close

Enter

Log in using OpenID

Cvjećarima ne Cvjetaju ruže - e

embedDownload
19. Zlatna kuna
Ovogodišnji dobitnici
Zlatne kune sve od reda
su izvoznici: Omco Croatia,
Vivera, Šestan-Busch...
Izvoz po županijama
Čak 11 županija ostvarilo je
izvozni suficit, dok su najveći
deficit ostvarili Grad Zagreb i
Zagrebačka županija
Razvod od države
Lokalnu samoupravu
očekuju bitne promjene u
zakonodavstvu, kojima je cilj
razdvojiti prihode
aktualno
Str. 6-7
tema tjedna
Str. 5
aktualno
Str. 8
2008
2009
2010
2010 2011
3 7 1 7
privredni vjesnik
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
Utemeljen 1953.
Ponedjeljak, 5. ožujka 2012.
Godina LVIII / Broj 3717.
www.privredni.hr
cijena izvoza u susjedstvo / priča s razlogom: otos / tvornica ulja čepin / hrwwwatska / svijet financija
PV analiza: proizvođači cvijeća
Cvjećarima ne
cvjetaju ruže
Iako Hrvatska ima klimu pogodnu za uzgoj svih
vrsta cvijeća i ukrasnog bilja, ta je djelatnost u
stalnom padu. Domaći proizvođači ne mogu se
nositi s niskim cijenama iz uvoza
>>16-17
Intervju: Nenad Nizić, poduzetnik
a kako to rade u europi
>> 12-13
>> 19
“Hotelijerstvo je niskoproduktivna djelatnost? Kako onda moj
hotel sa 12 soba napravi promet od četiri milijuna kuna?”
Od 1. travnja Hrvatska počinje primjenjivati mliječne kvote, baš
u vrijeme kada se one u EU-u počinju napuštati kao nekorisne
UVOD
www.privredni.hr
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
Za Vas tražimo odgovore > > [email protected]
Siniša Trbojević, direktor Japan Tobacco
Internationala u Hrvatskoj:
Borit ćemo se za pravično tržišno
natjecanje
Razočaravajuće je da
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja nije uzela u obzir dokaze koje im
je Japan Tobacco International dostavio, kao ni one
čije je izvođenje predložio. Narušavanje tržišnog
natjecanja Tvornice duhana Rovinj kroz zloporabu vladajućeg položaja na hrvatskom duhanskom tržištu vidljivo je već letimičnim
pogledom na police trgovina, a zloporabu je nedavno
utvrdio i AZTN. Japan Tobacco International je u Hrvatsku u proteklim godinama uložio znatna sredstva i
odlučni smo boriti se za pravično tržišno natjecanje.
Iskoristit ćemo sva raspoloživa domaća i međunarodna
pravna sredstva koja nam stoje na raspolaganju.
Markus Ferstl, predsjednik Uprave Hypo
banke:
Financiranje projekata od značaja
Jedna od strateških smjernica Hypo banke je jačanje potpore malom i
srednjem poduzetništvu
te izvozno i proizvodno usmjerenim tvrtkama.
Ugovor o poslovnoj suradnji između Hypo Alpe-Adria banke i Hrvatske banke za obnovu i razvitak za dva nova programa
kreditiranja još je jedan pokazatelj kako će Hypo banka
nastaviti s ulaganjima i financiranjem projekata od značaja za razvoj hrvatskog gospodarstva.
Vladimir Križek, suvlasnik Zlatarne Križek:
Priznanje baštini i tradiciji
Ideja o očuvanju hrvatske
baštine i tradicije nastala je
prije desetak godina kada
smo krenuli u izradu kolekcije nakita Morčić koji je
prepoznatljiv za Hrvatsko
primorje. Nakon Morčića
krenuli smo u priču o dubrovačkom nakitu za koji
smo u sklopu programa PHARE 2006 dobili bespovratna sredstva Europske unije. Velik interes za ove dvije kolekcije potaknuo nas je na izradu slavonskog tradicionalnog nakita. Htjeli smo odati priznanje baštini i tradiciji tog
kraja i tako zaokružiti prekrasnu priču o hrvatskom nakitu.
IMPRESUM
Glavni urednik: Darko Buković
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas,
Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,
Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac,
Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak,
Igor Vukić, Drago Živković
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?
Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,
financijski savjet?
3
pvinfo
G(h)ost komentator: Josip Čulić, direktor hotela Luxe, Split
Svijetla budućnost za
boutique hotele
Ako se situacija popravi, svjedočit ćemo zasigurno sve većim ulaganjima i
nicanju boutique hotela, odnosno hotela koji će biti posebno dizajnirani, a
uz to će težiti savršenoj usluzi
Z
a razliku od hotelskih kuća korporativnog tipa
kojima upravljaju hotelski lanci, boutique hoteli su posebno dizajnirani
hoteli s personaliziranom
uslugom. Specifičan dizajn, bio on tradicionalan
ili moderan, čini hotel jedinstvenim u svakom detalju. Konkretno, hotel
Luxe odlikuje moderni
dizajn, što je danas trend
u svijetu, a kod hrvatskih
kolega imamo i slučajeve
obnovljanja povijesnih
objekata odnosno moderan prikaz tradicionalne
arhitekture.
Pored toga, u boutique hotelima usluga je
u potpunosti prilagođena
navikama svakog pojedinog gosta - primjerice,
gost može dobiti doručak kada god želi. Takvi
hoteli nude razne druge
usluge koje klasični hoteli ne nude ili nude po
strogo zacrtanim pravilima. U Hrvatskoj postoje kvalitetni boutique hoteli, primjerice Riva na
Hvaru, dubrovački hotel Kazbek, Vila Argentina, Pucić Palace, Hotel
Bellevue, zatim niz hotela u Istri i duž obale i otoka, poput Dimitri Lešića,
Vestibul Palacea, Monte Mulinija, Valsabbiona,
Martinis Marchija... Nažalost, naš glavni grad još
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić
Tel: +385 1 4846 233, 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: [email protected]
Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić
Fotografija: Christian - David Gadler
uvijek nema ni jedan boutique hotel, ali će, nadam
se, netko od zagrebačkih
poduzetnika odlučiti uložiti u takvu vrstu ponude
te tako popratiti svjetske
trendove.
Gosti boutique
hotela su ljudi
kojima ne odgovara
šablonski pristup
velikih hotela
Boutique hoteli mogu
biti kategorizirani s tri,
četiri i pet zvjezdica. Mišljenja sam da ako se situacija na tržištu popravi,
svjedočit ćemo zasigurno sve većim ulaganjima
i nicanju boutique hotela, odnosno hotela koji će
biti posebno dizajnirani,
a koji će pored toga težiti
savršenoj usluzi.
Ono što bi se moglo
napraviti da hotelski sektor stane na svoje noge
nije nepoznanica. Poznato
je da u Hrvatskoj poslovanje hotela opterećuju veliki nameti i velika davanja, tako da je naš sektor
u startu opterećen nametima koje naša konkurencija nema, a samim tim i poslovanje naših hotelijera je
jedva ili teško održivo. Pored toga naši hoteli nemaju
ni povoljne kreditne linije, dok su troškovi kama-
ta previsoki, što dodatno
otežava i odbija investiranje u gradnju novih hotela.
Ipak, unatoč opterećenjima smatram da će uskoro biti sve više investicija
i da će se investitori odlučivati upravo na otvaranje
ovakvih hotela, a nekoliko je zanimljivih projekata upravo u tijeku. U perspektivu boutique hotela
sam uvjeren jer našim gostima ne odgovara šablonski pristup kakav imaju
veliki hoteli, a koji drukčije ne bi mogli ni funkcionirati. Kad je riječ o našim gostima, to su ljudi
koji imaju svoje zahtjeve i
želje i kojih je sve više. U
70 posto slučajeva riječ je
o individualnim gostima.
Marketing, pretplata i promocija:
Voditeljica: Dea Olup
Tel: +385 1 5600 028, 4923 198
Faks: +385 1 4923 168
E-mail: [email protected]
Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija:
Tel: +385 1 5600 000
E-mail: [email protected]
PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović,
Siniša Paulić
Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
Hotel Luxe otvoren
je pretprošle godine, a
njegovoj gradnji prethodila je višegodišnja borba za dobivanje dozvola i odobrenja. Radi se
o dizajniranom hotelu,
odnosno klasičnom modernom boutique hotelu. Vlasnici Ivona i Jozo
Parčina u gradnju su uložili velika sredstva kako
bi u samom centru, uz
Biskupovu palaču, prilagodili zgradu nekadašnje
mastione. Zgrada je stara
više od 100 godina, a uz
to je 1980-ih izgorjela, a
sada je kompletno renoviran i osvježen prostor
koji je Splitu dao jedan
poseban oblik ponude.
Hotel je u vrlo kratko vrijeme koliko posluje dobio vrlo pozitivne recenzije, i to portala
Poslovanje hotela
opterećuju veliki
nameti i velika
davanja
Tripadvisor, Booking.
com i mnogih drugih. U
2011. godini imao je odlične rezultate, što je danas svakako uspjeh. Inače, Luxe ima 30 soba te
tri luksuzna apartmana i sve popratne sadržaje koje traži moderan
gost.
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631
Direktor: Nikola Baučić
POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić
Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak
Tel: +385 1 5600 001
Faks: +385 1 4846 656
E-mail: [email protected]
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.
4
TEMA TJEDNA
Privredni vjesnik
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
( 19% ukupnog izvoza ( 1/3 hrane
Hrvatske ide u zemlje Cefte
izvozimo na tržište BiH
Vodič kroz promjene u vanjskoj trgovini
Koliko će vas koštati
izvoz u susjedstvo
Ako Europska unija ne prilagodi ugovore s članicama Cefte, hrvatske tvrtke mogle bi
izgubiti 220 milijuna dolara godišnje. Sve promjene u trgovini Hrvatske i zemalja Cefte
nakon ulaska Hrvatske u EU opisane su u publikaciji HGK-a
Krešimir Sočković
[email protected]
U
laskom Hrvatske u Europsku
uniju doći će do
promjena uvjeta poslovanja s nekim proizvodima i
nekim zemljama Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini znanog
Vodič koji je
pripremio HGK
izrađen je na
temelju aktualnih
carinskih politika
i multilateralnih i
bilateralnih ugovora
kao Cefta. Najveće promjene dogodit će se pri
izvozu prehrambenih proizvoda u BiH, primjerice
mlijeka i mliječnih prerađevina, mesa, keksa i cigareta. Od sredine iduće godine doći će do rasta
carina pri izvozu cigareta
u Srbiju. Do rasta carina
doći će i kod konditorskih
proizvoda, žitarica i uma-
ka pri izvozu u Makedoniju. Isto će se dogoditi i
pri izvozu mlijeka u Albaniju, a u poslovanju s Crnom Gorom kod pojedinih kategorija mesa, ribe i
mliječnih prerađevina.
Vanjskotrgovinska razmjena
Najvažnija BiH
Upravo stoga Hrvatska gospodarska komora pripremila je publikaciju Vodič kroz promjene
u vanjskoj trgovini nakon
pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Ona će biti dobar alat tvrtkama za snalaženje u novom okruženju koje će
nam donijeti Europska unija, a u kojem će se promijeniti i režim carine za neke
zemlje članice Cefte, ističe
predsjednik HGK‑a Na‑
dan Vidošević.
“Za Hrvatsku je najvažnije tržište Bosne i
Hercegovine jer se trećina hrane izvozi upravo na
to tržište. Ako Europska
unija ne prilagodi ugovore sa zemljama članicama
Cefte, s kojima Hrvatska
ostvaruje 19 posto izvoza,
procijenjeni gubitak izno-
10.000
35.000
30.000
Izvoz
25.000
Uvoz
Saldo
20.000
15.000
5000
0
-5000
-10.000
-15.000
-20.000
Izvor: HGK
1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
si oko 220 milijuna dolara godišnje. Tržište BiH je
za Hrvatsku od iznimnog
značaja jednako kao što je
to i Hrvatska za BiH. Zato
je važno da se sačuva stabilnost BiH”, smatra Vidošević.
Srbija i Kosovo
Carinske promjene za industrijske proizvode bit će
male ili uopće neće doći
do promjena, a slična je situacija i s većinom zemalja
članica Cefte. No neke će
Petina hrvatske trgovine je s Ceftom
Robna razmjena Hrvatske i svijeta ukupno je iznosila
32,685 milijardi američkih dolara, od čega je hrvatski
izvoz bio 12,288 milijardi, a uvoz 20,396 milijardi dolara. Deficit je još uvijek značajan i iznosi 8,1 milijardu dolara. U robnoj razmjeni Hrvatske izvoz u EU čini 59 posto, u ostale zemlje 22 posto, te u zemlje Cefte 19 posto.
U strukturi izvoza u zemlje Cefte dominiraju industrijski
proizvodi sa 72 posto, te poljoprivredno-prehrambeni
proizvodi sa 28 posto.
se promjene ipak dogoditi u trgovini industrijskim
proizvodima sa Srbijom,
Kosovom i Moldavijom.
Kod izvoza u Srbiju za određene skupine industrijskih proizvoda carine će biti povećane
samo u razdoblju od 1.
srpnja 2013. do 1. siječnja 2014. godine te će se
početkom 2014. ukinuti, ističe potpredsjednica
HGK-a Vesna Trnokop
Tanta. “Carine za izvoz
pojedinih skupina industrijskih proizvoda na Kosovo povećat će se do 10
posto, a također će se povećati i pri izvozu u Moldaviju koja je za hrvatski
izvoz vrlo malo tržište pa
se ne očekuju negativne
posljedice. Pozitivno je to
što tvrtke kod izvoza više
neće imati značajnijih administrativnih troškova”,
naglašava Vesna Trnokop
Tanta.
Vodič koji je pripremio HGK izrađen je na temelju aktualnih carinskih
politika i važećih multilateralnih i bilateralnih ugovora. Dan je kratak prikaz
vanjskotrgovinske
razmjene sa zemljama članicama Cefte i Europske
unije te pregled mogućih
trgovinskih promjena (carina i kvota) sa zemljama
članicama Cefte nakon
ulaska Hrvatske u EU.
Robna razmjena po skupinama zemalja
Struktura robne razmjene sa zemljama Cefte u 2010.
Izvoz
Izvoz
UVOZ
22%
33%
19%
6%
UVOZ
61%
72%
59%
EU
CEFTA
Ostatak svijeta
EU
CEFTA
22%
28%
Ostatak svijeta
Industrijski proizodi
Izvor: HGK
Poljoprivredni proizvodi
78%
Industrijski proizodi
Poljoprivredni proizvodi
Izvor: HGK
5
www.privredni.hr
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
( 6,6 mlrd kn
izvoz Istarske županije u 2011.
( 41,8 mlrd kn
vanjskotrgovinski deficit Grada Zagreba
Izvoz-uvoz po hrvatskim županijama u 2011. godini
Izvozni suficit
ostvarilo 11 županija
Istarska, Varaždinska, Sisačko-moslavačka, Osječko-baranjska i Međimurska županija sa znatnim udjelima
sudjeluju u ukupnom hrvatskom izvozu i uvozu
Igor Vukić
[email protected]
U
2011.
godini 11 hrvatskih
županija imalo je veću vrijednost robnog izvoza od uvoza.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku,
Istarska, Varaždinska, Sisačko-moslavačka, Osječko-baranjska i Međimurska županija sa znatnim
udjelima sudjeluju u ukupnom hrvatskom izvozu i
uvozu.
Pridonijela i
proizvodna ulaganja
Vrijednost izvoza Istarske županije prošle je godine ipak smanjena za 2,3
posto i iznosila je 6,6 milijardi kuna. Suficit je
ostvaren i zbog smanjenog uvoza od gotovo 17
posto. Istarski uvoz bio
je vrijedan 4,5 milijardi
kuna. Pula je u tom rezultatu sudjelovala s rastom
izvoza od pet posto (3,2
milijarde kuna.)
Varaždinska županija povećala je izvoz za
8,4 posto, na 4,8 milijardi
kuna. Uz rast izvoza Grada Varaždina od 7,6 posto
(1,5 milijardi kuna), svoj
prilog dobrom rezultatu
dala su i proizvodna ulaganja u poslovne zone u
okolici županijskog centra. Tako je Općina Trnovec Bartolovečki povećala izvoz na 1,4 milijarde
kuna (3,6 posto), a Gornji
Kneginec je rastao 22 posto (406 milijuna kuna).
Izvoz iz Lepoglave je porastao 18 posto, na 258
Najveći izvoznouvozni deficit
ostvarili su
Grad Zagreb
i Zagrebačka
županija
milijuna kuna. Statistika pokazuje da je u 2011.
istodobno povećan i uvoz
u Varaždinsku županiju.
Rast je iznosio 13,5 posto
i dosegnuo je 3,7 milijardi kuna.
Iz
Sisačko-moslavačke županije izvezeno je robe za 3,6 milijardi
kuna, što predstavlja rast
od 15,1 posto. Glavninu
rasta ostvarila je kutinska Petrokemija, podigavši izvoz iz tog grada za 12
posto, na ukupno 2,4 milijarde kuna. Ukupni rezultat Županije vjerojatno
će ove godine biti slabi-
ji zbog odluke CMC-a da
zaustavi rad sisačke Željezare i potraži novog kupca. Izvoz iz Siska prošle je godine rastao čak 51
posto, dosegnuvši 627 milijuna kuna.
Osječko-baranjska županija uspjela je povećati svoj izvoz za 19,3 posto, na 3,1 milijardu kuna.
Najveći doprinos dale su
tvrtke iz Belišća (32,4
posto rasta, 1,1 milijardu kuna) i Osijeka (15,4
posto rasta, 1,2 milijarde kuna). I ovdje je zabilježen porast uvoza od
4,8 posto, na 2,7 milijardi kuna.
Za Međimursku županiju vrijedi sličan trend
kao i za Varaždinsku.
Ukupan rast izvoza bio je
15,3 posto (2,6 milijardi
kuna). Pri tome na glavni grad Čakovec otpada
879 milijuna kuna (rast
od 16 posto), a solidni se
izvozni rezultati ostvaruju i u nekoliko okolnih
poslovnih zona. Primjerice, u Prelogu (347 milijuna kuna), Nedelišću (254
milijuna kuna), Maloj Subotici (230 milijuna kuna)
i Donjem Kraljevcu (231
milijun kuna). Uvozni rezultat Međimurske županije također je veći, za
10,7 posto. U 2011. godini uvezeno je robe za 2,1
milijardu kuna.
Veći izvoz od uvoza
ostvarile su još Krapinskozagorska županija (izvoz
2,1 milijardu, uvoz 1,6 milijardi kuna), Karlovačka
županija (izvoz 1,3 milijarde, uvoz 1,1 milijardu
kuna), zatim Koprivničkokriževačka županija (1,7
milijardi izvoza i 1,2 milijarde uvoza), Zadarska županija (izvoz 1,2 milijarde
kuna, uvoz 949 milijuna
kuna) te Požeško-slavonska županija (623 milijuna
izvoza i 428 milijuna kuna
uvoza).
Listu županija sa suficitom dovršava Virovitičko-podravska županija
s izvozom vrijednim 621
milijun kuna i uvozom od
354 milijuna kuna.
Kod nekih relativno
blag deficit
Najveći izvozno-uvozni
deficit ostvarili su Grad
Zagreb i Zagrebačka županija. Preko Zagreba se
odvija i glavnina hrvatskih
uvozno-izvoznih poslova.
U 2011. godini tvrtke sa
sjedištem u Gradu Zagrebu izvezle su 21,7 milijardi kuna, što čini 33,2 posto
ukupnog hrvatskog izvoza. Pri tome je zabilježen
pad izvoza od 4,6 posto.
Uvezeno je robe u
vrijednosti 63,5 milijar-
di kuna, što je 58,4 posto ukupnog hrvatskog
uvoza. Uvoz je bio manji
za 2,2 posto u odnosu na
2010. godinu, pa je Grad
Zagreb zabilježio ukupni
vanjskotrgovinski deficit
od 41,8 milijardi kuna.
Tvrtke iz Zagrebačke
županije ostvarile su još
nepovoljniji omjer izvoza i uvoza. Iz Zagrebačke
županije izvezeno je robe
za dvije milijarde kuna,
a preko te teritorijalne jedinice u Hrvatsku je
ušlo robe za 8,4 milijarde
kuna. Razlog je što na području Županije sjedišta
ima nekoliko velikih trgovačkih i logističkih kompanija preko kojih ulazi
roba koja se potom distribuira na cijelom hrvatskom tržištu.
Od ostalih županija vrijedi istaknuti Primorskogoransku koja je ostvarila
relativno blagi deficit, uz
velik porast izvoznih poslova. Ukupan izvoz Županije bio je vrijedan 4,1 milijardu kuna, a u prošloj je
godini porastao za znatnih
26,3 posto. Uvoz je bio 5,2
milijarde kuna, uz smanjenje od 6,4 posto.
Blizu ujednačenom
rezultatu izvoza i uvoza
su i Splitsko-dalmatinska
županija (izvoz 4,3 milijarde, uz pad od 10,1 posto, a uvoz 4,4 milijarde,
s padom od 18,9 posto)
te Šibenska županija.
Izvoz Šibenske županije
rastao je 0,8 posto i dosegnuo 1,4 milijarde kuna,
dok je uvoz iznosio 1,5
milijardi kuna, uz pad od
četiri posto.
6
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
( 30%
Brodogradilišta
DIV ne odustaje od
Brodosplita
Naša ponuda za kupnju Brodosplita i dalje
je na snazi i sad očekujemo brzi odgovor Vlade, jer Brodosplit mjesečno gubi 40 milijuna
kuna, izjavili su u petak
predstavnici samoborskog DIV-a, potencijalnog kupca splitskog brodogradilišta.
Tomislav Debeljak,
predsjednik Uprave DIVa, rekao je da je u splitskom škveru u posljednje
dvije godine nagomilano
1,2 milijarde kuna novih
gubitaka. Odgovor Vlade
očekuju u iduća dva tjedna. Novi gubici povećat će
troškove sanacije brodogradilišta, ali u DIV-u vjeruju da je njihov program
tržišno održiv. Kažu da
imaju financijsku podršku
fondova i banaka, a osim
brodogradnjom, bavili bi
se i drugim djelatnostima,
poput gradnje vjetroelektrana, off-shore postrojenja i razvoja dizel-motora
za plinske elektrane. Stoga
bi u Brodosplitu mogli zapošljavati i nove radnike.
DIV je u prošloj godini
imao prihod od 60 milijuna
eura i dobit od 45 milijuna
kuna. Zapošljavaju 1000
radnika, a za nekoliko mjeseci u tvornici u Kninu zaposlit će još 200 novih radnika, najavio je Tomislav
Debeljak. (I.V.)
Vojska i gospodarstvo
Hrvatski vojnik
od glave do pete
u hrvatskoj odjeći
Ministar obrane Ante
Kotromanović
potpisao je ugovore o nabavi
vojne odjeće i obuće sa
21 hrvatskom tvrtkom,
vrijedan 32,5 milijuna
kuna. Hrvatske tvrtke za
vojsku će proizvoditi borbene odore, obuću, donje rublje, čarape, rukavice, kape i šešire. Ugovor
s MORH-om potpisali su
predstavnici 13 tvrtki članica Zajednice ponuditelja
odjeće (KROKO
International,
Čateks, Hemco,
Krojostil, Odjeća, 1.
maj, Šešir,
Uriho, Štefičar, Vis
Konfekcija, V&V,
P r o PromZagreb,
DES),
predstavnici četiriju
tvrtki Zajednice ponuditelja obuće
(Borovo, Jelen, Inkop,
Obuća Viko), te predstavnici tvrtki Jadran, Galeb i
Orljava. Ministar Kotromanović istaknuo je da su
potpisivanju ugovora pristupili odmah nakon donošenja državnog proračuna, kako bi i time dali
doprinos oživljavanju hrvatskog
gospodarstva.
MORH je vrlo zadovoljan
kvalitetom odjeće i obuće hrvatskih proizvođača
i učinit će sve kako bi pomogao u izvozu, najprije
u Albaniju i Azerbejdžan,
gdje će hrvatska oprema
biti uskoro predstavljena. Kotromanović je također najavio da će Hrvatska
vojska kupiti 1000 jurišnih pušaka od poduzeća
HS produkt, a direktor HS
produkta Željko Pavlin
demonstrirao je inovacije
na novoj pušci. Najvažnije su optički ciljnik, razvijen u suradnji s Institutom
Ruđer Bošković, te rješenje kojim se i ljevacima
i dešnjacima omogućuje
da budu jednako precizni
dok pucaju. Kako im je to
uspjelo, Pavlin nije htio
otkriti. (D.Ž.)
pad investicija od početka krize
Zlatna kuna 2012.
Za ekonomski op
Potrebno je realizirati sve ekonomski opravdane investicije u javnom sektoru, pose
partnerstvo te što prije ući u stotine malih projekata škola, bolnica, zatvora i skladiš
Drago Živković
[email protected]
U
godini
kada
obilježava 160.
godina svog postojanja, Hrvatska gospodarska komora po 19.
je put dodijelila nagrade
Zlatna kuna. Prve kune
dodijeljene su 1993. godine, a od tada su postale najcjenjenija potvrda uspješnosti i kvalitete
u poslovanju. Ovogodišnji dobitnici Zlatne kune
su sve od reda izvoznici:
Omco Croatia u kategoriji
velikih, Vivera u kategoriji srednjih i Šestan-Busch
u kategoriji malih. Najboljom bankom proglašena
Hrvatska je osmi
najveći uvoznik
energije, a po glavi
stanovnika i drugi u
svijetu
je Erste banka, a najboljim
osiguravateljskim
društvom Euroherc. Zlatnu kunu za inovaciju primio je Boris Balać, direktor i vlasnik tvrtke Inteco
za svoj robot za hidrodinamičku obradu betonskih i metalnih površina.
Zlatnu kunu za životno
djelo dobio je 99-godišnji
akademik Vladimir Ibler,
umirovljeni
profesor
Pravnog fakulteta i neka-
dašnji tajnik Industrijske
komore u Zagrebu.
Podsjetivši na svečanosti dodjele Zlatnih
kuna na povijest komorskog udruživanja, predsjednik HGK-a Nadan Vidošević osvrnuo
se na stvaranje političke arhitekture svijeta nakon svjetskih ratova, te
razdoblja ekonomskog
prosperiteta i kriza koje
su uslijedile. Prema njemu, temeljni je pokretač
cijelo vrijeme ono rudimentarno u nama, a to je
ljudska pohlepa izražena
kroz blagostanje. “Materijalna vrijednost naših dobitaka postala je
osnovna mjera naših uza-
jamnih vrijednosti, to se
prenosi i na tvrtke, gdje
profit postaje temeljna
vrijednost, a kad su u pitanju nacije, društveni
proizvod postaje jedini
kriterij uspješnosti. Sve
je to dovelo do ove krize, čiji je korijen u neriješenom kriteriju prema
kojem se mjeri uspješnost nacije, društva, pojedinca’’, istaknuo je Vidošević.
Partner, a ne lider
Ova kriza, prema njegovu
mišljenju, nije financijska već duboko strukturna kriza, na koju odgovor
u svijetu još uvijek nitko ne zna. Za Hrvatsku je
Portal www.kupujmo-hrvatsko.hr nema veze s HGK-om
Hrvatska gospodarska komora nema nikakve veze s projektom privatnog internetskog
portala www.kupujmo-hrvatsko.hr. Taj portal i sve aktivnosti vezane uz prikupljanje ponuda za oglašavanje, kako objašnjavaju iz HGK-a, isključivo je poslovni poduhvat trgovačkog društva OGIM, koji u cijelosti samostalno stoji iza njega. Poduzetnike koji se žele
besplatno promovirati putem komunikacijskih kanala HGK-a, iz Komore mole da sve obavijesti i informacije u vezi s proizvodima svojih tvrtki, primarno nositeljima znakova kvalitete Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, šalju na elektroničku poštu [email protected] Akciju Kupujmo hrvatsko HGK promovira i putem službenih stranica na
društvenim mrežama Facebook i Twitter.
od primarnog značaja u
ovom trenutku definirati
nacionalnu razvojnu strategiju te sagledati kakvu
zapravo Hrvatsku želimo. Vidošević smatra da
je na kratki rok potrebno poduzeti niz mjera, a
protiv je onoga što mnogi
zazivaju: bolnih rezova.
Svoje protivljenje temelji
na brojkama: svaki četvrti Hrvat je u mirovini, 2,5
milijuna stanovnika primanja dobiva iz proračuna, izravno ili neizravno,
a u prerađivačkoj industriji zaposleno je samo
220.000 ljudi. Predsjednik HGK-a ipak se nada
da ćemo uspjeti pronaći
vlastiti put te imati i dovoljno pameti da ne budemo lider regije već partner našim susjedima.
Prvi potpredsjednik
Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić
istaknuo je kako iskorištavanje šansi u velikoj mjeri ovisi o kvaliteti političkih elita koje vode zemlju.
“To se prepoznaje po rezultatu, a naš je rezultat
7
www.privredni.hr
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
( između 6 i 18 mjeseci
*vijesti
traje priprema projekata u energetici
ravdane investicije
bno u elektroenergetici, vodoopskrbi i odvodnji, pokrenuti nove projekte kroz javno-privatno
ta za vojsku
Dobitnici Zlatnih kuna
Banke
Zlatna kuna:
Erste&Steiermärkische Bank
Zlatna kuna: Vivera (Glina)
Nominirani: Hypo Alpe-Adria-Bank,
Hrvatska poštanska banka, Privredna
banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria
Nominirani: Dok-Ing (Zagreb),
Hartmann (Koprivnica), IN2 (Zagreb),
Predionica Klanjec
Osiguravateljska društva
Velike tvrtke (više od 250
zaposlenih)
Zlatna kuna: Euroherc osiguranje
Nominirani: Allianz Zagreb, Croatia
osiguranje, Grawe Hrvatska, Merkur
osiguranje
Male tvrtke (do 49 zaposlenih)
Zlatna kuna: Šestan-Busch (Prelog)
Nominirani: Adria Winch (Split), Altpro
(Odra), Dynomax (Viškovo), Presenta
Nova (Zagreb)
industrijska proizvodnja
koja je 80 posto proizvodnje iz 1990. godine”, kazao je Čačić. Temelj je
gospodarske politike ove
vlade gospodarski rast i
zapošljavanje, uz održivost javnih financija i zaštitu socijalno najosjetljivijih skupina, kazao je
Čačić, koji najveće inve-
Srednje tvrtke (do 249
zaposlenih)
sticijske potencijale vidi
u energetici i proizvodnji
hrane, sektorima u kojima
je Hrvatska izraziti uvoznik.
Škole i zatvori
“Država ima primarnu
ulogu u pripremi projekata i otvaranju prostora
kapitalu. Priprema proje-
Zlatna kuna: Omco Croatia (Hum
na Sutli)
Nominirani: AD Plastik (Solin), Alstom
Hrvatska (Karlovac), Jadran-Galenski
laboratorij (Rijeka), Končar
Energetski transformatori
(Zagreb)
kata u energetici traje od
šest do 18 mjeseci, a danas nažalost nije ni pet
posto projekata u realizaciji. S početkom velikih projekata vrijednih i
do milijardu eura to će se
rješavati krajem ove godine, pa nadalje sljedećih
godina. Hrvatska je inače osmi najveći uvoznik
energije, a po glavi stanovnika i drugi u svijetu.
Državna potrošnja je od
2008. godine nominalno
bila potpuno ista, zato je
uslijedio kolaps investicija koje su od početka krize pale za 30 posto’’, naveo je Čačić. Istaknuo je
kako je potrebno realizirati sve ekonomski oprav-
dane investicije u javnom
sektoru, posebno u elektroenergetici, vodoopskrbi i odvodnji, pokrenuti
nove projekte kroz javnoprivatno partnerstvo te što
prije ući u stotine malih
projekata škola, bolnica,
zatvora i skladišta za vojsku. Ove godine moramo
u javnim investicijama rezultate podići za barem
50, a cilj je i 100 posto,
poručio je Čačić i zaključio kako nam za to treba
znanja, samopouzdanja,
hrabrosti i optimizma.
Na svečanosti u Nacionalnoj i sveučilišnoj
knjižnici u Zagrebu proglašeni su i novi dobitnici prava na uporabu znakova Hrvatska kvaliteta i
Izvorno hrvatsko. Iz Zaklade Izvorno hrvatsko
dodijeljene su potpore
projektima kojima je cilj
stvaranje kvalitetnih hrvatskih proizvoda te njihova imidža na domaćem
i stranom tržištu. Potpore su dobile tvrtke Sandi–Invent, Trima, Volo i
Atmosfera.
Claus Hipp, vlasnik Hipp
grupacije
Alojzije Šestan, direktor
Šestan-Buscha
Darko Ranogajec, predsjednik
Uprave Omco Croatia
Bila je dobra odluka doći
u Hrvatsku
Najveće su nam prepreke
uvozne dozvole
Gradimo dugoročnu
strategiju čuvanja tržišta
Vrlo sam zadovoljan činjenicom da smo dobili ovu nagradu
jer smatram da
je Vivera, naša
tvrtka u Hrvatskoj, vrlo važna. Ovdje imamo mnogo ljudi koji rade za
nas. U budućnosti će Europa imati problema s radnom snagom. Otto von Habsburg
mi je predložio da dođem u Hrvatsku. Na
tome mu zaista zahvaljujem, jer je to bila
dobra odluka.
Mi se ovom proizvodnjom bavimo 14 godina i
prodajemo svoje
proizvode u preko 45 zemalja
svijeta. Imamo
nekoliko pogona
u Njemačkoj, Češkoj, Italiji, a sada idemo i
s proizvodnjom u Rusiji. Plan za ovu godinu
je nešto veća proizvodnja nego prošle godine
i razvoj dvije nove kacige. Najveće prepreke
su nam uvozne dozvole, a nadamo se da će i
to nestati kad Hrvatska uđe u EU.
Ovo mi je prva
Zlatna kuna, ali
sam u svojoj karijeri već smijenio četiri premijera.
Naša
orijentacija
u
ovoj godini ostaje ista, jer gradimo dugoročnu strategiju čuvanja tržišta koja smo u proteklim godinama
osvajali i borimo se za prisutnost na svakom
dijelu kugle zemaljske, jer jedino tako možemo apsorbirati udare krize ili poremećaje
na tržištu.
Končar kupuje
brodogradilišta
Tvrtka Jadranska ulaganja,
koja je u vlasništvu obitelji
Končar, kupit će brodogradilišta Brodotrogir i riječki 3. maj te, uz određene
uvjete, Kraljevicu. Danko
Končar istaknuo je kako
će kupiti riječki 3. maj, odnosno samo brodogradilište, bez tvrtki-kćeri. Uvjet
za kupnju brodogradilišta
Kraljevica je rješavanje pitanja plaćanja s naručiteljima iz Francuske. Također,
kazao je kako namjerava dio svojeg vlasničkog
udjela u brodogradilištima
ustupiti radnicima.
Obustava poslovanja
u Siriji
Temeljem Odluke Vlade,
ali i ukupne sigurnosne
situacije u Siriji, Ina ne
može nastaviti svoje redovne poslovne aktivnosti u toj zemlji zbog razloga koji su izvan kontrole
kompanije. Stoga je Ina
obavijestila sirijsku nacionalnu naftnu kompaniju
General Petroleum Company (GPC) o proglašenju
više sile, odnosno o privremenom obustavljanju
svih poslovnih aktivnosti.
Viša sila je pravni institut
predviđen ugovorom koji
omogućuje suspenziju ili
privremenu obustavu obveza i aktivnosti uslijed
događaja koji su izvan
kontrole ugovornih stranaka poput poplave, potresa ili ratnog stanja.
Katalog industrije
hrane i pića
S ciljem poticanja izvoza
hrvatskih prehrambenih
proizvoda i pića, Njemačko-hrvatska industrijska i
trgovinska komora izdala
je Katalog hrvatske industrije hrane i pića. Katalog sadrži popis najznačajnijih proizvođača i
prerađivača hrane i pića
u Hrvatskoj te kratak sažetak o stanju i potencijalu hrvatske prehrambene industrije. Hrvatska
prehrambena industrija
može europskom tržištu
ponuditi visokokvalitetne
i izvorne proizvode. Njemačka je veliko i strateški
važno tržište za hrvatske
proizvođače hrane i pića,
a njegovo značenje će se
dodatno povećati ulaskom
Hrvatske u EU.
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
( 9 mlrd kn
članarina Hrvatske u EU-u za 2014.
( 450 mil €
Hrvatska može povući iz strukturnih fondova 2013.
Izmjene poreznog sustava
Država i lokalna samouprava:
rastava od stola i postelje
Umjesto komunalne naknade uvodi se porez na imovinu, a razdvojit će se prihodi središnje države i lokalne samouprave
Drago Živković
[email protected]
L
okalnu samoupravu u ovoj godini
očekuju značajne
promjene u zakonodavstvu, kojima je cilj razdvojiti prihode, ali i delegirati
više odgovornosti. Ministar financija Slavko Linić najavio je na skupštini
Udruge gradova i Udruge
općina da će izravni prihodi lokalne samouprave
ubuduće biti porezi na dohodak, na dobit i na imovinu. Komunalna naknada, prema Liniću, bit će
ukinuta, jer se sada taj novac ionako u velikom broju općina i gradova nenamjenski troši. Umjesto nje
uvest će se porez na imovinu kao prihod općina i
gradova, te će se razdvojiti prihodi središnje države i lokalne samouprave
koja će samostalno financirati zdravstvo, školstvo,
socijalnu skrb i sport. Država će definirati minimal-
ne standarde usluga, a sav
ostali teret bit će na samim
općinama i gradovima, pa
će se tada vidjeti koliko je
koja jedinica lokalne samouprave sposobna sama
sebe financirati. Linić je
najavio i mogućnost uvo-
nić je obećao pomoć kroz
fond poravnanja.
Podršku za najavljene
investicijske projekte od
čelnika općina i gradova
zatražio je i Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog
razvoja i fondova EU-a.
Država će definirati
minimalne
standarde usluga,
a sav ostali teret bit
će na općinama i
gradovima
Samo investicije
Investicije su u zadnje tri
godine smanjene za 30
posto, a to je ključna makroekonomska varijabla i
jedino što Hrvatsku može
izvući iz sadašnje nule, rekao je Grčić. Iako se već u
ovoj godini planira povećanje investicija za osam
milijardi kuna, Grčić još
više očekuje od sljedeće godine, s obzirom na
to da ćemo u drugoj polovini 2013. dobiti pristup
strukturnim fondovima
EU-a u kojima nas čeka
450 milijuna eura. Kako
sav taj novac treba povući
u samo šest mjeseci, potpredsjednik Vlade je pozvao načelnike i grado-
đenja poreza na imobiliziranu imovinu, a primjedbe
koje je na takav porez svojedobno imao Ustavni sud
namjerava zaobići gradacijom poreznog opterećenja.
Fond poravnanja
Najviše prihoda općine
i gradovi ipak bi trebali
ostvariti temeljem rasta i
razvoja, a isto vrijedi i za
središnju državu, upozorio
je Linić. U 2014. Hrvatska
će Europskoj uniji morati platiti članarinu od devet
milijardi kuna, što znači da
bismo iz EU fondova morali izvući barem 15 milijardi, izračunao je ministar
i apelirao na čelnika lokalne vlasti da svoje planirane infrastrukturne projekte prepakiraju u projekte
za EU fondove. Ponajprije se to odnosi na projekte
u vodoprivredi, za koje su
već izdvojena sredstva Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvitak i Svjetske
banke. Na njihovim su računima ostala, kako kaže
Linić, enormna sredstva
koja Hrvatska nije povukla zbog vlastite neefikasnosti. Općinama koje će
biti na gubitku zbog povećanja neoporezivog dijela dohotka (a to su općine
u kojima su niže plaće) Li-
načelnike da upregnu sve
snage u pripreme projekata. U tome će im država pomoći sa 45 milijuna
kuna koje će podijeliti na
što više općina, kako bi se
pokrili troškovi pripreme
dokumentacije za projekte koji imaju izgleda proći u EU-u.
Linićevoj najavi da
će izmjenama Zakona
o lokalnoj samoupravi
male općine dobiti i manje ovlasti pridružio se
i ministar uprave Arsen Bauk, koji se slaže
da ovlasti moraju ovisiti
o fiskalnim kapacitetima.
Bauk postavlja i pitanje
održivosti sadašnjih županija, a najavljuje i zakonske izmjene kojima će se
olakšati raspisivanje izbora u slučaju sukoba (grado)načelnika i gradskog/
općinskog vijeća. U postupku izrade tih izmjena očekuje i prijedloge
Udruge gradova i Udruge
općina.
Javni ovršitelji
Ovrhe: može to i jeftinije i brže
Po hitnom postupku, još
početkom godine, donesena je u Saboru odluka
o odgodi primjene Zakona o ovršiteljima. Osim
što su u lanjskom listopadu imenovani i licencirani
javni ovršitelji ostali bez
posla na pola godine, ovrhe su ostale skuplje i dugotrajnije.
Javni ovršitelji smatraju kako je primjena Zakona odgođena jer se u
javnosti stvorila slika da
on omogućava ovršiteljima ulazak u kuće dužnika te pljenidbu i raspro-
daju sve njihove imovine.
“Služba javnih ovršitelja
dokinut će trenutnu praksu gdje postupci traju i po
10 i više godina, pri čemu
ovršenici nemaju mogućnost dogovora o otplati
duga, a ovrhe se provode
i nad zaštićenim dijelom
dohotka”, kaže imenovana javna ovršiteljica sa
sjedištem u Dubrovniku
Dijana Butigan Granić.
Do nejasnoća je, smatraju ovršitelji, došlo
jer mnogi nisu pročitali Zakon o ovršiteljima i
zbog toga je usporen po-
četak efikasnijeg i jeftinijeg provođenja postupaka ovrhe u Hrvatskoj.
Novi zakon
ovršiteljima
omogućuje i
posredovanje
između stranaka
“Dugotrajan
postupak
ne samo da nije prihvatljiv za ovrhovoditelje, odnosno vjerovnike, nego
ni za ovršenike-dužnike,
koji su stjerani u ‘dužnič-
ko ropstvo’, jer se na dug
obračunavaju vrlo visoke
zakonske zatezne kamate,
od 12 do 17 posto, ovisno
o kojem je vremenskom
razdoblju riječ”, dodaje
Dijana Butigan Granić.
Uz ovršitelja lakše do
nagodbe
“U ovakvim procesima
nisu u pitanju samo građani-dužnici, već i građani-vjerovnici, poput obespravljenih radnika koji
ne mogu doći do svojih
plaća, ili samohranih roditelja koji godinama ne
mogu do sredstava za
uzdržavanje djece, dok
njihovi dužnici, bivši poslodavci ili supružnici
vješto izbjegavaju svoje
obveze”, ističe javni ovršitelj sa sjedištem u Slavonskom Brodu Igor Buruš. “Javni ovršitelji će
procesu prinudne naplate duga dati ljudsko lice,
omogućujući aktivnu suradnju i dogovor vjerovnika i dužnika kako bi se
postiglo što bolje rješenje
za obje strane. Kroz naš
rad osigurat će se transparentnost u realizaciji ovr-
he –
znat će se
tko se, kako i u kojem iznosu naplatio u procesu i štitit ćemo dignitet
dužnika”, dodaje Buruš.
Novi zakon ovršiteljima omogućuje posredovanje između stranaka,
što provedbu ovrhe može
učiniti nepotrebnom, budući da se na taj način
može postići i nagodba o
obročnoj otplati te manje
kamate i troškovi postupka koji zbog dugotrajnosti
postupka često višestruko
prelaze glavnicu. (K.S.)
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
( 1,9 mlrd €
SUSRET PREDSTAVNIKA GOSPODARSKIH
KOMORA ZAGREBA, BEOGRADA I BUDIMPEŠTE
ukupno za koncesiju tijekom 30 godina
Suradnja nije želja i
obveza nego potreba
Sjednica hrvatske vlade
Viadukt i Tehnobeton
gradit će novi aerodrom
u Zagrebu
Dodjela koncesije za zagrebački aerodrom omogućit će početak velikih
građevinskih radova na tom projektu bez opterećenja za državni proračun
Igor Vukić
[email protected]
T
vrtke Viadukt i
Zagorje Tehnobeton bit će glavni izvođači radova na
novom terminalu Zračne luke Zagreb. Vlada je
na prošlotjednoj sjednici za koncesionara ZLZ-a
odabrala konzorcij ZAIC
koji su osnovale francuske kompanije Bouygues i Aeroports de Paris.
Konzorcij je još u vrijeme natječajnog postupka
najavio da će izvođenje
radova dodijeliti hrvatskim poduzećima.
Prema riječima Zdenka Antešića, pomoćnika
ministra prometa, dodjela koncesije za zagrebački aerodrom omogućit će
početak velikih građevinskih radova na tom projektu bez opterećenja za
državni proračun. U prvoj
fazi koncesionari će uložiti 236 milijuna eura, od
čega 111,8 milijuna otpada na gradnju novog putničkog terminala. Kad terminal za tri godine bude
gotov, moći će primiti pet
milijuna putnika. Koncesionar terminala u idućih
će 30 godina u proračun
uplatiti 1,9 milijardi eura
za koncesijsku naknadu.
Obveza Hrvatske je
izrada studije utjecaja za
okoliš, gradnja pristupnih
prometnica i osiguranje
zemljišta na kojem će se
graditi novi terminal.
Premijer Zoran Milanović podsjetio je da je
njegova vlada ovaj pro-
jekt naslijedila od prethodnika. Novi ministri
su ga analizirali i odobrili nastavak natječajnog
postupka. Milanović očekuje da će koncesionari ispuniti svoje obveze
iz ponude, da će gradnja
i provedba koncesijskog
ugovora biti isplativa i dr-
Hrvatske ceste
dobile su
jamstvo Vlade za
zaduživanje od 110
milijuna eura
žavi donijeti znatnu ekonomsku korist. Uz gradnju objekta koji bi trebao
biti arhitektonska atrakcija, Milanović se nada da
će se ostvariti i najave o
rastu putnika.
Ekonomski program
Hrvatske ceste dobile su
jamstvo Vlade za zaduživanje od 110 milijuna eura. Novac će posuditi od konzorcija banaka
9
na čelu s Privrednom bankom. Oko 80 milijuna
eura Hrvatske ceste potrošit će na otplatu ranijih dugova, a ostalo ide na
plaćanje radova obavljenih u prvom tromjesečju
ove godine.
Usvojen je i Pretpristupni ekonomski program
za razdoblje do 2014. godine. U programu u kojem
Vlada Europskoj uniji opisuje smjerove ekonomske
politike u idućim godinama, najavljuje se da će realni rast BDP-a u ovoj godini biti 0,8 posto. Rast u
2013. trebao bi se povećati na 1,5 posto, a zatim u
2014. iznositi 2,5 posto.
Prosječna inflacija u tim bi
godinama trebala biti održavana na 2,4 posto godišnje, procijenio je ministar
financija Slavko Linić.
Projekcije
ukazuju
na porast javnog duga u
srednjoročnom razdoblju
sa 47,2 posto u 2012. na
49,4 posto BDP-a u 2014.
godini, ali, ističu u Vladi,
s tedencijom usporavanja
i stabilizacije. Istodobno
se najavljuje i smanjivanje deficita, što će dovesti i do manje potrebe za
financiranjem obveza na
domaćem i inozemnom
tržištu. U srednjoročnom
razdoblju najveći dio podmirivanja dugova odnosi
se na obveznice, od kojih
domaća, vrijedna oko 500
milijuna eura, dospijeva u
svibnju ove godine.
Nastavak privatizacije
Vlada najavljuje daljnje restrukturiranje i privatizaciju poduzeća u
državnom vlasništvu, jačanje investicija u sektoru
energetike i poljoprivrede te poticanje poduzetništva i javno-privatnih
partnerstava. Na državnim troškovima nastojat
će se uštedjeti gdje god
je to moguće. Vlada je
tako prošli tjedan odlučila odustati od sudjelovanja Hrvatske na Svjetskoj
izložbi koja se ove godine
održava u južnokorejskom
gradu Jeosu. Na taj način
uštedjet će se najmanje sedam milijuna kuna.
Austrija i Njemačka su
zbog boljih plaća privlačne zemlje za visokoobrazovane osobe. Ulaskom u Europsku uniju,
kada Hrvatska postane dio slobodnog tržišta
rada, postoji opasnost
naglog “odljeva mozgova”, upozorio je Zoltán
Kiss, glavni tajnik gospodarske komore Budimpešte na susretu predstavnika gospodarskih
komora Zagreba, Beograda i Budimpešte. Naglašeno je kako Mađarska
zbog svog članstva u EU-u
ima savjetodavnu ulogu za ostale dvije zemlje
te je bilo riječi o sastavljanju svojevrsne “knjige praksi” u kojoj bi bila
opisana rješenja problema
na koje su zemlje nailazile – Mađarska kao članica,
Hrvatska kao pristupnica i Srbija kao kandidat.
“Razmjena poslovnih podataka je nužna te bi bilo
dobro uspostaviti redovitu razmjenu kako bi ostale
zemlje znale što se doga-
đa u pojedinoj državi”, kazao je predsjednik HGKKomore Zagreb dr. Zlatan
Fröhlich. Usuglasili su se
kako suradnja nije želja i
obveza, nego potreba, te
kako se zemlje ne bi međusobno trebale natjecati
već biti partneri. “Srbijanski biznismeni su, ističući
stvari bitne za razvoj, na
prvo mjesto stavili povezivanje, na drugo zajednički
nastup, a tek onda financije, pa obrazovanje”, prenio
je predsjednik Privredne
komore Beograda Milan
Janković. Dogovoreno je
i da će zaključci sastanka
biti poslani u Beč te će pozvati predstavnika tamošnje gospodarske komore
da im se pridruži pri sljedećem susretu. (A.Š.)
IPA IIIC za regionalnu konkurentnost
Maras: Porezni sustav
mora biti stabilan
Projekt Poboljšanje administrativne učinkovitosti na nacionalnoj razini
omogućava korisnicima Ministarstvu poduzetništva i obrta (MPO) i Hrvatskoj agenciji za malo
gospodarstvo (HAMAG)
- bolje informacije o sektoru malog i srednjeg poduzetništva. K tomu, u
sklopu projekta poboljšat
će se komunikacija između
malih i srednjih poduzetnika te donositelja politika.
Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta, naglasio je kako Vlada
nastoji poboljšati ulagačku klimu u Hrvatskoj.
Stoga nastoji da vrijeme potrebno za pokretanje obrta bude dva, a tvrtke sedam dana. “Važno
je da ljudi koji imaju ideje mogu što prije započeti s radom”, istaknuo je.
Porezni sustav, dodao je,
mora biti stabilan kako bi
investitori u Hrvatsku bili
sigurni.
Robert McKean, voditelj projektnog tima,
kazao je kako je među rezultatima projekta koje
valja ostvariti i registar
malog i srednjeg poduzetništva koji će se koristiti za procjenu učinkovitosti politika.
Šef Delegacije EU-a
u Hrvatskoj Paul Vandoren kazao je kako su mala i
srednja poduzeća okosnica
svake ekonomije, Europska unija je toga svjesna
te je prihvatila odredbe zahvaljujući kojima je put od
ideje do osnivanja tvrtke
sve kraći i jeftiniji. Inače,
ovaj projekt se financira iz
IPA IIIC Operativnog programa za regionalnu konkurentnost. (B.O.)
10 PREDSTAVLJAMO
( 70 članova
Privredni vjesnik
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
( 2 godine
ima udruga Mediterra
radi dubrovačka agencija za organizaciju vjenčanja
MEDITERRA NATURA, ZAGREB
YES I DU, DUBROVNIK
Zajedno smo jači
Model zajedničkog poslovanja udruge i tvrtke, s
minimalnim početnim ulaganjem članova, svidio se
vinarima i srodnim proizvođačima
Vjenčanje
pod
morem?
Nema
problema!
Agencija YES I DU mladencima nudi kompletnu uslugu
- od pomoći pri odabiru pozivnica i prstenja do čuvanja
kućnih ljubimaca i unajmljivanja zrakoplova za bračno
putovanje
T
vrtka Mediterra
Natura ponajviše
se bavi izvozom
hrvatskih i regionalnih
vina i srodnih proizvoda (pri čemu je udio hrvatskih proizvođača veći
od 90 posto). U ostale aktivnosti tvrtke ubrajaju se
vinska filmska produkcija, marketinške aktivnosti
te turističke ture po hrvatskim vinskim regijama.
Udruga Mediterra trenutačno ima 70 najistaknutijih hrvatskih i regionalnih
članova - vinara i srodnih
proizvođača - i time predstavlja najjaču vinarsku
udrugu u regiji.
Tvrtka i udruga zajedno predstavljaju zanimljiv model partnerstva.
Domagoj Nobilo, direktor tvrtke i tajnik udruge, objašnjava da član Mediterre za iznos godišnje
članarine besplatno dobiva pravo na marketinške
aktivnosti svojih proizvoda premda su prezentacije, degustacije, putovanja
u inozemstvo, izrada komercijalnog kataloga i svi
ostali troškovi višestruko
veći i padaju u potpunosti
na teret udruge. “S druge
strane, ukoliko udruga pronađe odgovarajućeg ino-
zemnog kupca, njen član
je obvezan izvoz prema
tom distributeru realizirati
preko tvrtke Mediterra Natura. Time tvrtka ostvaruje određenu proviziju odnosno pojavljuje se kao
izravni izvoznik proizvoda”, kaže on.
Snažan marketing
je odlučujuća
poluga za
unaprjeđenje
domaćeg izvoza
Navedeni model zajedničkog poslovanja udruge
i tvrtke, s minimalnim početnim ulaganjem članova,
svidio se vinarima i srodnim proizvođačima kao što
su maslinari, proizvođači
bučinog ulja, sira, kulena,
pršuta, ribe i morske soli.
“To je možda razlog zbog
kojeg je udruga uspjela
u tako kratkom vremenu
osvojiti povjerenje vinara i
značajno povećati broj članova”, ističe Nobilo.
Polovično
zadovoljstvo
Analizajući nezadovoljavajuće izvozne rezultate domaćih vinara i srod-
nih proizvođača, osnivači
udruge otkrili su kako nedostaje odlučujuća poluga za unaprjeđenje domaćeg izvoza, a to je snažan
marketing. “No, Mediterra se nikad ne zadržava
samo na marketingu proizvoda, već osobni uspjeh
i uspjeh tvrtke u potpunosti vežemo za plasman i
realizaciju proizvoda na
inozemnom tržištu. Dakle, ako nismo prodali,
već samo dobro predstavili određeni proizvod,
osjećamo samo polovično zadovoljstvo”, napominje Nobilo dodavši
kako priča ima i regionalnu notu. “Regionalni pristup se pojavio u hodu,
temeljem povratnih informacija koje smo dobivali od inozemnih distributera i partnera. Svi su
željeli - osim hrvatskih
vina i srodnih proizvoda
- upoznati, a neki i naručiti, pojedina vina ili proizvode drugih regionalnih proizvođača. Tako su,
primjerice, neki od naših regionalnih članova
po prvi put, zahvaljujući Mediterri, izvezli svoja
vina na zahtjevno japansko tržište”, zaključuje
Nobilo. (B.O.)
D
ubrovnik je oduvijek bio inspiracija
slikarima i pjesnicima, piscima
i fotografima, a nedavno je inspirirao i jednu
uspješnu poslovnu priču.
Dubrovnik kao wedding
destinacija, osim romantične kulise, nije mladencima pružao ništa novo,
pa su Danijela Milivojević i Martina Pavleković odlučile uzeti stvari
u svoje ruke i prekrasnim
lokacijama dodati i nove
ideje. Tako je nastala
agencija za organizaciju
vjenčanja YES I DU koja
mladencima nudi kompletnu uslugu - od pomoći pri odabiru pozivnica i
prstenja do organizacije
čuvanja kućnih ljubimaca i unajmljivanja privatnog zrakoplova kojim će
se novovjenčani par zaputiti na bračno putovanje, organizirano također
uz Martininu i Danijelinu
pomoć.
Od osnutka agencije
2010. godine, zahtjeva je,
kažu, bilo svakakvih, pa su
tako jednom prilikom angažirale jednog poznatog
dizajnera da osmisli kravate za pse koji su sudjelovali u ceremoniji, a organizi-
rale su čak i paragliding i
windsurfing vjenčanje. Takvi ih zahtjevi posebno vesele, slažu se mlade poduzetnice, jer su kreativni i
testiraju granice njihovih
mogućnosti.
Jedinstvena ljubavna
priča
Kako su obje rodom iz
Dubrovnika, ne čudi što
su njegovo ime uklopile
u ime agencije, no ipak
ne djeluju samo na području toga grada, nego
će vjenčanje organizirati gdje god to mladenci
požele, zadržavajući fokus na tom biseru Jadrana, Zagrebu i otocima
Većina klijenata su
stranci, ali sve češće
u agenciju pristižu
i zahtjevi domaćih
parova
te nacionalnim parkovima. Najvažniji dan u životu mladenci mogu doživjeti i pod maskama, na
vrhu svjetionika, visoko
na nebu u balonu ili pak
pod vodom.
“YES I DU nastao je
iz naše želje za stvara-
njem nečeg novog i bijega
iz korporativnog svijeta
u kojem smo obje radile. Ideju o agenciji imale
smo godinama prije same
realizacije, a vodila nas je
želja da pomognemo mladencima kako bi svoju ljubavnu priču mogli ispričati na sebi svojstven i
jedinstven način. U agenciji smo obje razvile svoje
kreativne potencijale, pa
tako gotovo svakodnevno
razmišljamo o novim sadržajima koje bismo mogle ponuditi svojim klijentima”, kaže Martina
Pavleković. Većina klijenata su stranci, iz Engleske, Irske, Njemačke, Švicarske pa čak i Češke. Sve
češće im pristižu i zahtjevi domaćih parova kojima
se, prema njihovu iskustvu, teže opustiti i prepustiti organizaciju drugima.
“Hrvati su puno zahtjevniji kada je riječ o organizaciji vlastitog vjenčanja.
No, drago nam je što polako ali sigurno Hrvatska
počinje slijediti svjetske
trendove i što se sve više
parova odlučuje koristiti usluge agencije”, kažu
vlasnice Danijela Milivojević i Martina Pavleković. (A.Š.)
PRIČA S RAZLOGOM 11
www.privredni.hr
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
( oko 17 mil kn ( na 4000 m
*vijesti
2
godišnji promet Otosa
proteže se suvremena poslovna zgrada
OTOS – ORTOPEDSKA TEHNIKA OSIJEK
Proizvodnja je ono što
vuče naprijed
Uz suvremenu proizvodnju i prodajnu mrežu organiziranu kroz specifične sanitetske kuće, u
Otosu se pripremaju za osnivanje specijalizirane poliklinike za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju
Svetozar Sarkanjac
[email protected]
P
oslovni put od
male osječke ortopedsko-bandažerske zanatske radionice
do vodeće hrvatske tvrtke za proizvodnju ortopedskih pomagala - koja
se danas prostire na četiri
etaže suvremene poslovne zgrade veličine gotovo 4000 četvornih metara
- trajao je gotovo šest desetljeća. Naime, današnja
tvrtka Otos (Ortopedska
tehnika Osijek) utemeljena je 1945. godine kao zanatska radionica Banija sa
sjedištem u Zagrebu i poslovnicama u Osijeku i
Rijeci, da bi danas, kada
je riječ o domaćem kapitalu, bila najveća ortopedska kuća u Hrvatskoj. U
njoj je zaposleno pedesetak djelatnika koji ostvare
godišnji promet od oko 17
milijuna kuna.
Ništa bez proizvodnje
Uz djelatnosti prodaje i
servisiranja vlastitih proizvoda, u Otosu najveću pažnju pridaju – proizvodnji. “Kvalitetno se
može uspjeti jedino u proizvodnji. Dok je hrvatsko i
osječko gospodarstvo počivalo na industriji i proizvodnji, nije bilo ovakvih
kriza i godina stagnacije.
Nekada je Osijek bio industrijski grad u kojem su
radili ponosni ljudi jer su
zarađivali, stvarali i vrlo
pristojno živjeli. Sada, nakon uništenja industrije,
sveli smo se na grad-slugu koji služi po tuđim trgovačkim centrima. Naravno, proizvodnja sama
Proizvodni
program Otosa
nije namijenjen
samo osobama s
invaliditetom, nego i
zdravima
po sebi ne može funkcionirati jer proizvedeno treba i prodati. A kada prodamo proizvedeno, onda
o tome valja i brinuti, odnosno servisirati. Želimo
biti komplementarni jer
samo tako možemo biti
konkurentni i sigurni u
budući razvoj”, objašnjava Stjepan Getoš, pred-
sjednik Skupštine Društva i glavni moderator
poslovne politike Otosa, dodajući kako tu tvrtku čine ljudi koji u njemu
stvaraju i rade. Stoga, da
bi proizvodi Otosa bili na
svjetskoj tehnološkoj razini, mnogo se polaže na
stalnu edukaciju zaposlenih. “To je proces koji
se ne prekida. Ujedno to
nam je solidno jamstvo da
ćemo i ulaskom Hrvatske
u EU biti konkurentni i
tvrtkama koje mnogo dulje djeluju u uvjetima poslovanja kakvi vrijede u
EU-u”, pojašnjava on.
Proizvodnja kao jedna
od triju cjelina koje čine
Otos (proizvodnja-prodaja-servis) u tehnološkom i
stručnom smislu odvija se
gotovo u kliničkim uvjetima. Sastoji se od nekoliko
pogona usko specijaliziranih za izradu određenih
ortopedskih i medicinskih
pomagala. Obućarska radionica izrađuje ortopedsku obuću po mjeri i na
temelju liječničkih nalaza.
U radionici za izradu uložaka rade se standardni i
individualni ortopedski
ulošci, dok u odjelu bandaže izrađuju suspenzore,
utege, sigurnosne remene
za bolesnike, a iz tekstilne
radionice izlaze različiti
pojasevi i steznici. Različite proteze za ruke i noge
stvaraju se u protetičkoj
radionici, dok se u ortotičkoj proizvode individualne ortoze za ruke, noge i
kralježnicu.
No, proizvodni program Otosa nije namijenjen samo osobama
s invaliditetom, nego i
zdravima. Proizvodi poput nekoliko stotina modela obuće izrađuju se
ručno od najkvalitetnijih
materijala. K tome, u Otosu nakon posebnog specijalističkog pregleda nude
mogućnost izrade obuće
koja je posve individualizirana i prilagođena željama i potrebama naručitelja.
Specijalizirana
poliklinika
Izgradnjom novog objekta
bilo je planirano otvaranje
poliklinike za fizikalnu
medicinu i rehabilitaciju
tako da je cijela etaža građevinski i instalacijski već
spremna. No, kupnja i instaliranje suvremne opreme pozamašna je investicija, a vremena besparice
ipak su utjecala na planirani tempo razvoja Otosa
kao zdravstveno-poslovnog centra. Trenutačno u
Otosu djeluju dvije specijalizirane liječničke ordinacije, a planirano je i
osnivanje centra za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Konačni cilj je
ustrojavanje poliklinike
Otos Vita, koja bi sadržavala i kompletnu ponudu
fizikalne medicine i rehabilitacije uključujući i široki spektar usluga masaže, sauna i niza sličnih
relaksirajućih sadržaja namijenjenih čitavoj populaciji.
Sanitetske kuće
Otos i paraolimpijci
Uz razvoj proizvodnje u Otosu su paralelno razvijali i prodaju. Tako je u
Osijeku 2000. godine otvorena prva sanitetska kuća u Hrvatskoj, da bi
ih danas bilo osam. Uz Otosov asortiman, one nude i pomagala za inkontinenciju, čarape za vene, pomagala kod dijabetesa, pomagala za hranjenje, odijevanje i održavanje osobne higijene... U njima rade i timovi
stručnjaka koji daju savjete o zdravstvenom problemu vezanom uz korištenje nekog pomagala, upute o njezi kože i održavanju pomagala, ali i
svojevrsnu školu hoda uz kompjutersku dijagnostiku poremećaja hoda
i stopala.
Otos od 1998. godine aktivno pomaže i ulaže u razvoj sporta osoba s invaliditetom te je aktivni sponzor Atletskog kluba osoba s invaliditetom OtosGrubišno Polje čiji je predsjednik višestruki osvajač medalja u bacanju kugle Darko Kralj. Upravo je u Otosovim radionicama napravljena proteza s
kojom je Kralj osvojio prvu paraolimpijsku zlatnu medalju u povijesti Hrvatske na protekloj olimpijadi u Pekingu. Trenutačno Otosov protetičko-rehabilitacijski tim
radi na projektiranju proteza koje će Kralj koristiti
na ovogodišnjim Paraolimpijskim igrama u Londonu.
Prilagodba HŽ-a
Na sastanku o stanju i problemima u sustavu Hrvatskih željeznica predstavnici sindikata ukazali su na
teško stanje na željeznici.
Jasmin Krizmanić, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, istaknuo je kako od
novih uprava očekuje planove restrukturiranja i poslovanja pri čemu će se
voditi briga o radnicima.
Naglasio je da se sustav
HŽ-a treba što prije prilagoditi uvjetima u kojim
će se tržište otvoriti prema europskim željezničkim prijevoznicima.
Zelena i vitka
proizvodnja u HGK
HGK i inicijativa Lean
menadžment organiziraju
14. ožujka predavanje Zelena i vitka proizvodnja i
usluge. Riječ je o konceptu kojim se koriste najpoznatija svjetska poduzeća
kako bi optimizirala troškove. Na predavanju, koje
će u prostorijama HGKZagreb početi u 11 sati, o
mogućnostima implementacije toga koncepta u Hrvatskoj govorit će Nedeljko Štefanić, predstojnik
Zavoda za industrijsko inženjerstvo sa zagrebač-
kog Fakulteta strojarstva i
brodogradnje, Ivica Veža
s Fakulteta elektrotehnike,
strojarstva i brodogradnje
iz Splita, te direktor tvrtke
Končar-Energetski transformatori Ivan Milčić.
Nedovoljno sredstava
za razminiranje
HUP-Udruga poslodavaca
humanitarnog razminiranja upozorava da će ovim
tempom proces razminiranja u Hrvatskoj trajati
još minimalno 15 godina.
Sredstva osigurana državnim proračunom za 2012.
nisu dovoljna i ne osiguravaju ispunjenje Nacionalnog programa koji predviđa uklanjanje mina iz
Hrvatske do 2019. Danas
su u razminiranju aktivne
34 tvrtke koje zapošljavaju
oko 630 pirotehničara i još
oko 200 zaposlenih na pomoćnim poslovima.
12 aktualno
Privredni vjesnik
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA SABORA HTZ-a
HTZ: ove godine sa
14 posto manje prihoda
Ukupna sredstva za oglašavanje smanjena su za 24 posto, a jedino će
internetsko oglašavanje dobiti 18 posto više proračunskih sredstava nego lani
Andrea Šalinović
S
abor Hrvatske tu‑
rističke zajednice
na svojoj konstitu‑
irajućoj sjednici prihvatio
je izvješće o sezoni 2011.,
a kako se nije sastao cije‑
le prošle godine, usvoje‑
no je i Izvješće o radu i fi‑
nancijsko izvješće HTZ‑a
te Nadzornog odbora o
obavljenom nadzoru nad
poslovanjem HTZ-a za
2010. godinu. Predsjednik
HTZ-a i ministar turizma
Veljko Ostojić naglasio
je kako ovakvo kašnjenje
u izvještavanju i izosta‑
nak održavanja Sabora iz‑
mjenama zakona i novim
Statutom, koji je također
usvojen na ovoj sjedni‑
ci, više neće biti moguće.
Izvješće o sezoni 2011.
predstavio je v.d. direk‑
tora Glavnog ureda Hr‑
vatske turističke zajedni‑
ce Niko Bulić naglasivši
kako je zabilježen rast tu‑
rističkog prometa s goto‑
vo svih tržišta, pa je proš‑
la godina zaokružena s
osam posto više dolazaka
nego 2010. godine, dok je
broj noćenja rastao sedam
dinu, planirani prihodi
su 14 posto manji u od‑
nosu na 2011. te iznose
247.700.000 kuna. Ra‑
zlog tome prvenstveno
je smanjenje sredstava
koja dolaze iz proračuna,
Predsjednik HTZ-a
i ministar turizma
Veljko Ostojić
naglasio je kako
ovakvo kašnjenje u
izvještavanju više
neće biti moguće
posto. Omjer individual‑
nih naspram organiziranih
dolazaka iznosio je 64:36
posto u korist individual‑
nih dolazaka, dok je cilj,
naglasio je Bulić, poveća‑
ti broj grupnih posjeta.
Što se tiče Programa
rada HTZ-a za 2012. go‑
a srezana su za 30 mili‑
juna kuna. Od boraviš‑
nih prostojbi planira se
ostvariti pet posto priho‑
da, a 25 posto od članari‑
na. Shodno tome, ukupna
sredstva za oglašavanje
smanjena su za 24 posto,
vanjsko oglašavanje bit
će manje za čak 58 po‑
sto, a ono televizijsko na
globalnom planu će pa‑
sti 37 posto, dok će jedi‑
no internetsko oglašava‑
nje dobiti 18 posto više
proračunskih
sredsta‑
va nego lani. Odlučeno
je kako neće biti otvara‑
nja novih ureda HTZ-a, a
promotivne i druge tržiš‑
ne aktivnosti temeljno će
biti usredotočene na EU
i druga tradicionalna eu‑
ropska tržiša s ciljem po‑
stupnog širenja na nova,
daleka tržišta.
U nastavku sjedni‑
ce odabrani su novi čla‑
novi Turističkog vijeća
te Nadzornog odbora Hr‑
vatske turističke zajedni‑
ce za predstojeće četve‑
rogodišnje razdoblje pri
čemu se, naglasio je mi‑
nistar Ostojić, vodilo ra‑
čuna da sve regije i struke
budu podjednako zastu‑
pljene.
ZAPOČEO 8. CASE STUDY COMPETITION
Praktična priprema studenata
za tržište rada
V
eć osmu godinu
za redom održa‑
va se Case Study
Competition, projekt stu‑
dentske udruge eSTU‑
DENT, kojemu je cilj
spajanje renomiranih po‑
duzeća i najboljih stude‑
nata kako bi znanja steče‑
na na fakultetu iskoristili
na stvarnim slučajevima.
Za nagrade
pobjednika
natječaja osigurano
je 256.000 kuna
Ove godine čak 15 podu‑
zeća ponudilo je studen‑
tima 16 poslovnih slu‑
čajeva koji od njih traže
kreativnost i ambicioznost
te ozbiljno pristupanje za‑
dacima. Za 16 pobjedni‑
ka natječaja osigurane su
novčane nagrade (fond
ove godine iznosi 256.000
kuna), a uz to, poduze‑
ća sudionici nerijetko rje‑
šenja slučajeva studena‑
ta iskoriste u daljnjem
radu i razvoju.
“Projekt nam je bio
jako koristan, nauči‑
li smo kreativno razmi‑
šljati i raditi u timu. Po‑
trudite se biti detaljni u
svakom segmentu razra‑
de projekta. Probajte biti
drugačiji, probajte se ista‑
knuti od konkurencije. Mi
smo pobijedili zato što
smo iskakali od većine,
ideju smo razradili kao da
kreće u realizaciju, a pri
tom smo koristili alate po‑
put Photoshopa. Reklame
koje smo zamislili, sami
smo i snimili”, savjetovao
je studentima Denis Bura,
vođa tima višestrukih po‑
bjednika ovog natjecanja.
Ove godine u natjeca‑
nju sudjeluju ABB, Basler
osiguranje Zagreb, Cemex,
Erste&Steiermärkische
banka,
Holcim,
Ina,
Nestlé, Nokia, Nova TV,
Printera Grupa, Privred‑
na banka Zagreb, Styria,
Tele 2, Zagrebačka ban‑
ka i Zagrebačka pivovara.
Teme poslovnih slučajeva
jako su različite, zavisno
o sektoru, a tiču se primje‑
rice plasiranja novih
proizvoda i usluga,
različitih marketinš‑
kih rješenja, promje‑
ne ponašanja kupaca,
upravljanja ljudskim
resursima te poveća‑
nja energetske učinkovi‑
tosti. Projekt je inicijalno
bio namijenjen studentima
Ekonomskog fakulteta u
Zagrebu, no u zadnje dvi‑
je godine izašao je iz tih
okvira te je otvoren svim
studentima hrvatskih sve‑
učilišta i prepoznat kao
dobra priprema za tržište
rada. (A.Š.)
Nenad Nizić, vlasnik i direktor
Povećati pri
Hrvatska mora barem u jednom dijelu te
tržištu ne smije biti izlika za snižavanje ci
Jozo Vrdoljak
[email protected]
N
enad Nizić je
poznati finan‑
cijski stručnjak
koji se kao poduzetnik
uspješno okušao u neko‑
liko gospodarskih grana.
Nakon karijere u velikim
tvrtkama u kojima je ob‑
našao funkcije direkto‑
ra financija, osnovao je
uspješan knjigovodstveni
servis, uspio je i u speci‑
fičnim vidovima graditelj‑
stva, vlasnik je turističke
agencije, a najznačajni‑
ji uspjeh ostvario je kroz
poslovanje višestruko na‑
građivanog hotela Vesti‑
bul Palace i Vile Dobrić.
Vestibul Palace postao je
član najpoznatije hotelske
grupacije za male i luksu‑
zne hotele - Small Luxury
Hotels of the World - koja
okuplja nešto više od 450
hotela iz 70 zemalja, pro‑
glašen je najboljim ma‑
lim obiteljskim hotelom
u Hrvatskoj te je u izbo‑
ru najpoznatijih svjetskih
časopisa uvršten među
najbolje svjetske hotele.
Zajedničko svim Niziće‑
vim projektima jest to da
su svi oni u vrijeme kada
su se razvijali bili revo‑
lucionarni i drugačiji od
drugih. Uvijek se radilo
o visokokvalitetnim pro‑
jektima koji imaju visoku
dodanu vrijednost. S Ni‑
zićem smo razgovarali o
nekoliko njegovih novih,
podjednako
jedinstve‑
nih projekata, te o stanju
i perspektivi našeg turiz‑
ma kao i mogućnostima
koje nismo do kraja isko‑
ristili. Nenad Nizić se ne‑
davno vratio s donatorske
večeri u Rockefellerovom
centru, koju organizira za‑
klada Heart&Soul. Tako
se Vestibul Palace po dru‑
gi put našao u probranom
društvu hotela kao što su
Ritz Carlton i Da Vinci,
koji svoje sobe besplat‑
no ustupaju uglednim go‑
stima. Uglednici umjesto
noćenja uplaćuju dobro‑
tvorni prilog na račun Za‑
klade.
Što radi zaklada Heart­
&Soul?
- Zaklada okuplja ugledni‑
ke, a zadaća joj je skuplja‑
nje novca namijenjenog
zbrinjavanju beskućnika
u državi New York. Iako
sam drugi put sudionik te
večere i donator pet du‑
plih noćenja u hotelu Ve‑
stibul Palace, nisam mo‑
gao ni zamisliti da postoji
nešto tako dobro organi‑
zirano, ni da se na takvoj
večeri može okupiti toli‑
ko poznatih osoba. Naš
se hotel kao donator na‑
šao među 15 europskih
hotela. Znači, mi donira‑
mo noćenja koja se na toj
INTERVJU 13
www.privredni.hr
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
nam ponuda. Pri tome pogotovo mislim na ponudu
“Nedostaje
autohtone i zdrave hrane s certifikatom i pečatom.
”
Nenad Nizić, vlasnik i direktor tvrtke Ecco ing
tvrtke Ecco ing Split
hod u turizmu, ali i razinu usluge
žiti luksuznoj ponudi i ne smijemo nikako smanjivati cijene usluga. Nikakav potres na svjetskom turističkom
jena
Jurica Galoic/PIXSELL
rentni, moramo imati veću
podršku države, a tu prije
svega mislim na olakšice,
smanjenje nameta te poticaje prilikom zapošljavanja i investiranja.
večeri licitiraju i dostignu
visoke cijene, a novac ide
u humanitarne svrhe.
Je li postojao interes za
Hrvatsku i za Vaš hotel?
- Ne znam zahvaljujući
čemu, ali Hrvatska je postala jedna od najatraktivnijih turističkih zemalja u
New Yorku i za nas vlada veliki interes. Iznenadila me popularnost naše
vode Jane koja je jako zastupljena kod njujorških
potrošača. U nekim trgovinama zastupljen je Kraš
sa svojim proizvodima,
a može se naći i Cedevi-
ta... Ono što sam doznao
iz razgovora s direktoricom ureda Hrvatske turističke zajednice Andrejom Cvitković potvrdilo
je moj dojam s ove humanitarne večere. Hrvatska može postati turistički
boom za Amerikance.
Što nam nedostaje?
- Nedostaje nam ponuda. Pogotovo pri tome mislim na ponudu autohtone
i zdrave hrane s certifikatom i pečatom, za kojom
vlada velika potražnja
među bogatijim gostima.
Mi to imamo, ali se nismo
dobro organizirali. Amerikanci vole provoditi aktivan odmor. Primjerice, talijanske regije puno ulažu
u promociju kako bi dovele goste. A kada im gosti dođu, zatrpaju ih ponudom svojih zdravih i
autohtonih proizvoda. To
mi nemamo. Kao hotelijer volio bih da neka tvrtka moje goste zatrpava raznim ponudama i da ih
oni prihvaćaju, a ne da se
ja moram brinuti o svemu.
Naravno da ću to raditi polovično i lošije nego
specijalizirane tvrtke. Isto
tako, da bismo bili konku-
Bio bih razočaran kada bi ministar popustio političarima
Što mislite o povećanju stope PDV-a i smanjenju te stope u turističkom sektoru?
- Nisam siguran da će u ovoj godini doći do smanjenja stope PDV-a u turizmu i nadam se
da će se sadašnji ministar turizma, koji je na to mjesto došao kao turistički stručnjak,
uspjeti izboriti za smanjenje. Bio bih razočaran kada bi ministar Ostojić popustio političarima. O stopi PDV-a od 25 posto ne mislim dobro jer ona u sredini kakva je naša neće polučiti rezultate. Naši ljudi, moramo to priznati, naviknuti su na crno tržište i bojim se da
će ono još više porasti nakon tog povećanja. Uz stopu od 10 posto nitko ne bi riskirao raditi na crno, ne bi riskirao da bude kažnjen.
Što očekujete od novog
ministra turizma?
- Podržavam ga u namjeri da se turističke zajednice u gradovima okrenu prema destinacijskom
menadžmentu i da razvijaju destinaciju. Isto tako
slažem se da se mora uvesti stroža kontrola sredstava za promociju. U turizmu nema opuštanja izvan
turističke sezone, nego se
radi čitavu godinu. Prihod od turizma kod nas
mora biti veći i mislim da
to možemo postići. Znači
da moramo podignuti razinu usluge i otvoriti pro-
Hrvatska je
postala jedna od
najatraktivnijih
turističkih zemalja u
New Yorku i za nas
vlada veliki interes
stor za podizanje cijena.
Ako moj hotel sa 12 soba
može napraviti promet od
četiri milijuna kuna, onda
je to dokaz da se može.
To demantira one koji govore kako je hotelijerstvo
niskoproduktivna djelatnost. Vlastitim i individualnim pristupom može se
puno napraviti. Namjeravam još poraditi na produljenju kapaciteta te razviti jedan projekt na Visu. U
idućoj sezoni dosta ćemo
poraditi na podizanju gastronomske ponude. Ukoliko novi ministar krene s
novim programima sličnim Poticaju za uspjeh, mi
ćemo podići razinu usluge
i povećati broj malih obiteljskih hotela. Osim toga,
postoji niz mogućnosti za
povlačenje bespovratnih
sredstava iz EU fondova.
U tim programima vrlo
važno je imati dio vlastitih
sredstava. Nedostatak vlastitih sredstava kod naših
poduzetnika u graditeljstvu srušio je naše tržište
nekretnina. U graditeljstvu su se okušali poduzetnici bez ikakvih sredstava.
Bili ste u Cannessu na
International
Luxury
Travel Marketu. Koja je
poruka tog sajma?
- Na sajmu u razgovoru
s organizatorima putovanja dane su nam smjernice o tome što je potrebno napraviti da se produlji
turistička sezona. Nakon
desetog sajma u Cannesu mogu sa sigurnošću
ustvrditi da je Hrvatska
konačno prepoznata kao
atraktivna i zanimljiva destinacija u segmentu organizacije luksuznih putovanja. Hrvatska mora
barem u jednom dijelu težiti luksuznoj ponudi i ne
smijemo nikako smanjivati cijene usluga. Nikakav potres na svjetskom
turističkom tržištu ne smije biti izlika za snižavanje cijena. Mi imamo dosta prostora za podizanje
cijene naše usluge. Jasno
je da moramo podignuti i
njenu razinu.
Pripremate još jedan
projekt kojim povezujete graditeljstvo i turizam?
- Deset minuta pješice od
stare gradske jezgre odnosno od hotela Vestibul
Palace vlasnik sam lokacije koju sada koristim
kao parking za goste hotela i Vile Dobrić. U pr-
vom trenutku sam htio
graditi stambenu zgradu,
ali sam procijenio da za
stanove ne bih imao kupce. Stoga sam se odlučio
na gradnju klasičnih residence stanova. Riječ je o
objektu u kojem se nalaze
luksuzno uređeni stanovi i
koji mogu biti iznajmljeni jednoj osobi na najviše 30 dana. Planiramo
napraviti sedam takvih residencea koje bismo stavili u funkciju turizma i to
je po mojoj procjeni realan plan. Za takvom vrstom smještaja vlada sve
veća potražnja u Hrvatskoj, a sigurno bi se našao i dovoljan broj zainteresiranih iznajmljivača
na ovoj lokaciji u Splitu.
U Londonu je takva vrsta usluge odavno prepoznata, a saznao sam da se
u Zagrebu počelo graditi nekoliko takvih objekata. Ishodio sam građevinsku dozvolu za objekt koji
će imati stanove za iznajmljivanje, desetak parkirnih mjesta, praonicu rublja, mini wellness centar
te domaćicu na raspolaganju. Ako dođe do bilo kakvih problema s likvidnošću, uvijek mogu prodati
jedan stan.
Kakve će cijene dnevnog
najma biti u tim stanovima?
- Najlakše je reći da će ih
regulirati tržište, ali je realna dnevna cijena stana površine 50 četvornih metara
oko 100 eura. Stanovi od
70 metara četvornih mogu
postići cijenu od 130 eura.
To je luksuzan stan, a zamislite koliko bi koštao
apartman ili hotel za dvije
osobe. U slučaju popunjenosti od 100 dana godišnje
imao bih povrat investicije
za devet godina.
14 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
Planovi za restrukturiranje ponude u Hrvatskoj Tvornica ulja Čepin – posljednji pokušaj spa
Dva umirovljenika
Zvonko Erak i Ivica Vrkić, poslovno-politički doajeni, pozvani
osječke i slavonske prehrambene industrije
Svetozar Sarkanjac
[email protected]
U
Mercator mami
kupce namještajem
i benzinom
U 2011. godini Grupa je ostvarila 2,9 milijardi eura
prihoda od prodaje, što je rast od 5,3 posto. Dobit je
iznosila 23,5 milijuna eura
N
ova
ponuda
prodajnog asortimana i benzinske crpke trebale bi
biti neki od Mercatorovih aduta za rast prometa
na hrvatskom tržištu. Uz
ostalo, trgovine njegova
lanca Getro postat će centri u kojima bi, uz smanjenu površinu za robu
široke potrošnje, bile i
prodavaonice s artiklima
za uređenje doma, s namještajem i bijelom tehnikom te tekstilnim proizvodima. Roba bi bila iz
nižeg cjenovnog razreda,
u skladu s ponudom Getroa. Kako se doznaje, u
Getroima bi se trebale pojaviti prodavaonice danskog lanca kućnih potrepština Jysk.
Gubitak unatoč rastu
Planovi za restrukturiranje ponude u Hrvatskoj
najavljeni su prošli tjedan
uz predstavljanje prošlogodišnjih rezultata Mercator Grupe. U 2011. godini Grupa je ostvarila 2,9
milijardi eura prihoda od
prodaje, što je rast od 5,3
posto. Dobit je iznosila
23,5 milijuna eura.
U Hrvatskoj je Mercator prodao robe u vrijednosti 382,3 milijuna eura,
što je rast od 0,2 posto.
Mercator ipak u Hrvatskoj posluje s gubitkom, a
plus neće biti ostvaren ni
ove godine.
Prema riječima predsjednika Uprave Žige
Debeljaka, Mercatoru je
2009. godine u Hrvatskoj
pala prodaja za 14 posto,
ponajprije zbog političkih
Mercator nudi
razne popuste za
korištenje svojih
crpki - npr. za
potrošenih 30 eura
daruje litru goriva
razloga i emotivnih reakcija potrošača na tadašnje sporove dviju zemalja.
Potom se na to nadovezala i ekonomska kriza. Debeljak je pozdravio ulazak Hrvatske u EU jer će
Mercator moći upravljati slovenskim i hrvatskim
područjem kao jednim tržištem.
Uz Mercatorove prodavaonice u Hrvatskoj
i Srbiji mogle bi se tako
pojaviti
samoposlužne
benzinske crpke. U Sloveniji ih imaju 20, a ove
će godine otvoriti još pet.
Investicija u jednu crpku
s dva agregata s četiri cijevi za točenje stoji oko
400.000 eura. Mercator
u Sloveniji kupcima nudi
različite popuste za korištenje tih crpki, primjerice, ako se u trgovini potroši najmanje 30 eura,
dobije se besplatno jedna
litra goriva.
O preuzimanju ništa
novo
O preuzimanju Mercatora
nije bilo novih informacija. Žiga Debeljak je ponovio da Uprava ne može
sudjelovati u tom procesu jer je to stvar vlasnika.
Istaknuo je da se Uprava nije protivila ni jednom vlasniku, pa tako ni
Agrokoru. Dodao je da
bi za Mercator bilo dobro kad bi se eventualno
preuzimanje odigralo što
prije jer im takvi pokušaji, čak njih osam u proteklim godinama, oduzimaju energiju i predstavljaju
poteškoću u redovnom
poslovanju.
Debeljak
je podsjetio i da je znatan dio dionica Mercatora na slobodnom tržištu i
na burzi svaki kupac s dovoljno novca može za dionice kompanije dati javnu ponudu. (I.V.)
mjesto da se pripremaju za svečano obilježavanje 70. rođendana, radnici
Tvornice ulja Čepin već
mjesecima strepe za sudbinu tvornice i svoja radna mjesta. Dugo očekivana privatizacija prošle je
jeseni neslavno propala,
a Zagrebačka banka blokirala je račun uljare zbog
73 milijuna kuna tada do-
Uljari ne treba
stečaj, nego
kvalitetan program
sanacije, smatra
Zvonko Erak
spjelih potraživanja od
gotovo 150 milijuna koliko ih ova banka potražuje
od uljare.
Iako je već dugo najveća domaća uljara i zapravo jedina relevantna
hrvatska tvornica za preradu sirovog ulja, ova tvornica još uvijek nije prošla
proces privatizacije. Kao
posljednji Mohikanac, sve
do sredine ove godine vukla je mnoštvo financijsko-pravnih
posljedica
davno razbijenog IPK‑a
Osijek. Sredinom prošle godine Tvornica ulja
Čepin prešla je u vlasništvo Republike Hrvatske,
a Agencija za upravljanje
državnom imovinom objavila je Javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju
dionica/poslovnih udjela
IPK-a Tvornica ulja Čepin
u iznosu od 81,5 posto temeljnog kapitala koji je u
državnom vlasništvu. Međutim, iako su četiri tvrtke pokazale zanimanje za
kupnju – sve su odustale, a
agonija tvornice i radnika
se nastavlja. Bez pomoći
države kao vlasnika, i ova
bi se tvornica mogla naći
među desetinama sličnih
iz Osijeka i Slavonije koje
su u proteklih dvadesetak
godina uništene.
Povratak veterana
Prvi koraci, imenovanje
novih članova Nadzornog
odbora i postavljanje Uprave, napokon je privedeno
kraju. Budući da posao sređivanja posrnule i prezadužene tvornice ne predstavlja osobitu atrakciju, nitko
se nije gurao za ove pozicije. Valjalo je potražiti (ali i
nagovoriti) ljude koji imaju znanja i iskustva. Izbor
je pao na dva umirovljeni-
ka i doajena osječke i slavonske poslovno-političke scene - Zvonka Eraka
i Ivicu Vrkića.
Tako je za predsjednika Nadzornog odbora
predložen Zvonko Erak,
koji je čitav radni vijek proveo u gospodarstvu. “Prihvatio sam da
pomognem ne samo zato
što sam Slavonac, nego
zato što se radi o jedinoj
tvornici primarne prerade uljarica u Hrvatskoj.
Konferencija Znanjem i inovacijama do konkurentne Hrvatske
Do 2020. godine 30 po
Odraslima će morati biti dostupnije studiranje uz rad, a za što će
C
ilj
hrvatskog
društva zaista jest
obrazovanje i znanost koji će biti u funkciji
gospodarskog i društvenog
razvitka Hrvatske, kazao
je, među ostalim, ministar
znanosti,
obrazovanja
i sporta Željko Jovanović na prošlotjednoj Microsoftovoj konferenciji
Znanjem i inovacijama do
konkurentne Hrvatske. Jovanović je podsjetio kako
je cilj Europske unije da
do 2020. ima 40 posto visokoobrazovanih, a Hrvatskoj je plan da taj postotak
sa sadašnjih 18 poraste na
barem 30 posto. To će se
teško postići, dodao je, ako
se u visoko obrazovanje ne
uključe i već odrasli građani. Sudeći po ministrovim
riječima, koji je podsjetio i
na već ranije iznesene planove za razvoj obrazovanja i znanosti, uz poticanje
cjeloživotnog obrazovanja, odraslima će morati
biti dostupnije studiranje
uz rad, a za tako nešto morat će se provesti i reforma
studija na kojima se može
izvanredno studirati.
Hrvatska treba dva
milijuna zaposlenih
Jovanovićevo
izlaganje
potvrdilo je raniju najavu ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića, o tome kako će
se razvoj tržišta rada kreirati u suradnji s Ministar-
15
www.privredni.hr
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
šavanja od stečaja i pripreme za privatizaciju
spašavaju najveću domaću uljaru
su da svojim znanjem i iskustvom izvuku iz problema jednu od rijetkih preostalih perjanica nekadašnje
zbog čijih su loših političkih ili poslovnih odluka
zatvorene tvornice i ugašene tisuće radnih mjesta, prošli su nekažnjeno,
a sada se u pomoć zazivaju oni koje su potonji svojedobno otjerali.
Moj osobni cilj kao čovjeka koji je cijeli radni vijek proveo u poljoprivredi
i prehrambenoj industriji
jest da se nađu modaliteti
i rješenja kako da Tvornica ulja u Čepinu opstane i
radi na dobrobit radnika i
svih nas”, kaže Erak. Odbija komentirati činjenicu
da još nitko nije odgovarao za štete koje su proteklih godina nanesene
osječkom i dijelu slavonskog gospodarstva. Oni
Treća sreća?
Stjecajem okolnosti, ovo će biti treća prilika da Erak aktivno sudjeluje u rješavanju sudbonosnih događaja u čepinskoj uljari. Prvi put je to bilo 1974. godine kada je uljaru zahvatio veliki požar koji je uništio važna postrojenja.
Najprije kao tehnički, a potom i glavni direktor, izvukao
je uljaru iz tih problema. Kasnije je postao generalni direktor snažnog poslovnog sustava IPK-a Osijek (Industrijsko-poljoprivredni kombinat Osijek) koji je na vrhuncu razvoja izravno zapošljavao 17.000 radnika i tisuće
kooperanata. Kada je u drugom navratu, 2001. godine,
postao čelni čovjek tada već “privatizacijski” prilično
očerupanog IPK-a Osijek, sudjelovao je u temeljitoj građevinskoj i tehnološkoj rekonstrukciji čepinske uljare.
Stečaji nisu donijeli
ništa dobro
Zvonko Erak je uvjereni protivnik ideje o stečaju čepinske uljare. “Uljari ne treba stečaj, nego
kvalitetan program financijske sanacije i konsolidacije u kojem treba
sudjelovati država kao većinski vlasnik, sami radnici, ali i vjerovnici kao što
su banke. Protivnik sam
stečaja - dovoljno je pogledati neke primjere poput Đakovštine i Gaja, ili
pak mnoštvo tvornica u
Osijeku koje su krenule
put stečaja, a danas ih više
nema”, objašnjava on.
Najavljuje se mogućnost realnog dogovora između države kao vlasnika i banke kao vjerovnika,
jer vjerojatno ni banci nije
u interesu da izgubi uložena sredstva. “Iskreno se nadam da u banci prevladava
takvo razmišljanje, to više
što je i ministar financija
nedavno izjavio da i banke
trebaju pomoći tamo gdje
postoji imovina i šansa za
proizvodnju. Zato vjerujem da ćemo, bez obzira
Želimo spasiti
tvornicu i oko 200
radnih mjesta u
ovom području,
kaže Vrkić
na silno složenu situaciju,
naći rješenje koje će omogućiti nastavak proizvodnje i stvaranje preduvjeta
za privatizaciju ove tvornice. Jer, ako nema proizvodnje, ni radnici, ni država kao vlasnik, niti banka,
neće imati ništa od uloženog”, zaključio je Erak.
Vatrogasna iskustva
I dok će Erak uz potporu
vlasnika pokušati stvoriti
strateške uvjete za izlazak
iz problema, operativne
stvari u samoj tvornici trebat će rješavati Ivica Vrkić, koji u svojoj bogatoj
karijeri ima slična “vatrogasno-operativna” iskustva. Godine 1998. doveden je da pokuša uvesti
reda u HRT, potom je od
stečaja spašavao osječki
Glas Slavonije, zatim je
sto visokoobrazovanih
se morati provesti i reforma studija na kojima se može izvanredno studirati
stvom znanosti i obrazovanja. U tom će se smislu
do kraja ove godine pripremiti obrazovne kvote
i politika obrazovanja do
2020. godine. Cilj je, kazao je Mrsić, da se prekine s obrazovanjem za zanimanja koja vode samo do
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Hrvatska treba imati dva milijuna zaposlenih, a trenutačno se
povećava samo broj nezaposlenih. Zbog toga je u
ovogodišnjem proračunu,
pored većeg iznosa za mi-
Hrvatska treba
donijeti nacionalnu
strategiju
obrazovanja
rovine, povećan još samo
iznos, i to za oko 30 posto, za aktivne mjere zapošljavanja, a najveći dio tog
novca potrošit će se za dodatno obrazovanje i pre-
kvalifikacije za stvarne potrebe tržišta rada.
Direktor Microsofta Hrvatska Ivan Vidaković smatra kako Hrvatska može biti uspješna i
konkurentna, no da bi se
to postiglo potrebno je donijeti nacionalnu strategiju
obrazovanja u kojoj moraju biti prepoznate vještine
za buduća zanimanja. “Da
bi se mogli uhvatiti u koštac s mnogim izazovima,
u bliskoj budućnosti mo-
ramo osigurati veliki postotak visokoobrazovane
radne snage koja treba biti
inovativna, kreativna i motivirana”, kazao je Vidaković, dodavši kako je preduvjet za takvo nešto vrlo
uska suradnja obrazovnog sustava s poslovnom
i akademskom zajednicom. Podsjetio je na nedavni uspjeh tima mladih
informatičara Apptenders
koji su nedavno od osnivača i vlasnika Microsofta
Billa Gatesa
dobili nagradu kao
jedan od četiri najbolja
tima u svijetu.
Oni su, podsjetimo, osmislili informatički program
za rad fizioterapeuta s
djecom koja boluju od
cerebralne paralize. Program se već koristi u dvije
hrvatske te dvije inozemne
bolnice. (J.F.)
poslan u Belje gdje su ga
dočekali gnjevni radnici i
prazni računi. Uspio je pohvatati konce i pripremiti
Belje za privatizaciju. Posljednjih godina diskretno
je, iz umirovljeničke pozicije, savjetnički djelovao u
tvrtki Erdutski vinogradi.
“Zajedno sa Zvonkom
Erakom i s našim stečenim iskustvima, želim uz
pomoć onih koji su zainteresirani i dobronamjerni spasiti tvornicu i oko
200 radnih mjesta u ovom
našem području. Današnji kriteriji su takvi da se
može priznati samo onoga tko je u stanju stvoriti
neko novo radno mjesto.
Sva druga priča je suvišna i potrošena. Nužno je
brzo snimiti situaciju i što
se zapravo u uljari događa, vidjeti tko i što treba
uraditi i to zajedno s državom, s radnicima i s bankom. Tvornica ulja u Čepinu ima sve pretpostavke
da može opstati. To je razlog zašto sam spreman
privremeno napustiti relativno lagodnu umirovljeničku poziciju, prihvatiti financijski nepovoljniju
situaciju i sudjelovati u
tom prilično neizvjesnom
poslovnom pothvatu”, bio
je jasan Ivica Vrkić.
16 PV ANALIZA
Privredni vjesnik
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
( za više od 44 mil USD ( 30.000 t
uvezeno cvijeća, drveća i sadnog materijala 2011.
ukupna procijenjena težina uvezenog cvijeća godišnje
DOMAĆI PROIZVOĐAČI OKRENULI SE PROIZVODNJI SEZONSKOG CVIJEĆA
Cvjećarima ne cvje
Iako Hrvatska ima klimu pogodnu za uzgoj gotovo svih vrsta cvijeća i ukrasnog bilja, ta djelatnost je u
ne mogu nositi s niskim cijenama iz uvoza. Osim iz Nizozemske, većina rezanog cvijeća dolazi iz afričk
Francuske, Njemačke, Španjolske i Mađarske
Andrea Šalinović
N
iske cijene i poteškoće pri plasiranju proizvoda
najveći su problemi s kojima se susreću domaći uzgajivači sadnog materijala
i ukrasnog bilja. U toj djelatnosti u 2010. godini registrirano je 208 tvrtki koje
su zapošljavale 433 osobe
i ostvarile ukupni prihod u
vrijednosti od 209 milijuna
kuna. Najveći broj tih tvrtki djeluje na području Varaždinske i Zagrebačke županije, dok ih je manji broj
u Dalmaciji i Istri, a većina
ih se bavi uzgojem cvijeća.
U Hrvatskoj je najrasprostranjeniji uzgoj sezonskog
cvijeća, dok se ono rezano
kao i sobno bilje većinom
uvozi - proizvodi se jedino
manji broj ruža i gladiola.
Ukupno se u prošloj godini uvezlo za 44.334.250
Prodaja domaćeg
cvijeća uglavnom
je sezonska: u
trgovačkim centrima
ima ga uglavnom za
Sisvete i Božić
dolara cvijeća, drveća, lukovica, gomolja i ostalih
živih i rezanih biljaka, što
je više od 30.000 tona. S
druge strane, izvezli smo
samo 856 tona u vrijednosti 1.866.721 dolar. Izvozimo ruže (cijepljene ili necijepljene te svježe rezane),
božićna drvca, simboličan
broj karanfila (600 komada) te biljke koje rastu na
otvorenom. Većina izvoza je prema susjednim zemljama - Bosni i Herce-
govini, Crnoj Gori i Srbiji,
dok ruže izvozimo i u Italiju i Nizozemsku, a božićna drvca u Austriju. Prema
podacima Hrvatske gospodarske komore, među najvećim uvoznicima su veliki trgovački lanci kao
što su Konzum, Bauhaus,
Baumax, Kaufland, Lidl,
MBM, Fragaria te Fiori
Kaštela.
Zastarjela
mehanizacija
Iako Hrvatska ima klimu
pogodnu za uzgoj gotovo
svih vrsta cvijeća i ukrasnog bilja, ta djelatnost je u
stalnom padu jer se domaći proizvođači ne mogu nositi s niskim cijanama uvoznog proizvoda. Najviše se
uvozi iz Nizozemske i Italije, odakle dolazi većina
sadnica, lukovica, gomolja i sobnog bilja. Osim iz
Nizozemske, većina rezanog cvijeća dolazi iz afričkih država. Nije zanemariv
ni uvoz iz Francuske, Njemačke, Španjolske i Mađarske. Osim niže cijene
rada koja je karakteristična za države afričkog kontinenta, na nižu cijenu uvoznog proizvoda nadasve
utječe stupanj mehanizacije proizvodnje.
“Naši poljoprivrednici
koji se bave ovom granom
imaju zastarjelu tehnologiju koja traži više radne snage za razliku od moderne
mehanizacije koju imaju
zapadne zemlje, a to znatno utječe na cijenu”, kaže
Ines Pohajda, viša stručna savjetnica za integriranu i ekološku poljoprivredu u Hrvatskoj
poljoprivrednoj komori.
Prednost Hrvatske naspram
ostalih zemalja je, naglašava Ines Pohajda, u klimi koja je pogodna za uzgoj sezonskog cvijeća što
se intenziviralo u posljednjem desetljeću. “Prednost
ove grane poljoprivrede je
kratak period uzgoja, intenzivniji rad, a samim time i
brža mogućnost prinosa, a
podaci s terena govore da
se ovom djelatnošću bavi
više mladih ljudi nego što
je to slučaj s uzgojem dru-
gih kultura”, dodaje Ines
Pohajda.
Brendiranje domaćeg
proizvoda
Domaći proizvod već je
kupcima postao prepoznatljiv na tržnicama. Tome
je pridonijelo i svojevrsno brendiranje proizvoda
u čemu prednjači Ludbreška regija čija je udruga cvjećara zaštitila jamstveni žig
“Ludbreški rozetlin”. Ri-
ječ je o standardizaciji proizvoda čime će proizvođači,
vlasnici žiga, imati vjerodostojnost na tržištu jer jamče
kvalitetu te prepoznatljivu
geografsku izvornost regije u kojoj je tradicija proizvodnje cvijeća duga više
od 30 godina. Nositelj prava je Udruga cvjećara ludbreške regije koja je i najveća strukovna udruga u
državi. Trenutačno okuplja
oko 120 članova koji godiš-
nje proizvedu 15.000.000
komada raznog cvijeća, većinom jednogodišnjih presadnica za balkone i cvjetne
grede, i to maćuhica, pelargonija, surfinija, begonija,
vodenika, krizantema, jaglaca, a u zadnje vrijeme razvija se i proizvodnja i uzgoj
sadnica ruža. Nije zanemariva ni tradicija sadnje ljekovitog cvijeća – tagetesa.
Predsjednik Udruge Saša
Jerković, inženjer agrono-
17
www.privredni.hr
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
( 1,8 mil USD
vrijednost hrvatskog izvoza cvijeća (856 t) prošle godine
( 600 karanfila
ukupno izvezeno u godinu dana
etaju ruže
u stalnom padu jer se domaći proizvođači
kih država, a nije zanemariv ni uvoz iz
mije, kaže kako su najveći
problem niske cijene i plasman proizvoda. “Prodaja
na tržnicama praktički propada jer kupci gravitiraju
prema velikim trgovačkim
centrima gdje se plasira 30
posto proizvoda. Tu su pak
problemi s naplatom”, ističe Jerković, no dodaje kako
takav način poslovanja ipak
predstavlja dugoročnu zaradu za proizvođače jer je
količina povrata, koji je redovno o trošku proizvođača, jako malena. Kvaliteta, po njegovom mišljenju,
nije ni najmanje upitna, jer
su svu proizvodnju već prilagodili pravilnicima Europske unije.
Prednjačimo u pomoći
Predsjednik najveće cvjećarske udruge u Hrvatskoj
jako je razočaran odnosom
države prema ovoj grani
poljoprivrede. “Na margini smo poljoprivredne proizvodnje jer nismo uključeni ni u kakve poticaje
kao što je slučaj s ratarima
i stočarima. Lobirali smo u
Ministarstvu poljoprivrede, ali bezuspješno. Godine 2008. omogućeni su nam
povoljniji krediti za dizanje i opremanje stakleni-
Izvoz u 2011. godini
Svježe rezane ruže
Svježe rezani karanfili
Božićna drvca
10.825 USD
114 USD
16490 USD
(4 tone)
(0 tona)
(823 tone)
4.445.783 USD
283.515 USD
505.641 USD
(1018 tona)
(72 tone)
(81 tona)
1.547.953 USD
(454 tone)
30.066 USD
4.405.949 USD
823.086 USD
(13 tona)
(1126 tona)
(1282 tone)
Uvoz u 2011. godini
Svježe rezane ruže
Svježe rezani karanfili
Svježe rezane orhideje
Svježe rezane krizanteme
Svježe rezane gladijole
Sobno bilje u cvatu
Božićna drvca
Izvor: DZS
ka, a Varaždinska županija
nam je 2010. dala određena
sredstva za nove staklenike
tako da su financirali 25 posto iznosa. Očekujemo da
će se potpore sljedećih godina povećati”, žali se Jerković. Operativnim programom za razvoj povrćarstva
i cvjećarstva 2008.-2012.
omogućeni su bili krediti uz kamatu od četiri posto
za iznose od 80.000 kuna
do 3.500.000 kuna za kupnju zemljišta, podizanje i
opremanje staklenika i plastenika, kupnju mehanizacije, opreme i alata te kupnju
sustava za navodnjavanje.
Ines Pohajda iz Poljoprivredne komore ne smatra da
je takav vid pomoći dovoljan, ali naglašava da je sasvim uobičajen u zemljama
Europske unije jer se ne radi
o proizvodnji hrane. Prema
informacijama s kojima raspolaže, Hrvatska čak prednjači u pomoći proizvođačima cvijeća u usporedbi
sa zemljama Unije. “Očekujemo da će Ministarstvo
poljoprivrede proizvođače
cvijeća uključiti u mjere ruralnog razvoja kao što je to
učinila s medarima”, kaže
ona. Dodaje kako su upravo
različite vrste potpora koje
se dodjeljuju samo registriranim proizvođačima utjecale na gotovo potpuni nestanak proizvođača na crno
koji je i zbog satelitskog
nadzora poljoprivrednih površina sveden na minimum.
Većina izvoza ide
BiH, Crnoj Gori i
Srbiji, dok ruže
izvozimo i u Italiju
i Nizozemsku, a
božićna drvca u
Austriju
Postoji još uvijek problem
preprodavača, no oni, kaže
Ines Pohajda, ionako robu
većinom nabavljaju od domaćih proizvođača.
Udruživanje iz potrebe
Najviše cvijeća proizvedeno u ludbreškoj regiji odlazi u Interspar, Plodine, Billu
i Kaufland. Kako uzgajivači teško sami mogu konkurirati na tržištu i isporučiti količine cvijeća koje
veliki trgovački centri traže, rješenje su prepoznali u osnivanju poljoprivrednih zadruga. “Počeli smo s
četiri proizvođača, a trenu-
tačno nas je osam. Udružili smo se iz potrebe, da si
pomognemo, a sada zajedno možemo isporučiti i do
350.000 sadnica, od čega
velika većina ide u trgovačke centre, a nešto malo na
tržnice, jer je tamo prodaja
gotovo zamrla”, kaže Boris
Kovaček, voditelj Poljoprivredne zadruge Cvetek iz Svetog Đurđa. Dodaje kako su spremni za
početak proljetne prodaje,
a uzgajaju balkonsko cvijeće te cvijeće za gredice i
parkove. Iako je proizvodnja konstantna tijekom cijele godine, prodaja je uglavnom sezonska pa su, osim
na proljeće, njihovi proizvodi u trgovačkim centrima prisutni za blagdan Svih
svetih i Božić kada imaju
vrlo uspješnu prodaju božićne zvijezde, ukupno oko
šest mjeseci godišnje. Neki
od proizvođača imaju potpisane ugovore s gradovima
i općinama za uređenje javnih površina, a sve su češće
suradnje u kojima gradovi i
općine daju cvjećarima prostor za prodaju u vidu štandova i seljačkih tržnica koje
ne donose veći profit, ali
navikavaju kupca na domaći proizvod.
Dug Hrvatskim vodama
Što je Ludbreški rozetlin?
Saša Jerković, predsjednik Udruge ludbreških cvjećara,
kao jedan od većih problema cvjećara okupljenih u udruzi
naglašava višegodišnji spor s Hrvatskim vodama. Naime,
staklenici nemaju poseban status nego se naknada za uređenje voda plaća po kvadraturi kao za bilo koji poslovni prostor za što, tvrde cvjećari, nema zakonske osnove. Kolektivni je dogovor da se naknada ne plaća, a kako žalba nije
riješena već dvije godine i nije dobiven nikakav odgovor od
nadležnog ministarstva kojem su više puta pisali, sada postoji strah da bi nagomilani dugovi mogli doći na naplatu, a
u pojedinačnim slučajevima radi se o iznosima koji dosežu
i 20.000 do 30.000 kuna.
Ludbreški rozetlin naziv je jamstvenog žiga, jedinog u Hrvatskoj zaštićenog pri Zavodu za intelektualno vlasništvo, a njime proizvođači Udruge
cvjećara ludbreške regije jamče vjerodostojnost svojih proizvoda na tržištu. Na taj način ta udruga nastoji zaštititi tradiciju proizvodnje cvijeća u ludbreškom kraju kao i kvalitetu cvijeća koje uzgajaju i plasiraju na
hrvatsko tržište. No, rozetlin je i naziv za viseću pelargoniju uvriježen u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. To je jedna od prvih vrsta cvijeća koja se počela proizvoditi u ovom kraju, pa
je upravo po tom cvijetu jamstveni žig dobio ime.
18 EUROGLAS
Privredni vjesnik
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
( 864 mlrd €
“zamrači” se poreznim prevarama svake godine
( još 150 mlrd € godišnje
izbjegne se platiti u skladu sa zakonskim okvirima
Naplata poreza u kontekstu europske financijske krize
Nenaplaćeni porezi
mjere se milijardama
Da svatko plati porez onoliko koliko bi po zakonima trebao, grčki bi enorman dug bio prepolovljen; da je prikupljanje
poreza efikasno, ne bi bilo toliko glavobolja ni u Španjolskoj, Portugalu, Italiji, čak ni u Irskoj, uvjeravaju stručnjaci
sustava.
Organizaciju
vodi Richard Murphy
koji u poslovnim vodama slovi kao nesporan stručnjak primjerene tvrdoglavosti i
upornosti, opremljen
uz to setom radikalnih ideja. Murphy u
svom poslu koristi
sve raspoložive vidove elektronske komunikacije, strpljivo
kljuca odgovore na
Twitteru i rado
Lada Stipić-Niseteo
[email protected]
K
ada se prvi od
europskih timova vratio iz Grčke, bio je zgranut razinom
neplaćenog poreza. Da
svatko plati porez onoliko
koliko bi po zakonima trebao, grčki bi enorman dug
bio prepolovljen, objašnjavali su ekonomisti iz
tima Europske komisije
i MMF-a nakon što su
samo zagrebli po tamošnjim realitetima.
Poreza su se sjetile i
druge zemlje u krizi.
Da je prikupljanje poreza
efikasno, ne bi bilo toliko
glavobolja ni u Španjolskoj, Portugalu, Italiji,
čak ni u Irskoj, uvjeravaju stručnjaci. (Zašto bi
tamo bilo drugačije nego
u Hrvatskoj?) Ideje su se
veoma brzo dohvatili političari – pogotovo jer je
za njihove svrhe zahvalna u vremenima kada kriza produbljuje jaz između
jedan posto stanovništva (koje posjeduje osamdesetak posto vrijednosti, kako gdje) i ostatka,
a sve u svjetlu prigovora da izlazak iz krize sku-
pa s mjerama državne štednje na plećima
nose siromašniji ili manje
imućni, tzv. srednji sloj.
Neki su nalazi zastrašujući – čak i ako dopustimo
da su procjenjivači donekle pretjerali.
Kako naplatiti
Blok socijalista iz Europskog parlamenta, pod vodstvom Hannesa Swobode,
austrijskog zastupnika hrvatskoj javnosti poznatog
zahvaljujući ulozi izvjestitelja o integracijskom na-
pretku zemlje, dohvatio se pitanja
naplate poreza, ali u
kontekstu europske financijske krize. Swoboda je nekidan za rasprave
u Europskom parlamentu
izvukao iz rukava moguću
alternativnu mjeru rješavanja krize - nenaplaćene
poreze, pozivajući se na
procjene britanske nevladine organizacije Tax Research UK, specijalizirane
za sve finese i pripadajuće
im nelogičnosti poreznih
će napisati blog kao stvoren za podizanje prašine,
iznoseći neugodne činjenice. Blok europarlmentarnih socijalista htio je
imati Murphyjevu procjenu kao garnirung summitu
EU-a i podlogu tezi kontinentalnog lijevog političkog bloka da su mjere fi-
Prepoloviti odlijevanje novca od poreza
Socijalisti iz Europskog parlamenta sugeriraju da bi članice zajednice mogle
uskladiti mjere kojima bi se postupno,
do 2020. godine, prepolovilo odlijevanje poreza. Popis predloženih mjera
opširan je i ne razlikuje se previše od
onih koje navode državne administracije u potrazi za novcem - reforme raču-
novodstvenih pravila, efikasniji nadzor
tvrtki s prekograničnim poslovanjem,
napuštanje prakse opraštanja poreznih
obveza ako za to nema čvrste argumentacije, širenje porezne baze, sniženje poreza na rad, poboljšavanje sustava prikupljanja poreza. Svaka bi država
članica, ako to već nije učinila, morala
detaljno revidirati porezni sustav, unijeti potrebne izmjene, pozivati se na pozitivna iskustva drugih, mijenjati klimu.
Naravno, dio paketa su i sporazumi s
trećim zemljama o oporezivanju sredstava deponiranih u bankama poreznih
oaza (Monaco, San Marino, Liechtenstein, Andorra, Švicarska).
skalne politike manjkave
i da nemaju smisla ukoliko 27 država članica (ili,
možda 26?) ne poduz-
Samo u eurozoni
gotovo je 17
milijuna ljudi bez
posla
me koordinirane dodatne
mjere za naplatu poreza.
Murphy je naime osvježio
svoju staru procjenu da
porezne prijevare
i muljaže svih
vrsta svake
godine
uskrać u ju nacionalnim
proračunima
864 milijarde eura. Upotpunjeni rezultatima vještine
izbjegavanja plaćanja poreza u zakonskim okvirima, što je opet ishod sraza
različitih pravila i adresa
prekograničnog poslovanja, sa svojh 150 milijardi eura godišnje (toliko,
ugrubo, EU potroši iz zajedničkog proračuna za 15
mjeseci) došlo se do vrtoglavog iznosa od bilijun
eura. Ta brojka odgovara veličini ukupnog izvoza Europske unije na najznačajnija svjetska tržišta
u nastajanju (Kina, Brazil, Indija). Za usporedbu,
Središnja europska banka (ECB) je od starta krize
do danas upumpala nešto
manje od tolikog iznosa u
krvotok financijskih institucija omogućavajući im
ozdravljenje i jačanje.
Štednja guši rast
Murphyjev je stav da je
ovako zamašna hrpa pridonijela dubini ekonomske krize dovodeći istovremeno u pitanje
oporavak. Problem je u
kriznim vremenima to
što je veoma teško naći
ravnotežu između mjera štednje i poticaja rastu, a da nepopularno stezanje remena praćeno
rastom poreza (uglavnom
PDV‑a) ne ubije svaku zelenu klicu novog rasta.
Procjena je, k tome,
objavljena u trenutku kada
je Eurostat potvrdio da je
stopa nezaposlenosti u eurozoni u prosincu prošle godine dostigla rekordnih 10,9 posto ili gotovo
17 milijuna ljudi bez posla, a u EU27 10,1 posto
ili 24,3 milijuna nezaposlenih. Rast nezaposlenosti u godinu dana mjeri se
sa 1,4 milijuna ljudi - što
je grad veličine Milana.
Dansko je predsjedništvo EU-a pokrenulo
pitanje ugovora o općem
oporezivanju sa Švicarskom upozorivši da bi EU
trebao slijediti primjer
SAD-a: umjesto da svaka članica pregovara izdvojeno, pregovarala bi
zajednica u ime 27-orice, a dogovoreno bi vrijedilo na cijelom teritoriju EU-a. Švicarska je već
sklopila tzv. Rubikov sporazum s Velikom Britanijom i Njemačkom.
19
www.privredni.hr
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
( 33% domaće proizvodnje
( 8% povećanje
količina o kojoj udruge proizvođača mogu pregovarati
proizvodnje do kraja desetljeća
Europska unija
Mliječni paket za
stabilizaciju
Reforma mliječnog sektora se političkim rječnikom opisuje
kao “priprema za novi ekonomski kontekst i jačanje
položaja proizvođača u prehrambenom lancu”
Lada Stipić – Niseteo
[email protected]
O
d 1. travnja Hrvatska započinje s aplikacijom
sustava mliječnih kvota –
upravo u vrijeme kada se
u Europskoj uniji finaliziraju elementi kojima će se
proizvodne kvote postupno napuštati jer se pokazuju nekorisnima, pogotovu stoga što ih većina
zemalja ni ne dostigne.
Mjere za revitalizaciju europske mliječne industrije
pokrenute su nakon velike
krize s najjačim udarima u
svibnju 2009. godine. Europski su gradovi svjedočili valu prosvjeda sličnih onima u Hrvatskoj,
ali bez političke pozadine i uz više buke, bijesa,
masovnog izlaska na ulice i ponekog mliječnog
projektila bačenog prema kordonu policije pred
zdanjem Vijeća ministara.
Krizu je simboliziralo ritualno razlijevanje mlijeka po oranicama uz uobičajeni dekor TV kamera,
zapaljivih parola i ponekog radoznalca. “Zašto
nas ne tretirate kao financijaše”, ogorčeno se oglasila udruga proizvođača
mlijeka.
“Mliječni paket” skrojen je za stabilizaciju
sektora. Istodobno traje
rasprava o reformi zajedničke poljoprivredne politike i uklapanju zapravo jedinog kolektivnog
europskog aranžmana u
okvire novog srednjoročnog proračuna. Reforma
poljoprivrede trebala bi
biti usklađena iduće godine, kao i proračun.
Priznati realitete na
tržištu
Reforma mliječnog sektora se političkim rječnikom
opisuje kao “priprema za
novi ekonomski kontekst
i jačanje položaja proizvođača u prehrambenom
lancu”. Od sustava se očekuje, prema izjavi povjerenika za poljoprivredu
Europske komisije Daciana Ciolosa, “otvaranje
puta k modernom upravljanju tržištima poljoprivrednih proizvoda, manje
birokratiziranom i bolje organiziranom između
nacionalnih vlasti i privatnih čimbenika sa sredstvima prilagođenim novim
ekonomskim izazovima;
ona će zamijeniti instrumente koji su izgubili na
efikasnosti i nisu spriječili mliječnu krizu iz 2009.
godine”.
Sustav nudi državama članicama (dakle i
Hrvatskoj, koja će to dogodine postati) opciju
čvrstih ugovora proizvođača i prerađivača mlijeka uz obvezu kupcima da
utvrde minimalan rok trajanja ugovora. Ugovori
bi trebali sadržavati elemente bitne za proizvođače – cijenu, količine, trajanje ugovornog odnosa,
detalje isplate i prikupljanja, ali i precizna pravila u
slučajevima više sile. Sadržaj ugovora stvar je pregovaračkih vještina. Ugovorni odnosi ne vrijede za
poslovanje u kooperacijama proizvođača mlijeka.
U ovoj je situaciji potencijalno problematična
Sustav nudi
državama
članicama opciju
čvrstih ugovora
proizvođača i
prerađivača mlijeka
dvojnost na unutarnjem tržištu EU-a, s jedne strane
zajednička poljoprivredna politika (ZPP) aplicira se jednako u svim državama članicama, a s druge
svaka zemlja ima svoje
vlastite, zasebne zakone
o ugovornim odnosima,
tako da članice odlučuju, pozivajući se na domaće zakonodavstvo, hoće
li ugovori biti obvezni ili
ne. Kako bi ojačali pozi-
Kvote
U 2008. godini Vijeće EU-a odlučilo je povisiti kvote za
dva posto. Lani je samo jedna članica prebacila proizvodne kvote. Niske cijene mlijeka smanjile su proizvodnju, mljekarstvo u EU-u je iz krize izašlo 2010. godine, no
još je dosta prostora između proizvedenih količina i kvota. Režim kvota završava 1. travnja 2015. godine. Naravno, i za hrvatske proizvođače.
ciju prema prerađivačima
i proizvođačima mlijeka, najtoplije se preporuča udruživanje sa svrhom
kolektivnog pregovaranja uvjeta ugovora. U paketu je, naravno, i cijena
mlijeka. Formalni ugovori, prema sugestijama EKa, trebali bi priznavati realitete na tržištu mlijeka i
mliječnih proizvoda, brže
i bolje reagirati na promjene kako se ne bi ponovila krizna 2009., osiguravati da prodajna cijena
mlijeka i mliječnih proizvoda ne odskače od otkupne cijene mlijeka, jedna bi trebala pratiti drugu.
Otkupljivalo bi se onoliko
mlijeka koliko to tržište
traži, dakle ponovno scenarij izbjegavanja krize u
kojoj su se viškovi pretvarali u maslac, zaštićeni
proizvod, i time se donekle smanjivali gubici proizvodnjom bespotrebnih
viškova. (Uostalom, sve
reforme zajedničke poljoprivredne politike startaju s namjerom podupiranja proizvodnje za tržište
umjesto produkcije viš-
kova poznatih kao botterberg, brdo maslaca.)
Na snazi do 2020.
Ugovori bi smanjili količinu nepoštenih trgovinskih
običaja i praksi. European
milk board, krovna kontinentalna udruga mljekara, kao krilaticu - nalijepljenu i na već legendarnu
Faironiku, kravu od staklene vune išaranu nacionalnim bojama (uključujući i hrvatske) - postavlja
zahtjev za poštenijim tretmanom. Volumen količina o kojima udruge proizvođača mogu pregovarati
na nacionalnoj razini pokriva 3,5 posto europske
proizvodnje ili trećinu (33
posto) domaće. Limiti za
članice čija je proizvodnja manja od pola milijuna
tona (Malta, Cipar, Luksemburg) iznose 45 posto.
Mjera bi, makar na papiru,
jačanjem glasa proizvođača na istu razinu stavila
snage, proizvođače i otkupljivače-prerađivače.
Dio aktivnosti proizvođača poštedjet će se striktne
aplikacije pravila tržišnog
natjecanja – to se odnosi na
inovacije, istraživanje, poboljšavanje kvalitete proizvoda,
transparentnost,
promotivne aktivnosti. Sve
ove mjere su na snazi do
2020. godine.
Mliječni bi paket trebao pripomoći stabilizaciji tržišta – ali i uravnoteženju prihoda proizvođača
mlijeka. Drugi je dio problema za hrvatske mljekare niska produktivnost.
Mini mliječna kriza u zemlji iznijela je na vidjelo
neke obiteljske istine...
Samo tržište mlijeka
u EU-u bi, prema prognozama OECD/FAO-a, do
2020. godine naraslo za
tri posto. Kontinentalna je
potrošnja sada pri granicama zasićenja – usprkos
učestalim kampanjama za
većom potrošnjom mlijeka. Prognoze daju prednost vrjednijim mliječnim
proizvodima. S obzirom
na očekivanja, ukupna
proizvodnja u EU-u bi do
kraja desetljeća nadmašila sadašnju za osam posto,
a proizvodnja sireva za 10
posto.
20 MERIDIJANI
*vijesti
Rast cijene nafte
Nakon vijesti o eksploziji naftovoda u Saudijskoj
Arabiji, cijena barela sirove nafte prošli je tjedan dosegnula razinu od
128,40 dolara, najviše u
čak 43 mjeseca, objavio je
BBC. Saudijska Arabija,
najveći svjetski proizvođač “crnog zlata”, potkraj
protekloga tjedna odbacila je vijesti o puknuću
naftovoda. Međutim, ovo
nije bio jedini razlog porasta cijene nafte. Naime,
na taj rast utječe i zabrinutost oko razvoja nuklearnog programa u Iranu,
a dodatnu nestabilnost
uzrokuju i regionalni nemiri.
Apple najvrjedniji na
svijetu
Tržišna vrijednost američke kompanije Apple prošloga je tjedna prešla 500
milijardi dolara. Na taj način ovaj je tehnološki div
potvrđen kao najvrjednija kompanija na svijetu.
Apple se tako pridružio
društvu od još pet američkih tvrtki koje su tržišno
vrijedile više od 500 milijardi dolara, a to su Cisco
System, Exxon, General
Electric, Intel i Microsoft.
Inače, Apple je 1997. godine bio na rubu stečaja,
a prošloga tjedna njegova
dionica vrijedila je 542,44
dolara.
IBM otpustio više od
tisuću radnika
Najveći svjetski pružatelj
računalnih usluga IBM
prošli tjedan je
otpustio više
od tisuću zaposlenika.
Najviše radnih
mjesta izgubljeno je na
području Sjedinjenih Američkih Država te u Kanadi. IBM je na kraju 2010.
imao ukupno 433.362 zaposlenika. Na taj način,
otpušteno je oko 0,2 posto
od ukupnog broja radnika, objavio je Bloomberg.
Doug Shelton, glasnogovornik IBM-a, odbio je
objaviti točan broj otpuštenih zbog politike kompanije i konkurentnosti u
ovoj industriji.
Privredni vjesnik
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
( 1,8 t po stanovniku ( 380 % u 10 godina
ugljični otisak Kostarike
povrat investicije u farmu jatrophe
Obnovljivi izvori energije
Kostarika
– obećana zemlja
za biogorivo
Biogorivo od jatrophe ima golem tržišni potencijal u sektoru zračnog prijevoza koji je velik
potrošač fosilnih goriva, a kojem propisi o stakleničkim plinovima rapidno povećavaju troškove
Drago Živković
[email protected]
I
ndustrija biogoriva
već dugo traži idealnu sirovinu. Pokušavalo se i pokušava s kukuruzom, rižom, pšenicom,
suncokretom, uljanom repicom i šećernom repom.
Sve te kulture imaju jedan
veliki nedostatak: koriste se i kao hrana za ljude.
Njihovim uzgojem za biogorivo smanjuju se površine za proizvodnju hrane
i ukupne količine raspoložive hrane, što pogoršava
globalni problem gladi u
siromašnim zemljama.
Rijetke su poljoprivredne kulture prikladne
za proizvodnju biogoriva,
a da daju dovoljno visoke prinose na lošim tlima
i da nisu za ljudsku prehranu. Jedna od takvih je
autohtona biljka s područja Srednje Amerike, koju
tamo nazivaju jatropha.
Riječ je o uljarici iz porodice mlječika, sa sjemenom bogatim uljem. Jatropha je otrovna za ljude
i životinje, pa se u Srednjoj Americi tradicionalno
koristila kao živa ograda
oko poljoprivrednih usje-
va. Vrlo je otporna, raste
gotovo posvuda, može se
saditi zajedno s jestivim
biljkama, a sjeme joj sadrži i do 40 posto ulja. Iako
je jatropha autohtona biljka Srednje Amerike, portugalski kolonizatori prenijeli su je diljem Afrike i
Azije. Tako danas postoji
i tzv. ‘pojas jatrophe’, koji
se pruža od 30 stupnjeva
sjeverno do 30 stupnjeva
južno od ekvatora.
Pojas jatrophe
Jatropha bi mogla postati najunosniji izvozni pro-
izvod
srednjoameričke
države Kostarike, ostvare li se planovi tamošnje
kompanije United Biofuels of America (UBA).
Njihov je poslovni model kod nas još nepoznat,
a ni u drugim zemljama
nije uobičajen. UBA nije
proizvođač nego developer poljoprivrednih projekata. Od uzgajivača stoke
u Kostariki kupuje velika
zemljišta nepogodna za
uzgoj zahtjevnijih kultura.
Do tih zemljišta dovode
pristupne putove, električnu energiju i vodu. Potom
Najzelenija zemlja na svijetu
Kostarika je 2009. godine proglašena ‘’najzelenijom’’
i najsretnijom zemljom na svijetu, prema istraživanju
britanske fundacije New Economics Foundation. Između
143 zemlje obuhvaćene istraživanjem, Kostarika je skupila najviše bodova u kombiniranom ocjenjivanju zaštite okoliša, osjećaja sreće i dugovječnosti svojih građana. SAD je, primjerice, zauzeo tek 114. mjesto, a Velika
Britanija 74. Hrvatska se na istoj ljestvici našla na 60.
mjestu, dva mjesta iza Srbije. Kostarika je zauzela vodeće mjesto, jer njezini stanovnici iskazuju najveći stupanj zadovoljstva svojim životom i razmjerno dugo žive
(očekivano trajanje života je 78 godina), a istovremeno
im je ugljični otisak četiri puta manji od svjetskog prosjeka. Po ukupnoj emisiji ugljičnog dioksida Kostarika se
nalazi na 128. mjestu u svijetu, sa 1,8 tona po glavi stanovnika. To je tri puta manje od Hrvatske i čak 30 puta
manje od negativnog rekordera, Katara.
ih gnoje, dijele na parcele
od pola hektara i na njima
sade jatrophu i palme. Takve parcele sada nude kao
Pojas jatrophe
pruža se od 30
stupnjeva sjeverno
do 30 stupnjeva
južno od ekvatora
obiteljske farme za proizvodnju ulja za biogorivo,
po cijeni od 45.000 dolara. Za tu cijenu kupci na
površini od pola hektara
dobivaju oko 1000 stabala
jatrophe i palme, a UBA
im jamči otkup svih količina ulja koje proizvedu,
uz proviziju od 10 posto.
Ulje se potom prodaje kostarikanskoj nacionalnoj
naftnoj kompaniji Recope, koja je za kupnju zainteresirana zato što ju je država obvezala na 10 posto
učešća biogoriva u ukupnoj prodaji goriva već
iduće godine.
Rastu potrebe
Prema računici UBAe koja se temelji na cijeni od 90 dolara po barelu
(što je niže od sadašnje cijene sirove nafte), kupac
njihove farme jatrophe
može računati na povrat
investicije od 380 posto u
10 godina. Biogorivo od
jatrophe ima ogroman tržišni potencijal u sektoru zračnog prijevoza koji
je veliki potrošač fosilnih
goriva, a sve stroži propisi
o stakleničkim plinovima
rapidno mu povećavaju
troškove. Brojni zrakoplovni prijevoznici, među
kojima Virgin i Continental Airlines, testirali su
mješavinu biogoriva od
jatrophe i kerozina u jednakim omjerima, što se
pokazalo vrlo kvalitetnim
avionskim gorivom. Prvi
komercijalni let s takvom
mješavinom izveo je Air
New Zealand. Očekuje se
da će do 2015. godine biogorivo od jatrophe ući u
redovnu uporabu, a potrebe će narasti na više od
četiri milijuna litara ulja
od jatrophe dnevno. Za toliku proizvodnju potrebno
je zasaditi jatrophu na barem 300.000 hektara zemljišta i u tome UBA vidi
priliku za sebe, za svoje kooperante i za Kostariku.
21
www.privredni.hr
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
( u 6 država i 150 tvrtki
provedeno istraživanje među financijskim direktorima
Deloitteovo istraživanje
Pogled u svijet
Ekonomija
arapskog
proljeća
dr. Uroš Dujšin
G
Hrvatski direktori
pesimističniji od kolega
u Srednjoj Europi
odinu dana nakon
početka
arapskog proljeća nijedna bliskoistočna
vlada nije krenula s privrednim reformama iako
je očito da su im privrede u neravnoteži i da je
nezadovoljstvo životnim
standardom igralo važnu ulogu u prevratu, ističe
Economist. Najčešća reakcija tamošnjih vlada bila
je kupnja socijalnog mira
putem povećavanja javne
ski problem, a to je da te
zemlje “nisu bile u stanju
razviti privatni sektor koji
je neovisan, konkurentan i
integriran u globalna tržišta”. Iskrivljavanjem domaćih cijena, subvencijama poduzeća koja troše
mnogo energije i povećavanjem plaća u javnom
sektoru u odnosu prema
privatnom, lanjske su akcije dodatno otežale razvoj
snažnog privatnog sektora. Na Bliskom istoku je
veoma malo privatnih poduzeća; država ima domi-
Direktori od hrvatske vlade očekuju odlučne poteze za
očuvanje kreditnog rejtinga, valute, kontrolu inflacije
kao i osiguranje fiskalne sigurnosti
Jasminka Filipas
[email protected]
D
ok su u Poljskoj,
gdje se recesija gotovo nije ni
osjetila, te u ostalim zemljama Srednje Europe,
financijski direktori mnogo optimističniji u pogledu budućnosti, hrvatski su
direktori mnogo oprezni-
Za razliku od čeških,
poljskih, slovačkih
i mađarskih tvrtki,
hrvatske ne
planiraju preuzeti
veće rizike
ji i daleko pesimističniji,
pokazalo je istraživanje
Deloitta provedeno u šest
zemalja, među 150 tvrtki
u svakoj zemlji. Odaziv je
bio relativno slab, ali su
svoje odgovore dale sve
vodeće tvrtke iz svih gospodarskih grana, rečeno
je na prošlotjednoj konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja.
“U odnosu na lipanj
2011. razina optimizma
hrvatskih financijskih direktora se smanjila”, naglasio je Alen Ambrinac,
viši menadžer u Odje­
lu za reviziju u Deloit­
teu, dodavši kako je većini problem povećanje
likvidnosti. Čak 70 posto hrvatskih direktora ne
očekuje rast BDP-a ni u
ovoj godini, što znači da
se neće, kako oni procjenjuju, ni ove četvrte godine recesije osjetiti bitan
pomak u gospodarskoj aktivnosti.
Nesigurnost posvuda
Uz nelikvidnost, domaći
su direktori u visoki faktor rizika ubrojili i financijsku i gospodarsku nesigurnost na vanjskim
tržištima. Za razliku od
čeških, poljskih, slovačkih i mađarskih tvrtki, hrvatske ne planiraju preuzeti veće rizike. Planiraju
povećati prihode na postojećim tržištima (39 posto ispitanika), na novim
tržištima (34 posto), te
poboljšati likvidnost (36
posto). Nove investicije
ne planiraju, ali zato planiraju smanjivanje troškova poslovanja što bi
moglo dovesti do novog
otpuštanja radnika. Na to
upućuje i podatak po kojem samo 12 posto direktora ne očekuje restrukturiranje, dok ga svi drugi u
sljedećih godinu dana planiraju provesti.
Dostupnost
kredita u ovom trenutku većina je ocjenila normalnim,
ali očekuju da bi se u budućnosti mogla pogoršati
jer čak oko 80 posto njih
smatra kako će se trošak
financiranja u Hrvatskoj u
narednih godinu dana povećati.
Očekivanja od Vlade
Zato im je, jednako kao
i rumunjskim kolegama,
dokapitalizacija privlačnija od novih kredita,
dok primjerice u Češkoj i Slovačkoj čak trećina ispitanih planira nova
kreditna zaduženja. To
upućuje na razvijenost
financijskog tržišta u
tim zemljama. Generalno gledajući, Poljaci su
najoptimističniji, što i ne
čudi jer u toj zemlji BDP
stalno raste oko razine
koja osigurava novo zapošljavanje (četiri i više
posto). Hrvatski financijski direktori od Vlade očekuju odlučne poteze za očuvanje kreditnog
rejtinga, valute, kontrolu
inflacije kao i osiguranje
fiskalne sigurnosti. Uz
to, očekuju potporu izvozu i usvajanje europske
regulative prije priključivanja Hrvatske Europskoj uniji.
potrošnje. Saudijska Arabija je od 2008. do 2011.
povećala javne izdatke za
više od 50 posto. Većina tih izdataka utrošena je
na plaće u javnom sektoru i subvencije potrošačima. Subvencije na hranu i
gorivo često su ogromne:
u Egiptu iznose čak 10 posto BDP-a, a u porastu su
u čitavoj regiji - sa 2,3 posto u 2009. porasle su na
3,2 posto u 2011. godini.
Nekonkurentni u
globalnim razmjerima
Te subvencije pogoduju
bogatašima, održavaju gubitaše na životu i tako štete
privredi. MMF procjenjuje
da najbogatija petina Jordanaca ubire 40 posto koristi od subvencija na gorivo; najsiromašnija petina
dobiva tek sedam posto.
K tome one, tvrde Adeel
Malik iz oxfordskog Centra za islamske studije i
Bassem Awadallah, bivši jordanski ministar, povećavaju glavni ekonom-
nantnu ulogu u privredi; u
Egiptu na javni sektor otpada 40 posto dodane vrijednosti izvan poljoprivrede. A i postojeća privatna
poduzeća su velika i tijesno povezana s državom.
Prosječna bliskoistočna
tvrtka je 10 godina starija od onih u Istočnoj Aziji,
jer se pridošlicama sprječava ulaz na tržište birokratskim formalnostima.
Arapska su poduzeća u globalnim razmjerima nekonkurentna. Na
Bliski istok otpada manje
od jedan posto globalnog
izvoza proizvoda koji
nisu gorivo, prema četiri
posto Latinske Amerike
koja ima otprilike jednak
broj stanovnika. Turska
izvozi pet puta više od
Egipta koji ima otprilike
jednak broj stanovnika.
Napokon, unatoč povoljnom geografskom položaju Bliski istok je rijetko uključen u globalne
lance opskrbe, a u ionako
skromnoj međusobnoj tr-
govini međuarapska trgovina iznosi manje od 10
posto.
Brojna ograničenja
Razlog tome je taj što velik dio izvoza tih zemalja
čini – nafta. No tome treba dodati i brojna ograničenja međusobnoj trgovini, od necarinskih barijera,
administrativnih procedura do loše infrastrukture.
Ona dodaju 15 posto vrijednosti egipatske odjeće i
10 posto ukupne vrijednosti prevezene robe u regiji. A povećanje međusobne
trgovine donijelo bi općepoznate blagodati – veće
ekonomije razmjera, povećanje prinosa od investicija i omogućavanja primjene novih tehnologija.
Jednako bi važno bilo i to
što bi liberalnija međusobna trgovina počela uklanjati prekomjernu centralizaciju država i stvorila
preduvjete za daljnje promjene u privredi.
Na Bliskom istoku
je veoma malo
privatnih poduzeća,
a država ima
dominantnu ulogu
u privredi
Sigurno je da liberalizacija trgovine nije zamjena za privatizaciju, financijske reforme i druge
mjere ekonomske politike. No ona ima jednu političku prednost pred spomenutim reformama: kako
su potrebni koraci relativno maleni (primjerice, smanjenje birokratskih
formalnosti), ona bi izazvala manje insajderskih
otpora – a k tome bi je se
moglo predstaviti kao panarapski cilj koji nema stigme “pozapadnjačenja”
koja je diskreditirala ranije pokušaje reformi. Jačanje regionalne trgovine je,
dakako, tek početak – no u
svakom slučaju dobra polazna osnovica.
22 HRVATSKA & REGIJA
Smjernice o vanjskotrgovinskim
instrumentima
Privredni vjesnik
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
( oko 400 milijuna KM manji
izvoz iz BiH u Hrvatsku nakon njenog ulaska u EU
Hrvatski premijer u posjetu BiH
Srbija se polako
priprema za EU
S
rbija se uz pomoć
Njemačke već četiri godine priprema za zaštitu svog gospodarstva od štete koju
može donijeti prekomjerni uvoz, nelojalna konkurencija ili damping cijene, i to otvaranjem svog
gospodarstva prema svijetu po pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), Europske
unije i Cefte kao i po slovu sporazuma o slobodnoj trgovini čija je potpisnica, rečeno je na drugoj
godišnjoj konferenciji o
vanjskotrgovinskim instrumentima održanoj u
Privrednoj komori Srbije.
Na konferenciji su
predstavljeni
rezultati twinning projekta njemačkog ministarstva ekonomije i tehnologije i
srpskog ministarstva eko-
nomije. Projekt se provodi u dvije faze, a bit će
završen u ljeto 2012. godine. Cilj projekta je pripremiti državne institucije i gospodarstvenike
za komplicirane administrativne procedure u primjeni vanjskotrgovinskih
instrumenata u obrani i
zaštiti vlastite ekonomije,
a zasad ostvaren rezultat
je objavljivanje priručnika Administrativne smjernice o vanjskotrgovinskim
instrumentima. Taj priručnik i organizirana obuka
bit će osnova za implementaciju pravnog okvira
koji je u ovom području
usvojio srpski parlament,
kao i za okončanje pregovora s WTO-om do kraja
godine, ali i za još neizvjestan početak pregovora s EU-om, rečeno je na
konferenciji. (Lj.L.)
*vijesti
BiH: Pad proizvodnje
i izvoza
Industrijska proizvodnja
u Federaciji BiH u siječnju je, u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju lani, bila manja
za 8,8 posto, a u odnosu
na siječanj 2011. za 7,2
posto. Najveći pad registriran je u opskrbi struje,
plina i vode: 25,2 posto u
odnosu na siječanj 2011.
U Republici Srpskoj industrijska proizvodnja u
siječnju u odnosu na isti
mjesec lani bila je manja
za 4,6 posto, a u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju za 12,5
posto. Najveći pad imala je intermedijalna proizvodnja, 12 posto, i proizvodnja energije, 7,2
posto. Robna razmjena s
inozemstvom također je
osjetila posljedice - izvoz
je smanjen za 9,6 posto,
dok je uvoz porastao za
4,2 posto.
Struja u Hercegovini
skuplja 9,72 posto
Građani zapadnog Mostara, koje električnom energijom opskrbljuje JP HZ
Herceg-Bosne, do kraja
veljače struju su plaćali
pet posto skuplje nego oni
koje žive u istočnim dijelovima grada i koji su na
mreži EP BiH. Na osnovi
odluke FERK-a, regulatorne komisije za električnu energiju FBiH, za sve
potrošače koji se nalaze
na mreži JP-a HZHB od 1.
ožujka struja je u prosjeku
skuplja za 9,72 posto. Cijena struje za domaćinstva
povećana je za 11,85 posto, a za sve ostale na 110
kV mreži za 11,79 posto,
kao i za kombinat Aluminij.
Europski zid između
Hrvatske i BiH
Između dviju zemalja nakupilo se toliko ekonomskih problema i sporova
da su predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda i hrvatski
premijer Zoran Milanović izjavili kako bi bili zadovoljni da za svog mandata
riješe njih 30 do 40 posto
Zdravko Latal
[email protected]
D
vodnevni posjet
Bosni i Hercegovini premijera
Hrvatske Zorana Milanovića na čelu državnog izaslanstva bio je bez sumnje
izuzetno koristan, ali nedovoljno dug da se u Sarajevu evidentiraju prioritetni problemi koji su se
20 godina gomilali u ladicama vlada dviju zemalja.
Predsjedavajući
Vijeća
ministara BiH Vjekoslav
Bevanda razgovore s kolegom Milanovićem ocijenio je uspješnima jer su
dogovoreni novi efikasniji vidovi suradnje, no sporova i problema je toliko
da će napretkom smatrati ako u svom mandatu riješe njih 30 do 40 posto.
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju najavljuje nove
probleme za obje zemlje.
Hoće li nove vlasti imati
više političke i ekonomske volje i snage da krenu
prema unaprjeđenju ukupnih, a posebice ekonomskih odnosa, neće trebati dugo čekati da se vidi.
Barem su takav optimizam najavili i Milanović i
Bevanda.
Može i bez mosta
Napredak u međudržavnim odnosima Milanović
je najavio i prije odlaska
u Sarajevo rekavši kako
postoji mogućnost da hrvatska vlada odustane od
gradnje za BiH spornog
mosta kopno-Pelješac, a
koji bi se gradio na dijelu
teritorija koji BiH smatra
svojim te bi zatvarao slobodan prolaz do otvore-
Kad Hrvatska
postane punopravni
član EU-a, robni
odnosi dviju
zemalja mogli bi
imati ozbiljnih
problema
nog mora bosanskohercegovačke obale. Rečeno je i
kako je to za Hrvatsku preskupa investicija u ovom
vremenu. Ako se most
ipak bude gradio, bosanskohercegovačka strana bi
tražila međunarodnu arbitražu, a radi se o pedesetak
spornih metara obale.
Hrvatska je za BiH
glavni vanjskotrgovinski
partner, a BiH je za Hrvatsku jedno od najvrjednijih tržišta gdje godinama ostvaruje rast te od
2003. do kraja 2011. godine ima pozitivnu bilancu od 8,2 milijarde konvertibilnih maraka. Kad
idućeg ljeta Hrvatska postane punopravni član
EU-a, robni odnosi dviju zemalja mogli bi imati
ozbiljnih problema i negativnih trendova, upozoravaju gospodarstvenici obiju strana. U BiH
su izračunali da će izvoz
u Hrvatsku biti manji za
oko 400 milijuna KM, i
to uglavnom u prehrambenim proizvodima, dok
su hrvatski gospodarstvenici svjesni da će u BiH,
zbog uvođenja zaštitnih
carina, biti manje konkurentni.
Na more s
putovnicom
Za bosanskohercegovačku
stranu prioritet u razgovorima bili su granični prijelazi izgrađeni i opremljeni po EU standardima.
Dva prijelaza - Metković i
Bosanska Gradiška - koje
nudi Hrvatska su bez sumnje malo za poljoprivredne
robe i animalne proizvode
iz BiH, napose što će te
prijelaze koristiti i izvoznici iz Crne Gore i dijela
Srbije. Vlade dvaju enti-
teta i države BiH konstatirale su da će ulazak Hrvatske u EU imati ozbiljne
posljedice, posebice u području
imovinskopravnih odnosa, robne razmjene, državljanstva, putnih
isprava, zapošljavanja (u
vrijeme turističke sezone više od 2000 sezonaca
radi na Jadranu), socijalne
zaštite, mirovina, prometa
i elektroenergije. Posljedice neće osjetiti samo BiH
nego i Hrvatska. Do sada
su građani BiH na vikende
i odmor putovali na more
uz osobnu iskaznicu, a sad
će morati imati putovnice. Na crnogorsko primorje će se i ubuduće putovati
s osobnim iskaznicama, a
sve veće zanimanje u BiH
vlada i za jeftine odmore u
Turskoj.
Premijer Milanović
je također pobrojao puno
problema koji 20 godina čekaju rješenje. Među
glavnima su infrastruktura, prometni pravci, poslovi hrvatskih poduzeća,
zatim europski granični
prijelazi, most u Gradišci, ekološki problemi koje
Hrvatskoj izaziva Rafinerija nafte u Bosanskom
Brodu. Na tom popisu se
nalazi i prometni pravac,
tzv. schengenski koridor
za koji bi Hrvatska željela da funkcionira od ulaska u EU i koji bi spajao
južni dio Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom zemlje, ali pod uvjetom da to ne smeta BiH.
Milanović je istaknuo i
pitanje Luke Ploče koja
je u većinskom hrvatskom
vlasništvu, ali koja bez
gospodarstva BiH nema
smisla.
23
www.privredni.hr
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
( sa 600 mil na 1,3 mlrd €
*vijesti
narastao trošak gradnje VI. bloka TE Šoštanj
Umijeće investiranja
Slovenija u rasadniku
budućih šteta
Sa VI. blokom TE Šoštanj oko vrata, slovenska politika iznova je prinuđena ići u školu dobrog
investiranja. Gradnja ide dalje, ali uz oporu spoznaju da se nije dobro počelo
uočiti da su pojačanja izvršena baš po mjeri – uvoznog ugljena.
Franjo Kiseljak
[email protected]
I
sto prijepodne kada
je vladajuća koalicija u Saboru forsirala ozakonjenje Centra za
praćenje investicija, u susjednoj je Sloveniji Janez
Janša, samo što je s Pahorom obavio primopredaju posla, bio odmah prinuđen odlučivati o jamstvu
za 440 milijuna eura kredita što ga je EIB odobrio
za financiranje gradnje VI.
bloka Termoelektrane Šoštanj. Kao što se zna, postizborno bezvlašće u
Sloveniji nešto je dulje
potrajalo. O jamstvu nije
imao tko odlučiti. Bez takvog jamstva, međutim,
nije se moglo kompletirati
dokumentaciju koja nužno
ide uz službenu predaju
temeljne građevinske ploče na kojoj će francuski
Alstom montirati postrojenja novog bloka. Kako
Alstom nije dobio ploču
do ugovorenog roka, došao je u priliku naplaćivati
od slovenskog naručitelja
po 100.000 eura penala za
svaki dan kašnjenja. Janša
je morao spriječiti daljnje
gomilanje štete. Stisnutih
zubi potpisao je jamstvo,
znajući da time potpisuje
i nastavak investicije koja
nije dobro pripremljena i za koju se otvoreno
sumnja da je od samog
početka bila inficirana i
određenim koruptivnim
postupcima. Ne čudi, stoga, što je jamstvo popraćeno s nekoliko uvjeta.
Najvažniji je da investitor
prije nego što kredit postane operativan mora postići
dogovor s isporučiteljem
opreme da će ugovorene
cijene sniziti najmanje za
100 milijuna eura!
Po mjeri uvoznog
ugljena
Janša, dakle, spašava što
se još može spasiti, a ne
može se mnogo. U pripremnoj fazi sve je išlo nekako brzo i na silu. U maloj
Sloveniji energetski lobiji našli su svoje politič-
ke sponzore. Pobjednička
strana išla je prečacem, a
sumnja se i da je bilo nezakonitih “pretjecanja”.
Antikorupcijska komisija
izašla je ovih dana s tvrdnjom da je francuski Alstom unaprijed znao kako
glasi ponuda jedinog konkurenta Siemensa. Vrlo je
znakovito da je cijeli projekt narastao s prvobitnih
600 milijuna na čak 1,3
milijardi eura. Alstom je
pritom sebe debelo osigurao. Porastu li cijene
sirovina na svjetskom tržištu, ima pravo popraviti i cijenu ugrađene opreme. Za obrnuti slučaj
– da cijene sirovina padnu – u ugovoru ni riječi.
Cijeli projekt forsiran je
Slovenija može
odustati od gradnje
VI. bloka, ali uz
štetu od najmanje
400 milijuna eura
pod egidom da Slovenija
u današnjoj energetskoj
oskudici ima pravo iskoristiti vlastite energetske resurse, u ovom slučaju procijenjene na više
od 100 milijuna tona lignita. Oni koji sumnjaju
u takve procjene sada su
dodatno zbunjeni preinakama u projektu. Naime,
kotlovi se dimenzioniraju
na veće kalorične vrijednosti nego što ih ima velenjski lignit. Nije teško
Slučajne
podudarnosti?
Mandat Janeza Janše nije
mogao početi neugodnijom temom i s manje mogućnosti za ispravak očiglednih propusta. Politika
je stjerana u kavez svršenog čina. Slovenija može
odustati od gradnje VI.
bloka, ali uz štetu od najmanje 400 milijuna eura.
Gradnja ide dalje, ali uz
oporu spoznaju da se nije
dobro počelo i da će slovenski potrošači iz VI.
bloka dobiti struju s “privagom”.
Kakve li slučajnosti!
Isto prijepodne dok je Janša grozničavo pokušavao
staviti zakrpe na projekt
VI. bloka, u Hrvatskome
saboru je Vlada zagovarala uspostavu Centra kao
moguće poluge za izlazak
iz očite hrvatske investicijske invalidnosti. Bivša
vlast, sada u oporbi, bez
imalo srama zbog stanja u
kojem je ostavila državne
gospodarske “perjanice”,
poput HŽ-a, verglala je u
Saboru o Centru kao paravanu za prikrivenu podjelu pobjedničkog plijena.
Iz slovenske priče jasno je
da u investicijskom avionu mora biti pilot.
AUKN kao tampon zona
Barem na papiru Slovenija ima bolji sustav upravljanja tvrtkama u državnom vlasništvu nego što
ga ima Hrvatska gdje stranke pobjedničke koalicije pokazuju spremnost preuzeti izravnu odgovornost za velike sustave. U susjeda sve je to
krenulo nešto drukčijim smjerom. Da bi Slovenija
bila primljena u članstvo OECD-a, Ljubljana je dobila zahtjev da poduzeća u državnom vlasništvu
odmakne na “sanitarnu distancu” od ministarstava. Između pojedinih resora i državnih poduzeća
uglavljena je Agencija za upravljanje kapitalnim
investicijama (AUKN). Agencija postavlja nadzorne odbore iz pristiglih prijava na natječaj, a dolaze u obzir samo “certificirani” kandidati. AUKN je
počeo raditi sa samo šest ljudi, što je bilo neoprezno s obzirom na opseg i zahtjevnost posla. Neke
“smjernice” iz ministarstava AUKN je ponekad nespretno redistribuirao po tvrtkama, pa su nakon
samo godinu dana rada zaredali zahtjevi za ukidanje Agencije ili najmanje za dekapitiranje njezine šefice Dagmar Komar. Nesporno je da je AUKN
učinio i koristan posao, dakako u suradnji s nadležnim ministrima koji sada ne mogu biti komotni
u odlučivanju kao što su bili prije AUKN-a.
Odgovornost za
odbijanje Agrokora
Vrijednost dionica Mercatora pala je sa 150 na samo
122 eura što prezaduženoj
Pivovarni Laško daje pravo postaviti neugodno pitanje – zašto je politika
blokirala prodaju Agrokoru koji je za dionicu nudio čak 221 euro. Pivovarna Laško, s nešto više od
23 posto udjela u Mercatoru, prodajom tih dionica znatno bi se rasteretila obveza prema bankama
što ih je u operaciji “koncentracije kapitala” stvorio bivši vlasnik Boško
Šrot. Novi ministar financija Janez Šušterčič već se
izjasnio da će netko morati položiti račun zašto su
postavljena tako odbojna
mjerila za prodaju, jesu li
bila ekonomski racionalna te opravdavaju li vjerojatni budući gubitak otprilike polovine utrška što ga
je nudio Agrokor.
Dvostruko veći
gubitak u bankama
Slovenske banke imale su
lani 1,1 milijardu eura troškova povezanih s erozijom
portfelja. Ukupni bankarski sustav iskazao je 356
milijuna eura čistog gubitka. Najveća banka NLB, iz
koje je odlučio otići nedavno imenovani predsjednik uprave Božo Jašovič, u
prošloj godini nakupila je
232 milijuna eura gubitka.
Kritično u
svinjogojstvu
Delegacija Konzorcija za očuvanje
slovenskog
svinjogojstva predala
je Gregoru Virantu, predsjedniku Državnog zbora, peticiju sa 7374
potpisa kojom se upozorava na dramatični pad proizvodnje. U osam godina
uzgoj je pao sa 630.000 na
samo 250.000 svinja. Od
osam velikih uzgajivača
ostala su samo tri. Ne uspiju li i oni preživjeti ovu godinu, stupanj samoopskrbe svinjskim mesom past
će na samo 10 posto. To će
biti veliki gubitak za cijelu Sloveniju, posebno za
Prekmurje u kojem djelatnosti povezane sa svinjogojstvom zapošljavaju oko
10.000 ljudi.
24 STIL
Privredni vjesnik
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
( više od 1000 izlagača ( čak 46
880 u turističkom i 120 u vinskom dijelu sajma
nacionalnih nastupa snažnih turističkih zemalja
Prezentacija hrvatske ponude na Sajmu turizma i vina u Beogradu
Na sajam po nagrade i poslovne kontakte
Priznanje za najuspješnijeg sudionika sajma u kategoriji nacionalnih organizacija pripalo je upravo HTZ-u
Svetozar Sarkanjac
[email protected]
I
ako Hrvatska ove godine nije imala status
zemlje partnera kao
lani, nastup hrvatskih turističkih organizacija na
sve uglednijem Međunarodnom sajmu turizma i vina u Beogradu bio
je i više nego zapažen. O
tome najbolje govori podatak da je priznanje za
najuspješnijeg sudionika sajma u kategoriji nacionalnih turističkih organizacija pripalo upravo
Hrvatskoj turističkoj za-
jednici. Vrijednost tog
priznanja dodatno dobiva
na težini kada se sagledaju podaci o sudionicima:
nešto više od 1000 izlagača (880 u turističkom i
120 u vinskom dijelu sajma) s čak 46 nacionalnih
nastupa snažnih turističkih zemalja poput Grčke, Španjolske, Njemačke, Izraela, Češke, Turske
koja je bila ovogodišnja
zemlja partner, ali i atraktivnih turističkih zemalja
poput Brazila, Indonezije
ili Gane.
Izražavajući zadovoljstvo dobivenim prizna-
njem, Jasna Babić, voditeljica štanda HTZ-a,
naglašava kako se uspjeh
i cilj turizma ipak više sagledava brojkama dolazaka i noćenja. Kad je riječ
o potencijalnim gostima
iz Srbije, njih od hrvatske
turističke ponude još uvijek najviše zanimaju naše
jadranske destinacije, ali
polagano i kontinent počinje biti mjesto interesa
srbijanskih turista, dodaje
Jasna Babić.
Poduzetnička mreža
Na prostoru na kojem je
izlagala Hrvatska gospo-
Priznanja hrvatskim vinima
Nakon prošlogodišnjeg sjajnog nastupa hrvatskih vinara kada je baranjska vinarija Kalazić osvojila titulu šampiona sajma BeoWine, i ove su godine hrvatska vina pobrala
brojne medalje i to prema najvišim međunarodnim kriterijima ocjenjivanja. Najbolje
su prošla vina Erdutskog vinogorja. Članovi Udruge erdutskih vinara i vinogradara (Vinarija Antunović i OPG Siber) osvojili su dvije
zlatne i dvije srebrne medalje, a tvrtka Erdutski vinogradi čak pet medalja, od čega jednu zlatnu. Kontinuitet u proizvodnji vina pre-
stižne kvalitete dokazala su Agrokor vina, te
su Iločki podrumi i Vinarija Belje kući odnijeli po jednu zlatnu i po jednu srebrnu medalju.
Ljudi dolaze i po
informacije vezane
uz gospodarstvo,
tražeći kontakte
koji su im potrebni
u Hrvatskoj, kaže
Ljerka Milas iz
Sektora za turizam
HGK-a
darska komora predstavljeni su nautički i wel­lnes
turizam, zdravstveni turizam, te dio ponude kulturnog turizma. “Upita
ima jako puno, promotivni materijal se uzima
više nego na nekim drugim sajmovima, a koja je
realna korist od toga, najbolje će se vidjeti nakon
sezone. No, ljudi kod nas
dolaze po informacije i
savjete vezane uz gospodarstvo, promet i regulativu tražeći kontakte koji su
im potrebni u Hrvatskoj”,
objasnila je Ljerka Milas iz Sektora za turizam
HGK-a.
Zapažen na Međunarodnom sajmu turizma bio
je i štand HGK-Županijske komore Osijek gdje je
svoju ponudu predstavilo
petnaestak turističkih tvrtki, hotela, agencija i turističkih zajednica. HGKŽK Osijek zainteresiranim
je gospodarstvenicima organizirao i konkretne poslovne susrete. “Slične
poslovne razgovore organizirali smo prošle godine, a budući da su sudionici bili zadovoljni, rado
smo prihvatili poziv Eu-
ropske poduzetničke mreže Srbija da i ove godine
zajednički organiziramo
bilateralne
razgovore
predstavnika malih hotela, touroperatora ili agencija. To je sjajna prilika za
uspostavljanje kontakata
i kasnije ugovaranje poslovne suradnje. Mi kao
Komora time ‘otvorimo
vrata’, a na samim gospodarstvenicima je onda
uspostavljanje i ugovaranje poslova”, kaže Ivana
Erak, stručna suradnica
u HGK-ŽK-u Osijek.
Borovo predstavilo kolekciju obuće za sezonu jesen-zima 2012./2013.
Samo od prirodnih materijala
D
ok mnogi s nestrpljenjem očekuju
završetak zime, poslovodstvo i
dizaj­neri Borova već su
spremni za iduću: proteklog su tjedna predstavili
kolekciju obuće za sezonu
jesen-zima 2012./2013.
S čak 720 modela kožne
obuće i šezdesetak modela gumene obuće, Borovo
se pripremilo za još jednu
nemilosrdnu tržišnu utakmicu. Od toga je čak 300
modela kožne obuće prvi
put predstavljeno javnosti,
a sljedeće će hladne sezone biti dostupno hrvatskom i stranim tržištima.
Tako je u izložbenoj
dvorani
Borovo-Kožne
obuće u Vukovaru između
brojnih modela predstavljena muška modna obuća
izrađena od prirodnih materijala najbolje kvalitete - Patrik, ženska i muška
modna obuća za svakodnevne prigode - San Marco, City i Confort, te Relaks - linija muške obuće
namijenjena osobama koje
su stalno u pokretu, a koje
cijene udobnost i kvalitetu. Osim kožne obuće
predstavljeni su i novi modeli gumenih čizama, gumeno-tekstilne obuće te
popularne Startasice.
“Više od 700 modela najnovije kolekcije rezultat su kreativnog rada
borovskih dizajnera i teh-
Borovo je
predstavilo čak 720
modela kožne i 60ak modela gumene
obuće
nologa uz primjenu suvremenih tehnologija razvoja proizvoda. No, što
se Borova tiče, za razliku
od mnogih drugih primjera u svijetu, u našoj obući
nema materijala iz laboratorija. Ustrajavamo na
tome da naša obuća bude
od prirodnih materijala.
Uostalom, to je najbolji
znak poštovanja kupca”,
rekao je glavni direktor
Borova Mirko Ćavara.
Prema riječima Ivice
Levickog, glavnog kreatora borovske Tvornice kožne obuće,
bez stalnog prisustva na tržištu teško
je prepoznati želje i ukuse kupaca. “Prisutni smo
na brojnim sajmovima u
Hrvatskoj i Europi, imamo saznanja o navikama naših kupaca i prema
njima stvaramo modele.
K tome, glavni moderator naših modnih trendova
je trgovačka mreža koja
nam najbolje sugerira ono
što kupci traže. Ova ko-
lekcija za jesen i zimu
2012./2013. uglavnom je
usmjerena prema onome
što nazivamo građanskim
linijama”, rekao je Levicki. (S.S.)
HRWWWATSKA 25
www.privredni.hr
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
( 95% prihoda
*vijesti
Google ostvaruje kontekstualnim oglašavanjem
Oglas na pravome mjestu
Od pekara
do postolara
Ovim načinom oglašavanja tvrtke mogu poboljašati i unaprijediti marketinške napore i privući
kupce dok se odlučuju za kupovinu
Boris Odorčić
[email protected]
K
ontekstualno
oglašavanje je
posebna vrsta
online oglašavanja koja se
obraća kupcu na mjestima
gdje je to prirodno, odnosno kontekstualno. Sustav
skenira tekst koji je ispred
čitatelja i u skladu s tim
prikazuje oglas. Primjerice, nalazi li se čitatelj na
web stranici čija je tema
sport - kontekstualni oglasi će prikazati prodavaonicu sportske opreme ili
novo energetsko piće.
Martin Birač, predsjednik uprave tvrtke
Xclaim, kaže nam kako
ovim načinom oglašavanja tvrtke mogu poboljašati i unaprijediti marketinške napore i privući
kupce u trenutku kad se
odlučuju za kupovinu.
“Svjetski lider u ovome
segmentu je, naravno,
Google i 95 posto njegovih prihoda dolazi upravo
iz segmenta kontekstualnog oglašavanja. Sve vodeće tvrtke u svijetu koriste Google kao jedan od
svojih kanala za promociju. Pametne tvrtke kombiniraju s ostalim modelima
oglašavanja. Kontekstualno oglašavanje je uvelo
klik kao monetu naplate
online oglašavanja. Ovakav, transparentan pri-
stup, doveo je do demokratizacije oglašavanja
pa se tako kontekstualnim oglašavanjem mogu
koristiti veliki i mali. Cijene se kreću od 50 lipa
pa sve do 10 kuna po kliku, ovisno o kreativnim
formatima i konkurenciji koja je zainteresirana
za iste riječi”, objašnjava
Birač dodajući kako kontekstualno
oglašavanje
mogu koristiti gotovo svi
- od kvartovskog pekara
do svjetski poznatog proizvođača cipela.
Nedovoljno tvrtki
Hrvatska je, nastavlja,
među prvima u svijetu
imala vlastito rješenje za
kontekstualno oglašavanje, a vrlo brzo su se kod
nas udomaćile i strane
kompanije. U tehnologi-
Većina tvrtki
preprodaje
strana rješenja i
premalo se bavi
proizvodnjom
ji kontekstualnog oglašavanja Hrvatska nimalo ne
zaostaje za Europom, ali
nažalost zaostaje u količini uloženih financijskih
sredstava u internet kao
medij. “Nemamo ni dovoljno tvrtki koje se time
bave, većina ih preproda-
je strana rješenja i premalo se bavi proizvodnjom i
plasmanom na strana tržišta”, napominje.
Kako u svakom sektoru, tako se i u ovome pojavljuje nelojalna konkurencija. “Ali kada imate
izniman proizvod i višegodišnje iskustvo s malih i velikih tržišta, takva
konkurencija vas samo
dodatno motivira da redefinirate i iznova inovirate svoj proizvod”, kaže
Birač dodajući kako tehnološki razvoj omogućava i novi trend na ovome
području, a to je selidba
kontekstualnog oglašavanja na televizijske i mobilne uređaje.
PlayKontrol
Autorsko pravo u oblaku
Tvrtka Informacija razvila je tehnološko rješenje koje omogućava potpuno praćenje svih
medijskih objava na radiju i televiziji
Hrvatska softverska tvrtka Informacija razvila
je PlayKontrol, napredno tehnološko rješenje
koje omogućava potpuno
praćenje svih medijskih
objava na radiju i televiziji. PlayKontrol tako
može sa stopostotnom
točnošću prepoznati svaki pojedinačni zvučni zapis za koji je sustavu dan
nalog da ga traži. Potom
može zabilježiti u koje je
vrijeme i na kojoj radijskoj postaji emitiran traženi zvučni zapis, stvarajući
pritom detaljno izvješće.
Pomoću PlayKontrola
autori i izvođači pjesama
ili, primjerice, diskografi,
mogu dobiti vrlo detaljna
izvješća o broju emitiranja pojedinog reklamnog
spota ili pjesme, te potom te neovisne podatke
usporediti sa službenim
izvješćima koja dobivaju iz drugih izvora, poput
agencija koje se bave naplatom autorskih prava.
Uz PlayKontrol i nadležne regulatorne agencije
mogu lako provjeriti pridržavaju li se svi elektronički mediji zakonom definiranih omjera sadržaja
i propagandnih poruka u
svojem programu. Istodobno oglašivači dobivaju uvid i u marketinšku zastupljenost konkurencije
na pojedinim postajama ili
u odabranoj regiji te prema
tome mogu voditi i prilagođavati svoje kampanje.
Za korištenje sustava nije
potreban nikakav poseban
softver jer se PlayKontrol
u cijelosti nalazi “u oblaku”, stoga je korisnicima potrebna jedino adresa
elektroničke pošte.
Zanimljivo je spomenuti kako su razvoj cijelog
projekta u potpunosti vodili hrvatski softverski stručnjaci. Međutim, na razvoju cijelog rješenja radio je
globalni tim programera.
U ovom je trenutku PlayKontrol u testnom
radu, prije komercijalnog
predstavljanja koje uskoro
slijedi, priopćeno je iz tvrtke Kursor komunikacije.
Tvrtka Informacija na
razvoju sustava PlayKontrol radila je više od dvije godine, a iza nje je već
i niz uspješnih projekata u
segmentu multimedijskih
sustava, praćenja i analize medijskih objava te računalne obrade podataka.
Sustav PlayKontrol nadovezuje se na već postojeća rješenja ove tvrtke za
praćenje medijskih objava u elektroničkim medijima i snimanje televizijskih programa. (B.O.)
Pad prihoda od
elektroničkih
komunikacija
Na tržištu elektroničkih
komunikacija u četvrtom
tromjesečju 2011. zabilježen je pad prihoda na
godišnjoj razini. Kao rezultat ubrzanog razvoja i
korištenja širokopojasnog
pristupa internetu, porast
prihoda zabilježen je jedino od usluge pristupa
internetu, priopćeno je iz
Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije. Sve više krajnjih
korisnika, pored telefonske i usluge širokopojasnog pristupa internetu,
koristi i uslugu internetske televizije (IPTV-a).
Nove opcije H1TV-a
Domaći telekom operator
H1 Telekom svojim korisnicima internetske televizije (H1TV) od prošloga
tjedna nudi dvije nove besplatne funkcionalnosti programirano snimanje na
zahtjev te live pauziranje
TV programa. Opcija snimanja na zahtjev korisniku
omogućuje snimanje programa koji trenutno gleda
ili unaprijed programirano snimanje željenih emisija. Opcija live pauziranja
gledateljima omogućava
da usred odabrane emisije
pritisnu pauzu, obave što
trebaju, te nakon toga nesmetano nastave gledati od
mjesta na kojem su stali.
Održana SAP A1
Arena
U Zagrebu je prošli tjedan održana konferencija
SAP A1 Arena Poslovanje
u EU i kako se prilagoditi novim poslovnim izazovima. Konferencija je za
cilj imala predstaviti preduvjete razvoja hrvatskog
poslovanja u okvirima ulaska Hrvatske u EU. Na
konferenciji je predstavljena unaprijeđena verzija
poslovnog rješenja za manje i srednje poduzetništvo
SAP Business All-in-One
s novim funkcionalnostima, poboljšanim tehnološkim potencijalima te potpunom prilagodbom cloud
i mobilnim sučeljima.
26 PST!
KNJIGOMETAR
Pripremila:
Vesna Antonić
Hrvoje Klasić
Jugoslavija i svijet 1968.
Naklada Ljevak
Knjiga problematizira situaciju u Jugoslaviji tijekom jedne
od najburnijih godina druge polovine 20. stoljeća. Na jednoj razini obrađuju se promjene u zemlji, najvećim dijelom
uvjetovane započetom privrednom reformom (1965.).
Na drugoj razini promatra se položaj Jugoslavije 1968. u
europskom i svjetskom kontekstu, njezin odnos prema Pokretu nesvrstanih, Varšavskom bloku i Zapadu. Kroz cijelo
djelo promatra se položaj i uloga Josipa Broza Tita, kako u
zemlji, tako i na međunarodnoj političkoj sceni.
Amartya Sen
RAZVOJ KAO SLOBODA
Algoritam
U ovoj knjizi Sen elegantno i sažeto ali ipak sveobuhvatno razvija pristup prema kojem je gospodarski razvoj po
svojoj prirodi povećanje slobode. Povijesnim primjerima,
empirijskim dokazima te strogom analizom pokazuje kako
razvoj, shvaćen općenito i ispravno, ne može biti u suprotnosti sa slobodom. Sen nudi teoriju globalnog ekonomskog
rasta koja je snažna, veličanstvena, a ujedno rječita i jednostavna – s radikalnim implikacijama.
BRANKO ČEGEC
ZAPISI IZ PUSTOG JEZIKA
Meandarmedia
Knjiga je naličje izgubljene događajnosti, čiji glas istrajava
u kaotičnoj svakodnevici, u razlici, u odustajanju od savršene slike svijeta. Fragmenti, mikroeseji, poezija nastaju
na tlu demontirane kronologije kao sublimacija onoga što
nas okružuje i upisuje se u naše živote. Nesputani govornik naizgled kritičkim monologom niže prizore iz neposrednog (društvenog) okoliša i sravnjuje ih s čitanjima
Drugog i Drugih, pretvarajući ih u dokument kaosa u kojem
živi, živimo.
Agatha Christie
Karte na stol
Mozaik knjiga
Gospodin Shaitana poznat je kao razmetljiv domaćin na
zabavama. Ali usprkos tome, svi ga se malo boje. Stoga,
kad se razmeće pred Poirotom da ubojstvo smatra umjetnošću, detektiv se krzma prihvatiti poziv na zabavu na kojoj bi mu Shaitana pokazao svoju privatnu zbirku. Doista,
večer koja započinje uzbudljivom igrom bridža, ubrzo će
prerasti u daleko opasniju igru...
Maksim Cristan
BEMTEUMOZAK
Planetopija
Maksim Cristan bio je uspješan poslovni čovjek, sve do
dana kada se u njemu nešto prelomilo te je “otkačio” svoj
dotadašnji život. Došao je u Milano bez znanja jezika, novca, smještaja ili plana kako i što dalje. Znao je samo jedno: presudno je da radi samo ono “što mu se prohtije i što
mu paše”. Upoznao je glad i hladnoću, te granice vlastite
izdržljivosti. Prepoznao je svoju potrebu za pisanjem koju
je dugo žrtvovao. Imati sve vrijeme ovoga svijeta i pisati...
Može li bolje?
Privredni vjesnik
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
Kako će znanost oblikovati ljudsku sudbinu i
svakodnevni život
Fizika budućnosti
Teorijski fizičar Michio Kaku u svojoj knjizi obrađuje
budućnost računala, medicine, nanotehnologije,
energije, putovanja svemirom te općenito budućnost
čovječanstva do kraja ovog stoljeća
“I
novacije i otkrića mijenjaju ekonomski,
politički i sociološki krajolik, odbacujući stara i
omiljena vjerovanja i predrasude”, ustvrdio je Michio Kaku, autor knjige
“Fizika budućnosti” (nakladnik Mate), obrazlažući zašto se primio vrlo opsežnog posla - razgovora
s oko 300 znanstvenika,
među kojima su i brojni
nobelovci, kako bi barem
približno mogao predvidjeti kamo će nas to znanost odvesti do 2100. godine.
Automobili će se
sami pokretati
upravljani GPS-om,
a budu li otkriveni
supravodiči na
sobnoj temperaturi,
vozila će lebdjeti na
zračnom jastuku
Inače teorijski fizičar,
Kaku otkriva kakvu nam
to budućnost pripremaju
vrhunski znanstvenici u
svojim laboratorijima. O
tome, kako navodi, znanstvenici nemaju vremena govoriti u javnosti jer
su okupirani svojim istraživanjima. Kaku u svojoj knjizi obrađuje budućnost računala, medicine,
nanotehnologije, energije, putovanja svemirom,
te općenito budućnost čovječanstva do kraja ovog
stoljeća. Naravno, uz
određenu ogradu koja je
razumljiva, autor navodi kako nije isključeno da
ćemo 2100. računalima upravljati sićušnim
senzorima
i,
kako kaže, poput mađioničara
pomicati predmete
uokolo
snagom svojih
misli. “Umjetna inteligencija
bit će široko zastupljena u našem okolišu, a
kontaktne leće
spojene na internet omogućit
će nam dostupnost svjetske
baze podataka
ili da zamislimo bilo koju
sliku u treptaju oka”, navodi u knjizi. Uz to, automobili će se sami pokretati upravljani GPS-om,
a ukoliko budu otkriveni supravodiči na sobnoj
temperaturi, vozila će lebdjeti na zračnom jastuku,
krstareći na magnetskim
poljima. Drugim riječima,
ono što smo imali prilike
gledati u SF filmovima,
moglo bi velikim dijelom
postati stvarnost.
Uzgajanje organa i
liječenje genetskih
bolesti
Nadalje,
zahvaljujući
daljnjem razvoju molekularne medicine, znanstvenici će moći uzgojiti
bilo koji organ i izliječiti genetske bolesti. Sićušni DNA senzori i nanočestice mogli bi “patrolirati”
našim krvotokom i otkrivati prve naznake bolesti,
dok će otkrića u genetici omogućiti usporavanje
procesa starenja što bi
moglo dovesti do drama-
tičnog produljenja života.
Laserski svemirski brodovi mogli bi zamijeniti
one na kemijsko gorivo,
a razvoj nanotehnologije
omogućit će proizvodnju
“bajkovitih” svemirskih
dizala, kojima bi se - jednostavnim pritiskom na
dugme - moglo “odšetati” u Zemljinu atmosferu.
Autor opisuje i emocionalne robote, antimaterijske rakete, rendgenski vid
i mogućnost stvaranja novih oblika života. Osvrće se i na razvoj znanosti
kroz povijest, podsjećajući kako su neka otkrića djelovala, blago rečeno, čudnovato u trenutku
kada su okrivena (radio,
film, telefon, računalo...),
pa nam tako u ovom trenutku može izgledati čudnovato i to što on predviđa
na temelju onog što je doznao u razgovoru sa znanstvenicima. Knjiga je inače pisana jednostavnim
rječnikom i nije potrebno
biti znanstvenik da bi je se
razumjelo. (J.F.)
O autoru
Michio Kaku je profesor teorijske fizike na Gradskom sveučilištu u New Yorku i autor više
knjiga o fizici te vrlo hvaljenih znanstvenopopularnih radijskih i televizijskih emisija o
znanosti. Otkako je diplomirao kao najbolji student na svom sveučilištu te doktorirao
(1972. godine), cijeli svoj radni vijek nastoji popularizirati znanost. Tako na televiziji Science Channel ima serijal “Fizika nemogućeg”, a domaćin je i dvaju radijskih programa sa
sličnim temama koji se emitiraju na 140 radiopostaja.
27
www.privredni.hr
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
STEČAJEVI
NEKRETNINE
DRAŽBE
Prodaju se kuće, stanovi,
odmaralište...
Odmaralište Hostel Krk
s dvorištem i terasom
te parkiralištem, ukupne površine 677 četvornih metara, Krk, Primorsko-goranska
županija,
procijenjene vrijednosti
4.939.731,44 kune. Dražba se održava 6. ožujka u 9
sati na Trgovačkom sudu
u Osijeku, stalna služba u
Slavonskom Brodu, soba
77/III. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi pet posto
utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće nakon dogovora sa stečajnim
upraviteljem i pozivom na
broj 091/2142 351.
Pašnjak, ukupne povši-
ne 17.332 četvorna metra,
Mirkopolje, Krašić, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 1.245.986
kuna. Dražba se održava
6. ožujka u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba 93/II. Prodaje se
po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10
posto utvrđene vrijednosti.
Razgledavanje prema dogovoru uz prethodni poziv
na broj 098/315 607.
Šuma, ukupne površine 2309 četvornih metara, Vrtnjakovec, Krapinske
toplice, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene
vrijednosti 18.472 kune.
Dražba se održava 7. ožujka u 8.30 sati na Općinskom sudu u Zaboku, soba
13A. Nekretnina se ne
može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10
posto utvrđene vrijednosti.
Kuća, dvor i oranica, ukupne površine 1107 četvor-
nih metara, Slatina, Virovitičko-podravska županija,
procijenjene
vrijednosti
533.072,60 kuna. Dražba se održava 7. ožujka u
8.30 sati na Općinskom
sudu u Slatini. Nekretnina
se ne može prodati ispod
dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi
53.307,26 kuna.
Zgrade, dvorište i okolno
zemljište, ukupne površine 7266 četvornih metara,
Čibača, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 25,785
milijuna kuna. Dražba se
održava 8. ožujka u 9.30
na Trgovačkom sudu u
Splitu, stalna služba u Dubrovniku, sudnica 2. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina
iznosi 10 posto utvrđene
vrijednosti te se uplaćuje
do 6. ožujka. Dodatne informacije je moguće dobiti na broj 098/244 286 od 9
do 13 sati svaki radni dan.
Oranica, ukupne površine 17.899 četvornih metara, Markušica, Vukovarsko-srijemska županija,
procijenjene vrijednosti
133.355,22 kune. Dražba se održava 9. ožujka
u 9.30 sati na Općinskom
sudu u Vinkovcima, soba
15/I. Prodaje se po načelu
viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati
ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti.
Oranice i livade, ukupne površine 9875 četvornih metara, Grge Tuškana
12c, Karlovac, Karlovačka županija, procijenjene vrijednosti 8,6 milijuna
kuna. Dražba se održava
12. ožujka u 8.20 sati na
Općinskom sudu u Karlovcu, soba 129/I. Nekretnina se ne može prodati
Trgovina s inozemstvom
Astra International, Zagreb, www.astra.
hr. Tvrtka nudi suradnju u trgovini s inozemstvom. Kontakt: Davor Cimaš, [email protected], +385 1 6324601.
kože, kemikalija i minerala, građevinske
opreme, električne robe, hrane, sportske
opreme i tekstilnih proizvoda. Kontakt:
Muhammad Ahsan Malik, [email protected]
org.pk, +92 322 4901363.
Brodski konopi
Strojevi za poljoprivredu
Ozkan Tarmak, Kayseri, Turska, www.
ozkantarmak.com. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju strojeva i opreme
za poljoprivredu. Asortiman proizvoda
uključuje: razne vrste prikolica, opreme
i priključaka za traktore, plugove i drugo. Tvrtka traži kupce na hrvatskom tržištu. Kontakt: [email protected],
+90 352 6255723
ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina
iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti, a uplaćuje
se na račun broj 23900011300000592, poziv na
broj: 02-Ovr-1324/11.
Kuća, zgrada, dvorište
i oranica, ukupne površine 1421 četvorni metar,
Barbat 284, Rab, Primorsko-goranska županija,
procijenjene vrijednosti
3.111.973,19 kuna. Dražba se održava 12. ožujka
u 8.30 sati na Općinskom
sudu na Rabu. Nekretnina
se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine
procijenjene vrijednosti.
Nekretnina nije slobodna
od osoba i stvari. Jamčevina od 10 posto vrijednosti nekretnine uplaćuje
se na žiro-račun Suda broj
2390001-1300001114 s
pozivom na broj 3161463
najkasnije do početka ročišta za dražbu.
Stan, ukupne površine 58
četvornih metara, Istarsko
naselje 4, Mursko Središće, Međimurska županija, procijenjene vrijednosti
273.139,68 kuna. Dražba se održava 13. ožujka
u 8.30 sati na Općinskom
sudu u Čakovcu, Ruđera Boškovića 18, soba 20.
Nekretnina se ne može
prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.
Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje najkasnije
tri dana prije ročišta daju
jamčevinu u visini od 10
posto utvrđene vrijednosti. Jamčevina se uplaćuje
na račun Općinskog suda
u Čakovcu broj 23900011300000701, poziv na
broj 385-09.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom
postupku (www.hgk.hr)
Sportska i rekreacijska oprema
Katateh, Zagreb, www.katateh.hr. Tvrtka
prodaje brodske konope marke FSERobline. Kontakt: Željkica Gavran-Perković, [email protected], +385 99 2207758.
Burak Sengul, Istanbul, Turska, www.
californiasport-tr.com. Tvrtka je proizvođač različite sportske i zabavno-rekreacijske opreme te želi izvoziti u Hrvatsku. Kontakt: [email protected]
com, +90 212 2647084-85.
Rasvjetna tijela
IKA Lighting, Istanbul, Turska, www.
ikalighting.com. Tvrtka nudi kvalitetna unutarnja i vanjska rasvjetna tijela.
Kontakt: Pinar Ersu, [email protected]
com, +90 505 4264500.
Zastupanje
Pro Mimato, Zagreb, www.pro-mimato.
hr. Tvrtka proizvodi tipske i univerzalne
autopresvlake i autotepihe. Traži zastupnike za ekskluzivnu prodaju svojih proizvoda iz vlastite proizvodnje. Kontakt:
Tomislav Marić, [email protected], +385 1 3886855.
Dječje igračke
Croit, Dugopolje, www.croit.hr. Tvrtka
je izvoznik, distributer i veleprodavatelj
dječjih igračaka i robe sezonskih programa na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore i Srbije.
Nudi suradnju. Kontakt: Nikša Maljković, [email protected], +385 21
707302.
Kamini i peći
Zastupstvo za regiju
HiM, Zagreb, www.duplicolor.hr. Tvrtka traži distributere za Motip Dupli program za Bosnu i Hercegovinu, Crnu
Goru, Kosovo i Makedoniju. Kontakt:
Mirna Bogdanić, [email protected],
+385 1 3698919.
Različita roba
A to Z International, Lahore, Pakistan.
Tvrtka je proizvođač/izvoznik kože krupnih i sitnih životinja, proizvoda od
Kopt, Bled, Lesce, Slovenija, www.france-turbo.si. Tvrtka traži zastupnika za
prodaju francuskih kamina i peći France
turbo. Kontakt: Dejan Toman, dejan.toman@ kopt.si, +386 4 5378220.
IZBOR IZ NADMETANJA
Hrvatska
Laboratorijska plastika
Zavod za javno zdravstvo
Koprivničko-križevačke
županije nabavlja laboratorijsku plastiku. Rok dostave ponuda je 20. ožujka.
nika. Rok dostave ponuda
je 14. ožujka.
Prometni znakovi
Unikom iz Osijeka nabavlja prometne znakove.
Rok dostave ponuda je 20.
ožujka.
Oprema za UTP kabliranje
Hrvatska kontrola zračne
plovidbe nabavlja opremu za UTP kabliranje.
Rok dostave ponuda je 20.
ožujka.
Sistematski pregledi
Građevinski fakultet u Zagrebu nabavlja usluge sistematskih pregleda djelat-
Regija
IT oprema
Ministarstvo administracije lokalne samouprave u
Prištini nabavlja IT opremu. Rok dostave ponuda
je 9. travnja.
Usluge čišćenja i pranja ulica
Općina Modriča nabav-
lja usluge čišćenja i pranja
ulica, trotoara, parkinga,
slivnika i ulivnih građevina. Rok dostave ponuda je
27. ožujka.
Uniforme
Općina Ulcinj nabavlja
uniforme. Rok dostave ponuda je 12. ožujka.
Briefing e-servisi d.o.o.
tel.: 01/5501-511
fax.: 01/5501-555
[email protected]
www.briefing-nadmetanja.hr
28 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
( 7% blagi godišnji
rast trgovine na malo
Bruto domaći proizvod
Lani realan rast
od 0,2 posto
Provedu li se potrebne strukturne reforme, 2013. bi mogla donijeti rast BDP-a, smatraju analitičari RBA koji u ovoj
godini očekuju njegov realni pad od jedan posto
P
rema prvoj procjeni Državnog
zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod je u zadnjem tromjesečju 2011. godine
zabilježio realan pad od
0,2 posto. Nadalje, za cijelu proteklu godinu BDP
je realno porastao za 0,2
posto. Prva je procjena
uglavnom u skladu s našim očekivanjima, ističu
analitičari RBA, podsjećajući kako je BDP u četvrtom kvartalu zadnji put
rastao u zadnjem tromjesečju 2007. godine.
“Iako podaci po sastavnicama potrošnje još
nisu poznati, očekujemo
da su investicije najviše
pridonijele padu BDP-a
u zadnjem lanjskom tro-
BDP je u zadnjem
tromjesečju 2011.
zabilježio realan
pad od 0,2 posto
mjesečju na što upućuje
i pad obujma građevinskih radova. Tijekom listopada i studenoga pali
su i rashodi države, posebice kapitalni rashodi,
što upućuje na smanjenje potrošnje i investicija države u zadnjem tromjesečju 2011. Pozitivan
doprinos neto izvoza zasigurno je zamjetno smanjen s obzirom na pogoršana kretanja u robnoj
razmjeni s inozemstvom,
odnosno nešto veći pad
izvoza roba od uvoza što
barem prema našim očekivanjima ublažava pozitivna kretanja na računu
usluga. Jedino od osobne potrošnje očekujemo
blagi pozitivan doprinos
s obzirom na dobre fizičke pokazatelje u turizmu
i blagi rast trgovine na
malo (+0,7 posto godišnje), ali je njen zamjetniji oporavak ograničen
slabostima domaćeg tržišta rada odnosno niskom
zaposlenošću, rastućom
nezaposlenošću i manjim
realnim raspoloživim dohotkom”, ističu oni.
U ovoj godini analitičari RBA očekuju realni pad BDP-a od jedan
posto.
Investicije, investicije
Promatrajući komponente BDP-a, srednjoročno
rast mogu potaknuti, prema njihovu mišljenju, jedino investicije koje ni u
ovoj godini, kako se očekuje, neće zabilježiti značajniji oporavak. Ipak,
ne isključuju ni mogućnost pozitivnih iznenađenja od najavljenih
investicija javnih poduzeća. Zbog teške situacije na tržištu rada osobna potrošnja neće biti
generator rasta. Fiskalna konsolidacija istodobno onemogućava rast
potrošnje države, a usporavanje gospodarstva eurozone te niska vrijednost
i konkurentnost robnog
izvoza ograničavaju pozitivan doprinos neto
izvoza. Značajniji inozemni priljev kapitala ne
treba očekivati u ovoj godini, a zbog visoke razine zaduženosti, upitan je
i na dulji rok.
“Dakle, rast investicija morao bi doći od do-
maćih sektora, preko smanjenja potrošnje države i
stanovništva, odnosno rasta agregatne štednje te
povećanja profitabilnosti
poduzeća. Godinu 2012.
stoga treba gledati kao
priliku za osiguranje nove
startne pozicije. Fiskalna konsolidacija i provedba strukturnih reformi inicijalno iziskuju troškove
te nepovoljno djeluju na
gospodarski rast, no nužni su za osiguranje održivog rasta. Provedu li se
potrebne strukturne reforme, 2013. bi mogla donijeti rast BDP-a”, zaključuju analitičari RBA.
(V.A./RBA)
Konsolidirana opća država
Hrvatska narodna banka
Dug dosegao
153,7 milijardi kuna
Međunarodne pričuve
11,2 milijarde eura
Prema zadnjim podacima Ministarstva financija, potkraj listopada
protekle godine ukupan
dug konsolidirane opće
države, a koji uključuje dug središnje države,
izvanproračunskih fondova i lokalne države,
iznosio je 153,7 milijardi
kuna, što je 15,7 milijardi kuna ili 11,4 posto više
nego krajem 2010. godine. Rastu duga opće države najviše je pridonio rast
duga središnje države, posebice njegove unutarnje
komponente. Naime, dug
središnje države iznosio je
144,6 milijardi kuna, što je
rast od 15,2 milijarde kuna
u odnosu na kraj 2010., pri
čemu 12 milijardi kuna
predstavlja rast njegove unutarnje komponente. Blagi rast je zabilježen
Aktiva Hrvatske narodne banke potkraj prošle godine iznosila je 84,7
milijardi kuna, što je 1,5
posto manje nego u studenome. Tome je najviše pridonijelo smanjenje inozemne aktive za
1,3 milijarde kuna u odnosu na studeni, pri čemu
je najveći pad zabilježen
kod oročenih depozita u
stranim bankama. Na godišnjoj razini iznos aktive HNB-a je porastao za
gotovo šest milijardi kuna
ili 7,6 posto. Najveći dio
ukupne aktive HNB-a,
99,5 posto, čini inozemna
aktiva, odnosno međunarodne pričuve.
Međunarodne su pričuve potkraj 2011. iznosile 84,3 milijarde kuna
ili 11,2 milijarde eura.
Iznos međunarodnih pri-
i kod izvanproračunskih
fondova, dok se lokalna država uglavnom razduživala te je smanjila dug za 107
milijuna kuna u odnosu na
kraj 2010. godine.
Ukupna državna jamstva potkraj listopada iznosila su 47,7 milijardi kuna,
što je 2,9 milijardi kuna ili
6,5 posto više nego na kraju 2010. godine. Analitičari RBA očekuju da je potkraj protekle godine udio
duga opće države u bruto
domaćem proizvodu iznosio oko 45 posto BDPa (oko 59 posto BDP-a s
uključenim jamstvima).
U nastavku godine država ima razmjerno velike potrebe za refinanciranjem. U svibnju dospijeva
domaća obveznica uz valutnu klauzulu nominalne vrijednosti 500 miliju-
na eura. Nadalje, obveze
po izdanim trezorskim zapisima trenutačno premašuju 14,1 milijardu kuna te
652 milijuna eura. Nadalje, iz Ministarstva financija su se mogle čuti i najave
izlaska na inozemna tržišta kapitala, što bi povoljno utjecalo i na stabilizaciju tečaja EUR/HRK.
S obzirom na visoke
potrebe države, u ovoj godini analitičari RBA očekuju nastavak rasta javnog
duga koji bi uz pretpostavku aktiviranja dijela jamstava mogao premašiti razinu od 50 posto BDP-a
(više od 60 posto uzmu
li se u obzir ukupna jamstva). U takvim uvjetima dodatan bi udarac bilo
smanjenje kreditnog rejtinga, što bi povećalo troškove financiranja.
čuva je cijele prošle godine bio razmjerno stabilan
te se uglavnom zadržavao
iznad 11 milijardi eura. U
2011. je pokazatelj međunarodnih pričuva u mjesecima uvoza pokazivao
da su međunarodne pričuve HNB-a dovoljne za
pokriće domaćeg uvoza tijekom osam mjeseci. S druge strane prema
HNB-ovim projekcijama
otplate inozemnog duga
tijekom 2012. na naplatu svim sektorima ukupno dolazi 10,99 milijardi
eura glavnice i 1,12 milijardi eura kamata. Dakle,
međunarodne pričuve su
potkraj 2011. pokrivale
92 posto obveza po inozemnom dugu koje dospijevaju u 2012. U ovoj godini očekujemo nastavak
rasta međunarodnih pri-
čuva koje bi mogle dosegnuti 11,9 milijardi eura.
Od ostalih stavki aktive HNB-a, potraživanja od središnje države i
potraživanja od banaka u
studenom su značajno porasla u odnosu na prethodno razdoblje, a u prosincu
je nastavljen njihov blagi
rast. Potraživanja od središnje države porasla su
na gotovo 252 milijuna
kuna, a od banaka na 139
milijuna kuna. Pri tome je
rast potraživanja od banaka generiran odobravanjem kratkoročnih kredita
za likvidnost.
29
www.privredni.hr
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
( 14 godina
posluju stambene štedionice u Hrvatskoj
(
oko 600.000
građana štedi u 5 štedionica
Stambene štedionice
Bez pune podrške
institucija
Državni poticaji se ni u kojem slučaju ne bi smjeli
smanjivati jer bi time nestale sve koristi koje
sustav pruža
Boris Odorčić
[email protected]
S
tambene štedionice u Hrvatskoj posluju već 14 godina. Trenutačno ih je pet,
a u njima štedi otprilike 600.000 građana. Sustav je načelno dobro postavljen i sličan je onom u
Srednjoj Europi koji već
godinama uspješno funkcionira, međutim, u nekim detaljima još uvijek
nije razvijen kao u Austriji, Češkoj ili Slovačkoj.
Damir Šprem, predsjednik Uprave HPBStambene
štedionice,
kaže nam kako ovaj model u Hrvatskoj nije zaživio u punoj mjeri jer
nikada nije imao punu podršku institucija. “Ona je
neophodna za razvoj sustava i ostvarenje koristi koje stambena štednja
pruža, a to je podizanje
kvalitete stanovanja svih
građana Hrvatske i razvoj
štednje kao bitne navike
cijelog društva”, kaže on.
S obzirom na stanje
cjelokupnog
gospodarstva, iznos državnih poticajnih sredstava u ovom
je trenutku prihvatljiv. Valja napomenuti kako su
državna poticajna sredstva u prvih šest, sedam
godina stambenih štedionica u Hrvatskoj iznosila 25 posto, a kasnije su
bila umanjena na 15 posto. “Naravno, veći bi poticaji povoljnije utjecali
na razvoj štednje, odnosno imali bi veće učinke za građane. Ovdje treba posebno naglasiti da se
poticaj države ni u kojem
slučaju ne bi smio sma-
njivati jer bi time nestale sve koristi koje sustav
pruža. Oni građani koji
štede svjesni su prednosti ovog modela jer su na
vlastitim prinosima sredstava osjetili što zapravo
pružaju stambene štedionice. No u odnosu na ukupnu populaciju broj onih
koji štede u stambenim
štedionicama u Hrvatskoj
osjetno je manji nego u
nekim drugim europskim
tranzicijskim zemljama.
To govori o velikom potencijalu i neiskorištenim prednostima sustava
stambene štednje za cjelokupno gospodarstvo, ali
i za građane”, napominje
Damir Šprem.
Izgubljeni u štednji
Predsjednica
Uprave
Prve stambene štedionice Katarina Šobat kaže
nam kako stambena štednja i kredit građanima
omogućuju povoljnije rješavanje stambenog pitanja jer je teret zaduživanja
manji te je stabilan zbog
fiksne kamatne stope koja
se proteže kroz cijelo razdoblje otplate. “Preduvjeti za rast svake, pa tako i
stambene štednje, su povećanje zaposlenosti i rast
standarda građana. S većim interesom građana za
stambenu štednju otvara
se i mogućnost za porast
kreditiranja, kako međufinanciranjem tako i redovitim kreditima nakon
isteka ugovorenog roka
štednje”, objašnjava ona.
Zdravko
Anđel,
predsjednik
Uprave Wüstenrot stambene štedionice, ističe kako
poslovne banke danas
nude visoke kamate na
deviznu štednju građana.
Međutim, radi se o štednim iznosima većima od
10.000 ili 20.000 eura. “U
stambenim štedionicama
građani ostvaruju poticaje na iznose koji se kreću
već od 1000-2000 pa sve
do 5000 kuna godišnje”,
ističe on.
Bez obzira na prednosti koje pružaju stambene
štedionice, Anđel otkriva kako se između 20 i 25
posto štediša u Wüsten-
Broj štediša osjetno
je manji nego u
nekim drugim
tranzicijskim
zemljama
rot stambenoj štedionici
negdje izgubi tijekom petogodišnjeg ugovorenog
razdoblja štednje. “Dakle, klijenti počnu štedjeti. No iz raznih razloga,
a naravno glavni je teška
ekonomska situacija, moraju prekinuti sa štednjom
i podići ušteđena sredstva.
U toj je situaciji nepovoljno to što smo obvezni vratiti državne poticaje koji
su do tada na tu štednju
bili isplaćeni. Oni, pak,
klijenti koji dosegnu rok
do pet godina štednje, te
tako i ušteđevinu uvećanu za iznos državnih poticaja, vrlo često budu ponovno naši klijenti”, kaže
Anđel.
Ulazak Hrvatske u
Europsku uniju neće donijeti promjene u sustavu stambene štednje. Jer,
model kakav postoji u Hrvatskoj konkurentan je i
u ponekim starim članicama Europske unije kao
što su Austrija ili Njemačka. U tim državama stambene štedionice pojavile su se prije gotovo 100
godina te prošle i svjetske
ratove i gospodarske krize. Unatoč tomu, u svim
tim situacijama sustav je
opstao te se pokazao kao
važan čimbenik gospodarskog rasta i socijalne
sigurnosti korisnika stambenih kredita. Zbog toga
on može postati i važna
karika u ukupnom gospodarskom oporavku Hrvatske, ponajprije u stanogradnji koja se nalazi u
teškoj situaciji.
*vijesti
Nastavak dobrih
burzovnih trendova
Na Zagrebačkoj burzi u
veljači je nastavljen dobar
trend koji je bio započeo
u siječnju. Tako je rast redovnog prometa dionicama bio uvećan za čak 64,6
posto. Unatoč nešto manjem prometu dužničkim
vrijednosnim papirima,
to je bilo dovoljno za poboljšanje ukupnog prometa za solidnih 27,6 posto,
objavljeno je u mjesečnom izvješću Zagrebačke
burze. Aktivno se trgovalo većim brojem vrijednosnih papira, a živost tržišta potvrđuje i porast
redovnog obujma dionica za gotovo 300 posto te
porast broja transakcija od
100 posto.
Financiranje u
kunama
Klijenti društva ImpulsLeasing odnedavno mogu
uz financiranje u eurima
odabrati i financiranje u
kunama. Financiranjem
u kunama zajamčena im
je nepromjenjiva kamatna stopa tijekom trajanja
ugovora o leasingu sve do
njegova isteka. Time im je
omogućeno sigurno i precizno planiranje vlastitog
troška budući da mjesečna rata za leasing ostaje
ista za cijelo vrijeme trajanja ugovornog odnosa.
Veća MOL-ova ulaganja u Hrvatsku
MOL Grupa će u ovoj godini izdvojiti do 1,1 milijarde dolara za istraživanje i proizvodnju. Najveći
dio tog iznosa, čak 552
milijuna dolara namijenjenih za kapitalne troškove, MOL će potrošiti
u regiji Srednje i Istočne
Europe. U Hrvatskoj pak
kapitalni troškovi narast
će sa 34 milijuna na 191
milijun dolara. K tomu,
37 milijuna dolara predviđeno je za istraživanje
i proizvodnju nafte i plina u Siriji. No, provođenje tog dijela ovisit će o
tome hoće li Ina i kada
moći nastaviti s aktivnostima u Siriji.
30 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
Tržište novca Zagreb
Zadovoljavajuća likvidnost, traže se pozajmice
Jelena Drinković
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
K
raj veljače prošao je bez ikakve napetosti u
trgovanju sudionika novčanog tržišta. Likvidnost
je bila zadovoljavajuća,
dok je potražnja za pozajmicama bila razmjerno
visoka. Svakodnevno je u
ponudi ostajao višak neplasiranih sredstava zbog
vrlo niske kamatne stope,
ali i zbog limita sudionika. Dio depozitnih institucija raspolagao je viškovima likvidnosti koje nije
uspijevao angažirati na
novčanom tržištu već ih je
krajem dana usmjeravao
kao prekonoćni depozit
u središnju banku po ka-
u mil. kn
Ponuda
Potražnja
odnosno emisija izražena u kunama iznosila je
494,746 milijuna kuna.
Sljedeću aukciju Ministarstvo je najavilo za 6.
ožujka 2012.
Visoka likvidnost sustava iz pretprošlog tjedna nastavila se i u prošlom, s time da je alokacija
kuna neravnomjerno raspoređena, pa dio sudionika ističe potražnju, dok
se, s druge strane, značajan iznos viškova likvidnosti na kraju dana usmjerava u središnju banku po
vrlo niskoj kamatnoj stopi. Čini se da će se slične
okolnosti na novčanom tržištu zadržati do početka
novog razdoblja održavanja obvezne pričuve.
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Promet
27.2. - 2.3.2011.
20.2. - 24.2.2011.
u%
300
5
250
4
200
3
150
2
100
1
50
0
27.2.2012.
28.2.2012.
29.2.2012.
matnoj stopi od 0,25 posto. Kamatna stopa počela
je rasti u četvrtak potkraj
dana te nastavila i u petak.
Prosječna tjedna kamatna
stopa iznosila je 1,86 posto, dok je prosječna prekonoćna stopa bila 0,69
posto.
1.3.2012.
0
2.3.2012.
U utorak je Ministarstvo financija održalo
aukciju trezorskih zapisa. Aukcija kunskih zapisa održana je za uobičajene rokove, a interes
sudionika je bio solidan.
Upisano je ukupno 628
milijuna kuna zapisa i to
ponedjeljak
utorak
na rok od 91 dan 136 milijuna kuna po kamatnoj
stopi od 4,25 posto, na
rok od 182 dana 352 milijuna kuna po 4,74 posto, a na rok od 364 dana
upisano je 140 milijuna
kuna po kamatnoj stopi od 5,3 posto. Trezor-
srijeda
četvrtak
petak
ski zapisi izraženi u eurima raspisani su na rok od
91 dan i 364 dana. Ukupno ostvareni iznos emisije bio je znatno iznad
planiranog te je upisano
65,265 milijuna eura po
srednjem tečaju središnje banke od 7,580573,
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Kuna ojačala u odnosu na euro i franak
Rast vrijednosti Mirexa
Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna
je prošlog tjedna u odnosu na euro ojačala za 0,2
Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula razinu od 160,6808 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost
s pretprošlim tjednom, primjećuje se rast od 0,1 posto.
valuta
EUR
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
CAD
japanski jen (100)
bila je umanjena za nešto
manje od jedan posto.
USD
5.72
CHF
6.30
MIREX - mjesečni
MIREX - tjedni
164
164
6.28
162
162
5.66
6.27
160
160
7.55
5.64
6.26
158
158
7.54
5.62
6.25
7.58
5.70
6.29
7.57
5.68
7.56
5,788587
7,011444
CHF
švicarski franak
6,275051
GBP
britanska funta
9,095654
USD
američki dolar
5,712087
EUR
euro
7,563946
Izvor: HNB
7.59
6,158061
kanadski dolar
JPY
nje od 0,3 posto. S druge
strane, u usporedbi s američkim dolarom vrijednost
domaćeg platnog sredstva
posto. Također, kuna je u
odnosu na švicarski franak u navedenom razdoblju ojačala za nešto ma-
primjena od 3. ožujka 2012. 27.2.
28.2.
29.2.
1.3.
2.3.
27.2.
28.2.
29.2.
1.3.
2.3.
27.2.
28.2.
29.2.
1.3.
6100
ci. K tomu, optimizam im
je vratila operacija Europske središnje banke
(ECB) koja je omogućila kreditno zaduženje za
800 europskih banaka te
13100
FTSE 100
13040
im posudila 530 milijardi eura na rok od tri godine uz kamatu od jedan
posto. Zaduženje je omogućeno radi stabilizacije
financijskog sustava.
3020
Dow Jones
3006
5940
12980
2992
5860
12920
2978
5780
12860
2964
5700
12800
2950
27.2.
3550
3500
28.2.
29.2.
1.3.
2.3.
27.2.
7050
CAC40
6970
3450
28.2.
29.2.
1.3.
2.3.
9840
6810
9720
3350
6730
9660
3300
6650
9600
29.2.
1.3.
2.3.
28.2.
29.2.
1.3.
2.3.
NIKKEI 225
9780
3400
28.2.
NASDAQ
27.2.
9900
DAX
6890
27.2.
27.2.
28.2.
12.2.
22.2.
1.3.
27.2.
28.2.
29.2.
1.3.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 1.3.2012.
Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)
Uvećana vrijednost većine indeksa
6020
1.2.
2.3.
Međunarodno tržište kapitala
Ulagače na svjetskim
burzama početkom prošlog tjedna ohrabrile su
dobre vijesti s američkog tržišta nekretnina te
makroekonomski poda-
156
156
29.2.
1.3.
2.3.
27.2.
28.2.
29.2.
1.3.
2.3.
Promatrajući na tjednoj
razini, većini burzovnih
indeksa uvećana je vrijednost. Tako je indeks Pariške burze CAC40 bio veći
za 2,03 posto, a indeks
Londonske burze FTSE
za 0,10 posto. Također,
rast vrijednosti ostvario je
frankfurtski DAX, koji je
u spomenutom razdoblju
ojačao za 1,37 posto, tehnološki indeks Nasdaq za
0,78 posto te indeks Tokijske burze Nikkei za
1,49 posto. S druge strane, jedino je vrijednost
američkog Dow Jonesa
od prošlog ponedjeljka
do petka bila umanjena za
0,14 posto.
AZ obvezni mirovinski fond
164,0893
Erste Plavi obvezni mirovinski fond
163,9281
PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond
151,8192
Raiffeisen obvezni mirovinski fond
159,6291
MIREX (*)
160,6808
Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)
Otvoreni DMF-ovi
AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond
169,4776
AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond
196,8413
Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond
136,2812
Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond
138,5936
Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond
152,7745
Zatvoreni DMF-ovi
Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
102,2511
AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
186,0858
AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
181,3791
AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
194,9441
AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
140,8173
Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond
120,5892
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla
164,6319
Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata
170,4167
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR
151,6825
Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen
121,4546
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
137,5183
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička
sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
31
www.privredni.hr
Broj 3717, 5. ožujka 2012.
BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 564,526 milijuna kuna
Uzlazno sedam od 10 najtrgovanijih
Marko Repecki
www.hrportfolio.com
I
za nas je još jedan
optimističan tjedan
na Zagrebačkoj burzi, u kojem su oba dionička indeksa zabilježila
Top 10
po prometu
Ingra d.d.
Hrvatske telekomunikacije d.d.
INA-industrija nafte d.d.
Institut IGH d.d.
Dalekovod d.d.
Ericsson Nikola Tesla d.d.
Đuro Đaković Holding d.d.
Dukat mliječna industrija d.d.
Belje d.d.
AD Plastik d.d.
porast. Redovni dionički promet iznosio je 127,3
milijuna kuna što je porast
od 43,65 posto. Indeks
Crobex porastao je za
1,84 posto te time prešao
granicu od 1.800 bodova,
a njegova zadnja vrijed-
tjedna
promjena
-3,78%
+0,46%
-2,02%
+10,83%
+3,85%
+0,86%
+15,46%
0,00%
+1,23%
+0,68%
zadnja cijena
7,89
224,61
3.630,00
1.085,00
137,97
1.170,00
76,78
680,00
82,00
118,80
promet
38.894.658,68
18.357.567,50
6.625.642,00
5.569.430,84
5.014.790,60
4.260.802,79
4.055.250,05
3.944.575,00
3.717.326,47
2.877.213,26
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 127.389.043,79 kn
nost bila je 1.809,09 bodova. Najviše se trgovalo
dionicom Ingre, kojom je
ostvareno 38,894 milijuna
kuna prometa, a tjedan je
završila na 7,89 kuna što
je pad od 3,78 posto. Najveći dobitnik je dionica
10 dionica s najvećim
rastom cijene
Elektropromet d.d.
Atlas turistička agencija d.d.
Zlatni rat ugost. i turizam d.d.
Finvest Corp d.d.
TEP-tvornice elektroteh. proizv. d.d.
Viadukt d.d.
Prehrambeno ind. kombinat d.d.
Hoteli Maestral d.d.
Magma d.d.
Proficio d.d.
Đuro Đaković Holdinga
koja je trgovanje završila
na 76,78 kuna što je porast
od 15,46 posto. Njome je
trgovano u vrijednosti od
4,055 milijuna kuna. Vi-
tjedna
promjena
+62,03%
+41,23%
+29,92%
+23,02%
+22,45%
+21,92%
+21,63%
+18,81%
+18,18%
+16,76%
zadnja cijena
19,46
9,90
65,00
159,90
24,00
188,99
218,95
95,00
1,30
14,14
dova zauzimaju KD Nova
Europa (+2,73 posto) i ST
Global Equity (+2,38 posto). Najveći pad kod dioničkih fondova zabilježio je fond NFD Aureus
US Algorithm kojem je
vrijednost smanjena za
3,89 posto. Kod mješovitih fondova najveći porast imao je fond Agram
Trust kojem je vrijednost
porasla za 2,07 posto, dok
je iza njega ICF Balanced
s rastom od 1,74 posto.
Najveći pad kod mješovitih fondova imao je fond
NFD Aureus Emerging
Markets Balanced koji je
pao za 0,09 posto. Kod
obvezničkih fondova najveći porast imali su HIconservative (+0,43 posto) i Capital One (+0,25
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
Valuta
Vrijednost udjela
tjedna
promjena
214,06
990,00
17.298,56
49.657,64
960,00
1.344.794,10
1.094,75
17.375,39
64.019,38
85.655,96
HG Spot d.d.
Vjesnik d.d.
Kutjevo d.d.
Brodomerkur d.d.
Dioki d.d.
Centar banka d.d.
Karlovačka banka d.d.
Liburnia Riviera Hoteli d.d.
Excelsa nekretnine d.d.
Genera d.d.
-66,50%
-50,00%
-20,05%
-19,20%
-14,07%
-10,86%
-10,00%
-9,30%
-9,23%
-7,99%
posto). Najveći pad u ovoj
grupi imali su OTP euro
obveznički, kojem je vrijednost smanjena za 0,38
posto, te HPB Obveznički
kojem je vrijednost smanjena za 0,16 posto. Kod
novčanih fondova najuspješniji su bili PBZ Dollar koji je porastao za
0,21 posto te PBZ Euro
Novčani s rastom od 0,09
posto. (M.R.)
Naziv(fond)
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
€
€
kn
€
€
kn
kn
kn
kn
kn
kn
kn
kn
€
kn
€
110,8200
131,7700
96,8085
10,0621
131,8700
134,0318
112,9913
89,6741
91,2240
7,9966
75,9867
5,1159
62,6687
9,8752
111,8324
103,4800
0,47
0,69
0,66
0,08
0,60
1,40
1,74
-0,04
0,93
1,22
-0,09
-0,02
2,07
-0,04
0,72
0,67
€
€
€
€
€
kn
€
€
165,7500
11,5695
178,1500
132,9635
133,7100
167,7097
127,6524
110,8375
0,19
0,43
0,20
0,13
0,19
0,25
-0,16
-0,38
kn
kn
€
€
kn
kn
kn
kn
$
kn
kn
kn
€
kn
kn
€
kn
€
€
kn
136,0598
167,8213
143,4636
129,7962
149,6900
142,8000
143,0927
140,4622
126,5643
136,2326
126,1709
119,7497
11,0868
112,1300
82,1077
109,1600
102,1876
101,2800
100,8642
1225,6010
0,08
0,08
0,06
0,09
0,08
0,08
0,06
0,08
0,21
0,06
0,06
0,07
0,08
0,07
-0,39
0,05
0,05
0,06
0,08
0,07
Valuta
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
€
95,1753
0,56
kn
kn
€
€
€
€
kn
kn
€
€
kn
kn
€
kn
kn
kn
kn
€
€
kn
€
kn
€
€
$
€
kn
kn
kn
€
kn
kn
€
kn
kn
kn
€
€
€
kn
kn
€
€
€
€
11,8558
30,9792
8,3821
109,3200
106,4700
131,8800
69,8613
11,9046
133,2158
47,2400
68,0608
80,7496
75,1100
89,8163
92,0700
41,4067
46,3379
35,2491
24,8306
63,1380
48,3696
64,3481
67,3092
96,1081
12,5278
27,6000
47,9402
6,7423
36,2428
85,5961
44,4134
477,8309
73,8127
75,2400
129,2231
95,0440
10,0028
101,1920
92,0767
91,7267
10,1528
96,7800
96,4356
103,3400
101,4472
0,74
2,38
-0,20
0,29
0,46
-0,66
1,48
0,36
1,00
2,14
0,90
1,70
0,74
-0,48
0,49
-0,55
-0,67
1,60
-0,45
0,38
0,01
0,45
0,91
0,44
1,50
0,62
0,50
2,73
1,43
-0,21
-0,01
0,66
1,42
1,94
-3,89
1,76
0,00
-0,80
1,53
1,01
-0,70
0,27
-3,36
-0,10
1,09
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
KD Victoria
ST Global Equity
HI-growth
Raiffeisen World
ZB euroaktiv
ZB trend
FIMA Equity
KD Prvi izbor
Ilirika JIE
Raiffeisen Central Europe
PBZ Equity fond
HPB Dionički
Erste Adriatic Equity
NFD Aureus Global Developed
ZB aktiv
HPB Dynamic
Prospectus JIE
AC Rusija
NFD Aureus BRIC
Capital Two
Ilirika Azijski tigar
PBZ I-Stock
HPB Titan
HPB WAV DJE
Platinum Global Opportunity
Erste Total East
VB High Equity
KD Nova Europa
OTP indeksni
Platinum Blue Chip
C-Zenit
NFD Aureus MENA
OTP MERIDIAN 20
A1
NFD Aureus US Algorithm
NFD Aureus New Europe
AC Global Dynamic Emerging M (GDEM)
OTP Europa Plus
Ilirika BRIC
VB CROBEX10
KD Energija
ZB BRIC+
Ilirika Gold
Raiffeisen Prestige Equity
Allianz Equity
sto. Sedam od 10 najtrgovanijih dionica zabilježilo
je porast, jedna je bez promjene, a dvije su u padu.
10 dionica s najvećim
padom cijene
od 24. veljače do 1. ožujka 2012. godine
*Tjedna
promjena [%]
POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS
VB SMART
sok porast imala je i dionica IGH, koja je trgovanje završila na 1085 kuna
što je porast od 10,83 po-
tjedna promjena
+1,84%
+0,87%
+0,34%
+0,45%
zadnja cijena
2,01
10,00
13,16
363,65
27,06
160,00
45,00
1.805,02
36,00
55,02
promet
34,17
2.270,00
18.833,46
4.727,45
350.197,57
480,00
14.780,40
112.954,18
78.291,98
20.328,87
*vijesti
Tjedan za zadovoljstvo
Naziv(fond)
zadnja vrijednost
1.809,0900
1.000,0600
91,6778
103,2786
promet
INVESTICIJSKI FONDOVI
Ulagači u fondove i protekloga tjedna imali su razloga za zadovoljstvo jer
je čak 69 fondova ostvarilo rast vrijednosti, a 19 ih
je poraslo za više od jedan
posto. Rezultati svih fondova kretali su se u rasponu od -3,89 posto pa
do +2,73 posto. Vrh ljestvice kod dioničkih fon-
index
Crobex
Crobex10
Crobis
Crobistr
Erste Balanced
ZB global
PBZ Global fond
HI-balanced
Raiffeisen Balanced
ST Balanced
ICF Balanced
HPB Global
OTP uravnoteženi
KD Balanced
NFD Aureus Emerging Markets Balanced
C-Premium
Agram Trust
AC Global Balanced Emerging M (GBEM)
Allianz Portfolio
Raiffeisen Prestige
Nova mBanking
usluga
Nastavljajući s razvojem
bankarskih usluga temeljenih na suvremenim tehnologijama, Hrvatska poštanska banka uvela je
uslugu mobilnog bankarstva - HPB mBanking.
Usluga klijentima nudi
funkcionalnosti poput provjere stanja i prometa po
svim računima otvorenim
u HPB-u, uvid u stanje
štednje i kredita te, među
ostalim, kupnju i prodaju deviza. Aplikacija radi
na svim popularnim mobilnim platformama, kao i
u svim mrežama hrvatskih
mobilnih operatora.
Suradnja Hypo banke
i HBOR-a
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
ZB bond
HI-conservative
Raiffeisen Bonds
PBZ Bond fond
Erste Bond
Capital One
HPB Obveznički
OTP euro obveznički
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
PBZ Novčani fond
ZB plus
ZB europlus
PBZ Euro Novčani
Raiffeisen Cash
Erste Money
HI-cash
ST Cash
PBZ Dollar fond
HPB Novčani
OTP novčani fond
VB Cash
Agram Euro Cash
Allianz Cash
Platinum Cash
Erste Euro-Money
Certus Cash
Raiffeisen euroCash
HPB Euronovčani
Locusta Cash
Hypo Alpe-Adria-Bank i
HBOR nastavljaju poslovnu suradnju na dva nova
programa
kreditiranja:
Programu kreditiranja proizvodnje i Programu kreditiranja projekata kandidata IPA MSP darovnice,
uz povoljne kredite po kamati od četiri i dva posto.
Cilj Programa kreditiranja
proizvodnje je u razdoblju
gospodarske krize olakšati proizvođačima proizvodnju te poboljšati njihovu
konkurentnost i likvidnost.
Program kreditiranja projekata kandidata IPA MSP
darovnice namijenjen je
kreditiranju projekta kan-
didata programa za dodjelu bespovratnih sredstava iz pretpristupnog fonda
IPA IIIC - Potpora povećanju konkurentnosti malog
i srednjeg poduzetništva u
Hrvatskoj.
RBA krediti za
umirovljenike
Raiffeisenbank
Austria
uvela je u ponudu nenamjenski kredit u kunama
za umirovljenike. Kredit se
odobrava u iznosu od 1000
do 20.000 kuna na maksimalni rok otplate od dvije godine. Kamatna stopa
iznosi devet posto i fiksna
je za cijelo vrijeme otplate
kredita. Produljena je starosna dob za tražitelja kredita koja je 10 godina dulja
od one potrebne za uobičajeni nenamjenski kredit. S
obzirom na to da je navedeni kredit u kunama, ne
postoji valutni rizik za klijente, a fiksnom kamatnom
stopom zajamčen je nepromjenjiv anuitet za cjelokupno razdoblje otplate.
Laguna Novigrad
stekla dionice
Laguna Novigrad prijavila je stjecanje 4361 komada vlastitih dionica koje
čine 0,02 posto temeljnog
kapitala tvrtke koja upravlja hotelima i kampovima.
Nakon navedenog stjecanja Laguna Novigrad posjeduje 1,334.944 komada
vlastitih dionica koje čine
8,56 posto temeljnog kapitala. Dionice su stečene po
cijeni od 10,27 kuna po komadu, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
15
File Size
5 125 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content