Palinoloska istrazivanja-primjena u arheologiji.pdf

Palinološka istraživanja
primjena u arheologiji
Dr. Sc. Koraljka Bakrač
Hrvatski geološki institut - Croatian Geological Survey
Palinologija
• interdisciplinarna znanost
• između geologije i botanike
• proučava:
– palinomorfe - organske mikrofosilne ostatke
• spore, pelud, ciste dinoflagelata i prazinoficea, akritarke,
hitinozoe i skolekodonti
– organske klaste – palinofacijes
• inertinit, vitrinit, sporinit, alginit i amorfni liptinit
Zašto proučavati palinomorfe?
• Pelud je jedan on najotpornijih organskih
materijala u prirodi koji može ostati
sačuvan tisućama godina u jezerima i
pustinjama. Te čestice nam otkrivaju koje
su biljke rasle u blizini jezera i svjedoče o
klimatskim uvjetima koji su vladali u regiji
Primjena u raznim
znanstvenim disciplinama
Geologija
Arheologija
Medicina
Forenzika
Geologija – taložna sredina
• Palinofacijes
– ukupni organski mikrofacijes
sedimentne stijene koja sadrži
ostatke vodenog i kopnenog bilja
kao i ostatke životinja
Geologija ugljikovodika
Paleobotanika
... Kakav je bio biljni pokrov dok je
Zemljom šetao T. Rex?
Klimatologija
• promjene u sastavu sporomorfa →
• promjene vegetacije →
• promjene u klimi (temperatura, padaline,...)
Arheologija
• Kako su se hranili naši preci?
• ....što ih je okruživalo – šume, livade,....?
• utjecaj vegetacije i klime na ljudsko ponašanje i
demografska kretanja
• ljudski utjecaj na prirodu
Medicina
• Poznavanje sezone polinacije i broja
peludnih zrnaca u zraku
– omogućuje predvidivost kliničkih
simptoma i pravovremenu primjenu
medikamentne terapije za
prevenciju simptoma (peludni
kalendar).
Forenzika
... Pomaže u
otkrivanju ubojica...
Što su sporomorfe – spore i pelud?
Spore – reproduktivne
stanice nižeg bilja (alge, gljive,
bakterije, mahovine, paprati)
Pelud - reproduktivne stanice
višeg bilja (sjemenjače)
Oprašivanje i oplodnja
• Oprašivanje je prenošenje peludnog
praha s prašnika na stigmu tučka.
• Postoji više načina oprašivanja:
• Samooprašivanje
PELUDNICA
PELUDNA ZRNCA
• pomoću vjetra
VEGETATIVNA STANICA
• pomoću vode
• pomoću životinja
• Svako zrnce peluda sadrži
ANTIPODE
vegetativnu i generativnu
JAJNA STANICA
stanicu
GENERATIVNA
STANICA
PELUDNA
MJEŠ
MJEŠINICA
SPERMALNE
STANICE
POLARNE J.
SINERGIDE
Kako nastaje peludni zapis?
• Nakon cvatnje
– pelud se širi zrakom i
vodama
– i odlaže u jezerima,
močvarama,...
• kroz neko vrijeme
– u sedimentu – zapis
Kako se sačuva peludni zapis?
– u anaerobnim uvjetima pod vodom
(jezera, močvare)
– pri niskom pH
– u vrlo suhim ili slanim tlima
– pod većim arheološkim strukturama
– u blizini bakrenih ili brončanih artefakata
(puno Cu-soli)
Da li je sa svima jednako?
• različita otpornost sporomorfa na oksidaciju i koroziju:
– najotporniji na oksidaciju su
• Lycopodium i Polypodium, pa
• Pinus, Tilia, Alnus, Corylus, Betula, Carpinus
– najosjetljiviji su
• Populus, Quercus, Ulmus, Fagus, Acer i Salix
– sadržaj sporopolenina u stjenci utječe na otpornost →
• često Asteraceae, Chenopodiaceae i Poaceae dominantne u
uzorku, makar nisu dominirale u biljnom pokrovu.
• neki rodovi mogu potpuno izostati iz zajednice → možemo
dobiti krivu sliku vegetacije
Produkcija peluda
• Obrnuto proporcionalna
mogućnosti fertilizacije.
Genus
Pollen
Production
Grain/flower
Rate of Fall
(cm/sec)
– Authogamous plants
Pinus
>15 million
2
• (self-fertilizing) <
Picea
200,000
9
Abies
100
40
Poacea
90,000
10
Betula
10,000
1
Quercus
9,000
5
15
8
Acer
8,000
4
Tilia
20,000
18
– Entomophilous
• (insect-fertilizing) <
– Anemophilous
• (wind-dispersed)
Fagus
Morfologija peludnih zrnaca
AMBROZIJA
VRBA
BRIJEST
JOHA
BREZA
ČEMPRESI
BOR
BUKVA
SUNCOKRET
TRPUTAC
Preuzeto od dr.sc. Peternel
Morfologija peludnih zrnaca
Artemisia sp.
- PELIN
Carpinus sp. GRAB
Ulmus sp. –
BRIJEST
Tilia sp.–
LIPA
Ambrosia sp. –
AMBROZIJA
Picea sp. – SMREKA
Erica sp.–
VRIJES
Lactuca sp.
–SALATA
Fagus sp.
– BUKVA
Poaceae –
TRAVE
Alnus sp.
- JOHA
Quercus sp.
- HRAST
Pinus sp. - BOR
Juglans sp.
- ORAH
Nuphar sp.
–LOKVANJ
Raspršivanje peluda
• Udaljenost je obrnuto proporcionalna veličini
peludnog zrna.
• Zrnca peluda se filtriraju kretanjem kroz
krošnje.
• Neka lagana peludna zrnca mogu prijeći velike
udaljenosti u gornjim slojevima atmosfere.
• Općenito, pelud s nižih biljaka ima malu
vjerojatnost raspršenja.
Pelud i vegetacija
Bare: lokalna vegetacija
Jezera: regoionalna vegatacija
• Površinski sastav peluda se razlikuje
od vegetacije po sastavu i udjelu.
• Peludni sastav u određenom trenutku
u ekosustavu je prilično stalan.
• Peludni sastav na različitim lokacijama
unutar istog ekosustava su ipak malo
drugačiji.
• Razlika između peludnih sastava
među mjestima u različitim
ekosustavima je daleko veća nego
razlika između lokacija unutar jednog
ekosustava.
Metodologija terenskog uzorkovanja
• Niederreiter piston korer
(klipni), s aluminijskom
plutajućom platformom (3x4
m), opremljena vinčevima i
sajlama do dubine ~80 m, ručno
„bušenje“ utegom od 20/40 kg
• 3 m dugačke cijevi, promjera
60 mm, ukupno moguće dužine
neporemećenih jezgara do 20 m
Istraživačka platforma HGI-a “Q2”
Metodologija terenskog uzorkovanja
Ispiranje peluda s artefakata
Priprema jezgri za analize
Piljenje jezgre
Fotodokumentiranje
XRite spektralna an. boje (L*a*b)
Uzorkovanje rezolucijom od 1 cm
2 polovice
Bartington MS2E površinski senzor
Priprema jezgri za analize
Arhivska polovica
(archive half)
Radna polovica
(working half)
Laserski difraktometar
CN analizator
ARHIVA +4°C
POLEN
OSTRAKODI
DATIRANJE 14C (ugljen, ljuštura, org. tvar)
GRANULOMETRIJSKE analize
(neusitnjen uz.)
KEMIJSKE analize (~1,5 g)
TEFRA (smear slides)
CN, TOC, BSi analize (~1 g)
MINERALOŠKE analize
- globalni uzorak ~1g
- orijenitrani preparati minerala glina (~10 g)
XRD
Priprema uzoraka za
palinologiju
Analiza uzoraka
• odredba i brojanje spora
i peluda
– 300 - 500 peludnih
zrna se broji po
uzorku
• usporedba s recentnim
predstavnicima
Mikroskopiranje: 200x, 400x, 800x, 1000x
Prikaz rezultata - peludni dijagram
• Promjene u sastavu
peluda ukazuju na
promjene u klimi ili
ljudski utjecaj.
• lako se može pratiti
razvoj vegetacije
kroz vrijeme
Interpretacija peludnog dijagrama
• Povećanje udjela listopadnog
drveća (bukva, javor, hrast, orah)
i / ili smanjenje crnogoričnih
vrsta (smreka, jela, bor) ukazuje
na zatopljenje.
• Povećanje jasena i / ili brijesta
ukazuje na vlažni okoliš.
• Smanjenje udjela drveća i
povećanje trave ukazuje na suhe
uvjete.
Biljni makrofosili
• redovito se nalaze i makrofosilni biljni ostaci
(lišće, sjemenke, cvijeće, korijenje, itd) su
očuvani u određenim sredinama (npr.,
močvare).
• upotpunjuje analizu
• doprinosi kvalitetnijoj
interpretacijiPrednost: vrsta se lako
može identificirati, daje dobre
radiokarbonske datume.
• Nedostatak: Malo je dostupnih mjesta i
moderne analoge teško je utvrditi.
Arheologija
• Kako su se hranili naši preci?
• ....što ih je okruživalo – šume, livade,....?
• utjecaj vegetacije i klime na ljudsko ponašanje i
demografska kretanja
• ljudski utjecaj na prirodu
www.hgicgs.hr
Kolaps civilizacija iz brončanog doba?
• Na prostoru istočnog Mediterana nekoliko naprednih civilizacija –
hetitska, mikenska i egipatska –
iznenada doživjelo slom.
• Prof. arheologije Finkelstein i dr.
Langgut sa Sveučilišta u Tel Avivu, u
suradnji s prof. Littom,
paleontologom sa Sveučilišta u
Bonnu, proučavajući pelud s dna
izraelskih jezera • najvjerojatniji uzrok ovog naglog
sloma – suša.
• Radiometrijskom
metodom ustanovljeno je
da je period krize trajao od
otprilike 1250. do 1100.
pr.n.e.
Nestanak Maja
• prirodna ciklična promjena klime
• u razmacima od nekoliko stoljeća
• ekstremno visoka vlaga - omogućila
nagli napredak civilizacije Maja,
• no nakon toga - dugotrajna suša.
• između 1000. i 1100. g. - ekstremna suša - natjerala
stanovništvo na veliku migraciju u druge krajeve Srednje
Amerike i potpunu propast civilizacije
Evolucija hominida
• Andrew Cohen sa Sveučilišta
iz Arizone i suradnici iz 8
zemalja
• buše sedimente na istoku
Afrike od Etiopije do
Mozambika
• zadnjih 4 mi. god.
sedimenta
• kako bi otkrili vezu
klimatskih promjena i
evolucije hominida
• U blizini poznatih arheoloških
nalazišta poput Hadar gdje je
nađena Lucy, stara 3 mil. god
Australopithecus afarensis
Lavlja jama
• Jama Vrtare male - kod Dramlja 3,5 km
SZ od centra Crikvenice stotinjak
metara od obale.
• ostaci više kostura špiljskog lava,
stepski bizon, špiljski medvjed, šumski
nosorog, slon,...
• gornji pleistocen
otvorena vegatacija - livade s manjim šumarcima
uglavnom listopadnog drveća, u izmjeni s
crnogoricom
preboreal (~11000-10000 BP) boreal (pluvij.)
povremena bara/bujica
bara do močvara
dubina (cm)
Vransko jezero - palino i dušik
0-1
25-26
50-51
74-75
99-100
124-125
149-150
174-175
199-200
224-225
249-250
274-275
309-310
334-335
359-360
383-384
408-409
432-433
455-456
480-481
505-506
530-531
555-556
580-581
615-616
640-641
665-666
690-691
715-716
740-741
765-766
790-791
815-816
840-841
865-866
891-892
916-917
941-942
966-967
991-992
1016-1017
1041-1042
1066-1067
-0,05
0,00
0,05
0,10
0,15
0,20
N (%)
0,25
0,30
0,35
0,40
Bukva(Fagus)
Zeljasto bilje (Asteraceae)
Lopoč (Nymphaea)
Dinocist (Dynocist)
0,45
Bor (Pinus) 1052cm
-0,05
subboreal/
Subatlantik
(2700 BP)
Pistacija (Pistacia)
subboreal
(3800 BP)
0-1
25-26
50-51
74-75
99-100
124-125
149-150
174-175
199-200
224-225
249-250
274-275
309-310
334-335
359-360
383-384
408-409
432-433
455-456
480-481
505-506
530-531
555-556
580-581
615-616
640-641
665-666
690-691
715-716
740-741
765-766
790-791
815-816
840-841
865-866
891-892
916-917
941-942
966-967
991-992
1016-1017
1041-1042
1066-1067
Vrijes (Erica) 266cm
boreal/atlantik atlantik
(~7500BP)
(6500 BP)
dubina (cm)
Vransko jezero - palino i dušik
0,00
0,05
0,10
0,15
0,20
N (%)
0,25
0,30
0,35
0,40
Hrast (Quercus)
0,45
Borovica (Juniperus)
Lost Lake Landscapes of the Eastern
Adriatic Shelf - LoLADRIA
N. Adriatic
C. Adriatic
S. Adriatic
• Fig. Dissection of the
Adriatic shelf during sealevel regression. (A)
Location of the Adriatic Sea
and Po River; (B) shelf
topography after 500 yr of
simulation; (C) shelf
topography after 10 kyr of
simulation; (D) shelf
topography after 20 kyr of
simulation; and (E) sealevel curve utilized in the
simulation.
from: Controls on the degree of fluvial incision of continental shelves
(2008): Computers & Geosciences 34, 10, 1381–1393
Lost Lake Landscapes of the Eastern
Adriatic Shelf - LoLADRIA
1. multi-proxy approach to the analysis of coupled lake and
marine sediment records - chemical, palaeontological,
mineralogical, sedimentological and geophysical techniques.
2. detection of environmental changes within the sedimentary
record, by comparing lake and marine sediment archives.
3. To create an important record of environmental change since
the LGM for the central rim of the Mediterranean
4. environmental background setting for cultural changes
through the LGM and into the Holocene.
5. reconstruction of the submerged palaeolandscape
Palinološka istraživanja
arheoloških nalazišta RH
• pokrenuta suradnja s
Gradskim muzejem iz
Vinkovaca
– M. Krznarić Škrivanko
– Sopotska kultura
– lokalitet Sopot - 3 km JZ od
Vinkovaca na desnoj obali
Bosuta
REZULTATI GEOLOŠKIH
BUŠENJA I PELUDNIH ANALIZA
NA TELU SOPOT I ŠIREM
PODRUČJU
Koraljka Bakrač
Slobodan Miko
Ozren Hasan
Maja Krznarić Škrivanko
Nikolina Ilijanić
Sopot
•
•
Eponimni lokalitet Sopot nalazi se 3 km jugozapadno od Vinkovaca na desnoj obali
Bosuta. To je umjetno nastalo uzvišenje tipa tel, eliptičnog oblika dimenzija 113 x
98 m ili 150 x 115 m (od baze opkopa), relativne visine oko 3 metra.
Debljina kulturnog sloja na Sopotu iznosi 3,00 m (na opkopu do 6,00 m). Nositelji
sopotske kulture grade nadzemne kuće tipične neolitičke konstrukcije od
isprepletenog šiblja oblijepljenog ilovačom. Arheobotaničke i zooarheoološke
analize pokazuju da su se Sopoćani bavili zemljoradnjom i stočarstvom, a udio u
ishrani nadopunjavao se lovom i ribolovom. Naselje na Sopotu apsolutno je
datirano u razdoblje od 5050. -3940. g. pr. Kr.
Cilj istraživanja
•
•
Tijekom 2010. na lokalitetu Sopot obavljena su geološka bušenja koja bi dala
približnu sliku o prostornom odnosu tela s neposrednom okolicom i preliminarne
podatke o geološkom i kulturnom naslojavanju Sopota.
Između ostalog cilj tih terenskih prospekcija sastojao se i u traženju odgovarajućih
organskih sedimenata, radi uzimanja proba za palinološku analizu, kako bi se
pokušao rekonstruirati vegetacijski pokrov, razvoj poljoprivrede i korištenje
zemljišta.
Sopot-8
Lokacije bušenja
Sopot – bušenje,
uzorkovanje
Sopot 8 – profil
Arheološko istraživanje Sopota pokazalo je pet
stambenih horizonta u četiri razvojne faze naselja.
Najstarijem horizontu pripada jarak, zatim su tri
horizonta s kućama, a u najmlađi horizont ulaze
kanali koji pripadaju eneolitičkoj fazi sopotske
kulture.
Sopot-8 palino & MS
SOPOT-8 magnetski susceptibilitet (dvofrekventni senzor MS2B)
Dubina (cm)
0-10
10-20
20-30
30-40
40-49
49-60
60-70
70-80
80-90
90-96
96-100
100-110
110-120
120-130
130-140
140-150
150-160
160-170
170-180
180-190
190-197
197--200
200-210
210-220
220-230
230-240
240-247
247-250
260-270
270-280
280-293
293-300
300-310
310-320
320-330
-20
LF niskofrekventni MS (cgs)
LF/HF razlika (%)
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
Sopot-8: fosfor i MS
0
20
40
60
80
100
120
0-10 cm
10-20 cm
20-30 cm
30-40 cm
40-49 cm
49-60 cm
60-70 cm
70-80 cm
80-90 cm
90-96 cm
96-100 cm
100-110 cm
110-120 cm
120-130 cm
130-140 cm
140-150 cm
150-160 cm
160-170 cm
170-180 cm
180-190 cm
190-197 cm
197-200 cm
200-210 cm
210-220 cm
220-230 cm
230-240 cm
240-247 cm
247-260 cm
260-270 cm
270-280 cm
280-293 cm
293-300 cm
300-310 cm
310-320 cm
320-330 cm
330-335 cm
0,00
140
160
180
P (L)(L)
LF Sus (R)(R)
0,05
0,10
0,15
0,20
0,25
0,30
0,35
0,40
P (%)
Arheologija na Dunavu, Vukovar, 7.-11. listopada
2013.
Sopot-8: Ba i cfd
Magnetski susceptibilitet izmjer en je pri niskim frekvencijama (0,47 kHz; c lf) i vi sokim
frekvencijama (4,7 kHz, c hf). Veličina c ovisi o koncentracij i feromagnetičnih tvari u tlima .
Metoda je osjetljiva na veličinu čestica magnetičnih tvari. Magnetski susceptibilitet ovisan o
frekven ciji
(fr equency-dependant susceptibility ,
c fd )
ukazuje na postojanje
superparamgnetičnih čestica (< 0,003 μm pedogenetsk i magnetiti) a računa se kao: c fd (%) =
(( c lf - c hf)/ c hf ) * 100
Krupnije magnetičke frakcije u tlu kao što je multidomenski (MD) i stabilni jednodomenski
(SSD) magnetit pokazuje slične vrijednosti za c lf i c hf.
220
0-10 cm
10-20 cm
20-30 cm
30-40 cm
40-49 cm
49-60 cm
60-70 cm
70-80 cm
80-90 cm
90-96 cm
96-100 cm
100-110 cm
110-120 cm
120-130 cm
130-140 cm
140-150 cm
150-160 cm
160-170 cm
170-180 cm
180-190 cm
190-197 cm
197-200 cm
200-210 cm
210-220 cm
220-230 cm
230-240 cm
240-247 cm
247-260 cm
260-270 cm
270-280 cm
280-293 cm
293-300 cm
300-310 cm
310-320 cm
320-330 cm
330-335 cm
-2
240
c
260
280
Ba mg/kg
300 320
340
360
380
400
420
fd (%) između 11 i 13
dominiraju ultra sitne
superparamagnetične
čestice (<0.03 μm)
feromagnetičkih minerala
čiji kristalići nastaju kao
posljedica
biokemijskih procesa
(pedogeneze)
Krupnije magnetičke
čestice erozija sed.
-stijena i početak
pedogeneze
0
2
4
Xfd (L)(L)
Ba (R)(R)
6
8
10
12
14
Arheologija na Dunavu, Vukovar, 7.-11. listopada
2013.
Faktorska analiza kemijskih
parametara: Faktor 1
Factor
K
Ba
Xfd
Na
Al
Zn
Cu
Mo
Co
Mg
Ca
Cr
Fe
Ni
Ti
LFSus
N(%)
P
Pb
Sr
Expl.Var
Prp.Totl
1) Pedogeneza (gline) K, Ba, Xfd,Na, Al, Zn, Cu
2) Karbonati (dolomit i kalcit)-Ca Mg-erozija i poplavljivanje
3) redoks elementi (akumuliraju se u red. uvjetima ispod vodnog lica) Mo i Co
0-10 cm
10-20 cm
20-30 cm
30-40 cm
40-49 cm
49-60 cm
60-70 cm
70-80 cm
80-90 cm
90-96 cm
96-100 cm
100-110 cm
110-120 cm
120-130 cm
130-140 cm
140-150 cm
150-160 cm
160-170 cm
170-180 cm
180-190 cm
190-197 cm
197-200 cm
200-210 cm
210-220 cm
220-230 cm
230-240 cm
240-247 cm
247-260 cm
260-270 cm
270-280 cm
280-293 cm
293-300 cm
300-310 cm
310-320 cm
320-330 cm
330-335 cm
-4
-3
-2
-1
1
0,95
0,92
0,88
0,88
0,87
0,83
0,68
-0,68
-0,72
-0,87
-0,89
Factor
Factor
2
3
0,92
0,82
0,92
0,71
-0,69
-0,84
-0,83
9,27
0,44
0
6,23
0,30
1
0,84
-0,62
1,75
0,08
2
FACTOR1(bodovi)
Arheologija na Dunavu, Vukovar, 7.-11. listopada
2013.
Faktorska analiza kemijskih
parametara: Faktor 2
Factor
K
Ba
Xfd
Na
Al
Zn
Cu
Mo
Co
Mg
Ca
Cr
Fe
Ni
Ti
LFSus
N(%)
P
Pb
Sr
Expl.Var
Prp.Totl
1) Geogeni/erozija/teški minerali Cr, Ni, Fe, Ti
2) Antropogeni P, N i LF sus (negativni faktorski bodovi (-) ukazuju na dominaciju
antropogenih utjecaja pozitivni (+) geogenih)
0-10 cm
10-20 cm
20-30 cm
30-40 cm
40-49 cm
49-60 cm
60-70 cm
70-80 cm
80-90 cm
90-96 cm
96-100 cm
100-110 cm
110-120 cm
120-130 cm
130-140 cm
140-150 cm
150-160 cm
160-170 cm
170-180 cm
180-190 cm
190-197 cm
197-200 cm
200-210 cm
210-220 cm
220-230 cm
230-240 cm
240-247 cm
247-260 cm
260-270 cm
270-280 cm
280-293 cm
293-300 cm
300-310 cm
310-320 cm
320-330 cm
330-335 cm
-2,0
(-)
Factor
1
0,95
0,92
0,88
0,88
0,87
0,83
0,68
-0,68
-0,72
-0,87
-0,89
Factor
2
3
0,92
0,82
0,92
0,71
-0,69
-0,84
-0,83
9,27
0,44
6,23
0,30
0,84
-0,62
1,75
0,08
(+)
Antropogen
a signatura
prevladava
Geogena
signatura
prevladava
-1,5
-1,0
-0,5
0,0
0,5
1,0
1,5
2,0
FACTOR2(bodovi)
Arheologija na Dunavu, Vukovar, 7.-11. listopada
2013.
Sukcesija vegetacije
Sopot 8 – dobar
profil
fosfor
Kulturni koluvijalni sloj
dubina
0,35 % P (Sopot)
Sopot-1
0,1 % P
(Ist. Slavonija)
Kulturni sloj 1m
fosfor
Sopot-8
Oks.
Vodno
lice
Kulturni koluvijalni sloj 3m
Bosut
Red.
Široke njive i
Gajić - lokacije
Budući da na području Sopot nisu pronađeni sedimenti koji bi dali odgovarajuće rezultate
palinoloških analiza, prospekcijski radovi su tijekom 2012. napravljeni u široj okolici Sopota (pozicija
Blace i Tonačko blato), kao i okolici sopotskog lokaliteta Zverinjak u Nuštru (pozicija Široke njive i
Parlozi).
Široke njive bušenje,
uzorkovanje
Promjene u biljnom pokrovu
Široke njive –
palinologija
Prirodna vegetacija (šuma bora i miješana šuma hrasta i brijesta) → krčenje šuma → oranice
i travnjaci.
Izostankom antropogenog utjecaja → progresivna sukcesija travnjaka i oranica → postupno
obrastaju zeljastom vegetacijom (preslice, glavočike i karanfili) → grmovita vegetacija, tj.
šikara (borovica).
Promjene u biljnom pokrovu
Široke njive –
palinologija
Kasnije se formiraju šumske zajednice: u početku šuma hrasta i graba → bukova šuma s
travnjacima.
Za pretpostaviti je da su u vrijeme taloženja naslaga s 2,60-2,95m na ovom prostoru obitavali
ljudi, koji su prostor napustili, da bi se ponovno vratili približno u vrijeme taloženja naslaga
s dubine 0,70-0,80m i ostali do danas.
Sukcesija vegetacije
Sopot – Široke njive ?
Široke njive
Sopot
?

Download Report