close

Enter

Log in using OpenID

1 Uuvod u fondove_ESF-ERDF-KF

embedDownload
“Vijeće za trţište rada Karlovačke
ţupanije – radovi u tijeku!”
Grant shema – LEDI
IPA IV.
siječanj 2014.
Una Kociper
Edukacija o Strukturnim fondovima
(ESF, ERDF) i Kohezijskom fondu
- Uvodno o fondovima -
UVOD
Predstavljanje predavačice
Predstavljanje sudionika
Predstavljanje programa
Što je projekt?
Projekt je privremeni ili izvanredni posao koji rezultira
jedinstvenim rezultatom, produktom ili uslugom.
A project is a problem scheduled for solution.
Projekt je niz aktivnosti čiji je cilj ostvarenje jasno određenih
ciljeva unutar određenog vremenskog roka i s određenim
proračunom (Europska Komisija, PCM Guidelines, ožujak
2004).
Karakteristike projekta
 Definirani datum početka i kraja
 Definirani obuhvat, konačan proračun,
specifični krajnji rezultat (tzv. deliverables) te
pridruţene resurse
 Jedinstveni rezultat
 Nije rutinski posao /potpora /odrţavanje
/operacije
Primjeri projekata
Primjeri projekata u privatnom poduzeću
- Razvoj novih poslovnih strategija
-Promjena pristupa klijentima/kupcima ili
tržištu
- Prijelaz na nove tehnologija i njihova
implementacija
- Razvoj novog proizvoda i njegova
prezentacija kupcima itd.
Primjeri projekata u javnom sektoru
- Reforma zdravstva
-Izgradnja mosta na Pelješcu
- Razvoj i provedba novih metoda rada s
poslodavcima u HZZ-u
Što su EU fondovi?





Sredstva poreznih obveznika graĎana EU
Dio zajedničkog proračuna EU
Namjenski programi-različiti sektori
Razvoj zemalja članica, zemalja kandidatkinja i trećih zemalja
Fondovi ne sluţe privatnom, već javnom interesu
U čemu se ogleda javni interes ulaganja u:
- Novu poduzetničku zonu?
- Smanjenje nezaposlenosti?
- Izgradnju Pelješkog mosta?
- Nabavku novih strojeva tvrtke koja se bavi proizvodnjom
sportske opreme?
STRUKTURA FONDOVA
STRUKTURNI FONDOVI
KOHEZIJSKI FOND
FOND ZA
REGIONALNI
RAZVOJ
RIBARSKI
FOND
7
SOCIJALNI FOND
FOND ZA
POLJOPRIVREDU
I RURALNI
RAZVOJ
Kako su strukturirani fondovi?
Fondovi uvijek slijede odreĎene
„politike” EU (eng. policy)
 politika zajedničkog tržišta
zajednička poljoprivredna politika
 zajednička ribarska politika
 zapošljavanje i socijalna pitanja
 obrazovanje, izobrazba i mladi
prometna politika (transport)
zaštita potrošača
 regionalna politika ...
EUROPSKI SOCIJALNI
FOND
Regionalna/kohezijska politika EU
– zašto?
 Smanjenje regionalnih nejednakosti
• stupanj infrastrukturne opremljenosti
• stopa nezaposlenosti
• kapacitet zapošljivosti – nedostatak vještina potrebnih
na trţištu rada
• neujednačenost standarda poslovne infrastrukture
• razina ulaganja u istraţivačke procese
• stupanj korištenja tehnologije u poslovnim procesima
• kvaliteta okoliša
 Povećanje konkurentnosti
Proračunska važnost kohezijske
politike (€ milijarde)
400
308
350
376
300
250
200
161
195
150
100
75
50
0
1989-1993 1994-1999 2000-2006 2007-2013 2014-2020
Programsko razdoblje 2007. – 2013.
3 cilja kohezijske politike
 Regije s BDP/st. < 75% prosjeka EU
 “phasing-out” regije s BDP/s > 75% prosjeka
Konvergencija
 81,5% ukupnog proračuna kohezijske politike
ERDF, ESF, Kohezijski fond
Regionalna
konkurentnost
i zapošljavanje
Europska
teritorijalna
suradnja
 Regije koje nisu obuhvaćene ciljem
konvergencije
 16% ukupnog proračuna kohezijske
politike
ERDF, ESF
 Sve regije
 2,5% ukupnog proračuna kohezijske
politike
ERDF
Kako su strukturirani?
 Temelje se na strateškom
planiranju
 Višegodišnja praksa
planiranja (proračun planira
sedmogodišnje razdoblje)
 Kroz proračun su odreĎene
alokacije (SF, KF,
pretpristupna pomoć) za
svaku zemlju
 Tko odreĎuje koji su
prioriteti financiranja po
zemljama članicama?
EU
2020
Tematski
ciljevi i
Zajednički
strateški
okvir
Partnerski
sporazum
OP-i
REGIONALNE,
SEKTORSKE
STRATEGIJE
Što EU ţeli u sljedećem razdoblju
Fokus na ciljeve strategije
Europe 2020 – pametan, odrţiv
i uključiv rast:
 Zaposlenost – 75% stanovništva u
dobi od 20 do 64 godine je zaposleno
 Inovacije – 3% BDP-a EU-a ulaţe se
u istraţivanje i razvoj
 Klimatske promjene – klimatski i
energetski ciljevi 20/20/20
 Obrazovanje – manje od 10% osoba
prijevremeno napuštaju školovanje i
barem 40% osoba (od 30 do 34
godina)
završili
tercijarno
(ili
ekvivalentno) obrazovanje
 Siromaštvo –
barem 20 milijuna
osoba manje pod rizikom siromaštva
ili socijalne isključenosti
EU
2020
Tematski
ciljevi i
Zajednički
strateški
okvir
Partnerski
sporazum
OP-i
REGIONALNE,
SEKTORSKE
STRATEGIJE
Korisni linkovi
http://www.strukturnifondovi.hr/strukurni_fondovi2
0072013 - stranica MRRFEU (OP-i za 2013.)
(na istom mjestu će biti objavljeni OP za 20142020)
http://ec.europa.eu/europe2020/index_hr.htm Europa 2020 (krovni strateški dokument)
Tematski ciljevi u razdoblju 2014.2020. (1-5)
1. Jačanje istraţivanja, tehnološkog
razvoja i inovacija
2. Poboljšanje pristupa, korištenja i
kvalitete ICT-a
3. UnaprjeĎenje konkurentnosti MSP,
poljoprivrednog sektora (za Europski
poljoprivredni fond za ruralni razvoj) te
sektora ribarstva i akvakulture (za
Europski pomorski i ribarski fond)
4. Podrška pribliţavanju ekonomiji
temeljenoj na niskim emisijama CO2 u
svim sektorima
5. Promicanje prilagodbe klimatskim
promjenama, prevencija te upravljanje
rizicima
EU
2020
Tematski
ciljevi i
Zajednički
strateški
okvir
Partnerski
sporazum
OP-i
REGIONALNE,
SEKTORSKE
STRATEGIJE
Tematski ciljevi u razdoblju 2014.2020. (6-11)
6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti
resursa
7. Promicanje odrţivog prometa te uklanjanje
uskih grla na ključnoj infrastrukturi prometne
mreţe
8. Promicanje zapošljavanja i podrška
mobilnosti radne snage
9. Promicanje socijalnog uključivanja i borba
protiv siromaštva
10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i
cjeloţivotno učenje
11. Jačanje institucionalnih kapaciteta i
učinkovita javna uprava
EU
2020
Tematski
ciljevi i
Zajednički
strateški
okvir
Partnerski
sporazum
OP-i
REGIONALNE,
SEKTORSKE
STRATEGIJE
Kohezijska politika - fokus na manje razvijena
područja (2007-2013)
Podjela regija u EU (2014-2020)
Manje razvijene regije
- NUTS II regije čiji BDP p/c ne prelazi 75% prosjeka EU
- 82% sredstava Kohezijske politike
Tranziciske regije
-IzmeĎu 75 i 90% BDP p/c prosjeka EU
- 15,7% sredstava Kohezijske politike
Razvijenije regije
- Regije sa više od 90% BDP per capita
One regije koje su bile ispod 75% prosjeka u EU dobit će
minimalno dvije trećine sredstava
Sufinanciranje iz EU fondova
U pravilu: EU sredstva = max 85% ukupnih
prihvatljivih izdataka
do 75% ukupnih troškova za EFRR i ESF (min.
50% javnih troškova pogodnih za sufinanciranje)
Sufinanciranje se odnosi na ukupne ili javne
troškove ulaganja pogodne za sufinanciranje
(eligible expenditure), i to nakon potpisivanja
ugovora!
Sufinanciranje iz EU fondova
Očekujte niţe stope sufinanciranja za:
Ulaganja u poduzeća:
- 30-50% za Cilj 1; ostali 10-15%
Projekte koji stvaraju prihode i ulaganja u
infrastrukturu (profit > 25%):
- Cilj 1 do 40%
- “kohezijske” zemlje do 50%
- Cilj 2 do 25%EU
Iznimno bitno za korisnike EU
fondova
 Precizna nacionalna pravila za prihvatljivost
izdataka
 Načelo isplate sredstava:
- Korisnici MORAJU započeti projekt SVOJIM
sredstvima
- Tijekom provedbe sredstva se isplaćuju na
temelju podnesenih računa
Trenutno stanje u RH:
elementi tri sustava
IPA
Programi
Unije
SF&KF
IPA, Programi Unije i SF u RH od
01.07.2013.
Program IPA:
• Većina natječaja za IPA program je završena
• Provedbena pravila morati će slijediti IPA pravila
SF/KF:
• Objavljeni prvi natječaji u 2013 (samo iz razdoblja SF
za 6 mjeseci 2013)
Programi Unije:
• raspisivanje natječaja slijedi normalni raspored
objavljivanja (objavljuju se u Bruxellesu)
• RH prihvatljiv korisnik u svim programima
Programi Unije
 Bruxelles definira najznačajnije prioritete i probleme
pojedinog sektora u Europi
 definira programske dokumente za pojedini
program i inicijative koje će financirati u odreĎenom
razdoblju
 Natječaji su otvoreni svim zemljama korisnicama
 velika konkurencija, najbolji EU projekti
 meĎunarodna partnerstva i značajna sredstva,
višegodišnji projekti
 Bruxelles direktno odgovoran za upravljanje i
potrošnju sredstava
 Vlastita pravila natječajne dokumentacije, iznosa
sufinanciranja, plaćanja i izvješćivanja
Programi unije











FP7
CIP (EIP-ICT-IEE)
Marco Polo II
Europa za graĎane
Kultura 2007-2013
Media 2007
Program za cjeloţivotno
učenje
Mladi na djelu
Erasmus Mundus II
PROGRESS
Carine 2013


Fiscalis 2013
Health
2014 - 2020
HORIZON
COSMO
CREATIVE EUROPE
PROGRAM ZA SOCIJALNE
PROMJENE I INOVACIJE
ERASMUS FOR ALL
SF i Hrvatska – korištenje
sredstava
 za financijsku perspektivu 2007- 2013.
natječaji)
(objavljeni prvi
 za financijsku perspektivu 2014. – 2020.
Partnerski sporazum (nije potpisan) + Operativni programi (još u
fazi programiranja)
Operativni programi
Do kraja 2013.:
1. Promet
2. Okoliš
3. Razvoj ljudskih potencijala
4. Regionalna konkurentnost
2014. – 2020.
1. Konkurentnost i kohezija
2. Učinkoviti ljudski resursi
3. TP
EU
2020
Tematski
ciljevi i
Zajednički
strateški
okvir
Partnerski
sporazum
OP-i
REGIONALNE,
SEKTORSKE
STRATEGIJE
Alokacije iz fondova (mil. €)
Glavni ciljevi Europa 2020
Kategorizacija regija- NUTS 2 statističke regije
Operativni programi za
2013.
OP Promet
OP Okoliš
OP Razvoj
ljudskih
potencijala
OP
Regionalna
konkurentnost
Prioriteti OP Promet
Ukupan iznos OP Promet:
278.803.890,00 EUR
OP Promet
120 milijuna eura iz
Europskog fonda za
regionalni razvoj (EFRR)
Korisnici: Javna tijela i institucije u sektoru prometa
Prioritet 1: Unaprjeđenje željezničkog sustava u RH i
priprema projekata u prometnom sektoru
Prioritet 2: Unaprjeđenje sustava unutarnje plovidbe u
RH
Prioritet 3: Tehnička pomod
Prioriteti OP Okoliš
OP Okoliš
Ukupan iznos OP Okoliš:
330.704.726,00 EUR
149,8 milijuna eura iz
Kohezijskog fonda (KF)
Korisnici: Javna tijela i institucije u sektoru gospodarenja
otpadom i upravljanja vodama, JLP(R)S, komunalna poduzeda
Prioritet 1: Razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom radi
uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u RH
Prioritet 2: Zaštita vodnih resursa Hrvatske kroz poboljšanje
sustava vodoopskrbe te integriranog sustava upravljanja
otpadnim vodama
Prioritet 3: Tehnička pomod
Prioriteti OP Regionalna konkurentnost
OP Regionalna
konkurentnost
Ukupan iznos OP RK:
223.615.126,00 EUR
108,4 milijuna EUR iz
Europskog fonda za
regionalni razvoj (EFRR)
Korisnici: poslovni subjekti, visokoškolske ustanove,
istraživačke ustanove, JLP(R)S, javna tijela ili udruge
Prioritet 1: Razvoj i unaprjeđenje regionalne
infrastrukture i jačanje atraktivnosti regija
Prioritet 2: Jačanje konkurentnosti hrvatskog
gospodarstva
Prioritet 3: Tehnička pomod
Prioriteti OP Razvoj ljudskih potencijala
OP Razvoj
ljudskih
potencijala
Ukupan iznos OP RLJP:
179,309,591.00
60 milijuna eura iz Europskog
socijalnog fonda (ESF)
Korisnici: nevladine i neprofitne organizacije, javne ustanove,
jedinice lokalne i regionalne samouprave, privatne ustanove i
privatna poduzeda, zadruge, lokalne i regionalne razvojne agencije..
Prioriteti:Podrška pristupu održivom zapošljavanju i prilagodljivosti
radne snage , Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba u
nepovoljnom položaju, unaprjeđenje ljudskog kapitala u
obrazovanju, istraživanju i razvoju, Jačanje uloge civilnog društva,
tehnička pomod
PROGRAMIRANJE SF 2014-2020
 Temelj je Zajednički strateški okvir za 2014-2020 (SCF)
koji je u fazi pripreme:
- Višegodišnji financijski okvir
- Aktivnosti programiranja u tijeku
 Struktura dokumenata koja je potrebna od strane zemlje
korisnice je:
• Partnerski sporazum
• Operativni program/i (u fazi IZRADE)
PROGRAMIRANJE SF 2014-2020
Strukturni fondovi 2014-2020 –
programiranje (institucije u sustavu)
Koordinacijsko povjerenstvo za pripremu
programskih dokumenata za financijsko
razdoblje Europske unije 2014.-2020
(MRRFEU)
7 Tematskih radnih skupina za izradu OP-a
Institucionalni okvir za provedbu
strukturnih fondova u Hrvatskoj
 Koordinacijsko tijelo - nadleţno za sveukupnu koordinaciju
sustava upravljanja i kontrole korištenja strukturnih instrumenata
Europske Unije
 Tijelo za reviziju - funkcionalno neovisno, provodi reviziju
sustava upravljanja i korištenja sredstava
 Upravljačka tijela - nadleţna za upravljanje i provedbu pojedinog
operativnog programa
 Posrednička tijela razine 1 – zaduţena za pokretanje izbora
projekata u obliku otvorenih ili ograničenih poziva za dostavu
projektnih prijedloga
 Posrednička tijela 2 – zaduţena za aktivnosti vezane uz
provjeru prihvatljivosti projekata i njihovih troškova za
sufinanciranje iz sredstava strukturnih instrumenata
Programsko razdoblje 2014. – 2020.
11 prioriteta
Prioriteti za financiranje:
1. Jačanje hrvatskog inovacijskog profila kroz pametnu
specijalizaciju (u inovativnim sektorima s visokom stopom rasta);
2. Podrška modernizaciji i konkurentnosti poduzeća;
3. Proširenje i poboljšanje prometne i ICT infrastrukture;
4. Značajno povećanje sudjelovanja najranjivijih skupina na trţištu
rada, a posebno ţena, starijih radnika i dugotrajno nezaposlenih
osoba;
5. Povećanje zaposlenost mladih;
6. poboljšanje razine vještina stanovništva, bavljenje izazovom
usklaĎivanja ponude i potraţnje trţišta rada za vještinama,
poboljšanje ishoda strukovnog obrazovanja i povećanje
sudjelovanja u obrazovnom sustavu;
Programsko razdoblje 2014. – 2020.
11 prioriteta
7. poboljšanje socijalne uključenosti najranjivijih skupina,
uključujući starijih osoba, djece, osoba s invaliditetom i
Roma;
8. Smanjenje diskriminacije;
9. Osiguranje visokokvalitetnih, pristupačnih i decentraliziranih
socijalnih i zdravstvenih usluga te ulaganje u osnovne
usluge za ruralno stanovništvo;
10. Očuvanje i odrţavanje zdravog okoliša i zaštita prirodnih
resursa i baštine, te prilagodba na klimatske promjene;
11. Jačanje upravnog kapaciteta, poboljšanje učinkovite javne
uprave i povećanje uključenosti civilnog društva i socijalnih
partnera.
Aktualni EU natječaji–grant sheme
dostupne u 2014.
1. Sheme bespovratne pomoći – OP Regionalna
konkurentnost
2. Sheme bespovratne pomoći – OP Razvoj
ljudskih potencijala
www.strukturnifondovi.hr
Aktualni natječaji – OP Regionalna
konkurentnost
1. Povećanje gospodarske aktivnosti i
konkurentnosti malih i srednjih poduzeća
2. Primjena informacijske i komunikacijske
tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa
3. Shema dodjele bespovratnih sredstava za
poslovnu infrastrukturu – 4. poziv
4. Priprema zalihe infrastrukturnih projekata za
EFRR 2014.-2020.
5. Jačanje kapaciteta za istraţivanje, razvoj i
inovacije
Aktualni natječaji – OP Razvoj ljudskih
potencijala (provodi MRMS)
Vrste projekata/ugovora
o USLUGE
o RADOVI
o OPREMA
o GRANTOVI
Razlike u projektima
 Veliki projekti – nabava radova, opreme, usluga – javni korisnik
ne dobiva novac na račun već EK financira izvoĎače radova,
usluge, opreme
 Natječaj završava s jednim ugovorom (direktni dobavljač)
Financiranje
radova/usluge/opreme za
Korisnik (Min.
PravosuĎa)
 Grant: - korisnik na drţavnoj razini „spušta” provedbu i
financijsku pomoć na „male projekte” koji adresiraju problem, tj.
njegovo rješenje
 Niz malih projekata koji se bave odreĎenom temom mogu postići
sinergiju i dovesti do pomaka na višoj razini
 Grant ugovori: projektni prijedlozi koji dobiju financiranje
Odakle krenuti?
Traženje informacija o EU fondovima
 Sve informacije javno objavljene – Internet
 Ne postoji jedno mjesto objave svih
informacija
 Web stranice agencija, ministarstava
(upravljačkih tijela), općih uprava EK, itd.
 Korisni dokumenti za konzultirati
• Operativni programi
• Godišnji plan dodjele bespovratnih
sredstava
• Do sada dodijeljeni ugovori
KORISNI LINKOVI - Strukturni i
Kohezijski fondovi u HR
Informacije o natječajima objavljuju se na web stranicama
upravljačkih i posredničkih tijela:
• Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske Unije
– www.mrrfeu.hr, www.regionalna-konkurentnost.hr
http://www.strukturnifondovi.hr
• Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
www.mppi.hr
• Ministarstvo zaštite okoliša i prirode – www.mzoip.hr
• Ministarstvo rada i mirovinskog sustava – www.mrms.hr,
www.ljudskipotencijali.hr
• Središnja agencija za financiranje i ugovaranje –
www.safu.hr
Koraci u planiranju projekta
Strategija razvoja LJP
Projektna ideja
Analiza (dionika, stanja, problema, ciljeva,
strategije)
Planiranje (logička matrica, aktivnosti, proračun)
Formulacija (obrazac A i B + proračun)
Postupak prijave
Objava
natječaja
(smjernica)
Administrativna
provjera
Ocjena prijave
projekta
Informativne
radionice*
Dostavljanje
pitanja
Projektne
klinike*
Dostavljanje
projektne
prijave
Izmjene
natječaja*
Objava
odgovora na
pitanja
Slanje dodatne
dokumentacije
Čišćenje
proračuna
Potpisivanje
ugovora
PROVEDBA
AKTUALNO – ciklus kroz kojeg
prolaze projekti
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Strategija razvoja i korištenja EU sredstava (Strateški
okvir za razvoj RH/Partnerski sporazum)
Programiranje potrebe krajnjih korisnika (OP-i)
EK odobrava operativne programe i projektne prijedloge
(dijalog)
Rezerviranje financijskih sredstava (potpis Financijskog
sporazuma)
Pretvaranje projektne ideje u natječaj (izrada i
odobravanje natječajne dokumentacije)
Objava natječaja/poziva za dostavu projektnih prijedloga
Priprema ponude/projektnih prijedloga
Ocjenjivanje pristiglih ponuda/projektnih prijedloga i odabir
pobjednika
Provedba i financiranje projekata…
PONOVIMO – PROVEDBENI
INSTRUMENTI KOHEZIJSKE POLITIKE
KOHEZIJSKA POLITIKA
1. KOHEZIJSKI FOND
2. STRUKTURNI
FONDOVI
EFRR
ESF
Europski socijalni fond
(European Social Fund)
http://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/social/i
ndex_hr.cfm
http://ec.europa.eu/esf/home.jsp?langId=hr
Europski socijalni fond (ESF)
Cilj: ulaganje u ljude - povećanje mogućnosti
zapošljavanja, promicanje boljeg obrazovanje te
poboljšanje situacija najugroţenijih osoba na rubu
siromaštva
2014. – 2020.:
• Najmanje 20 % ESF-a mora biti
dodijeljeno promicanju socijalne
uključenosti i borbi protiv siromaštva
• Naglasak na partnerstvu,
socijalnim inovacijama,
meĎunarodnoj suradnji i širenju
dobrih praksi
Tematski ciljevi:
konvergencija,
regionalna
konkurentnost i
zapošljavanje
Osnovne činjenice o ESF-u
Uspostavljen 1957. potpisivanjem Rimskog
ugovora o EEZ sa ciljem promicanja
zapošljavanja, geografske i profesionalne
mobilnosti
Ispočetka namijenjen radnicima koji su postali
višak za prekvalifikaciju i pronalaţenje novih
poslova
Danas se fokusira na sve ciljne skupine kojima je
potrebna pomoć u pronalasku kvalitetnog
zaposlenja (mladi, osobe s invaliditetom, ţene,
stariji radnici i dr.) te na jačanju konkurentnosti
radnika i poduzeća.
Osnovne činjenice o ESF-u
Financiranje putem ESF-a u iznosu od 10
milijardi eura godišnje povećava mogućnosti
zapošljavanja za milijune stanovnika Europe
Stanovništvo (ljudi) se nalazi u središtu
zanimanja ESF-a
Različiti projekti (za različite ciljne skupine):
- Projekti usmjereni na sustave obrazovanja,
nastavnike i učenike, na mlade i starije
posloprimce te na potencijalne poduzetnike iz
svih sektora
Osnovne činjenice o ESF-u
Sredstva su rasporeĎena prema dva temeljna
cilja/kategorije intervencija:
1. konvergencija (sve regije sa BNP-om ispod
75% prosjeka EU-primaju do 80% sredstava
od ESF-a)
2. regionalna konkurentnost i zapošljavanje (sve
ostale regije; BNP veći od 75% prosjeka EU20% sredstava od ESF-a)
Osnovne činjenice o ESF-u
iz ovog fonda moţe se financirati 50 do 85%
ukupne vrijednosti projekta.
Upravlja se kroz partnerstvo Europske Komisije
i zemalja članica
Provodi se kroz projekte različitih dionika iz
javnog, privatnog i sektora civilnog društva.
ESF – kako i kome pomaţe?
 ESF pruţa podršku svim drţavama i regijama
 35% populacije – manje bogate regije (2/3
proračuna)
ESF svake godine donosi pomoć za otprilike 11
milijuna ljudi (više od 7 milijuna ih je
nezaposleno ili neaktivno; 5,7 milijuna su ţene,
više od 3 milijuna je mlaĎe od 25 godina, više
od 900 000 su imigranti i pripadnici nacionalnih
manjina)
ESF– ciljevi iz 2014. – 2020
poticanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne
snage;
promicanje socijalne uključenosti i borba protiv
siromaštva;
ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloţivotno učenje
povećavanje kapaciteta institucija i učinkovitosti javne
administracije
Doprinos ostalim tematskim ciljevima (gospodarstvo s
niskim udjelom ugljika, otporno na klimatske promjene te
s učinkovitim iskorištavanje resursa, ICT, jačanje R&D i
inovacija, konkurentnost MSP, razvoj civilnog društva)
Koje se aktivnosti mogu financirati iz ESF-a?
1. poticanje ulaganja u ljudske resurse kroz
obrazovanje, osposobljavanje i prekvalifikaciju
2. podrška povratku nezaposlenih meĎu aktivnu
radnu snagu, s posebnim naglaskom na dugotrajno
nezaposlene
3. prilagodba gospodarskim promjenama
4. poboljšanje pristupa trţištu rada za sve
nezaposlene
5. socijalno uključivanje osoba u nepovoljnom
poloţaju
6. pruţanje podrške sluţbama za zapošljavanje
ESF - Promiče zapošljavanje
i mogućnosti
 zadrţavanje postojećih radnih mjesta i pruţanje
podrške za brz povratak na posao u slučaju
gubitka zaposlenja
PRIMJER!
Zeleni poslovi za rast (Španjolska)
 podrška za 28 000 radnika (mogućnost stjecanja
ekoloških vještina i kvalifikacija). Prednost imaju radnici
u poduzećima i sektorima kojima prijeti restrukturiranje
kako bi im se pomoglo da se što prije vrate na posao.
 Pruţena podrška cca 1000 poduzeća
ESF - Bolje mogućnosti
obrazovanja i osposobljavanja
financira obrazovanje i osposobljavanje za sve s
tim da posebnu podršku usmjerava na osobe s
niskim kvalifikacijama ili bez ikakvih kvalifikacija
 unapreĎuju se školski sustavi obrazovanja
aţuriranjem nastavnih programa,
implementacijom informatičkih sustava,
razvojem vještina nastavnika te poticanjem
roditelja na sve veće uključivanje u obrazovanje
djece
ESF - Bolje mogućnosti
obrazovanja i osposobljavanja
PRIMJER!
Vještine podučavanja u Latviji
 Rezanje troškova u javnom sektoru u Latviji
potaknulo je pokretanje projekta „Poticanje
nastavnika” koji je ponudio mogućnost ponovnog
osposobljavanja za otprilike 22 000 nastavnika.
Neki su se osposobljavali za poslove u drugim
sektorima, poput knjigovodstva ili voĎenja
projekata. Drugi su odlučili nadograditi svoje
nastavničke vještine novim predmetima i na višim
stupnjevima.
ESF - Poticanje boljih
mogućnosti za mlade
 više od 3 milijuna mladih godišnje prima
podršku kojom im je omogućeno stjecanje
traţenih vještina i zapošljavanje
Programi osposobljavanja i mentorskog rada
Potiče mobilnost (radno iskustvo, jezici)
 Promicanje prakse naukovanja (vještine koje
poslodavci traţe)
ESF - UnapreĎenje vještina kroz
kvalitetno staţiranje
PRIMJER!
 Ukupna vrijednost: 5.052.921,00 eura
 Projektom se osigurava studentima nadopuna
akademskih znanja radnim iskustvima koje razvijaju
kroz staţiranje u uglednim institucijama i
poduzećima. Projekt čine tri komponente:
osposobljavanje na radnom mjestu za studente,
informativne kampanje o mogućnostima staţiranja,
program obuke i razvoj vodiča za savjetnike i
instruktore koji pomaţu studentima.
ESF - UnapreĎenje vještina kroz
kvalitetno staţiranje
Staţiranja su pomno rasporeĎena tako da
mogu pratiti interese studenata. Njihova
integracija na radnom mjestu je paţljivo
nadgledana kako bi se mogli prepoznati i riješiti
svi izazovi s kojima se susreću.
Do danas je 15 000 studenata koristilo program
staţiranja s besplatnim obrocima i prijevozom i
osiguranom školarinom nakon završenog
staţiranja.
ESF - Nove vještine za “stare”
radnike
 500 000 starijih radnika/god
 npr. Mentorski rad s mlaĎim radnicima
 projekti cjeloţivotnog učenja - mogućnost
nadograĎivanja vještina i znanja čime se
produljuje njihov radni vijek te poboljšava
društvena i financijska neovisnost.
ESF - Nove vještine za “stare”
radnike
PRIMJER!
Zavod za zapošljavanje grada Gdanjska u
Poljskoj je, potaknut visokom razinom znanja i
bogatim radnim iskustvom koje posjeduju stariji
radnici, pokrenuo projekt revitaliziranja
umirovljenika i starijih radnika.
Projekt je voĎen idejom samozapošljavanja, a
potencijalne kandidate se educiralo na području
informatike, psihologije, poduzetništva,
računovodstva, financija, marketinga, poslovnog
planiranja.
ESF - Nove vještine za “stare”
radnike
Osim edukacija, kandidatima su na
raspolaganju bili konzultanti koji su im izraĎivali
profesionalne poslovne planove koje su
kandidati potom provodili.
Od prvotnih 120 prijava izabrano je 60 osoba od
kojih je 50 iskoristilo mogućnost i pokrenulo novi
vlastiti posao.
ESF - Marginalizirane skupine
 16 % graĎana EU (cca 80 milijuna ljudi) ţivi u
siromaštvu
ESF nudi alternativu socijalom sustavu kroz
zapošljavanje
ESF pomaţe pojedincu
PRIMJER!
 Prije ulaska i uspješnog završetka programa osposobljavanja za
krojačicu, Fiorella (50) je ţivjela na ulicama Bologne. Nakon
mučnog djetinjstva, boravka u zatvoru i teških depresija, završila
je kao beskućnik, spavajući u parkovima i čekaonicama. Sada
sa navršenih 50 godina, Fiorella ima potpuno sreĎen ţivot i
posao voditelja elegantne trgovine odjećom Il Vestito u centru
grada, stalno okupiranoj mnogobrojnim turistima. Trgovina
pripada lokalnoj organizaciji koja pomaţe beskućnicima u
resocijalizaciji.
 Uz pomoć sredstava ESF-a, organizacija provodi program
osposobljavanja za krojačice koji je pohaĎala i Fiorela. Prilika za
učenje i rad doprinijeli su njenom osjećaju samopoštovanja i
omogućili polagani povratak u društvo i svijet rada.
ESF pomaţe pojedincu
 Organizacija koja je pomogla Fiorelli, pruţa sustavnu
pomoć beskućnicima na ulicama Bologne kroz svoje
“ulične odvjetnike.” Ovi educirani socijalni radnici
pruţaju praktičnu pomoć (hrana, odjeća, pokrivači) i
savjetuju beskućnike gdje je moguće potraţiti daljnju
podršku.
 Organizacija zapošljava 20-ak ljudi u socijalnoj zadruzi
koja se bavi ukrašavanjem i restauracijom stare
odjeće, popravljanjem bicikala i osposobljavanjem
najsiromašnijih ljudi u Bologni.
ESF - Poticanje poduzetništva i
stvaranja radnih mjesta
Od otprilike 23 milijuna poduzeća u Europi, 99
% su mala poduzeća koja osiguravaju dva od tri
radna mjesta u privatnom sektoru
Osposobljavanje i voĎenje
Pristup kapitalu odnosno malim poslovnim
zajmovima radi podrške poslovanju u ranoj fazi
Upravljačka struktura ESF-a
Upravljačko tijelo (engl. Managing Authority)
Ministarstvo, rada i mirovinskoga sustava / Uprava za koordinaciju
programa i projekata EU u području rada i socijalne sigurnosti
Posrednička tijela/Intermediate bodies (razine I):
- Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
- Ministarstvo socijalne politike i mladih
- Ured za udruge Vlade RH
Posrednička tijela /Intermediate bodies (razine II):
- Hrvatski zavod za zapošljavanje
- Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
- Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva
Institucionalni okvir za provedbu
ESF-a u Hrvatskoj
Upravljačko tijelo je odgovorno za provedbu
cjelokupnog Operativnog programa.
Provedbena/ugovorna tijela odgovorna su za
pripremanje natječaja za projekte, ugovaranje,
praćenje i kontrolu provedbe projekata te
financijsku provedbu
Korisnici razvijaju i provode konkretne projekte
Provedba ESF-a u Hrvatskoj –
osnovne činjenice
IPA – priprema za ESF
Prvo programsko razdoblje ESF-a za Hrvatsku
2012-2013
Financijska omotnica – oko 400 M EUR
Ključni dokumenti NSRO i OPRLJP
Ključne institucije za upravljanje programom:
MINGORP, MSPM, MZSS, MZOŠ, Ured za
udruge, HZZ, ASOO, Nacionalna zaklada za
razvoj civilnog društva
Provedba ESF-a u Hrvatskoj –
strateški okvir
Nacionalni strateški referentni okvir (NSRO) –
utvrĎeni razvojni prioriteti koji će se zajednički
financirati iz sredstava EU-a i nacionalnih
sredstava u skladu s europskim i nacionalnim
ciljevima/partnerski sporazum
Operativni program za razvoj ljudskih
potencijala (OPRLJP)- Ciljevi i prioriteti politika
razvoja ljudskih potencijala
Provedba ESF-a u Hrvatskoj –
strateški okvir
Nacionalni strateški referentni okvir
Operativni program za razvoj ljudskih
potencijala
Projekt
Projekt
Projekt
Projekt
Projekt
Provedba ESF-a u Hrvatskoj
Zemlje članice u dogovoru s Europskom
Komisijom izraĎuju Operativni program kroz koji
se kanaliziraju sredstva ESF-a
Aktivnosti/projekte provode različiti korisnici kao
što su javne ustanove, ne-vladine organizacije,
socijalni partneri, poduzeća aktivna u području
razvoja ljudskih potencijala
Provedba ESF-a u HrvatskojOPRLJP
ESF Operativni program sadrţava pet prioritetnih osi:
 Prioritetna os 1.: Potpora pristupu održivom
zapošljavanju i prilagodljivosti radne snage
 Prioritetna os 2.: Jačanje socijalne uključenosti osoba u
nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama
 Prioritetna os 3.: Poboljšanje ljudskog kapitala u
obrazovanju u istraživanju i razvoju
 Prioritetna os 4.: Jačanje uloge civilnoga društva za
bolje upravljanje
 Prioritetna os 5.: Tehnička pomoć
Mogućnosti ESF-a
Tri osnovne vrste projekata
1) Nacionalni projekti
2) Programi darovnica
3) Tehnička pomoć
Primjeri vrsta projekata
1. Nacionalni projekti se ugovaraju direktno izmeĎu
HZZ-a i Ugovornog tijela i provodi ih HZZ na
nacionalnoj i regionalnoj razini uz pomoć vanjskih
dobavljača robe i usluga (aktivne mjere za
zapošljavanje)
2. Programi darovnica se provode kroz kompetitivne
natječaje za projekte organizacija i institucija iz
javnog, privatnog i trećeg sektora (mogu ih provoditi
područne sluţbe HZZ-a).
3. Tehnička pomoć će se koristiti za specifične usluge
kao što su provedba OP-a, evaluacija, priprema
projekata i sl.
1. Primjeri nacionalnih projekata
Nacionalni projekti HZZ-a:
Aktivne mjere za zapošljavanje
 Poticaji za zapošljavanje, osposobljavanje i prekvalifikacija
(+ kombinacija savjetovanja i edukacije u aktivnom traţenju
posla), javni radovi
 Provode se kroz područne sluţbe HZZ-a koristeći
postojeće mehanizme
 2-5 puta veća sredstva godišnje
 Potreba za dizajnom velikog broja različitih mjera koje
ciljaju odreĎene ciljne skupine i u skladu su s lokalnim
karakteristikama
 Povećanje administrativnih zadaća odsjeka za aktivne
mjere
1. Primjeri nacionalnih projekata
Nacionalni projekti HZZ-a:
Daljnje jačanje HZZ-a u razvoju i provedbi usluga
zapošljavanja
Teme (indikativna lista):
- Zapošljavanje mladih, cjeloţivotno profesionalno
usmjeravanje, savjetovanje poslodavaca, sustav
osposobljavanja zaposlenika HZZ, zapošljavanje
osoba s invaliditetom, jačanje identiteta
institucije...
2. Primjer – grant sheme
Programi darovnica (indikativno)
Lokalne inicijative za zapošljavanje
- Pokriva troškove tehničkog
tajništva/koordinacijske jedinice Lokalnih
partnerstava za zapošljavanje (plaće, brošure,
dogaĎanja, studijska putovanja, web stranica,
upravljanje projektima, pisanje Opisa posla i sl.)
- Financiranje projekata iz područja lokalnog
razvoja zapošljavanja
2. Primjer – grant sheme
Programi darovnica (indikativno)
 Poduzetništvo za zapošljavanje i samozapošljavanje
(podizanje svijesti o samozapošljavanju meĎu zaposlenima
i nezaposlenima, osposobljavanje i savjetovanje za
osnivanje poduzeća, podrška u voĎenju posla)
 Poboljšanje prilagodljivosti i konkurentnosti poduzeća
(jačanje kapaciteta u upravljanju ljudskim potencijalima,
kampanje za promicanje vrijednosti ljudskog kapitala,
osposobljavanje menadţera)
 Poboljšanje pristupa trţištu rada marginaliziranih skupina
(osposobljavanje, savjetovanje, posredovanje pri
zapošljavanju, senzibiliziranje poslodavaca i šire javnosti)
2. Primjer – grant sheme
 Ostale darovnice u okviru ESF-a: oko 30 darovnica različitih
institucija
 Teme (indikativno): Mikrokrediti za samozapošljavanje,
obrazovanje za obrtnike, uključivanje ranjivih skupina u
sustav obrazovanja i zapošljavanje, socijalno uključivanje
mladih, podrška istraţivanju i razvoju, razvoj novih
strukovnih kurikuluma, razvoj poduzetničkog duha u
školama, jačanje kapaciteta ustanova za obrazovanje
odraslih, cjeloţivotno obrazovanje, promicanje zapošljavanja
u turizmu, promocija socijalnog dijaloga, jačanje civilnog
društva u pruţanju socijalnih usluga, itd.
ESF - primjer
Kroz ESF neke zemlje financiraju se mjere
Sve mjere provode se prema pravilima i
aktivne politike tržišta rada:
procedurama službi za zapošljavanje ili ostalih
 Potpore zapošljavanju nezaposlenih
mladih, dugotrajno nezaposlenih, starijih
osoba.
institucija odgovornih za provedbu politike
 Osposobljavanja prema potrebama
tržišta rada
zapošljavanja. Također, provode se
i projekti kroz dodjele bespovratnih sredstva
usmjereni na podizanje zapošljivosti ugroženih
 Potpore za zaposlene, za radnike u višku
prilikom restrukturiranja
skupina, poticanje poduzetničkog potencijala,
 Potpore za samozapošljavanje (start up;
edukacija)
odraslih, razvijanje socijalnog dijaloga i
razvoj strukovnog obrazovanja i obrazovanja
socijalnih usluga, .
Prihvatljivi prijavitelji
Nevladine organizacije
Neprofitne organizacije
Javne ustanove
Privatne institucije i tvrtke
Lokalna i regionalna samouprava
Razvojne agencije
Zadruge
MeĎunarodne organizacije
Prihvatljivi troškovi
Nuţni troškovi*
Amortizacija opreme koja se izravno koristi u
projektu (a nije kupljena sredstvima EU)
Indirektni troškovi
Troškovi upravljanja projektom (plaće, putni
troškovi, dnevnice, smještaj, savjetodavne
usluge)
Rad volontera u skladu sa Zakonom o
volontiranju
Revizija ...
Bazirani su na ZNP (CNR)
Neprihvatljivi troškovi
Kapitalne investicije, zajmovi, jamstveni fondovi
Investicije vezane uz stambeno zbrinjavanje
PDV
Kamate
Doprinosi u naravi
Kupnja rabljene opreme
Nabavka vozila
Ulaganje u dobrovoljne mirovinske fondove
Neprihvatljivi troškovi
Kazne, parnice, sudski troškovi
„redovni operativni troškovi”
Paušalni troškovi
Gubici nastali uslijed promjena tečajeva
Neoporezive naknade zaposlenicima
Bankovne naknade (otvaranje računa, transferi)
Kupnja namještaja, opreme, vozila,
infrastrukture, nekretnina i zemljišta
Osnova za planiranje razvoja
na lokalnoj razini
Ţupanijske razvojne strategije
Strategija razvoja ljudskih potencijala ţupanije
Akcijski plan razvoja ljudskih potencijala
ţupanije
Sektorske strategije
Nositelji razvoja ljudskih potencijala
HZZ – PS Karlovac
Karlovačka ţupanija
Grad Karlovac
VUKA, škole
Ostali gradovi, općine
Civilni sektor
....
Europski fond za regionalni razvoj
(European Regional Development
Fund)
http://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/region
al/index_hr.cfm
Osnovno o ERDF-u
ERDF ima za cilj ojačati gospodarsku i socijalnu
koheziju u Europskoj uniji ispravljanjem
neravnoteţe izmeĎu njezinih regija
ERDF usmjerava svoja ulaganja u nekoliko
ključnih prioritetnih područja. To je poznato kao
"tematska koncentracija":
o Inovacija i istraţivanje;
o Digitalni program;
o Podrška za male i srednje poduzetnike (SME);
o Ekonomija s niskim emisijama ugljika.
ERDF– područja financiranja
 Resursi ERDF-a dodijeljeni ovih prioritetima ovisit će o
kategoriji regije.
2014. – 2020:
Razvijene regije i regije u tranziciji: min. 80%
sredstava za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore
energije, inovacije te podršku MSP, od toga min. 20%
na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije
Manje razvijene regije: min. 50% sredstava za
energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije,
inovacije te podršku malim i srednjim poduzećima
ERDF – područja financiranja
Neki resursi ERDF-a moraju se osobito usmjeriti
prema projektima gospodarstva s niskim
emisijama ugljika:
o Razvijenije regije: 20%;
o Tranzicijske regije: 15 %; i
o Manje razvijene regije: 12%.
ERDF – Europska teritorijalna
suradnja
 pomaţe osigurati da granice ne budu barijere,
zbliţava Europljane, pomaţe u rješavanju
zajedničkih problema, olakšava razmjenu ideja i
sredstava i potiče strateško djelovanje za
postizanje zajedničkih ciljeva.
 primjer: programi prekogranične suradnje
PRIMJER - „Uzlet“ (“Take off”) kreativnih
industrija u Rigi - Latvija
– Grant shema potpore za nova poduzeća
– Pokrivanje do 75% troškova novoosnovanih
poduzeća u kreativnoj industriji:
•
•
•
•
•
•
specifični hardver,
dozvole,
računovodstvo,
pravne usluge,
seminari za poboljšanje kvalifikacija,
razvoj web stranica poduzeća itd.
PRIMJER - Nova oprema za poticanje
zapošljavanja i inovacija - Portugal
 Zahvaljujući ovim ulaganjima, Air Liquide Portugal će
moći koristiti prirodni plin umjesto nafte u vlastitom
proizvodnom procesu.
 Na taj će način, ovaj najveći portugalski opskrbljivač
industrijskim plinovima povećati proizvodnju i postati
konkurentniji na europskom trţištu.
 Očekivane pozitivne posljedice ovog ulaganja jesu
očuvanje 30 radnih mjesta u samom pogonu,
indirektno otvaranje 250 novih radnih mjesta u drugim
industrijskim oblastima metalurgije, proizvodnje boja i
lakova te sigurnosne opreme.
PRIMJER - Nova oprema za poticanje
zapošljavanja i inovacija - Portugal
TakoĎer, očekuje se pozitivan utjecaj na
smanjenje onečišćenja okoliša budući da će 4%
ukupnog iznosa investicije biti utrošeno za
zaštitu okoliša.
Ukupna vrijednost projekta:
25.854.230,00 eura
Iznos sufinanciran od strane EU:
11.427.570,00 eura
PRIMJER - Razvijanje “zelenih”
obrtničkih zanimanja - Danska
 Projekt „Green Business Growth „u Danskoj je
uspješan u stvaranju novih radnih mjesta
usmjerenih na obnovu energetske učinkovitosti u
stambenim i poslovnim zgradama. Projekt je
pokrenut 2009.godine i usmjeren je na male
poduzetnike, posebno obrtnike koji su prošli
specijalizaciju u području uštede energije. „Green
Business Growth“ je javno-privatno partnerstvo
izmeĎu 3 općine i 14 privatnih partnera
uključujući tvrtke koje obuhvaćaju proizvodnju,
konzalting, poduzetništvo, financije i obrazovanje.
PRIMJER - Razvijanje “zelenih”
obrtničkih zanimanja - Danska
 Projekt je usmjeren na otvaranje 300 novih radnih
mjesta u razdoblju od 2010.-2013.godine unutar tvrtki
koje promoviraju energetsku učinkovitost u postojećim
zgradama. Kao dio usluga koje nudi projekt su i
energetski sajmovi koji su usmjereni na vlasnike
privatnih kuća i vlasnike velikih zgrada, gdje se
potencijalni kupci mogu informirati o energetskoj
učinkovitosti i dobiti besplatne savjete i energetske
preglede objekata od specijaliziranih obrtnika.
 Ukupna vrijednost projekta:
1.566.400,00 eura
Iznos sufinanciran od strane EU:
768.485,00 eura
Kohezijski fond
http://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/cohesion/inde
x_hr.cfm
Osnovno o KF
namijenjen drţavama članicama čija je
vrijednost bruto nacionalnog proizvoda (BNP)
po stanovniku manja od 90 % prosjeka EU-a.
Sluţi smanjivanju gospodarskih i socijalnih
razlika, kao i promicanju odrţivog razvoja.
Za razdoblje od 2014. – 2020. godine,
Kohezijski fond je usmjeren na Bugarsku,
Hrvatsku, Cipar, Republiku Češku, Estoniju,
Grčku, MaĎarsku, Latviju, Litvu, Maltu, Poljsku,
Portugal, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju.
Financiranje iz KF
trans-europske prometne mreţe (TEN-T) – posebno
prioritetni projekti od europskog interesa koje odredi
EU
okoliš, uključujući energetiku i promet - vidljivo
pridonose dobrobiti okoliša u pogledu energetske
učinkovitosti, uporabe obnovljivih izvora energije,
razvoja
ţeljezničkog
prijevoza,
podrţavanja
intermodalnosti, jačanja javnog prijevoza, itd.
KF– prioriteti 2014-2020
prilagodba klimatskim promjenama i prevenciju
rizika
ulaganja u sektore vodoprivrede, zbrinjavanja
otpada i urbani razvoj
ulaganja u energetiku (s pozitivnim učinkom za
okoliš) - energetska učinkovitost, obnovljivi izvori
energije
TEN-T mreţa
ulaganja u transportne sustave s malim udjelom
ugljika
ulaganja u gradski prijevoz
Obustava financiranja iz KF
Financijska pomoć KFse moţe obustaviti
odlukom Vijeća (donesenom kvalificiranom
većinom), ako neka drţava članica pokaţe
pretjerani javni deficit i ako ne razriješi situaciju
ili ne poduzme odgovarajuće mjere za rješenje.
Primjer KF projekta - Slovenija
 Kapitalni projekt Slovenija - OslobaĎanje lokalnih gradova
od tranzitnih vozila, pokrajina Jugovzhodna
– Izgradnja autoceste A2 izmeĎu Karavanki i Obreţja
– 7,6 km ceste s 4 traka + čvorište Trebnje zapad, tunel
Leščevje i vijadukt Ponikve
– prijelaz za pješake, četiri podvoţnjaka za promet i jedan
podvoţnjak za ţivotinje
– premještanje ili izgradnja novih komunalnih linija
– 26.157 metara sigurnosne ograde, 14.500 metara ograde za
sprječavanje prolaza ţivotinja i 2.979 metara zaštite protiv
buke
 UKUPNO ULAGANJE: 87.342.690 eura
 EU SUFINANCIRANJE: 53.192.881 eura
Primjer KF projekta - Malta
 Tri zatvorena odlagališta u Malti su sanirana i obnovljena a ovim
projektom će se financirati propisno pokrivanje odlagališta tako
da se kasnije mogu koristiti na nove načine uključujući i
rekreaciju za stanovnike. Sanirana odlagališta pokrivaju
područje od 370 000 m2 ne samo da su postala ljepša kroz
ureĎenje okoliša već doprinose i borbi protiv potencijalnih
zdravstvenih i ekoloških problema. Krajnji korisnici projekta su
lokalni stanovnici i mnogobrojni turisti na Malti,poboljšat će se
kvaliteta zraka i podzemnih voda te će se osigurati platforma za
budući razvoj područja za odmor i rekreaciju. Očekuje se
otvaranje 80 novih radnih mjesta tijekom faze implementacije i
24 tijekom operativne faze.
Ukupni proračun:
26.224.400,00 eura
Iznos sufinanciran od strane EU:
22.290.700,00 eura
Projektni ciklus
Programiranje
115
Una Kociper
MMV savjetovanje za razvoj
[email protected]
[email protected]
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
2 177 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content