Jačanje energetske industrije
Hrvatske tvrtke žele graditi
termoelektranu Plomin C: pet
najjačih iz sektora iz tog se
razloga okupilo u udrugu
Hit: javna rasvjeta i transport
Fond za zaštitu okoliša
sufinancirat će projekte koji
koriste obnovljivu energiju i
čišći cestovni transport
Mirovinska reforma
Obvezni mirovinski fondovi
od svoga su osnutka
članovima ipak zaradili 10
milijardi kuna
aktualno
Str. 8
aktualno
Str. 10-11
svijet financija
Str. 21
2008
2009
2010
2010 2011
2012
3 7 7 6
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
Utemeljen 1953.
Ponedjeljak, 6. svibnja 2013.
Godina LIX / Broj 3776.
www.privredni.hr
60
1953
2013
privredni vjesnik
brodosplit / (ne)legalna gradnja / klaster konkurentnosti / huka / stil / regija / svijet financija
Odblokirano više ulagačkih projekata
U prvom kvartalu
investicije porasle
11 posto
Najveći doprinos kakvom-takvom rastu BDP-a
očekuje se od privatnog sektora
>>4-5
SEBAN
OGfo
PO
PRIL in i ork
EENto donopse Netw
Š uro
se E
rpri
e
t
En
Intervju: Ivan Matejašić
u Kamping turizmu među najskupljima
>> 6-7
>> 16
Ova kriza traži radikalne mjere: skratimo radno vrijeme! - kaže
suvlasnik i direktor Spin informatičkog inženjeringa
Prema analizi ADAC-a, Hrvatska je u ovoj godini na četvrtom
mjestu među europskim kampovima po visini cijena boravka
UVOD
www.privredni.hr
Broj 3776, 6. svibnja 2013.
Za Vas tražimo odgovore > > [email protected]
Reprogram umjesto deložacije
Da ne bismo morali prodavati kuće građana, donijeli smo Zakon o otpisu
duga. Nećemo tjerati ljude iz kuća, nego im nudimo reprogram duga.
Objavili smo četiri liste
poreznih dužnika i mnogi ljudi koji su skinuti s liste platili su svoj dug. Na listi više nema ni poduzeća
koja su ušla u predstečajnu nagodbu. Situacija u državi
je teška i svi teško plaćaju porezne obveze, ali ih ipak
plaćaju. Veliki dužnici, vlasnici i direktori poduzeća,
nisu mogli sakriti bogatstvo od Porezne uprave jer dug
naplaćujemo iz njihove imovine pa smo dosad proveli
više od tisuću takvih postupaka. Cilj su bili poduzetnici
koji su osnovali više povezanih poduzeća da bi izbjegavali plaćanje poreza.
Damir Skender, HUP:
Dijalogom afirmirati poduzetništvo
S obzirom na veliki raskorak sa stvarnim potrebama
gospodarstva i još nedefiniranim strateškim mjerama gospodarske politike nužan je dijalog koji
bi nam zajamčio ukupni
društveni napredak. Godina u kojoj pristupamo
EU-u za nas predstavlja veliki izazov ali i veliku priliku. Važno je nastaviti s aktivnostima na stvaranju zdravije i konkurentnije poduzetničke klime u tripartitnom
dijalogu sa socijalnim partnerima – Vladom i sindikatima. Samo suradnjom možemo afirmirati poduzetništvo,
kao jedino rješenje izlaska iz gospodarske krize.
Mladen Pejnović, Ured za državnu imovinu:
Međunarodni natječaji za direktore
I za upravljačke pozicije u tvrtkama u državnom
vlasništvu treba koristiti prijedloge headhunting
agencija. Dodatnu opciju
čine javni natječaji, koji
će ulaskom u EU dobiti i
međunarodnu dimenziju.
Tim modelima ćemo proširiti bazu kandidata od kojih ćemo odabrati najkompetentnije kadrove. Te opcije pomoći će državnim tvrtkama i Vladi da dođu do kvalitetnih predsjednika uprava
i menadžera.
Glavni urednik: Darko Buković
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak,
Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,
Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković,
Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić,
Drago Živković
pvinfo
G(H)ost komentator: Krešimir Bračić, Managing Partner,
Corporate Performance Advisory
Nada Čavlović-Smiljanec, Porezna
uprava:
IMPRESUM
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?
Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,
financijski savjet?
3
Radije domaći kapital
Da bi se učinkovito unaprijedila dioničarska kultura, smatram potrebnim
uvesti profesionalno ovlaštenje za računovođe, te osnažiti tu profesiju
ekskluzivnim pravom na ovjeru financijskih izvještaja
M
ožete li zamisliti hrvatska
mala i srednja poduzeća u neobuzdanom rastu u regiji?
Croatia osiguranje ili Hrvatsku poštansku banku
u većinskom vlasništvu
malih dioničara? Možete
li zamisliti što bi značilo
da se pola poduzeća koja
kandidiraju za predstečajnu nagodbu spasi unosom
duga u kapital? Možete li
zamisliti što bi za gospodarstvo i buduće generacije značilo da je domicilno stanovništvo priobalja
svoju djedovinu, umjesto prodaje po cijenama
poljoprivrednog zemljišta (ili jednokratnog inkasiranja građevinskog),
konvertiralo u dionice
novog uspješnog turističkog poduzeća? Ili što bi
za gospodarstvo i za dug
države značilo da su autoceste građene kapitalom hrvatskih građana i
iseljeništva umjesto kreditima i proračunskim
sredstvima?
Sve navedeno je moguće u gospodarstvima
s visokorazvijenom kulturom dioničarstva, a o
tome kakva je u Hrvatskoj najbolje govore podaci Visokog trgovačkog
suda: u sudskom je registru upisano 114.884 subjekta s članovima društva. Među njima samo
25.594 ili 22,7 posto ima
više od jednog osnivača
– člana, dakle jednog is-
ključivog vlasnika. Prema podacima iz SKDD-a
među dioničkim društvima oko 60 posto ima jednog većinskog vlasnika,
među kojima jedna trećina posjeduje više od
75 posto dionica. Dodatna zanimljivost, u uzorku
koji je promatran, među
dioničkim društvima bez
većinskog vlasnika skoro
40 posto ih je u likvidaciji
ili u stečaju!
Kultura dioničarstva
bi se mogla odrediti kao
stanje svijesti subjekata uključenih u gospodarstvo, u kojem s voljom
Najbolji učinak
bi bio taj da se
bitni gospodarski
potencijali zadrže u
vlasništvu hrvatskih
građana
i s povjerenjem uključuju kapitalna sredstva
u zajedničke ulagačke
pothvate. Volja i povjerenje su ključne riječi. Volja
se očituje kroz prijenos
dijela kontrole na druge
sudionike, a povjerenje u
očekivanju da će sudionici pažnjom dobrog gospodara skrbiti o zajedničkoj
dobrobiti sudionika.
Prijenos kontrole odvija se na nekoliko razina.
Prije svega, uključenjem
kapitalnih partnera. Druga razina je uključenje
profesionalnog menad-
žmenta tj. osoba koje nisu
nužno dioničari/udjeličari. Treća razina se pojavljuje kad menadžment
pripremu financijskih izvještaja prebacuje na treću osobu, najčešće računovođu.
Kad su u pitanju investitori, ključno je pitanje povjerenja. Prema
mom iskustvu, do realizacije zajedničkih ulaganja
najčešće ne dolazi upravo zbog premalo povjerenja ili zbog prekomjerne želje za zadržavanjem
kontrole.
Ravnotežu može donijeti financijska funkcija
koja, kad je odgovarajuće postavljena, sudjeluje
u odlučivanju određujući prihvatljivost troškova
za društvo, predlažući računovodstvene politike i
provodeći ih. Osobni in-
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić
Tel: +385 1 4846 233, 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: [email protected]
Marketing i promocija:
Tel: +385 1 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: [email protected]
Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić
Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija:
Tel: +385 1 5600 000
E-mail: [email protected]
PV grafika: Stanislav Bohaček,
Tihomir Turčinović
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.
Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
tegritet, profesionalna etika te pravila za eskalaciju problema rješavaju
većinu operativnih izazova koji se u praksi moraju pojaviti.
Tako rijetki pozitivni
primjeri pokazuju kako je
moguće naći dobru mjeru.
Za veće poduhvate odnos
dioničari - revizor - financijski direktor - računovođa, za srednje financijski
“controller” - računovođa, a za manje samo računovođa. Definitivno u
svakom od ovih primjera oni funkcioniraju kao
stup na kojem se može
graditi povjerenje.
Zato, da bi se to osiguralo i u primjeni, te da
bi se učinkovito unaprijedila dioničarska kultura,
smatram potrebnim uvesti
profesionalno ovlaštenje
za računovođe, osnažiti
tu profesiju ekskluzivnim
pravom na ovjeru financijskih izvještaja, promovirati visoka etička načela struke te kontinuirano
obrazovati članove.
Kad se govori o mogućim učincima unapređenja kulture dioničarstva, najbolji učinak bi
bio taj da se, umjesto realizacije ulaganja putem
stranog kapitala koji se
uporno zaziva, odgovarajuće angažira domaći
kapital te da se bitni gospodarski potencijali zadrže u vlasništvu hrvatskih
građana na korist budućim generacijama.
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631
Direktor: Nikola Baučić
Tajnica glavnog urednika i direktora:
Tel: +385 1 5600 001
Faks: +385 1 4846 656
E-mail: [email protected]
4
TEMA TJEDNA
Regionalni skup televizijskih i medijskih
stručnjaka
Privredni vjesnik
Broj 3776, 6. svibnja 2013.
( 773 mil €
vrijednost desetak odblokiranih ulagačkih projekata
Inozemni ulagači još nisu u većoj mjeri osjetili blagodati
NEM u Dubrovniku
Jedno od najvećih medijskih okupljanja u
ovom dijelu Europe New Europe Market
(NEM) održat će se od
8. do 11. svibnja u Dubrovniku. Na tom će se
događanju okupiti profesionalci s područja televizije, produkcije, marketinških agencija, kabelske
distribucije te stručnjaci
iz svijeta medija. U sklopu NEM-a održat će se i
niz panel diskusija na kojima će sudjelovati 77 panelista i moderatora iz cijeloga svijeta. “NEM je
mjesto na kojem će se susresti i razmijeniti ideje medijski profesionalci,
a istodobno će oni učiti jedni od drugih te tako
stjecati iskustva”, rekla je
Sanja Božić Ljubičić, direktorica NEM-a i tvrtke Mediavision, organi-
zatora NEM-a. Dodala je
kako je Dubrovnik bio logičan izbor za mjesto održavanja tog događanja jer
je, prema njezinim riječima, jedini hrvatski grad o
kojem nikome u inozemstvu ne treba objašnjavati
gdje se nalazi. Na NEM-u
će sudjelovati i predstavnici Eutelsata. “Eutelsat
je dobro prihvaćen u Hrvatskoj i vjerujemo u ovo
tržište. Audiovizualno tržište osnova je našeg poslovanja, o čemu dovoljno govori podatak da smo
već 30 godina na tržištu.
Hrvatska je zapravo bila
dioničar u Eutelsatu kada
je on bio međudržavna
tvrtka, a i danas još uvijek ima jedan manji udio”,
istaknuo je Apostolos Triantafyllou, predstavnik
Eutelsata,
dijamantnog
sponzora NEM-a. (S.P.)
*vijesti
Otpremnina u
Brodosplitu 4000 kuna
Prema dogovoru sindikata i vlasnika Brodosplita, više od 3000 radnika
tog brodogradilišta dobit će otpremnine od 4000
kuna po godini radnog staža za prvih 20 godina i po
1500 kuna po godini radnog staža za više od 20 godina provedenih u Brodosplitu. Poslodavac će potom
u tijeku otkaznog roka u
svojim tvrtkama zaposliti minimalno 1500 radnika na neodređeno vrijeme. Ukupno će se zaposliti
2000-2500 radnika, uz tendenciju porasta broja zaposlenih, priopćeno je iz
Brodosplita.
Gredelj isporučio
lokomotive
Zagrebačka tvornica željezničkih vozila Gredelj
isporučila je prošli tjedan
dvije obnovljene dizelske
lokomotive za američku
kompaniju NREC. Lokomotive će voziti po prugama Maroka. Prema ugovoru s NREC-om Gredelj će
za Maroko obnoviti uku-
pno 20 lokomotiva, namijenjenih prijevozu teških
teretnih vlakova na neelektrificiranim prugama.
Obnovom se starim lokomotivama produžava rok
eksploatacije za još 25 godina.
Svjetska banka
pomaže inovacije
Svjetska banka dodijelila je Hrvatskoj 20 milijuna eura u sklopu projekta podrške znanosti i
inovacijama. Novac će dobiti projekti znanstvenih
institucija, istaknuti znanstvenici kao i mladi istraživači. Moći će ga koristiti
i mala i srednja poduzeća pri ulaganju u razvoj i
istraživanje. Iz darovnice
će se podupirati i sudjelovanje u projektima koji će
se sufinancirati iz europskih kohezijskih fondova.
U prvom kvartalu
porasle 11 posto
Najveći doprinos kakvom-takvom rastu BDP-a očekuje se od privatnog sektora.
iznosit će 50,2 milijarde kuna, dok su lani bile 48,5 milijardi kuna
Igor Vukić
[email protected]
I
ako već godinama
posluje u Slavonskom Brodu, u slobodnoj zoni Đure Đakovića, francuska tvrtka
Saint-Jean Industries imala je problema pri realizaciji nove investicije u proširenje proizvodnje. Uz
intervenciju Vladine Radne skupine za privatne investicije, problemi su na
kraju otklonjeni. Saint-Jean je iskoristio i subvencije iz Zakona o promicanju
investicija pa je 10. travnja svečano otvoren novi
pogon, uz gostovanje potpredsjednika Vlade Branka Grčića i ministra Ivana
Investicija u
Slavonskom Brodu
vrijedna je pet
milijuna eura, a
posao je našlo 80
radnika
Vrdoljaka. Investicija je
vrijedna pet milijuna eura,
a posao je našlo 80 radnika, koji će izrađivati dijelove kućišta za automobilske turbo-punjače.
Ministar
gospodarstva Ivan Vrdoljak zato
je prošli tjedan izdvojio
Saint-Jean kao primjer
uspješne investicije provedene uz asistenciju radne skupine. Dosad su na
sličan način otkočene još
tri investicije, među njima
i projekt termoelektrane
E-Two Energy u Koprivničkom Ivancu. Ukupno
su te investicije vrijedne
152,8 milijuna eura, a u
njima će se zaposliti 770
radnika.
Oči uprte u privatni
sektor
Vrdoljakova radna skupina rješava još 10 takvih
blokiranih ulagačkih projekata. Vrijednost im je
773 milijuna eura, a trebaju zaposliti približno 1230
radnika. U prva tri mjeseca ove godine ukupne investicije u Hrvatskoj porasle su 11 posto u odnosu
na isto razdoblje prošle
godine, istaknuo je prošli tjedan potpredsjednik
Vlade Branko Grčić. Investicije javnih poduzeća
dosegnule su 1,4 milijarde kuna, a ukupno bi ove
godine javne tvrtke trebale uložiti oko 14,3 milijarde kuna.
No najveći doprinos kakvom-takvom rastu BDP-a očekuje se od
privatnog sektora. Prema
Grčićevim prognozama,
investicije privatnog sektora iznosit će 50,2 milijarde kuna, dok su lani
bile 48,5 milijardi kuna.
Inozemni ulagači još
nisu u većoj mjeri osjetili blagodati Vladinih mjera. Nedavno su udružene
gospodarske komore, koje
predstavljaju strane tvrtke, uputile Vladi i javnosti apel za ubrzanjem izdavanja dozvola i uvođenjem
centralnog tijela za rješavanje prigovora ulagača.
Komore, na čelu s AmChamom, predložile su da javna nabava bude vođena
online aukcijama na kojima bi se ponuđači natjecali
anonimno. Zahtijevaju i da
porezna rješenja budu obvezujuća, jer su često suprotna mišljenja različitih
državnih tijela otežavala
podmirivanje i planiranje
poreznih obveza.
Najgori imovinskopravni odnosi
Rješavajući
probleme
konkretnih
ulagačkih
projekata, u Vladi su za-
ključili da prepreke najčešće počinju zbog složenih imovinsko-pravnih
odnosa. Postoje brojni sporovi između jedinica lokalne samouprave i centralne države, a u
mnogim područjima, posebice uz obalu, vlasnike
treba identificirati u dugotrajnim upravnim postupcima. Stoga će u tom
Logistika i industrija Made in Croatia
Pregled investicijskog potencijala u logističkom sektoru i drugim industrijskim sektorima donosi publikacija
Made in Croatia, Investor’s Guide. Zajednički su je, na engleskom jeziku, izdali Agencija za investicije i tvrtke Jones Lang LaSalle, KPMG i Antal International. Publikacija
je predstavljena prošlog tjedna, a uz ostalo daje iscrpan
pregled hrvatskih poreznih propisa, radnog prava, opise procedura za zakup logističkih kapaciteta te olakšava potencijalnim stranim ulagačima razumijevanje poslovnog okvira u Hrvatskoj. Publikacija će se dijeliti na
sajmovima i poslovnim forumima, slati inozemnim tvrtkama, a dostupna je i na internetskim stranicama Agencije za investicije i konkurentnost.
5
www.privredni.hr
Broj 3776, 6. svibnja 2013.
( 14,3 mlrd kn
Izaslanstvo Europskog parlamenta u Brodosplitu
očekivana ulaganja javnih tvrtki ove godine
Vladinih mjera
investicije
Prema Grčićevim prognozama, investicije privatnog sektora
je nastavit će ujednačavati provedbu zakona, najavio je Grčić.
S nesređenim sustavom ministri su se suočili i u vlastitim redovima.
Siniša Hajdaš Dončić, ministar prometa, kaže da
mnoga javna poduzeća u
njegovu resoru uopće ne
znaju kako napraviti poslovni plan. Projekti su
izrađivani bez financijske utemeljenosti i strategije razvoja. Toleriralo se
Vlada priprema
uredbu o načinu
određivanja cijena
zemljišta kad ga
kupuje država
pravcu biti oblikovan zakon o strateškim investicijama, koji bi trebao ubrzati upravne korake.
U Vladi su svjesni i
sporosti donošenja detaljnih planova uređenja prostora, nepredvidljivosti
procedura (primjerice, pri
ishođenju ekoloških dozvola). Koordinacija za
gospodarstvo i investici-
kašnjenje izvođača radova, a radovi su se naručivali bez ujednačena cjenika. Ponegdje je zemljište
za ceste otkupljivano po
većoj cijeni od vrijednosti građevinskih radova
na toj dionici. “Toga više
nema. Natjerali smo javna društva da se ponašaju kao privatne tvrtke i
ako izvođač radova kasni,
mora platiti penale”, istaknuo je ministar. Vlada
priprema uredbu o načinu
određivanja cijena zemljišta kad ga kupuje država.
Cijene bi trebale biti ujednačene u skladu s namjenom u prostornom planu,
kategorizacijom, budućom namjenom, tržišnom
vrijednošću...
Više ugovora
U okviru Koordinacije za gospodarstvo i investicije djeluje i Radna
skupina za europske fondove. Njen predsjednik
Jakša Puljiz, inače Grčićev zamjenik, kaže da se
ove godine očekuje ugovaranje projekata vrijednih oko 204 milijuna eura
te plaćanje krajnjim korisnicima, za ranije ugovorene projekte, u vrijednosti od 212 milijuna eura.
To će biti i najveći dosad
godišnji iznos ugovorenih i isplaćenih sredstava
iz EU fondova. Ugovaranje je u odnosu na prošlu
godinu povećano 28 posto, a isplaćeni novac bit
će čak 90 posto veći nego
u 2012. godini.
Parafiskalnih nameta ima 572
U državnom registru iz 2009. godine bilo je utvrđeno 245 neporeznih prihoda, tzv. parafiskalnih nameta. No skupina za analizu i preispitivanje registra otkrila je da u Hrvatskoj
zapravo ima 572 takva nameta.
“Ili je bivša vlada lagala kad je tvrdila da ih ima 245 ili nije dobro obavila posao koji je trebala”, ocijenio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
Radna skupina za namete predložit će uskoro mjere
za smanjenje ovih neporeznih prihoda. Razmatra
se i mogućnost smanjenja eskontne stope, kako
bi se mogla utvrditi maksimalna ugovorna kamatna stopa. Dio je to projekta za poboljšanje poslovne klime u Hrvatskoj prema preporukama iz istraživanja Doing business Svjetske
banke.
Hökmark: Brodogradnja
je iznimno važna industrija
za Hrvatsku
Predsjednik izaslanstva
Europskog parlamenta u Zajedničkom parlamentarnom
odboru
Gunnar Hökmark sa suradnicima, šef Delegacije EU-a u Hrvatskoj
Paul Vandoren i Andrej
Plenković, predsjednik
Izaslanstva Hrvatskoga
sabora u Zajedničkom
parlamentarnom odboru, uz nazočnost saborskih zastupnika, održali
su proteklog tjedna radni sastanak s Upravom
Brodosplita.
“Brodogradnja je iznimno važna industrija za
Hrvatsku. Nadamo se da
će proces restrukturiranja biti uspješno okončan te da će novi vlasnik
moći održati ovu industrijsku granu”, rekao je
Hökmark.
Predsjednik Uprave
Brodosplita Darko Pappo predstavio je neke od
novijih projekata s naglaskom na aktualnu suradnju s nizozemskom tvrtkom Jumbo te najavio
niz novih poslova iz sfere brodogradnje i energetike. Predstavnici Brodosplita posebno su naglasili
svoju namjeru da iskoriste
dodatne mogućnosti za financiranje budućih projekata kroz strukturne fondove EU-a koji potiču
investicije u proizvodnju
i otvaranje novih radnih
mjesta. “Premda je ovom
trenutku Brodosplitu dovoljno i 1000 zaposlenih,
možemo najaviti da bi
prema planovima i najavljenim poslovima u 2015.
godini trebalo biti više od
4000 radnika”, istaknuo je
Tomislav Debeljak, većinski vlasnik Brodosplita.
Predstavnici Zajedničkoga parlamentarnog
odbora upoznali su se s
proizvodnim mogućnostima tvrtke, doznali u kojoj je fazi proces restrukturiranja u tvrtki te kakvi
su planovi Brodosplita za
daljnje uspješno pozicioniranje na međunarodnom tržištu. Susreli su se
i s radnicima te se informirali o trenutnom stanju na navozima i tijeku
izgradnje dvaju brodova za prijevoz teških tereta. Izrazili su zadovoljstvo viđenim, uz snažnu
podršku što uspješnijoj
privatizaciji Brodosplita.
(J.V.)
Legalizacija bespravno izgrađenih objekata
Kuće iz postratne obnove
su - legalne
Do krajnjeg roka za
podnošenje zahtjeva za
legalizaciju
bespravno izgrađenih objekata
preostalo je još manje
od dva mjeseca, stoga u
Ministarstvu graditeljstva i prostornog planiranja nastoje što
učinkovitije riješiti
određene nepoznanice. Tako je u izjavi za
Privredni vjesnik ministrica Anka Mrak-Taritaš, pojasnila sadržaj na-
putka koji je nedavno
upućen svim uredima.
“Pojavio se problem
oko legalizacije kuća i
objekata koji su izgrađeni u poslijeratnoj obnovi. Dakle, sve kuće koje
je obnavljala država - ne
podliježu legalizaciji. Svi
oni koji imaju rješenja
da je država ili napravila
kuće ili dala kredit ili građevinski materijal, a imaju odgovarajuće rješenje, smatraju se legalnim
objektima. Tema legalizacije su jedino u slučaju da
je nešto nadograđivano ili
prošireno u odnosu na izdano rješenje”, objasnila
je Anka Mrak-Taritaš.
Nadalje, smatra se
kako je legalno sve što je
napravljeno do 15. veljače 1968. godine. Među-
tim, ustanovljen je problem koji se odnosi na
one dijelove Hrvatske
koji su bili zahvaćeni ratom.
“Dio karata koje služe
kao dokaz o izgrađenosti
čitavih naselja bivša vojska je odnijela u Beograd.
Sada smo dobili čvrsta
obećanja kako će, vjerojatno do kraja svibnja, biti
vraćena sva ta dragocjena
dokumentacija presudna
za priznavanje legalnosti objekata izgrađenih do
15. veljače 1968. godine,
uključujući karte i zračne
snimke Hrvatske iz 1968.
godine prema kojima će
biti olakšano legaliziranje bespravno sagrađenih
objekata”, istaknula je
ministrica graditeljstva.
(S.S.)
6
aktualno
Privredni vjesnik
Broj 3776, 6. svibnja 2013.
( 150 sudionika
( 12 mil kn
Klaster konkurentnosti hrvatskog turizma
Ivan Matejašić, suvlasnik i direktor Spin info
na inicijalnom sastanku o osnivanju klastera
Lakše do novca iz
europskih fondova
Cilj osnivanja klastera je poboljšanje domaće
proizvodnje, razvijanje novih projekata i promoviranje
hrvatskih proizvoda i usluga
Z
bog jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva posljednjih godina
u našoj zemlji sve veći
značaj imaju udruživanja u klastere. Naši klasteri konkurentnosti predstavljaju tzv. triple helix
(trostruka spirala) prin-
ciljem učinkovitijeg korištenja fondova Europske
unije. Taj je klaster pokrenulo Ministarstvo turizma
u suradnji s ministarstvima regionalnog razvoja i
fondova EU-a te gospodarstva. Turistički klaster
okupit će stručnjake iz
privatnog, javnog, civil-
Turistički klaster
okupit će stručnjake
iz privatnog,
javnog, civilnog
i znanstvenog
sektora
cip umrežavanja, i to privatnog sektora, državnih institucija zaduženih
za kreiranje gospodarske
politike te akademskih i
znanstveno istraživačkih
institucija. Cilj osnivanja
klastera je poboljšanje domaće proizvodnje povezivanjem svih sudionika,
dijeljenje znanja i iskustva, razvijanje novih projekata i promoviranje hrvatskih proizvoda i usluga
na nacionalnim i međunarodnim tržištima.
Među mnogim klasterima posebice se izdvaja
i nedavno pokrenut Klaster konkurentnosti hrvatskog turizma, nastao s
nog i znanstvenog sektora. Na nedavno održanom
incijalnom sastanku o pokretanju tog klastera, gdje
se uz predstavnike triju ministarstava okupilo
oko 150 sudionika iz turističkog i pratećih sektora, predstavljen je proces
programiranja za korištenje sredstava iz strukturnih fondova EU-a.
Jačanje turističkog
sektora
“Turistički sektor je karakterističan zbog svoje
horizontalnosti te doticaja s mnogim drugim sektorima, što u organizacijskom smislu predstavlja
određeni izazov. Stoga
će klastersko udruživanje
omogućiti jasnije, jednostavnije i konciznije apliciranje turističkih projekata i korištenje sredstava
iz europskih fondova čime
će pridonijeti jačanju kvalitete destinacija i konkurentnosti cjelokupnog turističkog sektora”, rekao
je Darko Lorencin, ministar turizma.
Pritom je pojasnio
kako je Klaster konkurentnosti hrvatskog turizma model za kreiranje
strateških i projekata od
nacionalnog interesa preko tzv. turističkih platformi koje su u Strategiji razvoja hrvatskog turizma
do 2020. godine definirane ključnim proizvodima
našeg turizma. Turističke platforme su zapravo segmenti u turizmu, a
to su primjerice nautički, zdravstveni, poslovni,
kulturni ili golf turizam.
U Ministarstvu turizma kažu kako će svaka
od tih platformi na svome području i u suradnji
s relevantnim sudionicima na nacionalnoj, regionalnim i lokalnim razinama definirati strateške
projekte, ali i mreže projekata od nacionalnog interesa. (S.P.)
godišnji prihodi Spin informatike
Ova kriza tra
skratimo rad
Vidio sam na djelu sve velike svjetske korporacije, kako izgledaju
jednako dobre, ako ne i bolje proizvode i u softverskoj i u bilo
Drago Živković
[email protected]
Č
etiri partnera krenula su prije 22
godine iz potkrovlja njegove kuće.
Danas su četvrti najveći
isporučitelj poslovnih rješenja u Hrvatskoj.
Ivan Matejašić sudjelovao je i u razvoju prvog
domaćeg osobnog računala Galeb, a 1986. napisao
je prvu koncepciju razvoja poslovnih informacijskih sustava na PC platformi. Danas je na čelu
osječke Spin informatike
čiji softver Jupiter koristi
više od 180 tvrtki.
Hrvatsko tržište softvera, prema zadnjim procjenama, vrijedi oko 4,9
milijardi kuna, zapošljava oko 8800 ljudi, a
izvoz je oko milijardu
kuna. To znači da izvoz
softvera ima udjel od
1,38 posto u ukupnom
hrvatskom izvozu, gotovo kao izvoz plina.
- Spin nije izrazito izvozno orijentiran, ali iz
oportunističkog razloga.
Naša je procjena da su potrebe hrvatske privrede za
softverskim konzultantima i inženjerima toliko
velike da cijela naša softverska industrija ne može
zadovoljiti hrvatske potrebe u sljedećih pet do
deset godina. Posla na hrvatskom tržištu ima strahovito puno. Naravno da
kad Žito, Agrokor i drugi
naši partneri idu u regiju,
mi ih pratimo sa svojim
softverom, tako da imamo instalacije u Makedoniji, Srbiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini. Mislim
Naše kompanije,
kao što su Žito ili
Agrokor, moraju
dati šansu domaćoj
industriji, biti
poligon za razvoj
drugih
da bismo ovu pamet koju
sad imamo prvo trebali
iskoristiti na domaćem tržištu. Naravno, ne opiremo se da to radimo i vani.
Mi s Jupiter softverom ne
pretendiramo na sve industrije. Imamo šest niša
u koje smo se smjestili.
To su poljoprivreda, prehrambena i kemijska industrija, usluge, trgovina i
komunalne djelatnosti. Tu
imamo jaka rješenja. Za
bankarstvo i hotelijerstvo
nismo se specijalizirali, to
rade drugi ljudi koji imaju iskustva, ali mi želimo
u ovih šest niša biti dominantni.
Kad ste spomenuli velike sustave koji se šire ne
samo u regiji nego i izvan
nje, što je s ekonomskim
patriotizmom? Nijemci će za svoje tvrtke poticati SAP-ova rješenja,
Amerikanci će u svakom slučaju tražiti da
softversko rješenje bude
Oracle. Zašto i mi ne bismo tako činili?
- Sad ulazimo u domenu politike. Ideja slobod-
nog tržišta je samo ideja.
Apsolutno slobodno tržište ne postoji. Kad dođete u Njemačku, Austriju
ili Ameriku, ne možete prodati rješenje koje
nije njemačko ili američko. Ono što bih ja volio,
ali to je samo moja želja,
jest da malo više koristimo hrvatski patriotizam u
tom smjeru i da ako imamo dva proizvoda koja su
jednako dobra i cjenovno
usporediva, uzimamo hrvatski. Poznata akcija Hrvatske gospodarske komore Kupujmo hrvatsko,
iako je naišla i na neke
primjedbe Europske unije, pogodila je bit stvari.
Ne moramo reći ‘Kupuj-
INTERVJU
www.privredni.hr
Broj 3776, 6. svibnja 2013.
7
( više od 180 tvrtki ( 70%
koristi Jupiter softver
bruto profit Spin informatike
ormatičkog inženjeringa
ži radikalne mjere:
no vrijeme!
i kako rade. Vjerujte mi, mi smo bolji, po pameti, po poštenju, po inteligenciji i po moralnom kapacitetu. Možemo napraviti
kojoj drugoj industriji
Marko Mrkonjić/PIXSELL
meti, po poštenju, po inteligenciji i po moralnom
kapacitetu. Možemo napraviti jednako dobre,
ako ne i bolje proizvode i
u softverskoj i u bilo kojoj drugoj industriji.
mo hrvatsko’, možemo
to i drugačije, na primjer
‘Volim hrvatsko’, i dati
prednost hrvatskom proizvodu, pa tako i softveru. Ove svjetske korporacije koje ste spomenuli
isto su tako prije 10 ili 20
godina dobile šansu od
njemačkog ili američkog
gospodarstva da rastu s
njima. Naše kompanije,
kao što su Žito ili Agrokor, isto tako moraju dati
šansu domaćoj industriji, biti poligon za razvoj
drugih. Vidio sam na djelu sve velike svjetske
korporacije, kako izgledaju i kako rade. Vjerujte
mi, mi smo bolji, po pa-
Predsjednik ste Strukovne skupine za informatiku, prve takve
osnovane u sklopu jedne komore na županijskoj razini u Osijeku.
Skupina okuplja 109
kompanija, s oko 130
milijuna kuna ukupnog
prihoda. Nastupate i na
sajmovima?
- Za bilo kakav rast, širenje na tržištu je presudno.
Ideja je te interesne skupine koja postoji na razini Hrvatske, kao i na razini Osječko-baranjske
županije, otvoriti mogućnost da se hrvatski softverski proizvod predstavi na raznim tržištima,
bile to arapske, dalekoistočne ili zapadnoeuropske zemlje. Iako to internet puno bolje radi, ideja
je da se i kroz sajmove
stvori šansa, jer moje je
načelo uvijek bilo da ljudi čine posao. Kad god
imate osobni kontakt,
stvara se odnos povjerenja. Znači, namjera je
otvoriti ljudima mogućnost da izađu na strana tržišta, da bi se tamo prezentirali i usput učili.
Imamo puno malih
startup tvrtki u IT sektoru. Kako njih poduprijeti?
- Naša se paradigma od
1990. godine, kad smo
osnovali tvrtku, sastoji od tri riječi: dugoročno, pametno i pošteno. U
S Jupiter softverom
ne pretendiramo
na sve industrije,
imamo šest niša u
koje smo se smjestili
tim trima riječima sadržano je sve, kroz njih valoriziramo svaki svoj potez. Uvijek se pitamo ima
li neka poslovna odluka
dugoročnog smisla. Mi
smo se odlučili za onaj
Zašto ne bi ova ideja krenula iz Hrvatske?
Imate i jednu radikalnu ideju vezanu za radno
vrijeme. O čemu je riječ?
- Ova kriza koja nas sad pritišće, ne samo Hrvatsku
nego i cijeli svijet, ona traži radikalne promjene i radikalne ideje. Imamo problem s radnim mjestima.
Radna mjesta su nestala ne zato što su nam Kinezi za to krivi, nego zbog razvoja tehnologije. Moja
industrija je kriva što su mnoga radna mjesta ugašena. Prije ste u manufakturnoj proizvodnji trebali puno ruku, danas su to istisnuli roboti i informatika. Razvoj tehnologije će ići u tom smjeru da će
nam trebati sve manje ljudi za proizvodnju. Stoga,
ako već nemamo toliko velik broj radnih mjesta,
idemo skratiti radno vrijeme s osam na šest sati.
Time ćemo stvoriti 15 do 20 posto novih radnih
mjesta. Druga implikacija te ideje je da će nam javni servisi – bolnice, škole, ustanove – biti na raspolaganju ne više osam, nego 12 sati. Građani će
imati bolju uslugu, a imat ćemo 20 posto više radnih mjesta. Kao što kroz socijalna davanja sada ionako plaćamo nezaposlene, ti ljudi će raditi i plaćat će poreze. Ono što je potrebno za tu promjenu
jest da svi mi koji smo na strani kapitala malo prignemo glave i kažemo da ćemo skratiti radno vri-
jeme za 20 posto, ali plaće ćemo smanjiti za 10
posto. Deset posto profita ćemo se odreći, a ovih
drugih 10 posto država će kroz naša socijalna davanja moći nadoknaditi. Mislim da ćemo tako imati zanimljivije društvo. Treća implikacija je da ljudi
koji rade šest sati imaju dva sata više slobodnog
vremena, pa će se i potrošnja pokrenuti. Otvara se
ogroman prostor. To jest radikalno. Takav prijedlog
nisam našao nigdje, ni u stranoj literaturi, nitko još
o tome ne priča. Sredozemlje je kolijevka civilizacije, zadnjih 2000 godina odavde kreću sve promjene. Zašto ne bi ova ideja krenula iz Hrvatske?
teži dio industrije, prehrambenu proizvodnju i
poljoprivredu, gdje i dugoročno gradimo poziciju. Gradimo svoje poslovanje na pameti, ne na
načelu ‘kupi jeftino-prodaj skupo’, nego pokušavamo napraviti proizvod
koji ne može svatko napraviti, proizvod koji se
temelji na puno pameti,
rada i znanja. Dat ću vam
primjer. Mi smo naš stari
softver mogli jednostavno prepisati u novo Windows odijelo. Odlučili
smo, međutim, ugraditi
pamet u njega. To je bilo
teško, tri godine je trajao razvoj Jupiter softvera prije nego je ugledao
svjetlo dana. Od 1997. do
2000. godine nismo imali nijednu instalaciju. Tri
godine smo radili, istraživali, borili se s tehnologijom, dok nismo došli
do razine gotovog proizvoda.
Koji vam je plan za
2013.? Vrtite se oko 12
milijuna kuna prihoda,
a zadnje tri-četiri godine ostvarujete i dobit.
- Premašit ćemo 50 zaposlenih. Prihod od 12 milijuna nam je stabilan, ali
struktura tog prihoda se
mijenja. Nekad nam je 1997. i ranije - trgovački kapital bio u visokom
postotku, a profit je tu 10
do 20 posto. Međutim,
danas kad ostvarujemo
12 milijuna kuna prihoda, bruto profit nam je 70
posto jer radimo sa svojim proizvodom.
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3776, 6. svibnja 2013.
( oko 800 mil €
( oko 275 mil €
vrijedan projekt gradnje Plomina C
ukupni prihod članica Udruge
Jačanje hrvatske energetske industrije
Hrvatske tvrtke žele graditi Plomin C
Nakon završetka projekta članice udruge nastavile bi pružati usluge servisiranja i unapređenja objekta, čime bi
osigurale stalne prihode, a time i radna mjesta, davanja u proračun te izdvajanja za lokalnu zajednicu
dokumentacije te isporuke
i montaže strojarske opreme. Kada bi se to ostvarilo, procjenjuje on, njihovi
godišnji prihodi narasli bi
za 100 milijuna eura. Također, uvećali bi se prihodi njihovih domaćih dobavljača i podizvođača, a
time i plaće zaposlenika
te davanja u proračun i izdvajanja za lokalnu zajednicu. To bi bio važan poticaj za domaću potrošnju
oko 2500 zaposlenika tvrtki članica angažiranih na
Boris Odorčić
[email protected]
V
odeće hrvatske
tvrtke u pružanju
usluga i opreme
za izgradnju velikih termoenergetskih postrojenja osnovale su Udrugu
strojograđevne industrije Hrvatske za izgradnju
termoelektrane Plomin C.
Udruga je osnovana s ciljem ostvarivanja punog
potencijala domaće strojogradnje na projektu modernizacije i povećanja
kapaciteta te termoelektrane. Riječ je o najvećem
investicijskom projektu u
povijesti Hrvatske, čija je
očekivana vrijednost oko
800 milijuna eura. To ga
čini iznimno važnim za
stvaranje preduvjeta za jačanje hrvatske energetske
industrije, a time i pokretanje čitavog gospodarstva.
Članice Udruge trenutačno su tvrtke Elektroprojekt, Đuro Đaković
TEP, Bilfinger Đuro Đaković Montaža, Monting
i Zagreb-Montaža. One
zajedno ostvaruju godišnje prihode od gotovo 275
milijuna eura i zapošljavaju više od 4400 radnika.
Predsjednik Udruge Kazimir Grgurić kaže
kako oko 111 milijuna
eura, odnosno 40 posto
njihova godišnjeg prihoda, donose upravo veliki i složeni termoenergetski projekti usporedivi s
TE Plomin C snage 500
megavata (MW). “Imamo bogato domaće i međunarodno iskustvo zbog
kojeg smatramo da smo
najbolji partner za uspješnu realizaciju ovog projekta. Naravno, otvoreni
smo za suradnju i uključivanje drugih domaćih
tvrtki. Stoga ih ovim putem pozivamo da nam se
jave i uključe u rad Udruge kako bismo zajedničkim snagama omogućili
rad domaće industrije na
izgradnji energetskih postrojenja”, ističe Grgurić.
A te tvrtke, tj. moguće
nove članice kojima Udruga otvara vrata, trebaju biti
one koje imaju najmanje
100 zaposlenika, posjeduju reference za izgradnju
termoenergetskih postrojenja toplinske snage iznad
100 megavata i ostvaruju
prihod ne manji od 50 milijuna kuna godišnje.
Poticanje domaće
komponente
Članice su, nastavlja Grgurić, već sada spremne
sudjelovati u otprilike 50
posto investicije. Točnije, u onom dijelu poslova projektiranja i pripreme
Udruga je otvorena
za suradnju i
uključivanje drugih
domaćih tvrtki
projektu, 3600 zaposlenika dobavljača, ali i dodatnih 6000 djelatnika drugih poslovnih subjekata
povezanih u opskrbni lanac. “Osim kratkoročnih,
postoje i dugoročni učinci suradnje. Naime, nakon
završetka projekta izgradnje TE Plomin C, članice
Udruge bi nekoliko desetljeća nastavile pružati usluge servisiranja, unapređenja objekta..., čime bi
osigurale stalne prihode, a
time i radna mjesta, davanja u proračun, izdvajanja
za lokalnu zajednicu...”,
napominje on.
Inače, većina svjetskih zemalja na neki način nastoji poticati snažnije sudjelovanje domaće
komponente u takvim projektima. “Međutim, to se
ne može izravno uvjetovati”, naglašava Grgurić.
Uvjerena u svoje znanje, iskustvo i konkurentnost, Udruga se već
predstavila
Hrvatskoj
elektroprivredi
(HEP),
Ministarstvu
gospodarstva, a pismom i Vladi. K
tomu, kontaktirala je japanski Marubeni, kompaniju koja je ušla u uži izbor za gradnju TE Plomin
C. Predsjednik Udruge
kaže kako očekuje susret s
predstavnicima korejskog
KOSEP-a koji je također u
igri za gradnju ove termoelektrane.
Operativna učinkovitost poboljšala rezultate poslovanja
Već u prvom kvartalu prihod premašio milijardu kuna
Ina ostvarila dobit od
367 milijuna kuna
Srbija postala najveće
tržište Atlantica
Ina je u prvom tromjesečju ostvarila prihod
od sedam milijardi kuna
i neto dobit od 376 milijuna kuna. S obzirom
na podjednaki prihod iz
istog razdoblja prošle godine, poboljšana operativna učinkovitost, izražena
u smanjenju rashoda poslovanja, snažno je pridonijela rezultatu, stoji u priopćenju iz kompanije.
U prvom tromjesečju Ina je održala razinu proizvodnje rafinerijskih proizvoda, usprkos
padu domaće potražnje.
Izvoz derivata povećan je
25 posto, u BiH, Sloveniju i na ostala tržišta, a taj
je izvoz činio više od polovine prodaje rafiniranih proizvoda. Istodobno
je smanjen uvoz gotovih
proizvoda.
“Napori menadžmenta
za unapređenje efikasnosti
i kontrolu troškova postaju sve važniji kako produljeno gospodarsko usporavanje u Hrvatskoj i ostatku
Inine ciljne regije nastavljaju ograničavati rezultat”, istaknuo je predsjednik Uprave Zoltan Aldott.
Kapitalna ulaganja u rafinerije iznosila su 21 milijun kuna, a u maloprodajnu mrežu 24 milijuna kuna.
Neto zaduženost Ine na
dan 31. ožujka iznosila je
6,7 milijardi kuna. (I.V.)
Atlantic Grupa je u prvom kvartalu ove godine ostvarila prihod od
prodaje u iznosu od 1,09
milijardi kuna, što u odnosu na isto razdoblje
prošle godine predstavlja rast od 3,2 posto.
U prvom kvartalu
je tržište Srbije ostvarilo 24,4 posto ukupnih
prihoda od prodaje te je
postalo najveće Atlanticovo prodajno tržište.
Hrvatska je na drugom
mjestu sa 23,1 posto, slijede Slovenija sa 12,7
posto, BiH sa osam posto
te ostala regionalna tržišta sa 5,8 posto. Ključna europska tržišta donose 14,2 posto prihoda
od prodaje, Rusija i ZND
5,1 posto, a ostala tržišta
6,8 posto.
Vlastite robne marke Atlantic Grupe sudjeluju u prodaji sa 72,5 posto, distribucija proizvoda
robnih marki principala sa
13,4 posto, dok ljekarnički lanac Farmacia i proizvodi koje Atlantic proizvodi kao privatne robne
marke za velike poslovne
sustave u zemlji i inozemstvu u ukupnom prihodu
od prodaje sudjeluju s po
sedam posto.
Atlanticova dobit prije kamata i poreza (EBIT)
smanjena je u prvom
kvartalu na 75,6 milijuna kuna ponajprije zbog
privremene obustave distribucije pojedinim lancima na hrvatskom tržištu
jer se pregovora o novim
komercijalnim uvjetima,
priopćeno je iz kompanije. (I.V.)
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr
Broj 3776, 6. svibnja 2013.
( 57 mlrd kn
dodijeljeno državnih potpora u pet godina
( 21 mlrd kn
*vijesti
samo za subvencije u poljoprivredi i ribarstvu
Sjednica hrvatske vlade
Milanović o potporama:
Više nema varanja
Od 1. srpnja na snazi će biti novi zakon o državnim potporama, usklađen s politikom Europske
unije. Nadzor nad dodjelom i korištenjem potpora dobiva Europska komisija, a asistirat će joj
AZTN i Ministarstvo financija
Igor Vukić
[email protected]
H
rvatska je od
2006. do 2011.
godine dodijelila 57 milijardi državnih
potpora poljoprivredi, željeznicama, brodogradnji i
drugim gospodarskim granama. Samo za subvencije
poljoprivrednoj proizvodnji i ribarstvu utrošena je
21 milijarda kuna.
“Postignuti rezultati, to svi vidimo, ispod su
očekivanja. To je zato što
se 80 posto potpora davalo po sektorima, a samo
dvadesetak posto je išlo
na horizontalne potpore
koje trebaju podići konkurentnost gospodarstva”,
ustvrdio je ministar financija Slavko Linić
na prošlotjednoj sjednici
Vlade.
Stoga će od 1. srpnja u Hrvatskoj na snazi
biti novi zakon o državnim potporama, usklađen
s politikom Europske unije. Nadzor nad dodjelom i
korištenjem potpora dobiva Europska komisija, kojoj će u tome asistirati hrvatska Agencija za tržišno
natjecanje i Ministarstvo
financija. “Više nema varanja i potkradanja novca
U HŽ Cargu ulagači
će moći preuzeti do
75 posto udjela, a
država bi zadržala
ostatak
ske komisije. AZTN će
prosljeđivati zahtjeve Komisije za dodatnu dokumentaciju i obavještavati davatelja potpore, ako
Komisija naloži povrat
potpore.
poreznih obveznika”, istaknuo je premijer Zoran
Milanović.
U Europi je stanje
upravo obrnuto: na horizontalne potpore odnosi se 80 posto svih dodijeljenih potpora, koje u
manjoj mjeri narušavaju
tržišnu utakmicu i imaju
pozitivniji učinak na cijelu ekonomiju. Kriteriji za
dodjelu postat će stroži, a
davatelji državnih potpora neće moći dati potporu prije odobrenja Europ-
Potencijalni kupci HŽ
Carga
Vlada je pozvala četiri
kompanije na podnošenje
obvezujućih ponuda za
kupnju udjela u tvrtki HŽ
Cargo. Potencijalni kupci
su domaći konzorcij koji
čine Đuro Đaković i fondovi Quastus i Nexus, zatim češki AWT, rumunjski Feraval i Rail Cargo,
tvrtka-kći Austrijskih željeznica. Njihove ponude vrednovat će se prema predloženom planu
restrukturiranja i volji za
preuzimanjem državnih
jamstava, rekao je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić. Ulagači će
moći preuzeti do 75 posto
udjela u HŽ Cargu, a država bi zadržala ostatak. HŽ
Cargo bi bez dokapitalizacije morao u stečaj jer je u
11 mjeseci 2012. godine
ostvario gubitak od 51,2
milijuna kuna. Ukupno
duguje više od milijardu
kuna: kratkoročne obveze
tvrtke iznose 556,2 milijuna kuna, a dugoročne 481
milijun kuna.
Hrvatska će slijediti
upute Europske komisije
i na području elektronske
javne nabave. Prema strategiji razvoja do 2016. godine, velike državne javne
9
Nagrade za suradnju
s Kanadom
Za vrijeme posjeta hrvatske poslovne delegacije
Kanadi dodijeljene su i nagrade za doprinos međusobnoj suradnji. Nagradu
su dobili Pliva, Podravka i
Kraš koji u Kanadu izvoze
već 20 godina. Nagrađeni
su i najznačajniji kanadski investitori u Hrvatsku,
tvrtke Axium, Caristrap,
Molson Coors, Dr. Škobić,
Importanne i Hidro-Watt.
Nagrade su dodijelili ministar obrta Gordan Maras i Vesna Trnokop Tanta,
potpredsjednica Hrvatske
gospodarske komore.
nabave trebale bi se provoditi elektroničkim putem, što će poboljšati nadzor i očuvati jednake šanse
za sve natjecatelje. Obveza prema EU-u je i preuzimanje poduzeća ovisnih
o brodogradilištu 3. maj.
Prema riječima ministra
gospodarstva Ivana Vrdoljaka, četiri poduzeća
(3. maj Motori i dizalice,
Tvornica opreme, Ugostiteljstvo i STM) preuzet
će bez naknade Agencija
za upravljanje državnom
imovinom. Prema dogovoru s Europskom komisijom provest će se restrukturiranje i privatizacija tih
poduzeća.
Gospodarstvenici u
Kazahstanu
HGK je u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova organizirao posjet
gospodarskog izaslanstva
Kazahstanu, u kojem je sudjelovalo desetak hrvatskih tvrtki iz sektora brodogradnje, farmaceutike,
proizvodnje i distribucije medicinskih proizvoda i opreme, prehrambene industrije, proizvodnje
opreme za restorane i ho-
Nove osobne
Od 1. srpnja stranci iz Unije koji budu radili u Hrvatskoj dobivat će elektronske osobne kartice na
kojima će biti njihovi biometrijski podaci. Nove
osobne iskaznice uvode se
i za hrvatske građane. Evelin Tonković, zamjenik ministra unutarnjih poslova,
objasnio je da će na njima
biti i OIB. Osobne iskaznice moći će dobivati i maloljetnici pa roditelji za njih,
kad putuju u zemlje EUa, neće morati nabavljati
skuplje putovnice.
tele te graditeljstva. Zamjenik ministrice vanjskih
poslova Joško Klisović
kao jedan od važnih gospodarskih potencijala istaknuo je hrvatske građevinske tvrtke koje bi se mogle
uključiti u izgradnju nekih
od mnogih infrastrukturnih projekata.
Milanović ne mijenja smjer
EK podupire pelješki most
Premijer Milanović poručio je sindikatima da neće mijenjati politički smjer svoje vlade. Na sindikalne poruke
upućene s proslave 1. svibnja Milanović je odgovorio da
je Vlada “na pravom putu koji nema alternativu”. Borit će
se za svako radno mjesto i razvoj, ali neće gurati zemlju
u dužničko ropstvo, dodao je Milanović. Zaposlenima u
Croatia Airlinesu, koji su naglo u velikom broju otišli na
bolovanje i ugrozili red letenja, poručio je da imaju pravo na štrajk, ali prema propisanim pravilima. Rekao je da
Vlada želi opstanak CA, koji se zato mora restrukturirati.
Europska komisija ocijenila je da je most
najbolja varijanta za povezivanje dubrovačkog primorja, odnosno Pelješca, s ostatkom zemlje, objavila je ministrica vanjskih
poslova Vesna Pusić. Studija o izvodljivosti
pokazala je da je to rješenje najbolje i ekonomski i politički. O gradnji mosta i sufinanciranju iz europskih fondova premijer Zoran Milanović i suradnici razgovarali su i
s potpredsjednikom Europske komisije Siimom Kallasom, koji je prošli tjedan posjetio Zagreb.
Novo katastarsko
mjerenje
Vlada je najavila da će u
idućih pet do 10 godina
provesti Nacionalni program katastarskih izmjera. Projekt je vrijedan 140
milijuna kuna godišnje, a
trebao bi pomoći ubrzanju
budućih investicija, povećati vrijednost privatnih i
državnih nekretnina te potaknuti razvoj tržišta nekretnina. Ministar prometa
Siniša Hajdaš Dončić rekao je da se traže izvori financiranja za projekt, a pri
tome se računa da će većina novca stići iz europskih
fondova.
10 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3776, 6. svibnja 2013.
Hrvatska udruga koncesionara za autoceste
( do 800.000 kn
mogućnost subvencije kamate kredita
Novi natječaji Fonda za zaštitu okoliša i ene
Hit su javna ra
Manji promet, a veći
prihodi od cestarina
Uz projekte koji koriste obnovljive izvore energije, sufinancirat
aerodinamičnosti teretnih vozila, izgradnja punionica za električ
samouprave, javne ustanove, trgovačka društva, obrtnici, zadru
U izgradnju novih autocesta u ovoj bi godini trebalo
biti uloženo oko 2,2 milijarde kuna, a u već izgrađene
dionice nešto manje od 422,4 milijuna kuna
F
D
ruštva koja gospodare s oko
1250 kilometara autocesta i poluautocesta u Hrvatskoj, Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ),
Autocesta Zagreb-Macelj
(AZM), Bina-Istra te Hrvatske autoceste (HAC), u
2012. ukupno su ostvarila
nešto više od 2,1 milijarde kuna prihoda bez PDVa od naplate cestarina, što
je 3,01 posto više nego
u 2011. godini. Važno je
pritom naglasiti kako svako od tih društava bilježi
rast prihoda.
Tako je HAC lani
ostvario nešto manje od
1,3 milijarde kuna prihoda od naplate cestarina
ili 2,02 više u odnosu na
prethodnu godinu. ARZ je
lani uprihodovao 480 milijuna kuna od cestarina,
što je bilo za 1,61 posto
više nego u 2011. godini,
a Bina-Istra oko 182,8 milijuna kuna ili za čak 8,46
posto više. Također, AZM
je u 2012. ostvario 180,4
milijuna kuna od cestarina ili gotovo devet posto
više.
Među razlozima ovih
poslovnih pluseva svakako je povećanje cijena cestarine od 15 posto
na autocestama kojima
upravljaju HAC i ARZ,
osim za vozila čiji vozači imaju uređaj za elektroničku naplatu cestarine (ENC). K tomu, AZM
je za isti postotak povećao
cijenu za tranzitni promet
na relaciji Zaprešić-Trakošćan.
Unatoč većim prihodima, ukupan promet svih
vozila na autocestama lani
je bio za 1,64 posto manji
u odnosu na 2011. godinu,
pokazuju podaci Hrvatske
udruge koncesionara za
autoceste s naplatom cestarine (HUKA). Drugim
riječima, HAC i ARZ lani
su zabilježili pad prometa,
dok je na kilometrima autocesta pod kapom BinaIstre i AZM-a on ipak bio
uvećan.
Prioritet je sigurnost
U ovoj godini u promet će
biti pušteno ukupno 29,5
kilometara novih autocesta i 10 kilometara spojnih
cesta. Na autocesti A1 Zagreb-Split-Dubrovnik bit
Ove će godine u
promet biti pušteno
29,5 kilometara
novih autocesta
će dovršena dionica Vrgorac-čvor Ploče (11 kilometara). Potom će se taj
čvor spojiti s Metkovićem
(šest kilometara). Nadalje, do listopada bi trebao biti završen spoj Metković s granicom Bosne i
Hercegovine (1,5 kilometar), dionica Buševec-Lekenik (11 kilometara) na
autocesti A11 Zagreb-Sisak te do lipnja spojna cesta Zagvozd-Baška Voda i
tunel Sveti Ilija (10 kilometara).
Investicije u izgradnju
novih autocesta u 2012.
iznosile su ukupno 1,6
milijardi kuna, a ulaganja u dionice u prometu
320,04 milijuna kuna. U
izgradnju novih autocesta u ovoj godini pak trebalo bi biti uloženo oko
2,2 milijarde kuna, a u
već izgrađene dionice nešto manje od 422,4 milijuna kuna.
Nadalje, prema podacima HUKA-e, čiji su članovi ova četiri društva, na
autocestama je lani bilo
ukupno 2214 ili 6,42 posto manje prometnih nezgoda. U njima je smrtno stradalo 45 osoba, što
je 45 posto više nego u
2011. godini.
Kristian Santaleza,
direktor tvrtke BinaIstra upravljanje i održavanje te član Upravnog odbora HUKA-e,
kaže kako je sigurnost
prioritet u sektoru autocesta. “Povećanjem razine sigurnosti na novim i
postojećim dionicama želimo se približiti razinama u Europskoj uniji”,
istaknuo je na prošlotjednom okruglom stolu Stanje sigurnosti prometa na
autocestama i pripreme
za turističku sezonu. Cilj
skupa bio je prikazati stanje sigurnosti na autocestama te aktivnosti i mjere koje ta četiri društva
poduzimaju i razmatraju
radi daljnjeg poboljšanja.
Razgovaralo se i o pripremama autocesta i pratećih
uslužnih objekata za ovogodišnju turističku sezonu. (B.O.)
Trgovačkim
društvima,
obrtnicima i
drugim pravnim
osobama FZOEU će
dodjeljivati zajmove
do 1,4 milijuna
kuna
društva. Sredstva će im
se dodjeljivati za projekte energetski učinkovite
i ekološke javne rasvjete, korištenje obnovljivih
izvora energije, energetsku učinkovitost u industriji, čistiji transport te
zaštitu okoliša.
Dinko Polić, direktor FZOEU-a, kaže kako
očekuje veliki interes za
natječaje. “Naročito ako
se uzme u obzir da nam je
na natječaje koje smo raspisali u prosincu prošle
godine pristiglo oko 550
ponuda”, ističe.
Najviše pak prijava,
kažu nam u Fondu, očekuju na natječaje za energetski učinkovitu javnu
rasvjetu i čistiji transport.
štenja obnovljivih izvora
energije za koje su planirana sredstva u iznosu od
86 milijuna kuna. Projekte na natječaje mogu prijaviti jedinice regionalne i lokalne samouprave,
javne ustanove, trgovačka društva, obrtnici, zadruge hrvatskih branitelja
te organizacije civilnog
Na raspolaganju 20
milijuna kuna
Valja naglasiti kako je do
sada FZOEU u projekte
modernizacije javne rasvjete uložio više od 82
milijuna kuna. Stoga su
gradovi i općine s nestrpljenjem čekale objavu
novog natječaja. Jer, osim
pozitivnih ekoloških uči-
Boris Odorčić
[email protected]
ond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) nedavno
je objavio nove natječaje
za sufinanciranje projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i kori-
naka, nisu zanemarive ni
energetske uštede koje
iznose od 30 do 50 posto, što u konačnici predstavlja i manje financijske
troškove.
Nadalje, na temelju
natječaja za sufinanciranje
projekata čistijeg transporta, trgovačkim društvima,
obrtnicima i drugim pravnim osobama za ovu namjenu na raspolaganju će
biti 20 milijuna kuna. Oni
će sredstva moći dobiti za,
Najnovija procjena nešto je nepovoljnija od one otprije tri mjeseca
Europska komisija: hrvats
Europska komisija prošli je tjedan procijenila da će hrvatski BDP
u 2013. pasti jedan posto, a da će u 2014. porasti slabih 0,2 posto. Time
je snizila prognozu otprije tri mjeseca, po kojoj
je ovogodišnji pad trebao
biti 0,4 posto, dok je rast u
idućoj godini trebao dosegnuti 1,4 posto. EK podsjeća da će Hrvatska postati punopravna članica
EU-a u srpnju što će pri-
donijeti oporavku, no u
kratkom roku još će bitno prevladavati negativni
pritisci.
Prije svega, ne očekuje se osjetan rast osobne
potrošnje, koja će na kraju godine zabilježiti minus od dva posto. Razlog
tome je vjerojatan rast nezaposlenosti, prezaduženost kućanstava te daljnje
smanjenje plaća i inflacija
koja će se držati na oko tri
posto. Negativni utjecaj
osobne potrošnje od 0,5
posto može se očekivati i
u 2014. godini.
Nigdje rasta
EK ove godine ne očekuje ni rast privatnih investicija. Pad bi ipak trebao biti nešto sporiji, a na
pozitivne brojke vratit će
se 2014. U tom je smislu
među pozitivnim promjenama navedena najava
novog zakona o strateškim investicijama. Spo-
11
www.privredni.hr
Broj 3776, 6. svibnja 2013.
( 40 do 80% ukupne investicije
bespovratna pomoć za regionalne i lokalne jedinice
rgetsku učinkovitost
svjeta i transport
će se i projekti čistijeg transporta - kupnja eko vozila, eko guma, poboljšanje
na i plinska vozila... Projekte mogu prijaviti jedinice regionalne i lokalne
ge hrvatskih branitelja te organizacije civilnog društva, a rok je 10. lipnja
primjerice, nabavu eko
guma, poboljšanje aerodinamičnosti teretnih vozila te izgradnju punionica
za vozila na električni pogon i stlačeni prirodni plin.
Sufinancirat će se i nabava novih električnih i hibridnih vozila te onih koja
za pogon koriste ukapljeni naftni plin (UNP), stlačeni prirodni plin (SPP) ili
dizel plin (DFD). Također,
sredstva će se moći dobiti
za ona vozila koja zadovo-
ljavaju EURO 5 ili EURO
6 standarde dizelskih goriva. “Više od 20 posto ukupnih emisija stakleničkih
plinova dolazi iz transporta. Želimo da ovih 20 milijuna kuna koje će Fond
podijeliti budu poticaj za
daljnja ulaganja u projekte čistijeg transporta. I prije smo poticali ulaganje u
ovo područje pa smo sa 81
milijun kuna autoprijevoznicima pomogli u kupnji 1159 cestovnih teretnih
vozila standarda EURO
5”, napominje Polić. Za
sufinanciranje po ovom
natječaju nisu predviđeni projekti koji uključuju
nabavu vozila poduzetnika koji obavljaju cestovni
prijevoz tereta za najamninu i naknadu, priopćeno je
iz FZOEU-a.
U modernizaciju
javne rasvjete
FZOEU je uložio 82
milijuna kuna
Mogućnost
subvencije kamata
Javne ustanove te jedinice regionalne i lokalne samouprave od Fonda
će moći dobiti bespovratnu financijsku pomoć koja
će iznositi od 40 do 80 posto ukupne investicije. Trgovačkim društvima, obrtnicima i drugim pravnim
osobama FZOEU će dodjeljivati zajmove do 1,4
milijuna kuna, na rok od
pet godina i s odgodom
povrata sredstava od dvije godine. K tomu, postoji
mogućnost subvencije kamate kredita do 800.000
kuna po projektu. A do
200.000 kuna FZOEU
će odobravati za projekte koje kandidiraju zadruge hrvatskih branitelja. Isti
Uz dostavu tražene dokumentacije koja je
propisana u svih šest natječaja, kriteriji za ocjenjivanje ponude i određivanja prednosti pri
dodjeli sredstava bit će
pripremljenost projekta,
stupanj povoljnog utjecaja
na zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kvaliteta ponuđenog tehničkog rješenja, veća ušteda
energije, smanjenje emisija stakleničkih plinova
za manja uložena sredstva
te financijska sposobnost
korisnika na ulaganja i povrat sredstava.
Sve upute i obrasci za
prijavu projekata mogu
se pronaći na web stranici Fonda. Rok za dostavu
ponuda je 10. lipnja.
iznos po projektu moći će
dobiti i udruge civilnog
društva.
ki BDP past će jedan posto
minje se i najava javnih
investicija, no njihova
provedba je još upitna,
ocjenjuju u Komisiji. Privatne investicije ugrožavat će i proces razduživanja banaka i slaba domaća
potražnja. Ulaskom u EU
hrvatske tvrtke izložit će
se snažnijem konkurentskom pritisku europskih
kompanija. Nije bolje ni
na inozemnom planu gdje
se nastavljaju teškoće u
zemljama koje su glavni
trgovinski partner. Izlazak
iz Cefte donijet će i probleme u razmjeni na regionalnim tržištima.
Nezaposlenost na 19
posto
Analitičari EK procjenjuju da bi zbog slabe ekonomske aktivnosti stopa
nezaposlenosti u 2013.
mogla dosegnuti 19,1, a
u 2014. čak 20,1 posto.
Deficit proračuna povećat će se na 4,7 posto
BDP-a na kraju 2013., a
u 2014. na 5,6 posto. Ino
dug u 2014. mogao bi
nadmašiti 60 posto BDPa. Zdeslav Šantić, glavni
ekonomist SG-Splitske
banke, smatra da ocjene nisu iznenađenje jer
su smanjene prognoze i
za cijelo europsko gospodarstvo. Hrvoje Stojić,
voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo
Alpe-Adria banke, ostaje pri svojoj ranijoj procjeni da će hrvatski BDP
u ovoj godini pasti za dva
posto. (I.V.)
Sjednica Odbora za turizam Hrvatskog
sabora
Treba nam
omladinski turizam
Hrvatska treba više učiniti za pozicioniranje
dječjeg i omladinskog
turizma na svjetskom tržištu jer taj segment turizma čini oko jednu četvrtinu međunarodnih
putovanja. Prema procjeni Svjetske turističke organizacije (UNWTO), u
svijetu se bilježi od 160
do 200 milijuna turističkih
dolazaka mladih što je 20
posto od ukupnih turističkih dolazaka. Turistička
potrošnja mladih povećala
se u zadnjih pet godina za
oko 40 posto, pa sada ona
godišnje iznosi od 140 do
160 milijardi američkih
dolara. Obrazovne i ostale institucije u Hrvatskoj
trebaju se jače uključiti u profilira- nje
dječjeg
i
omladinskog turizma te veći
razvoj hostelinga, rečeno je
na
tematskoj sjednici Odbora za turizam Hrvatskog
sabora. Tom je prigodom
predsjednik Odbora Goran Beus Richembergh rekao kako je naša zemlja
zbog svog geografskog
položaja, prirode, dostupnosti i mogućnosti za
avanturističke, sportske i
ostale aktivnosti zanimljiva mladima iz Europe i
svijeta, ali se to, nažalost,
u Hrvatskoj ne primjećuje
u dovoljnoj mjeri.
“Mladi koji danas borave u Hrvatskoj u sklopu
odgojno-obrazovnih aktivnosti, upoznavanja novog ili u potrazi za zabavom naši su potencijali
gosti koji će u budućnosti
u našu zemlju dolaziti sa
svojim obiteljima na odmor. Ako u svojoj mladosti ne steknu dobar dojam
o
našoj zemlji, pitanje je hoće
li ponovno doći”,
istaknuo
je
Beus
Richembergh.
(S.P.)
19. forum o poslovanju nekretninama
O nelegalnim
građevinama
Više od 210 sudionika
okupilo se u Savudriji na 19. forumu o poslovanju nekretninama,
koji organizira Hrvatska gospodarska komora. Jedna od glavnih tema
bila je problematika nezakonito izgrađenih zgrada o kojoj je govorila ministrica graditeljstva Anka
Mrak Taritaš.
Razgovaralo se i o najavama uvođenja poreza
na nekretnine, suzbijanju
sive ekonomije pri trgovanju nekretninama te o
primjeni izmjena Zakona
o posredovanju u prometu nekretnina.
“Povećanje stručnosti i
kvalitete usluge uvjet je
opstanka na tržištu i povećanja konkurentnosti,
a osobito sada kada Hrvatska postaje članicom
EU-a i ulazi na veliko europsko tržište”, istaknula
je Martina Velnić Župić,
glavna tajnica HGK-a.
HGK potiče poboljšanje
kvalitete usluge trgovaca nekretninama i nastoji
afirmirati etičnost njihova
poslovanja.
Stoga su dodijeljene potvrde posrednicima koji
su se obvezali pridržavati kodeksa etike u prometu nekretninama koji
je 2011. godine donijelo
Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u.
(I.V.)
12 PRIČA S RAZLOGOM
( 1 mil litara
okvirna godišnja proizvodnja PP-a Orahovica
*vijesti
Manje zaposlenih u
industriji
Broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u ožujku ove
godine smanjen je u odnosu na veljaču za 0,5 posto,
dok je na godišnjoj razini
bio niži za 5,8 posto, podaci su Državnog zavoda
za statistiku. Istodobno je
proizvodnost rada u industriji u prva tri mjeseca ove
godine povećana za 6,9
posto. Tako je nastavljen
višegodišnji trend smanjivanja broja zaposlenih u
hrvatskoj industriji, koji se
na godišnjoj razini neprekidno bilježi još od studenog 2007. godine.
Obrisani s liste
dužnika
S posljednje liste poreznih dužnika objavljene
30. travnja, Porezna uprava obrisala je 26 dužnika
koji su svoj dug podmirili
u cijelosti. Oni su u državni proračun uplatili ukupno 3,2 milijuna kuna. Uz
to, 51 obveznik uplatio je
dio duga (ukupno 2,5 milijuna kuna) tako da je njihov pojedinačni dug postao manji od kriterija za
objavu popisa.
Prosječna satnica
33,71 kunu
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj za
veljaču ove godine iznosila je 33,71 kunu, što je u
odnosu na siječanj više za
10,4 posto, a u odnosu na
veljaču prošle godine više
je za 5,3 posto, pokazuju
podaci Državnog zavoda
za statistiku. Najviša prosječna neto satnica isplaćena je u reklamnim djelatnostima u iznosu od 62,24
kune. U zračnom prijevozu
iznosila je 56,03 kune, a u
računalnom programiranju
52,26 kuna. Najniža satnica je u proizvodnji odjeće,
a iznosi 17,50 kuna.
Privredni vjesnik
Broj 3776, 6. svibnja 2013.
( 40 do 50% veću cijenu
postižu njihova vina na kineskom tržištu
Zeleni silvanac PP-a Orahovica dobio oznaku Izvorno hrvatsko
Znak izvornosti za još
bolju poziciju
Hrvatski su vinari prošle godine predstavili svoja vina na kineskom tržištu, koje je, tvrde
stručnjaci, neograničeno. U odnosu na druge hrvatske vinare PP Orahovica prednjači jer su
vina tamo plasirali godinu dana prije ostalih
Goran Gazdek
mljama - kao što su Italija, Francuska, Čile, Argentina, Južna Afrika,
Kalifornija ili Australija
- zbog nedostatnih kapaciteta teško možemo biti
konkurentni. Planiramo
pripremiti i izraditi zajedničku izvoznu strategiju”, ističe Tokić.
B
utelje vrhunskog
vina
Silvanac
zeleni Poljoprivrednog poduzeća Orahovica od ožujka 2013. godine krasi znak Izvorno
hrvatsko. Prestižno priznanje ovo vino dobilo
je zbog iznimne kakvoće, jedinstvenih osobina i
kontinuiranog ulaganja u
povećanje kvalitete proizvoda.
Sortu zeleni silvanac
u PP-u Orahovica uzgajaju od 1978. godine. Danas se površine prostiru se
na 23,5 hektara, a nasadi
se nalaze na lokalitetu Jezerac, jedinstvenom mikroklimatskom području
na 235 metara nadmorske visine, na blagim podnožjima planina i brežuljaka Papuka i Krndije,
uz ravnicu izloženu laga-
U Kini već imamo
razrađenu prodajnu
mrežu i za sada smo
zadovoljni, kaže
Tokić
nom strujanju zraka s rijeke Drave što daje optimalnu količinu oborina, topla
ljeta i umjereno hladne
zime. “Proizvodi sa znakom Izvorno hrvatsko
imaju posebnu vrijednost.
Riječ je o kvalitetnim proizvodima i uslugama koji
podrazumijevaju hrvatsku
tradiciju, razvojno-istraživački rad i inovacije, jednom riječju - proizvode
s neponovljivim i jedinstvenim osobinama. Ze-
leni silvanac, naša najpoznatija sorta vina, ovime
je dobila vrijednu potvrdu”, kaže Josip Tokić,
voditelj Poslovne jedinice Voćarstvo i vinogradarstvo PP-a Orahovica.
PP Orahovica trenutačno obrađuje 200 hektara vinograda, od kojih
70 posto otpada na bijele sorte među kojima je
najzastupljenija
graševina. Nešto manje udjela imaju rajnski rizling,
chardonnay, sauvignon i
sivi pinot. Od crnih sorti
zastupljena je isključivo
frankovka, koja se uzgaja na 32 hektara i predstavlja najveću plantažu
te sorte u Hrvatskoj.
Promocija graševine
Elementarne
nepogode 2012. umanjile su prinos za 30 posto, ali je taj
manjak nadomješten kvalitetom. “Godina je već u
startu bila loša. Počela je s
izrazito niskim temperaturama, i do -25 stupnjeva,
Stalno obnavljanje vinograda
Prije tri godine na plantažama PP-a Orahovica počeo je
proces obnavljanja vinograda. Svake godine posade pet
do 10 hektara novih nasada. “Sadimo iste sorte jer se
jako dobro uzgajaju u našem kraju, ali u nešto drukčijem uzgojnom obliku. Prošle godine smo imali u planu
posaditi sedam hektara, ali smo odustali zbog proljetnih
suša pa ćemo to učiniti ove godine”, kaže Tokić.
što nam je nanijelo veliku
štetu, pogotovo na bijelim sortama. Nakon toga
imali smo dvije oluje od
kojih je jedna bila praćena ledom. Zbog dugotrajne suše bobica je dehidrirala, ali su šećeri bili jako
dobri, čak i više od očekivanog. Uspjeli smo na
vrijeme obrati pa smo zadržali kiseline i tako dobili idealan omjer sladora
i kiselina, što je rezultiralo izvrsnom kakvoćom”,
kaže Tokić. Ali na tome
je, barem na domaćem tržištu, teško postići bolju
cijenu i dodatnu zaradu
jer je moraju prilagođavati kupovnoj moći građana. Kapacitet podru-
ma PP-a Orahovica je 1,8
milijuna litara, a okvirna
godišnja proizvodnja milijun litara. Zbog lakšeg
plasmana na domaćem i
stranom tržištu PP Orahovica je s ostalim većim proizvođačima osnovala udrugu Graševina
Croatica. “Udružili smo
se kako bismo promovirali naše tipične sorte među kojima je graševina najzastupljenija.
Europskom i svjetskom
tržištu graševinu pokušavamo predstaviti kao poželjnu sortu. Želimo zajedno izaći na inozemna
tržišta jer kao pojedinci
u usporedbi s vinarima u
razvijenim vinarskim ze-
Kinesko tržište
Hrvatski vinari prošle godine predstavili su svoja
vina na kineskom tržištu
koje je, tvrde stručnjaci,
neograničeno. U odnosu
na druge hrvatske vinare PP Orahovica prednjači jer su vina tamo plasirali godinu dana prije
ostalih. Izvoze frankovku, poluslatki sauvignon i
zeleni silvanac za koji su
prošle godine na jednom
od najvažnijih sajmova u
Kini dobili prvu nagradu
u kategoriji najbolje bijelo vino što im je uvelike
olakšalo prodaju. “U Kini
već imamo razrađenu prodajnu mrežu i za sada smo
zadovoljni. Vina izvozimo
u luksuznim buteljama i
pakiranjima s posebnim
etiketama. Zeleni silvanac prodajemo po 40 do
50 posto većoj cijeni nego
u Hrvatskoj. Kinesko tržište se još razvija, Kinezi
tek sada uče konzumirati vino. Oni poznaju samo
jeftina i skupa vina, ne postoji sredina kojoj mi težimo u Europi. Jeftina vina
uvoze iz Australije i tu ne
možemo konkurirati zbog
cijene transporta, a kod
skupih vina transport je
zanemariv”, objašnjava
Tokić iskustva s kineskim
tržištem.
enterprise europe
info
Broj 84, 6. svibnja 2013.
Vodič za investitore
Izložba Solid Acts Design from Croatia
Centar za dizajn Hrvatske gospodarske komore otvara u srijedu 8. lipnja
u svojim prostorima izložbu hrvatskog produkt dizajna Solid Acts - Design from Croatia koja je prošlog mjeseca predstavljena na Tjednu dizajna
Milano 2013 u Italiji. Kako kaže Luka
Mjeda iz Centra za dizajn, u vremenu
tranzicije hrvatskog gospodarstva iz
centralno-planirane u tržišno-orijentiranu ekonomiju dizajn se pojavio
kao doista pogodan i ključan alat u
stvaranju novih proizvoda za globalno gospodarstvo. “Novi Studij dizajna iznjedrio je visokoeducirane dizajnere koji pokazuju da su tržišno
orijentirani, slobodna duha, živahni, kvalitetni i, smatramo, dostojni odobravanja svjetske dizajnerske
zajednice. U godini u kojoj se Hrvatska pridružuje Europskoj uniji naši
su dizajneri na Tjednu dizajna u Milanu pokazali da je EU naše prirodno
okruženje. Cjelokupni nastup te pojedinačni radovi hrvatskih dizajnera izazvali su velik interes dizajnerske zajednice, medija i velikog broja
posjetilaca Temporary Museum for
New Design”, ističe Mjeda.
Skladištenje, logistika i
industrija Made in Croatia
U publikaciji Made in Croatia ulagači mogu pronaći i sažetak procesa kupnje ili zakupa nekretnina,
pregled poreza i uputstva za osnivanje tvrtki u Hrvatskoj
Potencijalnim ulagačima u Hrvatskoj
na raspolaganju je novi vodič – publikacija Made in Croatia - Investor’s Guide to Manufacturing and Logistics. Na
jednom mjestu prikupljene su informacije o tržištu ljudskog kapitala, poticajima za investicijske projekte te
tržištu industrijskih i logističkih nekretnina. Ulagači tu mogu pronaći i sažetak procesa kupnje ili zakupa logističkih i industrijskih nekretnina, pregled
porezne strukture i način osnivanja trgovačkih društava u Hrvatskoj.
Publikacija, predstavljena prošlog tjedna, nastala je suradnjom Agencije za investicije i konkurentnost i tvrtki Jones
Lang LaSalle, KPMG Croatia te Antal International. Dijelit će se na sajmovima i
poslovnim forumima, a dostupna je i na
internetskim stranicama Agencije za investicije i konkurentnost.
“Ovakvi materijali su od velike važnosti
za poticanje ulaganja i promicanje Hrvatske kao destinacije za inozemne poduzetnike”, izjavio je Tomislav Gregurić,
direktor tvrtke Jones Lang LaSalle.
Zdenko Lucić, direktor Sektora za investicije u AIK-u, kaže da je publikacija važan alat u aktivnostima ciljanog privla-
čenja ulagača te promicanju Hrvatske
kao investicijske destinacije. AIK priprema još jedan, sveobuhvatni investicijski vodič, s prezentacijom
svih važnijih propisa i procedura za ulaganje te online bazu
poduzetničkih zona.
“Stopa poreza na dobit
od 20 posto je konkurentna, a širok raspon poreznih poticaja
može
značajno smanjiti taj postotak”,
istaknuo je Paul Suchar, partner u KPMG-u Croatia.
“Izuzeće od plaćanja PDV-a za uvoz
robe iz trećih zemalja, ako je konačno
odredište za uvezenu robu jedna od zemalja EU-a, osigurat će Hrvatskoj značajnu konkurentsku prednost”, dodao je.
“Iako nesređeno zemljišnoknjižno stanje u Hrvatskoj još predstavlja prepreku
za investitore, uspostavljanje sustava eprostornih planova i e-dozvola trebalo
bi donijeti značajan pomak za olakšanje
investicija”, ocijenila je Marinela Mostić,
direktorica KPMG-a Croatia. Ulagački rizik moguće je smanjiti provođenjem
dubinske analize uz pomoć stručnjaka.
“Visoka
stopa
nezaposlenosti
omogućava investitorima veći izbor kvalitetno
obrazovane radne snage, posebice u sektoru tehničkih profesija”, ocjena
je Nine Anđal, direktorice poduzeća Antal International.
Visoki potencijal logističkog sektora
potvrđuju i podaci da u Zagrebu ima
806.745 četvornih metara skladišno-logističkih prostora od kojih se za tek oko
360.000 četvornih metara može smatrati da zadovoljavaju moderne europske
standarde. Prema svim istraživanjima,
Zagreb zaostaje za drugim glavnim gradovima Srednje i Istočne Europe po količini skladišno-logističkih prostora.
enterprise europe
Logistika i distribucija u EU-u
Povećanje trgovine
i lakši pristup stranim tržištima
Prema istraživanju, većina logističkih kompanija očekuje povećanje svojih prihoda po ulasku u Europsku uniju. No samo polovina
ispitanih je optimistična oko budućnosti logističkih djelatnosti
se željela podići svijest o važnosti trenutka ulaska Hrvatske u EU, kako bi se sve
tvrtke sudionice iz područja trgovine,
maloprodaje, logistike, transporta... mogle pripremiti i bolje iskoristiti sve potencijale članstva.
Na konferenciji je istraživanje o očekivanjima tvrtki iz sektora predstavila Sandra
Mihelčić, glavna urednica Poslovnog savjetnika. O Supply Chain Managementu
– kariki koja nedostaje govorio je Antonio
Zrilić, trener i konzultant u tvrtki Logiko, a
predsjednik udruge cestovnih prijevoznika i lobist za prava prijevoznika Marijan
Banelli održao je predavanje Izazovi i potencijali prijevozništva nakon ulaska u EU.
U ožujku ove godine Poslovni savjetnik je u suradnji s konzultantskom
tvrtkom Proago proveo online istraživanje Potencijali logistike i distribucije
prilikom ulaska u EU.
Istraživanje je provedeno na uzorku od
421 ispitanika, a željelo se doznati što misle hrvatski poslovni ljudi o promjenama
koje očekuju u sektoru logistike. Gotovo pola ispitanika ovog istraživanja smatra kako će ulazak u EU povećati prihode
logističkih kompanija u Hrvatskoj, a više
od pola ih smatra kako će ulazak u Eu-
ropsku uniju neznatno ubrzati i postupak provoza kroz Hrvatsku. Tek 13 posto
ispitanika zna detalje procedure za, primjerice, prolazak koridora Neum. Jedno
od često spominjanih prednosti ulaska u
EU je i ubrzanje carinske procedure, što
većina ispitanika i očekuje, njih 85 posto.
Više od 80 posto ispitanika očekuje povećanje logističkih kapaciteta, kao i dolazak stranih logističkih igrača u Hrvatsku, a više od 60 posto smatra kako će
doći do povezivanja slovenskih i hrvatskih podružnica u jedan sustav. Uz ovo
se veže i vjera u povećanje trgovine te
lakši pristup izvoznim tržištima, no treba spomenuti da je u konačnici ipak manje od pola ispitanika optimistično u vezi
poboljšanja položaja logističke djelatnosti. Upravo o stvarima koje muče ljude iz
sektora (što nam donosi ulazak u EU i što
nakon 1. srpnja) govorilo se na konferenciji Logistika i distribucija u Europskoj uniji.
Profesionalci su detalje o tome što ih
čeka od sredine ove godine saznali od
stručnjaka iz prve ruke, odgovornih i
mjerodavnih ljudi iz Carinske uprave i logističkih profesionalaca. Konferencijom
Na konferenciji se govorilo i o olakšavanju trgovine i transporta, transformaciji špeditera u logističkog profesionalca, sourcingu robe u svjetlu ulaska u EU,
te otvaranju granica i provedbi carinskih postupaka danom pristupa u EU. U
sklopu konferencije održan je i okrugli
stol pod nazivom Kako se dovesti do EU
i ostat živ? na kojem su govorili Antonio
Zrilić, Marijan Banelli, Darko Vukadinović
iz tvrtke LaLog, Renata Čirjak, direktorica
prodaje i marketinga u Kuehne&Nagel,
Tatjana Horvath, partner u tvrtki Sense
Consulting, Marko Galić, direktor nabave
i voditelj B2B projekata u Studio Moderni, i Bosiljko Zlopaša, pomoćnik ravnatelja Carinske uprave Republike Hrvatske.
Nacionalni info dan CIP Eko-inovacije
Europska komisija u svibnju raspisuje natječaj za financiranje projektnih
prijedloga iz programa CIP Eko-inovacije. Tim povodom u organizaciji
Europske poduzetničke mreže HGK-a
i Ministarstva poduzetništva i obrta 15. svibnja s početkom u 9.30 sati
održat će se Nacionalni info dan CIP
Eko-inovacije u Vijećnici Hrvatske
gospodarske komore u Zagrebu.
Na info danu će se predstaviti projekt
ECO Sandwich, nagrađen na Natječaju
CIP Eko-inovacije 2011. ECO Sandwich
je ventilirana montažna zidna ploča
napravljena od recikliranog građevinskog otpada (CDW) i mineralne vune
proizvedene korištenjem inovativnih i
održivih ECOSE ® tehnologija za sma-
njenje potrošnje primarne energije u
zgradama. Ovaj će se revolucionarni
proizvod prvi put primijeniti na sveučilišnom kampusu u Koprivnici.
Predstavit će se i još jedan nagrađeni projekt Greenblast – kojim se u dvije faze reciklira otpad stakla; prva faza
kao početak procesa za pjeskarenje u
pripremi površine metala u brodograđevnoj industriji, i druga faza, u kojoj
se dobiveni otpad koristi kao sirovina
za industriju teške gline.
Principi održivosti zidnog sustava ECO-SANDWICH
Organizirana je i posebna panelna rasprava na temu svladavanja prepreka
pred kojima se nalaze projekti u svim
fazama provedbe i o završnim postignućima u njihovoj primjeni. Orga-
nizatori očekuju zanimljivu raspravu
panelista koji će prezentirati svoja iskustva i ukazati na teškoće na koje su nailazili, kako bi potencijalnim dobitnicima nagrade pomogli u traženju puta
za dobivanje izglednih prilika u procesu daljnjeg razvoja njihovih proizvoda. Info dan je i ove godine besplatan
i dostupan svim hrvatskim poduzetnicima.
www.een.hr
6. svibnja 2013.
2 3
Hrvatska u EU
Veća konkurencija ali
i mogućnosti
Ulazak u Europsku uniju povećat će konkurentski pritisak na hrvatskom tržištu, no izvoznicima će olakšati poslovanje i omogućiti
im jednostavniji dolazak na nova tržišta. Velik je i značaj europskih fondova i HGK će po otvaranju pristupa za njih za hrvatska
poduzeća i institucije raditi na stalnoj edukaciji potencijalnih korisnika te pomoći
Europski fond za regionalni razvoj
za Hrvatsku od 2014. najvažniji je za
promicanje poduzetništva, razvoj i
implementaciju novih modela poslovanja malog i srednjeg poduzetništva, a ujedno je i podrška razvoju kapaciteta MSP-a za razvoj usluga
i proizvoda.
Hrvatska gospodarska komora će pomoći u stvaranju poslovnih planova te
poduzimanju svih nužnih koraka kako
bi, osobito male i srednje tvrtke, mogle
realizirati svoje poslovne ideje, istaknula je potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, europske integracije i pitanja
EU-a Vesna Trnokop Tanta. “Programi
Unije služe za ostvarivanje ciljeva zajedničkih politika u pojedinim područjima, prvenstveno u članicama EU-a, a
koristi za Hrvatsku su dobivanje bespovratnih i poticajnih sredstava, izravno povezivanje tvrtki i hrvatskih institucija s institucijama i tvrtkama iz zemalja
članica EU-a na konkretnim projektima
te pristup europskim bazama, zajednička istraživanja, edukacije i umrežavanja”,
kazala je Vesna Trnokop Tanta.
Hrvatska od 1. srpnja ove godine plaća
članarinu za sudjelovanje u 17 programa Unije. HGK sudjeluje u ukupno 144
projekta, od kojih je uspješno implementirao 29 iz programa Unije.“Koristili
smo niz mogućnosti za sudjelovanje u
programima, a osobito je zapaženo sudjelovanje u programu CIP – Program
za konkurentnost i inovacije u kojem
se ističu dva uspješna primjera iz Hrvatske, i to projekt Ruconbar, o korištenju
recikliranih materijala u sustavu prometnica, a koji EU predstavlja u Europi kao dobar primjer uspješnog projekta te program Erasmus za poduzetnike
početnike. To je program prekogranične suradnje koji omogućuje razmjenu
iskustava, učenja, umrežavanja mladih
i iskusnih poduzetnika, čime se stvaraju novi poslovni dogovori i poslovne
veze te u konačnici i bolja gospodarska
atmosfera u Hrvatskoj”, rekla je Vesna Trnokop Tanta dodavši kako su najtraženije destinacije u tom projektu Velika
Britanija, Njemačka, Španjolska, Francuska, Italija i Nizozemska. Za Hrvatsku
je iznimno važna i suradnja sa zemljama koje s EU-om pregovaraju o novim
ugovorima o slobodnoj trgovini. Tome
u prilog govori i nedavni uspješan posjet gospodarskog izaslanstva Kanadi, a važna je i promocija za suradnju s
trećim zemljama jer zajedničko tržište
EU-a proizvodi petinu svjetskog BDP-a,
najveći je izvoznik i uvoznik roba te pruža mogućnost plasmana roba i usluga
na najveće integrirano tržište na svijetu
koje broji 500 milijuna potrošača.
Vesna Trnokop Tanta
Ružica Gelo
koliko i hrvatski izvoz u ostale zemlje.
Iz EU-a u Hrvatsku se uvozi 62 posto
ukupnog uvoza koji iznosi 16,1 milijardu eura, iz Cefte šest posto, te iz ostalih zemalja 31 posto.U području sektora
usluga pružatelji usluga s registriranim
sjedištem poslovanja u Hrvatskoj mogu
pružati svoje usluge na cijelom europskom gospodarskom prostoru, pod jednakim uvjetima kao i drugi pružatelji
usluga, bez obveze ponovne registracije poslovnog nastana. Pružatelji usluga
iz Republike Hrvatske imat će i slobodu
prekograničnog pružanja usluga (bez
registracije poslovnog nastana), a poduzetnici mogu sve poslovne informacije besplatno dobiti putem Jedinstvene kontaktne točke za usluge u Centru
za poslovne informacije pri HGK-u.
Već ovog tjedna u srijedu 7. svibnja
održat će se konferencija Koliko smo
spremni za članstvo i fondove EU-a u hotelu Westin u Zagrebu. Na konferenciji će se razmotriti politički i diplomatski
izazovi ulaska u EU, te izazovi korištenja fondova nakon ulaska. Slijedi obilježavanje Dana Europe na Cvjetnom trgu
10. i 11. svibnja, konferencija CIP EkoInovacije 15. svibnja, te Erasmus 4. lipnja, na kojima će se predstaviti i raspisivanje novih natječaja.
No ulazak u Uniju donosi i rast konkurentskog pritiska na domaćem tržištu.
Izvoz će biti jednostavniji, što je dobro
za hrvatske izvoznike jer se čak 58 posto našeg izvoza plasira na to tržište.
Izvoz u zemlje Cefte iznosi 21 posto,
HGK će i dalje raditi na besplatnim edukacijama za komorske članice, a održavat će se niz konferencija i događanja
vezanih uz skori ulazak Hrvatske u EU,
najavila je direktorica Centra za EU pri
HGK-u Ružica Gelo.
Održat će se i seminar o EU servisima
za olakšavanje poslovanja na unutarnjem tržištu 14. svibnja, konferencija
za novinare o Jedinstvenoj kontaktnoj
točki za usluge pri HGK-u, te sudjelovanje u provedbi IPA projekta Jačanje hrvatskih administrativnih kapaciteta za
provedbu Direktive o uslugama. Konferencija Zastupanje interesa hrvatskog
gospodarstva na europskoj razini održat
će se 3. srpnja s temama lobiranja u Europi te učinkovitosti strukovnih udruženja.
enterprise europe
Nagrade Greenovation 2013
Najbolji projekti zel
gospodarstva
Odabrani su najbolji projekti, pojedinci i tvrtke u zelenom gospodarstvu. Dobitnici nagrade dobili su pravo na isticanje oznake Green Mark Povodom Dana planeta Zemlje, Savez
za energetiku Zagreba i tvrtka Energo
Media Servis, nakon provedenog drugog po redu godišnjeg javnog natječaja za dodjelu Prve hrvatske nagrade za
razvoj zelenog gospodarstva Greenovation 2013, a uz stručnu pomoć partnera i članova, odabrali su i objavili
najbolje projekte hrvatskog zelenog
gospodarstva u 2013. godini.
Nagradom se želi sustavno poticati poslovne zajednice na razvoj štednog, zelenog i konkurentnog gospodarstva, a sustavom nagrađivanja izdvojeni su vodeći
nacionalni programi i projekti hrvatskih
poduzetnika i novinara.
Nagrade će se dodijeliti tijekom 4. zagrebačkog energetskog tjedna koji počinje
16. svibnja, i to u ukupno 10 kategorija. Bit će dodijeljena i posebna nagrada
na ovogodišnju temu natječaja - zelena
gradnja. Prvi put će se održati i Godišnji
susret nositelja oznake Green Mark - Sign
of Excellence.
Dobitnici nagrade Greenovation 2013.
ostvarili su pravo na besplatno petogodišnje korištenje i isticanje oznake Green
Mark - Sign of Excellence, pravo na po-
voljnije uvjete sudjelovanja na Prvom hrvatskom green-tech i green-lifestyle sajmu Greenvest: Home Edition 2013, te
pravo na besplatno sudjelovanje na 38.
hrvatskom salonu inovacija s međunarodnim sudjelovanjem - INOVA 2013. Na-
ukupni program učinkovitog korištenja
resursa u turističkim objektima tvrtke Riviera Adria. U blizini naselja Tar-Vabriga i
samo desetak kilometara sjeverno od Poreča nalazi se poluotok Lanterna na kojem već dugi niz godina u sklopu društva
Nagradom se želi sustavno
poticati poslovne zajednice
na razvoj štednog, zelenog i
konkurentnog gospodarstva,
a sustavom nagrađivanja
izdvojeni su vodeći nacionalni
programi i projekti hrvatskih
poduzetnika i novinara
tječaj za iduću godinu bit će otvoren 15.
studenoga te objavljen na portalu croenergo.eu.
Po izboru Saveza za energetiku Zagreba
te nakon provedenog javnog natječaja za
dodjelu nagrade Greenovation odabrani su sljedeći projekti hrvatskog zelenog
gospodarstva u 2013. godini:
Najbolji ukupni program hrvatskog zelenog gospodarstva je Green Lanterna:
Riviera Adria posluje veliki turistički kompleks s hotelom, apartmanskim naseljima i kampovima. Cijeli poluotok Lanterna otvoren je više od 180 dana godišnje,
dnevno može smjestiti više od 17.000 gostiju i ostvaruje više od 1,5 milijuna noćenja. Ovako velika protočnost turista je
veliki izazov za svaku tvrtku koja želi djelovati odgovorno prema okolišu, odnosno biti aktivnim sudionikom održivog
razvoja uz očuvanje okoliša, prirodnih resursa i biološke raznolikosti.
Najbolji start-up hrvatskog zelenog gospodarstva je Brokula&Ž - odjeća od organski uzgojenih sirovina. Trenutačno kolekciju
čine donje rublje i majice za žene i muškarce, a radi se na proširenju kolekcije na dječju kolekciju, posteljinu, ručnike... Na razvoju
Brokula&Ž proizvoda, točnije jedinstvene
Brokula&Ž tkanine, radilo se više od dvije
godine u suradnji sa stručnjacima iz tekstilne tvrtke Lacuna, specijalizirane za odjeću s
posebnim certifikatima. Za razliku od ostalih modnih brendova, kod Brokula&Ž sve
bitno dolazi iznutra – visokokvalitetna tkanina iz organskog uzgoja, šivaju ga iskusne
domaće radnice i printevi se nalaze s unutarnje, umjesto s vanjske strane odjeće.
Najbolju uslugu hrvatskom zelenom gospodarstvu daje Bor-Plastika projektom Sojenica: Kolijevka civilizacije postaje turističko središte. Promatrajući današnje društvo
zatrpano obvezama, izloženo mnoštvu informacija i stresu, s manjkom i nemogućnošću kvalitetnog provođenja slobodnog
vremena, autori projekta došli su do zaključka kako bi kuća-sojenica bila idealno
rješenje za te probleme. Vlasnik kuće-sojenice ima priliku uživati u ljepoti prirode,
ne odričući se pritom životnog standarda
današnjeg doba. Briga o okolišu, odnosno
očuvanje prirode, neizostavan je segment
www.een.hr
6. svibnja 2013.
4 5
lenoga
Sign of Excellence. Nagrade će biti dodijeljene tijekom 4. zagrebačkog energetskog tjedna, a novi natječaj najavljen je za kraj ove godine
u životu svakog ekološki osviještenog ljudskog bića koje razmišlja o budućnosti, kako
svojoj tako i budućih generacija. Autori navode kako ovim projektom žele promovirati posebnost ovoga kraja u obliku kućice
smještene na rijeci, dostupne turistima tijekom cijele godine. Cilj projekta je obogaćivanje cjelokupne turističke ponude proizvodom moderne zelene tehnologije.
Najbolji proizvod hrvatskog zelenog gospodarstva je Telemetrijski hidrant tvrtke
EDC. Telemetrijski hidrant je uređaj implementiran u klasični protupožarni hidrant i
služi za dojavu informacija o tlaku u vodovodnoj mreži, kao i informacija o korištenju
hidranta u centar za daljinsko upravljanje i
nadzor. Za svoj rad koristi struju dobivenu
pretvorbom sunčeve energije u električnu
putem fotonaponskih ćelija smještenih na
kućištu hidranta, kao i punjivu bateriju za
rad u uvjetima slabe insolacije ili noći. Primjenom telemetrijskog hidranta moguće
je nadzirati stanje u vodoopskrbnoj mreži,
spriječiti nastanak puknuća cjevovoda, detektirati puknuće cjevovoda i neovlašteno
korištenje hidranta. Tim aktivnostima smanjuje se gubitak pitke vode iz vodovodne
mreže, ostvaruje se ušteda energije potrebne za pumpanje vode i održavanje tlaka u
sustavu. Telemetrijski hidrant je jedinstve-
no tehničko rješenje i prvo takvo na svjetskom tržištu.
Dobitnici nagrade Greenovation
2013. ostvarili su pravo na
besplatno petogodišnje
korištenje i isticanje oznake
Green Mark - Sign of Excellence,
pravo na povoljnije uvjete
sudjelovanja na Prvom
hrvatskom green-tech i greenlifestyle sajmu Greenvest:
Home Edition 2013, te pravo na
besplatno sudjelovanje na 38.
hrvatskom salonu inovacija s
međunarodnim sudjelovanjem INOVA 2013
Najbolja tehnologija hrvatskog zelenog
gospodarstva je projekt stambenih zgrada
na Trsatu-Rijeka u okviru pilot-projekta Inovativna stambena gradnja za Mediteran
- primjena Med načela tvrtke Dogma nekretnine. Projektom se želi promovirati kvaliteta stanovanja i prostora grada temeljenog na njegovoj povijesti, kulturi i baštini
uz suradnju svih dionika u gradnji i primje-
nom suvremenih tehnologija – implementacijom odnosno primjenom Smjernica za
inovativnu stambenu gradnju na Mediteranu primjenom Med načela – utvrđenih na
temelju pregleda inovativnih tehnologija.
Projekt stambenih zgrada na Trsatu provodi Dogma nekretnine u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci i Institutom Hrvoje Požar iz
Zagreba (izgradnja 22 stana i dva poslovna prostora, smještenih u dvije zgrade na
kampusu Sveučilišta u Rijeci) u okviru projekta Inovativna stambena gradnja za Mediteran primjenom Med načela.
lji web program hrvatskog zelenog gospodarstva je projekt elen.hep.hr – Izvor
električne energije – Portal za popularizaciju emobilnosti, HEP-opskrbe, članice
HEP Grupe. Osnovu projekta čini ideja da
se električna energija iz obnovljivih izvora koristi kao pogonsko gorivo za električna vozila. U korak s energetskom strategijom EU-a (20/20/20) HEP želi biti vodeći
u regiji na području elektromobilnosti u
izgradnji infrastrukture za punjenje električnih vozila, temeljene na konceptu naprednih elektroenergetskih mreža.
Najbolja marketinška kampanja hrvatskog zelenog gospodarstva je CroEcoSeat: ekološko prijenosno kartonsko sjedalo s inovativnim držačem za napitke
Ice studija. CroEcoSeat je novo i ekološki prihvatljivo prijenosno sjedalo s držačem za napitke. Može se koristiti za sve
vrste aktivnosti na otvorenom – svečanosti, festivale, izlete... Ovaj proizvod rješava problem dugotrajnog stajanja na raznim događanjima na otvorenom, gdje
umorni korisnici često sjedaju izravno na
pod. Ovim proizvodom prepoznat je i potencijalni problem neželjenog prolijevanja napitka odlaganjem na neravno tlo.
Proizvod je načinjen od recikliranog materijala i višekratno je upotrebljiv. Najbo-
Najbolji menadžer hrvatskog zelenog gospodarstva je David Burcar, voditelj projekta primjene mjera energetske učinkovitosti
na rasvjetnom sustavu pogona Elke Zagreb. Najbolji novinar hrvatskog zelenog
gospodarstva je urednica Branka Suvajac
iz web izdanja Poslovnog dnevnika, portala Poslovni.hr, a najbolji tim hrvatskog zelenog gospodarstva Zavod za materijale Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
za svoj projekt Eco-sandwich: Održivi predgotovljeni zidni panelni sustav od recikliranog agregata.
Posebnu nagradu Zelena gradnja dobiva
tvrtka Pjer za SQE tehnologiju gradnje
energetski učinkovitih objekata.
enterprise europe
EU NATJEČAJI
EU NATJEČAJI
Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted.
europa.eu.
Farmaceutski proizvodi
JZU Univerzitetska Klinika za Hematologija, Skopje, Makedonija, traži nabavu farmaceutskih proizvoda. Natječaj je otvoren
do 11. lipnja, a prijave na makedonskom
jeziku se predaju na JZU Univerzitetska
Klinika za Hematologija - Skopje, 17 Vodnjanska, For the attention of: Igor Ivanov,
Magda Dokovska, 1000 Skopje, FYR Macedonia, [email protected]. Više
podataka o nadmetanju na istoj adresi.
Usluge čišćenja
Mazowiecka Spółka Gazownictwa sp. z
o.o. Oddział Zakład Gazowniczy, Mińsk
Mazowiecki, Poljska, traži usluge čišćenja. Natječaj je otvoren do 24. svibnja, a
prijave na poljskom jeziku predaju se na
Mazowiecka Spółka Gazownictwa sp. z
o.o. Oddział Zakład Gazowniczy Mińsk
Mazowiecki, ul. Szczecińska 4, Contact
point(s): Dział Przetargów, For the attention of: Justyna Włodarczyk, 05-300 Mińsk
Mazowiecki, Poland, justyna.wlodarczyk@
msgaz.pl. Više podataka o nadmetanju na
istoj adresi.
Građevinski strojevi i oprema
PKP Polskie Linie Kolejowe S.A. Varšava,
Poljska, traži nabavu građevinskih strojeva i opreme. Natječaj je otvoren do
23. svibnja, a prijave na poljskom jeziku predaju se na PKP Polskie Linie Kolejowe S.A., Targowa 74, Contact point(s):
Warszawa, ul. Targowa 74, pokój 101, I
piętro, Segment E, For the attention of:
Agnieszka Polska, 03-734 Warszawa, Poland, [email protected]. Više podataka o
nadmetanju na istoj adresi.
Građevinske usluge
İBA Elektrik Üretim Madencilik ve Sanayi
Ticaret A.Ş., Ankara, Turska, traži izvođača
građevinskih radova. Natječaj je otvoren
do 1. srpnja, a prijave na turskom jeziku
predaju se na İBA Elektrik Üretim Madencilik ve Sanayi Ticaret A.Ş., Ceyhun Atif
Kansu Cad. No:106 Başkent Plaza Kat:8
Balgat/Ankara, For the attention of: Murat Ersungur, Yasemİn Eken, 06520 Ankara, Turkey, [email protected].
Više podataka o nadmetanju na istoj
adresi.
Usluge u građevini
Javna tvrtka za upravljanje cestama,
Skopje, Makedonija, traži arhitektonske,
projektantske, konstrukcijske i inspek-
cijske usluge. Natječaj je otvoren do 31.
svibnja, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Public Enterprise for
State Roads - Skopje, Str.Dame Gruev,
No. 14, Contact point(s): Preparation of
Project Documentation for Rehabilitation of Motorway A1 Section Miladinovci
– Kumanovo (Two Carriageways), 1000
Skopje, FRY Macedonia, zaklinab@roads.
org.mk. Više podataka o nadmetanju na
istoj adresi.
Usluge tiska
Centar za gradsku mobilnost, Sofija, Bugarska, traži usluge tiskanja i pripreme
materijala za tiskanje. Natječaj je otvoren
do 20. svibnja, a prijave na bugarskom
jeziku predaju se na Centar za gradska
mobilnost EAD202218735, bul. Kn. Marija Luiza, 84, otdel Obwestveni poricki, for
attention Veselina Dibova, Rozalina Georgieva, 1202 Sofia, Bulgaria. Više podataka na istoj adresi.
Prijevoz specijalnih tereta
Vlaamse Vervoermaatschappij - De Lijn,
Mechelen, Belgija, traži nabavu usluga
prijevoza specijalnog tereta. Natječaj je
otvoren do 21. svibnja, a prijave na flamanskom jeziku predaju se na Vlaamse
Vervoermaatschappij - De Lijn, Het Lijnhuis - Motstraat 20, For the attention of:
De Schutter Charis Désiré 2800 Mechelen, Belgium, mail: charis.deschutter@
delijn.be. Više podataka o nadmetanju
na istoj adresi.
Električni vodovi
Swissgrid AG, Frick, Švicarska, traži nabavu nadzemnih električnih vodova. Natječaj je otvoren do 10. svibnja, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na
Swissgrid AG, Dammstrasse 3, Postfach
22, Contact point(s): Zentraleinkauf Asset
Management, 5070 Frick, Switzerland,
[email protected]. Više podataka o nadmetanju na http://www.simap.
ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_
NR=770465.
POSLOVNE
PONUDE
IZ EU-a
POSLOVNE
PONUDE
IZ EU-a
Na internetskoj stranici www.een.
hr svakog mjeseca možete pronaći
najnoviju ponudu stranih tvrtki koje
su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj
stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na [email protected] uz broj
šifre ponude za koju ste zainteresirani.
Obrada metala (20130403038)
Poljska tvrtka specijalizirana za obradu
metala traži tvrtke koje žele outsourcing proizvodnje metalnih elemenata.
Tvrtka se nudi kao podizvođač, a proizvodi ventile za vodu (promjer veći od
100 mm), prototipove strojeva i opreme
za preradu, alat i instrumente za brodske motore.
Klaster MSP i obrazovnih
institucija (20130403020)
Srpski klaster osnovan 2011., koji okuplja mala i srednja poduzeća i obrazovne institucije s područja naprednih tehnologija, čija je misija usmjerena na to
da tvrtkama i zajednici pruža kvalitetne usluge u području profesionalnih
treninga, standardizacije, nacionalnog i
međunarodnog marketinga u cilju po-
većanja konkurentnosti. Klaster traži
partnere za joint venture.
Injekcijsko prešanje plastike
(20130402009)
Slovenska tvrtka s više od 20 godina
iskustva u proizvodnji tehnološki zahtjevnih proizvoda od svih vrsta termoplastike injekcijskim oblikovanjem/
prešanjem (injection moulding production), nudi svoje usluge kao podizvođač. Tvrtka nudi cijeli niz usluga razvoja
proizvoda od ideje do proizvodnje, mogućnost popravka, izmjene ili dorade na
postojećim alatima. Usluge se izvode na
modernim strojevima za injekcijsko prešanje od 50 do 150 tona, sa svom opremom za stabilan i kvalitetan proizvodni proces.
Vino (20130403045)
Tvrtka iz sjeverne Grčke, specijalizirana za
proizvodnju široke palete vina od lokal-
nih i regionalnih vrsta grožđa, kao i međunarodnih, traži partnera koji nude usluge trgovačkog posrednika (distribuciju).
Sustavi za filtriranje vode
(20130403006)
Grčka tvrtka za proizvodnju širokog raspona sustava za filtriranje vode koji daju
čistu i zdravu vodu najbolje kvalitete, zainteresirana je za pronalaženje distributera, veletrgovaca i/ili agenata.
IT rješenja (20130403039)
Poljska tvrtka, specijalizirana za razvoj IT
rješenja, pruža kompleksne usluge. Područje njihove stručnosti obuhvaća: online poslovanje, komponente reklamnih
kampanja i rješenja za poslovne korisnike. Raspon njihove ponude uključuje dizajn i razvoj mobilnih i internet platformi, pružajući napredne e-usluge u svim
novim tehnologijama. Tvrtka bi željela djelovati kao podizvođač za tvrtke iz
svih europskih zemalja.
Ručno izrađeni namještaj
(20130408009)
Grčka tvrtka specijalizirana za proizvodnju ručno izrađenog namještaja
traži veletrgovace i/ili distributere, kao
i dizajnere interijera i arhitekte koji se
bave kućnim ili uredskim namještajem,
kako bi surađujući proširili svoje poslovanje.
Biljni čajevi, ekstrakti, sirupi
za kašalj (20130405007)
Srpska tvrtka specijalizirana za proizvodnju biljnih čajeva i ekstrakata, sirupa za
kašalj, dodataka prehrani, za aromaterapiju i biljnu kozmetiku, traži distributera.
Alat za upravljanje
poslovnim procesima u lučkim
terminalima (20130405014)
Njemačka ICT tvrtka nudi učinkovit alat
za upravljanje, planiranje te kontrolu troškova i poslovnih procesa u lučkim terminalima. Alat omogućuje optimiziranje procesnih tokova, učinkovito
korištenje resursa i donosi visoku razinu transparentnosti u operativnom
postupku. Ponuda potencijalnim poslovnim partnerima u zemljama EU-a
i Turskoj uključuje sklapanje ugovora
franšiznog poslovanja, kao i distribuciju
i nadzor (podugovaranje) logističkih sustava, pogotovo za upravljanje, planiranje i kontrolu poslovnih procesa u lučkim terminalima na domaćim tržištima
partnera.
Makadamia orasi u
prahu i sušene borovnice
(20130408036)
Danski distributer različitih namirnica traži dobavljače prženih makadamia
oraha u prahu i suhih (dehidriranih) borovnica.
www.een.hr
6. svibnja 2013.
RAPEX
izvješće
RAPEX
izvješće
RAPEX (The Rapid Alert System for
Non-Food Products) je brzi sustav
za obavještavanje o svim opasnim
potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu
informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt
točaka i Europske komisije kako bi
se pokrenule mjere za sprečavanje
prodaje ili uporabe proizvoda koji
predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci
mogu se naći na web stranici: http://
ec.europa.eu/consumers/dyna/
rapex/rapex_archives_en.cfm.
1
4
2
5
Glazbena igračka - traktor s prikolicom i životinjama, brend Happy
Farm, model Activity Tractor, barkod
8499660211307. Proizvod predstavlja
rizik za korisnike jer ga je lako oštetiti
pri čemu se raspada na malene dijelove koje je moguće inhalirati ili progutati. (slika 1)
korisnike jer koža od koje je napravljen sadrži previsoku razinu kroma koji
može izazvati alergijske reakcije. (slika 2)
Dječje sandale, brend Lucky Joe,
model Art. No 150712.401, barkod
4752062020002. Proizvod je rizičan za
Kamp prikolice, brend Hymer, modeli Eriba Nova i Eriba Nova-S proizvedeni 2011 i 2012. godine. Proizvod
7
8
3
6
9
predstavlja rizik za korisnike jer zbog
pogreške u dizajnu grijač poda nakon
uporabe ili vožnje može doći u kontakt
s plastičnom izolacijom i zapaliti je. (slika 3)
Automobili, brend Toyota, modeli Corolla, Corolla Matrix i Voltz, proizvede-
6 7
ni između 28. prosinca 2001. i 3. svibnja 2004. godine. Proizvod predstavlja
rizik za korisnika jer se zatezač pojaseva
i zračni jastuk mogu pokvariti zbog kratkih spojeva na matičnoj ploči kontrolera
koje izazivaju druge električne komponente automobila. (Slike 4,5)
Univerzalni adapter za laptop, brend basicXL, model Universal notebook adapter
BXL-NBT-U03, barkod 5412810149995.
Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer
razmak između zavojnica transformatora
nije dovoljno velik pa može doći do električnog udara. (slika 6)
Zvečka, brend Jabadabado, model
M14031, barkod 7332599140311. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer je
drška zvečke predugačka pa može biti
progutana i izazvati gušenje djeteta.
(slika 7)
Motocikli Triumph, modeli Street Triple, Street Triple R, Daytona 675 i 675R,
Thunderbird i Thunderbird Storm, proizvedeni 2002. godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnike zbog moguće greške u kugličnim ležajevima koji
mogu otežati upravljanje motociklom.
(slike 8, 9)
Potražnja
za tehnologijama
Potražnja
za tehnologijama
Uputite upit na [email protected]
Informacijski i marketinški sustav za
primjenu u multimodalnom transportu (Ref: 13 ES 22C4 3S6P) 03/14 • Španjolska tvrtka koja se bavi redovitim prijevozom putnika i ima flotu od 305 vozila
opremljenih sustavom za iskorištavanje i
upravljanje transportom, traži dopunske
funkcije za korisnike informacijskih sustava, uključujući i nove aplikacije kao što
su vodič za kretanje, informacije o polascima i cijenama, naručivanje karata...
Tvrtka je zainteresirana za ugovor o komercijalizaciji s tehničkom podrškom i
sporazum o zajedničkom ulaganju i prilagodbi specifičnim potrebama.
Integrirani sustav upravljanja teretom
(Ref: 13 ES 22C4 3S7Z) 03/2014 • Špa­
njolska tvrtka traži tehnološka rješenja
koja bi mogla olakšati zajedničku logistiku, razmjenu, prijenos, skladištenje i zajedničku distribuciju tereta. Tvrtka traži
organizaciju koja može analizirati problem, istražiti i razviti tehniku i aktivnosti
kako bi se pronašlo odgovarajuće rješenje za specifične potrebe tvrtke.
Prilagođeni visokokvalitetni prozirni elementi (Ref: 13 FR 35k9 3RRU)
01/2014 • Mali proizvođač opreme za
robotiku u pomorskom sektoru traži visokokvalitetnog dobavljača prozirne
opeke, stakla ili lakih materijala. Prilagođeni jednodijelni element bit će integriran unutar daljinske konzole uređaja u
podmornici u svrhu omogućavanja bolje vizualne kontrole. Visoka preciznost
proizvodnje i mogućnost oblikovanja
nužni su uvjeti za postizanje optimalne
kvalitete vidljivosti. Kod proizvodne industrije očekuje se sporazum o podugovaranju.
Tehnologija, znanje i iskustvo za suho
recikliranje baterija (Ref: 13 TR 99PB
3S2B) 12/2013 • Tvrtka iz Turske traži rješenje za suho recikliranje baterija. Rješenje se može temeljiti na potpuno novoj
tehnologiji ili na poznatoj i već razvijenoj kemijskoj obradi ili drugim tehnologijama. Ovisno o pregovorima i fazi/razini tehnologije, turska tvrtka je otvorena
za ugovor o licenciranju ili zajedničkom
ulaganju, kao i za ugovor o proizvodnji i
prijenosu znanja i iskustva.
Traži se strateški partner za proizvodnju vrećice klase 2A za dvosmjerni
ventil za raspršivanje (Ref: 13 FR 38n0
3RV2) 06/2013 • Francuska farmaceutska tvrtka, specijalizirana za alternativnu
medicinu i fitoterapiju, razvila je izotonično rješenje za oralnu i nazalnu njegu. Kako bi se proizvod odvojio od propulzivnog sredstva, sačuvao kvalitetu i
omogućio korištenje raspršivača u bilo
kojoj poziciji, tvrtka traži partnera koji je
u mogućnosti proizvesti vrećicu za dvosmjerni ventil za raspršivanje za oralnu
i nazalnu njegu. Traži se ugovor o proizvodnji ili ugovor o komercijalizaciji s
tehničkom podrškom.
Izolacijski materijal visoke vrijednosti
s temperaturom otpora 90C (Ref: 13
NL 60FI 3RRC) 01/2014 • Nizozemska
tvrtka aktivna u projektiranju montažnih zgrada traži partnere za sudjelovanje
u industrijskom proizvodnom procesu
toplinske izolacije velikog spremnika za
skladištenje solarne energije. Tvrtka traži
proizvođača izolacijskog materijala visoke vrijednosti s otporom od 90C koji bi
se primjenjivao u toplinskoj izolaciji vodenog spremnika. Tvrtka traži ugovor o
licenciranju uz tehničku podršku.
Tehnologija zagrijavanja vode u
kombinaciji sa solarnom energijom
i prirodnim plinom (Ref: 13 RO 78EE
3S1X) 12/2013 • Rumunjska tvrtka koja
nudi inženjerska rješenja traži tehnologiju zagrijavanja vode. Tvrtka želi optimizaciju troškova za grijanje 70 kubika vode
na dan uvođenjem plina i solarnog sustava. Operativni princip tražene tehnologije je pokretanje plinskog bojlera u
slučaju nedostatka solarne energije. U
ovom trenutku postojeći bojler na prirodni plin je 645 kW.
Nove tehnologije za brzu online inspekciju hrane, pića i pakiranja (Ref:
13 GB 4103 3S0R) 03/2013 • Britanska
tvrtka s tehničkim resursima i potporom
velike skupine traži novu tehnologiju za
online inspekciju u proizvodnji hrane, pakiranju i srodnim tehnologijama u sektoru hrane i pića. Posebno su zainteresirani
za tehnologiju inspekcije folijom zapečaćenih proizvoda. Tvrtka traži partnere za
ugovor o komercijalizaciji s tehničkom
podrškom, licencni sporazum, zajedničko ulaganje, ugovor o proizvodnji i tehničku podršku.
Tehnologija za podizanje hidroponskih staklenika za povrće (Ref: 12 MK
82EX 3OUY) 10/2013 • Makedonska
tvrtka traži partnera koji može pružiti odgovarajuću tehnologiju za podizanje hidroponskog staklenika za povrće. Tehnologija bi već trebala biti uvedena na
tržište ili u testnoj fazi, ali spremna za korištenje. Tvrtka traži partnera za tehnički ugovor i/ili ugovor o komercijalizaciji s
tehničkom podrškom.
enterprise europe
6. svibnja 2013.
8
Radionica Strategija na A4
Europska poduzetnička mreža poziva na sudjelovanje na radionici Strategija na A4 - Kako napraviti jednostavan, a djelotvoran strateški plan na jednoj stranici. Radionica će se održati u četvrtak, 9.
svibnja 2013. godine u prostorima Znanstvenotehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci pod pokroviteljstvom Europske poduzetničke mreže
(European Enterprise Network-EEN http://www.
een.hr/)
svakodnevno provoditi, mjeriti rezultate i povremeno ih korigirati. Strateško planiranje još uvijek je jedan od najkorisnijih alata za upravljanje jer održava
fokus organizacije na onome što je zaista
bitno za poslovni uspjeh.
Radionica je namijenjena onima koji trebaju dobar poslovni plan ili strategiju, ali nemaju ni vremena ni energije tjednima razmišljati i pisati nešto što će, unatoč
dobrim idejama, na kraju ipak završiti u ladici.
Strategija na A4 je djelotvoran način izrade strateškog plana koji je: kratak – na
samo jednoj stranici, jasan i jednostavan – lako ga je razumjeti, objasniti i
vidjeti vezu između plana i aktivnosti,
provediv i mjerljiv – svaka provedbena aktivnost ima odgovornu osobu,
rok i pokazatelj rezultata.
Većina strateških planova su preopširni dokumenti koje je nemoguće provesti jer se svode na previše
preopćenitih preporuka, postavljaju previše prioriteta, nerazumljivi su pa djelatnici ne znaju što se od njih
očekuje te su toliko komplicirani da ih je nemoguće
Proces stvaranja strategije na A4 temelji
se na dva jednostavna pitanja: što i kako.
Što je uspjeh i kako ćemo ga ostvariti? I tjera
nas da donesemo teške odluke: da se ograničimo na opis uspjeha u jednoj rečenici i izbor
Energetska učinkovitost u
zgradarstvu
Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža partner je u organizaciji bilateralnih
poslovnih susreta gospodarstve-
manjeg broja ključnih ciljeva, da odredimo listu onoga što moramo i onoga
što nećemo raditi, a sve s ciljem da ostanemo fokusirani na one ideje,
poslove i strategije koje donose uspjeh.
Osim za izradu djelotvornih
strateških planova za velike
tvrtke, postupak izrade strategije na A4 je primjenjiv i
kod planiranja projekata te
izrade strategija za radne
grupe, odjele, mala poduzeća, obrte ili udruge.
Radionica Strategija na A4
namijenjena je poduzetnicima,
rukovoditeljima svih razina i voditeljima projekata.
Predstavljanje programa “Erasmus
za poduzetnike početnike”
Europska poduzetnička mreža i
Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj 22. svibnja s
početkom u 14 sati u Autonomnom
centru-ACT u Ulici dr. Ivana Novka
38 u Čakovcu organizira predstavljanje međunarodnog programa
mobilnosti među europskim poduzetnicima Erasmus za poduzetnike
početnike. Poduzetnici početnici i oni
koji to žele postati imat će priliku pro-
nika na temu energetske učinkovitosti u zgradarstvu, koji će se održati u Udinama, u Italiji, 17. svibnja
ove godine. Više informacija o susretima možete pronaći na www.b2match.
eu/energy-efficient-buildings. Pozivamo Vas da iskoristite priliku za uspostavu poslovne suradnje i prijavite svoje sudjelovanje. Dodatne informacije i
pomoć na [email protected], ili telefon
385 (0)51 209-154.
širiti svoje radno iskustvo, u trajanju od
jednog do šest mjeseci, uz iskusnijeg
i već etabliranog poduzetnika iz neke
druge zemlje Europske unije, te će naučiti kako voditi i razvijati vlastiti biznis. U projekt se mogu uključiti i hrvatski uspješni poduzetnici koji bi bili
domaćini poduzetnicima početnicima
iz drugih europskih zemalja, a time im
se pruža mogućnost internacionalizacije vlastitog poslovanja.
Zelena ekonomija u organizaciji Tera Poziv na međunarodnu konferenciju
“Poduzetništvo i inovacije”
Tehnopolisa u Osijeku
Tera Tehnopolis organizira u Osijeku radionicu Zelena ekonomija: EMAS
sustav, biootpad i sektor površinske
obrade kroz prava, obveze i usklađivanje s EU regulativom, namijenjenu
malim i srednjim poduzetnicima koji
svoje poslovanje ulaskom u Europsku
uniju moraju uskladiti s obvezama i
normama EU regulative u području
gospodarenja otpadom i sektoru površinske obrade materijala. Radionica
će se održati 22. svibnja, a teme koje će
biti prezentirane sudionicima obuhvaćaju EMAS sustav upravljanja okolišem
i usklađivanje s EU zakonima, ishođenje
potrebnih certifikata i dozvola, korištenje
biootpada kao obnovljivog izvora energije, te primjere dobre prakse.
Za sudjelovanje u radionici ne plaća se
kotizacija, a program, prijavnica i detaljne informacije bit će objavljene na stranicama www.tera.hr i dostupne upitom
na e-mail: [email protected].
Ministarstvo poduzetništva i obrta i Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) organiziraju međunarodnu konferenciju Poduzetništvo
i inovacije, koja će se pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske održati od 23. do 24. svibnja 2013. u
Dubrovniku u hotelu Dubrovnik Palace.
Konferencija je posvećena promociji inovativnog poduzetništva. Sudjelovanje je
otvoreno svim zainteresiranim stranama
iz zemalja članica UNECE-a, kao i ostalim
zemljama članicama Ujedinjenih naroda.
Zanimljivi i iskusni govornici, svjetski priznati stručnjaci s područja poduzetništva
Kalendar događanja u organizaciji EEN-a
7. svibnja - Konferencija Koliko smo spremni za EU
fondove, Zagreb
9. svibnja - Radionica Strategija na A4, Rijeka
10. i 11. svibnja - Dan Europe, Zagreb
14. svibnja - Seminar o EU servisima za olakšavanje
poslovanja na unutarnjem tržištu, Zagreb
15. svibnja - Info dan CIP Eko-Inovacije, Zagreb
17. svibnja - Poslovni susreti Energetska učinkovitost
u zgradarstvu, Udine, Italija
22. svibnja - AgroB2B@NSFair, Novi Sad, Srbija
22. svibnja - Radionica Zelena ekonomija, Osijek
22. svibnja - Erasmus za poduzetnike početnike,
Čakovec
23.-24. svibnja - Konferencija Poduzetništvo i
inovacije, Dubrovnik
4. lipnja - Erasmus info dan, Zagreb
24.-28. lipnja - Online Green Economy & Sustainable
Energy in Croatia Summit, Zagreb
3. srpnja - Konferencija Zastupanje interesa hrvatskog
gospodarstva na europskoj razini, Zagreb
i inovacija garantiraju da će konferencija potaknuti raspravu o politikama i dobrim praksama koje se provode vezano
za promociju inovacija i potražiti odgovore na pitanje kakvu ulogu ima inovacijska politika u kreiranju boljeg okruženja
za poduzetništvo, poboljšanju financiranja inovativnog razvoja i olakšavanju pristupa poduzetnika relevantnim znanjima
i vještinama. Više informacija na: http://
www.minpo.hr/default.aspx?id=282. Za
dodatne informacije možete se obratiti voditeljici odjela Snježani Ivić Pavlovski na tel.: 01/6109 243; e-mail: snjezana.
[email protected].
Prilog EEN info
ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA
Glavni urednik
Darko Buković
Urednik priloga
Krešimir Sočković
PREDSTAVLJAMO 13
www.privredni.hr
Broj 3776, 6. svibnja 2013.
( 30.000 čitatelja
mjesečno ima Auto-Info.hr
Auto-Info, Križevci
( 10 ha površina
imanja Šimanović
Turističko-seljačko gospodarstvo Šimanović, Donja Zdenčina
Netaknuta priroda u
blizini metropole
Online mjesto za limene
ljubimce
Portal je pokrenut s ciljem kvalitetnog informiranja javnosti o
zbivanjima u automobilskoj industriji, ponajprije u segmentu
automobila i lakih teretnih vozila
P
ortal Auto-Info.
hr s radom je počeo 2006. godine.
Njegov izdavač je tvrtka Smart Media iz Križevaca. O portalu trenutačno brinu tri zaposlenika,
uz nekoliko vanjskih suradnika, a ima otprilike
30.000 čitatelja mjesečno.
Danijel Tomić, glavni
urednik, kaže nam kako
je portal pokrenut s ciljem
kvalitetnog informiranja
javnosti o zbivanjima u
automobilskoj industriji,
ponajprije u segmentu au-
Tekstovi na portalu
pisani su kako bi
ih mogli shvatiti i
muškarci i žene
tomobila i lakih teretnih
vozila. Portal stoga prikuplja najzanimljivije vijesti
i novitete iz te industrije
na jednom mjestu. “Osim
toga, radimo i samostalne
recenzije novih i rabljenih
automobila kako bi se potencijalni kupci mogli informirati o njima prije
kupnje”, ističe Tomić.
Premda mnogi misle
kako je portal usmjeren na
muški dio čitateljske publike, to nije tako. “Naši
su tekstovi uglavnom razumljivo pisani kako bi ih
mogli shvatiti i muškarci i
žene svih godišta”, napominje.
Mjestom koje portal
zauzima na našem tržištu
je zadovoljan, ponajprije
zbog toga što je izgrađen
dobar odnos s čitateljima.
“Problemi u poslovanju
dolaze isključivo od odnosa oglašivača prema internetskim medijima općenito. Premda imamo dosta
oglašivača, i dan-danas,
iako je 2013. godina, često moramo objašnjavati
prednosti internet medija
naspram klasičnih specijaliziranih tiskovina. Drugi problem je ekonomska
depresija koja već godinama traje i koja je stvorila začarani krug u gospodarstvu – manje se troši
i manje ulaže, pa tako i u
marketing od kojeg se mi
financiramo”, objašnjava.
Nema mjesta
netrpeljivosti
Mogući rast, nastavlja,
trenutačno vidi u videooglašavanju na njihovu YouTube kanalu. Jer
kroz taj kanal kombinira
se klasično banner oglašavanje i ono u videozapisima. “Smatramo da će se
u skoroj budućnosti sve
više oglašivača okrenuti
ovom načinu komuniciranja s potencijalnim kupcima zbog toga što konzumenti nemaju dovoljno
slobodnog vremena na
raspolaganju za gledanje TV emisija u određeno vrijeme ili čitanja novina od početne do zadnje
strane. Stoga željeni sadržaj traže preko interneta u razdoblju kada ulove
vremena.” Odnos s konkurencijom je, dodaje,
odličan. “U ovoj se branši više-manje svi znamo
i družimo pa mjesta netrpeljivosti jednostavno
nema.”
Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju ne
očekuje značajnije promjene u poslovanju portala. “Možda neki strani mediji dođu na naše tržište.
Međutim, smatramo kako
je konkurencija zdrava i
dobra za napredak”, kaže
Tomić.
Osim YouTube kanala
AutoInfoTV, koji je predstavljen nedavno, ekipa
koja stoji iza portala trenutačno radi na novom
projektu - magazinu o modernim uređajima poput
tableta i pametnih telefona. (B.O.)
Gosti na imanju imaju mogućnost izbora bogatog rekreacijskog
programa koji, među ostalim, uključuje mogućnost rada na
polju s domaćinima te šetnju netaknutom prirodom
U
prigorskoj ravnici, na pola
puta od Zagreba do Karlovca, nalazi se
mjesto Donja Zdenčina i
u njoj Seljačko-turističko gospodarstvo Šimanović. To je gospodarstvo
osnovano 1997. godine
kako bi njegovi vlasnici mogli prodavati višak
vlastitih proizvoda, posebice vina, ali i domaćih
poljoprivrednih proizvoda. Na imanju površine
10 hektara zaposlena je
cijela obitelj Šimanović majka, otac, sin i snaha.
“Na osam hektara površine proizvodimo autohtone
poljoprivredne proizvode.
Od svih naših proizvoda,
čak 90 posto njih koristi
se za hranu i piće za naše
goste”, rekao nam je Božidar Šimanović, vlasnik
imanja.
Ovo seljačko-turističko gospodarstvo pruža gostima niz usluga boravka
na tom imanju. Domaćini
goste dočekuju domaćim
aperitivima i vinom vlastite proizvodnje, a u gastro
ponudi posjetiteljima nude
domaće specijalitete. Gosti na imanju imaju i mogućnost izbora bogatog rekreacijskog programa koji,
među ostalim, uključuje
mogućnost rada na polju s
domaćinima te šetnju netaknutom prirodom. Za zainteresirane goste organizira se jednodnevni izlet u
šumu u kojoj se nalazi poučna staza.
Mogućnost lovnog
turizma
“Osim vikendaša koji nam
dolaze na odmor, najviše
se bavimo organiziranjem
škole u prirodi, ali radimo
i razne domjenke do 50
osoba. Najčešće nam dolaze Zagrepčani, ali i gosti
iz cijele Hrvatske. Oni koji
žele, mogu i prespavati na
našem imanju”, istaknuo
je Šimanović. Dodao je
kako se u kući nalaze jedna dvokrevetna, dvije trokrevetne i jedna peterokrevetna soba, a sve imaju
svoj sanitarni čvor i zasebni ulaz. Sve sobe imaju kategoriju tri zvjezdice. Za
djecu je napravljena posebna ponuda, pa tako ona
mogu razgledati domaćinstvo te upoznati domaće
životinje, posebice rode i
lastavice koje su se nastanile na njihovom imanju.
Govoreći o planovima za budućnost, Šimanović je rekao kako bi njegova obitelj željela da
njihovo seljačko-turističko
gospodarstvo u budućnosti posjećuje više stranaca
nego do sada. Za sada na to
imanje najčešće dolaze Talijani i to zbog lovnog turizma. Za posjetitelje se organiziraju i tečajevi tkanja
kako bi oni mogli vidjeti,
ali i naučiti kako se od lana
proizvodi platno. Tako gosti mogu razgledati prostor
s tkalačkim stanom na kojem se mogu okušati u izradi narodnih nošnji i ručnim radovima iz Zdenčine
i okolice. Vlasnici seljač-
Gosti se na
tkalačkom stanu
mogu okušati u
izradi narodnih
nošnji i ručnim
radovima
ko-turističkog gospodarstva Šimanović rade isključivo prema najavama zbog
toga što, kako kažu, dosta
vremena provode na poljoprivredi pa ne žele da ih
gosti čekaju. Božidar Šimanović kaže kako je njihovo imanje vrlo lako naći
jer je ono jedan kilometar
udaljeno od prvog izlaza
s autoceste od Zagreba do
Karlovca. (S.P.)
14 HRVATSKA & REGIJA
Moody’s spustio ocjenu za dvije razine
Privredni vjesnik
Broj 3776, 6. svibnja 2013.
( 65,8 mil KM ( 44:44:12
lanjski gubitak Aluminija
njegova nova vlasnička struktura
Mostarski Aluminij
I Sloveniji rejting na
razini “smeće”
Američka
bonitetna
agencija Moody’s snizila
je prošloga utorka kreditni rejting Slovenije za
dvije razine, s Baa2 na
Ba1, svrstavši je time u
“smeće”, odnosno među
rizične dužnike s negativnim izgledima. Negativni izgledi znače da će
Moody’s ovaj rejting u
srednjem roku možda još
i sniziti.
Razlog loše ocjene je
stanje u slovenskim bankama i pogoršanje javnih financija. Loši krediti u slovenskim bankama,
koje uglavnom kontrolira država, iznose gotovo
petinu ekonomije - financijski sektor, uglavnom u
vlasništvu Nove Ljubljanske banke, Nove KBM i
Abanka Vipa, trenutačno
se guši u oko sedam milijardi eura loših kredita.
Rejting je Sloveniji
srozan nakon tjedana kri-
tika investitora, Europske unije i analitičara koji
su upozoravali da je vlada premijerke Alenke Bratušek spora u donošenju
strogih mjera kojima bi se
riješili problemi u bankama.
Ranije tijekom dana,
Ljubljana je na tržištu dobila šest milijardi dolara
u ponudi za petogodišnje
i desetgodišnje dolarske
obveznice denominirane s prinosom od oko 5
i 6,125 posto. No, odluka američke agencije prisilila je slovenske vlasti da na brzinu odustanu
od emisije državnih obveznica. Druge agencije
nisu toliko stroge prema
Sloveniji. Fitch Ratings
i Standard & Poor’s dale
su joj ocjenu više, “A-”,
što je i dalje u “investicijskoj” kategoriji rezerviranoj za pouzdane dužnike.
(A.M.)
*vijesti
Prijelazi Bijača i
Gradiška do kraja
lipnja
Međunarodni
granični prijelaz Bijača kod
Ljubuškog bit će završen
na vrijeme, prije nego što
Hrvatska i službeno uđe u
EU, ustvrdili su predstavnici Vijeća ministara BiH
i vlade Federacije BiH nakon što su obišli gradilište
i razgovarali s predstavnicima izvođača JP Autoceste FBiH i financijera
radova Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Granični prijelaz Bijača
i sve pristupne ceste bit
će pušteni u promet prije
1. srpnja. Istovremeno će
biti okončana rekonstrukcija i proširenje međunarodnog graničnog prijelaza Bosanska Gradiška.
Ukoliko se ove prognoze ostvare, izvoznicima će
posao biti znatno olakšan.
Dobit Solane Tuzla
1,3 milijuna KM
Solana Tuzla je prema revidiranom izviješću prošlu godinu završila s neto
dobiti od 1,32 milijuna konvertibilnih maraka
(KM), što je bolji rezultat
nego 2011. godine kada je
profit iznosio 1,05 milijuna KM. U 2012. godini
Solana je ostvarila ukupni
prihod od 27,5 milijuna
KM, što je manje nego u
2011. godini kad su prihodi iznosili 28,8 milijuna KM, ali su zato rashodi lani bili nešto manji u
odnosu na godinu ranije i
iznosili 26,2 milijuna KM.
Vlasnici Federacija BiH, mali
dioničari i Republika Hrvatska
Vlada FBiH i mostarski Aluminij nadomak dogovora o definitivnoj strukturi
vlasništva što će, između ostalog, donijeti nižu cijenu struje, brži rast i
financijski oporavak tog najvećeg bosanskohercegovačkog izvoznika
Zdravko Latal
[email protected]
U
prava mostarskog Aluminija
i vlada Federacije Bosne i Hercegovine
nadomak su rješenja 16
godina dugog vlasničkog
spora i potpisivanja dogovora o strukturi vlasništva najvećeg izvoznika
u BiH. Kako je priopćio
direktor Aluminija Ivo
Bradvica nakon Skupštine dioničara, na kojoj su
usvojeni poslovni rezultati za 2011. i 2012. godinu,
na sastanku s predsjednikom vlade FBiH Nerminom Nikšićem usuglašena je struktura vlasništva
tvrtke prema kojoj bi vlada FBiH i mali dioničari
postali vlasnici po 44 posto udjela, dok bi Vladi
Republike Hrvatske pripalo preostalih 12 posto
dionica. Time će prvi put
od obnove rada kombinata 1997. godine biti omogućen normalan rad i rast
proizvodnje, jer neće više
postojati opterećenja koja
nisu imala nikakve veze s
poslovanjem. “Točku na
i” trebaju još staviti vlada i parlament FBiH. Nakon toga će, ako sve prođe
prema dogovoru, Agencija za privatizaciju FBiH
napraviti potrebne vla-
sničke korekcije i omogućiti Registru vrijednosnih
papira BiH da odmah registrira dionice i dioničare Aluminija.
Dogovorom je učinjen
još jedan veliki korak prema stabilizaciji i unapređenju poslovnih aktivnosti nakon prošlogodišnjeg
gubitka od 65,8 milijuna
konvertibilnih maraka.
Učinjen prvi korak,
čeka se vlada
Naime, vlada FBiH će
preko nadležnog ministarstva utjecati na federalni FERK da se snizi i
Hrvatske su vlasti
poslale jasnu
poruku kako su
odlučne zaštititi
svoj kapital u BiH
ujednači cijena električne energije za sve velike
potrošače kod Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, ali i
na područjima Federacije koji se strujom opskrbljuju kod EP BiH. Na
pomolu je rješenje još
jednog ne malog spora, a
to je problem prava bivših djelatnika Aluminija koji su nakon izbijanja
rata bili otpušteni i više
nisu bili primljeni na posao.
Prvi korak prema međusobnom
razumijevanju
je učinjen, ali je neizvjesno kada će se taj dogovor naći na sjednici vlade koja se, zbog političkih
svađa i međusobnih tužbi
ministara Ustavnom sudu,
podijelila na dva tabora i
sastaje se u punom sastavu samo kad su u pitanju izvanredne okolnosti,
kao što je to nedavno bilo
izglasavanje zakona o povoljnijem odlasku u mirovinu branitelja, što je bio
uvjet za nastavak stand-by
aranžmana s MMF-om. U
suprotnom bi, kako su tvrdili predlagatelji zakona,
bankrotirala ne samo Federacija BiH nego i srpski
entitet i BiH u cijelosti.
Jasna poruka
Hrvatske
Ako se sve završi “miroljubivo” na vladi i
parlamentu, te ako se
prihvati dogovor menadžmenta Aluminija i premijera Nikšića i ako njihovi prijedlozi, posebice
oni vezani za cijenu struje, budu prihvaćeni, ne bi
trebalo doći do najavljenog gašenja dijela elektrolitičkih ćelija i smanjenja
proizvodnje, pada izvoza i
otpuštanja radnika.
U paketu rješenja ne
malo mjesto zauzima i
Hrvatska. Iz Aluminija je
priopćeno da su hrvatske
vlasti poslale jasnu poruku kako su odlučne zaštititi svoj kapital u Bosni i
Hercegovini i kako je Zagreb spreman iznaći način za reguliranje odnosa
s Aluminijem i nakon ulaska Hrvatske u EU. No, iz
Aluminija je odgovoreno
da ako Hrvatska ne želi izgubiti ovaj kombinat kao
kupca struje, odnosno opskrbljivača sirovinom za
šibenski TLM, te velikih poslovnih aranžmana brojnih hrvatskih tvrtki, kao što su Luka Ploče
i HŽ, ponajprije bi morala sniziti cijenu struje koju
HEP prodaje Aluminiju
gotovo po istim cijenama
koju kupuju od EP-a HZ
HB i EP-a BiH. Naime, realizacijom dogovora između Aluminija i vlade FBiH
o smanjenju cijene struje EP HZ HB i HEP bi na
osnovi zakonskih odredbi morao uravnotežiti cijenu električne energije s
onom u BiH. Po porukama
iz Aluminija u odnosima s
Hrvatskom ima i niz drugih rješenja, od prijenosa
12 posto vlasničkog udjela Aluminija s države na
HEP, do poticaja HBOR-a
preko TLM-a.
15
www.privredni.hr
Broj 3776, 6. svibnja 2013.
( 7000 zaposlenih ( 83% prihoda
u Cimosu (od toga 3000 u Sloveniji)
*vijesti
ostvaruje poslovima za automobilsku industriju
Slovenija: slučaj Cimos
Stižu računi za
politička posredovanja
Slovenija je došla u obvezu pomagati onima koji su pomagali kada je trebalo spašavati
još veće pogorelce
godine, koji se tada lako
financirao
dostupnim
kreditima.
Franjo Kiseljak
[email protected]
P
riča o tome kako
je Cimos došao u
položaj tražiti od
države spas od sloma dodjelom tako osebujne financijske pomoći da će
na nju prethodno trebati pribaviti pristanak Europske komisije, djeluje
gotovo nestvarno. Cimos
je konglomerat sa 7000
zaposlenih, od toga 3000
u Sloveniji. Većinu prihoda (83 posto) ostvaruje poslovima za automobilsku industriju. Dok je
Cimosova tvornica
ima toliko narudžbi
da Grupa ostaje
i dalje među
vodećim slovenskim
izvoznicima
tržište gutalo automobile, bilo je dobro i za etabliranog liferanta sklopova i ugradbenih dijelova.
Toliko je bilo dobro da je
država upregnula Cimos
u spašavanje posrnulih
poduzeća u srodnim djelatnostima.
Dobra vremena, loša
vremena
U 2001. godini Cimos je
dokapitalizirao ljevaonicu
tvornice Titan te otvorio
proizvodnu liniju u Mariboru, na zgarištu TAM-a.
Godinu dana kasnije konvertirao je potraživanja
prema Ljevaonici Vuzenica u kapital. U svim tim
“sanatorskim dilovima” s
državom bilo je očito i ne-
kih usputnih pogodnosti
koje su se tadašnjem vodstvu Cimosa počele sviđati, pa su s istovjetnom
praksom krenuli i u prostore bivše zajedničke države.
Cimos je 2014. godine
preuzeo dvije trećine velike ljevaonice u Kikindi.
Zatim je na red došla ljevaonica Krušik - precizni
lijev iz Mionice kraj Valjeva. Uslijedilo je i otvo-
renje tvornice u Vojvodini
- Sečanj. Prije toga Cimos
je iz stečajne mase kupio
Litostroj E.I. Nova akvizicija postala je Litostroj
Power, koji se u 2006.
ojačao kupnjom ČKD
Blansko Engeneeringa.
Početak
investicijske groznice seže u 2001.
godinu kada je Cimos u
okviru hrvatske privatizacije preuzeo Labinprogres TPS.
Nažalost, cijeli taj
akvizicijski zanos prošao je bez ikakve korelacije s očekivanim financijskim rezultatima.
Investicije od Dravograda do Kikinde i Valjeva nisu bile plodonosne.
Štoviše, zavile su Cimos
u crne brojke. Financijski dug skupine Cimos
iznosi 408 milijuna eura.
Današnji dug peterostruko je veći od duga 2005.
Mura opet u financijskom škripcu
Odvjetnica Mojca Lukančić i njezin partner Nigel
Buxton zajednički su kupili 2011. godine iz stečajne
mase zdravu jezgru Mure. Država je novim vlasnicima tom prigodom odobrila 5,8 milijuna eura subvencija, uz uvjet da sljedećih pet godina zadrže na poslu
približno 1500 radnika. U Muri sanacijski džoker nisu
uspjeli iskoristiti. Zaposlenici AHA Mure prekinuli su rad 25. travnja na dva sata u znak
prosvjeda što nisu dobili polovicu obećane plaće. Najavili su da će štrajkati 6. svibnja ne
dobiju li do tada drugu polovicu plaće. Zbog pomanjkanja narudžbi uprava razmišlja o otpuštanju dijela radnika. “Dugoročno toliki broj zaposlenika, koliko ih danas radi u Muri,
nije održiv”, potvrdio je direktor Matjaž Hudopisk. Mura je bila više puta na finacijskoj
infuziji. U siječnju 2003. Muru je sanirao Borut Meh sa 10 milijuna eura državne pomoći. Paradržavni fond SOD dao je Muri u kolovozu 2009. godine 1,5 milijuna eura za isplatu plaća, nakon čega je nekoć poznata odjevna tvrtka s više od 4000 zaposlenih otišla
u stečajno restrukturiranje koje je država potkrijepila sa 5,8 milijuna eura subvencija.
Porezni obveznici
daju 35 milijuna
Banke su u međuvremenu
zatvorile slavinu. Uspjele
su smijeniti šefa uprave te
pridobiti državu za oblik
sanacije u kojem će porezni obveznici sudjelovati
sa 35 milijuna eura kredita radi ublažavanja problema likvidnosti. Prva
faza smije trajati najdulje šest mjeseci. U drugoj
fazi Cimos vraća 35 milijuna eura zajma bankama
i državi, koje taj isti iznos
odmah pretvaraju u dokapitalizaciju. Vlada Alenke Bratušek u financijskim problemima do guše
bila je prinuđena na sanacijski ustupak zbog velikog broja zaposlenika
koji imaju što raditi. Cimosova tvornica ima toliko narudžbi da Grupa
ostaje i dalje među vodećim slovenskim izvoznicima. Cimos je dobio
novu priliku. Međutim,
oprezni se pitaju - znaju
li u tvornici i oni oko nje
iskoristiti novu mogućnost? Odmah i odgovaraju - prilika je iskoristiva
samo uz odlučnost da se
cijeli postupak izvede u
skladu sa sljedećim načelima: vlasnici koji su doveli poduzeće u insolventnost gube sve, vjerovnici
pretvaraju dugove ili dio
njih u kapital i time preuzimaju odgovornost za
daljnju sudbinu poduzeća. Državni ulog vraća se
prihodima od kasnije prodaje.
Najbolje plaćena
uprava Krke
Među tvrtkama prve kotacije na Ljubljanskoj
burzi najbolje je plaćena
uprava farmaceuta iz Novog Mesta. Uprava Krke
imala je lani 2,29 milijuna eura primitaka. Upravi je isplaćeno 1,4 centa na svaki euro dobitka.
Prema takvom mjerilu,
najjeftinija bila je uprava
Triglav osiguranja. Njeni
članovi dobili su na euro
dobiti 1,1 cent plaće. Nasuprot tome, Gorenje je
imalo “skupu” upravu.
Ukupno nije stajala mnogo (1,17 milijuna eura),
ali je zbog iznimno skromne dobiti (0,3 milijuna eura) upala u nepovoljan omjer dobiti i plaća.
Na svaki euro dobiti imala je četiri eura bruto primitaka.
Opet o birokratskim
preprekama
Predsjednik
Slovenije Borut Pahor morao je
u Berlinu odgovarati na
pitanja Angele Merkel
koja se najviše zanimala za odnos nove slovenske vlade prema stranim
ulagačima. Njemačku je
kancelarku najviše zanimalo misli li vlada ozbiljno s privlačenjem stranih
investicija te što kani učiniti na uklanjanju birokratskih prepreka za koje
Angela Merkel smatra da
ih je još uvijek previše.
Pošta Slovenije
u dobitaškim
gabaritima
Pošta Slovenije, izrazito prodorna u širenju
e-poslovanja, ostvarila
je u siječnju i veljači 1,7
milijuna eura dobiti prije oporezivanja. Pošta
očekuje u 2013. godini
oko tri milijuna čiste dobiti. Toliko je dobiti bilo
preklani na ukupnim prihodima od 228 milijuna
eura.
16 STIL
*vijesti
Ovogodišnji dobitnici
Zlatne penkale
Dobitnici grand prix nagrade Zlatna penkala za
2012. godinu koju Hrvatska turistička zajednica
dodjeljuje stranim novinarima za najveći doprinos promidžbi hrvatskog
turizma u svijetu su Marie Claire Digby, novinarka The Irish Times Magazina i Verica Marušič,
novinarka slovenske TV
postaje Vaš kanal. Mary
Claire Digby često piše
o enogastronomiji, a ima
i svoju tjednu kolumnu
pod nazivom Food File.
Zlatnom penkalom nagrađena je za tekst objavljen
u The Irish Times Magazineu u kojem opisuje gastronomsku ponudu Istre.
Verica Marušič dobila je
Zlatnu penkalu za polusatnu emisiju V objemu
hrvaških mest.
Suradnja ACI-ja i
Lega Navale Italiana
Predsjednik Uprave ACIja Bruno Bonifačić i nacionalni predsjednik talijanske nautičke udruge
Lega Navale Italiana
Franco Paolo potpisali su
dokument o strateškoj suradnji tih dvaju velikih
nautičkih sustava. Tim će
sporazumom članovi ACI
Cluba i Lega Navale Italiana moći ostvarivati poseban sustav pogodnosti
u čak 107 marina s više
od 14.000 vezova na obje
strane Jadrana.
Loreko sajam u
Bjelovaru
U Bjelovaru se 25. i 26.
svibnja održava Sajam
lova, ribolova, ekologije i
ruralnog turizma Loreko.
Sajam sadrži niz atraktivnih sadržaja koji su na
bilo koji način vezani uz
lov, ribolov, prirodu, ekologiju i turizam. Tijekom
sajamskih događanja organiziraju se razne izložbe i natjecanja, primjerice
izložba žive divljači, konja i opreme za konje.
Privredni vjesnik
Broj 3776, 6. svibnja 2013.
( 16,2 mil noćenja
lani zabilježeno u našim kampovima
Kamping turizam
Još smo među najskupljima
Prema analizi ADAC-a, Hrvatska je u ovoj godini na četvrtom mjestu među europskim kampovima po
visini cijena boravka. Prosječna cijena boravka u hrvatskim kampovima iznosi 34,19 eura
gu Europe, te je to sada
postala Švicarska s prosječnom dnevnom cijenom od 46,27 eura, što je
35 posto više nego u Hrvatskoj. Zanimljivo je da
su cijene u kampovima u
zemljama nama važnog
njemačkog govornog područja na samom kraju lista skupoće. Tako se Austrija nalazi na devetom
mjestu s dnevnom cijenom od 31,20 eura, dok
je Njemačka na 10. mjestu sa 27,90 eura”, rekao
je Adriano Palman, direktor Kamping udruge
Hrvatske (KUH).
Sanja Plješa
[email protected]
U
hrvatskim kampovima je tijekom protekle
godine zabilježeno 16,2
milijuna ili 25,9 posto od
ukupnih turističkih noćenja u našoj zemlji. Od
toga, jednu trećinu ii 33,4
posto ostvarili su Nijemci.
Ako se tome dodaju noće-
Italija je ove godine
izgubila primat
najskuplje zemlje u
kampingu Europe
nja austrijskih turista koji
također dolaze s njemačkog govornog područja,
dolazi se do 42 posto od
ukupnih noćenja koja su
ostvarili turisti iz tih dviju zemalja.
Za Hrvatsku je posebice značajna objava analize cijena kampiranja u
europskim zemljama koju
redovno godišnje objavljuje ADAC, jedan od najpriznatijih kamping vodiča njemačkog govornog
područja. Tako je prema
analizi ADAC-a, Hrvatska u ovoj godini na četvrtom mjestu među europskim zemljama po visini
cijena boravka u kampovima. Prosječna cijena
boravka u hrvatskim kampovima iznosi 34,19 eura.
Konkurentski talijanski
kampovi nalaze se na drugom mjestu prema visini
cijena jer su 21 posto skuplji od naših, pa tako tamo
prosječna dnevna cijena
boravka iznosi 41,49 eura.
Cijene boravka kampista
u ostalim konkurentskim
mediteranskim zemljama
niže su od hrvatskih, pa se
tako Španjolska nalazi na
petom mjestu s dnevnom
cijenom od 32,89 eura,
dok je Francuska na sedmom mjestu s dnevnom
cijenom boravka u kampu
od 32,09 eura.
“Italija je ove godine izgubila primat najskuplje zemlje u kampin-
Oprezno s cijenama
Pojašnjavajući
ovogodišnje cijene boravka u
kampovima, Palman je
istaknuo kako će dvije
odrasle osobe s desetogodišnjim djetetetom u glavnoj sezoni prosječno morati izdvojiti 32,74 eura za
noćenje u nekom od europskih kampova. Ta cijena obuhvaća parcelu,
vozilo, dodatna davanja,
struju, toplu vodu za tuširanje i boravišnu pristojbu. Zanimljivo je i to što
je - promatrajući ADACove analize kretanja cijena u kampovima u Europi - Hrvatska u razdoblju
od 2010. do 2013. prosječno godišnje povećala
cijenu kampova tek za jedan posto, ali ipak i s tako
skromnim postotkom zemlja smo koja je na Mediteranu najviše povećala cijene kamping usluga.
Tako je primjerice prosječna godišnja promjena
cijena kampiranja u Italiji u zadnje tri godine nula
posto, što znači da su cijene u teoriji ostale nepromijenjene. U Francuskoj
je prosječna godišnja cijena boravka u kampovima
u tom razdoblju pala dva
posto, a u Španjolskoj tri.
Naime, kako je rekao
Palman, te su zemlje zbog
tržišnih problema bile primorane snižavati cijene
kampiranja. “Očito je da
su, unatoč investicijama,
svi bili veoma oprezni s
cijenama što je rezultat
opće krize i stoga opreznijeg pristupa cjenovnoj
politici i poskupljenjima
smještaja u kampovima”,
zaključio je Palman.
li 979,8 milijuna kuna te
su bili 11 posto veći u odnosu na godinu ranije. U
Valamarovim turističkim
objektima u 2012. zabilježeno je 4,09 milijuna
noćenja, osam posto više
nego 2011. Pritom se u
njihovim hotelima u Poreču i Dubrovniku bilježio
rast noćenja od devet posto, u Rapcu pet posto, a
na Krku dva posto. Kako
kažu u Valamar Adria holdingu, ove će se godine
uložiti oko 170 milijuna
kuna u podizanje kvalitete poslovnih objekata. Pritom će se u objekte tvrtke
Riviera Adria uložiti 120
milijuna kuna, a u objekte
iz sastava tvrtke Dubrovnik-Babin Kuk oko 50 milijuna kuna. (S.P.)
Financijski rezultati Valamar Adria holdinga
Prihodi i dalje rastu
Turistička tvrtka Valamar Adria holding od
siječnja do ožujka ove
godine ostvarila je 28,3
milijuna kuna konsolidiranog prihoda što je 40
posto više nego u istom
lanjskom
razdoblju.
Istodobno su konsolidirani prihodi od prodaje iznosili 22,6 milijuna kuna i
bili su 43 posto veći nego
u tri mjeseca 2012., objavili su iz Valamar Adria
holdinga. U turističkim
objektima iz tvrtkina sastava u promatranom je
ovogodišnjem razdoblju
zabilježeno 64.557 noćenja ili 97 posto više nego
lani. Razlog tome je bolja popunjenost kapaciteta i prodajna aktivnost u
segmentu sportskih grupa, ali i dolazak grupa tzv.
specijalnog interesa te ranije otvaranje objekata
zbog drukčijeg rasporeda
ovogodišnjih blagdana,
posebice Uskrsa. Promatrajući bez konsolidacije,
Valamar Adria holding je
u tri ovogodišnja mjeseca ostvario dva milijuna
kuna ukupnih prihoda što
je 34 posto manje nego
u istom razdoblju prošle godine. Ukupni prihodi su manji zbog smanjenja financijskih prihoda.
Tijekom protekle godine,
konsolidirani prihod Valamar Adria holdinga iznosio je 1,05 milijardi kuna
što je 14 posto više nego
2011. Pritom je konsolidirana neto dobit iznosila 63,6 milijuna kuna, a
operativna dobit 47 milijuna kuna. Lani su prihodi od prodaje iznosi-
HRWWWATSKA 17
www.privredni.hr
Broj 3776, 6. svibnja 2013.
( 238 mil kn
*vijesti
neto dobit (34,7% manja nego u prvom kvartalu lani)
Hrvatski Telekom
Manja dobit, ali i prihodi
Poslovanje vodećeg pružatelja telekomunikacijskih usluga u nas ponovno je bilo pod
utjecajem usporenog gospodarstva te pojačanog pritiska regulative i konkurencije
Boris Odorčić
[email protected]
N
eto dobit Hrvatskog Telekoma
u prvom tromjesečju iznosila je 238
milijuna kuna i bila je za
34,7 posto manja u odnosu na isto razdoblje u
2012. godini. U promatranom je razdoblju HT,
vodeći pružatelj telekomunikacijskih usluga u
nas, zabilježio pad prihoda: oni su iznosili 1,69
milijardi kuna te su bili
za 6,1 posto manji u odnosu na isto tromjesečje lani.
Ivica
Mudrinić,
predsjednik
Uprave
HT-a, kaže kako je poslovanje ovog telekoma
ponovno bilo pod utjecajem usporenog gospodarstva te pojačanog pritiska
regulative i konkurencije.
“U takvom teškom okruženju pojačali smo napore na održavanju i rastu
baze korisnika te promoviranju proizvoda za širokopojasni pristup i televiziju”, ističe on.
Ukupni konsolidirani
troškovi redovnog poslovanja HT-a prije amortizacije povećani su za 5,2
posto, na 1,12 milijardi
kuna. Ponajprije, to je rezultat rezerviranja troškova za isplatu otpremnina
(60 milijuna kuna) u ovoj
godini koji su tretirani kao
jednokratne stavke i većih
materijalnih troškova.
Ukupni troškovi zaposlenika pak povećani
su za 14,5 posto i iznosili su 326 milijuna kuna.
Ako se isključe otpremnine, troškovi zaposlenika
bili su manji za 19 milijuna kuna, zahvaljujući
provedbi programa smanjenja broja radnika u prvom tromjesečju, navodi
se u nerevidiranim rezultatima kompanije za prvi
kvartal.
Više usluga u oblaku
Kapitalna ulaganja HT-a
u prva tri mjeseca bila su
znatno veća nego u istom
razdoblju 2012., ponajprije kao posljedica tekućih strateških projekata
(uvođenja širokopojasnih
usluga u pokretnoj mreži...) koji su u tom kvartalu lani bili odgođeni
ili im je bio promijenjen
raspored.
Prvi čovjek HT-a dodaje kako kompanija nastavlja s provođenjem
strateške vizije s ciljem
rasta, razvoja inovativnih
proizvoda i tarifa kojima
se zahtjevi privatnih i poslovnih korisnika stavljaju u središte svih njenih
aktivnosti. “To uključuje tarife prilagođene korisnicima,
kombinirane ponude, pilot-projekt
mobilnog plaćanja na temelju NFC tehnologi-
je koji je u tijeku i sve
veći broj usluga u oblaku”, napominje Mudrinić
dodavši kako se nastavlja
s provedbom pilot-pro-
Ako se isključe
otpremnine,
troškovi zaposlenika
bili su manji za 19
milijuna kuna
jekta TeraStream, najnaprednijeg koncepta uspostavljanja mreže koja
omogućuje jednostavnu
implementaciju i integraciju naprednih usluga te
mnogostruko veće pristupne brzine.
4G mobilna mreža
HT će istovremeno ulagati
u 4G mobilnu mrežu nove
generacije i migraciju korisnika nepokretne mreže na onu koja se temelji
na internetskom protokolu
(IP). Inače, glavna skupština dioničara sazvana je za
17. lipnja kada će se, među
ostalim, odlučivati o isplati dividende u ranije predloženom iznosu od 20,51
kune po dionici. Vlasnicima jednog paketa od
69 dionica to će popraviti
budžet za 1415,19 kuna.
HAKOM
Italija i dalje “odašilje” smetnje
Talijansko ministarstvo
zaduženo za upravljanje radiofrekvencijskim
spektrom, što uključuje i
uklanjanje smetnji stranim državama, nedavno
je izvijestilo Hrvatsku
agenciju za poštu i elektroničke
komunikacije (HAKOM) o poduzetim radnjama. Te radnje
bi trebale dovesti do uklanjanja prisutnih smetnji i
osiguravanja kvalitetnog
prijama hrvatskih televizijskih programa na području Istre. U dopisu je
navedeno kako su određeni odašiljači u sjevernom
dijelu Italije ugašeni ili
su im sustavi prilagođeni
kako bi prema Hrvatskoj
zračili manjom snagom.
Mjerenjem su potvrđeni navodi talijanske strane, priopćio je HAKOM,
ali je i zaključeno kako je
učinak navedenih aktivnosti nedostatan za smanjenje ometanja prijama
hrvatskih programa.
Valja spomenuti i to da
talijanska administracija u slučajevima smetnji
u frekvencijskim područjima koja nisu radio i televizija postupa u skladu
s međunarodnim pravilima. Nedavna smetnja na
pomorskom kanalu namijenjenom sigurnosti plovidbe i spašavanju, koja
je prijavljena talijanskoj
strani nakon što ju je HA-
KOM utvrdio kao smetnju iz te zemlje, uklonjena
je u rekordnom roku - isti
dan po slanju prijave.
Podsjetimo,
problemi
sa smetnjama hrvatskim
multipleksima digitalne
televizije traju od kraja
2010. godine, kada je Italija započela svoj prelazak na digitalno odašiljanje programa.
Inače, samo u 2012. godini HAKOM je poslao 196
prijava smetnji hrvatskim
televizijskim odašiljačima. (B.O.)
Priprema, pozor – sat!
Hrvatska akademska i
istraživačka mreža CARNet pokrenula je natjecanje Priprema, pozor - sat!,
koje je namijenjeno svim
nastavnicima u osnovnim
i srednjim školama u Hrvatskoj. Cilj natjecanja je
unaprijediti proces učenja
i poučavanja korištenjem
digitalnih nastavnih materijala. Za sudjelovanje
u njemu nužno je objaviti
barem jedan digitalni nastavni materijal na Portalu
za škole. Nastavnici koji
to imaju mogu se prijaviti odmah. Oni pak koji do
sada nisu izradili i objavili
materijale mogu to učiniti
do 16. rujna.
Pametnim telefonom
do kampa
Kamping udruženje Hrvatske (KUH) izdalo je
novu, poboljšanu inačicu
aplikacije Camping Croatia na hrvatskom jeziku.
Aplikacija, koja je namijenjena za korištenje na iPhone i Android mobilnim
uređajima, na jednom mjestu objedinjuje podatke o
većini hrvatskih kampova
i kamp naselja. Inače aplikacija je, osim na hrvatskom, dostupna na još pet
jezika - engleskom, njemačkom, talijanskom, slovenskom i nizozemskom.
Usluge za bolju
zaštitu
Vipnet je povodom 10.
obljetnice strateškog partnerstva s tvrtkom Vodafone na domaće tržište uveo
pet novih usluga koje služe za zaštitu korisnika pametnih telefona i tableta.
Posebna je pažnja posvećena zaštiti najmlađih uz
besplatnu aplikaciju Vodafone Guardian koja roditeljima i djeci omogućava
korištenje pametnih mobilnih uređaja na siguran
i odgovoran način te štiti
svakoga tko je žrtva mob­
binga ili prima neželjene
pozive i poruke. Ostale usluge su Vodafone Protect,
Vodafone Contacts, Vodafone Discover i Vodafone
My Web.
18 PST!
KNJIGOMETAR
Pripremila:
Vesna Antonić
Iris Murdoch
ODRUBLJENA GLAVA
Naklada Ljevak
U ovom romanu Iris Murdoch iznosi zamršenu priču o ljubavi, preljubu, incestu, prevari, samozavaravanju, ljubomori i
pokušaju samoubojstva - stilom prožetim ironijom i satirom te zapletom i brojnim preokretima. U većini njezinih
romana glavni lik je i najveći manipulator, no ovdje ne znaš
tko koga pokušava izmanipulirati – počevši od glavnog junaka Martina Lynch – Gibbona, njegove supruge Antonije i
njezinog ljubavnika i psihoanalitičara Palmera Andersona
te Andersonove sestre, antropologinje Honor Klein.
Ivan Pavao II.
Muško i žensko stvori ih
Verbum
“Muško i žensko stvori ih” prvobitni je naslov koji je Ivan
Pavao II. dao svojem djelu o tjelesnoj dimenziji ljudske
osobnosti, spolnosti, braka i celibata. Objavljivanjem ovog
drugog sveska hrvatski čitatelji imaju dostupnu cjelovitu
Teologiju tijela Ivana Pavla II. Dok se u prvom svesku iznosi
teološka i antropološka pozadina naučavanja o spolnosti,
u upravo objavljenom drugom svesku zahvaća se u konkretno življenje spolnosti.
Katarina Luketić
BALKAN: OD GEOGRAFIJE DO FANTAZIJE
Algoritam
Budući da je prva sveobuhvatna studija balkanizma, ova
knjiga donosi sažeti pregled discipline, povijesne resemantizacije pojma Balkan i njegovih izvedenica, da bi se
koncentrirala na hrvatsku balkansku traumu. U zaključnom poglavlju Katarina Luketić pokazala je kamo su esencijalizacije i narativizacije - odreda na tragu demonizacije
te pojednostavljivanja i banaliziranja Balkana i svega balkanskoga - dovele i kamo opet mogu voditi.
Privredni vjesnik
Broj 3776, 6. svibnja 2013.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
Metalni proizvodi
CMC Sisak, Sisak, www.
cmccroatia.com. Tvrtka
nudi usluge na području crne metalurgije u strojogradnji, brodogradnji,
graditeljstvu, naftnoj industriji,
mostogradnji,
kao i u ostalim granama
gospodarstva. Imaju ISO
9001 standard i API standard, licencije API 5L i
API 5 CT za čelične bešavne cijevi koje se primjenjuju u naftnoj industriji. Kontakt: Dragutin
Bauman, dbauman@vcs.
hr, +385 44 565450.
Ulična rasvjeta
Rabbit, Wroclaw, Poljska, www.rabbit.pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom
sustava za kontrolu i nadzor ulične rasvjete. Nudi
svoje proizvode svim zainteresiranim poslovnim
subjektima u Hrvatskoj.
Rabbit posjeduje ISO
9001:2000. Kontakt: Swietlana Zajdel, si@rabbit.
pl, +48 71 3285065, +48
508 344645.
Suradnja u stakleničkom
uzgoju
KGP Greenhouses, Lodz,
Poljska,
www.kgpgreen houses.com. Tvrtka se
bavi gradnjom staklenika
u cijelome svijetu. Rade
i na dobavi materijala
za grijanje, ekraniranje,
sjenčanje,
osvjetljavanje, navodnjavanje, zamagljivanje, gnojenje, auto-
matiziranje, upravljanje
klimom, uređaja za sortiranje, pakiranje, njegu,
prijevoza unutar zemlje te
mnogo drugih komponenti i materijala koji se koriste u staklenicima. Tvrtka
gradi i oprema staklenike,
a daju i savjetodavne usluge o stakleničkom uzgoju povrća. Za klijente
iz Hrvatske nude pomoć
u prikupljanju sredstava
iz Europske unije za gradnju staklenika u suradnji s
konzalting tvrtkama koje
će pripremiti potrebnu dokumentaciju te poslovni
plan na hrvatskom jeziku.
Kontakt: [email protected], [email protected].
Autooprema
Auto Kontakt, Zagreb,
w w w. a u t o k o n t a k t . h r,
je hrvatski proizvođač,
izvoznik, uvoznik i distributer u području autoindustrije. Proizvodi kutije prve pomoći, tekstilne
autotepihe, autopresvlake i setove obvezne autoopreme. Traži kvalitetne tvrtke iz inozemstva
zainteresirane za distribuciju svojih proizvoda. Kontakt: Neven Dežđek, info@autokontakt.
hr, +385 1 2921976.
Suradnja
Terra, Stumi, Ukrajina,
www.terrapumps.com.
ua. Tvrtka je proizvođač
pumpi, kompresora, re-
zervnih dijelova za pumpe tipa PE, SE, D, zrakopraznih pumpi... Rade na
zamjeni dijelova i detalja,
obavljaju remont električnih motora i njihovih rezervnih dijelova (koluta,
radnih kotača, rotora, ležaja s unutarnjim promjerom od 50 do 750 mm).
Tvrtka želi naći poslovnog partnera za isporuku opreme i rezervnih dijelova toplocentralama,
tvrtkama metalne i kemijske industrije, šećeranama... Kontakt: terranasos2007@yandex. ru,
+380 542 640432.
Sadnice
Geront, Kaštel Novi,
www.rasadnik-geront.
hr. Tvrtka je proizvođač
sadnica voćaka i maslina. Proizvodi visokokvalitetni sadni materijal, sukladno pravilima struke,
koristeći suvremene metode uzgoja. Nudi veliki
izbor sorti šljive, višnje,
trešnje, marelice, jabuke, kruške i masline. Tvrtka nudi stručnu i tehničku
pomoć prilikom planiranja i podizanja višegodišnjih nasada (voćnjaka),
kao i usluge obrade tla, pripreme
za sadnju, sadnju i održavanje
voćnjaka. Kontakt:
Mate Žanić, info@
rasadnik-geront.hr,
+385 21 230169, +385 99
3333884.
IZBOR IZ NADMETANJA
Katja Lange-Müller
Bijesne ovce
Fraktura
Soja Krüger, kći jedne od najistaknutijih partijskih funkcionarki u Istočnom Berlinu, prebjegla je u zapadni dio grada.
Proživjevši prilično buran život s “one strane”, na pragu četrdesete Soja nalijeće na dva razuzdana mladića i privlači
njihovu pozornost. Nakon zajedničkog izlaska poziva ih u
svoj stančić, a jedan od njih, Harry, više nikad neće otići
iz njezina života. Harry skriva mnoge tajne i očekuje da će
mu Soja pomoći da izbjegne povratak u zatvor...
Lena Jurić, Darko Jurić
SNAGA SIROVOG
Hrvatska
Plastični kontejneri
Čistoća Zadar nabavlja
plastične kontejnere zapremnine 1100 litara. Rok
dostave ponuda je 20.
svibnja.
Termos posude
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja
termos posude. Rok dostave ponuda je 17. svibnja.
Planetopija
Računalna oprema
Sirovo je konačno i kod nas pronašlo svoje mjesto visoko
na ljestvici zdravih načina prehrane, a sve to uvelike zahvaljujući i Leni i Darku Juriću koji su svoju ljubav prema
sirovojelstvu pretvorili u kulinarsku čaroliju. Svoju umješnost u osmišljavanju neodoljivih sirovih jela odlučili su
podijeliti s čitateljima koje svojim savjetima pozivaju da i
sami isprobaju raznovrsne delicije pripremljene sa živom
hranom, čiji su pozitivni učinci na zdravlje i opće dobro stanje nadaleko poznati.
Oprema za videokonferencije
Jadrolinija nabavlja računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 21. svibnja.
Hrvatski zavod za telemedicinu nabavlja opremu za videokonferencije. Rok dostave ponuda je
16. svibnja.
Uredski namještaj
Ministarstvo gospodarstva nabavlja uredski namještaj. Rok dostave ponuda je 21. svibnja.
Soboslikarski radovi
Nacionalni park Brijuni
nabavlja soboslikarske radove. Rok dostave ponuda je 17. svibnja.
Regija
Održavanje IBM opreme
Hrvatske Telekomunikacije u Mostaru nabavljaju usluge održavanje IBM
opreme. Rok dostave ponuda je 27. svibnja.
Videokasete
Radiotelevizija BiH nabavlja profesionalne videokasete. Rok dostave ponuda je 29. svibnja.
Ugradnja i nabava klimauređaja
Metalurško-tehnološki
fakultet u Podgorici nabavlja usluge održavanje
i ugradnje klima-uređaja. Rok dostave ponuda je
13. svibnja.
Uniforme
Sekretarijat Sudskog Saveta Kosova nabavlja uniforme za sudove. Rok
dostave ponuda je 10.
svibnja.
Briefing e-servisi d.o.o.
tel.: 01/5501-511
fax.: 01/5501-555
[email protected]
www.briefing-nadmetanja.hr
19
www.privredni.hr
Broj 3776, 6. svibnja 2013.
TV emisija pretočena u knjigu
STEČAJEVI
NEKRETNINE
DRAŽBE
Vrijeme je za gospodarstvo:
24
priče
o
uspjehu
Na prodaju bolnica,
šuma i dio ulice
Park, zgrada stare bolnice i parkiralište prodaju se u Kraljevici za 16,4
milijuna kuna. Ukupna
površina nekretnine iznosi
4770 četvornih metara. U
naravi je to parkiralište površine 498 kvadrata, park
od 1066 četvornih metara,
okoliš površine 1647 četvornih metara i bolnica od
1542 kvadrata. Objekt je
zatvoren i izvan funkcije.
Dražbovno ročište održat
će se 7. svibnja u 10 sati
na Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kurelca 3/V., u
sobi 31. Nekretnina se ne
može prodati ispod jedne
trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina od 10
posto procijenjene vrijednosti uplaćuje se na račun Suda broj 23900011300002256, s pozivom na
broj 1157-13.
Četiri peradarnika, zgrada za pakiranje jaja,
zgrada za uredske prostore i jedna stara urušena kamena kuća te
pripadajuće zemljište u
naselju Gata-Blato na
Cetini. Sve zajedno pro-
cijenjeno na četiri milijuna kuna. Dražba će se održati 13. svibnja u 9 sati na
Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, u sobi 53/
II. Nekretnina se ne može
prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevinu od 10 posto
utvrđene vrijednosti treba
uplatiti na račun Suda br.
2390001-1300000195 model 00, šifra 88, poziv na
broj 201-562-09.
Livada, dvorište i poslovna zgrada u Pustodolu Začretskom, u Općini Sveti Križ Začretje,
vrijedni šest milijuna
kuna. Površina nekretnine je 7632 četvorna metra. Dražba će se održati
8. svibnja u 8 sati na Općinskom sudu u Zaboku, u
sobi 12. Jamčevina iznosi 10 posto, a nekretnina se
ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti.
Dio ulice, stambeno-poslovni objekt i dvorište
u Virovitici, procijenjeni
na 2,1 milijun kuna. Površina nekretnine je 644
četvornih metara. Ročište za dražbu održat će se
10. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Virovitici, Masarykova 8, u sobi
12. Nekretnina se ne može
prodati za manje od jedne
trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10
posto.
Šuma u naselju Krnica, u
Općini Marčana, u Istarskoj županiji, prodaje se
za 10,9 milijuna kuna.
Ukupne je površine 73.339
četvornih metara. Dražba
će se održati 13. svibnja u
12.30 sati na Općinskom
sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, u sobi 4. Šuma se na
ovom ročištu može prodati najmanje za jednu trećinu procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10
posto, a treba je uplatiti račun Suda broj 23900011300002176, s pozivom na
broj 2-2591-10 i predočiti
sucu prije dražbe.
Zgrada, skladište i pripadajuće zemljište u Petrijevcima, Osječko-baranjska županija, za 1,6
milijuna kuna. Površina
nekretnine je 5742 četvorna metra. Ročište za dražbu održat će se 13. svibnja
u 12 sati na Trgovačkom
sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, u sobi 40/II. Dodatne
informacije o nekretnina-
ma mogu se dobiti od stečajnog upravitelja na broj
098/373 128. Jamčevina
iznosi 10 posto.
Upravna zgrada, zgrade
za proizvodnju i skladištenje te dvorište i građevinsko zemljište u Valpovu, procijenjeni na 15,2
milijuna kuna. Površina
nekretnine iznosi 12.538
četvornih metara. Budući
da predstavlja gospodarsku cjelinu, nekretnina će
se i prodavati kao cjelina.
Dražba će se održati 13.
svibnja u 12 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku,
Zagrebačka 2, soba 40/II.
Jamčevina iznosi 10 posto
procijenjene vrijednosti.
Zemljište,
poslovni
objekt i hale za proizvodnju u Zagvozdu za 13,4
milijuna kuna. Površina cijele nekretnine iznosi 20.703 četvorna metra.
Ročište za prodaju održat
će 15. svibnja u 12 sati na
Trgovačkom sudu u Splitu,
Sukoišanska 6, u sudnici
22. Jamčevina je 10 posto.
Kuća i dvorište u Hruškovcu, Općina Rakovec,
u Zagrebačkoj županiji,
prodaje se za 2,4 milijuna kuna. S okućnicom nekretnina se prostire na 4859
četvornih metara. Dražba
će se održati 14. svibnja
u 9.45 sati na Općinskom
sudu u Jastrebarskom, braće Kazića 6, u sobi 11.
Nekretnina se ne može
prodati ispod jedne trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.
Osiguranje se uplaćuje na
račun Suda broj 23900011300000339, s pozivom
na broj 04-35-45110-6548.
Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan predočiti sucu
prije nego što sudac pristupi dražbi.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom
postupku (www.hgk.hr)
Ovo je drukčiji pristup gospodarstvu od onog
prevladavajućeg u hrvatskim medijima, lišen površnosti,
žutila i aferaštva
U
vremenu u kojem
živimo,
puna informacija - posebno o svemu
što se događa u gospodarstvu i oko njega - vrijedi više. Otvoren razgovor
o gospodarstvu i njegovim uspjesima, planovima
i problemima, na žalost
gospodarstvenika, rijedak
je primjer u elektroničkim
medijima. TV emisija Vrijeme je za gospodarstvo,
koja se u 2012. počela prikazivati na više televizijskih postaja, ušla je eto i u
svoju drugu godinu emitiranja.
Često se pitamo tko su
ljudi koji nas mogu izvući iz krize i recesije? Odgovor je gospodarstvenici
– svi mali i veliki poduzetnici, obrtnici. Taj se odgovor mogao iščitati i iz odabira gostiju prve sezone
gospodarskih razgovora
Darka Bukovića, poduzetnika iz različitih djelatnosti koji su dokazali da znaju, koji su se svemu lošem
oduprli i odupiru znanjem
i radom.
Sada su televizijski
razgovori sa 24 ugledna hrvatska poduzetnika
objedinjeni u knjizi istoimena naslova, kao putokaz i podsjetnik svima koji
se bave privatnim poduzetništvom da postoje teški dani, ali da treba uvijek
imati vjere u sebe. I donositi odluke. Sam naziv
knjige i emisije – Vrijeme je za gospodarstvo
– poruka je za koju
autor vjeruje da svima nama mora postati mantra. Jer,
gospodarstvo je
svima izvor,
bez njega se
ne može razvijati ni
država
ni društvo, a
istodobno to gospodarstvo i ljudi koji rade,
napose vlasnici, marginalizirani su u javnosti.
Doza optimizma
Sugovornici Darka Bukovića su pokretači pozitivnih ekonomskih promjena, ljudi koji su se svemu
oko nas, pa i recesiji, oduprli radom. Razgovori s njima razotkrivaju ne
samo kako se probijati
kroz gustiš svakodnevnih
poslovnih izazova koje
pred njih baca konkurencija, nego i kako unatoč
svim teškoćama napredovati, zapošljavati, ostvarivati dobit i isplaćivati plaće kojima će radnici biti
zadovoljni.
Čitajući knjigu, čovjek osjeća dozu optimizma koja je itekako potreb-
na ne samo hrvatskom
gospodarstvu, nego i cijelom hrvatskom stanovništvu, kako to ističe i recenzentica Mirjana Čižmešija
s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Jednostavno, ovo je drukčiji pristup
gospodarstvu od onog
prevladavajućeg u hrvatskim medijima, lišen površnosti, žutila i aferaštva.
Knjiga je to za čitanje, ponovno iščitavanje i stalno podsjećanje, te svakako preporuku prijateljima,
kaže recenzent dr. Božo
Skoko.
Darko Buković u
ovoj je knjizi okupio tek
dio dobrih priča kakvima
obiluje hrvatsko poduzetništvo. Njihova je poruka
jasna: vrijeme je za gospodarstvo. Trajno. (D.Ž.)
Sugovornici Darka Bukovića
•Vlado Krauthaker, vlasnik i direktor
Vinarstva i podrumarstva Krauthaker
•Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Spin
Valisa
•Tomislav Galović, vlasnik tvrtke Kulin
•Dubravka Lekić, vlasnica Termi Jezerčica
•Mirko Tunjić, predsjednik Uprave EHN
Croatia
•Petar Lovrić, suvlasnik Ekusa i Kadusa
•Zvonko Popović, vlasnik tvrtke Kanaan
•Zoran Šimunić, vlasnik tvrtke Naše klasje
•Jadranka Boban Pejić, vlasnica Biovege
•Vitomir Klasić, vlasnik Ivanićplasta
•Frane Franičević, predsjednik Uprave
RASCO-a
•Bernarda Cecelja, vlasnica tvrtke
Bernarda
•Nikola Nemčević, predsjednik Uprave
Spider Grupe
•Tomislav Knezović, vlasnik Kvadre
•Mario Lešina, predsjednik Uprave Midala
•Murat Pašić, osnivač Sheriff Ex-Im
•Mirko Jakopčić, vlasnik Javora i
Svetoivančanke
•Goran Šutalo, vlasnik Color Emajla
•Nenad Nizić, vlasnik Vestibul Palace
hotela
•Zlatko Ravlić, vlasnik Ravlić mesne
industrije
•Marin Bosotina, vlasnik tvrtke Chrono i
medicinskog centra Analiza
•Stjepan Getoš, vlasnik OTOS-a
•Ljubo Glibota, vlasnik tvrtke Ma.Co.T
•Ivan Slamić, glavni direktor Tvina
20 SVIJET FINANCIJA
( 1,2%
Privredni vjesnik
Broj 3776, 6. svibnja 2013.
( oko 2%
rast BDP-a u 2014.
inflacija iduće godine
Ekonomski institut, Zagreb
Ove godine pad BDP-a od 0,5 posto
Povećanje izvoza, posebno turističkog prometa, trebalo bi iduće godine osnažiti rast koji, međutim, neće donijeti
oporavak osobne potrošnje, koja će i dalje ostati slaba prije svega zbog visoke nezaposlenosti
S
obzirom na to da
u gospodarstvu
i dalje prevladavaju negativni trendovi,
Ekonomski institut, Zagreb u najnovijem je broju publikacije Croatian
Economic Outlook Quarterly, snizio prognoze rasta i za ovu godine očekuje pad od 0,5 posto BDP-a
(prije tri mjeseca očekivao se pad od 0,2 posto),
a za iduću godinu rast od
1,2 posto. U ovoj se godini očekuje nastavak smanjenja domaće potražnje,
pri čemu bi osobna potrošnja mogla pasti oko
dva posto, državna jedan
posto, a za oporavak investicija morat će se pričekati 2014. godina. Iduća bi godina ipak trebala
pružiti povoljnije međunarodne okolnosti budući
da se očekuje ubrzavanje
rasta globalnog gospodarstva te jačanje oporavka u eurozoni. Osim toga,
očekuje se intenziviranje
domaćih investicija po-
Nezaposlenost će
ostati na stopi iznad
20 posto u ovoj i
idućoj godini
taknutih Vladinim aktivnostima, ali i članstvom
u Europskoj uniji. Povećanje izvoza, posebno turističkog prometa, trebalo
bi osnažiti rast koji, međutim, neće donijeti oporavak osobne potrošnje.
Ona će i dalje ostati slaba, prije svega zbog visoke nezaposlenosti koja
će ostati na stopi iznad 20
posto u ovoj i idućoj godini. Inflacija bi se trebala nastaviti snižavati na
oko dva posto u 2014., a
tečaj bi trebao ostati stabilan.
Nužan sveobuhvatan
paket reformi
Nakon uravnoteženja salda tekućeg računa bilance
plaćanja u prošloj godi-
ni, u ovoj i idućoj godini
očekuje se pozitivan saldo od oko 0,5 posto BDPa, i to zbog sporijeg rasta uvoza od izvoza i rasta
prihoda od turizma. Analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb navode kako
su prognoze pripremljene
pod utjecajem dviju ključnih neizvjesnosti - učinaka priključivanja EU-u
i potencijala rasta hrvatskog gospodarstva. S priključivanjem EU-u hrvatski bi izvoz u zemlje Cefte
mogao biti smanjen zbog
gubitka preferencijskog
statusa, dok će se na domaćem tržištu hrvatski
proizvođači suočiti s pojačanom konkurencijom.
Pozitivni učinci zbog pojačanog interesa ulagača i
turista mogli bi biti snažniji nego što je pretpostavljeno u sadašnjim prognozama. Procjenjuje se da je
nedostatak stabilnih i održivih izvora rasta ključan
izazov za Hrvatsku u sadašnjoj situaciji. Ocjenjuje se da ekonomska politika nije učinila dovoljno
da ukloni postojeće prepreke rastu. Donošenje
sveobuhvatnog paketa reformi uz vjerodostojan
plan njihove provedbe pomoglo bi zadobivanju povjerenja tržišta i građana
s ciljem obnavljanja rasta
i zapošljavanja. Takav bi
paket bio vjerodostojniji ako ga podrže Europska
komisija i MMF, a mogao
bi omogućiti i povoljnije
financiranje.
Industrijska proizvodnja
Hrvatska narodna banka
U ožujku rast
4,1 posto
Bruto inozemni dug
44,6 milijardi eura
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za ožujak, industrijska je proizvodnja
zabilježila rast na godišnjoj razini od 4,1 posto
prema kalendarski prilagođenim indeksima.
Razmjeno visokoj stopi
rasta zasigurno je pridonio i učinak baznog razdoblja te kontinuirani pad
industrijske proizvodnje
koji, uz iznimku kolovoza
prošle godine i ovogodišnjeg siječnja, traje još od
siječnja 2012. U razdoblju
od siječnja do ožujka, industrijska proizvodnja zabilježila je rast u odnosu
na isto lanjsko razdoblje
od 1,1 posto, što je prvi
put od 2010. godine. Nadalje, prema desezoniranim indeksima na mjeseč-
Prema podacima Hrvatske narodne banke ukupan bruto inozemni dug
potkraj ovogodišnjeg siječnja iznosio je 44,6 milijardi eura, što je za
335 milijuna eura manje nego krajem prosinca, čemu je pridonio ponajprije nastavak
smanjenja duga banaka
i javnih trgovačkih društava.
U odnosu na siječanj
2012. godine, bruto inozemni dug u apsolutnom
je izrazu niži za 1,2 milijarde eura ili za 2,6 posto.
Tome je najviše pridonijelo razduživanje financijskog sektora, odnosno banaka. Vanjski dug banaka
potkraj siječnja je iznosio 9,1 milijardu eura, što
je za 2,6 milijardi eura ili
noj je razini industrijska
proizvodnja povećana za
dva posto.
Promatrajući prema
GIG-u, rast je zabilježen u
kategorijama u kojima je
u prošlogodišnjem ožujku zabilježen razmjerno
snažan pad. Proizvodnja
intermedijarnih proizvoda porasla je za 10,2 posto
godišnje, dok je u ožujku 2012. ostvaren pad od
14,2 posto, proizvodnja
energije porasla je za 13,8
posto, dok je godinu dana
ranije pala za 16,7 posto.
Ostale kategorije GIG-a
zabilježile su pad, kapitalni proizvodi od 8,2 posto,
proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju
pala je 5,6, a proizvodnja
netrajnih proizvoda za široku potrošnju 2,3 posto.
Prema NKD-u prerađivačka industrija porasla je
za 1,6 posto godišnje, pri
čemu je snažan rast zabilježen u kategorijama
proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda
(91,9 posto), proizvodnje
osnovnih farmaceutskih
proizvoda i farmaceutskih
pripravaka (22,3 posto)
te proizvodnje strojeva i
uređaja (43,2 posto). Kod
rudarstva i vađenja zabilježen je pad po godišnjoj
stopi od 2,9 posto, dok je
kod opskrbe električnom
energijom zabilježen rast
od 20,6 posto.
za 22,5 posto manje nego
na kraju lanjskog siječnja.
Ujedno, inozemni dug banaka na najnižoj je razini
od listopada 2008. godine.
Razduživanje banaka vidljivo je i iz slabe kreditne
aktivnosti.
Na rast inozemnog
duga na godišnjoj razini,
pak, najviše je utjecala država, čiji je vanjski dug
na kraju siječnja iznosio
8,3 milijarde eura, što je
za 1,4 milijarde eura, odnosno za 19,4 posto, više
nego na kraju siječnja
prethodne godine. Uz izdanje euroobveznice (1,5
milijardi dolara) u travnju, lani je dug središnje
države dodatno povećan i
zbog preuzimanja inozemnih obveza brodogradilišta što je bio sastavni dio
programa njihova restrukturiranja. Javna trgovačka društva su na godišnjoj
razini smanjila stanje inozemnog duga za 595 milijuna eura ili za 11,1 posto koji je na kraju siječnja
iznosio 4,8 milijardi eura.
Inozemni dug privatnih
poduzeća uglavnom stagnira te je potkraj siječnja
iznosio 10,9 milijardi eura,
što je za 487 milijuna eura
više nego krajem siječnja
2012. godine.
21
www.privredni.hr
Broj 3776, 6. svibnja 2013.
( 5,48%
U tri mjeseca 1,3 milijarde kuna više
prosječan godišnji prinos obveznih mirovinskih fondova
Mirovinska reforma: priča o uspjehu?
Obvezni mirovinski fondovi
zaradili 10 milijardi kuna
Mirovinska reforma u Hrvatskoj bila bi još uspješnija da je izdvajanje u
drugi stup, kao što je to isprva i planirano, povećano na 10 posto
Drago Živković
[email protected]
I
ako je od uvođenja mirovinske reforme prošlo više od
10 godina, informiranost
među građanima i dalje je
razmjerno niska, kako o
iznosima na vlastitim računima, tako i radu mirovinskih fondova kojima svi zaposleni silom
zakona plaćaju pet posto
svoje bruto plaće. Stoga
je Udruženje društava za
upravljanje mirovinskim
fondovima i mirovinskih
osiguravateljskih društava
krenulo u medijsku ofenzivu kako bi građanima
približili svoje poslovanje
i prednosti ulaganja u mirovinsku štednju.
Kada je 2002. godine
pokrenuta mirovinska reforma razdvajanjem prvog stupa međugeneracijske solidarnosti od drugog
stupa osobne obvezne mirovinske štednje i trećeg
stupa dobrovoljne mirovinske štednje, optimisti
su predviđali da bi obvezni fondovi mogli ostvarivati prinose oko dva posto iznad stope inflacije.
Podaci Udruženja govore da su optimistična očekivanja nadmašena: u obvezne mirovinske fondove
do kraja 2012. uplaćena je
41 milijarda kuna, a imovina fondova iznosila je
51 milijardu kuna. Drugim riječima, obvezni mirovinski fondovi su u 10
godina svojim članovima
zaradili okruglih 10 milijardi kuna.
Visok prinos
Prosječni godišnji prinos od osnivanja fondova iznosi 5,48 posto, dok
su prošle godine, recesiji unatoč, fondovi zaradili
čak 12,34 posto. Članovi
Udruženja u tim podacima
nalaze potvrdu da obvezni
fondovi u potpunosti ispunjavaju ključne ciljeve mirovinske reforme: s jedne
strane osiguravaju sigurnost uplaćenog novca, a s
druge strane relativno visok prinos koji jamči uvećanje mirovinske štednje.
Mirovinska reforma
u Hrvatskoj bila bi još
uspješnija, tvrdi predsjednik Uprave Allianz
ZB-a Dinko Novoselec,
da je izdvajanje u drugi
stup, kao što je to isprva i
planirano, povećano na 10
posto. Čelni ljudi fondova u više su navrata predlagali da se definira postupno povećavanje stope
izdvajanja za jedan postotni bod, nakon godine
u kojoj je zabilježen rast
BDP-a od jedan posto, ali
dosad se to nije dogodilo.
Razlog je, naravno, kriza, pad BDP-a i manjak u
proračunu, zbog kojega je
Gotovo polovina
građana ne zna
ni približno stanje
svog računa, a
čak 95 posto ne
zna koji je prinos
njihovog fonda
svaka kuna iz prvog stupa
mirovinskog sustava državi zlata vrijedna, kako bi
mogla isplatiti postojeće
mirovine.
Slabo informirani
Iako svjesni tih problema
mirovinci se nadaju, kaže
Petar Vlaić iz Erste fonda, da će se u dogledno
vrijeme ipak povećati izdvajanja za drugi stup jer
isplata mirovina isključivo iz fondova međugeneracijske solidarnosti postaje sve veći teret. Da je
hrvatski model obvezne
kapitalizirane individualne mirovinske štednje dobar pokazuje, tvrdi Vlaić,
i primjer Velike Britanije, koja je također uvela
mogućnost da poslodavci
svojim zaposlenicima plaćaju mirovinski doprinos.
Unatoč dobrim rezultatima drugog stupa mirovinskog sustava, građani
su slabo informirani o prinosima na osobnoj štednji
i radu fondova u kojima
štede. Prema istraživanju
koje je za Udruženje provela agencija Ipsos puls
na uzorku od 200 zaposlenih građana, gotovo polovina (47 posto) ne zna ni
približno stanje svog računa, a čak 95 posto njih ne
zna koji je prinos njihovog
fonda. Gotovo petina građana čak ne zna ni kako
doći do informacije o stanju na svom računu. Kampanja koju pokreću fondovi to bi trebala promijeniti,
kako bi građani redovitije
pratili rad fondova i stanje
na svojim računima, nada
se predsjednik Uprave
Raiffeisen fonda Damir
Grbavac. A to stanje, vjeruju mirovinci, s ulaskom
u Europsku uniju bit će još
bolje, posebno ako se dogode i očekivane izmjene
Zakona o radu mirovinskih fondova, koje bi trebale omogućiti i formiranje različitih potportfelja,
ovisno o primjerenom riziku za dob svakog osiguranika.
Nastavlja se rast
štednje
Depoziti kod poslovnih
banaka (oročeni i štedni kunski i devizni depoziti) na kraju ožujka
iznosili su 194,5 milijardi kuna, što je za 373 milijuna kuna više nego na
kraju veljače, pokazuju
posljednji podaci HNBa koje prenose RBA analitičari.
Tijekom prvog tromjesečja, u odnosu na kraj
2012. godine, štedni i oročeni depoziti porasli su za
1,3 milijarde kuna, čemu
je pridonijela i deprecijacija kune u odnosu na euro
za 0,54 posto. Više od 80
posto štednih i oročenih
depozita čine devizni depoziti i depoziti uz valutnu klauzulu pa se tečajna
kretanja odražavaju na njihov kunski izraz. U odnosu na kraj 2012. porasli su
kunski depoziti, dok su valutni depoziti ostali gotovo nepromijenjeni. Depoziti stanovništva, koji čine
83 posto ukupnih štednih i
oročenih depozita, na kraju ožujka iznosili su 161,6
milijardi kuna, što je za gotovo dvije milijarde kuna
više nego na kraju 2012.
Time je nadoknađen pad
depozita nefinancijskih trgovačkih društava od 1,1
milijarde kuna, koji su na
kraju ožujka iznosili 23,4
milijarde kuna. Na godišnjoj razini štedni i oročeni depoziti nastavljaju blagi rast. U ožujku su oni
bili za 6,1 milijardu kuna
ili 3,2 posto viši nego u
istom mjesecu prošle godine, čemu je pridonio i rast
tečaja eura prema kuni od
1,1 posto godišnje, navode
RBA analitičari koji očekuju da će u uvjetima neizvjesnosti stanovništvo i
dalje odgađati kupovinu
luksuznijih i manje važnih dobara te će viškove
zarađenih sredstava držati
u obliku depozita. (I.V.)
Od dana ulaska u Europsku uniju
Štednja osigurana
do 750.000 kuna
Danom pristupanja Europskoj uniji u Hrvatskoj će se iznos osiguranih depozita povećati sa
sadašnjih 400.000 kuna
na iznos do 100.000 eura
u kunskoj protuvrijednosti. Predviđa se to u
Nacrtu prijedloga izmjena Zakona o osiguranju
depozita, o kojem je Ministarstvo financija prošli tjedan otvorilo javnu raspravu. Javna rasprava o
radnoj verziji prijedloga
zakona bit će otvorena do
17. svibnja, izvijestilo je
Ministarstvo financija na
svojoj web stranici.
Predloženim se
zakonom povećava zaštita depozita vjerovnika
kod
kreditnih institucija utvrđenih važećim
zakonom u
slučaju kada Hrvatska narodna banka dostavi rješenje o nedostupnosti
depozita ili kada sud donese rješenje o otvaranju
stečajnog postupka nad
kreditnom institucijom,
objašnjavaju iz Ministarstva financija.
Prema sadašnjem Zakonu o osiguranju depozita, Državna agencija za
osiguranje štednih uloga
i sanaciju banaka osigurava depozite vjerovnika
(fizičkih osoba, malih poduzetnika i neprofitnih institucija) u kreditnim institucijama do uključivo
visine od 400.000 kuna
u stopostotnom iznosu, neovisno o broju
vjerovnikovih bankovnih računa, visini sredstava po njima, valuti i mjestu
gdje se ti bankovni računi vode.
(I.V.)
22 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3776, 6. svibnja 2013.
Tržište novca Zagreb
Obilna ponuda novca smanjuje kamatu
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
N
ovčano tržište
ovih dana obiluje likvidnošću.
Depozitne institucije više
ne deponiraju svoje dnevne viškove likvidnosti
krajem dana u središnju
banku, budući da je stupila na snagu odluka temeljem koje je kamatna stopa na prekonoćni depozit
smanjena sa 0,25 posto
na 0 posto. Iako je ponuda novca visoka, u organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca
Zagreb svakodnevno dio
potražnje sudionika ostaje nenamiren zbog ograničenja koje sudionici imaju jedni prema drugima.
u mil. kn
Ponuda
Potražnja
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Promet
29.4.’13. - 3.5.’13.
22.4.’13. - 26.4.’13.
u%
4
500
400
3
300
2
200
1
100
0
29.4.2013.
30.4.2013.
1.5.2013.
Prosječna tjedna kamatna
stopa iznosila je 1,39 posto, dok je prosječna tjedna prekonoćna stopa iznosila 0,33 posto.
U prošlom je tjednu
održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva
financija koja je privukla
izuzetno veliko zanimanje
2.5.2013.
0
3.5.2013.
sudionika. Zato je umjesto planiranih 700 milijuna kuna ponuđeno 2,015
milijardi kuna. Upisano
je 1,890 milijardi kuna i
to najviše s rokom dospijeća od 364 dana na koji
je upisno 1,215 milijuna
kuna. Prinosi na trezorske zapise s rokom dos-
ponedjeljak
utorak
pijeća od 91 dan smanjen
je s jedan posto na 0,9,
dok su prinosi na zapise
s ostalim rokovima dospijeća ostali nepromijenjeni. Kod trezorskih zapisa
u eurima odaziv sudionika je bio znatno skromniji pa je umjesto planiranih
30 milijuna eura upisano
srijeda
četvrtak
petak
samo 6,28 milijuna eura,
koliko je iznosila i ponuda sudionika. Ministarstvo financija najavilo je
iduću aukciju trezorskih
zapisa za 7. svibnja, a planirani iznos izdanja je 300
milijuna zapisa u kunama
i 10 milijuna trezorskih
zapisa u eurima. Održa-
vanje aukcija trezorskih
zapisa omogućuje sudionicima da barem dio viškova kratkoročne likvidnosti usmjere u zapise te
je najava aukcije i u ovom
tjednu zasigurno dobra vijest.
Iza nas je skraćeni
radni tjedan u kojemu je
trgovanje sudionika bilo
razmjerno skromnije radi
neuravnoteženog odnosa
ponude i potražnje novca.
Sličan trend očekujemo i
u idućem razdoblju, iako
depozitne institucije ulaze
u zadnju dekadu razdoblja
održavanja obvezne pričuve. Zbog obilne ponude
novca kratkoročna kamatna stopa mogla bi biti još
povoljnija.
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Jačanje kune prema euru
Nastavak rasta
Pojačana ponuda deviza s bankarskog i institucionalnog tržišta potaknula je prošli tjedan
valuta
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
CAD
kanadski dolar
5,718737
JPY
japanski jen (100)
5,885263
EUR
7.62
5,930393
CHF
švicarski franak
6,195571
GBP
britanska funta
8,986296
USD
američki dolar
5,776709
EUR
euro
7,579042
Izvor: HNB
ju tjedna bilo je dovoljno
7,57 kuna. I prema dolaru je kuna ojačala za četiri lipe na tjednoj razi-
rast tečaja kune u odnosu na euro. Na početku
tjedna za euro je trebalo
dati 7,6 kuna, a na kra-
ni. Švicarski franak na
tečajnici u petak se ponovno spustio ispod 6,20
kuna.
USD
5.84
30.4.
1.5.
2.5.
6.22
7.61
5.82
6.21
7.60
5.80
6.20
7.59
5.78
6.19
7.58
5.76
6.18
7.57
primjena od 4. svibnja 2013. 29.4.
CHF
3.5.
4.74
29.4.
30.4.
1.5.
2.5.
3.5.
6.17
29.4.
30.4.
1.5.
2.5.
3.5.
Međunarodno tržište kapitala
Dow Jones preskočio 15.000 bodova
Svjetske burze zazelenjele
su se potkraj prošlog tjedna nakon vijesti s američkog tržišta rada i odluke
Europske središnje banke da smanji referentnu
kamatnu stopu sa 0,75 na
0,50 posto. Američki indeks Dow Jones probio je
granicu od 15.000 bodova nakon objave da se broj
zahtjeva za naknade no-
vonezaposlenima u prošlom tjednu smanjio više
od očekivanja analitičara. Stopa nezaposlenosti
na američkom tržištu pala
je tako na 7,5 posto što je
6500
15100
3450
6480
FTSE 100
15000
Dow Jones
3410
6460
14900
3370
6440
14800
3330
6420
14700
3290
14600
6400
29.4.
3900
3890
30.4.
1.5.
2.5.
3.5.
3250
29.4.
8200
CAC40
8120
30.4.
1.5.
2.5.
3.5.
29.4.
14000
DAX
13900
3880
8040
13800
3870
7960
13700
3860
7880
13600
3850
7800
29.4.
30.4.
1.5.
2.5.
3.5.
NASDAQ
30.4.
1.5.
2.5.
3.5.
NIKKEI 225
13500
29.4.
30.4.
1.5.
2.5.
3.5.
29.4.
30.4.
1.5.
2.5.
3.5.
najmanje u posljednje četiri godine. Mario Draghi,
predsjednik ECB-a, poručio je da su moguće i druge mjere za podršku gospodarstvima
eurozone.
Podrška će sigurno trebati jer je Europska komisija objavila da će eurozona ove godine ostvariti
pad BDP-a od 0,4 posto.
Prognoza je za 0,1 postotni bod lošija nego prije
tri mjeseca. Unatoč tome,
aukcija francuskih desetogodišnjih obveznica realizirana je uz povijesno najniži prinos od 1,81 posto. I
španjolski je desetgodišnji
prinos pao na 4,05 posto, a
talijanski na 3,78 posto.
Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, dosegnula je prošlog tjedna
183,4948 bodova. To je 0,3028 bodova više nego potkraj prethodnog tjedna.
MIREX - mjesečni
MIREX - tjedni
184
184
183
183
182
182
181
181
2.4.
12.4.
22.4.
2.5.
29.4.
30.4.
1.5.
2.5.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 2.5.2013.
Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)
AZ obvezni mirovinski fond
Erste Plavi obvezni mirovinski fond
PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond
Raiffeisen obvezni mirovinski fond
MIREX
Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)
Otvoreni DMF-ovi
AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond
AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond
Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni DMF-ovi
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB
Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta
Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR
Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen
Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
188,4144
189,5509
167,3193
182,9643
183,4948
198,7089
220,3367
135,7600
159,1086
160,4438
174,2644
108,1073
122,5659
210,9569
206,3209
222,4144
103,7544
161,6048
140,5584
119,2415
182,8973
125,3490
135,5015
197,4258
168,1785
137,3004
120,5366
156,5984
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička
sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
23
www.privredni.hr
Broj 3776, 6. svibnja 2013.
BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 241,032 milijuna kuna
Promet siromašniji 33 posto
pao za 24 milijuna i iznosio 48,193 milijuna kuna,
što predstavlja pad od 33
posto. Indeks Crobex tjedan je završio s rastom od
0,18 posto te je ostao ispod 1.950 bodova. Posljednja vrijednost mu je
Iztok Likar
www.hrportfolio.hr
P
roteklog,
skraćenog tjedna, redovni je promet
na Zagrebačkoj burzi u
odnosu na tjedan ranije
Top 10
po prometu
Hrvatske telekomunikacije d.d.
Ericsson Nikola Tesla d.d.
Ledo d.d.
Turbo certifikat DAX short
Viro tvornica šećera d.d.
Adris grupa d.d. (povl.)
INA-industrija nafte d.d.
Valamar Adria Holding d.d.
Petrokemija d.d.
Atlantska plovidba d.d.
tjedna
promjena
-2,13%
+3,28%
+0,58%
-42,22%
-5,96%
0,00%
+1,18%
+2,80%
-0,64%
+2,88%
zadnja cijena
209,50
1.549,20
8.700,00
29,70
600,00
295,50
4.299,99
147,01
232,00
321,00
promet
13.732.433,00
2.834.882,96
2.392.985,00
2.176.524,36
2.005.919,78
1.842.609,37
1.474.032,71
1.430.857,26
679.835,01
624.290,36
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 48.192.917,32 kn
bila 1.945,60 bodova. Indeks Crobex10 tjedan je
završio na 1.093,44 boda
što predstavlja rast od
0,24 posto. Obveznički indeksi su zabilježili velike
poraste, Crobis je rastao
za 0,67 posto, a Crobi10 dionica s najvećim
rastom cijene
Hoteli Podgora d.d.
Turbo certifikat DAX long 2
Varteks d.d.
Saponia d.d.
Hoteli Cavtat d.d.
Turbo certifikat nafta long 1
Hrvatska poštanska banka d.d.
Siemens d.d.
Uljanik Plovidba d.d.
Turbo certifikat DAX long 1
str za 0,74 posto. Cjenovne promjene najlikvidnijih
izdanja su proteklog tjedna ovisile o tromjesčnim
rezultatima koje su tvrtke
objavile. Ericsson Nikola
Tesla rastao je 3,28 posto,
Atlantska plovidba 2,88
tjedna
promjena
+50,15%
+35,22%
+35,14%
+25,62%
+23,26%
+17,63%
+14,42%
+11,11%
+9,03%
+8,41%
zadnja cijena
20,00
83,70
14,69
161,00
106,00
75,28
1.500,00
500,00
204,98
100,60
promet
180,00
269.248,27
83.919,84
22.807,00
15.052,00
224.207,45
18.000,00
25.000,00
84.056,94
86.827,10
INVESTICIJSKI FONDOVI
Proteklog je tjedna od
ukupno 84 aktivnih, 59
fondova ostvarilo rast
vrijednosti, jedan je tjedan završio bez promjene, a 24 fonda su zabilježila pad. Tjedne promjene
svih fondova kreću se u
rasponu od 11,63 do -1,57
posto. Ukupno je šest fondova poraslo za više od
jedan posto. Među 10 fondova s najvećim rastom
nalaze se dva mješovita
te osam dioničkih fondova. Od ukupno 40 dioničkih fondova, proteklog
je tjedna njih 26 poraslo.
Najviše za 8,63 posto rastao je KD Nova Europa.
U grupi dioničkih fondova palo je 14 fondova, a
najviše Ilirika Gold za
1,57 posto te time postao
i gubitnik tjedna. Devet
mješovitih je poraslo, a
najuspješniji bio je KD
Balanced s tjednim ra-
stom od 11,63 posto. U
grupi mješovitih šest fondova bilježi pad, a najviše je pao HPB Global za
0,71 posto.
Iza obvezničkih je također uspješan tjedan
u kojem je njih sedam
ostvarilo pozitivne rezultate; najviše, za 0,53 posto, porastao je Raiffeisen Bonds. Na negativnoj
strani ljestvice nalazi se
samo OTP euro obveznič-
ki s minusom od 1,25 posto. Od 21 novčanog, njih
17 ostvarilo je pozitivne rezultate. Njihove promjene kretale su se u rasponu od +0,004 do +0,07
posto. Najuspješniji bio
je Agram Euro Cash, a
Raiffeisen euro Cash je
tjedan završio bez promjene. Pala su tri novčana fonda; najviše Platinum Cash (-0,11 posto).
(I.L.)
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
Valuta
od 25.4. do 2.5.2013. godine
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
KD Victoria
HI-growth
Raiffeisen World
ZB euroaktiv
ZB trend
FIMA Equity
KD Prvi izbor
Ilirika JIE
Raiffeisen Central Europe
PBZ Equity fond
HPB Dionički
Erste Adriatic Equity
NFD Aureus Global Developed
ZB aktiv
Prospectus JIE
AC Rusija
NFD Aureus BRIC
Capital Two
Ilirika Azijski tigar
PBZ I-Stock
HPB Titan
HPB WAV DJE
Platinum Global Opportunity
KD Nova Europa
OTP indeksni
Platinum Blue Chip
NFD Aureus MENA
OTP MERIDIAN 20
A1
NFD Aureus US Algorithm
NFD Aureus New Europe
AC Global Dynamic Emerging M (GDEM)
OTP Europa Plus
Ilirika BRIC
VB CROBEX10
KD Energija
ZB BRIC+
Ilirika Gold
Raiffeisen Prestige Equity
Allianz Equity
kn
€
€
€
€
kn
kn
€
€
kn
kn
€
kn
kn
kn
€
€
kn
€
kn
€
€
$
kn
kn
€
kn
€
kn
kn
kn
€
€
€
kn
kn
€
€
€
€
13,7253
8,9239
119,2100
120,6000
132,2200
52,7699
12,0648
129,4169
48,5500
71,6441
89,2536
78,3300
94,9444
104,1400
47,7263
27,1092
21,2250
68,2005
49,7130
60,6234
71,8137
104,6097
12,5668
6,9434
40,0734
90,7926
488,6045
81,3271
85,2600
133,1766
105,9289
8,9761
113,6951
80,7687
100,6844
9,2577
85,6800
61,1452
112,3400
117,2699
0,68
0,31
0,52
0,84
-0,14
0,11
0,89
0,71
-0,74
-0,47
-0,98
-0,11
0,51
0,03
0,48
1,14
0,42
-0,34
-0,23
0,37
-1,12
0,32
1,78
8,63
-0,31
0,73
0,68
-0,11
0,58
-0,73
1,53
0,18
0,24
0,08
-0,31
0,74
-0,28
-1,57
0,96
0,43
€
kn
143,2400
96,3146
0,06
-0,08
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
ZB global
PBZ Global fond
zadnja vrijednost
1.945,6000
1.093,4400
104,2244
124,8821
posto, Valamar Adria Holding 2,80 posto, Ina 1,18
posto te Ledo 0,58 posto.
Gubitnik tjedna je, kao i u
10 dionica s najvećim
padom cijene
Hoteli Brela d.d.
Turbo certifikat DAX short
Magma d.d.
Sunčani Hvar d.d.
Puljanka d.d.
Turbo certifikat nafta short
Finvest Corp d.d.
Termes grupa d.d.
Liburnia Riviera Hoteli d.d.
Zvijezda d.d.
tjedna promjena
+0,18%
+0,24%
+0,67%
+0,74%
tjednu ranije, Turbo certifikat DAX short (-42,22
posto) s prometom od
2,177 milijuna kuna.
tjedna
promjena
-56,75%
-42,22%
-18,89%
-15,66%
-11,64%
-10,63%
-10,52%
-10,14%
-8,65%
-8,53%
zadnja cijena
16,99
29,70
0,73
21,00
24,74
99,97
85,00
190,05
2.050,00
3.805,00
promet
66.962,82
2.176.524,36
1.876,13
6.300,00
2.474,00
162.385,97
3.060,00
168.062,44
2.050,00
264.374,12
*vijesti
Tjedni plusevi veći i od 10 posto
Naziv(fond)
index
Crobex
Crobex10
Crobis
Crobistr
Naziv(fond)
HI-balanced
Raiffeisen Balanced
ICF Balanced
HPB Global
OTP uravnoteženi
KD Balanced
NFD Aureus Emerging Markets Balanced
C-Premium
Agram Trust
AC Global Balanced Emerging M (GBEM)
Allianz Portfolio
Raiffeisen Prestige
VB SMART
€
€
kn
kn
kn
kn
kn
kn
kn
€
kn
€
€
10,6165
120,8600
100,0634
80,0631
95,2290
8,8887
77,1365
4,9386
56,9742
8,7623
125,5319
96,5300
98,8349
*Tjedna
promjena [%]
0,34
-0,17
1,02
-0,71
-0,48
11,63
0,74
-0,11
0,13
-0,04
0,70
0,61
0,33
€
€
€
€
€
kn
€
€
176,6700
12,0770
167,4500
108,1689
126,0600
179,3022
134,4627
120,3930
0,18
0,12
0,53
0,15
0,11
0,23
0,35
-1,25
kn
kn
€
€
kn
kn
kn
$
kn
kn
kn
€
kn
kn
€
kn
€
€
kn
kn
€
140,2135
171,9773
146,8683
134,7905
153,5200
147,1700
146,7656
127,7467
139,9462
129,8668
123,8330
11,6220
115,7489
80,4984
112,5800
105,8385
103,6400
103,7406
1277,4544
103,3068
100,1621
0,02
0,02
0,02
0,04
0,03
0,02
0,04
0,01
0,02
-0,02
0,05
0,07
0,02
-0,11
0,02
0,05
0,00
0,03
0,04
0,00
-0,04
Valuta
Vrijednost udjela
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
ZB bond
HI-conservative
Raiffeisen Bonds
PBZ Bond fond
Erste Bond
Capital One
HPB Obveznički
OTP euro obveznički
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
PBZ Novčani fond
ZB plus
ZB europlus
PBZ Euro Novčani
Raiffeisen Cash
Erste Money
HI-cash
PBZ Dollar fond
HPB Novčani
OTP novčani fond
VB Cash
Agram Euro Cash
Allianz Cash
Platinum Cash
Erste Euro-Money
Auctor Cash
Raiffeisen euroCash
HPB Euronovčani
Locusta Cash
NFD Aureus MultiCash
OTP euro novčani
Centar banka
povećala rezerve
Centar banka je u 2012.
godini iskazala gubitak
od 76,2 milijuna kuna, što
je rezultat visokih troškova rezerviranja, povećanih troškova financiranja
i manjih prihoda. Međutim, planirana dodatna dokapitalizacija povećat će
znatno više kapitaliziranost Centar banke te omogućiti otpornost na povećane rizike čime će se stvoriti
uvjeti za daljnji rast banke,
kao i unapređenje postojećih proizvoda i usluga, priopćeno je iz Centar banke.
2012. koja iznosi 26,5 milijuna kuna.
Ukupni poslovni prihodi u
prvom kvartalu 2013. iznose 135,2 milijuna kuna što,
u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine, predstavlja smanjenje od 4,9
posto. Prihodi od internetskih usluga rasli su za 24
posto, od multimedijalnih
usluga za 65,3 posto, dok
su podatkovne usluge zabilježile rast od 159,4 posto.
Prihodi Optime od interkonekcije iznose 29,8 milijuna kuna i bilježe rast od 3,3
posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Veća dobit Croatia
osiguranja
Croatia osiguranje je u prvom tromjesečju 2013. godine iskazala bruto dobit
od 35,6 milijuna kuna, što
je 34,5 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Konsolidirana
bruto dobit Grupe, koju uz
Croatia osiguranje obuhvaća još 13 društava, iznosila je 56,9 milijuna kuna što
je 9,6 posto više nego krajem ožujka 2012. godine.
U prva tri mjeseca 2013.
godine CO je ostvario ukupnu zaračunatu premiju
od 899 milijuna kuna što
je 5,5 posto manje nego u
istom razdoblju lani. Usprkos krizi zabilježen je rast
premija životnih osiguranja od 12,1 posto.
ENT povećao dobit
Manji prihod Optime
Optima Telekom je u prvom kvartalu 2013. ostvario rast operativne dobiti (EBITDA) od 23 posto
u odnosu na isto razdoblje
Kompanija Ericsson Nikola Tesla u prvom je tromjesečju ostvario 25 posto veću dobit nego u
isto vrijeme prošle godine. Dobit je iznosila
48,9 milijuna kuna. Prihodi od prodaje dosegnuli su 330,2 milijuna kuna.
U ukupnim prihodima od
prodaje udio domaćeg tržišta čini 24 posto, izvoz
na Ericssonovo tržište 42
posto, dok izvoz na ostala
tržišta sudjeluje sa 34 posto. Na domaćem tržištu
ukupno je ostvareno 77,8
milijuna kuna prihoda od
prodaje, 21 posto više u
odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Valipile diže Puris novim proizvodima 57,42

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

godišnji izvještaj o stanju društva

Teximp otvorio novi

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

ispis - Hrvatski sindikat pošte

Pročitajte članak objevljen u časopisu COSMOPOLITAN

Zašto Hrvatska nije trebala pristupiti Europskoj Uniji

Hrvatske tvrtke može unaprijediti ZELENA I VITKA PROIZVODNJA