VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: izborni STBI27 Stručni studij - ST MELIORACIJE I ODRŽIVO GOSPODARENJE POLJOPRIVREDNIM TLOM Nastavnici i suradnici: Nastava Vježbe + seminari Angažman studenta izvan aktivne nastave Ukupni angažman studenta ECTS bodovi: 4 Semestar III Dr.sc. Andrija Špoljar, prof. visoke škole Dr.sc. Ivka Kvaternjak, asistent Sati ECTS bodovi 30 2 30 2 56 116 4 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja 1. 1.1. 1.2 1.3. 1.3.1. 1.3.2. 1.3.2.1. 1.3.2.2. 1.4. 1.4.1. 1.5. 2.0. 2.1. 2.2. 2.3. 2.3.1. 2.3.2. 3. 3.0 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 4.0. NASTAVNA JEDINICA- MELIORACIJE ODVODNJA Problemi koji se javljaju pod utjecajem suvišne vode Oplav Načini (metode) navodnjavanja Odvodnja kanalima Podzemna odvodnja Sistematska cijevna drenaža (osnovni parametri i kriteriji cijevne drenaže) Nesistematska cijevna drenaža Kombinirana odvodnja Krtičenje i podrivanje Gospodarenje hidromeloracijskim sustavima NAVODNJAVANJE Koristi i problemi navodnjavanja Norma navodnjavanja Doziranje vode pri navodnjavanju Obrok navodnjavanja Trenutak početka navodnjavanja Metode navodnjavanja (površinsko, podzemno, kišenje, lokalizirano) OSNOVI GEODEZIJE Planovi i karte Mjerilo Apsolutni i relativni pad Izračunavanje površine na planovima i kartama ODVODNJA P V 10 5 5 S 4.1. 4.2. 5.0. 5.1. 5.2. 6.0. 6.1. 6.2. 7. 7.1. 7.2. 7.3. 7.4. 8. 8.1. 8.2. 9. 10. 11. Odvodnja sustavom otvorenih kanala Odvodnja sustavom cijevne drenaže NAVODNJAVANJE Evapotranspiracija i bilanca vode po Thornthwaite-u Navodnjavanje kišenjem NASTAVNA JEDINICA- ODRŽIVO GOSPODARENJE TLOM UVOD - posebnost tla kao uvjetno obnovljivog prirodnog izvora Povijest poljoprivrede; poljoprivredne revolucije Pojam održive poljoprivrede KLASIFIKACIJA OŠTEĆENJA TALA -stupanj, vrste, procesi i posljedice oštećenja I STUPANJ OŠTEĆENJA – SLABO OŠTEĆENJE -degradacija tala u intenzivnoj biljnoj proizvodnji -degradacija tala i akvatičnih ekosustava melioracijskim zahvatima II STUPANJ OŠTEĆENJA – OSREDNJE OŠTEĆENJE -zagađivanje tla – kontaminacija teškim metalima i potencijalnim -ostaci pesticida i policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) u tlu -onečišćenje tla petrokemikalijama i radionukleotidima; kisele kiše III STUPANJ OŠTEĆENJA – TEŠKO OŠTEĆENJE -erozija tla vodom i vjetrom, te ostali procesi premještanja tla IV STUPANJ OŠTEĆENJA – NEPOVRATNO OŠTEĆENJ -prenamjena tla ODRŽIVO GOSPODARENJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM Uloga tla u održivoj poljoprivredi, elementi održivosti Gospodarenje tlom u održivom gospodarenju -Konzervirajuća obrada tla -Principi gnojidbe i kalcifikacije tla -Sjetva i sadnja -Plodored, gospodarenje žetvenim ostacima, zaštitni usjevi -Kontrola korova, bolesti i štetnika PODACI O TLIMA HRVATSKE -zemljovidi tala (Pedološka karta sitnog mjerila), opći zemljovid tala Hrvatske, listovi zemljovida, tumači, baza podataka o tlima Hrvatske KONCEPCIJA ZAŠTITE TALA -inventarizacija stanja, trajno motrenje, metode trajnog motrenja ZAKONSKE ODREDBE O ZAŠTITI TALA I ZEMLJIŠTU Nastava (predavanja + vježbe +seminari) Priprema seminara Konzultacije, ispiti, ostale aktivnosti Ukupno zaduženje studenta 5 5 P 4 6 3 2 2 1 5 1 3 1 2 30 15 15 30 26 116 Napomena: predavanja, vježbe i semonari se odvijaju u predavaonici 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Moguće je ispit položiti putem kolokvija (pismeno, usmena potvrda) tijekom izvođenja nastave ili se polaže nakon odslušanih predavanja i vježbi (pismeno, usmena potvrda). Polažu se dva kolokvija. Studenti koji ne zadovolje, uz uvjet da su položili barem jedan od kolokvija, imaju pravo na jedan popravni. Ukoliko studenti ne polože na ovaj način polažu ispit. Uvjet za izlazak na ispit su odslušana predavanja i vježbe te izrađen seminarski rad. Pismeni kolokvij i ispit sastoji se od 10 pitanja, a način ocjenjivanja je sljedeći (bodovi od 1 do 10): 5,5 - 6,5 - dovoljan (2) 7,0 – 8,0 - dobar (3) 8,5 - 9,0 vrlo dobar (4) 9,5 -10,0 - izvrstan (5) Studenti koji nisu položili kolokvije polažu ispit koji se sastoji također iz pismenog i usmenog dijela. Konačna ocjena dobije se na sljedeći način: Aktivnost na nastavi i uredno pohađanje - 5% Vježbe i seminar - 55% Predavanja - 40% 3. Ispitni rokovi U zimskom ispitnom roku (veljača) daju se dva roka, a u ljetnom tri (lipanj, srpanj) i jesenskom dva (rujan). U ostalim mjesecima, osim kolovoza daje se po jedan ispitni rok. 4. Ishodi učenja Ishodi učenja studenata su sljedeći: - osposobljeni za izradu manjih projekata odvodnje i navodnjavanja, - ovladavaju računalnim tehnologijama (tablice, grafikoni, tekst), - osposobljeni za davanje preporuka u cilju unapređenja poljoprivredne proizvodnje, - dobivaju temeljna znanja iz struke. 5. Popis literature a) Obvezatna za savladavanje programa i polaganje ispita: Špoljar, A., Tušek, T., Čoga, L (2011): Onečišćenje okoliša. Visoko gospodarsko učilište u Križevcima (udžbenik), 132. str. Šimunić, I., Špoljar, A. (2007): Tloznanstvo i popravak tla (skripta), Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Križevci. Šimunić, I., Špoljar, A., Tomislava Peremin Volf (2007): Vježbe iz tloznanstva i popravka tla (skripta), Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Križevci. b) Dopunska literatura: Tomić, F. (1988): Navodnjavanje. Savez poljoprivrednih inženjera i tehničara Hrvatske i Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebe, Zagreb. Butorac, A. (1999): Opća agronomija. Školska knjiga, Zagreb. ***Društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje Hrvatske (1987): Priručnik za hidrotehničke melioracije. Knjiga 4, Zagreb. U Križevcima, 12. 9. 2012. Nositelj modula: Prof. dr. sc. Andrija Špoljar VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: izborni STBI28 Stručni studij - ST Nastavnici i suradnici: AROMATSKO, LJEKOVITO I UKRASNO BILJE Nastava Vježbe + seminari Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta ECTS bodovi: 4,0 Semestar III Dr.sc. Renata Erhatić, predavač Sati ECTS bodovi 30 2 30 2 56 116 4 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja NASTAVNA JEDINICA Uvod. Značenje ljekovitog i aromatskog bilja Aktivni sastojci ljekovitog i aromatskog bilja i činioci koji utječu na sadržaj i kvalitetu aktivnih sastojaka 3. Proizvodnja odabranih ljekovitih i aromatskih biljnih vrsta 3.1. Morfološke i biološke značajke, djelatne tvari, agroekološki uvjeti uzgoja, tehnologija uzgoja, berba (žetva) vrsta iz porodice Lamiaceae Morfološke i biološke značajke, djelatne tvari, agroekološki uvjeti uzgoja, tehnologija uzgoja, berba (žetva) vrsta iz porodice Lamiaceae - seminari 3.2. Morfološke i biološke značajke, djelatne tvari, agroekološki uvjeti uzgoja, tehnologija uzgoja, berba (žetva) vrsta iz porodice Apiaceae 1. Test znanja (pismeni)– značenje i aktivni sastojci ljekovitog i aromatskog bilja te proizvodnja vrsta iz porodice Lamiaceae i Apiaceae 3.3. Morfološke i biološke značajke i djelatne tvari vrsta iz porodice Asteraceae Agroekološki uvjeti uzgoja, tehnologija uzgoja, berba (žetva) vrsta iz porodice Asteraceae 3.4. Morfološke i biološke značajke, djelatne tvari, agroekološki uvjeti uzgoja, tehnologija uzgoja, berba (žetva) vrsta iz ostalih odabranih porodica (Valerianaceae, Onograceae, Malvaceae…) 4. Dorada i čuvanje (dobivanje eteričnih ulja) 2. Test znanja (pismeni)– proizvodnja aromatskog i ljekovitog bilja iz porodica Asteraceae,Valerianaceae, Onograceae, Malvaceae 5. Uvod. Ukrasno bilje - pojam i uloga. Podjela cvjećarskih i drvenastih ukrasnih vrsta na skupine. 6. Proizvodni prostori i oprema pri uzgoju ukrasnog bilja 7. Cvjećarstvo 1. 2. P 1 V - S - 2 - - 5 1 - - - 2 2 1 1 - - 1 1 - - 1 1 1 1 1 1 2 - 1 1 - - 2 - - 8. 8.1. Razmnožavanje cvijeća Pregled, primjena, specifičnosti uzgoja (na otvorenom i u zaštićenom prostoru) te uobičajene mjere njege jednogodišnjih i dvogodišnjihcvjetnih vrsta 8.2. Pregled, primjena, specifičnosti uzgoja (na otvorenom i u zaštićenom prostoru) te uobičajene mjere njege trajnica, geofita 8.3. Osnovne cvjećarske ukrasne vrste prema skupinama (morfološki opis, način uzgoja i primjena) - seminari 3. Test znanja (pismeni)– Pojam i podjela ukrasnog bilja, proizvodni prostori i oprema, cvjećarstvo 9. Ukrasno drveće i grmlje 9.1. Pregled i primjena drvenastih ukrasnih vrsta (ukrasno drveće i grmlje, povijuše i penjačice) 9.2. Razmnožavanje drvenastih ukrasnih vrsta (ukrasno drveće i grmlje, povijuše i penjačice) 9.3. Priprema tla i sadnja, uobičajene mjere njege te orezivanje i oblikovanje drvenastih ukrasnih vrsta (ukrasno drveće i grmlje, povijuše i penjačice) 9.4. Osnovne drvenaste ukrasne vrste prema skupinama (morfološki opis, način uzgoja i primjena) - seminari 4. Test znanja (pismeni) – Ukrasno drveće i grmlje 10. Terenska nastava (obilazak područja za proizvodnju i preradu ljekovitih i aromatskih biljnih vrsta, te proizvodnje ukrasnog bilja), te izvještaj s terenske nastave Ukupno nastave (predavanja+vježbe +seminari): 60 sati Ukupno ECTS: 4 boda 3 - - 2 1 - 2 2 - - - 2 1 - 2 - 3 - - 2 - - - - 2 1 - 6 2 30 2 15 1 15 1 Nastava se održava u predavaonici. 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja: Provjera znanja i ocjenjivanje obavlja se kontinuirano tijekom nastave. Studenti polažu ispit po odslušanim cjelinama, tijekom semestra - u četiri pismena dijela (2+2) koji moraju biti pozitivno ocjenjeni.Postoji mogućnost ponavljanja jednog dijela ispita. Kontinuirano tijekom semestra prati se prisutnost i aktivnost na nastavi, što se na kraju semestra vrednuje ocjenom od 1 do 5. Svaki nastavnik ocjenjuje svoj dio modula.Ocjena iz djela modula „Aromatsko i ljekovito bilje, kao i ocjena iz „Ukrasnog bilja“ formira se na osnovu ocjena iz testova znanja (udio u konačnoj ocjeni - 55%), pohađanja nastave (10%), te aktivnosti na nastavi - seminari (35%), a konačna ocjena ispita njihov je prosjek. Ako ne položi testove znanja tijekom nastave, student polaže ispit koji se sastoji od pismenog, a prema potrebi i usmenog dijela, uz uvjet da je ispunio sve druge nastavne obveze. Pravo na potpis studenti stječu redovitim pohađanjem nastave, izradom seminara/zadatka, te obavljenom stručnom praksom. 3. Ispitni rokovi Ispitni rokovi za studente koji su ostvarili pravo na potpis, a nisu položili premet tijekom nastave, daju se u redovitim ispitnim rokovima po dva puta (veljača, srpanj i rujan), a izvan redovitih rokova mjesečno jedanput (osim kolovoza). Ispit je pismeni, prema potrebi slijedi usmena provjera. 4. Ishodi učenja Nakon uspješno savladanog modula studenti će moći: - objasniti značenje ljekovitog i aromatičnog bilja opisati glavne morfološke i biološke značajke ljekovitog i aromatskog bilja - objasniti tehnologiju uzgoja ljekovitog i aromatskog bilja objasniti činioce koji utječu na sadržaj i kakvoću aktivnih sastojaka ljekovitog i aromatičnog bilja razvrstati osnovne ukrasne vrste po skupinama opisati tipove zaštićenih prostora i opremu koja se koristi pri uzgoju ukrasnog bilja objasniti načine razmnožavanja cvjećarskih i drvenastih ukrasnih vrsta objasniti specifičnosti uzgoja, primjenu te način njege ukrasnih vrsta po skupinama sudjelovati u radu tima 5. Popis literature a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Šilješ I, Grozdanić Đ., Grgesina I. (1992): Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja. Školska knjiga, Zagreb. 2. Franjić J., Škvorc Ž.: Ukrasno bilje i drveće i grmlje u Hrvatskoj. Elektronski priručnik (Ministarstvo znanosti i tehnologije) 3. Auguštin D. (1999): Cvjećarstvo 1 i 2. Školska knjiga, Zagreb. b) Dopunska: 1. VRT - Velika ilustrirana enciklopedija. Mozaik knjiga, Zagreb. lipanj 2005. U Križevcima, 1. listopad 2012. Nositelj modula: Dr.sc. Renata Erhatić, predavač Modul: izborni STZI47 Stručni studij – ST ŠTETNICI I ŠTETNE TVARI STOČNE HRANE Nastavnici i suradnici: Nastava Vježbe + seminari Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta ECTS bodovi: 4 Semestar III Dr. sc. Vinko Pintić, profesor visoke škole Dr.sc. Marijana Ivanek-Martinčić, viši predavač Sati ECTS bodovi 30 2 30 2 56 116 4 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja Predavanja Ukupno: sati: 30 Red br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. ECTS 2 Nastavna jedinica Uvod u modul: Negativni učinak gubitaka stočne hrane uzrokovanih štetnicima i štetnim tvarima na efikasnost stočarske proizvodnje ...... Štetnici stočne hrane: Vrste šteta od skladišnih štetnika: Najvažniji štetni insekti i grinje stočne hrane: Primarni i sekundarni štetnici stočne hrane. Štetni kornjaši: žišci, ostali kornjaši. Štetni leptiri: moljci, štetnici neoštećenog zrna, moljci štetnici prerađevina. Najčešće štetne grinje na stočnoj hrani ....... Glodavci – štetnici stočne hrane: domaći miš, crni štakor, sivi štakor, metode suzbijanja glodavaca ................................. Metode zaštite stočne hrane od štetnika: higijenske, fizikalne, mehaničke, biološke , kemijske, zakonske ................ Štetne tvari u stočnoj hrani: značaj i važnost poznavanja štetnih tvari koje se mogu naći u stočnoj hrani ......................... Specifične antinutritivne tvari: Inhibitori tripsina. Glukozinolati i eruka kiseline. Hemaglutinini. Gosipol. Nitrati-nitriti.Tanini. Saponini.Cijanogeni glukozidi. Fitohormoni. Antigonadotropne tvari Štetne tvari koje nastaju kvarenjem hrane: Tvari koje nastaju kvarenjem hrane utjecajem fizikalno-kemijskih čimbenika. Štetne tvari – metaboliti mikroorganizama: metaboliti bakterija (bakterijski toksini) i metaboliti plijesni (mikotoksini - fuzariatoksini, aflatoksini, zearalenon, ohratoksini, patulin Štetne tvari koje u krmiva dospiju onečišćenjem ili kontaminacijom: Pesticidi. Toksični minerali. Radionukleidi............................................................................ Broj sati 1 1 6 2 6 1 4 5 2 Pravilnik o kakvoći stočne hrane 26/98 i njegove izmjene: Zabrane upotrebe antinutritivnih tvari u hranidbi stoke: proteina životinjskoga podrijetla, hormona, antibiotika, antioksidanata ..................... 10. 3 Vježbe Ukupno: sati 15 Red broj 1. ECTS 1 Broj sati Nastavna jedinica Metode za utvrđivanje gubitaka tijekom skladištenja ......... Metode utvrđivanja zaraze štetnicima stočne hrane: Izravne metode: vizualni pregled, zamke. Neizravne metode: flotacija, prozirnost, metode bojenja, rendgenska metoda, utvrđivanje CO2, utvrđivanje zvuka, inkubacijska metoda ......... Determinacija štetnika stočne hrane ..................................... Organoleptička prosudba stupnja kvarljivosti hrane: sijena, zelene krme, silaža i sjenaža te koncentratne proteinske i ugljikohidratne krme biljnoga podrijetla. Prosudba stupnja kvarljivosti animalnih krmiva. .. Mikroskopsko i organoleptičko prepoznavanje nekih štetnih tvari u krmi: Tvari koje nastaju kao posljedica kvarenja hrane pod utjecajem fizikalno-kemijskih čimbenika. . Zakonom propisana analitika utvrđivanja ispravnosti stočne hrane: Kemijska. Mikrobiološka. Laboratorij Hrvatskog veterinarskog instituta. 2. 3. 4. 5. 6. Seminari Red broj 1. Ukupno: sati 15 Terenska nastava: Posjet tvornici stočne hrane Izvješće s terenske nastave s posebnim osvrtom na problem zaštite stočne hrane od štetnika i štetnih tvari ............................... Zaštita stočne hrane od kontaminacije: Mjere i pravilna provedba mjera u stočarskoj praksi na malim i srednjim obiteljskim gospodarstvima. Moguće proizvodne i zdravstvene poremetnje u životinja zbog konzumiranja krme sa štetnim tvarima: Lakši slučajevi - smanjen intenzitet rasta, proizvodnja, povećana konverzija. Teži slučajevi – zdravstvene klinički vidljive poremetnje, letalni slučajevi Zakonom zabranjeni aditivi u hranidbi stoke: Pravilnik o kakvoći stočne hrane NN.26/98; Pravilnik o izmjeni pravilnika o kakvoći stočne hrane NN. 55/99;, Naredba o zabrani uporabe proteina životinjskog podrijetla u prehrani životinja NN. 8/2001. Napomena: Studenti pojedine teme obrađuju u grupi, a prezentiraju pred cijelim studentskim odjeljenjem 3. 4. 5. 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja - Putem seminarskih radova Video prezentacijom dobivenoga zadatka usmeno i/ili pismeno, ovisno o odluci nastavnika 4 2 2 3 3 ECTS 1 Nastavna jedinica 2. 1 Broj sati 5 2 2 2 3 Seminarskim radom tijekom semestra. Prezentacijom i usmenom i/ili pismenom provjerom, izvan satnice. OCJENA USPJEŠNOSTI - Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vježbama – 20% - Seminarskih rad/ovi – 30% - Pismeno i/ili usmeno te obrazloženje zadatka prezentacijom – 50% 3. Ispitni rokovi U lipnju i srpnju daju se tri ispitna roka te dva redovna ispitna roka u rujnu i tijekom veljače. 4. Ishodi učenja - Znanja o štetama nastalih uslijed gubitaka stočne hrane uzrokovanih štetnicima i štetnim tvarima. - Znanja o različitim štetnicima i vrstama šteta koje uzrokuju na stočnoj hrani. - Vještine i znanja u preveniranju pojave štetnika te zaštiti stočne hrane, različitim metodama, o d štetnika. - Znanja u poznavanju specifičnih antinutritivnih tvari, štetnih tvari koje nastaju kvarenjem hrane i štetnim tvarima koje dospiju onečišćenjem ili kontaminacijom. - Vještine i praktična znanja za utvrđivanje gubitaka tijekom skladištenja te u determinaciji štetnika stočne hrane, organoleptičkoj prosudbi stupnja kvarljivosti kao i mikroskopskom i organoleptičkom prepoznavanju štetnih tvari u stočnoj hrani. 5. Popis literature a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Korunić Z., (1999.): Štetnici uskladištenih poljoprivrednih proizvoda 2. Pintić V., (2004): Hranidba domaćih životinja. Skripta, III dopunjeno izdanje, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima. 3. Kalivoda M., (1990): Krmiva. Školska knjiga Zagreb. Zagreb. b) Dopunska: 1. Maceljski M., (2002): Poljoprivredna entomologija, Zrinski d.o.o., Čakovec. 2. Hamel, Darka (1993): problem skladišnih štetnika na uskladištenim sastojcima u tvornicama stočne hrane, krmiva, str 27-32. 3. Hamel, Darka (1998): Štetnici uskladištene stočne hrane i kako ih suzbiti, Zbornik radova 3. Znanstveno stručni skup iz DDD-a s međunarodnim sudjelovanjem Zdravo očuvati zdravim, 7-9. svibnja 1998. Zadar, str. 151-156. 4. Grupa autora (2004): Priručnik o proizvodnji i upotrebi stočne hrane-krme. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb. 5. Huber H., (1992): Schweinefütterung-futtermittelhygiene, Leopold Stocker Verlag, Graz-Stuttgart. U Križevcima, 1. listopada 2012. god. Nastavnici i suradnici: dr.sc. Vinko Pintić, prof.visoke škole dr.sc. Marijana Ivanek-Martinčić, viši predavač VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: izborni STZI48 GOSPODARENJE ORGANSKIM OTPADOM FARME Stručni studij - ST Nastavnici i suradnici: Nastava Vježbe + seminari Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta ECTS bodovi: 4 Semestar III Mr. sc. Miomir Stojnović, viši predavač Dr. sc. Ivka Kvatrenjak, viši predavač Dr. sc. Dejan Marenčić, viši predavač Sati 30 30 ECTS bodovi 2 2 56 116 4 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja PREDAVANJA: Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 Nastavna jedinica Broj sati Uvod, vrste organskih otpadnih tvari farme 2 Fizikalne i kemijske značajke organskih otpadnih tvari farme po vrstama i kategoriji 5 stoke Fertilizacijska vrijednost i korištenje organskih gnojiva 3 Opasnosti za okoliš – zagađenje tala, voda i zraka, dozvoljene koncentracije škodljivih 4 tvari Tehničke izvedbe uređaja za izgnojavanje stočarskih farmi 4 Fiksni i mobilni uređaji za izgnojavanje, hidrauličko izgnojavanje otplavljivanjem, 6 samootjecanje, ispiranje Gnojišta, separatori, lagune, podzemni i nadzemni spremnici, obrada gnoja 6 VJEŽBE: 1 2 3 4 5 Mobilni uređaji za izgnojavanje, samokretni i traktorski strugači, traktorski stražnji kranski utovarivači Stacionirani, ugrađeni uređaji za mehaničko čišćenje staja, krilni čistači, otklopni čistači, oscilirajuća motka, hidraulički tlačni uređaji za potiskivanje gnoja na gnojište, automatizirani mobilni čistač staje Hidrauličko izgnojavanje, rešetkasti pod, kanali ispod rešetki, otplavljivanje, samootjecanje i ispiranje gnoja u kanalima Izračun dimenzija kanala, dubine, dužine i nagiba Izračun veličine gnojišta, izvedbe 3 4 3 1 1 6 Separatori za gnoj, lagune, spremnici za osoku, obrada gnoja, proizvodnja bio -plina i komposta Seminari: Kompostiranje organskog otpada Zagađenje okoliša organskim otpadom farme Uređaji za mehaničko čišćenje staja Uređaji za hidrauličko izgnojavanje Obrada stajskog gnoja, proizvodnja bio-plina 3 3 3 3 3 3 Predavanja i seminari se odvijaju u predavaoni, uz korištenje nastavnih pomagala, vježbe u predavaoni i na ekonomiji učilišta, kao i na terenu. 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Ispit se polaže tijekom semestra putem tri kolokvija, a studenti koji ne polože kolokvije izlaze na pismeni i usmeni ispit kod pojedinog nastavnika i suradnika na kolegiju. Pored kolokvija i ispita, u ocjenu ulazi i redovitost pohađanja nastave, aktivnost studenata na nastavi i ocjena seminara. 3. Ispitni rokovi Po završetku semestra daju se dva ispitna roka u veljači, tri tijekom lipnja i srpnja i dva roka u rujnu. 4. Ishodi učenja Po uspješnom završetku kolegija studenti će biti sposobni: - poznavati načine zbrinjavanja različitih vrsta organskog otpada farme - procjenjivati prikladnost različitih načina zbrinjavanja organskog otpada - poznavati zakonsku regulativu vezanu uz područje zbrinjavanja organskog otpada - poznavati mogućnosti obrade i korištenja organskog otpada kao alternativnog izvora energije i organskih gnojiva 5. Popis literature: a) Obavezna: 1. Brčić J. (1964): Mehanizacija u stočarstvu, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, I i II dio 2. Butorac A. (1999): Opća agronomija, Školska knjiga, Zagreb 3. Vukadinović V., Lončarić Z. (1998): Ishrana bilja, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek b) Dopunska: 1. Zbornici radova: Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede 2. DLG-test.de, Das Net Magazin für Landtechnik 3. http://cwmi.css.cornell.edu (2003): Considerations for Dairy Farms regarding Use of Sewage Sludges, Sludge Products and Septage 4. http://muextension.misouri.edu (2006): Swine manure management Systems in Missouri 5. http://muextension.misouri.edu (2006): Land Application Eyuipment for Livestock and Poultry Manure management U Križevcima, rujan 2012. Nositelj modula: mr.sc. Miomir Stojnović VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: izborni STMI73 Stručni studij – ST UZGOJ PERADI ECTS bodovi: 4 Semestar III Nastavnici i suradnici: Nastava Vježbe + seminari Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta Marija Meštrović, viši predavač Dr. sc. Vinko Pintić, profesor visoke škole Sati ECTS bodovi 30 2 30 2 56 116 4 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja A: predavanja Re d. br. 1. 2. Nastavna Ukupno: sati: 30 ECTS 2 jedinica Broj sati Značaj uzgoja peradi i stanje peradarstva u svijetu i u Republici Hrvatskoj Sistemska i zoološka obilježja peradi 1 2 4 3. Selekcija i uzgojne metode u peradarstvu Izbor grla za rasplod. Obilježavanje peradi i matično knjigovodstvo Uzgojne metode: uzgoj u čistoj krvi, u srodstvu, linijski uzgoj. Križanje u svrhu pretapanja i stavaranja novih pasmina. Industrijsko križanje i hibridizacija. Umjetno osjemenjivanje peradi. 6 4. Kokoši Porijeklo i udomaćivanje Pasmine za jaja, meso i kombiniranih svojstava Komercijalni linijski hibridi Proizvodnja jaja za nasad i konzum Sistemi držanja Uzgoj pilića 5 5. Pure Porijeklo i udomaćivanje Pasmine Komercijalni linijski hibridi Proizvodnja jaja za nasad Sistemi držanja Uzgoj purića 6. Guske Porijeklo i udomaćivanje 3 Pasmine Proizvodnja jaja za nasad Sistemi držanja Uzgoj gušćića Patke Porijeklo i udomaćivanje Pasmine za jaja, meso i kombiniranih svojstava Sistemi držanja Uzgoj pačića 7. 2 3 8. Hranidba peradi Vrste krmiva za perad i njihove karakteristike Priprema hrane i tehnike hranjenja Krmne smjese u peradarstvu Hranidba podmlatka peradi Hranidba odrasle peradi 3 9. Tov peradi Intenzivni tov pilića, purića, pačića i guščića-brojlerski tov Tehnologije brojlerskoga tova Tov odraslih grla 10. Zdravstvena zaštita peradi Preventivne mjere Sredstva za dezinfekciju i dezinsekciju 1 B: vježbe Ukupno: sati: 15 Red broj 1 2 3 4 5 6 Nastavna jedinica Detaljnije upoznavanje i prepoznavanje pasmina i hibrida peradi (slike, folije, video zapisi, peradarski praktikum) …….. Građa i sastav jajeta (folije, slike, sirova i kuhana jaja) …….. Izračunavanje opsega ventilacije i osvjetljenja u peradarni-cima (učionocaradionica) ……………………………… Razmnožavanje peradi (Učilišni praktikum) ………………….. Izbor jaja za nasad Prirodno i umjetno leženje Inkubatori, inkubatoriji, inkubiranje jaja Prirodni i umjetni uzgoj podmlatka ................................... Upoznavanje s bolestima peradi izazvane nepravilnom hranidbom i držanjem: Iskrivljeni prsti, Kanibalizam, Avitaminoze ( slike, dijapozitivi, folije, video zapisi) Posjeta modernim objektima i upoznavanje s novijim tehnologijama za proizvodnju jaja za nasad, rasplodnoga podmlatka, proizvodnju konzumnih jaja sa sortirnicom i upoznavanje s tehnologijama intenzivnoga tova pilića C: seminari Red broj 1. ECTS 1 Ukupno: sati 15 Broj sati 2 1 3 3 2 4 ECTS 1 Nastavna jedinica Pasmine i hibridi pojedinih vrsta domaće peradi: fenotipska i proizvodna obilježja. Rad i prezentacija pred studentskim odjeljenjem Broj sati 2. 3. Rad u grupi a prezentacija i ocjena pred studentskim odjeljenjem Hranidba pojedinih vrsta i kategorija peradi u intenzivnim ujetima u velikom aglomeracijama, krmnim smjesama. Hranidba pojedinih vrsta i kategorija peradi u ekstenzivnim uvjetima u malim jatima, eko proizvodnja …………………. Rad u grupi a prezentacija i ocjena pred studentskim odjeljenjem Specifične vrste; golubovi, biserke, prepelice, nojevi, emui. Rad u grupi a prezentacija i ocjena pred studentskim odjeljenjem ... Ukupno: sati 20 6 7 2 ECTS 1,3 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja - putem seminarskih radova usmeno ili pismeno, ovisno o procjeni nastavnika Seminarskim radovima tijekom semestra i provjerom vještina tijekom obavljanja stručne prakse u učilišnom praktikumu. Usmeno ili pismeno provjeravanje samostalnosti rješavanja i razumijevanja teorijske podloge rješavanja konkretnih zadataka na stručnoj praksi. OCJENA USPJEŠNOSTI - prisustvo i aktivnost na predavanjima vježbama i praksi – 20% seminarskih rad/ovi – 30% pismeni ispit – 50% 3. Ispitni rokovi Ispitni rokovi za studente koji nisu položili modul tijekom nastave, daju se za vrijeme redovitih ispitnih rokova (zimski, ljetni i jesenski) po dva puta, a izvan redovitih rokova jednom mjesečno (osim kolovoza). 4. Ishodi učenja Studenti će steći temeljna i specifična znanja iz područja peradarstva u kontekstu efikasnije i prihvatljivije proizvodnje mesa i jaja peradi. Poglavito će steći najnovija saznanja o držanju i uzgoju u skladu s načelima o dobrobiti životinja i minimalnim rizicima glede možebitnoga onečišćenja okoliša. Vještine komunikacija s uzgajivaćima peradi, veterinarima i ostalima koji sudjeluju u proizvodnji po pitanju pravilnoga menadžmenta tehnologije uzgoja. Znanja u procjeni uzgojnoga menadžmenta s aspekta održivosti i financijske efikasnosti. 5. Popis literature a) Popis literature obvezne za studij i polaganje ispita 1. Pintić V., Marija Meštrović (2004): Osnovi peradarstva. Skripta, II dopunjeno izdanje. Visoko gospodarsko učilište u Križevcima. 2. Senčić Đ. (2010): Tehnologija peradarske proizvodnje, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, IBL Osijek. 3. Senčić Đ. (1994): Peradarstvo, Gospodarski list. Zagreb 4. Uremović Z., et. al. (2002): Stočarstvo. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. b) Literatura koja se preporuča kao dopunska 5. Wilhelm B. (2008.): Hühnerställe bauen. Eugen Ulmer KG, Wollgrasweg 41, 70599 Stuttgart (Hohenheim). 6. Bauer W. (2008): Hühnerställe bauen, Hohenheim, Stuttgart. 7. Beate und Leopold P. (2009): Hühner halten, Hohenheim, Stuttgart. U Križevcima 1. listopada 2012. Nositelj modula: Marija Meštrović, viši predavač VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: izborni STBI29 Stručni studij - ST Nositelj modula: EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA Nastava Vježbe + seminari Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta ECTS bodovi: 4 Semestar IV Dr.sc. Želimir Vukobratović, profesor visoke škole Sati ECTS bodovi 30 2 30 2 56 116 4 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja A: predavanja - sati: 30 R. broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 12. 13. Nastavna jedinica Uvod. Upoznavanje s programom. Temeljni razlozi orjentacije na ekološku poljoprivredu. Predznanje polaznika i motivacija za izbor predmeta. Terminologija u ekološkoj poljoprivredi. Definicije ekološke poljoprivrede. Nastanak i širenje ekološke poljoprivrede. Smjerovi eko – poljoprivrede. Međunarodne organizacije i institucije eko – poljoprivrede. Stanje u Hrvatskoj prije usvajanja Zakona o ekološkoj poljoprivredi 06.02.2001. Međunarodni Ugovori o zaštiti okoliša čiji je potpisnik Republika Hrvatska. Klimatske promjene na Zemlji i posljedice koje nastaju Zakon o ekološkoj poljoprivredi - temeljne odredbe i prateći akti. Povjerenstvo za ekološku proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Prirodna gnojiva, ekološka sredstva za poboljšanje plodnosti tla, ekološki prihvatljivi pripravci za zaštitu bilja. Pravilnik o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i proizvodnji biljnih proizvoda. Pravilnik o preradi u ekološkoj proizvodnji. Zaključna predavanja – sinteza prethodnih predavanja. Odgovori na pitanja studenata, način pripreme i provedbe ispita, potrebna literatura. P 3 2 2 2 2 2 3 4 2 3 3 2 UKUPNO SATI PREDAVANJA: 30 B: vježbe i seminari - sati: 30 Nastavna jedinica R. broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Predznanje polaznika i motivacija za izbor predmeta. Terminologija u ekološkoj poljoprivredi. Smjerovi eko – poljoprivrede. Međunarodne organizacije i institucije eko – poljoprivrede. Stanje u Hrvatskoj prije usvajanja Zakona o ekološkoj poljoprivredi 06.02.2001. Međunarodni Ugovori o zaštiti okoliša čiji je potpisnik Republika Hrvatska. Klimatske promjene na Zemlji i posljedice koje nastaju Zakon o ekološkoj poljoprivredi - temeljne odredbe i prateći akti. Povjerenstvo za ekološku proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Prirodna gnojiva, ekološka sredstva za poboljšanje plodnosti tla, ekološki prihvatljivi pripravci za zaštitu bilja. Pravilnik o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i proizvodnji biljnih proizvoda. Pravilnik o preradi u ekološkoj proizvodnji. UKUPNO SATI: V/S 4 4 2 2 6 2 4 4 2 30 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje kontinuirano tijekom trajanja modula „Ekološka poljoprivreda“. Vrednuje se nazočnost i sudjelovanje u nastavi, izrađeni individualni zadaci studenata putem seminara i sudjelovanja u raspravama i komentarima, kao i savladano gradivo. Provjera znanja tijekom semestra vrši se putem pismenog kolokvija, a kao okvir za ocjenjivanje definiran je maksimalni broj bodova za pojedine aktivnosti gradivo bodovi Prisustvovanje predavanjima 5 Seminar 60 Sudjelovanje u nastavi raspravom, komentarima, pitanjima 60 Test poznavanja principa i propisa 30 ZAVRŠNI ISPIT (pismeno i usmeno)* 90 *Završni ispit polažu svi koji nisu tijekom semestra sakupili dovoljan broj bodova za ocjenu. Bodovi se stječu kontinuirano tijekom trajanja nastave, osim polaganja završnog ispita koji se polaže na kraju odslušanog semestra. Pismeni ispiti i zadaci studenata se ispravljaju i ocjenjuju u roku od 8 dana, a rezultati se objavljuju na internet stranici VGUK i na oglasnoj ploči. Minimalan broj bodova za prolaz modula postavljen je apsolutno i iznosi 55 bodova. Ocjena na ispit u iz modula se utvrđuje od ukupno postignutih bodova: < 55 bodova 55 – 65 bodova 66 – 75 bodova 76 – 85 bodova > 85 bodova Student nije zadovoljio Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Izvrstan (5) Studenti koji nastavnim aktivnostima, semestralnim testom i seminarskim radom sakupe više od 85 bodova oslobođeni su polaganja završnog ispita i dobivaju ocjenu izvrstan (5), a oni s 76 – 85 bodova ocjenu vrlo dobar (4). Svi ostali studenti moraju pristupiti završnom ispitu! 3. Ispitni rokovi Nakon odslušanog modula „Ekološka poljoprivreda“ svaki mjesec se daje jedan ispitni rok, a u lipnju i rujnu daju se po dva ispitna roka. 4. Ishodi učenja Studenti će nakon uspješno završenog predmeta biti: - upoznati sa odnosom agrosfere i biosfere, međusobnim utjecajem, potrebom održavanja ravnoteže sustava i bioraznolikosti - upoznati s temeljnim principima ekološkog pristupa poljoprivrednoj proizvodnji, razlozima potrebe za primjenom tih principa - upoznati s različitim pravcima i pristupima ekološkoj proizvodnji - upoznati s odredbama Zakona o ekološkoj poljoprivredi RH - upućeni u postupak ulaska u sustav ekološke poljoprivrede - sposobni osmisliti i provesti proizvodnju po ekološkim principima na vlastitom imanju 5. Popis literature 1. 2. 3. 4. Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita: BILJEŠKE SA PREDAVANJA Darko Znaor: EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA Doc.dr.sc. I. Kisić: EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA (pisana predavanja) Narodne novine, brojevi: 12/2001, 91/2001, 13/2002, 66/2002, 67/2002, 81/2002 i 85/2002 Dopunska: 1. Medijski napisi i emisije koje govore o ekološkoj poljoprivredi i sva dostupna literatura koju studenti sami pronađu U Križevcima, rujan 2012. Nositelj modula: Prof.dr.sc. Želimir Vukobratović VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: izborni STZI49 Stručni studij - ST PČELARSTVO I MEDONOSNO BILJE Nastavnici i suradnici: Nastava Vježbe + seminari Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta ECTS bodovi: 4 Semestar IV Dr. sc. Tatjana Tušek, prof. visoke škole Dr. sc. Siniša Srečec, prof. visoke škole Sati ECTS bodovi 30 2 30 2 56 - 116 4 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja No. NASTAVNA JEDINICA 1. 2. 3. 4. Uvod u pčelarstvo. Anatomija i fiziologija pčela. Pčelinjak i vrste košnica. Zimovanje i proljetni razvoj pčela. Medonosno bilje RH. Oprašivanje kao profitabilna kategorija. Ekološki status fitocenoze. Proizvodnja matica i rojeva, selekcija matica. Proizvodnja matične mliječi, voska i satnih osnova. Proizvodnja meda, peluda, propolisa i pčelinjeg otrova. Bolesti i neprijatelji pčela. Otrovanja pčela. Greške u tehnologiji proizvodnje. Zakonska regulativa. Ekonomske zakonitosti tržišta. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. Pčelinjak i upoznavanje pčelarskog pribora, zaštita od pčelinjeg uboda. Priprema košnica za intenzivno pčelarenje. Prvi proljetni pregled košnica. Pregled legla. Samoniklo bilje sjevero - zapadne Hrvatske. Herbarij. Oduzimanje okvira i vrcanje meda. Topljenje voska i postupak s voskom. Uzimanje uzoraka i pakovanje za dijagnostiku bolesti i trovanja – seminar. Pravljenje umjetnih matičnjaka, presađivanje ličinki za proizvodnju matica i matične mliječi. 21. 22. 23. 24. Tema seminara I. Tema seminara II. Tema seminara III. Tema seminara IV. Predavanja Sati 1 3 3 2 Vježbe Sati 5 2 2 2 6 1 1 2 1 3 1 1 2 4 1 2 / / / / Seminari 2 2 2 2 25. I.P.Z. UKUPNO: / 7 30 30 Teoretski dio nastave realizira se u predavaonici pomoću LCD-projektora. Praktični dio nastave realizira se na pčelinjacima vodećih pčelarskih proizvođača unutar Koprivničko-križevačke županije. Posjet dijagnostičkom laboratoriju Veterinarskog zavoda u Križevcima. 2. Način polaganja i način ocjenjivanja: Ispit se polaže pismeno i usmeno. Prolaznost na pismenom ispitu, ukoliko kandidat ostvari 60 % od ukupnog broja bodova testa. OBVEZA STUDENATA U OKVIRU MODULA Kriteriji ECTS Kf Mo Razina 1: Nastavna aktivnost studenata 4 Prisustvo na nastavi 5% 0,2 1. Aktivno sudjelovanje na nastavi 5% 0,2 2. Ukupno razina 1: 10% 0,4 2 Razina 2: Teoretska znanja studenta 4 Razumijevanje gradiva 25 % 1,0 1. Položeni pismeni i usmeni ispit 40 % 1,6 2. Ukupno razina 2: 65% 2,6 2 Razina 3: Praktična znanja studenta 6 10 % 0,4 1. Odrađene vježbe i postavljen I. P.Z. 15 % 0,6 2. Obranjen I. P. Z. Ukupno razina 3: 25% 1,0 2 Ukupno razina 1-3 (100%) Ukupno 4 2 ECTS/prosječna ocjena: kriterija 6 Završna ocjena KfxMo 0,8 5,2 2,0 8/4 2 MINIMALNE OBVEZA STUDENATA (EKVIVALENT NA BAZI 60 %) ZA PROLAZNOST NA MODULU Kriteriji ECTS Kf 4 3% 0,12 3% 0,12 6% 0,24 4 15% 24% 0,6 0,96 Ukupno razina 2: 39% 1,56 Razina 3: Praktična znanja studenta 1. Odrađene vježbe i postavljen I. P. Z. 2. Obranjen I. P. Z. Ukupno razina 3: 4 6% 9% 0,24 0,36 15% 0,60 Razina 1: Nastavna aktivnost studenata Prisustvo na nastavi 1. Aktivno sudjelovanje na nastavi 2. Ukupno razina 1: Razina 2: Teoretska znanja studenta Razumijevanje gradiva 1. Položeni pismeni i usmeni ispit 2. Ukupno kriterija 6 Mo KfxMo 2 0,48 2 3,12 2 1,20 Ukupno razina 1-3 (100%) 4,0 2 ECTS/prosječna ocjena: Završna ocjena 4,8/2,4 2 ECTS (engl. European Credit Transfer and Accumulation System) je mjerna jedinica za iskazivanje obujma stečenih kompetencija, a određuje se prosječnim ukupno utrošenim vremenom uspješnih studenata koje je potrebno za stjecanje tih kompetencija. Na stručnim studijima u HKO označavat će se ECVET (Europen Credit System for Vocational Education and Training). 1 ECTS/ECVET = 60 min. Ili 1 sunčani sat Kf = (engl. Wf = weighing factor) korekcioni factor opterećenja Mo = (engl. Bm = bottom mark) minimalna prolazna ocjena Uk = (engl. Tc = total criteri (6) ukupno kriterija/svojstava učenja Ur = (engl. Ts = total station) (3) ukupno razina rezultata učenja Završna ocjena = (KfxMo)1 (KfxMo) 2 (KfxMo) 3 ECTS 3. Ispitni rokovi U lipnju i srpnju daju se tri ispitna roka te dva redovna ispitna roka u rujnu i tijekom veljače. Tijekom godine daje se po jedan ispitni rok mjesečno. 4. Ishodi učenja Osposobiti polaznike za modernu proizvodnju kvalitetnog meda i pčelarskih proizvoda te plasman istih na sve zahtjevnije tržište. Ishodi učenja izraženi su kroz ocjenu i opterećenje studenata bodovano kroz ECTS sustav. 5. Literatura: Obvezatna za savladavanje programa i polaganje ispita: - Belčić, J. (1978): Od početnika do naprednog pčelara, Podravka, Koprivnica. - Bučar, M. (2008): Medonosne biljke kontinentalne Hrvatske. Matica hrvatska, Petrinja i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, podružnica Petrinja. - Laktić, Z., D. Šeklulja (2008): Suvremeno Pčelarstvo. Nakladni zavod globus, Zagreb. - Tucak, Z., T. Bačić, S. Horvat, Z. Puškadija (1999):U: Pčelarstvo. Poljoprivredni fakultet Osijek, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. - Turnšek, W. (1996): Dnevnik pčelarskih radova, Zagrebačka izdavačka novinska agencija d.o.o., Zagreb. Dopunska: - Marković, J., Ljerka Zeba, Đ. Sulimanović (1994): Počeci uspješnog pčelarenja. «PIP», Zagreb. - Sulimanović, Đ., Ljerka Zeba, J. Marković (1995): Prepoznavanje i suzbijanje pčelinjih bolesti »PIP», Zagreb. Križevci, 12. rujan 2012. Nastavnici modula: Dr. sc. Tatjana Tušek, prof. v. š. ; Dr. sc. Siniša Srečec, prof. v. š. VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: izborni STZI50 Stručni studij – ST Nositelj modula: RIBARSTVO I ZAŠTITA VODA ECTS bodovi: 4 Semestar IV Mr. sc. Đurica Kalember, predavač Sati ECTS bodovi 30 2 30 2 Nastava Vježbe + seminari Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta 56 116 4 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja Nastavna jedinica 1. Ribarstvo u svijetu i kod nas 2. Povijest ribarstva 3. Hidrobiologija plankton, nekton, neuston. bentos P 3 Predavaona 2 2 4.1. Hidrokemija oblici tijela, peraje, koža, mišići. skelet, osjetila, krvožilni sistem. dišni sistem, probavni sistem, mokraćno spolni sustav 3 5.1. Anatomija riba 6. Sistematika riba Salmonidae, Esocidae, Cyprinidae, Siluridae 3 6.1. Sistematika riba Predavaona Predavaona 3 Acipenseridae, Amiuridae, Anguilidae, Percidae Predavaona Predavaona 3 Anatomska sekcija šarana Predavaona Predavaona 1 kemijsko određivanje kvalitete vode 5. Anatomija, fiziologija i embriologija riba Mjesto održavanja Predavaona Predavaona plankton, nekton, neuston. bentos kemijski parametri produkrivnosti ribnjaka S 1 1 3.1. Hidrobiologija 4. Hidrokemija V Predavaona 7. Uzgoj ciprinidnih vrsta riba ribnjak kao životna sredina, gnojenje ribnjaka, prirodni mrijest šarana, kontrolirani mrijest šarana, kontrolirani mrijest dopunskih vrsta riba, hranidba raznih kategorija šarana, uzgoj riba u mono i polikulturi 7 7.1. Uzgoj ciprinidnih vrsta riba 2 prirodni mrijest šarana, kontrolirani mrijest šarana, gnojenje ribnjaka, hranidba raznih kategorija šarana Uzgoj salmonidnih vrsta riba 8. karakteristike vode, karakteristike ribogojilišta, mrijest kalifornijske Predavaona 5 Predavaona Predavaona pastrve, uzgoj i hranidba raznih kategorija kalifornijske pastrve, uzgoj kalifornijske pastrve u slatkoj vodi, - uzgoj kalifornijske pastrve u boćatoj vodi 8.1. Uzgoj salmonidnih vrsta riba Mrijest kalifornijske pastrve, Uzgoj ostalih salmonidnih vrsta riba 9. Ribolov na otvorenim vodama 10. Morsko ribarstvo važne morske vrste riba, mrijest i uzgoj važnih morskih vrsta riba, uzgoj školjaka 10.1. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19 Morsko ribarstvo Riba kao prehrambena namjernica Prerada ribe Zoohigijena i bolesti riba Definicija prirodnih vodenih ekosustava Opis različitih vodenih ekosustava Sprječavanje bioloških zagađivača vodenih ekosustava Sprječavanje kemijskih zagađivača vodenih ekosustava ZERP Terenska nastava Na uzornom šaranskom ribnjaku i pastrvskom ribogojilištu Ukupno P = predavanja V = vježbe 2 Predavaona 1 Predavaona 2 1 1 Predavaona 1 1 1 2 1 Predavaona Predavaona 2 2 2 2 2 2 2 30 20 10 Predavaona Predavaona Predavaona Predavaona Predavaona Predavaona Predavaona Terenska nastava izvan Učilišta S = seminari 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Aktivnost koja se ocjenjuje Usmeni ispit: Seminar Pohađanje i aktivno sudjelovanje na nastavi Udio u konačnoj ocjeni 60% 30% 10% 100% Napomena: Student može ponovno pisati samo jedan od dva kolokvija. Ako ne položi kolokvije, student polaže pismeni ispit nakon čega slijedi usmena provjera. 3. Ispitni rokovi U lipnju i srpnju daju se tri ispitna roka te dva redovna ispitna roka u rujnu i tijekom veljače. 4. Ishodi učenja Nakon uspješno savladanog modula studenti će moći: uočavati i rješavati probleme vode vezano za njenu kemiju i biologiju, te zaštitu identificirati sve važnije vrste riba, te moći odrediti njihovo anatomsko i fiziološko stanje izgraditi i/ili urediti ribnjake - uzgajališta, te ih privesti funkciji izmrijestiti matice riba u uzgoju, te uzgojiti ribe svih kategorija usvojiti osnovna znanja o preradi riba pravilno odrediti svježinu i upotrebljivost ribe za ljudsku upotrebu 5. Popis literature Aganović M. (1979.): SALMONIDNNE VRSTE RIBA I NJIHOV UZGOJ, SVJETLOST Sarajevo Antalfi A. Tölg I. (1974.): ABC RIBNJAČARSTVA, GLAS SLAVONIJE Osijek Bojčić C. i sur. (1982.): SLATKOVODNO RIBARSTVO, JUMENA i RIBOZAJEDNICA Zagreb Treer T. i sur. (1995.): RIBARSTVO, NAKLADNI ZAVOD GLOBUS Zagreb Bogut I., Novoselić Daniela, Pavličević J. (2006.): “BIOLOGIJA RIBA“ Poljoprivredni fakultet Osijek Bogut I., Horvath L., Adamek Z., Katavić I. (2006.): “RIBOGOJSTVO“ Poljoprivredni fakultet Osijek Fijan N. (2006.): “ZAŠTITA ZDRAVLJA RIBA“ Poljoprivredni fakultet Osijek Asaj A. (2004.): “Ekološko - higijenska polazišta u šaranskim ribnjačarstvima“ Medicinska naklada, Zagreb U Križevcima, rujan 2012. Nositelj modula: mr.sc. Đurica Kalember VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: izborni STM064 Stručni studij - ST ŽITARICE I ZRNATE MAHUNARKE Nastavnici i suradnici: Nastava Vježbe + seminari Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta ECTS bodovi: 4 Semestar IV Dr. sc. Vesna Samobor, profesor visoke škole Dr. sc. Renata Erhatić, stručni suradnik I Sati ECTS bodovi 30 2 30 2 56 116 4 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja IV sem. NASTAVNA JEDINICA 1 2 3 4 Uvod u modul Zajedničke karakteristike žitarica Rast i razvoj žitarica Polijeganje žitarica 5 6 7 8 9 Pšenica Raž Tritikale Ječam Zob P 1 1 1 1 V S PR X X X X 1 LP VP X X Prave žitarice 2 1 1 1 1 2 1 1 1 1 1 0,5 0,5 0,5 0,5 X X X X X X X X X X X X 1 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 X X X X X X X X X X X X X X X 0,5 0,5 0,5 X X X X X X X Prosolike žitarice 10 11 12 13 14 15 Kukuruz Proso Sirak Riža Heljda Alternativne žitarice 3 1 1 1 1 1 2 1 0,5 0,5 0,5 1 1 2 3 4 5 Zrnate mahunarke Zajedničke karakteristike i agrotehnička važnost Morfologija i mogućnost fiksacije N iz zraka Grašak Bob Slanutak 2 2 1 1 1 1 1 1 0,5 0,5 X X X X 6 7 8 9 10 Leća Soja Lupina Grah Zemni orašac Ukupnop sati 1 1 1 1 1 30 0,5 0,5 1 0,5 0,5 0,5 1 0,5 0,5 20 10 X X X X X X X X X X X P – predavanja V – vježbe S – seminari PR – predavaonica L P– laboratorijski praktikum VP- vježbe na pokušalištu 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Način polaganja ispita kolokvij pismeno usmeno Način ocjenjivanja brojčano (1 do 5) brojčano (1 do5) brojčano (1 do 5) 3. Ispitni rokovi Kolokvij – dva puta u semestru Ispitni rok (pismeno, usmeno) – jednom mjesečno, tijekom zimskih i ljetnih ispitnih rokova (II, VI, VII i IX mj.) dva puta mjesečno 4. Ishodi učenja Nakon odslušanog i položenog ispita student mora znati: - planirati i realizirati proizvodnju žitarica i zrnatih mahunarki potpuno samostalno - prepoznati žitarice i zrnatu mahunarku u polju i prema izgledu zrna na osnovu morfoloških svojstava - pravovremeno uočiti pojavu bolesti i štetnika - odabrati ekološki prihvatljiva sredstva za zaštitu - voditi računa o ekonomskoj isplativosti istih. 5. Popis literature Red.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Naziv Gagro M. 1998. Žitarice i zrnate mahunarke. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb Jošt M i suradnici. 1988. Pšenica - Put do visokih prinosa. Polj. institut Križevci Tajnšek T. 1991. Koruza. Kmečki glas Ljubljana Jevtić S i sur. 1986. Posebno ratarstvo I, Nučna knjiga Beograd Henry R.J. and P.S. Kettlewell. 1996. Cereal grain quality.Chapman & Hill Časopisi: Agronomski glasnik, Poljoprivreda, Zbornici radova. Vratarić M. i Sudarić A. 2000. Soja. Poljoprivredni institut Osijek Križevci, rujan 2012. Nositelj modula: Prof.dr.sc.Vesna Samobor VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: izborni STMO69 Stručni studij - ST HIGIJENA , ETOLOGIJA I EKOLOGIJA NA FARMI Nositelj modula: ECTS bodovi: 4 Semestar IV Dr. sc. Damir Alagić, viši predavač Sati 30 30 Nastava Vježbe + seminari Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta ECTS bodovi 2 2 56 116 4 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja R.br. PREDAVANJE – Nastavna jedinica Br. Sati 1. 2. 1 1 12. 13. Uvod – predmet proučavanja higijene Zdravlje i bolest – važnost očuvanja zdravlja ljudi i životinja, mjere sigurnosti na radu u stočarstvu Podjela higijene – osobna i kolektivna higijena, higijena na radu, školska higijena, Izvori zaraze – vogralikov lanac nastanka zaraznih bolesti, ulazna vrata, virulencija, putevi prenošenja, tenacitet mikroorganizama, obrana organizma od infekcije Zoonoze – pojam zoonoza, značaj u uzgoju domaćih životinja,putevi prijenos uzročnka Infekcija i obrana tijela od infekcije – vrste infekcije, koža kao obrambeni mehanizam, uloga čovjeka u spriječavanju prijenosa zaraznih i nezaraznih bolesti Mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti – higijensko-sanitarne mjere u uzgoju domaćih životinja, otpadna animalna tvar u stočarstvu Psihoaktivne tvari i njihovo djelovanje na zdravlje – alkoholizam, konzumacija opojnih droga, deficiti minerala i vitamina u organizmu, pretilost, Djelovanje štetnih čimbenik iz okoliša na zdravlje – aerogena zagađenja, korpuskularne čestice u stajskom zraku, buka kao štetni u čimbenik u staji, energije zračenja i njihov utjecaj na živu stanicu Profesionalne bolesti – zoonoze, moguće povrede u stočarskoj proizvodnji Pojam, povijest i važnost etologije u stočarskoj proizvodnji – povijesni razvoj dobrobiti prema životinjama, I Kolokvij Problemi pri ponašanju dom. životinja- odnos čovjeka prema životinji, stanja suprotna 14. 15. Dobrobit i zaštita dom. životinja Bol, patnja i stres kod dom. životinja - definicija boli i patnje, temperament i strah, 1 1 16. Nositelji dobrobiti kod životinja - zakonska regulativa, zaštita živ. u europskim zemljama, 1 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. dobrobiti, kontrola zaštite dobrobiti mehanizam stresne reakcije 1 1 1 1 1 2 1 1 1 1 1 etogram 17. 1 19. 20. 21. Dobrobit i prijevoz dom. životinja – vrste transportnih sredstava, opasnosti pri utovaru i istovaru, pridržavanje principa dobrobiti pri transportu životinja Zakonska regulativa o dobrobiti – pozitivni europski zakonski akti i usaglašavanje hrvatske pravne regulative Ekologija kao znanost - uvod i razvoj Elementi ekologije i ekološki čimbenici - abiotički i biotički ekološki čimbenici Utjecaj čovjeka na atmosferu i globalnu klimu - aerogena zagađenja, globalno 22. Pojam i značenje ekološkog stočarstva - – razlike između ekološke i konvencionalne 2 18. 23. 24. 25. 26. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 1 1 1 1 ztopljenje, efekt staklenika, poljoprivred, organska poljoprivreda, pasmine za ekološko stočarenje, autohtone hrvatske pasmine i tradicionalne pasmine domaćih životinja Ekološka stočarska proizvodnja - – smještaj i držanje domaćih životinja u eko. uvjetima Eko indeks – indeks živog planeta, ekološki otisak 2 1 2 Hranidba životinja u ekološkoj stočarskoj proizvodnji i zdravstvena zaštita domaćih životinja– vrste krmiva, prijelazni period, aditivi u hrani, korisni mikroorganizmi, terapiranje životinja, homeopatija II Kolokvij VJEŽBE Komunalna i osobna higijena – prijenos uzročnika zaraznih bolesti, izvori infekcije Zoonoze i profesionalne bolesti – bakterije, virusi, parazitarne bolesti, prioni, traume na radu kao rezultat rads životinjama Higijensko sanitarne mjere – utilizacijski zavodi, kompostane, emisije štetnih plinova, razvoj bioplina Transport životinja, utovar životinja, karantena – mjere opreza pri utovaru, primjena sedativa, Praktična primjena deratizacije, dezinsekcije i dezinfekcije – mjere opreza pri radu s kemijskim preparatima Postupci s krutim gnojem – zootehničke mjere Zdravstveno ponašanje i problemi pri ponašanju – agresivnost životinja, vokalizacija životinja, odmor životinja, odvajanje podmlatka od majke Povrede dom. životinja i bolesti kao rezultat neadekvatnog smještaja – mikroklima u staji, građevinska rješenja stajališta, boksa i staje Posjet: modernom utilizacijskom zavodu , prečistaču komunalnih otpadnih voda, konvencionalnom uzgoju domaćih životinja, ekološkom uzgoju d.životinja SEMINARI Zarazne bolesti- crijevne,plućne i kožne Zoonoze(tbc,leptospiroza,trihineloza,bjesnilo) Psihoaktivne tvari, pušenje duhana, droga i narkomanija Obnovljivi izvori energije Nacionalni parkovi , efekaz staklenika i kisele kiše . Bređost i materinska zaštita. Globalno zatopljenje i zakonodavstvo zaštite okoliša . Stočarska farma : građevinski materijali, lokacija i mikroklima. 1 2 2 1 2 2 2 2 2 5 1 1 2 2 1 1 1 1 Predavanja,vježbe i seminari se odvijaju u predavaoni uz korištenje nastavnih pomagala 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Ispit se polaže putem dva kolokvija tijekom semestra.Pored kolokvija u ocjenu ulazi i ocjena vezanog uz stručnu praksu na modulu i ocjena seminara, redovitost pohađanja nastave i aktivnost na nastavi. 3. Ispitni rokovi Po završetku semestra, tijekom veljače se daju dva redovna ispitna roka. U lipnju i srpnju daju se tri ispitna roka te dva roka u rujnu. 4. Ishodi učenja Po uspješno završenom kolegiju studenti će biti sposobni: - definirati i objasniti značaj i specifičnosti poljoprivredne proizvodnje u stočarstvu - vrednovati ulogu mikroklimatskih čimbenika za zdravlje domaćih životinja - poznavati i objasniti fiziološka i patološke oblike ponašanja životinja - planirati nabavu i racionalno korištenje sredstava za higijensko sanitarne mjere - sposobnost procjene i predlaganje praktičnih rješenja kada je u pitanju smještaj životinja - razvijati komunikacijske vještine i timski rad te prezentirati rezultate širem auditoriju 5. Popis literature: 1. Asaj, A. (2003): Higijena na farmi okolišu.Medicinska naklada, Zgreb. 2. Asaj, A. (1999): Dezinfekcija i dezinsekcija. Školska knjiga , Zgreb. 3.Grupa autora.,(2001): Ekološki leksikon,Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja,Zagreb. 4. Senčić,Đ., B. Antunović(2004): Ekološko stočarstvo.Katava d.o.o., Osijek 5. Znaor,D (1996): Ekološka poljoprivreda.Nakladni zavod Globus,Zagreb 6. Vučinić, M.(2006): Ponašanje, dobrobit i zaštita životinja, Beograd 7. Senčić,Đ., B. Antunović(2004): Ekološko stočarstvo.Katava d.o.o., Osijek 8. Valić,F., i sur(1994).:Zdravstvena ekologija,Sveučilišna nakladaLiber,Zagreb, 9.Springer,P.O.(1997): Ekotoksikologija,ProfilInt,Zagreb, U Križevcima, rujan 2012. Nositelj modula: dr.sc. Damir Alagić, dr.vet.med VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: izborni STZI51 Stručni studij - ST Nositelj i izvođači modula: Nastava Vježbe + seminari Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta KONJOGOJSTVO ECTS bodovi: 4,0 Semestar V Dr. sc. Damir Alagić, viši predavač Sati 30 30 ECTS bodovi 2 2 56 116 4 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja R.br PREDAVANJA – nastavne jedinice 1. Uvod – značaj konjičke industrije, brojno stanje konja u Hrvatskoj, 2. Razvoj i pripitomljavanje konja – domestikacija konja, evolucija konja, konj kroz različita umjetnička i literarna djela, razvoj konjogojstva u RH 3. Građa tijela – koštani i mišićni sustav 4. Sustavi organa – respiratorni, krvožilni, probavni, urogenitalni 5. Osjetila konja – vida, sluha, njuha, koža, dodira, 6. Rasplođivanje konja i hranidba konja – građa muških i ženskih spolnih organa, hormonalna regulacija, faze spolnog ciklusa, novije tehnike u rasplođivanju konja, odgoj podmlatka, vrste hraniva, minerali i vitamini u hranidbi konja, doping konja 7. I kolokvij 8. Pasmine konja – toplokrvne i hladnokrvne pasmine, hrvatske autohtone pasmine 9. Nastambe za smještaj konja – izgradnja staja za konje, osnovni elementi ergele, mikroklimatske prilike u staji za konje 10. Uzgoj i selekcija u konjogojstvu – križanja u konjogojstvu, tipovi konja, uzgoj u čistoj pasmini, linije i rodovi u konjogojstvu, konformacije konja, performans test 11. Tjelesni indeksi – indeks dubine trupa, indeks formata, indeks trupa, indeks prsnog koša 12. Hodovi konja – korak, kas, galop, 13. Bolest konja – zarazne, nezarazne, sportske povrede, spolnoprenosive bolesti, sportske traume, korekcija kopita 14. Uporaba konja – sportska natjecanja, olimpijske discipline, oprema za jahanje konja 15. Zaštita dobrobiti u konjogojstvu – urođeni i stečeni oblici ponašanje, agresivno ponašanje konja, mane konja 16. II Kolokvij VJEŽBE 1. Opisivanje i označavanje konja – ispunjavanje opisne liste, boje i oznake na konjima, žigosanje konj, mikročipiranje, tetoviranje konja 2. Građa i regije konja – praktičan prikaz mišićnih skupina i regija na tijelu konja, građa Br. sati 1 1 3 2 2 4 1 3 2 3 2 1 2 1 1 1 2 2 kostura konja 2 Pristupanje konju i čišćenje konja – oprema za timarenja konja, praktičan prikaz čišćenja konja, prilazak konju, mjere opreza u radu s konjem 4. Priprema konja za korištenje i oprema za konje – oprema konja za treninr, 2 sportska natjecanja, čišćenje i održavanje opreme, sportski tereni 5. Preponsko jahanje – tehnika preponskog jahanja, pasmine konja za preponsko 2 jahanje, tereni za preponsko jahanje 6. Korekcija kopita i potkivanje kopita konja – alat i pribor za korekciju i potkivanje 2 konja, moguće povrede pri radu i mjere opreza pri obavljnju ovoga zahvata 7. Izmjeranja konja(tjelesni indeksi) – uporaba i primjena Litinova štapa i vrpce, 2 izmjera tjelesnih indeksa 8. Osnove zdravstvenog zbrinjavanja konja – bolesti koje se suzbijaju po zakonu, a 1 tiču se uzgoja konja, sportske povrede konja i pružanje osnovne zdravstvene zaštite životinji, saniranje manjih rana kao posljedica trauma. SEMINARI 1. Arapski punokrvnjak 1 2. Engleski punokrvnjak 1 3. Holstein konji 2 4. Kasači 1 6. Hrvatske autohtone pasmine 1 7. Pony konji 1 8. Lipicanac 1 9. Galopske utrke 1 10 Preponsko jahanje 2 11. Rasplođivanje konja 1 12. Hranidba i smještaj konja 2 13. Preponsko jahanje 1 Predavanja i seminari se odvijaju u predavaoni uz korištenje nastavnih pomagala, a vježbe u praktikumu na ekonomiji učilišta,zootehnikum, gdje se odvija i stručna praksa. 3. 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Ispit se polaže putem dva kolokvija tijekom semestra. Pored kolokvija , u ocjenu ulazi i ocjena seminara, redovitost pohađanja nastave i aktivnost na nastavi. 3. Ispitni rokovi Po završetku semestra, tijekom veljače se daju dva redovna ispitna roka. U lipnju i srpnju daju se tri ispitna roka te dva roka u rujnu. 4. Ishodi učenja Po uspješno završenom kolegiju studenti će biti sposobni: - definirati i objasniti značaj i specifičnosti ove životinjske vrste - poznavati osobitosti građe i fiziološkog ili patološkog statusa konja - proračunavati tjlesne indekse - vrednovti uporabnu i sportsku vrijednost konja - poznavati i objasniti princip rada u uzgoju radnih i sportskih konja - planirati nabavu i racionalno korištenje krmiva za konje - biti osposobljen za prepoznati bolesna stanjakonja - razvijati komunikacijske vještine i timski rad i prezentirati rezultate širem auditoriju 5. Popis literature: 1. Ivanković, A. (2004): Konjogojstvo, HAD Zagreb 2. Briznej, M. (1987):Konjogojstvo, Poljoprivredni fakultet Osijek 3. Senčić,Đ., B. Antunović(2004):Ekološko stočarstvo.Katava d.o.o., Osijek 4. Vlasta Šerman (2000): Hranidba domaćih životinja, veterinarski fakultet Sveučilišta u Zgrebu, Zagreb U Križevcima, rujan 2012. Nositelj modula: dr.sc. Damir Alagić VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: izborni STMI76 Stručni studij - ST Nositelj modula: Nastava Vježbe + seminari Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta UZGOJ SVINJA ECTS bodovi: 4 Semestar: V Dr. sc. Tatjana Jelen, profesor visoke škole Sati ECTS bodovi 30 2 30 2 56 116 4 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja OBLICI NASTAVE V *** NASTAVNA JEDINICA (SVINJOGOJSTVO) P Razvoj i gospodarska važnost svinjogojstva. Važnost i stanje svinjogojstva u svijetu i u Republici Hrvatskoj. Rasprostranjenost svinja Porijeklo, udomaćivanje i zoološka klasifikacija svinja. biološke osnove, Prednosti i nedostaci svinjogojstva Pasmine svinja, hibridi (NASTANAK,PODJELE, karakteristike) Selekcija u svinjogojsvu, testiranje svinja Metode uzgoja i nasljeđivanja Pomoćna sredstva u provedbi selekcije: poentiranje, mjerenje i označavanje Proizvodna evidencija, Selekcijska evidencija (umatičavanje, označavanje) Ocjenjivanje klaoničke vrijednosti svinjskih polovica i mesa I KOLOKVIJ ** Reprodukcija svinja, pripust, suprasnost, prasenje Uzgoj i korištenje nerasta Uzgojne i selekcijske metode za povećanje plodnosti, sinhroniziranje estrusa, ovulacije i prasenja Izračuni isplativosti proizvodnje - reprodukcija Uzgoj prasadi do odbića, odbiće prasadi, uzgoj prasadi do tova, uzgoj rasplodne nazimadi Osnove u hranidbi svinja - osnovne karakteristike probavnog trakta i probava; krmiva; smjese; obroci u hranidbi svinja. Tov svinja Tehnologije proizvodnje pojedinih kategorija svinja 1 P 1 P 3 2 1 P P P P 2 2 1 2 1 1 3 1 1 2 P P 2 P 3 P P 2 4 T= HPA L P P P P 1 Izračuni hranidbenih potreba, smjese, norme, Nastambe i oprema u svinjogojstvu ** Izračuni smještajnih kapaciteta Zdravstvena zaštita Ekološko svinjogojstvo Dobrobit svinja II KOLOKVIJ ** ** Ekonomska isplativost proizvodnje – izračuni primjera iz prakse Izvješće – zadataka/zadaća UKUPNO *** ** 3 2 4** 3 3 2 30 1 4** 2** 30 P P P P P P P P MJESTA IZVOĐENJA P = PREDAVAONA, L = LABORATORIJ, T = TEREN, SEMINARI Zadaci/zadaće Uloga Ishodi učenja Efikasnija svinjogojska proizvodnja U ovom zadatku uloga je - prema trenutnoj situaciji na nekoj izabranoj farmi, iznesti sliku proizvodnje - pokušati poboljšati efikasnost na farmi u nekom segmentu - intenzificirati proizvodnju na farmi rješvanjem eventualnih postojećih problema. - napraviti prijedlog za poboljšanje na farmi zasnovan na analizi aktualnog stanja u pojedinom segmentu proizvodnje. Student će biti osposobljen u praksi primjeniti znanja iz područja svinjogojtva. Moći će prosuđivati i donesti odluku o optimiziranju proizvodnje prema situaciji na određenoj farmi Student će razviti komunikacijske vještine, usmeno komuniciranje i vještine pisanja i vještine korištenja računala 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Aktivnost koja se ocjenjuje Prisutnost na nastavi i aktivnost Pravo na potpis – uvijet za ispit Seminar 1.kolokvij 2.kolokvij Dvije zadaće/zadaci - izviješće Udio u konačnoj ocjeni 10% 10% (ocjene 2 - 5) 30% Ocjena dovoljan (2) = 60-70% Ocjena dobar (3) = 70-80% Ocjena vrlo dobar (4) = 80-90% Ocjena izvrstan (5) = 90-100% 30% Ocjena dovoljan (2) = 60-70% Ocjena dobar (3) = 70-80% Ocjena vrlo dobar (4) = 80-90% Ocjena izvrstan (5) = 90-100% 20% Napomena: Student može ponovno pisati svaki kolokvij još jednom. Ako ne položi kolokvije, student polaže završni ispit, pismeno i usmeno, koji u tom slučaju ima 60% udjela u konačnoj ocjeni i ocjenjuje se prema istim kriterijima kao i kolokviji. 3. Ispitni rokovi Ispitni rokovi za studente koji su ostvarili pravo na potpis, a nisu položili modul tijekom nastave, daju se za vrijeme redovitih ispitnih rokova (zimski, ljetni i jesenski) po dva puta, a izvan redovitih rokova mjesečno jedanput (osim kolovoza). 4. Ishodi učenja Nakon uspješno savladanog modula studenti će moći: - organizirati svinjogojsku proizvodnju - imenovati pasmine i opisati najvažnija svojstva pasmina svinja - odabrati najbolji način uzgoja svinja za uspješnu proizvodnju - predložiti odgovarajući način provođenja selekcije i reprodukcije - prepoznati simptome najvažnijih bolesti i procijeniti potrebu liječenja - sudjelovati u radu tima i moći prezentirati postignute rezultate 5. Popis literature 1. 2. 3. 4. Kralik Gordana, et.al (2007): Svinjogojstvo: Biološki i zootehnički principi, Osijek, Poljoprivredni fakultet Osijek Uremović Marija , Uremović Z. (1997): Svinjogojstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Uremović Z., et. al. (2002): Stočarstvo. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Senčić Đ., Pavičić Ž., Bukvić Ž (1996): Intenzivno svinjogojstvo, Nova Zemlja, Osijek U Križevcima, rujan 2012. Nositelj modula: Dr.sc. Tatjana Jelen, prof.v.š. VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: izborni STZI52 Stručni studij - ST Nositelj modula: MARKETING I MENADŽMENT U POLJOPRIVREDI Nastava Vježbe + seminari Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta ECTS bodovi: 4 Semestar V Dr. sc. Kristina Svržnjak, viši predavač Sati ECTS bodovi 30 2 30 2 56 116 4 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja A: predavanja Ukupno: sati: 30 Red br. 1. 2. 3 4. 5. ECTS 2 Nastavna jedinica Uvod u predmet: Hrvatsko obiteljsko gospodarstvo i njegova transformacija na farmersku proizvodnju (sličnosti i razlike seljačkog i farmerskog načina proizvodnje). Pretpostavke farmerskog gospodarstva (prirodni resursi, ljudski resursi, tehnologija) Osnovni pojmovi i teorija marketinga (pojam, smisao, različite poslovne orijentacije, ishodište marketinga- ljudske potrebe i želje, suština proizvoda, vrijednost proizvoda, razmjena i tržište, marketing i različita stanja potražnje) Elementi marketing mixa. Proizvod (kvaliteta, karakteristike, dizajn, pakiranje, etiketiranje, usluga kupcu). Cijena i ovisnost o ponudi i potražnji (ciljevi cijene, cjenovna elastičnost, troškovi, neke metode formiranja cijene) Kanali distribucije (funkcije kanala, broj posrednika i marketing sustavi), naglasak na direktnoj prodaji Promocija (ekonomska propaganda, unapređenje prodaje, publicitet, osobna prodaja) Tehnike marketinga (segmentiranje tržišta, određivanje ciljnog tržišta, diferencijacija proizvoda, reklamiranje, razumijevanje kupca istraživanje i stvaranje tržišta Menedžment i menadžment farme (pojam i definiranje menadžera i menedžmenta, smisao, ciljevi, zadaci, aktivnosti, okolina i životni ciklus farme, vještine i uloge menadžera) Broj sati 2 3 7 4 3 6. 7. 8. Menadžerske i poslovne funkcije farme (Planiranje, organiziranje, usmjeravanje i kontrola kao menadžerske funkcije te proizvodnja, marketing, financije i menadžment ljudima kao poslovne funkcije farme) Osnove strateškog menedžmenta farme (Strateško planiranje, analiza okruženja, SWOT analiza, brainstorming, vizija, misija, politika i ciljevi poljoprivrednog gospodarstva, kreiranje strategije, modeli strategija) Osnove operativnog menadžmenta farme (Operativno planiranje, implementacija strategije, operacionalizacija strategije, gantov dijagram, kontrola i revizija) B: vježbe Ukupno: sati 20 Red broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 4 4 3 ECTS 1,3 Nastavna jedinica Simulacija poslovnog slučaja poljoprivrednog poduzeća, od osnivanja tvrtke do odluke koju strategiju uzeti za budućnost, kreiranje strategije i na osnovu strategije kreiranje taktičnih i operativnih planova, izrada gantovog dijagrama. Rad u grupama – izrada plana komunikacije (kreiranje branda, boje logotipa, osmišljavanje reklamne poruke i slogana) za odabranu strategiju rasta na primjeru poljoprivrednog poduzeća Rad u grupama – izrada SWOT analize za određeni poslovni slučaj poljoprivrednog poduzeća Rad u grupama – brainstorming prema definiranoj temi npr. „Kako privući turiste na seoski turizam“ Projektni zadatak grupe studenata: „Istraživanje potreba, želja, namjera i preferencija kupaca određenog poljoprivredno-prehrambenog proizvoda na nekom području“ Izlaganje rezultata istraživanja Projektni zadatak grupe studenata: „Ispitivanje naziva određenog poljoprivredno prehrambenog proizvoda“ Izlaganje rezultata istraživanja Projektni zadatak grupe studenata: „Ispitivanje intenziteta praćenja reklama na različitim medijima te izrada propagandne poruke za određeni poljoprivrednoprehrambeni proizvod“ Izlaganje rezultata istraživanja Projektni zadatak grupe studenata: „Istraživanje potreba, želja, namjera i preferencija kupaca određenog poljoprivredno-prehrambenog proizvoda na nekom području“ Izlaganje rezultata istraživanja Broj sati 2 2 2 2 3 3 3 3 C: seminari Ukupno: sati 10 Red broj ECTS 0,7 Nastavna jedinica Prezentacija radnih zadataka iz modula «Marketing i menadžment farme» Određivanje tema seminara iz područja marketinga i menadžmenta farme 1. Određivanje literature i izvora podataka koji će se koristiti u izvođenju vježbi i seminara Samostalno izlaganje seminara od strane studenata prema odabranoj temi iz 2. područja menadžment farme Rasprava Sva nastava se izvodi u predavaonici 1, zgrada C VGUK. Broj sati 2 8 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje kontinuirano tijekom trajanja modula „Marketing i menadžment farme“. Pri tome se vrednuje nazočnost i sudjelovanje u nastavi, izrađeni individualni i timski zadaci studenata. Kao okvir za ocjenjivanje definiran je minimalan i maksimalni broj bodova za pojedine aktivnosti - sudjelovanje u nastavi – minimalno 5 bodova, maksimalno 10 bodova - individualni zadatak studenata iz menadžmenta (izabrana tema seminara) – minimalno 10 bodova, maksimalno 15 bodova - timski projektni zadaci – minimalno 10 bodova, maksimalno 15 bodova - pismeni ispit – minimalno 30 bodova, maksimalno 60 bodova Bodovi se stječu kontinuirano tijekom trajanja nastave iz modula „Marketing i menadžment farme“. Zadaci studenata se ispravljaju u roku od 5 dana, a tijekom trajanja nastave student može pratiti broj bodova koje je stekao individualnim uvidom u evidenciju. Pismeni ispit ispravlja se isti dan, te se rezultat ispita zbrojen s ostalim aktivnostima upisuje kao konačna ocjena u ISVU sustav. Minimalan broj bodova za prolaz iz modula „Marketing i menadžment farme“ postavljen je apsolutno i iznosi 60 bodova. Ocjena na ispitu iz modula se utvrđuje od ukupno postignutih bodova: - 60-69 bodova – dovoljan (2) - 70-79 bodova – dobar (3) - 80-89 bodova – vrlo dobar (4) - 90-100 bodova – odličan (5) 3. Ispitni rokovi Studenti polažu dva pismena kolokvija i to polovicom mjeseca studenog iz područja „Menadžment“ te polovicom mjeseca siječnja iz područja „Marketing“. Ukoliko student ne uspije položiti ispit putem kolokvija, nakon odslušanog modula „Marketing i menadžment farme“ svaki mjesec se daje jedan ispitni rok, osim u mjesecima veljači, lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka. Ispit je struktuiran od 30 pitanja, na koje studenti odgovaraju zaokruživanjem na ponuđene odgovore ili upisuju tražene odgovore na postavljena pitanja. Ispit traje 40 minuta i svako pitanje boduje se s dva boda. 4. Ishodi učenja Studenti će nakon uspješno završenog modula biti sposobni: - definirati i objasniti osnovne pojmove iz područja marketinga i menadžmenta, - prepoznati osnovne elemente marketing mixa, - koristiti promocijski mix u svrhu bolje promocije poljoprivrednih proizvoda, - razlikovati različite promocijske opcije i elemente promocijskog mix-a, - izraditi SWOT analizu vezanu uz konkretno poljoprivredno gospodarstvo, - koristiti metodu brainstorming, - na osnovu SWOT analize i metode brainstorming prepoznati ključne čimbenike za planiranje i kreiranje poslovnih aktivnosti poljoprivrednog gospodarstva, - razlikovati različite pristupe istraživanja tržišta i direktne prodaje, - procijeniti kritične točke u marketinškom planu poljoprivrednog gospodarstva, - izraziti se jasno i argumentirano o svojim stavovima glede procijene marketinških aktivnosti na analiziranim primjerima poljoprivrednih gospodarstava, - sudjelovati u radu tima, - prezentirati vlastite rezultate istraživanja široj publici. 5. Popis literature a) Obvezatna 1. Kolega A., Božić M., (2001): Hrvatsko poljodjelsko tržište. Tržništvo, Zagreb. 2. Kolega A., (1994): Tržništvo poljodjelskih proizvoda tržište. Globus, Zagreb. 3. Kolega A., Kovačević D., (1995): Uspješna prodaja. Tržništvo, Zagreb. 4. Heinz Weihrich; Harold Koontz; Menedžment, 10. izdanje, Mate, 1994. (odabrana predavanja) b) Dopunska: 5. Previšić J., Đurđana Ozretić Došen(1999): Međunarodni marketing. Masmedia, Zagreb. 6. Kotler P., (1994): Marketing management. Informator, Zagreb. 7. Kohls R., Uhl N. J., (1998): Marketing of agricultural products. Purdue University, New Jersey. 8. Nicholas C.Siropolis; Menedžment malog poduzeća, 4. izdanje, Mate, 1995. (odabrana predavanja) 9. Covey, S.R: Sedam navika uspješnih ljudi, Mozaik knjiga, Zagreb, 1998. Križevci, rujan 2012. Nositelj modula: Dr. sc. Kristina Svržnjak, viši predavač VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: izborni STZI88 Stručni studij - ST LOVSTVO I KINOLOGIJA Nositelj i izvođači modula: Nastava Vježbe + seminari Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta ECTS bodovi: 4 Semestar V Dr.sc.Damir Alagić, viši predavač V.pred.Marija Meštrović, dipl.ing Sati ECTS bodovi 30 2 30 2 56 116 4 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja Nastavna jedinica 1. 2. 3. 4. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 1. 2. 3. 4. 5. Uvod u kinologiju Podrijetlo pasa Kinotomija Hranidba i smještaj pasa Fiziologija reprodukcije pasa FCI – sistematizacija pasa Bolesti pasa Temelji odgoja pasa Dobrobit pasa Krupna divljač Sitna divljač Pernata divljač Gospodarenje lovištem – prirodni uzgoj divljači Uzgoj jelenske divljači Uzgoj sitne divljači Uzgoj divljači u uzgajalištima i ograđenim lovištima Lov divljači Značenje osnovnih zakonskih pojmova o lovištu Vježbe Pasmine službenih pasa Pasmine lovačkih pasa Rad sa službenim psom Rad s lovačkim psom Postupak s odstrijeljenom divljači P V 1 1 3 1 2 2 2 2 1 2 2 2 2 2 2 1 1 1 S Mjesto održavanja Predavaona Predavaona Predavaona Predavaona Predavaona Predavaona Predavaona Predavaona Predavaona Predavaona Predavaona Predavaona Predavaona Predavaona Predavaona Predavaona Predavaona Predavaona 2 2 1 2 2 Predavaona Predavaona Praktikum Praktikum Predavaona 6. 7. 1. 2. 3. 4. 5. Ocjenjivanje lovačkih trofeja Lovno oružje Seminari Psi 1.,2. I 3. FCI skupine Psi 3.,4, i 5. FCI skupine Psi 6. do 10. FCI skupine Uzgoj jelenske divljači Uzgoj sitne divljači 3 3 2 2 2 6 3 Ukupno P = predavanja 30 V = vježbe Predavaona Predavaona 15 Predavaona Predavaona Predavaona Predavaona 15 S = seminari 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela provjere znanja. 3. Ispitni rokovi Ispitni rokovi za studente koji su ostvarili pravo na potpis, a nisu položili modul tijekom nastave, daju se za vrijeme redovitih ispitnih rokova (zimski, ljetni i jesenski) po dva puta, a izvan redovitih rokova mjesečno jedanput (osim kolovoza). 4. Ishodi učenja Upoznati studente sa specifičnostima građe ove životinjske vrste – psa te svim zakonitostima koje se tiču lovstva kao važne privredne grane. Upoznati studente s pasminama lovačkih i službenih pasa, bolestima koje se javljaju u uzgoju pasa i kod lovne divljači. Skrenuti pažnju na zakonsku regulativu i na dobrobit svih životinjskih vrsta vezanih za lovstvo i za uzgoj službenih i lovačkih pasa. Ovim modulom studenti će steći osnovna znanja o podrijetlu, držanju i uporabi ove životinjske vrste. Steći će znanja o lovstvu kao privrednoj grani. O ulozi pasa u današnje vrijeme i značaj kinologije kao organizirane društvene aktivnosti. Upoznati studente s različitim stavovima i gledanjima na psa kao prijatelja, kao čovjekova suradnika u najrazličitijim djelatnostima kao i suborca. Studenti će također steći znanja o dobrobiti pasa i lovne divljači. 5. Popis literature a )Obvezna: 1. Tucak Z. i sur. (2003): Lovna kinologija, Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek 2. Tucak Z. i sur. (2002): Lovstvo, Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek 3. Bauer M. (2000): Kinologija I, vlastito izdanje, Zagreb 4. Bauer M. (1985): Pas moj prijatelj, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb. b) Dopunska: 1. Pugnetti G. (1983): Sve o psima, Mladost, Zagreb. 2. Taylor D. (1989): Vaš pas, priručnik, Mladost, Zagreb. U Križevcima, rujan 2012. Nositelj modula: dr.sc. Damir Alagić VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: izborni STZI53 Stručni studij - ST Nositelj modula: GRADITELJSTVO U ZOOTEHNICI Nastava Vježbe + seminari Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta ECTS bodovi: 4 Semestar: V Mr. sc. Miomir Stojnović, viši predavač Sati ECTS bodovi 30 2 30 2 56 116 4 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja PREDAVANJA: Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 Nastavna jedinica Broj sati Uvod. Značaj i specifičnosti graditeljstva u zootehnici. Urbanističko-tehnički uvjeti 2 izgradnje. Zakonska regulativa. Građevinsko- procesna dokumentacija. Investicijski 4 program izgradnje. Sastavnice izvedbenog projekta. Materijali za gradnju. Prirodni i umjetni materijali. 1 Svojstva materijala. Fizička i mehanička svojstva, toplinska svojstva. Toplinska provodljivost, otpor prolazu topline. Hidroizolacijska svojstva. Tehnološka svojstva, 3 obradivost materijala. 1 Beton. Obični beton, armirani beton, prednapregnuti betoni, porobeton. Klase betona, 3 priprema betona, svojstva Opeka. Puna, šuplja, porozna opeka. Svojstva. 2 Drvo i drvene konstrukcije. Svojstva drva. Metalne konstrukcije. Izolacioni materijali u gradnji. Unutarnja i vanjska izolacija. Termobalans objekta, 2 gubici topline. Ventilacijski i transmisijski gubici. Proračun gubitaka topline. 3 Koeficijenti prijelaza i prolaza topline kroz obodne konstrukcije. Podovi. Zidovi. Prozori i vrata. Stropna i krovna konstrukcija. Objekti u stočarstvu. Klasična i montažna gradnja staja. Prateći objekti, silosi, sabirne 3 jame, lagune. Mikroklima u objektima. Osiguranje optimalnih temperaturno-vlažnih odnosa u staji. 3 Proizvodnja topline, vodene pare i CO 2 po uvjetnom grlu različitih vrsta i kategorija stoke. Proračun ventilacije. Proračun grijanja i hlađenja staje. Energetska efikasnost gradnje stočarskih objekata. 3 Mogućnosti uštede energije. VJEŽBE: 1 2 3 4 5 6 7 Toplinska svojstva materijala. Prolaz topline. Izračun transmisijskih gubitaka topline kroz dijelove obodnih konstrukcija. Izračun debljine stijenke. Proračun veličine staje za potrebni kapacitet. Normativi po uvjetnom grlu. Izračun ventilacije s obzirom na proizvodnju topline po uvjetnom grlu. Izračun ventilacije s obzirom na proizvodnju vodene pare. Izračun ventilacije u odnosu na sadržaj CO 2 u stajskom zraku. 3 Sustavi grijanja i hlađenja stočarskih objekata. Usporedba i procjena funkcionalnosti i prikladnosti za stočarsku proizvodnju klasičnih i montažnih staja na primjeru stare i nove staje farme mliječnih krava SGŠ u Križevcima i adaptiranih prostora stočarskog praktikuma VGUK. Seminari: Zakonska regulativa gradnje u zootehnici Usporedba svojstava klasičnih i suvremenih građevinskih materijala Izgradnja staja s vanjskom klimom Izgradnja niskoenergetskih i pasivnih objekata Automatska ventilacija, grijanje i hlađenje stočarskih objekata 1 4 2 2 3 3 3 3 3 3 Predavanja i seminari odvijaju se u predavaoni uz korištenje nastavnih pomagala, a vježbe u predavaoni i na ekonomiji učilišta u stočarskim praktikumima. 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Ispit se polaže tijekom nastave putem dva kolokvija, a studenti koji ne polože kolokvije izlaze na pismeni i usmeni ispit. U ocjenu ulazi i ocjena seminara, kao i redovitost pohađanja nastave i aktivnost studenata tijekom nastave. 3. Ispitni rokovi Nakon završenog semestra daju se dva ispitna roka u veljači, tri tijekom lipnja i srpnja i dva roka u rujnu. 4. Ishodi učenja Po uspješno završenom kolegiju studenti će biti sposobni: - Poznavati značaj i specifičnosti graditeljstva u zootehnici - Poznavati zakonsku regulativu s područja graditeljstva - Poznavati i pravilno odabirati materijale za graditeljstvo u zootehnici - Proračunavati toplinske gubitke objekata u zootehnici - Poznavati zahtjeve različitih vrsta i kategorija stoke za mikroklimatske, zootehničke i higijjenske uvjete u stajama - Izraditi idejni projekt i nacrt staje za različite vrste i kategorije stoke - Poznavati pravila i zahtjeve za niskoenergetsku izgradnju i uštede energije 5. Popis literature a) Obavezna: 1. Dolanjski D. (2002): Gospodarsko graditeljstvo, interna skripta, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. Brčić J. (1966): Mehanizacija rada u stočarstvu, I i II dio, Zagreb 3. Asaj A. (2001): Zoohigijena u praksi, Zagreb 4. Kostelić A. (1975): Nauka o toplini, Zagreb 1. 2. 3. 4. b) Dopunska: www.energetska-efikasnost.undp.hr http://www.dow.com http://www.tpub.com/content/construction/14043/css/14043_150.htm Zbornici Savjetovanja «Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede» U Križevcima, 1. listopad 2012. Nositelj modula: mr.sc. Miomir Stojnović VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: izborni STB023 KRMNO BILJE I TRAVNJAŠTVO Stručni studij - ST Nositelj modula: Nastava Vježbe + seminari Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta ECTS bodovi: 4 Semestar V Dr. sc. Marcela Andreata-Koren, profesor visoke škole Sati 30 30 ECTS bodovi 2 2 56 116 4 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja NASTAVNA JEDINICA Uvod u predmet. Stanje u proizvodnji krmnog bilja u RH. Pojam i oblici stočne hrane Oblici proizvodnje krme: međuusjevno, jednogodišnje i višegodišnje krmno bilje 2. Jednogodišnje krmne kulture na oranicama 2.1. Jednogodišnje krmne leguminoze (stočni grašak, grahorica, soja, bob, lupina, jednogodišnje djeteline) Morfološke karakteristike Jednogodišnje krmne leguminoze 2.2. Jednogodišnje krmne neleguminoze (kukuruz, sirak, stočni kelj, krmne repice, stočna repa, mrkva, koraba) Morfološke karakteristike Jednogodišnje krmne neleguminoze 1. kolokvij – opći dio i jednogodišnje krmne kulture 3. Višegodišnje krmne kulture na oranicama: P V S Mjesto održavanja 1. 3.1. Leguminoze: lucerna, crvena, bijela i švedska djetelina, smiljkita esparzeta. Morfološke karakteristike 2 predavaonica 3 predavaonica 3 2 4 predavaonica 3 2 4 3.3. 4. 4.1 Neleguminoze (trave): francuski ljulj, vlasulja livadna i crvena, mačji repak, klupčasta oštrica, stoklasa bezosata, talijanski ljulj, engleski ljulj, vlasnjača livadna, rosulja bijela. Morfološke karakteristike Višegodišnje krmne neleguminoze Djetelinsko travne smjese: značenje, proizvodnja, sastavljanje, norma sjetve. Sastavljanje djetelinsko travnih smjesa Djetelinsko travne smjese Prirodni travnjaci Tipovi travnjaka i njihove najznačajnije zajednice. Agrotehničke mjere (gnojidba, prozračivanje, suzbijanje korova, nadosijavanje..) 3 Ratarnica, PKB 2 4 predavaonica predavaonica 3 2 1 Ratarnica, PKB predavaonica predavaonica 1 2 3 Ratarnica, PKB predavaonica predavaonica predavaonica Višegodišnje krmne leguminoze 3.2. Ratarnica, PKB predavaonica Ratarnica, PKB predavaonica predavaonica 4.2. Prirodni travnjaci – rezultati pregleda botaničkog sastava Rat. i okolica, predavaonica predavaonica 2 2. kolokvij – višegodišnje krmne kulture na oranicama i prirodni travnjaci Načini korištenja krmnog bilja Zeleni krmni slijed Izrada plana zelenog krmnog slijeda 5.2 Napasivanje: problematika pregonskog pašnjačkog korištenja, osnivanje pašnjaka, tehnika ispaše i radovi na pregonu. 5.3 Spremanje sijena Sijeno – kvaliteta 5.4. Spremanje silaže (sjenaže) Pregled silaže 3. kolokvij – načini spremanja i korištenja krme 6. Terenska nastava (obilazak površina vezanih za proizvodnju krmnog bilja) 5. 5.1. Ukupno nastave (predavanje + vježbe + seminari): 60 sati 1 - predavaonica predavaonica 1 2 - - predavaonica 3 1 - predavaonica PKB predavaonica ratarnica 3 1 - 4 30 20 Poljoprivredna gospodarstva 10 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Aktivnost koja se ocjenjuje 1. Teoretski dio 2. Izrada zadatka 3. Aktivnost na nastavi 4. Prisutnost na nastavi Ukupno: Maksimalni broj bodova 50 25 15 10 100 Napomena: svi dijelovi potrebni za konačnu ocjenu moraju biti ispunjeni barem s minimalnim zahtjevom i u konačnici student mora sakupiti minimalni broj bodova za ocjenu dovoljan (50 bodova – vidi kasnije). Ukoliko su zahtjevi zadovoljeni a ne sakupi 50 bodova, dužan je povećati broj bodova na mogućim elementima. 2.1. Teoretski dio polaže se pismeno. Student ima izbor polaganja putem tri kolokvija tijekom semestra, a prema predviđenoj dinamici predavanja, ili cjelokupnog gradiva na kraju semestra. Ukoliko polaže putem kolokvija, student ima mogućnost ponavljanja jednog kolokvija, bez obzira na razlog (nemogućnost dolaska na kolokvij, postizanje ocjene nedovoljan ili nezadovoljstvo ostvarenim rezultatom). Ukoliko ne zadovolji dva od tri kolokvija, dužan je pristupiti cjelokupnom ispitu. Gradacija postignutih rezultata na teoretskom dijelu ocjene: Ocjena na testu Broj bodova 5 50 4 40 3 30 2 20 Napomena: Za ocjenu dovoljan potrebno je u prvom izlasku na ispit postići 55% od ukupnih bodova, u drugom izlasku 60% , a u trećem 65% (treći izlazak vrijedi samo za cjelokupni ispit). 2.2. Izrada zadatka Studenti su dužni (u grupi po 2-4 studenta) posjetiti govedarsku farmu i izvršiti uvid u proizvodnju krmnog bilja, stavljajući naglasak na agrotehniku. Zatim trebaju usporediti zatečeno stanje na farmi u odnosu na teoriju, prodiskutirati i zaključiti i to sve objediniti u pisanom obliku u Izvješću o strukturi sjetve i uzgoju krmnog bilja na govedarskoj farmi. Ocjena zadatka Broj bodova 5 25 4 20 3 15 2 10 2.3. Prisutnost na nastavi Prisutnost na nastavi će se bodovati sa 10, 5 i 0 bodova 10 bodova za 0-2 izostanka 5 bodova za 3 i 4 izostanka 0 bodova za 5 i 6 izostanaka Napomena: s više od 6 izostanaka student gubi pravo na potpis 2.4. Aktivnost na nastavi Aktivnost na nastavi će se bodovati sa 15, 10, 5 i 0 bodova Ocjenjuje se: izrada seminara (zadovoljavajuće: nezadovoljavajuće), praćenje nastave i sudjelovanje (interaktivna nastava), polaganje gradiva putem kolokvija (studenti koji nisu položili putem kolokvija ne mogu dobiti maksimalan broj bodova iz aktivnosti na nastavi) 2.5. Konačna raspodjela bodova u ocjene: Broj ostvarenih bodova 89 – 100 77 – 88 65 – 76 50 – 64 Ocjena 5 4 3 2 3. Ispitni rokovi Ukoliko student ne uspije položiti ispit putem kolokvija, nakon odslušanog modula, svaki mjesec se daje jedan ispitni rok, osim u mjesecu veljači, lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka. 4. Ishodi učenja Nakon uspješno savladanog modula student će moći: - prepoznati pojedine krmne kulture u različitim stadijima rasta i razvoja - procijeniti mogućnost uzgoja određenih krmnih kultura u određenim agroklimatskim uvjetima - odabrati krmne kulture prema načinu korištenja proizvedene krme, a u skladu sa opredjeljenjem stočarske proizvodnje - organizirati plan izvršenja mjera agrotehnike za određene krmne kulture - predložiti određeni nivo agrotehnike prema cilju proizvodnje, a u skladu s očekivanim prinosima i kvalitetom - ilustrirati važnosti određenih postupaka u spremanju i korištenju krme 5. Popis literature a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Čižek J. (1970): Proizvodnja krmnog bilja (skripta). Zagreb. 2. Gagro, M. (1998): Ratarstvo obiteljskoga gospodarstva- Industrijsko i krmno bilje. Zagreb. 3. Katalinić, I., Pejaković, D., Brčić, J. (2000): Spremanje sjenaže, Zagreb. 4. Stjepanović, M., Štafa, Z. i Bukvić Gordana (2008): Trave za proizvodnju krme i sjemena, HMU, Zagreb 5. Stjepanović, M., Zimmer, R., Tucak, M., Bukvić, G., Popović, S., Štafa, Z. (2009): Lucerna. Poljoprivredni fakultet Osijek. b) Dopunska: 1. Gagro, M.(1997): Ratarstvo obiteljskoga gospodarstva- Žitarice i zrnate mahunarke, Zagreb. 2. Forenbacher, S. (1998): Otrovne biljke i biljna otrovanja životinja, Školska knjiga, Zagreb. 3. Različiti i pojedinačni podaci o krmnim kulturama iz znanstvenih i stručnih časopisa (Krmiva, Stočarstvo, Poljoprivredni savjetnik, Mljekarstvo i dr.). U Križevcima, 14. rujna 2012. Nositelj modula: Dr.sc. Marcela Andreata-Koren, prof.visoke škole VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: izborni STBI32 PROIZVODNJA POVRĆA U ZAŠTIĆENIM PROSTORIMA Stručni studij - ST Nositelj modula: Nastava Vježbe + seminari Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta ECTS bodovi: 4 Semestar V Mr. sc. Tomislava Peremin Volf, viši predavač Sati 30 30 ECTS bodovi 2 2 56 116 4 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja NASTAVNA JEDINICA Uvod. Zaštićeni prostori – značaj i namjena Izgradnja zaštićenih prostora Elementi za izradu plana izgradnje zaštićenih prostora (izbor lokacije (mjesta) za izgradnju, plan proizvodnih površina i pratećih objekata, planska kalkulacija jednogodišnje proizvodnje) 2.2. Materijali za izradu zaštićenih prostora: materijali za izradu nosive konstrukcije, materijali za pokrivanje zaštićenih prostora 3. Tipovi zaštićenih prostora: staklenici, plastenici, visoki i niski tuneli, direktno prekrivanje usjeva 1. Test znanja (pismeni) – Značaj i namjena, izgradnja zaštićenih prostora, materijali za izradu i tipovi zaštićenih prostora 4. Reguliranje vegetacijskih čimbenika u zaštićenim prostorima 4.1. Svjetlo: Sunčevo zračenje, vidljivi dio spektra, fotosintetski aktivna radijacija, dopunsko osvjetljenje 4.2. Toplina: sustavi grijanja, gubici topline, načini smanjenja temperature zraka, oprema 4.3. Vlažnost zraka (relativna, maksimalna i apsolutna vlažnost zraka) 4.4. Ugljikov dioksid, načini obogaćivanja ugljikovim dioksidom 4.5. Reguliranje nedostatka vode u supstratima zaštićenih prostora, izbor metode navodnjavanja, doziranje vode pri navodnjavanju u zaštićenim prostorima (određivanje obroka navodnjavanja, određivanje trenutka početka navodnjavanja) 4.6. Uzgojni supstrati u zaštićenim prostorima (principi poboljšanja fizikalnih i kemijskih svojstava tla, oblici i način primjene gnojiva) 5. Specifičnosti zaštite bilja u zaštićenim prostorima 2. Test znanja (pismeni) – Reguliranje vegetacijskih čimbenika u zaštićenim prostorima i specifičnosti zaštite bilja 1. 2. 2.1. P 2 V - S - 4 - - 4 - - 4 - 1 2 1 - 3 2 - 1 1 2 - - 2 2 - 2 2 - 2 - 1 6. 6.1. Uzgoj povrća bez tla Tehnike uzgoja povrća bez tla (hidroponi): uzgoj na inertnim supstratima i bez supstrata (uzgoj tehnikom hranjivog filma, aeroponski sustav, sustav plutajućih kontejnera) 6.2. Upoznavanje s osnovnim principima uzgoja povrća u hidroponima, te uređajima i opremom u toj tehnologiji, posjet oglednom gospodarstvu koje se bavi hidroponskim uzgojem povrća i izvješće 7. Tehnologija uzgoja odabranih povrtnih kultura u zaštićenom prostoru (rajčice, paprike, patlidžana, krastavaca i salate) - seminari 7.1. Uzgoj rajčice i paprike u zaštićenim prostorima (seminarski rad): Rokovi uzgoja, izbor sorte, određivanje potrebne količine gnojiva, specifičnosti uzgoja rajčice i paprikeu zaštićenim prostorima, berba i prinosi, uzgoj rajčice bez tla. 7.2. Uzgoj krastavaca u zaštićenim prostorima (seminarski rad): Rokovi uzgoja, izbor sorte, određivanje potrebne količine gnojiva, specifičnosti uzgoja krastavaca u zaštićenim prostorima, berba i prinosi, uzgoj paprike bez tla. 7.3. Uzgoj patlidžana u zaštićenim prostorima (seminarski rad) 7.4. Uzgoj salate u zaštićenim prostorima (seminarski rad): Rokovi sjetve i sadnje, izbor sorte, određivanje potrebne količine gnojiva, specifičnosti uzgoja salate u zaštićenim prostorima, berba i prinosi, uzgoj bez tla. 7.5. Uzgoj ostalih povrtnih kultura u zaštićenim prostorima (seminarski rad): Rokovi sjetve i/ili sadnje, izbor sorte, određivanje potrebne količine gnojiva, specifičnosti uzgoja u zaštićenim prostorima, berba i prinosi, uzgoj bez tla. 3. Test znanja (pismeni) – Tehnike uzgoja povrća bez tla (hidroponi): uzgoj na inertnim supstratima i bez supstrata, specifičnosti uzgoja rajčice, paprike, krastavaca i salate u zaštićenim prostorima Ukupno nastave (predavanja+vježbe +seminari): 60 sati 3 - - - 6 - - 1 2 - 1 2 - 1 1 - 1 1 - 1 1 1 30 20 10 Nastava se održava u predavaonici. 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja: Provjera znanja i ocjenjivanje obavlja se kontinuirano tijekom nastave. Studenti mogu polagati ispit po odslušanim cjelinama, tijekom semestra - u tri dijela koji moraju biti pozitivno ocjenjeni. Postoji mogućnost ponavljanja samo jednog dijela ispita. Kontinuirano tijekom semestra prati se prisutno st i aktivnost na nastavi (posebice vježbama), što se na kraju semestra vrednuje ocjenom od 1 do 5. Konačna ocjena se formira na osnovu ocjena iz testova znanja (udio u konačnoj ocjeni - 55%), pohađanja (10%), te aktivnosti na nastavi (35%). Ako ne položi testove znanja tijekom nastave, student polaže ispit koji se sastoji od pismenog, a prema potrebi i usmenog dijela, uz uvjet da je ispunio sve druge nastavne obveze. Pravo na potpis studenti stječu redovitim pohađanjem nastave, izradom seminara/zadatka, te obavljenom stručnom praksom. 3. Ispitni rokovi Ispitni rokovi za studente koji su ostvarili pravo na potpis, a nisu položili premet tijekom nastave, daju se u redovitim ispitnim rokovima po dva puta (veljača, srpanj i rujan), a izvan redovitih rokova m jesečno jedanput (osim kolovoza). Ispit je pismeni, prema potrebi slijedi usmena provjera. 4. Ishodi učenja Nakon uspješno savladanog modula studenti će moći: - procjeniti pogodnost lokacije za izgradnju zaštićenih prostora - poznavati materijale za izgradnju zaštićenih prostora i njihova svojstva - opisati tipove zaštićenih prostora - poznavati metode i opremu koja se koristi za reguliranje vegetacijskih čimbenika u zaštićenim prostorima opisati tehnike uzgoja povrća bez tla objasniti specifičnosti uzgoja odabranih povrtnih kultura u zaštićenim prostorima 5. Popis literature a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Lešić Ružica i sur. (2002): Povrćarstvo. Zrinski d. d., Čakovec. 2. Pavlek Paula i sur.(1985): Opće povrćarstvo, Sveučilište u Zagrebu. b) Dopunska: 1. Hanan, J.J., (1998): Greenhouses: Advanced technology for protected horticulture, CRC Press, Boca Raton, London, New York, Washington, D.C. 2. Kamp, P., Timmerman, G. J., (2003). Computerised Environmental Control in Greenhouses. PTC+, Netherlands 3. Stručni članci u časopisima Križevci, rujan 2012. Nositelj modula: Mr. sc. Tomislava Peremin Volf VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: izborni STTIX Stručni studij - ST HMELJARSTVO I BOBIČASTO VOĆE Nositelj i izvođači modula: Nastava Vježbe + seminari Angažman studenta izvan aktivne nastave Ukupni angažman studenta ECTS bodovi: 4 Semestar V Dr.sc. Siniša Srečec, profesor visoke škole Dr.sc. Renata Erhatić, predavač Sati ECTS bodovi 30 2 30 2 56 116 4 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja REDOSLIJED 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. TEMATSKA JEDINICA PREDAVANJA Povijest hmeljarstva i površine pod hmeljem u svijetu Sistematika hmelja Morfologija hmelja Fenologija hmelja Agroekološki uvijeti uzgoja hmelja Svjetski sortiment hmelja (proizvodne i morfološke karakteristike slovenskih, američkih, engleski i čeških kultivara hmelja) Sadni materijal hmelja (proizvodnja bezvirusnih sadnica A i B certifikata mikropropagacijom) Prikaz odgovarajuće opreme za proizvodnju hmelja Specifičnosti zaštite hmelja od biljnih bolesti i štetnika (posebnosti američkog i njemačkog programa zaštite hmelja) 10. Kakvoća hmelja – svjetska mjerila tržne vrijednosti hmelja 11. Ekološki uvjeti uzgoja, sortiment, pripreme i provođenje sadnje, njega nasada berba i skladištenje jagoda Ekološki uvjeti uzgoja, sortiment, pripreme i provođenje sadnje, uzgojni oblici, rezidba i 12. TEMATSKA JEDINICA VJEŽBI I SEMINARA SATI NASTAVE (P=PREDAVANJA, V=VJEŽBE S=SEMINARI) 1 (P) 1 (P) 1 (P) 1 (P) 5 (P) 1 (P) 1 (P) 1 (P) 1 (P) Određivanje vlage šišarica Određivanje konduktometrijske vrijednosti Upoznavanje s analitičkim metodama određivanja kakvoće hmelja 2 (P) 10 (V) 5 (S) 2 (P) 1 (V) 2 (P) 1 (V) 13. 14. 15. 16. 17. 18. agrotehnika kupina Ekološki uvjeti uzgoja, sortiment, pripreme i provođenje sadnje, uzgojni oblici, rezidba i agrotehnika malina Ekološki uvjeti uzgoja, sortiment, pripreme i provođenje sadnje, uzgojni oblici, rezidba i agrotehnika ogrozda Ekološki uvjeti uzgoja, sortiment, pripreme i provođenje sadnje, uzgojni oblici, rezidba i agrotehnika ribizla Ekološki uvjeti uzgoja, sortiment, pripreme i provođenje sadnje, uzgojni oblici, rezidba i agrotehnika borovnica Ekološki uvjeti uzgoja, sortiment, pripreme i provođenje sadnje, uzgojni oblici, rezidba i agrotehnika brusnica Terenska nastava (obilazak nasada bobičastog voća), te izvještaj s terenske nastave 19. UKUPNO SATI NASTAVE 2 (P) 1 (V) 2 (P) 1 (V) 2 (P) 1 (V) 2 (P) 1 (V) 2 (P) 1 (V) 5 (V) Ekološki uvjeti uzgoja, sortiment, pripreme i provođenje sadnje, uzgojni oblici, rezidba i agrotehnika (jagoda, kupina, malina, ogrozd, ribizl,borovnica, brusnica) 4 (S) 30 Ukupno 60 Test znanja (pismeni) bobičasto voće 30 Modul je koncipiran u dva dijela: hmeljarstvo i bobičasto voće. Zadaća modula je razvijanje osnovne kompetencija studenata za proizvodnju kvalitetnog hmelja i hmeljnih proizvoda i upoznavanje studenata s ekološkim uvjetima potrebnim za uzgoj pojedine vrste voća, sortama, tehnikama sadnje suvremenog voćnjaka, uzgojnim oblicima , te agrotehnikom bobičastog voća Terenska nastava: OPG Pintarić, Poljana Križevačka, OPG Jakopović, Bojnikovac 3. Način provjere znanja, odnosno način polaganja ispita: Ispit se polaže usmeno. Ispit se sastoji iz dva dijela, koji obuhvaćaju hmeljarstvo i bobićasto voće. Ukupna ocjena predstavlja prosijek ocjena ostvarenih na seminarima i usmenom ispitu. Uvjet za polaganje modula: Redoviti dolazak na nastavu i položene vježbe 4. Ishodi učenja: Nakon položenog ispita iz modula Hmeljarstvo i bobičasto voće, student na osnovi stečenih znanja treba biti u stanju procijeniti povoljne i nepovoljne ekonomske momente koji djeluju na ukupni uspjeh proizvodnje hmelja i bobičastog voća, na osnovi čega donosi odluku o pokretanju proizvodnje, i također treba biti osposobljen da osmisli i razvija proizvodnju hmelja i bobičastog voća sa zadovoljenjem standarda kvalitete i potreba potrošača. Osnovne kompetencija studenata koje se razvijaju ovim predmetom su slijedeće:. 1. Poznavanje proizvodnih i gospodarskih specifičnosti hmeljarske proizvodnje. 2. Poznavanje zbivanja na svjetskom tržištu hmelja i njihovog utjecaja na domaću proizvodnju hmelja. 3. Osnovna znanja potrebna kako za organiziranje hmeljarske proizvodnje, tako i za stručni rad u hmeljarstvu. 4. Poznavanje sorti i agrotehnike bobičastog voće. 5. Popis literature: a) Obvezna: 1. Srečec S. (2004.): Hmeljarstvo (sveučilišni udžbenik). Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Križevci 2. Anon. (1998): EBC - Analytica, EBC Analysis Committee. Hans Carl Getränke Fachverlag 3. Krpina, Ivo i suradnici (2004): Voćarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb 4. Volčević B. (2008): Jagodičasto voće, Neron, Bjelovar b) Dopunska: 1. Srečec, S., Zechner-Krpan, V., Petravić-Tominac, V., Košir, I.J., Čerenak, A. (2012): Importance of Medical Eff ects of Xanthohumol, Hop (Humulus lupulus L.) Bioflavonoid in Restructuring of World Hop Industry. Agriculturae Conspectus Scientificus 77: 61-67. 2. Srečec, S., Zechner-Krpan, V., Marag, S., Mršić, G., Špoljarić, (2011): Hop pellets type 90: ESEM studies of glandular trichomes morphological and structural changes during the different phases of hop processing. Acta Alimentaria, 40(2): 282-290 DOI: 10.1556/AAlim.40.2011.2.12. 3. Srečec, S., Zechner-Krpan, V., Marag, S., Spoljarić, I., Kvaternjak, I., Mršić, G. (2011): Morphogenesis, volume and number of hop (Humulus lupulus L.) glandular trichomes, and their influence on alpha acids accumulation in fresh bracts of hop cones. Acta botanica Croatica, 70(1): 1-8. DOI: 10.2478/v10184-010-0006-5. 4. Srečec S., Zechner-Krpan, V., Petravić-Tominac, V., Mršić, G., Špoljarić, I., Marag, S. (2010): ESEM studies of hop (Humulus lupulus, L.) peltate and bulbous glandular trichomes structure. Agriculturae Conspectus Scientificus, 75(3): 145-148. 5. Srečec S., V. Zechner-Krpan, V. Petravić-Tominac, A. Čerenak, Z. Liber, Z. Šatović (2010): Phenotypic and α-acid Content Diversity of Wild Hop Populations in Croatia. Plant, Soil and Environment, 56(1), 37-42. 6. Westwood M. N. (1995): TEMPERATE-ZONE POMOLOGY: Physiology and Culture, Timber Press, Portland, Oregon 7. Gaucher, Nicolas (1997): Pomologie des praktischen Obstbaumzüchters 8. Stančević, Asen (2005): Jagoda i malina, Nolit, Beograd 9. Miloš, Tvrtko (1997): Jagoda, Naklada Jurčić, Zagreb 10. Bachmann, Ingeborg (1992): Malina, Globus, Zagreb 11. Dušan, Stanković (1982): Ribizla, Ogrozd, Borovnica, Kupina: osobine sorte i načini gajenja i iskorišćavanja, Nolit, Beograd Važni linkovi: www.hopsteiner.com www.barthhaasgroup.com http://www.hmelj-giz.si/ihgc/ U Križevcima, rujan 2012. Nositelj modula: Prof.dr.sc. Siniša Srečec VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: izborni STMI77 Stručni studij - ST Nositelj modula: POSLOVNI ENGLESKI JEZIK Nastava Vježbe + seminari Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta ECTS bodovi: 4 Semestar V Mr. sc. Renata Husinec, viši predavač Sati ECTS bodovi 30 2 30 2 56 116 4 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja Red. br. 1. 2. 3. . . 4. 5 . 6. 7. Nastavna jedinica Communication Telephoning and leaving messages Tense review Letters, faxes, emails Careers Giving advice Present simple and continuous Finding the right job Employment Past simple and present perfect Covering letter for a CV Expressing preferences about the right job Import-export Dealing with customer calls Countable and uncountable nouns Covering letter with pro forma invoice Marketing Making logical connections Modals Developing marketing strategy Retail Giving instructions Future forms with will Competition Sati P 3 V S 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 3 1 1 1 1 3 1 1 1 1 3 1 1 1 2 1 1 2 8. 9. 10. 11. 12. Making suggestions Making comparison Innovation Presenting The passive Money/Negotiations 1st and 2nd conditional Market research Relative pronouns and clauses Investment Reported speech Ethics 3rd conditional 1 1 2 1 1 3 1 2 1 2 1 3 Ukupno 30 1 20 10 Nastava iz kolegija Poslovni engleski jezik izvodi se u obliku predavanja (30), vježbi (20) i seminara (10). Predavanja obuhvaćaju jezične elemente i oblike vezane uz poslovnu komunikaciju na stranom jeziku kao što je dogovaranje sastanka, telefonski razgovor, opis poduzeća, priprema prezentacije, pravila poslovne korespondencije, pravila elektroničke korespondencije i sl. Vježbe i seminari su usmjereni izradi vlastitih dokumenata prema zadanom predlošku: životopis, zamolba za posao, upit, odgovor na upit, ponuda, reklamacija i sl. Tu studenti mogu aktivno upotrijebiti naučene vještine i stečene kompetencije putem analize autentičnih poslovnih dokumenata. Predavanja i vježbe se izvode u učionici, u kojoj predavač koristi:, računalo, projektor, video rekorder, audio i video kazete, CD-romove, slike, karte, powerpoint prezentacije i sl. 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Uvjet za polaganje modula je redovito pohađanje predavanja i vježbi, održana jedna powerpoint prezentacija na zadanu temu te ostvareno pravo potpisa na kraju semestra. Kako bi student ostvario pravo na potpis, ne smije imati više od 20% izostanaka (Pravilnik o stručnim studijima VGUK), te mora održati prezentaciju na stručnu temu i sastaviti mapu dokumenata izrađenih tijekom nastave. Ocjena iz kolegija Poslovni engleski jezik sastoji se od sljedećih elemenata: kolokvij 1, kolokvij 2, kolokvij 3 i kolokvij 4 (60%), pp prezentacija i mapa (20%), te usmeni ispit (20%). Ispit se polaže pismeno i usmeno. Na kraju svake cjeline student polaže kolokvij, a nakon položenih kolokvija usmeni dio ispita. Ukupna ocjena je prosječna vrijednost zalaganja na nastavi, kolokvija, prezentacije i usmenog ispita. 3. Ispitni rokovi Ispitni rokovi u skladu s kalendarom nastave i u dogovoru s predmetnim nastavnikom. 4. Ishodi učenja Opće i specifične kompetencije razvijaju se u sklopu četiri osnovne jezične vještine, a temelje se na ljestvici od šest razina Zajedničog europskog referentnog okvira za jezike (CEFRL) koji je osmislilo i razvilo Vijeće Europe: Slušanje – B2 Čitanje – B2 Govor – B1 Pisanje – B1 Nakon položenog ispita studenti će moći: - razumjeti predavanja i govore te pratiti čak i složenu argumentaciju ako im je tema poznata - razumjeti veći dio vijesti i programa koji se bave poslovnim okruženjem na standardnom engleskom - pokazati i primijeniti osnovno znanje o temama koje su vezane uz poslovno okruženje u kojima pisac zauzima određena stajališta ili izražava određena mišljenja - razumjeti i primijeniti vještine učenja potrebne za cjeloživotno učenje - uključiti se u razgovor o temama koje su im poznate, koje su od osobnog interesa ili se odnose na šire vođenje i upravljanje nekim poslom - interpretirati i pisati kraće, jednostavne bilješke i poruke - znati napisati vrlo jednostavno osobno ili poslovno pismo - uspješno komunicirati s klijentima, korisnicima i kolegama uz primjenu odgovarajuće terminologije i gramatičkih pravila koja se usvajaju na vježbama 5. Popis literature a) Obvezna, potrebna za studij i polaganje ispita: Jon Naunton (2005): ProFile 2. Intermediate. Oxford University Press b) Dopunska: John Eastwood (2003): Oxford Practice Grammar, Oxford University Press Željko Bujas (1999): Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rječnik, Globus, Zagreb Jednojezični poslovni rječnici (Longman, OUP) Špiljak-Ivir (2002): Hrvatsko-engleski poslovni rječnik, Masmedia d.o.o. U Križevcima, listopad 2012. Nositelj modula: mr. sc. Renata Husinec, viši predavač VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Redoviti studij Akademska godina: 2012/2013. Modul: izborni STMI78 Stručni studij - ST Nositelj modula: POSLOVNI JEZIK: NJEMAČKI Nastava Vježbe + seminari Opterećenje studenta izvan aktivne nastave Ukupno opterećenje studenta ECTS bodovi: 4 Semestar V Mr. sc. Valentina Papić, viši predavač Sati ECTS bodovi 30 2 30 2 56 116 4 Izvedbeni plan nastave 1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja Red. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. Nastavna jedinica I. SEMESTAR Einführung in den Lehrplan Vorstellungsgespräch der Studenten Wie schreibt man einen Geschäftsbrief Ein Telefongespräch Wie schreibt man sein CV? Ein Bewerbungsschreiben Tagesablauf und Termine Ein Bestellungsbrief Eine Anfrage stellen Auf eine Anfrage antworten Regel der E-mail Korrespondenz Einen Termin vereinbaren Einen Termin absagen In einem Landwirtschaftsunternehmen Eine Arbeitswoche planen Ein Besuchsprogramm erstellen Sati P 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 Ukupno 30 Seminararbeit www.krone.de – Anfrage schicken www.krone.de – 3 Maschinen bestellen und sich über Zahlungsmöglichkeiten erkundigen www.krone.de – Einen Schaden an der gekauften Maschine anmelden www.krone.de – Einen Ersatzteil bestellen Ukupno 2 3 3 2 10 V 2 1 2 1 2 2 2 1 2 1 1 1 1 1 20 Nastava iz kolegija „Njemački jezik izvodi se u obliku predavanja, vježbi i seminara i to 30+20+10. Predavanja obuhvaćaju jezične elemente i forme vezane uz poslovnu komunikaciju na stranom jeziku kao što je dogovaranje sastanka, telefonski razgovor, opis poduzeća, priprema prezentacije, pravila poslovne korespondencije, pravila e-mail korespondencije i sl. Vježbe su fokusirane izradu vlastitih dokumenata prema zadanom predlošku, pa tako studenti u sklopu vježbi izrađuju životopis, zamolbu za posao, upit, odgovor na upit, ponudu, reklamaciju i sl. Predavanja i vježbe se izvode u učionici tj. nekoj od dvorana učilišta. Od opreme i nastavnih pomagala predavač koristi sljedeće: grafoskop, računalo, projektor, televizor, video rekorder, audio i video kazete, cd-romove, slike, karte, grafo-folije, powerpoint prezentacije i sl. 2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja Uvjet za polaganje modula je redovito pohađanje predavanja i vježbi te ostvareno pravo potpisa na kraju semestra. Kako bi student ostvario pravo na potpis, ne smije imati više od 4 izostanka s predavanja i vježbi, te mora održati prezentaciju na stručnu temu i sastaviti mapu dokumenata izrađenih tijekom pohađanja vježbi. Ocjena iz kolegija „Poslovni njemački jezik“ sastoji se od sljedećih elemenata: kolokvij 1, kolokvij 2, prezentacija, mapa, te usmeni ispit, od čega svaki elemenat čini 20% ukupn e ocjene. 3. Ispitni rokovi Ispitni rokovi održavaju se jednom mjesečno ili prema dogovoru, a termini kolokvija u dogovoru sa studentima nakon svakih 25 sati. 4. Ishodi učenja Nakon završenog kolegija studenti će znati koristiti osnovne elemente i forme poslovnog njemačkog jezika, sastaviti osnovne dokumente poslovne korespondencije prema zadanom predlošku, analizirati autentične poslovne materijale na stranom jeziku, voditi poslovni telefonski razgovor, kontaktirati strano poduzeće i sl. Očekivana razina znanja prema Europskom kvalifikacijskom okviru: čitanje: B2; slušanje B2, pisanje B1, govor B1. 5. Popis literature a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita: Odabrani materijali iz sljedeće literature: Klett Verlag: Unternehmen Deutsch Grundkurs – Lehrbuch und Übungsbuch b) Dopunska: Hueber: Alltag, Beruf & Co. 1 Dialog Beruf 1 Dialog Beruf 2 Dialog Beruf 3 Deutsch lernen für den Beruf Klett: Unternehmen Deutsch - Aufbaukurs Wirtschaftsdeutsch für Anfänger Grundstufe Wirtschaftsdeutsch für Anfänger Aufbaustufe Schubert: Exportwege 1 neu Geschäftliche Begegnungen Langenscheidt: Orientierung im Beruf, Neubearb. 2008 Wirtschaftsdeutsch von A – Z, Neubearbeit. 2008. U Križevcima, rujan 2012. Nositelj modula: Mr. sc. Valentina Papić Bogadi
© Copyright 2024 Paperzz
