Bezreceptni lijekovi Uz rast tržišta, raste i broj prijava o neželjenim nuspojavama. Zanimljivo, najmanje se žale - pacijenti Izvoz kao prije krize Drvni sektor lani je ostvario blizu milijardu eura izvoza; samo Hrvatske šume zaradile su 2,2 milijarde kuna Hrvatski iTunes ove godine? Za simboličnu cijenu domaći glazboljupci imat će pristup svjetskom i domaćem repertoaru tema tjedna Str. 4-5 aktualno Str. 6 aktualno Str. 14-15 2008 2009 2010 2010 2011 3 7 2 3 privredni vjesnik Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 16. travnja 2012. Godina LVIII / Broj 3723. www.privredni.hr francuzima zračna luka zagreb / predstavljanja / HRVATSKA & regija / stil / hrwwwatska / svijet financija KONJUNKTURNI TEST: prvo tromjesečje 2012. U stabilno lošem raspoloženju Građevinski sektor ne očekuje promjene, trgovina i uslužni sektor i dalje bilježe pad pokazatelja konjunkture. Optimizma ima samo u prerađivačkoj industriji >>16-17 oecd: Štednja do sredine stoljeća dragica bagarić, direktorica Eko-ozre >> 19 >> 12-13 Na podugačkoj listi zemalja OECD-a gotovo sve su u dugu preko grla. Čak je i javni dug Japana preskočio 200 posto BDP-a “Sustav depozita u Hrvatskoj bit će neodrživ jer bismo mogli postati regionalno odlagalište za svu ambalažu iz EU-a!” TV NOVA Pula UVOD www.privredni.hr Broj 3723, 16. travnja 2012. Za Vas tražimo odgovore > > [email protected] Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet? 3 pvinfo DRAGUTIN RANOGAJEC, PREDSJEDNIK HOK-a: G(H)OST KOMENTATOR: JASMINA PROKOP TOMIĆ, ČLANICA UPRAVE T7 VIS Ove godine 160. godišnjica obrtništva MBO je budućnost Odluka Zagrebačke banke da se Donacija godine ovaj put dodijeli obrtničkim projektima potvrda je uspješne suradnje Hrvatske obrtničke komore i Zagrebačke banke, koju smo započeli prije gotovo dvije godine. Obrtništvo u gospodarstvu Hrvatske ima svoju značajnu ulogu i mjesto, dugu tradiciju i prepoznatljivost, na što želimo posebice ukazati u ovoj svečarskoj godini, kada obilježavamo 160. godišnjicu organiziranog obrtništva. Stoga podržavamo inicijative usmjerene na očuvanje naše tradicije i autohtonosti. JOSIP HRGETIĆ, INVESTITOR U KONGRESNI CENTAR FORUM ZAGREB: Milijuni za bolju kongresnu ponudu Prateći razvoj Hrvatske u proteklih 20 godina, odlučili smo svojim iskustvom i radom pridonijeti daljnjem napretku hrvatskoga gospodarstva te smo kao povratnici iz Venezuele investirali gotovo četiri milijuna kuna u otvaranje ovog kongresnog centra u Zagrebu. Vjerujemo da će naše dugogodišnje iskustvo vođenja najvećeg kongresnog centra FORO XXI u samom središtu Caracasa, glavnog grada Venezuele, osigurati prenošenje iskustva, znanja i vještina koje smo stekli u kongresnom turizmu i tako unaprijediti kongresnu ponudu Zagreba. MILJENKO ZOVKO, DIREKTOR NEXE GRADNJE: Kriza amortizirana novim projektima Unatoč lošem stanju na tržištu, prošle je godine Nexe gradnja ostvarila gotovo 115 milijuna kuna prihoda, a ove godine očekujemo daljnji rast realizacije. Krizu smo djelomično amortizirali ulaskom u nove, nišne projekte poput gradnje trgovačkih centara, specifičnih poslovnih pogona i zgrada te energetskih objekata. Potencijal u narednom razdoblju vidimo upravo u energetskim projektima poput bioplinskih postrojenja, a Nexe gradnja je pokazala da se zahvaljujući fleksibilnosti i dobroj organizaciji odlično prilagođava novim zahtjevima tržišta. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković Mehaničko-biološka obrada otpada (MBO) u kratkom roku, bez štetnog utjecaja na okoliš, na ubrzan način simulira prirodne biološke procese razgradnje otpada G otovo sve uređene zemlje posjeduju strategiju gospodarenja otpadom koja poštuje hijerarhiju ispravnog postupanja s otpadom. Takve države nastoje što više spriječiti, odnosno smanjiti količine nastalog otpada. Zatim od stvorenog otpada nastoje odvojiti što više iskoristivih svojstava i preraditi ga za dobivanje sekundarnih sirovina - za daljnju reciklažu. Tek kao krajnja mjera, kada ne postoji nijedno drugo ekološki prihvatljivije rješenje, koristi se spaljivanje otpada ili pak njegovo odlaganje. U Hrvatskoj je trenutačna situacija u najmanju ruku – obratna. Suvremen i ekološki orijentiran odnos prema otpadu u uređenim zemljama doveo je do strelovitog razvoja bezdeponijskog koncepta gospodarenja otpadom, koji zagovara Europska unija. Tako su, primjerice, neke razvijene zemlje već odavno zatvorile svoja odlagališta, Švicarska još 2002., Austrija 2005. te Njemačka 2006. godine. Hrvatskoj proces sanacije i potpunog zatvaranja svih odlagališta otpada tek predstoji. Kao jedan od najraširenijih i ekološki najprihvatljivijih načina obrade otpada prometnula se mehaničko-biološka obrada otpada - MBO. Riječ je Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: [email protected] Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler o tehnologiji koja u kratkom roku, bez ikakvih kemijskih dodataka ili štetnog utjecaja na okoliš, uz pomoć oksidacije na ubrzan način simulira prirodne biološke procese razgradnje otpada prilikom kojih se otpad isušuje, a pri čemu se smanjuje njegov obujam. Nakon biološke metode, stabilizirani i sterilizirani otpad prelazi u mehaničku fazu obrade u kojoj se izdvajaju sva vrijedna svojstva otpada za daljnju reciklažu i dobivanje sirovina. MBO tvornice uobičajene su širom EU-a i usklađene s europskom U ekološkoj obradi otpada Hrvatska uvelike zaostaje za razvijenim europskim zemljama Direktivom o zbrinjavanju otpada čiji je potpisnik i Hrvatska kojoj je naloženo da po europskim standardima sanira i u potpunosti zatvori sva svoja odlagališta najkasnije do 2018. godine. Ako to ne učini, nakon zadanog roka plaćat će skupe penale. U pogledu odnosa prema ekološkoj obradi otpada Hrvatska uvelike zaostaje za razvijenim europskim zemljama, a svijest o potrebi ispravnog gospodarenja otpa- dom još nije dovoljno razvijena. Zakonodavstvo se još uvijek usklađuje s direktivama EU-a, nacionalna i lokalna politika nisu usklađene u svojim načelima te se u Hrvatskoj još uvijek najčešće poseže za najjeftinijim, a ujedno i ekološki najneprihvatljivijim rješenjima – deponiranjem i gomilanjem otpada na odlagalištima, od kojih je velik broj onih ilegalnih ili poluilegalnih. No, da pomaka ipak ima, svjedoči činjenica da je Hrvatska nedavno napravila značajan iskorak u smislu unapređivanja sustava gospodarenja otpadom i usklađivanja s EU-om. Naime, kraj Varaždina je potkraj prošle godine izgrađena i puštena u pokusni rad prva i za Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: [email protected] Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: [email protected] PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru sada jedina hrvatska tvornica za mehaničko-biološku obradu otpada Ekotime MBO R+, koja je po tehnološkim karakteristikama najmodernija MBO tvornica u čitavoj Europi. U izgradnji tvornice sudjelovali su renomirani europski i svjetski stručnjaci s velikim iskustvom. Nažalost, zbog neusuglašene politike i nesuglasica s lokalnom vlasti koja upravo zbog cijene inzistira na neekološkom postupanju i deponiranju otpada umjesto MBO obrade, ta prva tvornica s mehaničko-biološkom tehnologijom obrade otpada u Hrvatskoj još uvijek nije u punom radu. Istovremeno, varaždinski otpad se i dalje gomila na ilegalnom deponiju na samo nekoliko stotina metara udaljenosti od tvornice za obradu otpada. Na kraju cijele priče Hrvatska će morati što prije shvatiti da pitanje ekološkog gospodarenja otpadom mora hitno riješiti, ako ne zbog sebe, čišćeg okoliša i zdravlja građana, onda zbog stroge Europske unije koja joj nameće neka nova i neusporedivo stroža pravila ponašanja i gospodarenja otpadom i kojoj neekološko “zakopavanje” otpada u zemlju, kao što to sada radimo, postaje izuzetno skupa te dugoročno neprihvatljiva i neodrživa opcija. Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: [email protected] Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. 4 TEMA TJEDNA *vijesti Isplaćene potpore Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 6. travnja isplatila je potpore (za izravna plaćanja) u ukupnom iznosu od 736,56 milijuna kuna za 78.007 subjekata što čini 86,9 posto ukupnog broja gospodarstava s odobrenim zahtjevima za potpore. Pri obradi podnesenih zahtjeva uočeni su problemi poput neispravnih brojeva računa kod 3,7 posto korisnika kojima će se još naknadno isplatiti 36,7 milijuna kuna, priopćeno je iz Ministarstva poljoprivrede. Više turista u Zagrebu Zagreb je u ožujku posjetio 40.931 turist, a ostvareno je 81.483 noćenja, što u odnosu na ožujak 2011. predstavlja porast od dva posto u dolascima te šest posto u noćenjima. Naime, u istom razdoblju lani zabilježen je 40.071 turist i 76.559 noćenja. Od ukupnog broja turista, 27.516 bili su stranci koji su ostvarili 54.723 noćenja i time ostvarili povećanje na razini ukupnog mjesečnog prosjeka, ali su istovremeno domaći turisti, kojih je u ožujku bilo 13.415, realizirali 26.760 noćenja što predstavlja povećanje od 10 posto. Natječaj za hrvatske studente Intesa Sanpaolo Card, tvrtka za međunarodno kartično poslovanje u vlasništvu talijanske bankarske grupacije Intesa Sanpaolo, po drugi put organizira godišnji studentski natječaj University Award – natjecanje u izradi projekata iz područja upravljanja zadovoljstvom klijenata. Cilj projekta je omogućiti studentima da stečeno znanje primijene u izradi projekta na konkretnu temu. Na natjecanje se do 30. travnja mogu prijaviti studenti 12 hrvatskih fakulteta i visokih škola. Privredni vjesnik Broj 3723, 16. travnja 2012. ( 10,5% hrvatski prosjek korištenja bezreceptnih lijekova ( 12,5% europski prosjek Bezreceptni lijekovi i dodaci prehrani Uz rast tržišta, rast i broj prijava o nus Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) prati nuspojave svih lijekova, a prema njihovu 2009., dok ih je u prvoj polovini 2011. bilo 1030, gotovo dvostruko više nego godinu ranije. Najviše Jasminka Filipas [email protected] A ko vas već pomalo nerviraju brojne televizijske reklame u kojima nakon pohvale nekom lijeku slijedi na brzinu izrecitirano “prije upotrebe pažljivo pročitajte uputstva za upotrebu i obratite se svom ljekarniku...”, smirite se, jer bit će toga još više. Naime, Hrvatska još nije dostigla europski prosjek u korištenju bezreceptnih lijekova od 12,5 posto - kod nas je 10,5 posto. Kako nam je rekla dr.sc. Darija Vranešić Bender, nutricionistica KBC-a Rebro i direktorica Vitaminoteke, bezreceptni ili tzv. OTC lijekovi (over the counter - preko pulta) u nekim zemljama koje su prošle tranziciju (Slovačka, Bugarska, Češka...) u ukupnoj prodaji imaju udio od 16 do čak 30 posto. “Sva regulatorna tijela u Europi i svijetu omogućuju izdavanje bez recepta onih lijekova koji zadovoljavaju stroge uvjete. Dakle, ako pacijent pati od bolesti ili stanja koje ne zahtijeva liječnički pregled i nadzor, ima pravo i mogućnost po izboru i uz savjetovanje sa zdravstvenim radnikom - ljekarnikom izabrati odgovarajuću terapiju koja mu je dostupna bez liječničkog recepta”, kazala je Jasminka Tadin, glasnogovornica Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED). Inače, HALMED prati nuspojave svih lijekova, kako receptnih tako i bezreceptnih, te objavljuje na svojim internetskim stranicama godišnje izvješće o zaprimljenim prijavama. Prema zadnjem izvješću koje obuhvaća i prvi dio prošle godine, ti- Samoliječenje će, kaže dr. Vranešić Bender, postati važan aspekt zdravstvene zaštite jekom 2010. zaprimljeno je 1338 prijava ili 13,5 posto više nego u 2009., a u prvih šest mjeseci prošle godine 1030, što je znatno više nego u prvom polugodištu 2010. kada je zaprimljeno 579 prijava. Najviše nuspojava prijavljuju liječnici primarne zdravstvene zaštite i drugi specijalisti, potom oni koji odobravaju da se lijek stavi u promet (25 posto), ljekarnici oko 20 posto, a najmanje prijavljuju sami pacijenti (0,53 posto). Kako se navodi u izvješću, “broj prijava sum- nji na nuspojave lijekova koje ocjenjujemo kao ozbiljne nuspojave veći je od onih koje ne ispunjavaju niti jedan od kriterija ozbiljnosti”. U HALMED-u naglašavaju da opći porast prijava ne znači nužno i problem s kakvoćom, djelotvornošću i sigurnošću upotrebe lijeka. Inače, Hrvatska je, zahvaljujući aktivnostima HALMED-a i educiranim zdravstvenim radnicima, po kvaliteti i broju prijava nuspojava na visokom 18. mjestu od 106 zemalja koje su članice Programa praćenja lijekova Svjetske zdravstvene organizacije. Dodaci prehrani Jasminka Tadin napominje kako su i OTC lijekovi, kao i lijekovi koji se izdaju na recept, regulirani zakonodavstvom i podliježu strogo reguliranom postupku davanja odobrenja pri HALMED-u, koji uključuje ocjenu kakvoće, sigurnosti primjene i djelotvornosti. No upravo je dio odredbe u kojem se kaže kako “pacijent ima pravo i mogućnost po izboru i uz savjetovanje sa zdravstvenim radnikom ljekarnikom” problematičan većem dijelu ljekarnika jer, kako kažu, neki se lijekovi prodaju i po drogerijama, na internetu, tržnici, a najavljeno je da će se možda moći kupovati i na mjestima poput benzinskih crpki. “Tamo pacijenti sigurno neće moći dobiti savjet što i kako upotrebljavati, pa se postavlja pitanje čemu uopće naša struka”, komentirao je te najave vlasnik jedne privatne ljekarne. Problem s točnim informiranjem kupaca može nastati i zbog nekih svojstava proizvoda koji se prodaju kao dodaci prehrani (vitamini i minerali, bjelančevine, aminokiseline, masne kiseline, celuloza, pivski kvasac, inulin, lecitin, glukomanan, bilje i ljekovito bilje te njihovi ekstrakti ili koncentrati, zaštitna sredstva biljnog podrijetla ili fitonutrijenti...). Kako je pojasnila nutricionistica Darija Vranešić Bender, tu može doći do preklapanja sa svojstvima lijekova, a dodaci prehrani ne zahtijevaju stroga i opsežna klinička istraživanja i regulirani su drugim zakonom. “Primjerice, ljekovitu biljku ginkgo biloba kao dodatak prehrani na trži- štu nudi barem desetak proizvođača. Međutim, postoje primjeri registracije ginkga i kao bezreceptnog lijeka, a tada je moguće značajno povisiti dozu koja se nalazi u pripravku i preciznije specificirati indikaciju za koju se primjenjuje. Sličan primjer su i probiotici, koji se uglavnom registriraju kao dodaci prehrani, međutim na hrvatskom tržištu postoje pripravci koji su registrirani i kao bezreceptni lijek ili kao hrana za posebnu medicinsku namjenu koju treba koristiti pod liječničkim nadzorom. S druge strane imamo situaciju da, primjerice, neki laksativi koji su se dugo dobivali na recept postaju bezreceptni lijekovi, čime im se omogućuje reklamiranje prema općoj populaciji iako je poznato da dugotrajna primjena 5 www.privredni.hr Broj 3723, 16. travnja 2012. ( 700 do 800 odobrenja Novi ugovori između nakladnika i knjižara Profil Mozaik iznenadio nakladnike novim rabatima za nove proizvode godišnje izda Ministarstvo e pojavama zadnjem izvješću, tijekom 2010. primili su 1338 prijava ili 13,5 posto više nego nuspojava prijavljuju liječnici, a najmanje - pacijenti Pacijenti zbog reklama u nedoumici “Dodatke prehrani teško je uspoređivati s lijekovima jer im se svrha, uloga, kao i zakonodavni okvir, temelje na potpuno različitim principima”, navodi se u odgovoru Ministarstva zdravlja na naš upit o ovoj temi. U dopisu iz Ministarstva pojašnjavaju i zakonodavni okvir koji je u cijelosti usklađen s onim iz Europske unije. Ipak, svjesni su i u Ministarstvu, nedoumicu kod pacijenata može izazvati neprimjereno reklamiranje i označavanje proizvoda. Primjerice, kako navode, na dodacima prehrani izriče se zdravstvena tvrdnja u obliku namjene (npr. za očuvanje zdravlja, srca i krvnih žila, ili za bolju funkciju mokraćnih putova i slično). S obzirom na to da su u zemljama EU-a u tijeku objave lista odobrenih i odbijenih zdravstvenih tvrdnji, do njihovog konačnog objavljivanja Hrvatska ima pravo primjenjivati postojeće nacionalne propise. Slijedom toga, dodaci prehrani kod nas se kontroliraju kroz više faza, a rješenja se izdaju na temelju stručnog mišljenja Povjerenstva u kojem sudjeluju farmaceuti, liječnici, toksikolozi i nutricionisti. laksativa nije poželjna i može imati štetno djelovanje”, istaknula je naša sugovornica. Napomenula je i kako unatoč popriličnoj zbrci u preklapanju svojstava u svemu ovome ne bi pomogle neke javnozdravstvene akcije koje bi građanima pojasnile prednosti i rizike samoliječenja. Problem je, dodala je, što se ne može generalno govoriti o ovom području jer je preširoko i sigurno će još rasti, pa je najveća odgovornost na samim pacijentima koji se uz pomoć liječnika, ljekarnika ili na drugi način trebaju sami educirati. Odgovarajući na pitanje o problemu suplemenata koji se prodaju po teretanama, naša je sugovornica istaknula kako nije problem u legalnim pripravcima, već u steroidima koji se nelegal- no prodaju, a sadrže supstance koje nisu dovoljno istražene. Javna je tajna, rekla je, da se steroidi prodaju, a još nitko tomu nije uspio stati na kraj. Bez dokaza o djelotvornosti “Dodaci prehrani regulirani su zakonodavstvom o hrani te se kontrola njihove kvalitete prvenstveno odnosi na analizu zdravstvene, sanitarne ispravnosti - na prisutnost pesticida, teških metala, patogenih mikroorganizama i drugo - ali ne i na dokazivanje djelotvornosti, kao što je to kod lijekova”, pojasnila je Jasminka Tadin. Dodala je kako ove dvije skupine proizvoda ne samo da imaju različite postupke stavljanja na tržište nego je i različita njihova daljnja kontrola, nakon što se već nalaze na tržištu. Tako za lijekove postoji razvijen sustav obveznog prijavljivanja i praćenja nuspojava, dok praćenje nuspojava dodataka prehrani nije obvezno. Budući da ovo drugo nije propisano, građani mogu eventualne sumnje na nuspojavu dodatka prehrani prijaviti također HALMED-u kori- podatak da Ministarstvo zdravlja godišnje izda između 700 i 800 odobrenja za nove proizvode. U posljednje dvije godine s tržišta su povučena samo dva proizvoda jer su sadržavala nedozvoljene tvari. Očito je, dakle, što je zaključila i dr. Vranešić Hrvatsko tržište bezreceptnih ili OTC lijekova ima prostora za rast - još uvijek je manje nego u zemljama EU-a steći obrazac za prijavu sumnji na nuspojave lijeka. HALMED-ovi stručnjaci će ovako zaprimljene prijave sumnji na nuspojave dodataka prehrani evaluirati, obraditi i proslijediti nadležnim institucijama. Inače, koliko to tržište brzo raste, pokazuje i Bender, da će samoliječenje - bilo OTC lijekovima ili nekim dodacima prehrani, iako se ovi drugi ne priznaju kao lijek - postati važan aspekt zdravstvene zaštite jer se, između ostalog, tako štedi i dio novca koji se troši za lijekove na recept. Spajanje dviju velikih izdavačkih kuća Profil i Mozaik knjiga u najveći hrvatski knjižarski lanac Profil Mozaik d.o.o. iznenadilo je veliki dio nakladnika. Naime, novi knjižarski mega lanac u nastajanju Profil Mozaik, kako se doznaje, nastupio je prema nakladnicima s novim ugovorima u kojima traži veće rabate za njihove knjige koje uzima u prodaju. Na to su ovih dana reagirali nakladnici okupljeni u Inicijativu za knjigu Knjižni blok, koji ističu da je potrebno regulirati odnose između nakladnika i knjižara. S obzirom na to da se dosadašnja politika visokih rabata (u nekim slučajevima i 50 posto!) nije pokazala učinkovitom u rješavanju problema tržišta knjiga, te je samo generirala dodatne probleme (smanjene mogućnosti ulaganja u marketing, smanjeni honorari suradnicima, problemi s tiskarama), Knjižni blok predlaže da se sa svim knjižarama sklapaju ugovori tako da za komisijsku prodaju knjiga rabatni okvir iznosi 30 do 40 posto, a za fiksnu prodaju od 30 posto do maksimalno 50 posto, te da svaki nakladnik razradi i vlastiti model odobravanja prava djelomičnog povrata robe, odnosno knjiga koje su dali knjižarama u prodaju. Što se tiče rokova plaćanja, Knjižni blok naglašava da moraju biti u skladu s novodonesenim Zakonom o rokovima ispunjenja novčanih obveza. Knjižni blok konstatirao je i problem koji se odnosi na garancije plaćanja, jer se događa da neovisni knjižari i mali nakladnici-knjižari daju garancije plaćanja velikim nakladnicima-knjižarima, dok oni, s druge strane, ne žele izdavati takve garancije. (G.Š.) *vijesti Novi kongresni centar U trgovačko-poslovnom kompleksu Green Gold otvoren je kongresni centar Forum Zagreb. Ta investicija obitelji Hrgetić, povratnika iz Venezuele, vrijedna je gotovo četiri milijuna kuna. Centar se prostire na više od 1200 četvornih metara, a u ponudi ima 10 dvorana. Ovaj će kongresni centar pridonijeti proširenju turističke ponude i povećanju kongresnih kapaciteta u Zagrebu. Ujedno će osigurati novu kongresnu ponudu na istočnom dijelu glavnoga grada. DAG i Uniline Uniline, jedna od vodećih turističkih agencija u regiji, potpisala je ugovor o suradnji s DAGom, destinacijskom akcijskom grupom koja ima za cilj razvoj turizma na turistički nerazvijenim područjima kontinentalne Hrvatske. DAG u Unilineu dobiva jakog partnera s međunarodno razgranatom mrežom te potrebnim logističkim resursima. Sve više anđela Hrvatska mreža poslovnih anđela Crane bogatija je za još troje novih članova. Naime, pridružili su joj se poduzetnici Kristina Ercegović Horbec, Gordana Popović i Nino Zahrastnik. Kristina Ercegović Horbec je poduzetnica koja je 2002. osnovala Herakleu, prvu agenciju u Hrvatskoj za mystery shop ping. Gordana Popović je osnivačica PR i event agencije Piartis te portala i magazina Corps Diplo matique. Nino Zahrastnik je poduzetnik i investitor. 6 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3723, 16. travnja 2012. ( 2,2 mlrd kn prihoda ( 7,8 mlrd kn ostvarile Hrvatske šume ostvarili drvoprerađivači IZVOZ DrvnE industrijE Rezultati kao prije krize Drvna industrija lani je izvezla neto robe za gotovo milijardu dolara. Ostvaren je i suficit od 377 milijuna dolara, no poduzetnici iz sektora očekuju pomoć države u kontroli nepredvidivih cijena Krešimir Sočković [email protected] D rvni sektor je u prošloj godini ostvario 965 milijuna dolara neto izvoza što je osam posto ukupnog nacionalnog izvoza. Hrvatske šume imale su prihode od 2,2 milijarde kuna, a drvoprerađivači 7,8 milijardi. Kriza je drvni sektor pogodila prije tri godine, ali su već s prošlogodišnjim rezultatima došli na pretkrizne razine izvoza i proizvodnje. No prosječne plaće u sektoru su niske, nema dovoljno kvalitetne radne snage i više od dvije trećine zaposlenih, njih oko 50.000, prima minimalnu plaću od 2200 kuna. Prosječna plaća od 3100 kuna znatno je ispod hrvatskog prosjeka, a hrvatska prosječna plaća tek je trećina europskog prosjeka, istaknuto je na okruglom stolu Izazovi hrvatskog šumarstva i drvne industrije: Možemo li na domaćoj sirovini ba- zirati razvoj konkurentnih proizvoda za izvoz ili postajemo sirovinska baza EU-a. Susret su organizirali Drvni klaster, časopis Drvo&namještaj i Sindikat drvne i papirne industrije. Nastavak rasta izvoza Izvoz drvne industrije u prošloj kriznoj godini rastao je čak 18 posto, Nema dovoljno kvalitetne radne snage, a oko 50.000 zaposlenih prima plaću od 2200 kuna a i ove godine nastavlja se rast za desetak posto, ističe Zdravko Jeličić, direktor Spin Valisa i predsjednik Udruženja drvoprerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore. “Ostvareni suficit od 377 milijuna američkih dolara pokazuje kako ovaj sektor ima potencijal i mogućnosti rasta te je jedan od najperspektivnijih hrvatskih industrijskih sektora. Drvna industrija treba partnerski odnos, tražimo ciljanu pomoć, nama treba proizvodnja, zapošljavanje i izvoz. Nije nam lako ukalkulirati stalne nepredviđene promjene cijena sirovina ili energenata i tu je potrebna pomoć države”, upozorava Jelčić. Danas se više nego ikad postavlja pitanje tko je vlasnik domaćeg tržišta, kako se za njega borimo i kako se na njemu ponovno pozicionirati, naglašava Ivan Slamić, predsjednik Uprave Tvina. “Cijene se prema vanjskim kupcima ne mogu dizati jer su tako iskalkulirane, ali si- Kavran: Većina šuma ostat će pod patronatom države U Sloveniji je ulaskom u Europsku uniju započela velika liberalizacija poslovanja u šumarstvu tako da su slovenske šume postale uglavnom sirovinska baza za austrijske i talijanske pilane, upozorava Marijan Kavran, direktor Drvnog klastera. “Problem je u tome što prilikom ulaska u EU Slovenija nija imala nacionalno zakonodavstvo koje bi reguliralo pitanje upravljanja šumama. U Hrvatskoj postoji strategija po kojoj se 75 posto sirovine mora plasirati domaćoj industriji, a ostatak može ići u izvoz. Ulaskom u Uniju naše tržište će se otvoriti, posebice stranim investicijama. Već sada su pojedine drvoprerađivačke tvrtke u stranom vlasništvu, a taj udio će se sigurno povećavati, no dobro je da će većina šuma i dalje ostati pod patronatom države. To je jamstvo razvoja šumarstva, ali i razvoja drvne industrije”, ističe Kavran. gurno je da ćemo smanjiti konkurentnost zbog rasta cijena struje i plina. Sindikati i radnici moraju biti svjesni da je prošlo zlatno doba kad su se sva prava mogla poštivati. Malo je prostora za isplativ rad. Svi trebamo biti svjesni toga i moramo se naći u kalkulacijama”, dodaje Slamić. Najbolje si pomažemo sami Murat Pašić, vlasnik Sherif export-importa, pohvalio se sa 140 novozaposlenih u godini dana u Drvnom centru Glina. “Uložili smo 35 milijuna kuna vlastitih sredstava u tvrtku, a toliko planiramo i u sljedećem razdoblju. Mislim da nam država može pomoći, no sami se moramo organizrati i zajednički raditi ono što nam je u interesu”, ističe Pašić. Situacija na tržištu je svima otežana, no u drvoprerađivačkom sekto- ru postoji veliki potencijal, posebice zbog naših resursa, ističe Hrvoje Galičić, pomoćnik direktorice Sektora kreditiranja Hrvatske banke za obnovu i razvitak. “Kao državna razvojna banka, HBOR je u ovoj godini kao poticaj novim investicijama u svim sektorima gospodarstva snizio kamatne stope i produžio rokove otplate kredita. Svi prerađivači, pa tako i iz drvnog sektora, trenutno mogu ostvariti kamate od jedan, tri i pet posto za investicije u nove projekte. Većina tvrtki u ovom sektoru su i izvoznici pa je moguće dobiti povoljne kredite i za izvoz. Od ove godine daju se krediti i za financiranje proizvodnje. Drvna industrija u nama sigurno može naći dobrog partnera”, smatra Galičić. Energetski potencijal peleta Dario Puljiz, predsjednik Uprave Spačve, upozora- va kako izvozimo pelete iako bi bilo daleko bolje da ih iskoristimo u Hrvatskoj. “Glupo je izvoziti pelete. Primjerice, grad Vinkovci godišnje na plin kao energent potroši 80 milijuna kuna. Proizvodnja toplinske energije iz peleta stajala bi upola manje, oko 40 milijuna kuna. Nema razloga da peletima ne grijemo barem javne institucije, vrtiće i škole”, smatra Puljiz. Iako predstavnici drvne industrije često spominju potrebu aprecijacije tečaja, ekonomski analitičar Damir Novotny smatra kako trebamo biti svjesni da se tečaj neće promijeniti. “Problem je naša niska produktivnost. Uz to je problem i u tome što tvrtke nemaju kapitala, a kapitalizma bez kapitala nema. Smatram da bi država, po njemačkom modelu, fiskalnim poticajima trebala podržavati robotizaciju”, zaključuje Novotny. 7 www.privredni.hr Broj 3723, 16. travnja 2012. ( 9,9 mlrd kn ( 17,4 mlrd kn Fond 97, Heruc 34 Dokapitalizacija Centar banke hrvatski izvoz u prva dva mjeseca 2012. težak uvoz u istom razdoblju milijuna kuna Robna razmjena s inozemstvom Izvoz u prva dva mjeseca pao šest posto Rast robnog izvoza iz Hrvatske sve jače zaostaje za rastom robnog izvoza usporedivih zemalja Srednje i Jugoistočne Europe. K tome, razina robnog izvoza jedino je kod Hrvatske niža nego 2008. godine Igor Vukić [email protected] U kupan hrvatski izvoz u prva dva mjeseca ove godine vrijedio je 9,9 milijardi kuna, što je smanjenje od šest posto u odnosu na prva dva mjeseca 2011. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku uvoz je dosegnuo 17,4 milijarde kuna i bio je 4,5 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine. Nastavak je to trenda zabilježenog i u zadnjem tromjesečju protekle godine. Prema podacima Hrvatske narodne banke, u ta je tri mjeseca zabilježen pad i uvoza i izvoza. Izvoz je unatoč velikoj vrijednosti isporučenog broda u prosincu, pao za 4,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Loši izvozni rezultati uočeni su kod većine sektora, što potvrđuje pad izvoza od 3,7 posto i kad se izdvoje brodovi i nafta. Na strani uvoza tromjesečni pad bio je još izrazitiji te iznosi 6,6 posto, što je najveće smanjenje još od sredine 2009. Uvoz kapitalnih proizvoda i nadalje pada, kao i uvoz cestovnih vozila. U siječnju ove godine izvoz je ponešto porastao, uglavnom zbog izvoza hrane. Rastao je, primjerice, sezonski izvoz ribe (izvoz tune na japansko tržište) i prehrambenih proizvoda (pretežno izvoz šećera). Ukupni izvoz hrane Najveće smanjenje pretrpio je izvoz u Italiju koja provodi oštre mjere štednje i pića porastao je za 17 posto i dosegnuo 1,2 milijarde kuna, dok je izvoz goriva i maziva smanjen za 28,6 posto i iznosio je 954 milijuna kuna. Najviše se izvozi u zemlje EU-a S druge strane, najveći je pad vrijednosti izvoza zabilježen kod brodogradnje, u kemijskoj industriji, te kod izvoza električne energije. U cjelini, rast robnog izvoza iz Hrvatske sve jače zaostaje za rastom robnog izvoza usporedivih zemalja Srednje i Jugoistočne Europe. K tome, razina robnog izvoza jedino je kod Hrvatske niža nego 2008. godine. Robni je uvoz porastao uglavnom zbog rasta uvoza energenata. Najveći dio hrvatskog izvoza odlazi u zemlje Europske unije. U prva dva mjeseca izvoz u EU bio je manji za 0,4 posto. Ukupno je bio vrijedan 6,2 milijarde kuna. Ni znatan porast izvoza u Austriju (43,6 posto, ukupno 836 milijuna kuna) i Njemačku (8,6 posto; 1,17 milijardi kuna) nije uspio nadoknaditi velik pad izvoza u Italiju od 26,1 posto. Izvoz u Italiju bio je vrijedan 1,5 milijardi kuna, što je 533 milijuna kuna manje nego u prva dva mjeseca 2011. godine. Od ostalih europskih zemalja porastao je izvoz u Rusiju, za 62 posto (ukupno iznosi 256 milijuna kuna). No prepolovio se izvoz u Tursku, sa 208 milijuna kuna na 113 milijuna kuna. Analitičari su prošle godine već najavili probleme s izvozom u Italiju, koji je izazvan jačanjem krize u toj zemlji. Razloge kontrakcije talijanskog BDP-a u posljednjem tromjesečju 2011. treba tražiti u slabljenju inozemne potražnje i nepovoljnim domaćim kretanjima. Na gospodarski rast Italije negativno je utjecala i fiskalna konsolidacija. Kratkotrajno usporavanje rasta Bolje vijesti dolaze iz Njemačke. Analitičari HNB-a smatraju da pad BDP-a od 0,2 u posljednjem tromjesečju 2011. ipak ne znači ulazak u ponovnu recesiju. Gospodarski rast u cijeloj 2011. bio je čak tri posto. Podaci za 2012. upućuju na to da je riječ samo o kratkotrajnom usporavanju rasta. Rast će domaća potražnja uz povoljna kretanja na njemačkom tržištu rada. Mnogo će toga ovisiti o kretanju u ostatku eurozone. Usporavanje rasta primjećuje se i u Austriji te u Sloveniji. U pozitivne izvozne elemente može se tek ubrojiti ocjena HNB-a da se u 2011. godini poboljšala cjenovna i troškovna konkurentnost izvoza u odnosu na prethodnu godinu. Kuna je ponešto oslabjela tijekom godine, konkurentnosti je pridonijelo i povoljnije kretanje domaćih jediničnih troškova rada nego kod većine najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera. Fond Alternative Private Equity FGS, u kojem je 50 posto državnog, a 50 posto privatnog kapitala, dokapitalizirat će Centar banku s iznosom od 97 milijuna kuna, dok će je tvrtka Heruc dokapitalizirati sa 34 milijuna kuna. Nakon odluke o dokapitalizaciji slijedi održavanje skupštine dioničara Centar banke, a dokapitalizaciju mora potvrditi i Hrvatska narodna banka. Dokapitalizacijom će temeljni kapital Centar banke porasti za 93,3 posto na 272 milijuna kuna, a stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala bit će na razini najbolje kapitaliziranih banaka u Hrvatskoj. Ova odluka o dokapitalizaciji početak je provedbe nužnog procesa konsolidacije malih banaka u Hrvatskoj, koji će osigurati financijsku polugu za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, ciljanu skupinu klijenata malih banaka. Zoran Zemlić, član Uprave Alternative Private Equity FGS društva za upravljanje fondovi- ma rizičnog kapitala, ističe kako mnoge male banke u Hrvatskoj dugoročno ne mogu samostalno održati svoj tržišni položaj te je njihova konsolidacija logično rješenje. Ivo Markotić, predsjednik Uprave Centar banke, kaže kako će ova odluka o dokapitalizaciji, kojom se udvostručuje temeljni kapital banke, osigurati organski rast, ali i potencijal za izvjesna pripajanja i spajanja. Alternative Private Equity FGS je fond za gospodarsku suradnju. Upravlja sa 600 milijuna kuna kapitala prikupljenog od privatnih domaćih i stranih investitora. Centar banka je u 2011. imala 3,3 milijuna kuna bruto dobiti. Aktiva joj iznosi 1,6 milijardi kuna. (B.O.) *vijesti Zakupljena tvornica čarapa Čakovečka Tvornica čarapa MTČ i T7 Industrija pamuka iz Duge Rese potpisale su ugovor o zakupu pogona u Čakovcu na godinu dana. T7 će svojim proizvodima, raznim tipovima pređe, pokrenuti proizvodnju i izvoz čarapa u pogonima čakovečke tvornice koja je doživjela stečaj. Zaposlit će stotinjak radnika koji će se tako, umjesto na burzu, idućeg tjedna vratiti na svoje radno mjesto. Salona u Kini Nakon izložbi i dobrih prodajnih rezultata na sajmovima u Hong Kongu, Yokohami i Južnoj Koreji tijekom prošle sezone, tvrtka Salona prvi put izlaže jedrilicu u Kini. Na sajmu u gradu Sanya u pokrajini Hainan, Salona je uz francusku grupu Beneteau i američki Hunter bila jedini proizvođač koji je izlagao brod u moru. Nakon Hainana, Salona će nastupiti i u Shanghaju te u Južnoj Koreji. Mercator i mali trgovci Mercator-H i Savez udruga malih trgovaca Hrvatske potpisali su Ugovor o poslovnoj suradnji. Mali će trgovci od sada moći povoljnije kupovati namirnice i artikle za dnevnu potrošnju, voće i povrće, kozmetiku i kućanske aparate. Savez, inače, okuplja 340 pravnih osoba s ukupno 600 prodajnih mjesta, a ostvaruje ukupan promet veći od milijarde kuna. 8 AKTUALNO ( 1,94 mlrd € Privredni vjesnik Broj 3723, 16. travnja 2012. iznos koncesijske naknade u 30 godina ( 236 mil € cijena radova na novom terminalu Koncesija za Zračnu luku Zagreb Hrvatsko-francusko javno-privatno partnerstvo Francuski koncesionari očekuju suradnju s hrvatskim tvrtkama, ne samo graditeljskim nego i bankama i drugim investitorima, ne samo u izgradnji novog terminala nego i u prodaji i marketingu Drago Živković [email protected] K ada su u ljeto 2007. tadašnji premijer Ivo Sanader i još uvijek aktualni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavili da će novi putnički terminal Zračne luke Zagreb biti izgrađen do 2010. godine, kao izvore financiranja navodili su državni i gradski proračun te prihode same Zračne luke. Od tada, sve se promijenilo, samo je cijena ostala otprilike ista. Model financiranja sada je koncesija jer novca u proračunima nema. Koncesionar je konzorcij ZAIC, koji čine francuski građevinski div Bouygues i Aeroports de Paris, tvrtka koja upravlja pariškom zračnom lukom. Lokalni partner im je Viadukt, a među izvođačima radova bit će i Zagorje Tehnobeton. Rok završetka pomaknuo se čitavih šest godina jer je početak radova koji će trajati tri godine planiran za kraj ove ili početak iduće godine. Cijena je narasla za desetak posto, na 236 milijuna eura, ali to je sada briga privatnih investitora, a ne države i Grada Zagreba. Važna platforma Prema koncesijskom ugovoru potpisanom prošli tjedan u Vladi, ZAIC će izgraditi novi terminal i upravljati cijelom Zračnom lukom idućih 30 godina. Ostalo je, međutim, nejasno kada konzorcij preuzima postojeći terminal. Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić, koji je u ime Direktor ZAIC-a Cristophe Petit najavio je da će u idućih šest do devet mjeseci biti zatvorena financijska konstrukcija i zgotovljena tehnička dokumentacija. U projektu očekuju suradnju s hrvatskim tvrtkama, ne samo graditeljskim nego i bankama i drugim investitorima, ne samo u izgradnji nego i u prodaji i marketingu. “Ovo ne vidimo Vlade potpisao ugovor, ustvrdio je da Francuzi preuzimaju postojeći terminal tek nakon izgradnje novog, dok predstavnici konzorcija tvrde da će postojeći terminal preuzeti čim počnu izgradnju novog. S obzirom na to da konzorcij počinje odmah plaćati koncesijsku naknadu, logičnijim se čini tumačenje koncesionara. Prema Antešiće- voj računici, država će od koncesijske naknade u 30 godina ubrati 1,94 milijarde eura, ali to je zapravo 540 milijuna eura, kada bi se revaloriziralo na jednokratnu uplatu. Bouygues se tako proširio iz Istre, gdje je koncesionar autoceste, na Zagreb, gdje će, nada se predsjednik uprave Yves Gabriel, biti barem jednako uspješni. Hrvatska iskustva s Bouyguesom su pozitivna, složio se premijer Zoran Milanović, koji smatra da za ovako velik i važan projekt nikada nije kasno. Predsjednik uprave Aeroports de Paris Pierre Graf uvjeren je da će zagrebački aerodrom postati vrlo važna platforma, ne samo za regiju nego i za cijelu Europu, jer geografski smještaj i postojeći potencijali to omogućuju. HOK i Zaba: Donacije godine URIHO Najbolji projekti tradicijskog obrtništva Zapošljavanje osoba s invaliditetom Hrvatska obrtnička komora i Zagrebačka banka objavile su javni natječaj za dodjelu Donacija godine 2012., za najuspješnije projekte tradicijskog obrtništva. Donacije u ukupnom iznosu od 300.000 kuna - za prvu nagradu 150.000 kuna, drugu 100.000 kuna te treću 50.000 kuna - dobit će projektni prijedlozi za originalan proizvod temeljen na prepoznatljivom tradicijskom motivu, obrtničkoj tehnici ili pak oni proizvodi koji u sebi sadrže elemente tradicijskog i obrtničkog umijeća. Teme na koje je moguće prijaviti projektne prijedloge su Čovjek i njegovo tijelo – Odjeća, obuća i nakit, Čovjek i prostor - Dom i prostor, te Tradicija danas – Poslovna oprema i darovi. Sve projektne prijedloge pristigle na natječaj ocijenit će sedmeročlana stručna komisija koja će odabrati ukupno 10 najkvalitetnijih projekata, a oni će ući u drugi krug i prezentirati se široj javnosti putem Facebooka. Rok za predaju prijava je 25. svibnja na web stranicama HOK-a i Zabe. Tri projekta koja će imati najviše glasova na Facebooku dobit će nagrade 29. lipnja na svečanoj Akademiji HOK-a u povodu 160. obljetnice organiziranog obrtništva. (S.P.) Nadam se da će Sabor uskoro usvojiti zakon o socijalnom poduzetništvu kojim će se svima onima koji imaju smanjene mogućnosti za rad omogućiti da dobiju jednaku priliku na tržištu, rekao je predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Davor Bernardić na Trećim danima otvorenih vrata Ustanove za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem (URIHO), održanim prošloga tjedna. Ta je ustanova, sad već po tradiciji, taj dan ugostila poslovne partnere i predstavnike Grada Zagreba i Skupštine, kako bi se mogli uvjeriti u njihov rad. Uz naglašavanje potrebe da se osobama s invaliditetom treba omogućiti pristup tržištu rada, Bernardić je obećao i da će se osobno angažirati na projektu novog URIHOvog centra koji stoji u ladici još od 2007. godine. Prema riječima ravnatelja Josipa Držaića, URIHO od komercijalnih djelatnosti ostvari i do 70 Zagrebački aerodrom mogao bi postati vrlo važna platforma ne samo za regiju nego i za cijelu Europu samo kao javno-privatno partnerstvo, nego kao dugoročno hrvatsko-francusko partnerstvo”, istaknuo je Petit. posto prihoda, a s 30 posto podupire ih Grad Zagreb. Ustanova ima i više proizvodnih programa: konfekciju, tisak i kartonažu, proizvodnju ortopedskih pomagala i cipela, limarsku i kovačku proizvodnju, a prošli tjedan je otvoren i prostor za popravak i održavanje odjeće. Inače, u URIHO-u je zaposleno oko 500 ljudi, a više od 300 s invaliditetom. Svakodnevno kroz ustanovu prođe oko 800 ljudi koji sudjeluju u nekom od programa osposobljavanja za rad. (J.F.) S MARKOVA TRGA www.privredni.hr Broj 3723, 16. travnja 2012. ( 30. travnja 2015. ( 50 kampova rok za kategorizaciju kampova kategorizirano dosad 9 Predavanje lorda Roberta Skidelskyja u HGK Investicijski val treba državni oslonac Sjednica hrvatske vlade Država će radove plaćati avansno Uplaćivanje predujmova izvođačima radova i pružateljima usluga povećat će trošak države, ali će koristi za državu biti daleko veće, ocijenio Radimir Čačić Igor Vukić [email protected] D ržavna poduzeća i druga državna tijela ubuduće će naručene radove i usluge plaćati uz 10 posto predujma, odnosno avansa, odlučila je Vlada na prošlotjednoj sjednici. Time se želi potaknuti realizacija najavljenih investicija i poboljšati likvidnost gospodarskog sustava. Državna poduzeća dužna su najaviti avansno plaćanje u dokumentaciji za nad- Povećani dopušteni smještajni kapaciteti za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu metanje prilikom javnih nabava. Ostala državna tijela predujmove će isplaćivati za radove i usluge veće od dva milijuna kuna, uz suglasnost Ministarstva financija. “Takvu smo mjeru uveli i 2000. godine, u sličnoj situaciji slabe likvidnosti. I tada je znatno pridonijela ubrzanju gospodarskih aktivnosti”, podsjetio je prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić. Uplaćivanje predujmova izvođačima radova i pružateljima usluga povećat će trošak države, ali će koristi za državu biti daleko veće, ocijenio je Čačić. Vlada je predložila i izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Produžuje se rok za kategorizaciju kampova do 30. travnja 2015. godine. Dosad je kategorizirano 50 kampova, a stari rok istječe 9. srpnja ove godine pa se procjenjuje da bi oko 150 kampova tada moralo prestati s radom. Oni nisu uspjeli provesti postupak kategorizacije uglavnom Končaru dio Brijuni Rivijere Poduzetniku Danku Končaru Vlada je dodijelila koncesiju na 50 godina za gradnju marine i hotela u dvjema lukama na lokaciji Sv. Katarina-Monumenti kod Pule, dijelu projekta Brijuni Rivijera. Na natječaj su stigle dvije ponude, a boljom je ocijenjena ponuda Končarove tvrtke Kermas Vod Četiri iz Vodnjana. Površina pod koncesijom iznosi 344.000 četvornih metara. Kermas će plaćati 2,20 kuna po četvornom metru fiksne naknade i 2,10 posto od budućih prihoda. Investicija je vrijedna 30 milijuna eura, a zaposlit će se 160 radnika. zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu na kojem posluju. Ugostiteljima u kampovima koji još nisu dobili rješenje o koncesiji na turističkom zemljištu u državnom vlasništvu, dodjeljivat će se privremena rješenja, kako bi mogli nastaviti raditi i pridonijeti ukupnoj turističkoj ponudi u predstojećoj sezoni. Ujedno se povećava dopušteni smještajni kapacitet za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. U sobama, apartmanu i kućama za odmor mali ugostitelji moći će primiti 10 osoba (dosad maksimalno osam). Moći će imati 20 umjesto 16 kreveta. U kampu će imati pravo na 10 umjesto dosadašnjih sedam smještajnih jedinica, sa 30 istodobnih gostiju, pet više nego do sada. Zaštita autohtonosti Predložen je i novi zakon o oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Zakon je usklađen s pravilima Europske unije pa propisuje i procedure kojim se neki proizvod može zaštititi na razini Unije. Hrvatska je s dodjelom znakova autohtonosti započela još 1991. godine, no od 2008. svi su znakovi morali biti obnovljeni jer dotadašnji propisi nisu predviđali europski sustav nadzora. Obnova zaštite pokrenuta je za pet proizvoda: istarski pršut, drniški pršut, cetinski sir, paški sir i slavonski domaći kulen-kulin. Početkom ove godine bilo je registrirano sedam proizvoda: istarski pršut, varaždinsko zelje, poljički soparnik/zeljanik/uljenak, meso zagorskog purana, lički krumpir, krčki pršut i drniški pršut. U postupku objave izvornosti i zemljopisnog podrijetla u Narodnim novinama su četiri proizvoda: ekstra djevičansko maslinovo ulje s Cresa, ogulinski kiseli kupus, dalmatinski pršut i baranjski kulen. Pokrenuti su i postupci zaštite za paški sir, dalmatinsku marasku, vodnjansko maslinovo ulje, istarsko maslinovo ulje, maslinovo ulje Valalta, maslinovo ulje Tar-Poreč i virovitičku papriku. Tri su oznake ukinute: za cetinski i drniški pršut te pašku morsku sol. Odbačen je zahtjev za krčko ekstra djevičansko maslinovo ulje te obustavljen zahtjev za slavonski domaći kulen-kulin. Proizvod pod imenom dalmatinsko maslinovo ulje u postupku je rješavanja prigovora. Državne investicije, a ne samo štednja i rezanje javne potrošnje, put su za izlazak iz krize i u malim državama, smatra britanski lord Robert Skidelsky. Povjesničar ekonomije i pisac, poklonik velikog ekonomista Johna Maynarda Keynesa, lord Skidelsky održao je prošli tjedan predavanje u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Analizirao je uzroke aktualne svjetske gospodarske krize i mogućnosti novog ekonomskog rasta. Iako državna ulaganja mogu biti obilježena korupcijom i lošom kvalitetom provedbe, država je nezamjenjiv faktor kod investicija velikog opsega, smatra Skidelsky. Pri tome bi valjalo ulagati u sektore koji će kasnije donositi i neki prihod. Primjerice, u ceste na koje će se plaćati cestarine, u željeznice gdje se naplaćuje prijevoz ili u energetske projekte koji će se isplaćivati prodajom energije. Skidelsky je predložio hrvatskim političarima da lobiraju u EU-u protiv preoštrih mjera štednje koje bi mogle ugroziti domaću potražnju i osobnu potrošnju. Hrvatska je slična ostalim mediteranskim zemaljama koje se bore s tvrdokornom niskom zaposlenošću. Za poticanje rasta Hrvatska bi mogla oslabiti svoju valutu i tiskati novac, no to donosi veliki rizik zbog kredita u eurima. O tome bi trebalo razgovarati i s kreditorima, smatra Skidelsky, koji poboljšanje u srednjem roku vidi u snažnom nacionalnom investicijskom valu uz podršku države. (I.V.) *vijesti Petrokemija u HR PSOR-u Kutinska Petrokemija postala je novi član Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR). Na svečanoj sjednici u povodu 15 godina rada ove organizacije, povelju o pristupanju članu Uprave Petrokemije Nenadu Marinoviću predao je Žarko Horvat, predsjednik Skupštine HR PSOR‑a. HR PSOR je neprofitna organizacija za promicanje održivog razvoja koji uravnotežuje gospodarski rast s odgovornošću prema društvenoj zajednici i okolišu. Koncesija za dvije luke Tvrtki Kermas Vod Četiri Vlada je na 20. sjednici dodijelila koncesiju na pomorsko dobro na lokaciji otok Sveta Katarina – Monumenti u Puli, za izgradnju dviju luka nautičkog turizma u sklopu projekta Brijuni Rivijera. Ugovor o koncesiji bit će sklopljen nakon što tvrtka dostavi lokacijske dozvole za izgradnju dviju luka i jamstvo banke na 15,8 milijuna kuna, što predstavlja sedam posto od ukupne vrijednosti ulaganja koje iznosi 226 milijuna kuna. Rok za dostavu spomenutih jamstava i dozvola je tri godine. 10 PREDSTAVLJAMO Privredni vjesnik Broj 3723, 16. travnja 2012. ( već 10 godina ( 500 ljekarni i drogerija posreduje Dubrovnik Partner DUBROVNIK PARTNER, DUBROVNIK prodaje proizvode Herba laboratorija HERBA LABORATORIJ, ZAGREB Voćni dodaci prehrani Poslovanje se zasniva na plasmanu jedinstvenih proizvoda koji pomažu pri određenim zdravstvenim tegobama Pouzdan partner u Gradu Agencija posreduje između poslovnih partnera, medija, tržišne konkurencije, korisnika usluga i proizvoda, interne javnosti te društvene zajednice D ubrovnik je već godinama zbog položaja i odgovarajuće infrastrukture česta destinacija različitih kongresa, konvencija, konferencija i poslovnih susreta te omiljena destinacija različitih insentiv putovanja. Budući da je često takve susrete teško organizirati “iz daljine”, mnogi traže pouzdanog partnera u Gradu, sa širokim i preciznim poznavanjem lokalnih prilika te kontaktima na svim važnim mjestima, koji će za njih organizirati različita događanja i preuzeti komuniciranje s medijima na lokalnoj razini. Takve usluge, između ostalog, nudi Dubrovnik Partner, agencija sa sjedištem u Dubrovniku kojoj su osnovni poslovi odnosi s javnošću i MICE (Meetings, incentives, conferences, and exhibitions). Već 10 godina ta tvrtka posreduje između poslovnih partnera, medija, tržišne konkurencije, korisnika usluga i proizvoda, interne javnosti te društvene zajednice. Nude integralnu uslugu i s klijentom su od ideje do realizacije, odnosno od samog početka planiranja i strateškog osmišljavanja, kroz brigu za svaku pojedinost projekta, pa sve do konačne evaluacije pothvata i ocjene izravnih i posrednih učinaka. Bogato iskustvo Svoje bogato iskustvo agencija je gradila pod vodstvom direktorice Tilde Bogdanović kroz organizaciju međunarodnih sportskih susreta i turnira, kulturnih festivala, koncerata, izložbi i promocija, političkih susreta, komercijalnih i političkih kampanja. “Posebno smo ponosni na organizaciju izložbe umjetnina iz zbirke nastale u draguljarnici Petera Carla Fabergea pod nazivom Blago carske Rusije, kada su nam organizatori prepustili brojne zadaće u ostvarenju izložbe. Već godinama sudjelujemo u organizaciji festivala komorne glazbe Julian Rachlin i prijatelji koji danas ugošćuje neke od najpoznatijih svjetskih glazbenika”, ističe Tilda Bogdanović. Kroz svoje PR aktivnosti te korporativnu suradnju Dubrovnik Partner često preuzima vođenje marketinških projekata na dubrovačkom području. Osim organizacije i vođenja projekata za druge, provode i vlastite projekte koji su vrlo uspješni. Jedan od njih je izdavanje Turističkog plana Dubrovnika koji se od 2002. tiska u 200.000 primjeraka, Tvrtka često preuzima vođenje marketinških projekata na dubrovačkom području a u potpunosti se financira objavljivanjem reklamnih poruka i može se besplatno naći na svim značajnijim turističkim punktovima. Još jedan zanimljiv projekt je i Skycellar - vinski podrum smješten u Đurovića špilji koja se nalazi ispod zaustavnog traka Zračne luke Dubrovnik. Tamo se organizira vinokušnja, a mogu se organizirati i neki drugi događaji, poput vjenčanja. (A.Š.) T vrtka Herba laboratorij osnovana je 2004. godine s ciljem osmišljavanja i distribucije dodataka prehrani i kozmetike s posebnom namjenom. Poučena iskustvom i znanjem svojih roditelja farmaceuta, tvrtku je nakon završenog fakulteta prehrambene tehnologije osnovala mlada diplomirana inženjerka Zdravka Lovrić uz koju u kreiranju tih hrvatskih inovativnih proizvoda sudjeluje i suprug Aleksandar. Cilj ovog laboratorija je proizvodnjom ljekovito-prehrambenih preparata pomoći svima koji žele unaprijediti svoje zdravlje. Od samog osnutka njihovi su proizvodi produkt vlastitog promišljanja, znanja i pameti te suradnje s Farmaceutskim fakultetom u Zagrebu. Iz godine u godinu razvijaju postojeće proizvode i stvaraju sasvim nove. Prvi njihov proizvod bio je Sirup od smokve i šljive kao blagi laksativ, a slijedio je nešto učinkovitiji laksans Sirup od smokve i sene. Kao pomoć kod urinarnih infekcija nastale su Sinekolin biljne kapi, a zatim i Sinekolin kapsule. Rogamil instant prah s bananom prirodna je pomoć pri regulaciji proljeva, a noviji proizvod s dvojakim učinkom je Rogamil elektrolit koji se koristi za nadoknadu elektrolita i tekućine kod proljevaste preparati proizvode se po HACCP standardu. “Kao što se vidi iz naziva proizvoda, osnovne sirovine su plodovi i voće mediterana i kontinentalne Hrvatske, a svi proizvodi sadrže biljne sastojke. Trudimo se biti pravi hrvatski proizvod. Poduze- Iz godine u godinu razvijaju postojeće proizvode i stvaraju sasvim nove stolice. Dodatna korist je prisutnost rogača u otopini, čiji sastojci ubrzavaju oporavak sluznice crijeva. Proizvodnja po HACCP-u Uz dodatke prehrani u ponudi su i gelovi kao pomoć kod reumatskih tegoba, Aroma reuma gel i Aroma melissa gel. Osim toga proizvode i revitalizirajuću kremu za lice i tijelo, Phyto kremu. Svi će Herba laboratorij mala je obiteljska tvrtka, a poslovanje se zasniva na plasmanu jedinstvenih proizvoda koji pomažu pri određenim zdravstvenim tegobama. Tako smo praktički iz zaborava izvukli praksu suzbijanja proljeva pomoću rogača koji se u tu svrhu koristio prije pojave antibiotika”, objašnjava Zdravka Lovrić. Proizvodi Herba laboratorija prodaju se u više od 500 ljekarni i biljnih drogerija diljem Hrvatske, a dio se izvozi u Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu te Bugarsku. (A.Š.) PRIČA S RAZLOGOM 11 www.privredni.hr Broj 3723, 16. travnja 2012. ( 60 radnika ( 3600 m 2 zapošljava Kaštelanka površina proizvodnog pogona Kaštelanka, Kaštel Sućurac Vrijeme papirnate ambalaže Papirnate vrećice tvrtka plasira na njemačko tržište, s kojeg u Hrvatsku dolaze - plastične vrećice Jozo Vrdoljak [email protected] K aštelanka je jedna od dviju tvrtki u Hrvatskoj koje se bave proizvodnjom papirnate i kartonske ambalaže. Iduće godine tvrtka obilježava 15 godina od kada je u vlasništvu Ivice Močića te 40 godina od utemeljenja. Tvrtka ima veliki asortiman proizvoda počevši od “škartoca” za široku potrošnju pa sve do vreća kapaciteta 50 kilograma za cement, brašno, šećer i stočnu hranu. U svom programu ima i proizvodnju vrećica s ručkom namijenjenih trgovačkim centrima. Tvrtka je svojedobno bila u sastavu Natrona Maglaj i tada je proizvodila vreće za cement za obližnju tvornicu cementa Dalmacijacement. Trenutačno zapošljava 60 radnika, i to uglavnom lokalno stanovništvo. Kaštelanka u vrijeme povećanog opsega posla zapošljava još 10 sezonskih radnika, a izuzetnu suradnju ostvarila je s domovima za nezbrinutu djecu kojima pomaže na različite načine. Proizvodni pogon prostire se na 3600 četvornih metara. Velik broj kupaca “Radimo za dvije hrvatske cementare, CEMEX i Holcim, a odnedavno smo počeli izvoziti i ambalažu za jednu srpsku cementa- ru. Imamo planove i dogovore da već iduće godine počnemo opskrbljivati i jednu mađarsku cementaru. Pored toga, radimo s gotovo svim značajnijim mlinovima u Slavoniji. Radimo i za proizvođače vapna - za drniški Kalon, Samoborku, Bituminu iz Muća. Uglavnom, radimo i s velikim brojem malih i srednjih kupaca. Proizvodimo i vrećice za kalendare, iako je zadnjih godina zbog štedljivosti tvrtki opala potražnja za tim artiklom”, ističe Ivica Močić, direktor Kaštelanke. Močić naglašava kako su im posebno interesan- I stanica za tehnički pregled vozila U srpnju je u krugu tvornice Kaštelanka otvorena nova stanica za tehnički pregled vozila. Investicija je vrijedna oko 30 milijuna kuna, a procedure za ishođenje potrebnih dozvola trajale su nekoliko godina. Direktor Kaštelanke namjerava na krov tvornice instalirati solarne panele, za što postoji interes jedne njemačke tvrtke, a moguća je i opcija samostalne investicije. tni časopisi koji se umotavaju u plastičnu ambalažu. Do prije dvije godine, kada se oporavio osnivač tvrtke Natron Maglaj, koji je dobio novog vlasnika, sirovinu je Kaštelanka nabavljala iz skandinavskih zemalja i Francuske. Udjel izvoza je pao zbog administrativnih barijera i zanemarivih poticaja izvoznoj proizvodnji “Na ruku nam ide i činjenica da su cementare napustile 50-kilogramska pakiranja te europski trendovi i preporuke da se sve više koristi razgradiva papirnata ambalaža. Iako to još uvijek nije zaživjelo kod naših potrošača, sma- tram da će se uskoro početi koristiti uglavnom papirnata ambalaža. Doduše, otegotna okolnost je ta što je ona nešto skuplja u odnosu na plastičnu, ali je ekološki puno prihvatljivija”, kaže Močić. Složeno poslovno okruženje Močić je pomalo začuđen činjenicom da papirnate vrećice uspijeva plasirati na njemačko tržište čiji ih potrošači sve više koriste, a da s tog tržišta k nama dolaze - plastične vrećice. “Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju proizvođači papirnate ambalaže doći će na svoje. Kad je riječ o konkurenciji, u Hrvatskoj uz Kaštelanku posluje i Bilokalnik, tvrtka koju je preuzeo Grafičar iz Ludbrega. Sve ostalo je uvoz. Prednost naše tvrtke u odnosu na inozemne je u tome što su u Hrvatskoj rokovi plaćanja puno dulji, dok je u Europi rok osam dana, pa se i iz tog razloga pojedine tvrtke odlučuju za nas”, ističe Močić. Kaštelanka je donedavno izvozila oko 40 posto svoje proizvodnje i to uglavnom u države regije, a u tom dijelu posla opterećuje je složena carinska procedura zbog koje mora zapošljavati nove radnike. “Udjel izvoza nam je pao zbog preteških administrativnih barijera i zanemarivih poticaja izvoznoj proizvodnji. Samo na Kosovo plasirali smo nekoliko milijuna vreća za cementnu industriju. U Makedoniju izvozimo ambalažu za određenu vrstu aditiva”, kaže Močić. Inače, Kaštelanka namjerava nastaviti daljnju modernizaciju svog proizvodnog pogona, a planira se i nabava novog stroja za proizvodnju papirnatih vrećica s ručkom. *vijesti Implementiran IAKS Informacijski sustav za kontrolu i praćenje poticaja u poljoprivredi (IAKS) uspješno je implementiran. Time su stvoreni preduvjeti da se u Hrvatskoj transparentno obrađuju, odobravaju i kontroliraju isplate nekoliko milijardi kuna potpora i poticaja. Nositelj projekta, vrijednog više od dva milijuna eura, je tvrtka King ICT u suradnji s hrvatskim i inozemnim partnerima, češkim Ekotoxom i slovenskom tvrtkom Sigergise. Projekt je financiran putem IPA fondova Europske unije. IAKS je uveden za potrebe Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Rovinj iščekuje Windays U Rovinju se od 23. do 27. travnja održava najveća hrvatska poslovno-tehnička konferencija Microsoft Windays12 na kojoj će, prema najavama, biti više od 1500 sudionika, vodećih ICT stručnjaka, novinara, poslovnih ljudi te osoba iz hrvatske politike. Program konferencije temelji se na otvaranju društveno relevantnih tema i na analizi aktualnih trendova, po čemu je prepoznatljiva već više od 10 godina. Podijeljena je u dva programska dijela, Microsoft WinDays12 Technology i Microsoft WinDays12 Business. Više sporta na H1TV-u Domaći telekom operator H1 Telekom uveo je četiri specijalizirana sportska kanala SportKlub, SportKlub+, GolfKlub i Fishing&Hunting, koji su u promotivnom razdoblju do 31. svibnja besplatni za sve gledatelje H1TV‑a. SportKlub će po isteku promotivnog razdoblja biti dostupan već u osnovnom paketu. Ostala tri sportska kanala naći će svoje mjesto u proširenom paketu, a moći će se kupiti i pojedinačno. 12 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3723, 16. travnja 2012. ( 267 kg po stanovniku količina komunalnog otpada koji nastaje u Hrvatskoj Dosadašnji sustav gospodarenja otpadom ne valja Zbog ambalažnog otpada u milijunskim minusima Prikazani gubici od 752 milijuna kuna nisu stvarni jer se dio odnosi na nenaplaćena potraživanja, kaže Đulijano Grum iz Fonda za zaštitu okoliša. No, ni stvarni gubici nisu mali - dosežu oko 442 milijuna kuna U organizaciji Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode, Sekcije za gospodarenje otpadom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti nedavno je održan okrugli stol na kojem se raspravljalo o ambalaži i ambalažnom otpadu. Dosadašnji sustav gospodarenja ambalažnim otpadom pokazao je niz manjkavosti, Trenutačno se iz komunalnog otpada izdvaja samo dva posto korisnog otpada složili su se sudionici. Đulijano Grum iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kazao je da je trenutačni deficit sustava ambalažnog otpada premašio 752 milijuna kuna. “To nisu stvarni gubici jer se dio odnosi na nenaplaćena potraživanja. Po našoj procjeni stvarni gubici su nešto manji od 442 milijuna kuna, a odnose se na ‘povijesnu’ ambalažu, male proizvođače, neprijavljenu ambalažu i zloporabe na račun sustava. Prikazani deficit rezultat je početnih grešaka, ne- ujednačene kontrole, ali i nelogičnih odluka Ministarstva kao što je plaćanje oporabiteljima kartonske ambalaže. Uočene nepravilnosti ispravljane su mjerama, posebice uvođenjem stroge kontrole sustava tijekom 2009. Rezultati nadzora i strogih mjera bili su vidljivi odmah, a sustav je već krajem 2010. počeo biti samoodrživ”, naglasio je Grum te dodao kako je cilj reciklirati barem 40 posto ambalažnog otpada. Trenutačno se u Hrvatskoj stvara 267 kilograma komunalnog otpada po stanovniku, a od toga se izdvaja samo dva posto korisnog otpada. Jedinstvena baza podataka Grum kaže kako je Fond do sada imao ulogu provođenja politike Ministarstva, a mogao je utjecati jedino kroz odluke i ugovore, koje su sustavu davale određeni stupanj operativnosti. “Rješenje vidimo u uvođenju jedinstvene baze podataka gospodarenja otpadom, uvođenju staklene ambalaže u sustav višekratne ambalaže, inspekcijskom nadzoru obračuna i prijava ko- ličina ambalaže stavljene na tržište, ukidanju naknada za oporabitelje kartonskog i papirnog ambalažnog otpada, uvođenju sustava telemetrije u gospodarenje ambalažnim otpadom te širu primjenu uređaja za otkup jednokratne ambalaže”, kazao je Đulijano Grum. Cilj je, dodao je, čak 80 posto ambalaže prikupiti putem takvih uređaja. Fond je tražio uvrštenje ovih prijedloga u izmjene Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu. Za promjene se zalaže i Dragica Bagarić, direktorica tvrtke Eko-ozra koja proizvodi gotovo 70 posto ambalaže u Hrvatskoj. “Prema podacima FZOEU-a za 2009. prikupljeno je jedan posto više ambalaže u odnosu na plasiranu količinu, što dovodi do zaključka da treba pojačati kontrolu nadzora kod obveznika koji bi trebali plaćati naknade a nisu u sustavu, te kod tvrtki koje imaju koncesije i kao sakupljači i kao oporabitelji. Primjer za to su podaci o količinama za papir i karton gdje je prikupljeno tri puta više nego što je prijavljeno te vrste ambalaže”, ističe ona. (A.Š) ( naknada 750 kn po toni za zbrinjavanje kartonske ambalaže deterdženta DRAGICA BAGARIĆ, DIREKTORICA EKO-OZRE Gospodarenje a može prepustiti Dvostruki sustav koji imamo u praksi je jako skup. Ambalaža pi se više od 32 i pol milijuna eura što je preko šest puta više nego Andrea Šalinović E ko-ozra je udruženje 26 tvrtki iz industrije pića i napitaka te robe široke potrošnje koje plasiraju oko 70 posto ambalaže na hrvatsko tržište. Tvrtka je osnovana 2005. godine s ciljem posredovanja između proizvođača, koji su obvezni zbrinuti ambalažu koju su stavili na tržište, i tvrtki koje se bave prikupljanjem i preradom ambalaže. Vodi je direktorica Dragica Bagarić koja je za Privredni vjesnik iznijela očekivanja od nove ministrice te navela na kojim će ključnim promjenama postojećeg Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu inzistirati. Koje su po vama ključne manjkavosti dosadašnjeg sustava gospodarenja otpadom? - Važeći Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu ne rješava problem cjelokupnoga zbrinjavanja ambalažnoga otpada, već samo 25-30 posto otpada koji se odnosi na ambalažu pića i napitaka. Usto, u Hrvatskoj postoje dva sustava – jedan za ambalažu pića i napitaka, a drugi za ostalu ambalažu. Dvostruki sustav koji imamo u praksi je jako skup. Ambalaža pića i napitaka čini niti 30 posto ukupne količine prikupljenog ambalažnog otpada u 2009., a na njeno zbrinjavanje troši se više od 32 i pol milijuna eura što je preko šest puta više nego što se troši na zbrinjavanje ostale sakupljene ambalaže. Ambalažni otpad ne tretira se na jednak način po načelu da onečišćivač plaća prema količini i kvaliteti ambalažnog otpada, nego stvara razlike ovisno o sadržaju u ambalaži. Uvođenjem triju naknada čije je plaćanje vezano uz jednokratnu ambalažu, Pravilnik stavlja jednokratnu ambalažu za pića u neravnopravan položaj u odnosu na svu ostalu ambalažu. Primjerice, ako je u višeslojnoj kartonskoj ambalaži zapakiran deterdžent, naknada za njegovo zbrinjavanje iznosi 750 kuna po toni. Ako je riječ o mlijeku – naknada za zbrinjavanje iznosi 1150 kuna. Međutim, ako je u nju zapakiran sok, naknada tada iznosi 4100 kuna za tvrtke koje ispunjavaju godišnje nacionalne ciljeve udjela povratne ambalaže, dok za one proizvođače Sustav depozita u Hrvatskoj od iduće godine bit će neodrživ jer bismo mogli postati regionalno odlagalište za svu ambalažu iz EU-a koji to ne učine, naknada iznosi 11.000 kuna. Pritom, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za prikupljenu tonu takve ambalaže ima trošak od 400 kuna. Smatrate li da je plaćanje poticajne naknade nepotrebno? - Visina poticajne naknade za proizvođače pića i napitaka iznosi od devet do 30 lipa, ovisno o zapremnini i vrsti ambalažnog materijala. Ta naknada je nepotrebna jer je povrat jednokratne ambalaže u Republiku Hrvatsku gotovo stopostotan, a sva prikupljena ambalaža predana je prerađivačima na oporabu. Pravilnik je, primjerice, propisao da proizvođači sokova, vode, vina i ostalih alkoholnih pića moraju tako stavi- INTERVJU 13 www.privredni.hr Broj 3723, 16. travnja 2012. ( 1150 kn/t ( 4100 kn/t naknada za zbrinjavanje ambalaže mlijeka za ambalažu u kojoj je bio sok mbalažnim otpadom država gospodarstvenicima ća i napitaka čini niti 30 posto ukupne količine prikupljenog ambalažnog otpada u 2009., a na njeno zbrinjavanje troši što se troši na zbrinjavanje ostale sakupljene ambalaže Tomislav Miletic/PIXSELL Što radi Eko-ozra? ti na tržište 25 posto proizvoda u višekratnoj ambalaži. Ako to ne učine ili ne ostvare taj cilj, plaćaju tu naknadu. Ciljevi su visoki, a dalo bi se raspraviti je li uporaba višekratne ambalaže prihvatljivija za okoliš. Svakako morate znati da ta ambalaža zahtijeva povećani utrošak materijala i energije, ima veći utjecaj na opterećenje vode, zraka, tla, utjecaj na klimu i oštećivanje ozonskoga omotača, zahtijeva veću potrošnju deterdženata... U konačnici, čak i da je prihvatljivija za okoliš, nitko ne zna bi li se samo temeljem toga potrošač opredijelio baš za takav proizvod. Koji su problemi s kojima se susreću proizvođači ambalaže? - Najveći problem s kojim se proizvođači susreću je nelikvidnost uzrokovana otežanom naplatom u zemlji. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPUG) u javnosti ističe da je povratna naknada od 0,50 kuna proizvođačima prolazna stavka i da nije trošak. Pri tom zaboravlja da obveznici naknade plaćaju tromjesečno u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) te imaju veliki problem kako prikupiti ta sredstva. Ako sredstva ne prikupe u zadanom roku, prijeti im opasnost ovršnog postupka i blokada računa. Naknade koje se moraju platiti s naslova naknada za zbrinjavanje ambalažnog otpada predstavljaju trošak proizvođača koji on mora fakturirati trgovini uključujući i povratnu naknadu koja nije opterećena PDV- Teza koju od početka zastupa industrija jest da je za bilo koje tržište, a pogotovo malo kao što je hrvatsko, potreban cjeloviti sustav koji obuhvaća svu ambalažu te da upravljanje sustavom treba biti prepušteno onim proizvođačima koji su, kao pravne osobe koje su ambalažu i stavile na tržište, obvezni zbrinuti je o vlastitom trošku. Kako tvrtka koja se bavi proizvodnjom npr. bezalkoholnog pića neće sama organizirati prikupljanje ambalaže, ona će svoju obvezu preuzimanja ambalaže koju je stavila u okoliš prenijeti na treću osobu. To je ono što Eko-Ozra radi – nastoji zbrinuti ambalažu za koju bi dobila dozvolu od nadležnoga ministarstva po najnižem održivom trošku za sve uključene u lanac. Čitav se taj proces odvija pod nadzorom nadležnog ministarstva. om, dok su preostale tri opterećene, što znatno utječe na cijenu proizvoda na polici. Znači, svi proizvođači i uvoznici plaćaju naknadu zbrinjavanja prema vrsti ambalažnog materijala po toni, dok proizvođači pića i napitaka plaćaju još i naknadu zbrinjavanja po jedinici proizvoda 0,10 kuna, bez obzira na vrstu ambalažnog materijala, a proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda plaćaju naknadu zbrinjavanja po komadu 0,02 kune od 1. travnja 2010. Poticajnu naknadu plaćaju samo oni proizvođači koji u svom proizvodnom asortimanu nemaju višekratnu ambalažu. Zalažete se da gospodarenje otpadom država prepusti gospodarstvenicima. Kako zamišljate funkcioniranje sustava i koja su ostala očekivanja od nove vlade? - Očekujemo prije svega partnerski odnos, očekujemo da država razumije da se gospodarenje ambalažnim otpadom može prepustiti gospodarstvenicima na vrlo jednostavan i transparentan način. Potrebno je promijeniti dosadašnji model i omogućiti gospodarstvu odnosno proizvođačima i uvoznicima koji plasiraju ambalažu na tržište da preko trećeg tijela, takozvanih recovery organizacija zbrinjavaju svoj otpad. Sustav koji industrija želi temelji se na načelu obveze povrata ambalaže stavljene na tržište, koju tvrtke obveznici prenose na treće tijelo. To tijelo - recovery organizacija odgovorna je Ministarstvu zaštite okoliša koje joj izdaje dozvolu za rad na temelju ostvarenih rezultata i poslovnoga plana. Takav je sustav jasan jer se kolanje materijala i usluga događa prema tržišnim načelima, a svima je u interesu postići nacionalne ciljeve, uključivši tvrtke obveznike, jer u protivnom Ministarstvo naplaćuje penale. Znači, recovery organizacija odgovorna je i svojim članicama (tvrtkama obveznicama) i Ministar- stvu. Ujedno je zadužena i, naravno, zainteresirana za obrazovanje i informiranje potrošača, dok se ambalaža skuplja na za to predviđenim mjestima, te potom pretvara u vrijedne sirovine. Dok ne dođe do promjene Pravilnika, što smatrate hitnim promjenama postojećeg sustava? - Ono što ministrica Holy može odmah učiniti, u ovo vrijeme recesije, je uvesti jedinstvenu naknadu za višeslojnu kartonsku ambalažu, ukinuti poticajnu naknadu za proizvođače pića i napitaka koji nemaju višekratne ambalaže u svom asortimanu, što bi bio doprinos stvaranju ravnopravne konkurencije na tržištu, i treća stvar, isključiti proizvode od mlijeka i mliječnih proizvoda iz depozit sustava. Očekujemo da se prilikom izrade novog pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu uzme u obzir i činjenica da Hrvatska ulazi u EU 1. srpnja 2013. godine. Sustav depozita u Hrvatskoj će tada biti neodrživ jer bismo mogli postati regionalno odlagalište za svu ambalažu iz EU-a zbog dosadašnjeg načina označavanja ambalaže na višejezičnim deklaracijama. U Eko-Ozri zagovaramo sustavno razvijanje stvarne ekološke svjesnosti građana o potrebi razvrstavanja otpada na mjestu njegova nastanka i tu ima još mnogo posla. Potrebna je prije svega edukacija javnosti koja je izostala u proteklih šest godina. 14 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3723, 16. travnja 2012. ( 99 centi Dovesti svoju kuću u red Energetski učinkovitiji HZZ cijena 1 pjesme u digitalnom obliku (iTunes) Jednostavno i legalno do glazbe Hrvatski iTunes kreć Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) prošli tjedan su potpisali Pismo namjere kojim se HZZ i službeno uključio u provedbu programa Vlade Dovesti svoju kuću u red (HIO program). Pismom namjere UNDP i HZZ su usuglasili suradnju na edukaciji zaposlenika i realizaciji mjera povećanja energetske učinkovitosti u objektima u vlasništvu ili korištenju HZZ-a. Ankica Paun Jarallah, v.d. ravnateljica HZZ-a, naglasila je kako od suradnje s UNDP-om u provedbi tog programa očekuje prijenos osnovnih informacija i znanja kako bi u svojim objektima naučili što učinkovitije koristiti energente te naposljetku snizili troškove poslovanja. “S obzirom na to da HZZ svoju djelatnost obavlja u 120 objekata u vlasništvu i u zakupu, ukupne povr- šine od oko 31.000 četvornih metara, a koje koriste Središnja služba, 22 područne službe i 96 ispostava, nadamo se kako će provedba HIO programa omogućiti znatne uštede energije”, kazala je. HIO program je 2008. pokrenulo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u suradnji s UNDP-om, u sklopu projekta Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj. U gotovo četiri godine provedbe Programa, u aktivnosti su se uključila sva ministarstva, Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Hrvatski sabor te Ured predsjednika, a ove godine je započeta suradnja s HZZ-om, Državnom geodetskom upravom, Državnim uredom za reviziju, Državnim zavodom za mjeriteljstvo, Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, Ustavnim sudom i ostalim tijelima državne uprave. (B.O.) *vijesti Izdano manje građevinskih dozvola U veljači je izdano 630 odobrenja za građenje, što je 14,8 posto manje u odnosu na isti mjesec 2011. godine. Ukupan broj izdanih odobrenja za građenje u razdoblju od siječnja do veljače u usporedbi s istim razdobljem lani manji je za 14,5 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Prema vrstama građevina, 83,7 posto odobrenja u veljači izdano je za zgrade, a 16,3 posto za ostale građevine. Prema vrstama građenja, 81,6 posto odobrenja izdano je za novogradnju, a 18,4 posto za rekonstrukcije. Legalizacija bespravnih seoskih objekata Legalizacija bespravno izgrađenih poljoprivrednih objekata vodit će se po hitnom postupku, kako bi seoska gospodarstva mogla konkurirati za europske fondove, izjavio je u petak ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak. Najavio je da će legalizacija takvih objekata veličine od 30 do 50 četvornih metara stajati oko 1000 kuna, dok će se doprinosi i ostale naknade plaćati u ratama u sljedećih pet godina. Hrvatska glazbena industrija može uploadati svoje sadržaje na strane glazbene serv što sad? “Shvatili smo da je jedini način taj da nešto učinimo sami, jer ako čekamo s Marčec, glavni direktor Hrvatskog društva skladatelja Goran Šikić [email protected] K ada je 2003. godine na tržište lansirana glazbena trgovina iTunes, bilo je to prvo mjesto na kojem se moglo, uz naplatu, legalno skinuti glazbu s interneta u digitalnom obliku. Godinu uoči tog događaja ugašen je servis Napster s kojeg se ilegalno skidala glazba, što je protreslo glazbenu industriju. Napster je zacijelo bio dobar argument šefu Applea Steveu Jobsu kada je obilazio diskografske kuće i “zavrtao im ruke” da pristanu na novi koncept prodaje glazbe, koji je podrazumijevao da kupci umjesto cijelog albuma mogu kupiti pojedinačnu pjesmu u digitalnom obliku po jedinstvenoj cijeni od 99 centi. Sastavni dio priče, dakako, bila je Appleova sjajno dizajnirana napravica za slušanje glazbe – iPod – uz koju je bilo vezano skidanje te glazbe. U to vrijeme vodeće svjetske diskografske kuće su još uvijek prodavale albume svojih zvijezda u nekoliko milijuna primjeraka, no danas je upravo iTunes najveći maloprodajni dućan glazbe. Tako je 2010. iTunes premašio 10 milijardi do tada prodanih pjesama. No, maloprodajna vrijednost glazbene industrije danas je prepolovljena u odnosu na 10 godina ranije, te ni glazbenici više ne žive od prodaje svojih albuma već isključivo od nastupa uživo, kao u vrijeme prije rasta diskografske industrije. Kako se u tim novim digitalnim vremenima snašla hrvatska diskografska industrija? Ni danas, gotovo desetljeće nakon pojave iTunes koncepta, ljubitelji glazbe u Hrvatskoj ne mogu putem interneta legalno na jednom mjestu potražiti, platiti i skinuti u digitalnom obliku pjesmu koja ih zanima! Četiri servisa U Hrvatskoj su do sada pokrenuta četiri digitalna servisa kao odgovor na novonastalo stanje, no svaki od tih servisa sadrži samo dio glazbene ponude. To su Fonoteka u okviru T-coma, zatim Cedeterija Aquarius Music Shopa, te Dallas Music Shop i online shop Croatia Recordsa, koji je specifičan jer upućuje korisnike na iTunes. No, korisnici ne mogu kupovati u iTunes servisu ukoliko su iz Hrvatske. Za simboličnu cijenu domaći glazboljupci imat će pristup svjetskom glazbenom repertoaru, uključujući i domaću glazbu “Malo je sumanuta situacija da hrvatska glazbena industrija može uploadati svoje sadržaje na strane glazbene servise, ali hrvatski kupac ne može s tog stranog servisa isti taj sadržaj legalno kupiti. Dakle, mora se omogućiti kupcu da po legalnim uvjetima dođe što jednostavnije do sadržaja. I Croatia Records, i Dallas Records, i svi ostali najveći domaći proizvođači fonograma su prisutni na Spotifyju, Deezeru i iTunesu, a hrvatski potrošač nema mogućnost legalnog pristupa tom sadržaju”, komentirala je Kristina Delfin Kanceljak, odvjetnica specijalizirana za pitanja zaštite intelektualnog vlasništva, posebice u glazbenoj industriji. “Nemojmo se zavaravati, najveći kupci naših proizvoda su naši ljudi, a ne inozemni. Mi dižemo te sadržaje na servise, a nigdje se u regiji, osim Slovenije, ne može doći do iTunes sadržaja. Dakle, za koga zapravo mi to dižemo? Mi moramo stvoriti taj balans ponude i potražnje i mogućnost pristupa sadržaju koji će biti maksimalno prihvatljiv i nositeljima prava da maksimiziraju svoj prihod, tako i kupcima kojima su ti servisi namijenje- ni”, istaknula je Kristina Delfin Kanceljak, sudjelujući u panel-diskusiji u sklopu ovogodišnje konferencije o intelektualnom vlasništvu Intelektiv, koju je organizirala Američka gospodarska komora. Rast digi-kupnje Unatoč postojećim polovičnim rješenjima, ohrabruje podatak da je porast digitalne kupnje u Hrvatskoj u prošloj godini iznosio 150 posto u odnosu na 2010. Prikupljanje podataka o digitalnoj prodaji na razini Hrvatske započelo je 2009., kada je tim putem utrženo simboličnih 90.000 eura. Kako je istaknula Ivana Gustin, direktorica Udruge za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonografskih prava, brojke digitalne prodaje su još vrlo male, i predstavljaju tek jednu pedesetinu u odnosu na kupovinu u fizičkom obliku. 15 www.privredni.hr Broj 3723, 16. travnja 2012. ( oko 20 kn mjesečno pristup domaćem glazbenom servisu Nova marina i hotel Martinis Marchi na Šolti Investicija od 14 milijuna eura dom te popratnim sadržajima uloženo je oko četiri milijuna eura. U ovoj sezoni planirano je ostvarivanje 25.000 nautičkih noćenja, a toliko će turista, zahvaljujući novoj marini, posjetiti i Maslinicu. Marinom i hotelom upravlja tvrtka H.L. Dvorac, u vlasništvu njemačkog poduzetnika Hartmu- e ove godine? vise, ali hrvatski kupac ne može ih s tog istog servisa kupiti. I strane servise - tko zna kada ćemo ih dočekati”, kaže Nenad Piratima će biti onemogućen pristup internetu Je li za pad prihoda diskografske industrije krivo piratstvo ili nemogućnost kupaca da legalno i jednostavno kupe ono što ih zanima na suvremen način? Odgovor na tu dilemu “kokoš ili jaje” dat će pokretanje suvislih digitalnih servisa dostupnih domaćim konzumentima glazbe, ali i novi kazneni zakon, koji stupa na snagu početkom 2013. godine. Nova regulativa omogućit će strožu kontrolu i lakše onemogućavanje piratstva, jer je predviđena čak i mjera onemogućavanja pristupa internetu svima za koje se utvrdi da su se bavili nedozvoljenom aktivnošću koja krši prava intelektualnog vlasništva. Suočena s velikim stupnjem piratizacije i značajno smanjenim prihodima od prodaje nosača zvuka uslijed ekonomske krize, hrvatska diskografska industrija ipak nije sjedila potpuno skrštenih ruku. Prema riječima Nenada Marčeca, glavnog direktora Hrvatskog društva skladatelja, već su nekoliko puta pokušavali motivirati iTunes i druge digitalne servise da uđu na hrvatsko tržište, međutim, njihovi troškovi lokalizacije servisa i kori- sničke podrške na ovako malom tržištu su preveliki, uz prisutan stupanj piratstva i navike potrošača. Stoga su, kaže Marčec, zaključili da neće moći ekonomski opravdati ulazak na hrvatsko tržište. U međuvremenu, glazbena industrija je najvećim dijelom digitalizirala svoj glazbeni fundus i već postoji baza svih snimaka koja se vodi u udruzi diskografa, spremna za eksploataciju. “Shvatili smo da je jedini način taj da nešto učinimo sami, jer ako čekamo strane servise - tko zna kada ćemo ih dočekati! Već smo daleko u tome dogurali i vjerujemo da ćemo to ipak sami i izvesti, i to zacijelo već ove godine”, otkrio je Nenad Marčec. Komercijalni model po kojem će se glazba u Hrvatskoj plasirati korisnicima u digitalnom obliku još se razrađuje, no Marčec kaže kako vjeruju da je trenutačno najperspektivniji model pretplate, slično modelu po kojem funkcionira servis Spotify. Tako će domaći glazboljupci za simboličnu cijenu od, primjerice, dvadesetak kuna mjesečno imati pristup servisu koji će nuditi kompletan svjetski glazbeni repertoar, uključujući i domaću glazbu. Glazboteka u oblaku Za taj novac korisnici će moći slušati sve što žele, a k tome i downloadati na svoje računalo ili mobitel određeni broj pjesama. No, požele li te pjesme “izvaditi” i kopirati na CD za potrebe, primjerice, slušanja glazbe u svom automobilu, morat će platiti određeni iznos, poput kupovanja pjesme na iTunesu za 99 centi. Sva glazba dostupna putem tog servisa bit će u “oblaku”, i moći će joj se pristupiti putem računala s bilo kojeg mjesta. Pored razvoja domaćeg servisa, može se dogoditi da ove ili sljedeće godine i strani servisi uđu na tržište Hrvatske, ali i regije. Ako se ostvare te najave, hrvatska diskografska industrija nada se da će 2013. godina označiti ponovni procvat njenog poslovanja. U uvali Maslinica, na mjestu nekadašnjeg privezišta smještenog ispred dvorca i hotela Martinis Marchi, sukladno prostornim planovima Županije splitsko-dalmatinske i Općine Šolta, od početka travnja počela je raditi novoizgrađena nautička luka. Riječ je o ulaganju tvrtke H.L. Dvorac koja je prethodno rekonstruirala dvorac Martinis Marchi i, uloživši u radove oko 10 milijuna eura, pretvorila ga u hotel koji od svog otvaranja 2007. godine sve uspješnije posluje. Nova marina ima 50 vezova, a na njih 10 se mogu vezati mega jahte, sedam s vanjske strane lukobrana, a tri s unutrašnje. Marina je praktično nezaobilazna stanica nautičarima koji isplovljavaju iz trogirske ACI marine te Marine Kaštela. Zbog izuzetne lokacije na kojoj je smještena, posluje kao tranzitna marina, no nema zapreka da radi i cijele godine. U gradnju marine s rivom, recepcijskom zgra- U ovoj sezoni planirano je ostvarivanje 25.000 nautičkih noćenja ta Lademachera koji je osmislio brojne aplikacije za mobitele. Direktor tvrtke Peter Pamin s ponosom ističe kako se vodilo računa da poslove projektiranja i izvođenja radova dobiju lokalni poduzetnici, te da se gotovo u potpunosti ugrađuju domaći materijali. (J.V.) Neiskorištene mogućnosti riječnog turizma Prvi ovosezonski kruzer u Osijeku U osječko pristanište Galija proteklog je tjedna uplovio prvi ovogodišnji kruzer. Time je i službeno počela sezona dolazaka turističkih kruzera u Osijek. Prema riječima Ante Šimića, ravnatelja Lučke uprave Osijek, do rujna se očekuje uplovljavanje petnaestak sličnih riječnih turističkih krstarica. Iako je to tek mrvica od petstotinjak sličnih putničkih brodova koliko ih u sezoni plovi hrvatskim dijelom Dunava, skromni osječki turistički djelatnici zadovoljni su i tom činjenicom. Nizozemski kruzer Avalon Imagery je na putovanju od Amsterdama do Rumunjske u Osijek nakratko doveo 150 turista (Amerikanaca, Kanađana, Australaca i Britanaca). Oni su nakon pristajanja obišli povije- snu gradsku jezgru Tvrđu, a dan su proveli u Baranji. Posjet Hrvatskoj završili su u Vukovaru otkud ih je njihov kruzer (koji je u međuvremenu doplovio iz Osijeka) poveo dalje prema Novom Sadu i Beogradu. Inače, ova riječna turistička krstarenja po europskim rijekama i kanalima sve su popularnija osobito među pripadnicima američke starije generacije. Naravno, onog dijela koji je sposoban platiti pozamašan iznos između 3000 i 7000 američkih dolara koliko stoji višednevno krstarenje. Optimizam osječkih turističkih djelatnika zbog povećanja broja turista s kruzera porastao je otkako je 2009. godine otvoreno pristanište vrijedno milijun kuna. Nažalost, tadašnje optimistične najave kako će upravo ove, 2012. godine u Osijek pristati oko 20.000 turista i čak 150 kruzera, pokazale su se prilično neutemeljenima. (S.S.) 16 PV ANALIZA Privredni vjesnik Broj 3723, 16. travnja 2012. KONJUNKTURNI TEST: prvo tromjesečje 2012. U stabilno lošem raspo Građevinski sektor Hrvatske ne očekuje značajnije promjene do sredine godine, a trgovina i uslužni sektor i dalje bilježe sm optimizam bilježi se samo u prerađivačkoj industriji dr. Mirjana Čižmešija Ekonomski fakultet, Zagreb P rivredni vjesnik je krajem ožujka, već tradicionalno, proveo konjunkturni test za prvo tromjesečje 2012. godine. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 416 tvrtki. Od toga ih je 154 bilo iz prerađivačke industrije, 49 iz građevinarstva, 76 iz trgovi- ne i 137 iz uslužnog sektora. Tvrtke koje su sudjelovale u istraživanju ostvaruju 11,6 posto ukupnog prihoda i zapošljavaju 10 posto zaposlenih u navedenim područjima hrvatskog gospodarstva. Optimizam koji je krajem prošle godine dolazio s financijskih tržišta EU-a i iz stabilizacije europodručja, ali i iz očekivanih prvih učinaka reformi u našem gospodarstvu, očito nije dugo potrajao. Građevinski sektor Hrvatske ne očekuje značajnije promjene do Čak 78 posto anketiranih u građevinarstvu u prvom je tromjesečju ove godine gradilo još manje nego u prethodnom PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima prerađivačke industrije ODJELJCI NKD-a 2007 (PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA) PKI Proizvodnja prehrabmenih proizvoda Proizvodnja kože i srodnih proizvoda Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme Proizvodnja papira i proizvoda od papira Proizvodnja namještaja Proizvodnja odjeće Proizvodnja električne opreme Prerada drva i proizvoda od drva i pluta… Proizvodnja strojeva i uređaja Proizvodnja proizvoda od gume i plastike Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA promjena 38,10 0,53 22,47 34,30 27,53 -19,00 14,70 23,67 38,30 3,73 -35,20 -39,53 14,69 41,4 19,1 17,3 15,2 13,7 12,7 12,4 11,7 9,0 2,7 -27,2 -32,3 4,1 sredine godine, a trgovina i uslužni sektor i dalje bilježe smanjenje pokazatelja konjunkture odnosno očekuju nastavak nepovoljnog razdoblja uz moguće pogoršanje postojeće, ionako loše situacije. U vremenu u kojem je nezahvalno prognozirati bilo kakva gospodarska kretanja, ipak ohrabruje blagi optimizam hrvatskih gospo- darstvenika u prerađivačkoj industriji koji je zabilježen već drugo tromjesečje zaredom. Prerađivačka industrija Pokazatelj konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji bilježi svoje drugo uzastopno povećanje. U odnosu na četvrto tromjesečje prošle godine povećao se za 4,06 bodova i sada iznosi 14,69. Nakon smanjenja u drugom i trećem tromjesečju, ovo povećanje moglo bi značiti barem zaustavljanje nepovoljnih kretanja u hrvatskoj prerađivačkoj industriji do sredine godine. Valja istaknuti da je više od 83 posto anketiranih gospodarstvenika izjavilo da je njihova potražnja u odnosu na prethodno tromjesečje poboljšana ili je ostala nepromijenjena. Isto toliko je gospodarstvenika čije su narudžbe poveća- PKU i promjene PKU-a po odjeljcima uslužnog sektora ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR USLUGA) 63,33 73,33 Obrazovanje -10,23 28,80 Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 17,57 28,03 Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 3,97 15,90 Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti -31,07 -4,43 Informacije i komunikacije 52,57 -4,90 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 21,33 -9,77 Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša -9,07 -14,07 Ostale uslužne djelatnosti -18,10 -28,03 Prijevoz i skladištenje -47,90 -44,00 Umjetnost, zabava i rekreacija -8,50 -81,10 USLUGE -1,13 -9,93 ne ili ostale iste, a 60 posto njih svoje stanje zaliha gotovih proizvoda ocjenjuje zadovoljavajućim. Više od 63 posto anketiranih je zadovoljno sadašnjim stanjem narudžbi iz inozemstva, a tri četvrtine anketiranih ima zadovoljavajuće stanje zaliha najvažnijih sirovina i poluproizvoda. U samo 12 posto slučajeva konkurentski položaj je pogoršan, tako da je kupovna moć stanovništva uslijed nepovoljnih kretanja na tržištu rada i velika količina izgrađenih i neprodanih stanova kao i vrlo neizvjesna ulaganja stanovništva u kupnju nekretnina znače nastavak nepovoljnih kretanja u građevinskom sektoru. Iako se ovaj kompozitni pokazatelj nije značajno promijenio u odnosu na prethodno tromjesečje, 78 posto anketiranih je izjavilo da su u prvom tro- mjesečju ove godine gradili manje nego u prethodnom. Čak 68 posto ih je imalo poteškoće u radu koje su uglavnom uzrokovane vremenskim uvjetima i nedovoljnim financijskim sredstvima. Oko 67 posto anketiranih ocijenilo je sadašnje stanje narudžbi preniskima, a u sljedećem tromjesečju uglavnom očekuju isti obujam posla. PKT se u trećem tromjesečju smanjio za više od 23 boda i sada iznosi 14,78 bodova. Nestabilnost PKT-a tijekom cijele 2011. godine ispravno je najavila smanjenje domaće potrošnje krajem proš- le godine koja je nastupila nakon blagog porasta u drugom i trećem tromjesečju. Smanjenje PKT-a u prvom tromjesečju ove godine za više od 23 boda očito je znak daljnjeg slabljenja potrošnje koja je PKI > Prerađivačka industrija 40 40 20 30 20 0 10 -20 0 -40 -10 -60 PKG gotovo 90 posto anketiranih tvrtki zadovoljno odnosno vrlo zadovoljno sadašnjim poslovnim položajem. U skladu s tim su i očekivanja prema kojima preko 35 posto anketiranih očekuje povećanje proizvodnje i povećanje izvoznih poslova u sljedećem tromjesečju. Posebno ohrabruje podatak da 44 posto anketiranih očekuje poboljšanje poslovnog TRGOVINA PKG > Građevinarstvo -80 promjene Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja Građevinarstvo PKG je u prvom tromjesečju ostao gotovo nepromijenjen i iznosi -22,57. Smanjio se u odnosu na četvrto tromjesečje prošle godine za 0,29 bodova. Sudeći prema njegovim prediktivnim svojstvima, ne očekuju se značajnije promjene u tom sektoru do sredine ove godine. Iako se ovaj pokazatelj u četvrtom tromjesečju povećao, njegovo zadržavanje na razini iz prethodnog tromjesečja ne znači moguće poboljšanje. Naime, smanjena PKU -20 2007. II III IV I 2008. II III IV I 2009. II III IV I 2010. II III IV I 2011. II III 2012. IV I 16,55 4,19 21,08 36,78 33,96 27,55 15,82 -51,20 -20,66 -45,54 -36,30 -55,31 -51,73 -52,87 -44,43 -54,31 -54,08 -52,71 -22,28 -22,57 -30 PKI II 2007. III IV I 2008. II III IV I 2009. II III IV I 2010. II III IV I 2011. II III IV 2012. I 30,82 22,81 21,97 24,20 23,11 11,73 -5,55 -28,00 -9,90 -8,72 -2,85 -1,24 10,93 13,56 15,99 20,83 12,36 6,94 10,17 14,69 17 www.privredni.hr Broj 3723, 16. travnja 2012. oloženju manjenje pokazatelja konjunkture. Blagi Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) Ovaj kompozitni indeks hrvatskog nacionalnog gospodarstva ponovno bilježi smanjenje, i to za 4,9 indeksnih bodova, tako da sada iznosi 92,13. Njegovo smanjenje rezultat je smanjenja pokazatelja konjunkture u trgovini i građevinarstvu koje se nije moglo kompenzirati blagim porastom pokazatelja u prerađivačkoj industriji. Vrijednost ESI-ja je i dalje manja od 100, što samo po sebi znači ispodprosječno ekonomsko raspoloženje. ESI je svojim porastom u prvom tromjesečju prošle godine ispravno najavio blagi oporavak gospodarske aktivnosti u drugom i trećem tromjesečju, ali je isto tako njegovo uzastopno smanjenje u drugom i trećem tromjesečju najavilo snažno smanjenje BDP-a na kraju godine. Ako se uvaže ova njegova prediktivna svojstva, položaja u sljedećih šest mjeseci. Za usporedbu s prethodnim tromjesečjem, takvih je bilo samo 28 posto. U skladu s trenutnom situacijom i kretanjima na ponovno smanjenje pokazatelja u prvom tromjesečju ove godine najavljuje daljnje pogoršanje ionako loše gospodarske situacije u Hrvatskoj. Prema podacima Europske komisije (http://ec.europa.eu/economy_finance/), istovrsni pokazatelj se i na razini europodručja i na razini EU-a u ožujku ove godine također smanjio. Posljedica je to smanjenja, prije svega, indeksa u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu. Najveće smanjenje ESI-ja zabilježeno je u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Španjolskoj, a najveći porast pokazatelja bio je u Italiji, Poljskoj i Francuskoj. Iako je ovaj pokazatelj početkom godine svojim blagim rastom najavljivao zaustavljanje negativnih trendova europskog gospodarstva, njegovo smanjenje u ožujku i vrijednost koja tržištu rada je i ocjena po kojoj 12 posto anketiranih ima višak zaposlenih. Više od polovine poduzeća ipak nema problema s likvidnosti. Promatrano po odjeljcima prerađivačke industrije, uočava se da samo dvije grane (C30 - proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava i C23 130 120 110 100 90 80 70 II ESI 2007. III IV 2008. II III I IV 2009. II III I IV 2010. II III I IV 2011. II III I IV 2012. I 116,69 117,37 116,32 122,59 104,83 105,52 101,99 69,39 91,56 82,34 79,19 83,95 96,40 97,05 73,51 101,90 98,99 92,23 97,05 92,13 je i dalje ispod dugoročnog prosjeka odnosno ispod vrijednosti 100, ne najavlju- proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda) bilježe smanjenje pokazatelja konjunkture. U svim ostalim djelatnostima prerađivačke indu- ju zaustavljanje negativnih trendova u europskom gospodarstvu. strije pokazatelj se povećao u odnosu na prethodno tromjesečje. Uglavnom su to povećanja za više od 10 bodova, što je relativno veliko povećanje. Taj je optimizam najjače izražen u proizvodnji prehrambenih proizvoda, zatim u proizvodnji kože i proizvodnji gotovih metalnih proizvoda. Sektor usluga usko povezana sa smanjenjem zaposlenosti, a time i smanjenjem raspoloživog dohotka potrošača. Isto se zaključuje i prema podacima potrošačkog testa koje objavljuje Hrvatska narodna banka (http:// www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-179). Sva tri kompozitna indeksa (indeks pouzdanja, indeks očekivanja i indeks raspoloženja potrošača) koji su krajem godine rasli, u veljači su se ponovno smanjili. Iako se PKT značajno smanjio u odnosu na prethodno tromjesečje, i dalje 73 posto anketiranih svoj sadašnji poslovnih položaj ocjenjuje kao dobar. Zbog utjecaja sezone čak 91 posto anketiranih zabilježio je veći promet u odnosu na prethodno tromjesečje, a isto toliko i u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. U prvom tromjesečju prošle godine takvih je bilo svega 76 posto. Stanje zaliha uglavnom ocjenjuju zadovoljavajućim, a cijene drže jednakima u odnosu na prethodno tromjesečje. Približno isto poslovanje u narednih šest mjeseci očekuje 78 posto anketiranih. Ocjene i očekivanja su nešto manje povoljne u trgovini motornim vozilima. Njihov promet u odnosu na prethodno tromjesečje kao i u odnosu na isto tromjesečje prošle godine je uglavnom manji, ali sadašnji poslovni položaj gotovo tri četvrtine anketiranih ocjenjuje kao zadovoljavajuć. PKT > Trgovina na malo PKU je u prvom tromjesečju ponovno u negativnom području vrijednosti. Iznosi -1,13 i u odnosu na prethodno tromjesečje smanjio se za nešto manje od 10 bodova. To je njegovo treće uzastopno smanjenje, što znači daljnje pogoršanje situacije u tom sektoru ili, najblaže rečeno, zadržavanje na postojećoj (lošoj) razini gospodarske aktivnosti. Promatrano po odjeljcima uslužnog sektora, izražen je pesimistički stav gospo60 40 40 20 20 0 0 -20 -20 -40 -40 PKT 2007. II III IV I 2008. II III ih je zabilježilo pad potražnje za njihovim uslugama. Tri četvrtine ih ipak očekuje nepromijenjene cijene svojih usluga kao i zaposlenost, dok ih 44 posto očekuje poboljšanje poslovanja u narednih šest mjeseci uslijed povećanja potražnje za njihovim uslugama. PKU > Sektor usluga 60 -60 darstvenika. Za očekivati je da umjetnost, zabava i rekreacije u recesijskom periodu, koji će očito potrajati još neko vrijeme, neće oživjeti, dok financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja prepoznaju “svoju priliku” i bilježe najveće povećanje PKU-a i to za više od 73 boda u odnosu na prethodno tromjesečje. Od ukupnog broja anketiranih u sektoru usluga, 45 posto je zabilježilo pogoršanje poslovanja u odnosu na prethodno tromjesečje. Gotovo isto toliko IV I 2009. II III IV I 2010. II III IV I 2011. II III 2012. IV I 30,09 54,03 39,65 51,33 0,25 28,76 52,51 21,99 43,89 20,31 0,50 22,95 29,41 30,88 -50,60 27,88 34,42 31,17 38,01 14,78 -60 PKU 2008. III IV 51,03 I 2009. II III -20,27 -34,63 -26,92 1,07 IV I -18,19 4,08 2010. II III 16,37 0,90 IV I 18,84 22,17 2011. II III 25,50 16,20 IV 2012. I 8,80 -1,13 18 EUROGLAS Privredni vjesnik Broj 3723, 16. travnja 2012. ( 0,3% pad BDP-a u Španjolskoj u prvom tromjesečju ove godine ( 1,3 do 1,5% sažimanje BDP-a u Italiji (umjesto očekivanih 0,4%) Nove glavobolje u eurozoni Španjolska došla na red, slijedi Italija Iako je do nekidan izgledalo da je glavnina briga za eurozonu pregrmljena sanacijom problema u Portugalu, Irskoj i Grčkoj, ulazak dvaju ekonomskih teškaša u opću sliku najavljuje još mnogo neizvjesnosti i more osobnih tragedija Lada Stipić-Niseteo [email protected] N a udaru je Španjolska, novi europski bolesnik na naslovnicama. Alarm da je Španjolska iduća u redu za sprječavanje bankrota i solidarnu pomoć mjerenu milijardama eura nadigli su, kao i uvijek, mediji u službi tržišnih igrača. Španjolskoj se pridodaje Italija, više preventivno jer se ne može točno predvidjeti kad će se mjere stezanja remena sudariti s narodnim nezadovoljstvom, demonstracijama i štrajkovima. Svi će biti pametniji za nekoliko dana kad budu objavljeni svježi službeni podaci o ekonomskim trendovima. Trenutačno se špekulira procjenama da će Španjolska vjerojatno ostati u recesiji s padom BDP-a od 0,3 posto u prvom tromjesečju ove godine, kao i Italija uz ovogodišnje sažimanje BDP-a od 1,3 do 1,5 posto umjesto očekivanih 0,4 posto. Španjolska je već iskusila kako izgleda generalni štrajk kao reakcija na novi godišnji proračun. Na izborima su glasači, nezadovoljni ekonomskom situacijom i rastućom mizerijom, pomeli socijaliste vrativši u vladu narodnjake. Tržišta više vjeruju Bloombergu ili FT-u nego uvjeravanjima španjolskog premijera Mariana Rajoya ili ministra gospodarstva Luisa de Guindosa i procjeni da je nedavna intervencija Središnje europske banke (ECB) za stabilizaciju financija te zemlje bila dostatna. Nakon nekoliko alarmantnih naslova o skorom krahu, burze su po uskršnjim blagdanima krenule naglo nizbrdo, a španjolske državne obveznice kamatama dostigle razinu neodrživosti isplate - ili došle do uvjeta po kojima se prodaju hrvatske obveznice, ako baš hoćemo. Guverner središnje banke Španjolske smatrao je stoga shodnim upozoriti da će, nastave li se nepovoljni gospodarski trendovi, Španjolska Računa se da će nove vladine mjere poticanja gospodarstva i zapošljavanja pokrenuti usporene ekonomske tokove. zaista morati zatražiti dodatni kapital – iako Miguel Angel Ordonez nije dramatizirao stvari kao što jesu specijalizirani poslovni mediji. Istodobno, vrijednost dionica talijanskih banaka u svjetlu nepovoljnih prognoza također je prošla kao sladoled na ljetnom suncu. Niz nepoznanica Ono što brine EU, pogotovo zemlje eurozone, jesu nepoznanice u španjolskom proračunu. Od centralne vlade očekuje se da mjere štednje za cijelu zemlju dosegnu dogovore- Štednja, to su drugi I dok Grčka žali i iz bijesa ruši po ulicama Atene nakon dramatičnog samoubojstva umirovljenog apotekara na središnjem atenskom trgu, stigle su i nove, razočaravajuće brojke. Ovoga puta proslavili su se političari (nakon što je provjera korisnika proračuna između brojnih muljaža pronašla i nepostojeće umirovljenike i slijepce kod zdravih očiju na beneficijama). Strankama je uoči izbora 6. svibnja na ime predizborne kampanje zajamčeno 29 milijuna proračunskih eura. Studija napravljena u Grčkoj na temu raspodjele državnog novca pokazala je da su grč- ke stranke među najvećim europskim proračunskim ovisnicima sa 0,14 posto (64 milijuna eura) prihoda države od poreza uloženih u stranačko poslovanje – ili šest puta više od njemačkih 0,02 posto (133 milijuna eura). Ili, 9,39 eura po važećem ispunjenom glasačkom listiću! Europski porezni obveznici plaćaju “rekapitalizaciju” grčkih političkih stranaka Pasok i Nova demokracija, dvije najveće domaće partije, koje su odgovorne za strukturne probleme Grčke, a ponašaju se kao - pijavice, komentirao je jedan visokopozicionirani europski političar. nu stopu proračunskog deficita od 5,3 posto (maastrichtski je maksimum tri posto – ali su ga u krizi preskočile gotovo sve članice monetarne unije i EUa). Sedamnaest španjolskih autonomnih regija morat će stoga pridonijeti kolektivnim mjerama štednje. Zemlje eurozone žele da se stvari naprave kako treba i u skladu s obećanjima što Rajoyevu vladu dovodi do samog ruba pucanja, sada i s najavom novih 10 milijardi eura rezova na ime ušteda u zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju. Španjolskoj šteti i previše štednje - ekonomija je zakočena, bez izgleda za pokretanje s manje novca u financijskom krvotoku zemlje i zabrinjavajućim stopama nezaposlenosti. Problem pojačavaju obveze rekapitalizacije najproblematičnijih regionalnih banaka te žilavi, teško rješivi utjecaj loših kredita u stanogradnji. Konzervativnoj Rajoyevoj vladi predstoji reforma tržišta rada, “zahtjevna, bolna, ali i Trenutačno se špekulira procjenama da će Španjolska vjerojatno ostati u recesiji nužna”, kako se opisuje. Sveopća slika zemlje iz proljetne prognoze Opće uprave za ekonomske i financijske poslove Europske komisije nije blistava - od druge polovine 2011. ekonomija je u stagnaciji, smanjujući se tempom od 0,3 posto po tromjesečju. Španjolska plaća visok danak eksploziji stanogradnje podržanoj kreditima koje stanovništvo ne može više vraćati. Stopa nezaposlenosti rekordno je visoka jer je bez legalnog posla ostala petina radnika, s tim da je nezaposlenost najmlađih - onih ispod 25 godina života - katastrofalnih razmjera: svaki drugi mladac ne radi. Sve u svemu, pad BDP-a u ovoj godini bio bi oko jedan posto ostanu li stvari kakve jesu. Nervoza tržišta Povećana izvozna aktivnost, ruku pod ruku sa smanjenim uvozom zbog nižih zahtjeva stanovništva, prognozirana je i u stanju je popraviti krvnu sliku Španjolske. Nadu daje i projekcija da će veoma niska inflacija, niža od prosjeka eurozone, pripomoći atraktivnosti španjolskih proizvoda na tržištima izvan zemlje. Zasad još nema ozbiljnih znakova ozdravljenja. Nervoza tržišta se stoga može i pročitati kao poruka i poticaj vlastima da stisnu zube i odluče se za nove restriktivne mjere, usprkos gnjevu na ulicama. Iako je do nekidan izgledalo da je glavnina briga za eurozonu pregrmljena sanacijom problema u Portugalu, Irskoj i Grčkoj, ulazak dvaju ekonomskih teškaša u opću sliku najavljuje još mnogo neizvjesnosti, neugodnosti i more osobnih tragedija. O kojima, naravno, najmanje brinu krojači mjera financijske discipline – sve dok je mira na ulicama i trgovima. Najbizarnije u ovoj priči je da je na samom početku mandata, na jesen prošle godine, premijer Rajoy dobio po prstima od kolega iz eurozone jer je prikazao brojke gorima nego što su bile. Danas je slika drukčija. Rajoy je samo požurio. 19 www.privredni.hr Broj 3723, 16. travnja 2012. ( oko 146% BDP-a iznosi javni dug Grčke ( više od 200% BDP-a javni dug Japana, sadašnjeg rekordera po zaduženosti Fiskalna konsolidacija Štednja do sredine stoljeća? Realno, pola je svijeta u dugu do guše - Japan, SAD ili Velika Britanija bi, prema sadašnjem stanju njihovog javnog duga, morali započeti s rezovima većim od pet posto BDP-a godišnje Lada Stipić-Niseteo [email protected] P uno, brzo, dugoročno i na svim stranama. Ovo je OECD-ov recept za fiskalnu konsolidaciju, rješenje problema koji muči brojne zemlje i koji je postao gotovo kroničan i u najrazvijenijim ekonomijama. Polazna točka zajamčene sigurnosti je javni dug koji ne bi smio preskočiti granicu od 50 posto bruto domaćeg proizvoda - ona se smatra mirnom zonom s dovoljno prostora državnim administracijama za snalaženje u otežanim uvjetima. Suočene s golemim minusima, zemlje su bile prisiljene doslovno preko noći stiskati svoje budžete, uglavnom u vrijednostima između pet i 12 posto BDP-a (ovo zadnje za Island, Grčku, Irsku, Portugal, Španjolsku). Analitičari OECD-a, Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak čije su članice 34 države, upozoravaju da je riječ o enormnim rezovima. Realno, pola je svijeta u dugu do guše - Japan, SAD ili Velika Britanija bi, prema sadašnjem stanju njihovog javnog duga, morali započeti s rezovima većim od pet posto BDP-a godiš- nje... da bi se situacija stabilizirala u zoni fiskalne sigurnosti od 50 posto tek sredinom stoljeća! Ovo su mjere za enormne minuse jer, uzimajući u obzir razmjere konsolidacije, povratak u mirne vode značit će sustavno, dugoročno sažimanje nacionalnih proračuna, pogotovo na strani troškova. Uštede će otežati demografi- Jedine dvije OECD zemlje koje su prošle godine snizile javni dug su Norveška i Švicarska ja: kako stoljeće napreduje, tako će u mirovinu ići “sjedokoso stanovništvo” zapadnog svijeta, s pojačanim zahtjevima prema zdravstvenoj skrbi. Fiskalna akrobatika Mjere štednje uvedene u mnogim zemljama jurišaju na četiri do 10 posto BDP-a. Procjenjuje se da bi malo fiskalne akrobatike i nešto kreativnosti u prostoru efikasnije potrošnje javnih sredstava (ili one čuvene “vrijednosti za novac”) u javnom zdravstvu i obrazovanju uštedjeli između pola i 4,5 posto BDP-a bez narušavanja sustava i gubitaka. Jedan posto BDP-a, a negdje i više, izvuklo bi se širenjem baze oporezivanja porezima na okoliš ili naplaćivanjem dosad besplatnih usluga državne administracije. Javni je dug država odavno u zoni neodrživosti. Obično svi iznose Grčku kao primjer najgore situacije (oko 146 posto BDP-a) iako je onoj izreci “dužan kao Grčka” bliži svjetski rekorder Japan s javnim dugom od preko 200 posto BDP-a, prvi put u povijesti zemlje zabilježenim lani. Stotku su, kad je riječ o zemljama članicama OECD-a, preskočili Britanci, Mađari, Francuzi, Amerikanci, Talijani, Irci, Portugalci... Jedine dvije OECD zemlje koje su prošle godine snizile javni dug su Norveška i Švicarska. Da bi do sredine stoljeća smirile zaduživanje i našle se na terenu koji ministrima financija i poreznim obveznicima, kao i svim korisnicima proračuna, jamči miran san, neke bi se zemje morale ozbiljno potruditi. Želi li se vratiti do zaduženja od 50 posto BDP-a, Japan bi u svakoj od idućih 38 godina morao smanjivati proračunske troškove čak za 12 posto, SAD za 10 posto, Velika Britanija za 8,5 posto, a Grčka ispod četiri posto! Na papiru, gleda li se zaduženost, veći su problemi Luksemburga koji bi do stabilizacije javnog duga do polovine BDP-a svake godine trebao sažimati proračun za preko devet posto, i tako do 2050. godine. Ironija ekonomije Kanada, Njemačka, Velika Britanija i SAD okoristile su se padom kamata na državne obveznice. Analiza OECD-a opisuje “ironičnom” pojavu da su zemlje eurozone s umjerenim raskorakom u proračunima više stradale od krize nego zemlje s golemim, rastućim javnim dugom. Kriza je bilo i ranije, jednako kao i mjera štednje. Konsolidaciji nacionalnih financija uvijek su doprinosile niske kamatne stope kombinirane sa snažnijim gospodarskim rastom, a stavljanje javne potrošnje pod čvršći nadzor i zauzdavanje porasta troškova pomagali su oporavku. Iskustva vele i da rezovi u socijalnoj zaštiti i subvencijama za stanovanje nisu polučili nekakvog efekta na konsolidaciju javnog duga, iako sve mjere štednje startaju od njih. S druge strane, snižavanje Manje socijalne države, bolje financije Iskustva pokazuju da su rezovi u socijali i izmjene u sustavima socijalne potpore bili najuspješniji kada su poticali povratak na rad. Ili, manje socijalne države - bolje financije. Evidentno je da će krizna vremena s manjim priljevom novca u proračune rezultirati približavanjem razine socijalnih beneficija u najnaprednijim zemljama “socijalnih društava” i zlatnog prosjeka, na štetu ovih prvih. Povratak prema prosjeku u ovim bi zemljama kroz smanjenje izdvajanja za obiteljske beneficije ili dodatke na invalidnost značio uštedu od pola do tri posto BDPa... i krah njihova socijalnog koncepta. plaća državnoj upravi uvijek je bila korisna mjera štednje. Pokazalo se i da su sve mjere krojene za stabilizaciju državnih financija davale rezultate nakon nekoliko godina, dug se po pravilu stabilizirao za tri do pet godina, ali bi često ostajao iznad željene razine. Kreativnija pravila Državama su na raspolaganju brojne mjere, ponajprije one koje zadiru u socijalu. Racionalnija potrošnja u javnom zdravstvu, bez ugrožavanja kvalitete usluga i razine zdravstvene zaštite stanovništva, za neke se zemlje pokazuje dragocjenom rezervom novca. Potencijal u Irskoj je čak pet posto BDP-a, Grčkoj i Velikoj Britaniji četiri, Danskoj tri posto. Rekordne uštede u primarnom i sekundarnom obrazovanju kreću se oko jedan posto BDP-a, Island ima najveće potencijale (1,2 posto), ispred Norveške, SAD-a i Danske. Ako su mjere štednje vatrogasne, rezanje plaća državnim službenicima popularna je mjera koja se iskazala upotrebljivom i dala rezultate u Mađarskoj i Irskoj. Prosječne su uštede u ovom prostoru oko 10 posto BDP-a. Nešto manje, ali ipak zamjetne uštede osigurava pametno skrojena porezna politika. U zemljama OECD-a najskuplja su porezna olakšica preferencijalni porezi na nekretnine ili automobile. Za bolji sustav i izvlačenje potrebnih para nužne su reforme porezne politike, bolje proračunske procedure i kreativnija kombinacija pravila. Ukratko, vremena prave štednje tek predstoje. I trajat će dugo. 20 MERIDIJANI Privredni vjesnik Broj 3723, 16. travnja 2012. ( 1,27 fer vrijednost eura u odnosu na dolar ( inflacija 2,4% prosječno očekivanje za eurozonu u ovoj godini Globalne prognoze analitičara Erste Grupe Došlo proljeće i za obveznice, valute i dionice U drugom tromjesečju već se vide prvi koraci ka oporavku. Pokazatelji povjerenja potrošača na američkom i europskom tržištu rastu, premda se očekuje usporavanje globalnog rasta. Rizici za pad cijena postoje, no dublja recesija nije na pomolu. Situacija je slična na tržištima u nastajanju S jedinjene Američke Države u drugom će tromjesečju po ekonomskoj snazi i dalje biti ispred eurozone, pozitivan trend na dioničkim tržištima svijeta bit će nepromijenjen, prinos na obveznice ostat će na niskoj razini u čitavoj 2012., a, zahvaljujući Europskoj središnjoj banci koja je osigurala likvidnost, napetost u eurozoni već se smanjila. To su, u kratkim crtama, prognoze koje su analitičari Erste Grupe dali za drugo tromjesečje ove godine. Kvartal u koji smo zakoračili proljetni je i po vodećim pokazateljima o povjerenju potrošača: i jedno i drugo opet raste, premda se očekuje usporavanje globalnog rasta, a rizici za pad cijena još uvijek postoje zbog krize državnog duga. No, dublja recesija nije na pomolu. Situacija je slična na tržištima u nastajanju, uz usporavanje rasta. “U prvom tromjesečju 2012. rizici su značajno smanjeni. Premda su se počeli pojavljivati znakovi ekonomske stabilizacije u eurozoni, nismo još opozvali upozorenje. Dužnička kriza i dalje je problem. Nasuprot pozadine dužničke krize, prinosi na referentne obveznice ostaju na niskoj razini te su dionice tvrtki kojima se trguje na međunarodnom tržištu i zlato još uvijek privlačni”, rekao je Fritz Mostböck, voditelj Odjela za istraživanja Erste Grupe. “Selektivno investiranje Više od svega, dužnička je kriza ono što će još dugo opterećivati Europu ostaje naša preporučena strategija. Sveukupno, postoje prilike na nekim tržištima vrijednosnica (SAD, regija SIE, djelomično zemlje BRIC-a) i u određenim sektorima i vrstama imovine kao što je zlato”, dodaje Mostböck. Oprezni znakovi stabilizacije Dok se ekonomija nastavlja oporavljati u SAD-u, postoje oprezni znakovi stabilizacije u eurozoni. Povjerenje potrošača ponovno je naraslo, a vo- Zlato još uvijek jarko sjaji U prvom tromjesečju ove godine vrijednost zlata povećana je za sedam posto. Analitičari Erste Grupe vjeruju da je korekcija koja je započela u jesen 2011. uvelike završena. Ništa se, kažu, nije promijenilo u vezi s ključnim faktorima koji upućuju na neprekinut dugoročan pozitivan trend. Središnji argument, po njihovu mišljenju, su efektivne kamatne stope koje će još neko vrijeme ostati negativne, kako u SAD-u tako i u eurozoni. deći pokazatelji ostaju višeznačni. Glavne države eurozone - Njemačka, Austrija, Nizozemska, Francuska - trebale bi uskoro moći napraviti prve korake na putu prema oporavku. U Španjolskoj i Italiji to će trajati duže zbog činjenice da je stopa nezaposlenosti u tim zemljama još u porastu. Više od svega, dužnička je kriza ono što će nastaviti opterećivati Europu još dugo vremena. Nakon blage recesije u eurozoni, rast bi trebao ponovno krenuti u pozitivnom smjeru u 2013. godini. Inflacija se nije smanjila u očekivanoj mjeri. U 2012. inflacija će u prosjeku dosegnuti 2,4 posto. Europska središnja banka možda je postigla više velikodušnim osiguravanjem likvidnosti nego smanjivanjem kamatnih stopa, te je napetost na fi- nancijskim tržištima – također vezana uz dužničku krizu – donekle smanjena. Međutim, još nema znakova da će to smanjenje duže potrajati. Što se tiče kamatnih stopa u eurozoni, glavna stopa refinanciranja ostat će na razini od jedan posto te daljnje promjene trenutno nisu u planu. SAD će se također nastaviti pridržavati svoje politike nultih kamatnih stopa, tvrde analitičari Erste Grupe. Što se tiče državnih obveznica SAD-a, poboljšanje ekonomske situacije u opreci je s još uvijek niskom kamatnom stopom Banke federalnih rezervi. Dužnička kriza još je aktualna te neutralizira svaku tendenciju porasta prinosa na referentne državne obveznice. Međutim, fer vrijednost eura u odnosu na dolar osta- je 1,27. “Pozitivniji izgledi rasta u SAD-u također upućuju na jačanje američkog dolara tijekom godine”, objasnila je Mildred Hager, analitičarka fiksnih prihoda u Erste Grupi. Ključni rizik u ovom kontekstu ostaje ponovno oživljavanje krize državnog duga u eurozoni. Dvoznamenkasti rezultati za dionice “Dionice tvrtki kojima se trguje na međunarodnom tržištu postigle su solidne dvoznamenkaste rezultate u tekućoj godini”, rekao je Hans Engel, Ersteov tržišni strateg za međunarodna dionička tržišta. Premda se raspoloženje ulagača popravilo, Engel još ne vidi potvrdu neprekinutog pozitivnog trenda. “U prvom tromjesečju obujam trgovine bio je slab. Do sredine godi- ne očekujemo lagano pozitivno tržište, no ne i period izraženog rasta cijena”, najavio je. Indeks MSCI World trenutačno pokazuje prinos od dividendi od gotovo 2,8 posto te u skladu s tim procijenjeni omjer cijene i zarade (PER) iznosi 14. Dionice su i dalje privlačnije od obveznica, posebice dionice međunarodnih tvrtki. Povrati od državnih obveznica razvijenih tržišta obično su daleko niži od prinosa od dividendi dionica. Stoga su dionice također relativno dobro osigurane protiv rizika pada cijena. Ova procjena posebno vrijedi za dionice SAD-a zbog nižeg pondera financijskih institucija u usporedbi s europskim dionicama. Većina tržišta trenutno pokazuje pozitivan trend, premda u različitim omjerima. Na primjer, indeks S&P 500 pokazuje puno pozitivniji trend nego europski DJ Stoxx. Nakon gornjih prosječnih porasta u prvom tromjesečju, tržišta vrijednosnica trebala bi sada rasti sporijim tempom. Američke dionice nastavit će napredovati, dok će europski indeksi patiti zbog većeg pondera financijskih institucija i zbog toga vjerojatno zabilježiti lagano negativne rezultate u ovom tromjesečju. “Sve u svemu, očekujemo skroman rast globalnog indeksa dionica MSCI od otprilike pet posto”, zaključuju analitičari. (A.M.) 21 www.privredni.hr Broj 3723, 16. travnja 2012. ( najmanje 30% poreza na prihod trebali bi plaćati najbogatiji POREZNE STRAMPUTICE Pogled u svijet Oblaci nad Turskom dr. Uroš Dujšin T Obamino ili Buffetovo pravilo? Želja za promjenom poreznog sustava je posebno usmjerena na kućanstva s visokim prihodima kojima je dopušteno da legalno umanje plaćanje poreza P redsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama prošloga je tjedna ponovno naglasio kako bi bilo dobro povećati porez bogatima, istaknuvši pritom tzv. Buffetovo pravilo. Naime, u obraćanju studentima na Floridi kazao je kako će uvođenje Buffetovog pravila dovesti do pravednijeg plaćanja poreza te otežati onima jako bogatima da snize svoje porezne račune. “Kada koristi od gospodarskog rasta i poveća- Jaz između onih koji su pri samome vrhu i svih ostalih neprestano se produbljuje, naglasio je Obama nja proizvodnje ima samo nekolicina ljudi, onda to vuče čitavu ekonomiju prema dolje. Jaz između onih koji su pri samome vrhu i svih ostalih neprestano se produbljuje”, naglasio je Obama. Valja napomenuti kako je Buffetovo pravilo jedna od ključnih polazišnih točaka u Oba- minim predizbornim aktivnostima. Osnovno načelo Buffetovog pravila je da milijunaši i milijarderi, poput samog Warrena Buffeta, ne bi trebali plaćati niži postotak federalnog poreza nego što ga plaćaju kućanstva srednje klase. Prvi čovjek SAD-a već je postavio i prag. Prema njemu, najbogatiji sloj društva trebao bi plaćati najmanje 30 posto poreza na ostvarene prihode. Zanimljivo je da većina američkih milijunaša već plaća viši porez na prihod od ostalih Amerikanaca. Međutim, prema podacima Congressional Research Servicea, otprilike 25 posto njih ima nižu efektivnu poreznu stopu nego 10 posto srednjeg sloja građana. K tomu, doista vrlo malen broj, točnije 1500 kućanstava, prema podacima Internal Revenue Servicea, 2009. godine nije uplatilo ni centa federalnog poreza na prihod. Hvatanje “krivine” Ovo pravilo koje želi uvesti američki predsjednik posebno je usmjereno na kućanstva s visokim pri- hodima kojima je još uvijek dopušteno da na legalan način umanje plaćanje poreza. “Ideja u pozadini Buffetovog pravila je uvođenje poreza koji bi se odnosio na one koji imaju visoke prihode, ali koji uspijevaju izbjegavati plaćanje velikog dijela poreza”, izjavio je Alan Krueger, direktor Vijeća ekonomskih savjetnika predsjednika Baracka Obame. A takvim bogatašima to može poći za rukom ako pozamašan dio njihova prihoda otpada na kapitalne dobitke i dividende oporezovane nižom poreznom stopom negoli uobičajene uplate. Zatim, bogatiji građani Sjedinjenih Američkih Država takvu “krivinu” mogu uhvatiti ukoliko su uložili u one države ili zone u kojima nema poreza ili su, primjerice, u tim investicijama bili na neki način porezno zaštićeni. A još je mnogo praznih poreznih redaka na stranicama računovodstvenih knjiga koji dopuštaju neravnomjernost te tako donose financijsku korist - kućanstvima s visokim prihodima. (B.O.) urska privreda zabrinjava – upozorava Economist. Doduše, u usporedbi s nevoljama u kojima se nalazi većina razvijenih zemalja, one u usponu izgledaju u prilično dobrom stanju. Istini za volju, mnogima su stope rasta lani znatno smanjene, a kako su jačale bojazni za budućnost eura, neke su valute i burze potonule u krizu. No osim najsiromašnijih zemalja koje se obično oslanjaju na MMF-ovu pomoć, tek mu se nekoliko zemalja, uglavnom u Istočnoj Europi, trebalo obratiti za financijsku pomoć. Takva otpornost je impresivna. No bilo bi pogrešno očekivati da će ona trajati dovijeka. Naime, čak i kada se investitori iz razvijenih zemalja počinju vraćati na tržišta u usponu, već letimični pogled na osnovne statističke podatke ukazuje na to da mnoge od tih zemalja imaju poneki problem. Indija ima velik proračunski deficit; nekoliko zemalja od Venezuele do Vijetnama imaju dvoznamenkaste stope inflacije. Južna Afrika ima popriličan vanjskotrgovinski deficit. No ako se uzmu u obzir znakovi koji najavljuju nevolje, tada se u tom pogledu posebno ističe – Turska. Usporavanje stope rasta Tijekom proteklog desetljeća Turska je prošla kroz spektakularni boom, pokrenut jednako tako spektakularnim priljevom inozemnih zajmova. Stopa rasta iznosila joj je lani čak 8,5 posto, financirana kreditima čija je vrijednost rasla po stopi i većoj od 40 posto. Vanjskotrgovinski deficit Turske premašio je 10 posto BDP-a, dvaput više no bilo koje druge zemlje u usponu. Taj turbo rast naglo je usporen potkraj prošle godine kada su strahovanja investitora i nagli pad tečaja turske lire prisilili središnju banku da pritegne kreditne kočnice. Podaci objavljeni 2. travnja pokazuju da je godišnja stopa rasta u posljednjem kvartalu 2011. pala na 5,2 posto, a ove se godine očekuje daljnje usporavanje. No nažalost, raniji debalansi ostaju prisutni i dalje. Ipak, čak i uz znatno sporiji rast inflacija je viša Turska bi vlada povećanom štednjom trebala kompenzirati ovisnost privatnog sektora o inozemnom novcu od 10 posto, a vanjskotrgovinski deficit će vjerojatno iznositi oko osam posto BDP-a. Uz nedovoljne direktne investicije iz inozemstva veći dio tog deficita bit će potrebno financirati putem obveznica i bankarskih kredita. Ukratko, turska privreda nije samo pregrijana, nego ima i sve veći problem s konkurentnošću i ovisnost o najrizičnijim oblicima inozemnog kapitala. Rizik od sloma Zasad, međutim, stranci izgleda nisu zabrinuti. Lira je ojačala, a istanbulska je burza od početka godine porasla za 20 posto. No prividno oživljavanje priljeva kapitala vjerojatno je manje povezano s povjerenjem u tursku privredu nego s darežljivošću inozemnih središnjih banaka, a naročito obilnom ponudom likvidnosti Europske središnje banke. Jeftini novac u bogatim zemljama omogućio je Turskoj da izbjegne neposrednu krizu. A ako likvidnost i dalje bude obilna, ta zemlja bi mogla još neko vrije- me izbjegavati nevolje. No ostane li na sadašnjem kursu, opasnost od neke vrste sloma je veoma velika. Da bi umanjila ovu opasnost, Turska bi trebala povećati svoju štednju i popraviti konkurentnost. A kako je privatni sektor ovisnik o trošenju inozemnog novca, turska bi vlada to trebala kompenzirati povećanom štednjom. Štedljivija fiskalna politika trebala bi smanjiti vanjskotrgovinski deficit, no to neće biti dovoljno. Trajno poboljšanje može doći samo od strukturnih reformi kojima bi se povećala konkurentnost i fleksibilnost radne snage. Želi li privući više direktnih investicija, Turska bi trebala provesti deregulaciju i reformirati radno zakonodavstvo. Njihova provedba treba vremena, pa je stoga važno da otpočne što prije. Croatia memento. 22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Građani BiH na cigarete potrošili više od 1,2 milijarde KM Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) potvrdila je da su 2011. izdali 473.785.290 trošarinskih markica, što znači da je prodano približno toliko kutija cigareta, koje u prosjeku koštaju oko 2,50 konvertibilnih maraka (KM). Legalnim putevima prošle je godine, dakle, prodano cigareta za oko 1,18 milijardi maraka, a procjenjuje se da je, uz cigarete prodane na crnom tržištu, u dim otišlo više od 1,2 milijarde KM. Prema dostupnim podacima zaključuje se da se potrošnja cigareta u BiH smanjuje, no to ne znači i manje novca jer su one sve skuplje. Glasnogovornik UIO BiH Ratko Kovačević rekao je kako se tijekom ove godine od trošarina na cigarete očekuje prihod od oko 850 milijuna KM. Te će se trošarine i nadalje povećavati da bi, kako kažu u UIO BiH, 2014. godine dostigle iznos od čak 2,60 KM po pakiranju cigareta. Nevolje s granicom Ulaskom Hrvatske u EU granična policija u BiH ima obvezu preuzeti granicu s EU-om 2013. godine, ali kapaciteti s kojima raspolažu, i ljudski i materijalno-tehnički, nedovoljni su za takvu obvezu, rekao je u intervjuu za Oslobođenje ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović. Naglasio je da Hrvatska ima 2000 policajaca samo na granici s BiH, dok BiH ima ukupno 2000 policajaca. “Nije predviđen prijem niti jednog policajca službenika u ovoj godini, a kada tome dodamo potrebna materijalno-tehnička sredstva, otvara se uistinu veliki problem, ali i nagovještava negativna percepcija BiH kada je u pitanju upravljanje granicama”, kaže Ahmetović. Privredni vjesnik Broj 3723, 16. travnja 2012. ( više od 540.000 radnika ( oko 212€ u BiH je bez posla zajamčen iznos mirovine u FBiH BiH vrije od nezadovoljstva poskupljenjima Što li tek donosi ljeto? Sve skuplje gorivo i hrana, sve veći izdaci domaćinstava, sve veća nezaposlenost i sve niže plaće i mirovine razlog su sve izraženije neposlušnosti građana Zdravko Latal [email protected] D oslovno, ali baš doslovno nema dana da netko u Bosni i Hercegovini nije u štrajku, ili ne blokira ceste i tvorničke hale zbog neisplaćenih plaća i doprinosa, ili pak zbog kriminalne privatizacije. Više od dva tjedna “kampiralo” je pred državnom vladom i parlamentom u Sarajevu više od 1000 umirovljenih pripadnika oružanih snaga kojima je zakon zajamčio prijevremeno umirovljenje, ali ne i novac za mirovine. Federacija je “svojim” bojovnicima osi- Štrajkovi i prosvjedi su rezultat štednje kojom MMF i Svjetska banka uvjetuju svoje aranžmane gurala mirovine, ali nije i srpski entitet. Smanjenje mjesečnih naknada i do 250 konvertibilnih maraka za oko 34.000 umirovljenih boraca u Republici Srpskoj nakon usvajanja novog zakona o mirovinama prelilo je čašu nezadovoljstva. Mirovine su u tom entitetu inače najniže u regiji i znatno manje nego u Federaciji BiH. U RS-u svakodnevno prosvjeduju članovi boračkih organizacija, umirovljenika, sve većeg broja otpuštenih radnika i nezadovoljnih građana koji traže stavljanje mirovinsko-invalidskog zakona izvan snage. Na središnjem banjolučkom trgu samo u dva sata u jednom danu više od 500 građana potpisalo je peticiju protiv vlasti. Strojovođe u RS-u ponovo su na ulicama prijeteći da će opet zaustaviti vlakove jer vlasti nisu ispoštovale ni jednu od preuzetih obveza kad su prekinuli 40-dnevni štrajk prošle godine. U međuvremenu gubitak Željeznica RS-a popeo se sa 166,5 na 185,1 milijun KM. Zbog korupcije i nepotizma na fakultetima na ulice su izašli studenti. Taj entitet, u kojem vlast tvrdi da je bolji dio BiH, nalazi se u ekonomskom kolapsu. RS se sve više zadužuje BiH je pred zabrinjavajućim prosvjedima jer su prihodi stanovništva sve manji, život sve skuplji, cijene goriva rastu gotovo svakog tjedna, hrana poskupljuje, kao i režije, nezaposlenost se povećava, na razini zemlje registrirano je više od 540.000 radnika bez radnih knjižica. Uz to srpski entitet se sve više zadužuje, ocjena je oporbenog lidera Mladena Ivanića i ekonom- skog analitičara iz Banje Luke Alekse Milojevića. Istodobno vlast RS-a svakodnevno uvjerava građanstvo putem “svojih” medija kako ekonomska stabilnost entiteta nije ugrožena, najavljuju i rast BDP-a, nove investicije i nova zapošljavanja. Ipak, sastanak koji je prvi put unazad šest godina održao predsjednik RS-a Milorad Dodik s vodećim srpskim ekonomistima s obje strane Drine upozorava da je situacija daleko teža nego što to vlast SNSD-a pred listopadske lokalne izbore želi priznati. Malobrojna i neudružena oporba bezuspješno pokušava izglasati nepovjerenje vladi RS-a koja se, izdavajući vrijednosne papire, maksimalno zadužila za 100 milijuna KM, a potom još uzela 150 milijuna eura kredita za izgradnju prve dionice tridesetak kilometara autoceste Banja Luka-Doboj, od Doboja do Prnjavora. Ova prometnica, kao i autocesta Banja Luka-Bosanska Gradiška, neće moći sebe otplatiti ni za 88 godina, tvrdi oporba. Nekadašnji predsjednik RS-a i predsjednik Demokratske partije Dragan Čavić, jedan od najljućih Dodikovih protivnika, izjavio je da rješenje nije u izglasavanju nepovjerenja vladi, nego u smjeni kompletne vladajuće strukture, a prva takva prilika pruža se već u listopadu, na lokalnim izborima. Kriza na razini Federacije U ništa boljoj situaciji ne nalazi se ni Federcija BiH. Radnici iz živiničkog Konjuha, zavidovićke Krivaje i jablaničkog Granita pješice su dolazili na prosvjede u Sarajevo, tražeći plaće i posao. Istini za volju, u tom entitetu još se ne najavljuje smanjenje mirovina koje su u prosjeku za oko 100 KM više nego u srpskom entitetu. A i što bi se moglo smanjivati kad zajamčen iznos mirovine u FBiH iznosi 414 KM, oko 212 eura? Jedini izlaz vla- sti obiju entiteta i države vide u mjerama štednje, kako bi ponovo mogli aktivirati kreditne aranžmane s MMF-om i Svjetskom bankom. Međutim, ove financijske institucije te aranžmane uvjetuju zamrzavanjem svih primanja u administraciji, korisnicima proračunskih i socijalnih primanja. Rezultat tih štednji su štrajkovi administracije, prosvjetara... U više županija djeca ni kriva ni dužna nemaju nastavu, policija radi samo ono što minimalno po zakonu mora. Zdravstveni radnici, a i suci upozoravaju na neujednačen sustav financiranja, posebice u Federaciji BiH, u njenih 10 županija, u kojima broj sudaca u sudovima i plaće ovise o “bogatstvu” županija. Neki županijski sudovi nemaju sredstava kako bi platili rad sudskih vještaka i odvjetnika koji se angažiraju po službenoj dužnosti. Bosansko proljeće došlo je s kalendarskim proljećem. A što tek donosi ljeto? 23 www.privredni.hr Broj 3723, 16. travnja 2012. ( 550 mil € zajma od EIB-a uzeto prije 2 godine, bez državnog jamstva ( sa 89 na 200 mil € poskupjeli samo radovi na montaži TEŠ-a ALSTOM U ŠOŠTANJU *vijesti TEŠ ili kako uzeti državu za taoca Slovenska se javnost pita tko je to okrenuo pilu naopako pa je šesti blok TE Šoštanj već u početnim obrisima poskupio sa 588 milijuna eura na nevjerojatnih 1,3 milijarde eura Franjo Kiseljak [email protected] S uprotno općem uvjerenju da politika vlada gospodarstvom, gradnja šestog bloka termoelektrane u Šoštanju pruža sve više dokaza da se suživot politike i gospodarstva ipak događa nekim drugim redoslijedom. Odluke o trenutačno najvećem investicijskom pothvatu u Sve što je politika rekla o šestom bloku TE Šoštanj bilo je njegovo uvrštenje u prospekt budućih razvojnih projekata Sloveniji praktično je donijelo nekoliko dužnosnika iz Termoelektrane Šoštanj, vjerojatno uz znanje vodećih ljudi iz krovnog strujnog holdinga (HSE). U cijelom pothvatu politika je uvijek bila stjerana negdje u out. Tek kada je temeljna građevinska ploča predana monterima, dr- žava postaje odjednom itekako važna. Naime, od politike se zahtijeva da demokratski legitimira odluke koje nije donijela, te da pokroviteljski sanira posljedice financijskog pothvata koji je nabubrio s prvobitnih 588 milijuna eura na nevjerojatnih 1,3 milijarde eura, i to u fazi prvih obrisa buduće elektrane. Znajući da i Hrvatska sprema pothvate u energetici, vrijedi se nakratko posvetiti zavrzlamama u Šoštanju koje su duboko podijelile Sloveniju. Ne postoji tema o kojoj se unatrag godinu dana toliko raspredalo niti je bilo što drugo toliko zavadilo Slo- vence kao što su ih zavadili budući ugljeni kilovati iz TE Šoštanj. Za jednu stranu šesti blok TE Šoštanj zrcalo je slovenskog nacionalnog interesa, za drugu sudbonosni promašaj, preskup u izvedbi i krajnje nezgodan u eksploataciji, zbog ugljičnih ispušnih plinova za koje će se u budućnosti plaćati vraški skupe emisijske dozvole. Politika svršenog čina Nepobitna je činjenica da je projekt započela i vodila elektroenergetska vrhuška iz Saleške doline, na način da je cijelo vrijeme vlast maltretirala politikom svršenog čina. Ugovor o isporuci opreme potpisan je s francuskim Alstomom 16 mjeseci prije dobivanja okolišno-zaštitne suglasnosti. Prva rata (85 milijuna eura) plaćena je Alstomu u prosincu 2009. godine za radove na objektu koji će građevinsku dozvolu dobiti tek u ožujku 2011. Ugovor s EIB-om o 550 milijuna eura zajma potpisan je u travnju 2010. godine, i to bez državnog jamstva koje će tek ovih dana, dvije godine kasnije, nevoljko potpisati vlada Janeza Janše. Gradnja tornja za hlađenje ugovorena je s Rudisom ta- Francuzi jedini bez briga U cijeloj priči oko šestog bloka TE Šoštanj zbunjuje lakoća kojom francuski Alstom dobiva novac za isporučenu robu i usluge. Uplate na njegov račun stizale su uvijek prije nego što bi odgovarajuće odluke bile legitimirane unutar slovenskog pravnog reda. Zanimljiva je i činjenica da se u početni ugovor zaboravilo uvrstiti i cijenu montaže opreme. Krajem 2009. godine stidljivo se priznalo da će montiranje stajati dodatnih 89 milijuna eura. Međutim, potkraj prošlog mjeseca Alstom je ispostavio račun za montažu opreme u visini – 200 milijuna eura. U raspetljavanju montažnog misterija neslužbe- no se saznalo da je Alstom montažne radove povjerio podizvođačima. Važno je znati da Alstom na cijene podizvođača ima pravo dodati maržu za rizik i vlastitu maržu – sve zajedno u visini najmanje 25 posto. Jasno je da Alstom nije tražio najjeftinije podizvođače jer bi time sebi automatski skraćivao apsolutni iznos vlastite marže. Cijeli račun povrh toga nadograđen je s nekoliko dodatnih tehničkih stavaka, ali i bonusom za prijevremeno obavljenu montažu. Sve to Alstomu je omogućio osnovni ugovor o isporuci opreme što ga je sa slovenske strane potpisao Uroš Rotnik, bivši direktor TEŠ-a. kođer u maniri nedopuštenog pretjecanja. Janez Potočnik, europski komesar za okoliš, ovih se dana javno izjasnio da sebi ne može rastumačiti kako je bilo moguće potrošiti gotovo polovinu ukupne investicijske svote prije nego što je vlada odlučila o jamstvu i prije nego što se dokumentima dugoročne energetske strategije odgovorilo na ključne energetske dvojbe oko kojih se zavadila cijela Slovenija. Sve što je politika rekla o šestom bloku TE Šoštanj bilo je njegovo uvrštenje u prospekt budućih razvojnih projekata važnih za Sloveniju. Na taj popis vlada Janeza Janše u prethodnom mandatu stavila je 23 projekta, među njima i gradnju otoka u moru ispred Izole. Kako je bilo moguće da TEŠ i lobiji oko njega uzmu državu za taoca? Što je smućkalo neznanje, što zapaprila možebitna korupcija, a što u sustavu nije posloženo kako valja, pitanja su koja bi itekako trebala zanimati i energetske “njudilovce” u Hrvatskoj. Konsolidacija na kušnji Radikalne mjere štednje kojima vlada Janeza Janše pokušava konsolidirati slovenske javne financije imaju samo djelomičnu podršku javnosti. Anketa Dela, naime, pokazala je da većinu predloženih mjera podupire 25,7 posto ispitanika. Najžešći otpor mjerama i dalje pružaju sindikati. Iako je vlada zahtjev za sniženje plaća u javnom sektoru snizila sa 15 na 10 posto, ipak je već 20 sindikata skupilo dovoljno potpisa za dizanje štrajkaške pobune i protiv niže razine sniženja plaća. Neravnopravna borba s cijenama goriva Slovenska prijevoznička tvrtka Kobal Transporti od 2008. godine šalje svoje vozače na tečaj štedljive vožnje. Brzinu vožnje ograničili su na 85, odnosno na 80 kilometara za prikoličare. Od nedavno kupuju samo vozila s automatskim mjenjačima. Na sva vozila nadogradili su krovne spojlere. Svim tim mjerama Kobal Transport uspio je smanjiti trošak goriva za otprilike pet posto. Ovrha na groblju Agonija trećeg po veličini slovenskog građevinskog poduzeća, Primorja iz Ajdovščine, popraćena je dramatičnom neizvjesnošću u pogledu spremnosti banaka da sudjeluju u spašavanju tvrtke pred bankrotom. Oko svega toga ima i bizarnih događaja. Prošli petak ovrhovitelji su više sati tražili luksuzni mercedes šefa Primorja Dušana Črnigoja. Vozilo vrijedno između 130.000 i 170.000 eura bilo je skriveno na – mjesnom groblju. Iz skrovišta na groblju ovrhovitelji su digli uz mercedes i dva audija. 24 STIL *vijesti Izazovna turistička godina Ova će godina biti izazovna za turizam, a želja nam je ponoviti turističke rezultate iz 2011., s nešto boljim financijskim dostignućima. Predviđamo kako će prihod od turizma dosegnuti sedam milijardi eura, a u tome će Istra sudjelovati sa 30 posto, rekao je ministar turizma Veljko Ostojić proteklog tjedna u Poreču kada je obišao gradilište hotela Parentium. Pritom je izrazio zadovoljstvo obnovom tog porečkog hotela istaknuvši kako je riječ o najvećoj ovogodišnjoj turističkoj investiciji u Hrvatskoj, vrijednoj 22 milijuna eura. Ostojić je rekao i kako će se ove godine u turizam uložiti oko 1,5 milijardi kuna, od čega privatni sektor izdvaja nešto manje od 900 milijuna kuna. Palace slavi 105. rođendan Palace hotel Zagreb ove godine obilježava 105 godina rada. Taj hotel ima kategoriju četiri zvjezdice, a nedavno je postao nositelj još jedne službene kategorije prema klasifikaciji hotela u Hrvatskoj - hotel baština/heritage hotel. Time je postao prvi hotel u Hrvatskoj s dvije službene kategorije. Ponuda hotela Palace oplemenjena je baštinskim jelima staroga Zagreba, a osim toga 1. svibnja u sklopu tog hotela otvorit će se novi fitness i wellness centar. Praznici na Rabu Turistička zajednica grada Raba za proljetno-prvosvibanjske praznike organizira niz rekreativno-sportskih i turističkih događanja. Tako će se 25. travnja organizirati povijesno-geološka tura isprepletena legendama Biciklom po otoku, a 27. i 28. travnja Nautic passion - Rapski kaići (boat show male rapske brodogradnje). Uranak je naziv prvosvibanjskog druženja, a sve će završiti 9. svibnja obilježavanjem Dana grada Raba. Privredni vjesnik Broj 3723, 16. travnja 2012. “ Kada klijent jednom dođe u Hrvatsku, ipak se uvjeri u kvalitetu naše ponude i usluga. Iako djelomično improviziramo, gosti odlaze zadovoljni.” Slaven Reljić, tajnik Hrvatske udruge profesionalaca kongresnog turizma Kongresni turizam Poslovni turisti imaju veća očekivanja Kongresna i insentiv tržišta najviše nam zamjeraju što, prema njihovu mišljenju, ne dajemo dovoljnu vrijednost za novac, a ocijenjeni smo kao ne baš jeftina destinacija Sanja Plješa [email protected] H rvatski turizam posljednjih desetak godina pozicionirao se kao važna gospodarska djelatnost pa je prepoznat na međunarodnom tržištu. Pritom je kongresni turizam iznimno bitan segment turističke industrije jer omogućuje produljenje turističke sezone. Iako je Hrvatska atraktivna destinacija za organiziranje poslovnih skupova, s nizom prednosti, naša zemlja ipak još nije u potpunosti iskoristila svoje potencijale, rečeno je na nedavnom okruglom stolu na temu Kongresni turizam u Hrvatskoj: danas i sutra održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Istaknuto je i kako ne možemo konkurirati na svjetskom tržištu bez većih konferencijskih kapaciteta, tj. barem jednog pravog kongresnog centra. Kako nas vide drugi U sklopu okruglog stola predstavljeni su rezultati istraživanja provedenog među 200 stranih potencijalnih organizatora kongresa i insentiva (SWOT Manjak izravnih međunarodnih letova tijekom godine jedna je od naših najvećih slabosti analiza) o tome koje su prednosti i mane hrvatskog kongresnog turizma. “Kongresna i insentiv tržišta najviše nam zamjeraju što, prema njihovom mišljenju, ne dajemo dovoljnu vrijednost za novac, a ocijenjeni smo kao ne baš jeftina destinacija. Oni očekuju malo bolji pristup naših turističkih djelatnika, malo više entuzijazma i prilagođenost tom zahtjevnom tržištu budući da poslovni turist nije kao odmorišni gost. Naime, poslovni turisti imaju svoje zahtjeve, mnogo veća očekivanja i više standarde. Zato, moramo poraditi na standardima i postići izvrsnost u uslugama”, istaknuo je Slaven Reljić, tajnik Hrvatske udruge profesionalaca kongresnog turizma. Isto tako, nedovoljan broj cjelogodišnjih izravnih međunarodnih letova stavlja nas u nepovoljnu poziciju u odnosu na konkurenciju i predstavlja jednu od naših najvećih slabosti. Ipak nije sve tako crno, pa je Reljić naglasio kako nam je prednost to što smo do sada organizirali mnogo manjih skupova. “Kada klijent jednom dođe u Hrvatsku, ipak se uvjeri u kvalitetu naših usluga i ponude. Iako djelomično improviziramo, gosti odlaze zadovoljni sa željom za povratkom u našu zemlju”, rekao je Reljić. A kako se vidimo sami U sklopu okruglog stola prezentirani su i rezultati ankete koju je portal PoslovniTurizam.com proveo među domaćim dionicima kongresne industrije. Prema tim rezultatima vidljivo je kako se percepcija domaćih turističkih djelatnika o tome kakva je Hrvatska kao kongresno odredište u nekim elementima razlikuje od onoga kako nas doživljavaju stranci. “Razlika u razmišljanju vidljiva je kad je riječ o kvaliteti usluge. Dakle, to je područje gdje definitivno mi u kongresnoj industriji imamo dosta prostora za napredak. Dionici naše kongresne industrije, dakle hotelijeri, agencije, ali i svi ostali, zapravo misle da nudimo dovoljnu kvalitetu za cijenu koju naplaćujemo”, rekla je Daniela Kos, voditeljica projekta PoslovniTurizam. Pritom je napomenula kako će budućnost kongresnog turizma u Hrvatskoj biti onakva kakvu sami kreiramo. O nama samima zapravo ovisi što ćemo unaprijediti i kako ćemo se brendirati. Pritom prije svega treba donijeti strategiju kongresnog turizma u sklopu opće strategije turizma koja je u izradi. “Moramo znati tko smo i što želimo biti u budućnosti te koje je naše mjesto i uopće imidž na tom međunarodnom kongresnom tržištu. Bez suradnje i sinergije svih nas uključenih u kongresni turizam jednostavno nećemo moći napraviti taj korak više i iskoristiti sve ono što kongresna industrija pruža na svjetskoj razini”, zaključila je Daniela Kos. Od 28. travnja do 1. svibnja u Korčuli Izazov Marka Pola Sportsko-turistička manifestacija Izazov Marka Pola održat će se od 28. travnja do 1. svibnja u Korčuli. Manifestacija se sastoji od međunarodnog natjecanja u sprint triatlonu, koje će biti bodovano za Kup Hrvatske, i štafetnog amaterskog dijela natjecanja za sve željne avanture i dobre zabave. “Korčulanska utrka nije tipična utrka jer se natjecatelji utrkuju u nesvakidašnjem ambijentu, gradu spomeniku nul- te kategorije okruženom prekrasnom prirodom”, izjavio je Marin Koceić, vrhunski triatlonac i član TK-a Split. Organizator triatlona je Grad Korčula u suradnji s hotelom Lešić Dimitri Palace i TKom Split. Izazov Marka Pola financijski će podržati neprofitnu udrugu Korčulansko-pelješko srce, osnovanu s ciljem prikupljanja financijskih sredstava za kupnju di- jagnostičke opreme za kardiovaskularne bolesti, što manifestaciji daje i humanitarni kontekst. (J.V.) HRWWWATSKA 25 www.privredni.hr Broj 3723, 16. travnja 2012. ( 45. mjesto zauzela Hrvatska na ljestvici među 142 zemlje ( skok za 9 mjesta na globalnoj ljestvici u samo godinu dana ICT konkurentnost: Hrvatska na najboljoj poziciji ikad Korak naprijed na globalnoj ljestvici Hrvatska ima razmjerno dobru poziciju zbog razvijene ICT infrastrukture, visoke stope pismenosti te kvalitete obrazovanja. No, za dobar rezultat “zaslužna” je i nova metodologija izračuna Boris Odorčić [email protected] H rvatska je na globalnoj ljestvici ICT konkurentnosti, na kojoj se nalaze 142 zemlje, zauzela 45. mjesto. Tako je, nakon pada sa 46. pozicije u 2006. na 54. u 2011., ove godine Hrvatska rangirana na povijesno najbolje mjesto na toj ljestvici, ističe se u najnovijem istraživanju Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji koje je objavilo Nacionalno vijeće za konkurentnost. Hrvatska ima razmjerno dobru poziciju zbog prilično razvijene ICT infrastrukture, visoke stope pismenosti te kvalitete obrazovanja i uključenosti u sekundarnu edukaciju. Ivica Mudrinić, predsjednik NVK-a i predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma, ističe kako je Hrvatska ovogodišnjim rezultatima bolje rangirana od niza zemalja Europske unije. “Sa zado- voljstvom mogu istaknuti činjenicu da je ovaj rang ICT-a najviša pozicija Hrvatske na globalnoj ljestvici konkurentnosti. Primjenom ICT-a možemo osigurati prosperitet, no kako bismo dosegnuli tehnološki standard, moramo se usmjeriti na poticanje ulaganja u tehnologije, obrazovanje i inovacije kao ključnih uvjeta bržeg razvoja naše zemlje”, napominje Mudrinić. Druga metodologija Ove godine korištena je nova izmijenjena metodologija ocjene i izračuna spremnosti zemalja za korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija u smislu utjecaja na nacionalnu konkurentnost. Nova metodologija je preciznija i omogućava kvalitetnije mjerenje, ali nije moguća izravna usporedba rezultata i rangova s prethodnim razdobljem. Ivan Gabrić, predsjednik Uprave Combisa, kaže kako se ta izmijenjena metodologija ju metodoloških promjena kojima je korigirana njihova pozicija prema dolje. To je najvidljivije na primjeru Kine koja je prošlogodišnje 36. zamijenila 51. mjestom. Od zemalja Središnje Europe Slovenija (37. mjesto) i Češka (42. mjesto) bilježe pogoršanje pozicije, Poljska (49. mjesto) znatno i Slovačka (64. mjesto) manje poboljšanje. Osim Hrvatske i velikog poboljšasvakako mora uzeti u obzir jer, na žalost, otežava usporedbu kroz godine. “Međutim, bez obzira na to, lijepo je vidjeti kako smo se pomaknuli na 45. mjesto i da stojimo bolje od većine susjeda u regiji te od niza zemalja Europske unije. Smatram da je to, među ostalim, rezultat ulaganja u edukaciju i ICT vještine te njihova visokog pozicioniranja na tržištu rada i školstvu”, naglasio je Gabrić. Ono, pak, po čemu je Hrvatska najbolja, a to su razvijena ICT infrastruk- tura i dostupnost usluga, treba sagledati u relaciji s lošom pozicijom u poslovnom korištenju tehnologija. “Rezultat pokazuje da dok većina rado privatno koristi moderne tehnologije, to ne čini u poslovnom okruženju, što ostavlja veliki prostor za rast, razvoj i buduća ulaganja. Bilo da je tome tako zbog manjeg pritiska konkurencije ili nedovoljnog kapitala za investicije u ICT uslijed gospodarske krize, očekujem da ćemo vrlo brzo ipak morati napredovati, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru”, napomenuo je Gabrić. Kina izvan top 50 Vodeće zemlje svijeta po spremnosti za korištenje ICT-a su Švedska, Singapur i Finska. Značajniji pomak bilježi Nizozemska sa 11. na šestu poziciju, kao i Velika Britanija koja je ušla u top 10. SAD je pao na osmu poziciju te mu prijeti izlazak iz ovog najelitnijeg društva. Za azijske zemlje, osim Singapura, riječ je u znatnoj mjeri o bitnom utjeca- Vodeće zemlje svijeta po spremnosti za korištenje ICT-a su Švedska, Singapur i Finska nja Bosne i Hercegovine, zanimljivo je da, unatoč promjeni metode izračuna, zemlje Jugoistočne Europe ne bilježe znatne promjene pozicije. Inače, Studiju su izradili Svjetski gospodarski forum i međunarodna poslovna škola INSEAD. Zagreb Traffic Information aplikacija dostupna i za Android uređaje Uvid u stanje prometa u Zagrebu u realnom vremenu Prometne gužve svakodnevni su problem velikog grada kao što je Zagreb, a s tim se problemom svakodnevno borio i Viktor Savčukov. A onda je odlučio programirati aplikaciju za pametne telefone Zagreb Traffic Information, koja je već tri mjeseca dostupna u AppStoreu, a od nedavno se može “skinuti” i za Android operativne sustave. Nakon što aplikacija locira vozilo na karti, moguće je vidje- ti sve zagrebačke glavne prometnice u različitim bojama. Ako je prometni- Kod dvosmjerne prometnice može se pratiti kretanje vozila u oba smjera. Aplikaciju u Zagrebu već koristi oko 10.000 vozača; sljedeći na redu je Split ca obojena u crveno znači da je gužva, dok zelena znači da se vozila kreću prosječnom brzinom od 60 kilometara na sat. Za sada je određeno pet kategorija brzine kretanja vozila, a autor aplikacije razmišlja o uvođenju još nekoliko dodatnih kako bi se smanjila mogućnost pogreške. “Može se dogoditi da se vozilo kreće nekom brzinom koja je na rubu kategorija, pa se čini da je velika gužva, a zapravo nije. Može se dogoditi i da vozilo stane na semaforu, a aplikacija automatski očita smanjenje brzine i tako javi gužvu. Zbog toga se sustav ažurira svakih pola sata, a ako za neke prometnice nema dovoljno statistika one se automatski uklanjaju iz sustava. Ucrtane su samo glavne gradske prometnice, bez malih uličica u kojima se zapravo i stvara gužva”, kaže Savčukov kojega vesele pozitivni komentari korisnika kojih je već oko 10.000. Zagreb Traffic Information od sličnih se aplikacija razlikuje po načinu prikupljanja podataka. Dok ostale funkcioniraju preko prometnih nadzornih kamera ili dojava samih vozača, ova koristi tehnologiju SkyTrack sustava, sustava za satelitsko praćenje vozila u regiji. Sustav je integriran u više od 10.000 vozila u regiji i oko 1000 uglavnom dostavnih vozila u Zagrebu. Osim pozicije, brzine i smjera, uređaji mogu prikupljati i niz drugih informacija koje se pohranjuju u centrali. Savčukov priprema i novu verziju aplikacije te najavljuje mogućnost širenja na druge gradove, a prvi je na listi Split. (A.Š.) 26 PST! Privredni vjesnik Broj 3723, 16. travnja 2012. NOVE KNJIGE: Lekcije iz Rima – Stranci u Rimskom Carstvu i u Europskoj uniji KNJIGOMETAR Radikalizam Pripremila: Vesna Antonić Denis Derk Posljednja volja Vesne Parun V.B.Z. Za ovu knjigu autor kaže da je nastala “iz dva rukavca”. Prvi je proizašao iz želje pjesnikinje da s njim kao urednikom objavi antologiju nesretnih hrvatskih književnih sudbina, a drugi je potaknut njegovom potrebom da “skicira” zadnjih dvadesetak godina života i umjetničkog djelovanja Vesne Parun. Oko tih dviju jezgri okupio je intervjue (objavljene i neobjavljene), Vesnina zapažanja o starim hrvatskim piscima, ali i o sebi i svojim suvremenicima, vlastite tekstove o njezinim putovanjima, predstavljanjima knjiga... Matthew Pearl POSLJEDNJI DICKENS Algoritam Charles Dickens iznenada je preminuo ne dovršivši svoj posljednji roman, a njegov američki izdavač James Osgood, suvlasnik male prestižne izdavačke kuće, naći će se pred zidom. Upravo tada u Boston stiže posljednji, neobjavljeni, nastavak Dickensova romana, pa će Osgood delikatan zadatak preuzimanja papira o kojima mu ovisi budućnost povjeriti svojem najpouzdanijem zaposleniku. No Daniel se u ured više neće vratiti, njegovo tijelo završit će pod kotačima kočije, a rukopis će nestati... EDI MATIĆ GRIMALDA Naklada Ljevak Igor, nesvršeni student policijske akademije, i njegova djevojka Tena Lončar, koja nastoji postati spisateljica, odlaze na odmor u malo istarsko mjesto Grimaldu. Njihov boravak neće poremetiti ni vijest o nestanku Dijane Kralj, koja je boravila u istom hotelu. Tena i Igor u vijesti prepoznaju temu za Tenin budući roman. Igor se upušta u istragu uz podršku Davora, vlasnika oštarije. Laička “istraga” dovodi do Dijanina djeda, koji već 55 godina živi u SAD-u, do veze između starih i novih sukoba i nezaboravljenih dugova. DAVID TRUEBA ČETIRI PRIJATELJA Meandarmedia U ovom romanu iza razuzdanoga putovanja četvorice prijatelja u kasnim dvadesetima krije se ljubavna priča. Solo, u pokušaju da pobjegne od uspomene na Bárbaru, svoju veliku ljubav, kreće ususret ljetnim pustolovinama sa svojim najboljim prijateljima, no uspomene ga i dalje sustižu… Veličanje slobode, mladosti i vječne adolescencije na kraju ih podsjeti da svemu dođe kraj, da nakon smijeha dolaze frustracije. Ova knjiga upravo je to - gorko-slatka priča o završetku jedne životne epohe, jednoga doba. AMY TAN SPASITI RIBU OD UTAPANJA Profil Bibi Chen, pokroviteljica umjetnosti iz San Francisca, osmislila je “duhovno i osjetilno putovanje” glasovitom Burmanskom cestom za jedanaestero sretnih prijatelja. No nakon tajnovite smrti, Bibi sa svoje onostrane prečke promatra kako putnici s planiranog smjera skreću na stazu popločanu kulturalnim nesmotrenostima i plemenskim kletvama, budističkim iluzijama i romantičnim željama. Bibi je pronicljiva promatračica ljudske prirode – svjedokinja dobrih namjera i loših ishoda, očajnih duša i onih koji bi ih željeli spasiti. nikada nije donio ništa dobro Dobar dio stranaca u Europi nije naučio vrijednosti i norme nužne za bolju integraciju, a zemlje u kojima borave i dalje ne doživljava kao svoje N e budu li Europljani tolerantniji prema islamu, Europi bi se moglo dogoditi ono što se dogodilo Rimskom Carstvu u vrijeme kada nije priznavalo kršćanstvo, zaključak je eseja nizozemskog povjesničara Fika Meijera, koji je u Hrvatskoj pod nazivom Lekcije iz Rima – Stranci u Rimskom Carstvu i u Europskoj uniji, objavljen u nakladi TIM pressa. Autor, naime, podsjeća da kršćanstvo u Rimskom Carstvu na početku ne samo da nije bilo prihvaćeno, jer rimska je religija bila politeistična, nego je bilo i zabranjivano. Kako to obično biva kada se nešto zabranjuje, razvio se vjerski fanatizam, pa su kršćani, jednako kao i današnji radikalni islamisti, smatrali da ih smrt povezuje s Kristom/Alahom, tj. vodi ravno u raj. “Na taj je način broj mučenika stalno rastao, ne samo zbog stroge rimske politike progona, nego i zato što se podosta kršćanskih fanatika, u svojoj želji da steknu status mučenika, samo nudilo rimskim progoniteljima”, navodi autor. Kako se stvara radikalizam Meijer podsjeća kako je taj radikalizam, od početka 4. stoljeća pa do propasti Rimskog Carstva, kasnije doveo do strašnog nasilja nad nekršćanima, znanstvenicima, slobodnim misliocima i svime onime što je značilo napredak. U prvom di- jelu knjige podsjeća i kako je nastalo Rimsko Carstvo (neprekidnim ratovanjem i osvajanjem novih teritorija), kako se stabiliziralo i doživjelo procvat (nakon što je car August shvatio da mora dati određena prava i priznanja pokorenim narodima - smanjio je pore- I u starom Rimu bilo je važno, kao i danas, naučiti jezik i imati određena znanja za lakše funkcioniranje u zajednici ze, izgradio ceste, vodovode, kupališta, kazališta...) te kako je došlo do integracije golemog broja siromašnih došljaka u Rim koji je u relativno kratkom roku od grada u kojem je bilo oko 20.000 stanovnika, postao milijunski grad. Tome su pridonijele, među ostalim, gladijatorske predstave i utrke zaprega. U utrkama se gubila do tada vrlo stroga hijerarhi- ja, tj. podijeljenost između senatora, vitezova, slobodnih građana i robova. Naravno, te “sportske” aktivnosti nisu bile dovoljne za potpunu integraciju, nego je bilo važno, jednako kao i danas, naučiti jezik i imati određena znanja za lakše funkcioniranje u zajednici. Greška Europe Upravo je u ovom zadnjem Europa pogriješila jer je dozvolila situaciju u kojoj se veliki broj migranata uopće ne trudi naučiti jezik zemlje u kojoj boravi, kao ni norme i vrijednosti koje su potrebne za bolju integraciju. Primajući socijalnu pomoć i zatvoreni u svojim mikro zajednicama, podložni su utjecaju onih koji šire radikalni islam. To je naravno dovelo do brojnih, isto tako radikalnih stavova nekih ekstremno desnih političara koji smatraju da islamu nije mjesto u Europi. Autor podsjeća da radikalizam nikada nikome nije donio ništa dobro, te da je potrebno puno više tolerancije kako bi se problem uspješno riješio. Kao jedan od vidova integracije, po uzoru na Rimsko Carstvo, predlaže i sport. Ako se nešto ne promijeni u arapskom svijetu i ako se ne iskorijeni siromaštvo na afričkom kontinetu, te ako se ne spriječe brojni građanski ratovi – moglo bi doći do egzodusa biblijskih razmjera, tj. novog masovnog priljeva stranaca u Europu, upozorava autor. (J.F.) O autoru Fik Meijer, rođen 1942. godine, najpopularniji je nizozemski povjesničar. Dugogodišnji je profesor na amsterdamskom sveučilištu – Fakultetu humanističkih znanosti, Odsjeku za povijest starog vijeka. Autor je brojnih knjiga i članaka o antičkom dobu, a 2005. dobio je nagradu Oikos za izvrsnost u približavanju povijesti tog razdoblja široj čitalačkoj publici. 27 www.privredni.hr Broj 3723, 16. travnja 2012. PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE Na prodaju šume, pašnjaci, hostel... Odmaralište Hostel Krk s dvorištem i terasom te parkiralištem, ukupne površine 677 četvornih metara, Krk, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 3.951.785,20 kuna. Dražba se održava 18. travnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, stalna služba u Slavonskom Brodu, soba 77/III. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi pet posto utvrđene vrijednosti te se uplaćuje najkasnije do 18. travnja. Razgledavanje je moguće nakon dogovora sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj 091/2142 351. Stan, ukupne površine 42 četvorna metra, Frana Supila 24, Slavonski Brod, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 200.000 kuna. Dražba se održava 17. travnja u 8 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede bb, soba 37/I. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto. Kuća i dvorište, ukupne površine 466 četvornih metara, Gundulićeva 46, Davor, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 250.000 kuna. Dražba se održava 18. travnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Novoj Gradiški, Trg kralja Tomislava 6, soba 16. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto. Poslovni prostor, ukupne površine 314 četvornih metara, Nova Gradiška, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 544.852,80 kuna. Dražba se održava 19. travnja u 11 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, soba 91/II. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi pet posto procijenjene vrijednosti i uplaćuje se najkasnije do 17. travnja. Imovina stečajnog dužnika može se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/202 877. Oranice, ukupne površine 7812 četvornih metara, Požega, Požeško-slavonska županija, procijenjene vrijednosti 84.836,76 kuna. Dražba se održava 19. travnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Požegi, soba 9. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti te se uplaćuje na žiro-račun Suda 23900011300001376, s pozivom na broj 02 77309. Šuma i oranice, ukupne površine 2759 četvornih metara, Rovišće, Kraljevac, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 6800 kuna. Dražba se održava 20. travnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, soba 9. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Šuma, ukupne površine 11.070 četvornih metara, Cres, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 729.824,34 kune. Dražba se održava 23. travnja u 13 sati na Op- nih profesionalnih električnih alata pod brendom Sparky. Nude svoje proizvode. Kontakt: Kiril Dimitrov, kiril.dimitrov@ sparkygroup.com. Partnerstvo CNC strojevi ćinskom sudu u Malom Lošinju, soba 3/II. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti te se uplaćuje na žiro-račun Suda 23900011300001405, s pozivom na broj 3-144-11. Terra, Sumi, Ukrajina, www.terrapumps. com.ua. Tvrtka proizvođač pumpi, kompresora, rezervnih dijelova za pumpe tipa PE, SE, D, zrakopraznih pumpi... radi na zamjeni dijelova i detalja, obavlja remont električnih motora i njihovih rezervnih dijelova (koluta, radnih kotača, rotora, ležaja s unutarnjim promjerom od 50 do 750 mm). Tvrtka želi naći poslovnog partnera za isporuku opreme i rezervnih dijelova toplocentralama, tvrtkama metalne i kemijske industrije, šećeranama... Kontakt: terranasos2007@yandex. ru, +380 542 640432. Akumulatori Pašnjak, ukupne površine 48.508 četvornih metara, Pag, Zadarska županija, procijenjene vrijednosti 800.000 kuna. Dražba se održava 23. travnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 91/II. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene nekretnine i uplaćuje se najkasnije do 19. travnja. Detaljne informacije o nekretnini mogu se dobiti na telefon 01/ 4874 550. Poslovni prostor, ukupne površine 1641 četvorni metar, Banjavčićeva 22, Zagreb, procijenjene vrijednosti 13.861.504,80 kuna. Nekretnina će se prodavati po početnoj cijeni od 6,75 milijuna kuna i ispod te cijene ne može se prodati na ovom ročištu. Dražba se održava 23. travnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba 94/ II. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine i uplaćuje se najkasnije dva dana prije održavanja ročišta za dražbu. Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/855 370. Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr) Loxa, Zarki, Poljska, www.loxa.pl. Tvrtka proizvodi i nudi akumulatore za osobne automobile, kamione, autobuse i poljoprivredne strojeve kao i poluproizvode za proizvodnju akumulatora zainteresiranim tvrtkama i osobama u Hrvatskoj. Kontakt: Evgenia Shevergina, export@ loxa.pl, +48 34 3148298. Amortizeri Unsal Damper, Ankara, Turska, www. unsaldamper.com. Tvrtka je proizvođač amortizera i nudi svoje proizvode. Kontakt: [email protected], +90 312 3540013. Radilice SAGE Crankshaft, Konya, Turska, www. sagecrank.com. Tvrtka nudi različite vrste radilica od jedan do osam cilindara za dizel i benzinske motore. Kontakt: Murat Can, [email protected], Električni alati Sparky Trading, Sofija, Bugarska, www. sparkygroup.com. Tvrtka je europski proizvođač i distributer visokokvalitet- Stiens Werkzeugmaschinen, Oelde, Njemačka, www.stiens.de. Tvrtka nudi CNC strojeve. Kontakt: [email protected], +49 25 2283490. Strojevi Unitool Europe, Plzen, Češka, www.unitool. cz/stroje. Tvrtka nudi različite vrste strojeva (strojeve za bušenje, tokarilice...). Kontakt: Alena Bilkova, stroje@ unitool.cz, +420 377 444981. Prikolice i poluprikolice Mega, Nysa, Poljska, www. mega-nysa.pl. Tvrtka je proizvođač kamionskih poluprikolica s ceradom i prikolica za samoistovar. Prikolice se koriste u transportnoj, građevinskoj i poljoprivrednoj branši. Prodaju se u Njemačkoj, Češkoj, Rusiji, Hrvatskoj, Saudijskoj Arabiji... Imaju certifikat ISO 9001:2001. U proizvodnji se koriste materijali najviše kvalitete: aluminij otporan na trenje, švedski čelik Domex, rasvjeta Aspock, kočioni sustavi KnorrBremse, Haldex i Wabco, potporne noge Jost, Hyva hidraulika. Ponuda tvrtke: prodaja samoistovarnih prikolica i poluprikolica s ceradom; montaža hidraulike; usluge lakiranja; freziranje; izrada čeličnih konstrukcija; nadogradnje i kiperi; servis; popravci; remonti prikolica, poluprikolica, nadogradnji na vozilima, osovina SAF, BPW, Trailor, ROR, Pruehauf, SMB; montaža i popravci; pneumatika; elektrika; elektronika; ispitivanja i popravci pneumatskih sistema Wabco, Haldex, Knorr; popravak električnih instalacija; spaljivanje elemenata laserom. Tvrtka je zainteresirana za suradnju s distributerima i uvoznicima prikolica i poluprikolica u Hrvatskoj. Kontakt: Solvita Kalugina- Bulka, s.kalugina-bulka@mega-nysa. pl, +48 77 4494271, +48 503 199447. IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Zaštitna obuća Zračna luka Zagreb nabavlja zaštitnu obuću. Rok dostave ponuda je 14. svibnja. Dijagnostički zasloni Hrvatski zavod za telemedicinu nabavlja dijagnostičke zaslone. Rok dostave ponuda je 27. travnja. Tisak poštanskih maraka, dopisnica i popratnih filatelističkih materijala Hrvatska pošta nabavlja usluge tiska poštanskih maraka, dopisnica i dru- gih filatelističkih materijala. Rok dostave ponuda je 2. svibnja. snog riječnog sliva Save nabavlja pet putničkih vozila. Rok dostave ponuda je 7. svibnja. Neprobojne ograde Hrvatska lutrija nabavlja neprobojne pregrade. Rok dostave ponuda je 24. travnja. Protokolarni pokloni Skupština Crne Gore nabavlja razne protokolarne poklone. Rok dostave ponuda je 19. travnja. Regija Računala i računalna oprema Ustavni sud Crne Gore nabavlja računala i računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 23. travnja. Putnička vozila Agencija za vode obla- Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 [email protected] www.briefing-nadmetanja.hr 28 SVIJET FINANCIJA ( 35,4 mlrd kn *vijesti Gubitak DTR-a DTR je lani ostvario gubitak u iznosu od oko 5,8 milijuna kuna. Ukupni prihod u 2011. godini bio je nešto manji od devet milijuna kuna, dok su rashodi iznosili 14,8 milijuna kuna. Najveći trošak bio je onaj za bruto plaće, ističe se u revidiranom i nekonsolidiranom financijskom izvješću DTR-a objavljenom na stranicama Zagre- dug pravnih osoba iz sektora gospodarstva Nelikvidnost u veljači Poslovni subjekti duguju 42,77 Čak 21.806 pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi nema zaposlenih radnika i duguje 16,4 milijarde kuna, milijardi kuna P bačke burze. Planirani cilj za 2012. je osiguranje potpune zaposlenosti, koje će biti moguće ostvariti pronalaženjem novih kupaca, te daljnjim proširenjem ponude proizvoda. Veća neto dobit Ine Neto dobit Ina Grupe u 2011. iznosila je 1,8 milijardi kuna što je povećanje za 854 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu. Glavni razlog za poboljšanje neto dobiti je veća dobit iz osnovnih djelatnosti, zajedno s manjim financijskim gubitkom u odnosu na 2010. godinu. Zbog viših troškova kamata i tečajnih razlika tijekom godine, Ina Grupa je lani ostvarila 177 milijuna kuna manji financijski gubitak u odnosu na 2010. godinu, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Varteks uvećao poslovne prihode Varteks je 2011. godinu završio sa smanjenim gubitkom u odnosu na 2010. - za 36,4 milijuna kuna. Tvrtka je u 2011. poslovala s gubitkom od 60,3 milijuna kuna, dok je u 2010. on iznosio 96,7 milijuna kuna. Ukupan prihod u 2011. iznosio je 329,8 milijuna kuna što je povećanje od 4,8 posto u odnosu na prihode ostvarene u istom razdoblju 2010. Tvrtka je ostvarila 327,1 milijun kuna poslovnih prihoda što je za šest posto više u odnosu na 2010. Izvoz je dosegnuo vrijednost od 129,9 milijuna kuna što je povećanje za 6,2 posto. Privredni vjesnik Broj 3723, 16. travnja 2012. rema podacima Financijske agencije, ukupan dug poslovnih subjekata zadnjeg dana ovogodišnje veljače iznosio je 42,77 milijardi kuna. Kad je riječ o građanima, zbog neispunjenih osnova za plaćanje bilo je blokirano njih 218.780, dok im je dug dosegnuo 13,85 milijardi kuna. Od ukupno 72.588 blokiranih poslovnih subjekata, nešto više od polovine ili 52,3 posto su pravne osobe, a na njih otpada 83,2 posto iznosa nepodmirenih obveza. U odnosu na stanje potkraj siječnja, iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi, do 60 dana, smanjen je za 15,2 posto. U blokadi do 60 dana bilo je 2150 pravnih osoba, što je za 8,5 posto manje, dok je njihov dug manji za 206,6 milijuna kuna ili 16,3 posto. Broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi duljoj od 360 dana i iznos njihova duga, u odnosu na siječanj, nešto je veći - poslovnih subjekata za 0,4 posto, a iznos za jedan posto. Više od 75 posto poslovnih subjekata u dugotrajnoj je blokadi, dok iznos njihove blokade čini 81,3 posto iznosa ukupnoga duga. Kod poslovnih subjekata koji su u blokadi dulje od godinu dana, i dalje dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina - 36,5 posto. Najmanji je iznos prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje nelikvidnih pravnih osoba u trajanju od 31 do U veljači je bilo blokirano 218.780 građana čiji je dug dosegnuo 13,85 milijardi kuna 60 dana, koji iznosi 324,8 milijuna kuna, a najveći pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana, koji iznosi 28,4 milijarde kuna. Od 37.974 blokirane pravne osobe, njih 36.676 ili 96,6 posto odnosi se na pravne osobe iz sektora gospodarstva (trgovačka Blokirane PRAVNE OSOBE Trajanje blokade do 30 dana društva, banke, društva za osiguranje, leasing društva, zadruge, inozemni osnivači, investicijska društva, kreditne unije i zajedničke financijske institucije). Dominiraju dugotrajno blokirani Na pravne osobe iz sektora gospodarstva odnosi se 35,4 milijarde ili 99,3 posto nepodmirenog duga, dok na pravne osobe koje nisu svrstane u sektor gospodarstva (ustanove, neprofitne organizacije, lokalna samouprava i političke stranke) otpada 240,3 milijuna kuna što je 0,7 posto. Blokirane PRAVNE OSOBE u SEKTORU GOSPODARSTVA Iznosi u tisućama kuna Broj zaposIznos Broj lenih kod prijavljenih blokiranih Struktura blokiranih neizvršenih pravnih u% pravnih osnova za osoba osoba plaćanje 1.251 3,3 10.334 737.613 Trajanje blokade do 30 dana 899 2,3 3.570 324.785 845 2,3 3.465 320.567 61 – 180 dana 3.483 9,2 8.533 3.297.344 61 – 180 dana 3.322 9,1 8.362 3.291.431 181 – 360 dana 3.711 9,8 5.659 2.886.409 181 – 360 dana 3.569 9,7 5.589 2.871.692 31 – 60 dana 31 – 60 dana Iznosi u tisućama kuna Broj zaposIznos Broj lenih kod prijavljenih blokiranih Struktura blokiranih neizvršenih pravnih u% pravnih osnova za osoba osoba plaćanje 1.175 3,2 6.950 730.775 više od 360 dana 28.630 75,4 18.407 28.351.448 više od 360 dana 27.765 75,7 18.206 28.142.873 UKUPNO 37.974 100,0 46.503 35.597.599 UKUPNO 36.676 100,0 42.572 35.357.338 Hrvatska narodna banka Krediti dosegnuli 292,5 mili Rastu kredita na godišnjoj razini od 6,9 posto najviše su pridonijeli krediti poduzećima, koji su potkraj P rema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti banaka potkraj veljače iznosili su 292,5 milijardi kuna. Tako su, u odnosu na kraj protekle godine, ukupni krediti porasli za 3,1 milijardu kuna ili 1,1 posto, a na godišnjoj razini za 18,8 milijardi kuna ili 6,9 posto, pri čemu godišnja stopa rasta ne odstupa od stopa ostvarenih tijekom prošle godine. Krediti stanovništvu dosegnuli su iznos od 128,8 milijardi kuna Rastu kredita na godišnjoj razini najviše su pridonijeli krediti poduzećima, koji su na kraju ovogodišnje veljače iznosili 119,7 milijardi kuna, što je pak 10,3 milijarde kuna ili 9,4 posto više nego potkraj prošlogodišnje veljače. Krediti stanovništvu, koji su u veljači zabilježili blagi pad u odnosu na siječanj, na godišnjoj su razini porasli za 2,5 milijardi kuna ili dva posto, dosegnuvši iznos od 128,8 milijardi kuna. Pri tome stambeni krediti imaju udio od 46,5 posto, što znači da su dosegnuli gotovo 60 milijardi kuna, što je godišnji rast od 2,6 milijardi kuna ili 4,5 posto. Međutim, u valutnoj strukturi kredita stanovništvu polovina kredita je vezana za euro, a četvrtina uz švicarski franak, pa je godišnji rast u kunama izraženog iznosa kredita dijelom i rezultat slabljenja kune za 2,2 posto u odnosu na euro te 8,6 posto u odnosu na švicarski franak na godišnjoj razini. Rastu i krediti državi Krediti državi su u veljači porasli za milijardu kuna te dosegnuli 39,1 milijar- 29 www.privredni.hr Broj 3723, 16. travnja 2012. ( 6,4 mlrd kn dug fizičkih osoba blokiranih više od 360 dana ( 1841. godine osnovan Sberbank Ruski vlasnik Volksbank Hrvatske milijardi kuna dok dug 15.254 fizičke osobe također bez zaposlenih iznosi 3,5 Najmanji je iznos prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje nelikvidnih fizičkih osoba u trajanju do 30 dana i iznosi 49,9 milijuna kuna. Kao i kod pravnih, najviše duguju fizičke osobe koje su u neprekidnoj blokadi više od 360 dana - 6,4 milijarde kuna. Promatra li se insolventnost prema trajanju blokade i vrsti poslovnih subjekata, pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost, razvidno je da dominiraju pravne i fizičke osobe u dugotrajnoj blokadi, onoj Blokirane FIZIČKE OSOBE Trajanje blokade do 30 dana Izvor: FINA 31 – 60 dana Iznosi u tisućama kuna Broj zaposIznos Broj lenih kod prijavljenih blokiranih Struktura blokiranih neizvršenih pravnih u% pravnih osnova za osoba osoba plaćanje 1.243 3,6 1.788 49.900 801 2,3 943 61.204 61 – 180 dana 3.177 9,2 2.856 213.054 181 – 360 dana 3.482 10,1 2.937 426.386 više od 360 dana 25.911 74,8 15.802 6.422.961 UKUPNO 34.614 100,0 24.326 7.173.505 u trajanju 360 i više dana. Blokiranih dulje od jedne godine je 75,4 posto pravnih osoba, dok je udjel fizičkih osoba u dugotrajnoj blokadi nešto manji, njih je 74,8 posto od ukupnoga broja blokiranih fizičkih osoba. Veliki dio pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi, njih 21.806 ili 76,2 posto, nema zaposlenih radnika. Njihov ukupan dug iznosi 16,4 milijarde kuna. Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 58,9 posto ili 15.254 su fizičke osobe bez zaposlenih koje ukupno duguju 3,5 milijardi kuna. U odnosu na siječanj, broj insolventnih pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi povećan je za 0,5 posto, a broj fizičkih osoba za 0,3 posto. Kod pravnih, kao i kod fizičkih osoba, evidentiran je i blagi rast iznosa njihovih prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje više od 360 dana, pravnih za 0,7, a fizičkih za 2,6 posto. (V.A.) ijardi kuna veljače iznosili 119,7 milijardi kuna du kuna što je u odnosu na lanjsku veljaču rast od 10,4 posto. Krediti državi su u prva dva ovogodišnja mjeseca porasli za 2,4 milijarde kuna te su najviše pridonijeli rastu ukupnih kredita. Analitičari RBA u ovoj godini očekuju zadržavanje razmjerno niskih godišnjih stopa ra- sta kredita. Naime, kako objašnjavaju, na potražnju stanovništva za kreditima nepovoljno utječe razmjerno visoka prosječna zaduženost i stagnacija realnih dohodaka. Potražnja za kreditima će i dalje vjerojatno postojati kod velikih poduzeća, dok će potražnja države za kreditima ovisiti o mogućnostima financiranja, kako na domaćem tako i na inozemnim tržištima kapitala. (V.A.) Novi zalogaj su veliki klijenti Sberbank je najveći “igrač” u segmentu depozitnog poslovanja i najveći pojedinačni kreditor ruskog gospodarstva Boris Odorčić [email protected] N ajveća ruska banka Sberbank, koja je u veljači preuzela grupaciju Volksbank International (VBI), kojoj pripada i Volksbank Hrvatska, trenutačno ne planira nova ulaganja u Hrvatsku. Sergej Gorkov, zamjenik predsjednika Uprave Sberbanka, izjavio je prošli tjedan kako se ponajprije planira izraditi strategija za hrvatsko, kao i sva ostala tržišta na kojima su prisutni. “Pažljivo promatramo Poljsku i Tursku koje se ubrzano razvijaju. Međutim, najvažnije je odrediti pravac odnosno stategiju u svakoj zemlji, krenuti u razvoj pa tek onda razmišljati o akvizicijama. Ukoliko se ide obratnim putem, to nije dobro za poslovanje”, naglasio je Gorkov. Andrea KovacsWöhry, predsjednica Uprave Volksbanka Hrvatska, kazala je kako se uz novog, jakog vlasnika može zakoračiti u neke druge poslovne segmente. “I dalje ćemo zadrža- ti čvrstu poziciju poslovanja s građanima te malim i srednjim poduzetnicima. K tomu, želimo ući na tržište velikih korporativnih klijenata”, napomenula je ona. Friedhelm Boscher, predsjednik Uprave banke Volksbank International AG, dodao je kako vjeruje u regiju unatoč tomu što se nalazi u krizi. Među temeljnim odrednicama za- Najveća ruska banka trenutačno ne planira nova ulaganja u Hrvatsku jedničke strategije u regiji Srednje i Istočne Europe istaknuo je zadržavanje profila univerzalne banke. Zatim, usmjeravanje na daljnji rast te povećanje bilančne sume i profitabilnosti, uz aktivno upravljanje kreditnim i tržišnim, kao i rizicima likvidnosti. Trgovina i izvozne aktivnosti Sberbank je najveća banka u Ruskoj federaciji i Zajednici Neovisnih Država (ZND) s aktivom i udjelom u kapitalu koji prelaze četvrtinu ukupnog ruskog bankarskog sustava. Osnovana je 1841. godine i danas je moderna banka koja svojim klijentima iz svih segmenata nudi sveobuhvatnu paletu bankarskih proizvoda. Sberbank je najveći “igrač” u segmentu depozitnog poslovanja i najveći pojedinačni kreditor ruskog gospodarstva. Prikupljanje privatnih sredstava i njihovo čuvanje predstavlja osnovicu poslovanja. Gotovo polovina svih depozita fizičkih osoba koji se drže u ruskim bankama čuva se u Sberbanku. Kreditni portfelj banke uključuje gotovo trećinu svih kreditnih plasmana odobrenih u zemlji. Sberbank kontinuirano razvija financiranje trgovine i izvoznih aktivnosti. Očekuje se da će banka do 2014. godine povećati udjel u neto dobiti koji je ostvaren izvan granica Ruske federacije na pet posto. Inače, detaljnije strategije za pojedine države, pa tako i Hrvatsku, kao i segmente poslovanja u njima, bit će objavljene do srpnja 2012. godine. 30 SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik Broj 3723, 16. travnja 2012. Tržište novca Zagreb Smanjena stopa obvezne pričuve banaka Jelena Drinković Kretanje na Tržištu novca Zagreb I za nas je zanimljiv tjedan budući da je u prošlu srijedu zapo‑ čelo novo razdoblje odr‑ žavanja obvezne priču‑ ve, te je na Tržištu novca Zagreb promijenjen od‑ nos ponude i potražnje. Unatoč tome, zbog dobre likvidnosti sustava, ka‑ matna stopa zabilježila je samo blagi porast. Potvr‑ da dobroj likvidnosti de‑ pozitnih institucija je i podatak da se na samom početku novog razdoblja održavanja viškovi sred‑ stava na kraju dana depo‑ niraju u središnju banku po kamatnoj stopi od 0,25 posto. u mil. kn Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Potražnja Ponuda Promet 300 9.4.’12. - 13.4.’12. 2.4.’12. - 6.4.’12. u% 3 250 200 2 150 100 1 50 0 9.4.2012. 10.4.2012. 11.4.2012. Rast potražnje za krat‑ koročnim pozajmica‑ ma nije izazvao značaj‑ niju promjenu kamatne stope što potvrđuju poda‑ ci o prosječnoj dnevnoj kamatnoj stopi koja je u ovome razdoblju iznosi‑ la 1,05 posto, dok je pro‑ sječna prekonoćna sto‑ 12.4.2012. 0 13.4.2012. pa iznosila 0,48 posto. Savjet Hrvatske na‑ rodne banke u prošlu je srijedu donio odluku o smanjenju stope obvezne pričuve banaka sa 15 po‑ sto na 13,5 posto. Time se bankama oslobađa oko 4,1 milijarda kuna u kunskom i nešto više od ponedjeljak utorak 110 milijuna eura u de‑ viznom dijelu pričuve. Iz središnje banke priopćili su da je odlu‑ ka donijeta pod pretpo‑ stavkom da će poslovne banke u suradnji s Hr‑ vatskom bankom za ob‑ novu i razvitak usmjeri‑ ti oslobođenih oko četiri srijeda četvrtak petak milijarde kuna, s još to‑ liko sredstava iz drugih svojih izvora, u poticanje gospodarskog oporavka. Kao i svaka druga odlu‑ ka u području monetar‑ ne politike, i ova je imala snažan utjecaj na kretanje pokazatelja na novčanom tržištu. Iako će sredstva ostati u središnjoj banci, odnos ponude i potražnje je opušteniji kao i ambi‑ jent trgovanja sudionika jer se radi o dodatnoj li‑ kvidnosti. Prošli tjedan Mini‑ starstvo financija nije održalo aukciju trezor‑ skih zapisa. Međutim, za 17. travnja najavljena je aukcija za 150 miliju‑ na kunskih trezorskih za‑ pisa i za 15 milijuna tre‑ zorskih zapisa izraženim u eurima. Dobra likvid‑ nost sustava i niska ka‑ matna stopa zasigurno će pridonijeti daljnjem padu prinosa na trezorske zapi‑ se, odnosno još povoljni‑ jem zaduživanju držav‑ nog proračuna. Hrvatsko devizno tržište Mirovinski fondovi Kuna oslabjela prema euru Pad vrijednosti Mirexa Tečaj kune na tjednoj ra‑ zini oslabio je u odnosu na euro i švicarski franak, a ojačao u odnosu na ame‑ valuta EUR Srednji tečaj za devize AUD australski dolar 5,903129 CAD kanadski dolar 5,711395 JPY japanski jen (100) 7,021196 CHF švicarski franak 6,220544 GBP britanska funta 9,053133 USD američki dolar 5,681868 EUR euro 7,473361 7.49 USD jednost hrvatske valute ojačala je za 0,56 posto u odnosu na dolar. 5.73 CHF 6.24 7.48 5.72 6.23 7.47 5.71 6.22 7.46 5.70 6.21 7.45 5.69 6.20 7.44 11.4. 12.4. 13.4. 5.68 10.4. 11.4. 12.4. 13.4. 10.4. 11.4. 12.4. 13.4. Većina indeksa u plusu Zbog usporavanja rasta dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, američ‑ kog i kineskog, na svjet‑ skim burzama prošloga tjedna trgovalo se opre‑ zno. Optimizam se na burze još uvijek ne vra‑ ća zbog straha ulagača od mogućeg širenja duž‑ ničke krize u eurozoni. Ipak, krajem prošloga 5800 13000 FTSE 100 12940 tjedna većini promatra‑ nih burzovnih indeksa uvećana je vrijednost. Tako je od prošloga utor‑ ka (u ponedjeljak bur‑ za nije radila zbog blag‑ 3100 Dow Jones 3060 5680 12880 3020 5620 12820 2980 5560 12760 2940 5500 12700 2900 10.4. 3300 3280 11.4. 12.4. 13.4. 9.4. 6800 CAC40 6740 10.4. 11.4. 12.4. 13.4. DAX 9610 6680 9570 3240 6620 9530 3220 6560 9490 3200 6500 11.4. 12.4. 13.4. NASDAQ 9.4. 9650 3260 10.4. MIREX - mjesečni MIREX - tjedni 164 164 163 163 162 162 161 161 160 160 10.4. 11.4. 12.4. 13.4. 11.4. 12.4. 13.4. NIKKEI 225 9450 10.4. 11.4. 12.4. 13.4. 9.4. 10.4. 22.3. 2.4. 12.4. 9.4. 10.4. 11.4. 12.4. 6.19 Međunarodno tržište kapitala 5740 Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex prošlog je petka dosegnula razinu od 161,8324 boda. Uspoređujući tu vrijednost s pretprošlim tjednom primjećuje se pad od 0,1 posto. 12.3. primjena od 14. travnja 2012. 10.4. Izvor: HNB lutu euro oslabje‑ la 0,03 posto te u odnosu na švicar‑ ski franak 0,12 posto. Vri‑ rički dolar. Prema tečajni‑ ci Hrvatske narodne ban‑ ke, kuna je u odnosu na jedinstvenu europsku va‑ dana) do petka vrijednost indeksa Londonske bur‑ ze FTSE uvećana za 1,5 posto. U istome razdo‑ blju narasla je vrijednost indeksa Pariške burze CAC40 za 0,7 posto, kao i frankfurtskom DAX‑u za 1,6 posto. K tome, od prošloga ponedjeljka do petka indeks Tokijske burze Nikkei uvećan je za nešto manje od jedan po‑ sto. S druge pak strane, vri‑ jednost američkog Dow Jonesa od prošlog pone‑ djeljka do petka bila je umanjena za 0,09 posto, kao i tehnološkog indek‑ sa Nasdaq za 0,4 posto. VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 12.4.2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 166,1694 164,9172 152,3531 159,8987 161,8324 173,6095 201,0964 119,5555 136,6934 140,0148 152,8262 105,3315 190,2864 185,5010 199,2416 144,2596 122,4734 104,7769 164,6408 109,3699 120,6675 170,8942 151,3608 124,0694 106,9844 138,4277 (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova. 31 www.privredni.hr Broj 3723, 16. travnja 2012. BURZA UKUPAN TJEDNI PROMET: 231,968 milijuna kuna Petrokemija je dobitnik i gubitnik Marko Repecki www.hrportfolio.hr U skraćenom radnom tjednu od četiri dana trgovanja, redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 62,845 milijuna Top 10 po prometu Petrokemija d.d. Hrvatske telekomunikacije d.d. Valamar Adria Holding d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Dalekovod d.d. AD Plastik d.d. Belje d.d. Đuro Đaković Holding d.d. Ingra d.d. kuna što je pad od 46,22 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 0,28 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.837,99 bodova. Crobex10 tjedan je završio na 1.008,99 bodo- tjedna promjena -13,22% 0,00% -4,68% +6,15% +2,38% -6,92% -1,52% +0,32% -4,23% +2,38% zadnja cijena 294,88 218,00 103,90 1.245,00 215,00 134,97 123,00 87,28 81,45 7,73 promet 16.813.662,98 12.391.880,07 4.115.229,13 3.315.647,16 2.238.298,25 1.649.717,83 1.521.218,97 1.469.861,76 1.458.866,59 1.311.321,39 TJEDNI DIONIČKI PROMET: 62.845.387,39 kn va što predstavlja porast od 1,84 posto. Najviše se trgovalo dionicom Petrokemije kojom je ostvareno 16,813 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 294,88 kuna što je pad od 13,22 posto. Sto10 dionica s najvećim rastom cijene Hoteli Maestral d.d. Agromeđimurje d.d. Dioki d.d. HG Spot d.d. Magma d.d. Centar banka d.d. ZIF Breza d.d. Hoteli Baška voda d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Kutjevo d.d. ga je ova dionica ujedno i najveći gubitnik, ako se uzme u obzir 10 najtrgovanijih izdanja. Najveći porast imala je dionica Ericssona NT koja je trgovanje završila na 1245 tjedna promjena +52,21% +22,79% +19,02% +12,99% +12,00% +11,13% +10,68% +10,00% +9,62% +8,73% zadnja cijena 140,00 699,95 36,30 4,00 0,84 200,03 12,95 110,00 399,00 16,32 promet 94.855,04 4.899,65 1.031.161,91 1.000,00 14.259,28 137.247,25 6.477,00 110,00 1.197,00 86.055,76 INVESTICIJSKI FONDOVI oničkih fondova, već drugi tjedan uzastopno imao je fond NFD Aureus US Algorithm kojem je vrijednost pala za 3,25 posto, a slijedi ga NFD Aureus BRIC s padom od 2,06 posto. Kod mješovitih fondova najveći porast imao je fond ICF Balanced kojem je vrijednost porasla za 2,07 posto, a iza njega je Raiffeisen Prestige s porastom od 0,43 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova imao je fond OTP uravnoteženi koji je pao za 1,28 posto, a iza njega je Agram Trust s padom od 1,11 posto. Kod obvezničkih fondova najveći porast imali su ZB bond (0,29 po- sto) i Erste Bond (0,17 posto). Jedini s negativnom promjenom u ovoj grupi je Raiffeisen Bonds kojem je vrijednost smanjena za 0,02 posto, dok je PBZ Bond fond tjedan završio bez promjene. Kod novčanih fondova najuspješniji je bio ST Cash s porastom od 0,09 posto. (M.R.) OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond) Valuta 6. - 12. travnja 2012. godine Vrijednost udjela *Tjedna promjena [%] POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART Naziv(fond) Vrijednost udjela *Tjedna promjena [%] € € kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn € 109,9500 131,2200 97,8869 10,1029 133,8900 131,5676 117,8909 89,5828 94,5153 8,0569 76,0749 4,8121 62,0168 9,6959 116,3293 107,1900 -0,31 0,16 0,15 -0,54 -0,26 -0,42 2,07 -0,11 -1,28 -0,51 0,27 0,05 -1,11 -0,55 -0,23 0,43 € € € € € kn € € 166,7100 11,6432 178,0200 134,1001 132,2900 169,9057 129,0424 113,3505 0,29 0,07 -0,02 0,00 0,17 0,07 0,01 0,12 kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn 136,6155 168,5104 143,9363 130,3094 150,2600 143,3200 143,5019 141,3185 126,7657 136,6960 126,7030 120,2457 11,1402 112,6193 81,9030 109,6200 102,6028 101,6800 101,3282 1230,5612 0,07 0,08 0,06 0,07 0,06 0,06 0,04 0,09 0,02 0,06 0,07 0,06 0,08 0,07 -0,07 0,06 0,07 0,05 0,08 0,06 Valuta MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 94,4007 -0,57 kn kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € € 13,2605 29,8813 8,3833 107,3500 105,6000 129,7800 65,0001 11,2920 129,2049 48,5500 68,7148 83,7484 75,0600 89,1777 90,4000 41,2126 44,8243 33,4309 23,3816 65,4480 46,5603 61,8102 69,7364 95,1453 12,5512 26,9000 6,3880 36,9741 85,4212 44,6975 475,2067 75,9385 80,9200 124,1598 91,4987 9,8321 97,6922 85,8251 91,6991 9,4373 93,6800 85,3408 101,7400 106,1163 1,59 -0,08 -0,80 -0,72 -0,19 -0,04 -1,41 -0,78 -0,70 -0,72 -0,26 -1,16 -0,94 -0,90 -0,22 0,03 0,73 -1,88 -2,06 -0,80 -0,45 -1,02 0,08 0,08 -0,49 -1,36 -0,69 -0,69 -0,44 -0,06 -0,69 -0,85 -0,04 -3,25 0,20 -0,62 -0,23 -1,35 1,70 -1,06 -0,27 2,14 0,03 0,08 DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity zadnja vrijednost 1.837,9900 1.008,9900 94,4018 107,0038 kuna, što je porast od 6,15 posto, a njome je trgovano u vrijednosti od 3,315 milijuna kuna. Svih 10 naj10 dionica s najvećim padom cijene Jadrankamen d.d. Zagrebačko elektroteh. poduzeće d.d. Varteks d.d. Jadransko osiguranje d.d. Jadranska banka d.d. Petrokemija d.d. Valamar grupa d.d. Dukat mliječna industrija d.d. Maistra d.d. Validus d.d. tjedna promjena -0,28% +1,84% -0,03% +0,06% trgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a četiri su zabilježile porast cijene. tjedna promjena -33,33% -19,99% -16,36% -13,79% -13,75% -13,22% -12,17% -11,76% -9,46% -8,50% zadnja cijena 20,00 100,01 17,90 2.750,00 1.550,00 294,88 70,00 600,00 47,10 4,20 promet 900,00 5.000,50 276.314,74 259.224,76 77.500,00 16.813.662,98 153.732,12 3.600,00 19.877,46 1.268,40 *vijesti Pola u plusu, pola u minusu Proteklog je tjedna došlo do pada broja fondova s pozitivnim rezultatima. Tako je 41 fond, od ukupno 89, ostvario porast vrijednosti udjela. Vrh ljestvice kod dioničkih fondova zauzimaju Ilirika Gold (2,14 posto) i VB Crobex10 (1,70 posto). Najveći pad kod di- index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash Global Finance: Zagrebačka banka najbolja u Hrvatskoj Financijski mjesečnik Global Finance u okviru izbora Best Emerging Market Banks 2012 objavio je listu najboljih banaka u Srednjoj i Istočnoj Europi. Prema toj listi na kojoj se nalaze banke iz 22 zemlje, Zagrebačka banka je proglašena najboljom bankom u Hrvatskoj. Kriteriji za odabir banaka uključivali su, među ostalim, porast imovine, profitabilnost, dugoročne strateške odnose s klijentima, kvalitetu korisničkih servisa, konkurentnost cijena i inovativnost proizvoda. Manje boca i staklenki Vetropack Straža, tvornica stakla iz Huma na Sutli, u 2011. godini ostvarila je ukupni prihod od 711,3 milijuna kuna te neto dobit od 76 milijuna kuna. K tomu, tvrtka je u 2011. prodala 920,3 milijuna boca i staklenki, što je za 2,2 posto manje nego u 2010. godini, od čega je gotovo 70 posto plasirala na izvozna tržišta. Vetropack Straža je jedini proizvođač staklene ambalaže u Hrvatskoj. Utemeljena je 1860. kao mala šumska staklana u kojoj su se proizvodile boce za punionicu mineralne vode u obližnjoj Rogaškoj Slatini. Od 1996. je u vlasništvu švicarskog Vetropacka, koji uz ovu ima još tvornice stakla u Švicarskoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj i Ukrajini. Dioki otpustio dionice Dioki je od 5. do 12. travnja u postupku izvansudskog namirenja zalogom osigurane tražbine, sukladno nalogu založnog vjerovnika Raiffeisenbank Austria za naplatu čijih potraživanja su predmetne dionice bile založene, otpustio 6000 dionica, što čini 0,1484 ukupnog temeljnog kapitala Diokija. Nakon ovog otpuštanja Dioki ima 223.682 vlastite dionice koje čine 5,5339 posto temeljnog kapitala toga društva, objavila je Zagrebačka burza. Veći prihodi Hidroelektre niskogradnje Sukladno revidiranim financijskim izvješćima, u 2011. neto dobit Hidroelektre niskogradnje iznosila je 998.522 kune što je za 57 posto niže od one ostvarene u 2010., objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Ukupni prihodi iznosili su nešto više od 657 milijuna kuna i bili su 10 posto veći nego u istom razdoblju prethodne godine. Kratkoročne obveze na dan 31. prosinca 2011. iznosile su gotovo 313 milijuna kuna, od čega se 206 milijuna kuna odnosilo na kratkoročne obveze prema dobavljačima, a 36 milijuna kuna na obveze za primljene predujmove od investitora.
© Copyright 2024 Paperzz
