja nastaje
loženjem prirodnog drveta. Poslije sušenja, u posebnim strojevima proizvode
se briketi koji se pakiraju u različita komercijalna pakiranja.
Suha i mokra hrana za pse
Suha hrana za pse:
Friend Everyday 3kg
Friend Mix 3kg
Friend Junior 3kg
Friend Everyday 1kg
Friend Mix 1kg
Friend Junior 1kg
Friend Everyday 10kg
Friend Mix 10kg
Mokra hrana za pse:
Friend 415g govedina
Friend 415g piletina
Friend 1240g govedina
Friend 1240g piletina
Friend 1250g divljač
Suha i mokra hrana za mačke
Suha hrana za mačke:
Friend 300g govedina
Friend 300g mix
Friend 300g losos
Mokra hrana za mačke:
Friend 415g govedina
Friend 415g piletina
Friend 415g riba
Friend 800g govedina
Friend 800g mix
Friend 800g losos
44
OTROVANJE PČELA
Iako je jesensko i zimsko razdoblje doba kada na podnici ili ispred košnica pronalazimo više uginulih pčela nego u toplom dijelu godine, ne mora uvijek značiti da se radi o redovitim zimskim
gubitcima.
Kruno Lažec, dr. vet. med.
K
ada se temperatura zraka prvi put
smanji na niže od 5 0C, pčele se
jače stisnu u klupko i započinju
pravo zimovanje. Hladnoća većinu slabijih i starijih pčela usmrti i one padaju
na podnicu ili još žive otpužu na leto
gdje ugibaju. Kada razdoblje hladnoće
potraje nekoliko dana, preostale pčele
ne izlijeću i ne iznose uginule koje tada
vidimo ispred košnica i na podnici. Ako
smo neuspješno ili nismo na vrijeme
tretirali protiv varoe, može biti mnogo
oslabljenih pčela koje ugibaju unatoč
jakoj zajednici, što također vidimo kao
pojačana uginuća na početku zimovanja. Uglavnom su to sve redoviti i očekivani gubitci. Pri obilasku pčelinjaka
tijekom zime leto uvijek očistimo od
snijega i leda, a također i od mrtvih pčela, pri čemu procjenjujemo njihov broj.
Ponekad se kasnije tijekom zimovanja
može dogoditi da pronađemo povećana
uginuća pčela odjednom, ili propadanje
cijele zajednice iako je u košnici bilo
dovoljno hrane. Kada isključimo sve
moguće uzroke uginuća (varou, bolesti ili slično), možemo posumnjati da
je klupko stiglo do lošijeg ili štetnog
meda (medljikovca), ili peluda čijom se
potrošnjom u organizmu pčela gomilaju
štetne tvari i dovode do pojačanog uginuća. Ako se nađe takvo stanje, treba
se prisjetiti odakle potječe med, a pogotovo pelud koji smo pčelama ostavili
za zimovanje. Kako za razliku od meda
pčele pelud ne prerađuju nego samo
dorađuju i skladište, u njemu se mogu
pronaći i neželjene tvari u količinama
koje mogu naštetiti pčelama tijekom
zimovanja. Uzrok iznenadnog i povećanog uginuća pčela u aktivnom razdoblju, ali i tijekom zimovanja mogu biti
i različita otrovanja. Zbog toga ovdje
podsjećamo na otrovanja različitim tvarima koje se koriste u zaštiti bilja, tvorničkim pogonima ili se slučajno mogu
pronaći u pčelinjoj hrani. Najčešće se
radi o trovanju pesticidima, ali i dimom
tvornica, te medljikom, nektarom, peludom pa i kuhinjskom soli.
Otrovanja prouzročena
pesticidima
Pesticidi su sintetičke, rjeđe prirodne,
selektivno toksične tvari, namijenjene
uništavanju štetnih biljnih i životinjskih
organizama. Njihova primjena najveća je u proljeće kada započinje sezona
radova i takozvane kemijske zaštite u
vrtovima, poljima, voćnjacima i vinogradima. Tada postoji i najveća opasnost za
otrovanje pčela. Za pčele su najtoksičniji
insekticidi, ali i neki herbicidi. Ako i sami
upotrebljavamo navedena sredstva,
trebamo pozorno proučiti upute proizvođača o koncentracijama i načinima
primjene. Na taj način zaštit ćemo u
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
45
prvom redu sebe, zatim pčele i ostale
korisne kukce, a i što manje onečistiti
okoliš. Insekticide dijelimo na kontaktne (djelovanje kontaktom-dodirom) i
na crijevne otrove (djeluju putem probavnog trakta). Od otrovanja u prvom
redu ugibaju pčele sabiračice. Ovisno o
vrsti i koncentraciji otrova, do uginuća
može doći na mjestu tretiranja otrovom,
na putu prema košnici ili u samoj košnici. Kod jačih otrovanja pčelinja zajednica
izgubi naglo veliki broj sabiračica, oslabi,
a može i u potpunosti propasti. Ako se
radi o kontaktnom otrovu, pčele sabiračice mogu ga unijeti u košnicu i prenijeti
na kućne pčele. Isto tako, ako u košnicu
unesu pelud onečišćen sredstvom koje
djeluje putem crijeva dolazi do otrovanja i ugibanja kućnih pčela i ličinaka.
Kako bi se otrovanja spriječila, ne smiju
se upotrebljavati kemijska sredstva koja
su otrovna za pčele u vrijeme cvatnje biljaka, kao ni u šumama tijekom medljikove paše. Ako je tretiranje nužno, treba
na vrijeme obavijestiti pčelare određenog područja. Tada pčelar poduzima
potrebne mjere. Ujutro, prije izlijetanja
pčela treba zatvoriti košnice sa pčelama
i otvoriti uređaje za ventilaciju. Kada su
pčele zatvorene dulje vrijeme, treba im
davati vodu-u hranilicu ili prazno saće.
U razdoblju dok su košnice zatvorene
pčele ne smijemo bez velike potrebe
uznemiravati, pa ni prihranjivati. Koliko
dugo ćemo pčele držati zatvorene, ovisi
o vrsti upotrijebljenog otrova i načinu na
koji se primjenjuje (prskanje sa zemlje
ili iz zrakoplova). Opasno razdoblje se
skraćuje u slučajevima jake kiše nakon
tretiranja kemijskim sredstvom, jakog
vjetra ili vrućina s temperaturama od 30
0
C u hladu.
Otrovanja prouzročena
tvorničkim dimom
Dim pojedinih tvornica sadrži otrovne tvari (olovni, fluorovi spojevi) koje se
nakupljaju na bilju u okolici, koje onda
postaje otrovno za pčele, ali i druge
vrste životinja, u prvom redu biljojede.
Tvornički dim prouzročuje štetu u promjeru od 5 do 6 km. Ponekad se može
dogoditi da vjetar odnese otrovne tvari
i na veće udaljenosti (do 20 km). Danas
ipak većina tvornica ima specijalne uređaje koji sprječavaju izlazak otrovnih
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
tvari, a pčele ne mogu redovito izlijetati
na pročisne letove. Ponekad kod pčele
uočavamo gubitak dlačica i crni izgled.
Otrovanje nektarom
Nektar je slatki sok koji u cvjetovima
luče žlijezde nektarije, a sastoji se od
vode i šećera. Uloga mu je privlačenje
kukaca radi oplodnje cvijeta. Nema
mnogo dokazanih slučajeva trovanja
nektarom. Da bi došlo do ovog trovanja,
mora cvasti puno otrovnih biljaka na
jednom mjestu. Dokazano je trovanje
nektarom biljke mrazovac, jer on sadrži
alkaloid kolhicin.
tvari, tako da bi ove vrste trovanja bile
moguće tek u iznimnim slučajevima.
Otrovanje medljikom
Medljika ili medna rosa javlja se na
šumama bjelogorice, crnogorice, rjeđe
travama i žitaricama. Najčešće je proizvode štitaste i lisne uši. Od nje pčele
rade med medljikovac. Sadrži teško
probavljiv šećer melecitozu i veći postotak mineralnih tvari u prvom redu
kalijevih i natrijevih soli. Za zimovanje
pčela med medljikovac ne smije se koristiti zbog teške probavljivosti. Ponekad
u medljici i medu medljikovcu možemo
naći i organske otrove koji nastaju kao
produkt nekih vrsta pljesni. Kod otrovanja medljikom dolazi do degeneracije i
obamiranja stanica srednjeg crijeva, a
pčele posljedično dobiju proljev i ugibaju. To se događa osobito zimi, jer med
sadrži veliku količinu teško probavljivih
Otrovanje peludom
Pelud je muško sjeme biljke čija je
zadaća oplodnja ženskih stanica. Sadrži veću količinu bjelančevina i različite
vitamine. Pelud je zato pčelama izvor
bjelančevina, vitamina i minerala, ali
pelud nekih vrsta biljaka (luk, duhan)
sadrži otrove za pčele, prvenstveno alkaloide. Do trovanja može doći i zbog
smrznutog ili pljesnivog peluda u saću
tijekom zimovanja.
Otrovanje kuhinjskom soli
Do ovog trovanja dolazi ako zimskoj
hrani dodajemo kuhinjsku sol. Od 0,2
do 0,5 % kuhinjske soli u hrani skraćuje
život zatvorenih pčela, a od 1 do 5 % je
vrlo otrovno. Otrovno djelovanje očituje
se u propadanju crijevnih stanica. Zato
pčelinjoj hrani koju sami pripravljamo
moramo posvetiti posebnu pozornost.
Preuzeto iz Gospodarskog lista
70%
sjeme konoplje
• hrana za papige tigrice
• hrana za kanarince
• hrana za ptice - konoplja
• mješavina za ptice
• crno sjeme za ptice
48
Kultura pijenja vina
Čovjekova ljubav prema grožđu, ne samo zbog pretakanja u plemenitu kapljicu, traje više od 8000
godina. O tome govori više od 60 vrsta i 8000 sorti vinove loze. Međutim, kada govorimo o samoj
kulturi pijenja vina tada podrazumijevamo i pravilan odabir čaša za vino, način otvaranja vinske
boce i točenje vina u čaše.
Vlado Mandić, master struke
D
anas se vinogradi protežu na svim
kontinentima pokrivajući površinu od oko 101.200 četvornih kilometara. Godišnje se u njima ubere cca
72 milijuna tona grožđa koje će se osim
za jelo, koristiti za proizvodnju vina kao
i za preradu u razne sokove. A kada uspijemo proizvesti vino vršimo njegovo
razlijevanje u staklene boce. Dakako
riječ je o mjeri koja je potpuno opravdana, gledano i s gospodarske, tehnološke i ekološke strane. Naime, staklena
boca je kemijski postojana što znači da
ne utječe na promjenu sastojaka vina,
s tim da je moguća i njezina višekratna
uporaba. Osim toga, boca predstavlja
višestoljetnu ambalažu za vino zahvaljujući kojoj je vino na adekvatan način
zaštićeno tijekom uskladištenja, prijevoza i distribucije.
Dekantiranje vina i
odabir čaša za vino
Prelijevanje vina iz boce u drugu
posudu iz koje će se servirati naziva se
dekantiranje. Dekantiranje je posebice
preporučljivo u restoranima, kod vina
koja su vrlo mlada ili su u vrhuncu a
nemamo mnogo vremena ostaviti ih da,
laički rečeno, prodišu. Isto tako, ukoliko
vršimo dekantiranje veoma starih vina
moramo biti svjesni činjenice da ćemo
ovom mjerom, vrlo vjerojatno, uništiti
vino zato što će ono izgubiti na svojoj
aromi. Međutim, u našim restoranima
uglavnom vrijedi pravilo da se vino donosi u izvorno zatvorenoj boci koja se
otvara isključivo u nazočnosti gosta. Osposobljeno osoblje u restoranima vrlo
dobro zna da prilikom donošenja bocu
ne smije tresti, okretati ili manipulirati
u tom pravcu. A pošto se boca i otvori
slijedi obvezna „procedura“ mirisanja
netom izvađenog čepa koji nipošto ne
smije imati neugodan miris. Nadalje,
pažljivost prema gostu očituje se na način da domaćin za stolom prvi kuša vino
te ga, pošto se osobno uvjerio da je ono
besprijekorno, natoči ostalim gostima
za stolom. Da bi pak nazočni gosti kušali vino, vizualno ocijenili njegovu boju
i bistroću najvažnije je pravilno odabrati
čašu. Jer iznimno je zanimljiv podatak
da se u ovisnosti od veličine i oblika
čaše mijenja intenzitet kao i mogućnost
našeg opažanja arome. Stoga vrijedi
pravilo da se za bijela vina koriste čaše
s dužom drškom (u obliku tulipana) a
koje se pri vrhu sužavaju. Spomenute
čaše omogućuju lakše rotiranje vina
čime se potiče miris vina koji tako više
dolazi do izražaja, dok duga drška onemogućava grijanje vina izazvano toplinom ljudskih ruku. Crvena vina se pak
poslužuju u čašama s kraćom drškom,
nešto veće zapremine i okruglastog
oblika. I na koncu ono što je većini i
poznato-pjenušava vina i šampanjci
serviraju se u duguljastim čašama koje
koncentriraju arome i daju lijep vizualni
doživljaj vina koje držimo u ruci.
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
KLUB
WEB SHOP
SJEMENARNA
artnera nas
p
ih
n
v
lo
s
o
p
i
ca
a
p
u
k
smo
Zadovoljstvo naših
to
a
z
,
ja
n
a
v
lo
s
o
p
g
e
š
a na
pcima
vodi na svim područjim
u
k
o
k
ta
i
p
o
h
s
b
we
odlučili otvoriti vlastiti gućiti ugodnost kupovine
omo
na teritoriju cijele BiH
ma.
o
d
g
to
ti
s
la
v
ti
s
o
n
b
o
d
naših proizvoda iz u
Sjemenarna web shop Vam nudi:
• Preglednu strukturu ponude i proizvoda, Web Shop
• Jednostavno naručivanje,
• Sigurno plaćanje
(plaćanje prilikom preuzimanja robe/isporuke robe),
• Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH
(minimalna narudžba 60 KM)
opa
h
s
b
e
w
o
k
re
p
ti
a
v
o
p
u
ok
Sve detalje o tome kak i - shop.sjemenarna.com
nic
potražite na našoj stra
Želimo Vam ugodnu kupovinu!!!
[email protected]
www.sjemenarna.com
50
ZANIMLJIVOSTI
Vanilija – jedan od skupljih začina
Prava vanilija je poslije
klinčića drugi najskuplji
začin na svijetu. To ne čudi
kada se zna koliki je trošak
potreban za njezinu proizvodnju. Izvan domovine
svaki se cvijet mora ručno oprašivati jer nedostaju specijalno
prilagođene pčele za tu namjenu. Potrebno je 5-8 mjeseci da
bi se mogli brati poluzreli plodovi, a svaki nalet hladnoće tijekom tog razdoblja uništi berbu. Nakon toga plodovi se kratko
zagrijavaju i potom fermentiraju 3-6 mjeseci i to prvo svakodnevno na suncu, a potom umotani u vunene deke. Preko
noći čuvaju se u zrakonepropusnim spremnicima kako bi se
sačuvala aroma.
Evina jabuka
Eva je pojela jabuku i dala je
Adamu što je dovelo do konca
zemaljskog raja... Dobro poznata
zgoda koja dokazuje da su jabuke
jedne od najstarijih voćnih vrsta.
Uostalom, to potvrđuju i arheološke iskopine u kojima su
pronađeni poluugljeni ostaci jabuka za koje se smatra da
potječu iz željeznog doba. Dakle, čovjek ih je skupljao prije
5000 godina a vjeruje se da su podrijetlom iz jugozapadne
Azije, negdje s obronaka Himalaja. Rimsko Carstvo je poznavalo svega 36 sorti jabuka dok ih je danas između 7000
i 8000 sorata. Nije poznato koliku je veličinu imala Evina, ali
se zna da je najteža jabuka uzgojena u Michiganu i težila je
rekordnih 1416 grama, što je bilo posve dovoljno da uđe u
Guinessovu knjigu rekorda.
Kokosova palma doživi duboku starost
Stablo kokosove palme naraste u visinu 25-30 metara.
Stablo u promjeru ima 30 cm, ali
je iznimno čvrsto i odolijeva vjetrovima jer ga za pješčano tlo, u
dubini od 8 m, drži oko 800 korijenova, ne debljih od jednog centimetra. Sjeme je nepropusno za morsku vodu u kojoj može
plivati i do 4500 kilometara i potom, neoštećeno, isklijati na
tlu. Poslije sedam godina palma rađa prvi plod, a između petnaeste i pedesete godine života donese od 60 do 80 oraha.
S osamdeset godina prestaje rađati i najčešće umire. Samo
malobrojni primjerci dožive i do 150 godina.
Noćurak cvate u poslijepodnevnim satima
Noćurak je višegodišnja biljka, no i kod nas se može uzgajati kao jednogodišnja zeljanica.
Svoj naziv zahvaljuje mnoštvu
boja svojih cvjetova. Većina
naziva u drugim jezicima povezana je, međutim, s činjenicom da se cvjetovi otvaraju tek kasno poslijepodne, a pred jutro se ponovno zatvaraju. Njegova
navodna čaška je zapravo ovoj pricvjetnih listova. Korijen daje
izrazito jako laksativno sredstvo, a cvjetovi u Aziji služe za
bojenje živežnih namirnica.
Češnjak lijek za mnoge tegobe
LOGOTIP d.o.o.
za izdavaštvo i grafičku djelatnost
Vaganska 5., 88220 Široki Brijeg, BiH
Tel.: 00 387 39 703-841
Fax: 00 387 39 700-130
e-mail: [email protected]
www.tiskara-logotip.com
Bio je poznat već Egipćanima, Grcima i Rimljanima. Dosta je rasprostranjen, iako se troši u
manjim količinama. Rabi
se kao začin, i to bilo sirov, bilo kod kuhanja različitih jela. Ima tipičan miris koji mu
daje eterično ulje. Češnjak sadrži fitoncide, koji djeluju baktericidno pa se troši kao narodni lijek. Prvi zapisani štrajk u
povijesti, koji se zbio u drevnom Egiptu, prouzročen je upravo
izbacivanjem češnjaka iz svakodnevne prehrane robova. Kroz
povijest ga se koristilo i kao lijek za astmu, ubod škorpiona,
a tijekom srednjeg vijeka vjerovalo se da je lijek za kugu. Godine 1858. Louis Pasteur zapisao je da bakterija ugine nakon
što je bila tretirana češnjakom. Još od srednjeg vijeka, češnjak
se koristio za liječenje rana, bilo u komadu ili usitnjen aplicirao se izravno na rane da bi inhibirao širenje infekcije.
BROJ 90 • SIJEČANJ / VELJAČA 2014.
KLUB
[email protected]
www.sjemenarna.com

ovdje - Sjemenarna

ovdje - Sjemenarna

Fudbaleri, timovi i odvjetnici

Očuvanje ugroženih domaćih sorata vinove loze

U tijeku je rezidba vinograda i upravo je idealno

saznajte više - poljopromet.hr

Brošura vinova loza - BASF Croatia zaštita bilja

O poslovnim partnerima (pdf, 59K)

Fojnička škrinja broj 14

ovdje - Sjemenarna

STROJEVI NASTALI PREMA POTREBAMA PROIZVOĐAČA

ovdje - Sjemenarna